You are on page 1of 42

Mirja JARAK

SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE
ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ

MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF
MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA

Izvorni znanstveni članak / Original scientific paper Mirja Jarak
UDK: 904(497.5)”653” Odsjek za arheologiju
Primljeno / Received: 25. 04. 2007. Filozofski fakultet
Prihvaćeno / Accepted: 21. 06. 2007. Sveučilište u Zagrebu
Ivana Lučića 3
HR–10000 ZAGREB
mjarak@ffzg.hr

U članku se povodom 50. obljetnice izlaženja časo- This article, written to mark the fiftieth anniversary
pisa Opuscula archaeologica daje osvrt na radove koji of the journal Opuscula archaeologica, covers works
su se na stranicama slavljeničkoga časopisa bavili on medieval topics printed in the journal’s pages. A
srednjovjekovnim temama. Opisuje se širi kontekst definition is provided for the broader context of re-
istraživačkih tokova i problema unutar pojedinih ve- search trends and problems within major thematic
likih tematskih cjelina srednjovjekovne arheologije u units pertaining to medieval archaeology in Croatia.
Hrvatskoj. Na taj način izloženo je svojevrsno viđe- Thus, a sort of vision of the development of medieval
nje razvoja srednjovjekovne arheologije u posljednjih archaeology of the past fifty years is presented. Based
50-ak godina. Iz predočenih rezultata istraživanja i on the results of research and interpretations of the
interpretacija arheološke građe može se zaključiti o archaeological materials, it is apparent that medie-
intenzivnu razvoju srednjovjekovne arheologije u Hr- val archaeology in Croatia has developed intensively,
vatskoj, koji će se, nesumnjivo, nastaviti i u buduć- a trend that will certainly continue in the future.
nosti. Key words: medieval archaeology, Croatia, cem-
Ključne riječi: srednjovjekovna arheologija, Hrvat- eteries, church architecture, settlements, Opuscula
ska, groblja, crkvena arhitektura, naselja, Opuscula archaeologica
archae­ologica

Pojava časopisa Opuscula archaeologica poduda­ The appearance of the journal Opuscula archaeolog-
ra se s razvojem suvremenih istraživanja srednjo­ ica corresponded with the development of contem­
vjekovne arheologije. Nakon Drugoga svjetskog porary medieval archaeological research. After the
rata započela su posvuda u Hrvatskoj, a posebno Second World War, major exploration of medieval
u Dalmaciji, važna istraživanja srednjovjekovnih sites commenced throughout Croatia, especially in
lokaliteta, čiji su rezultati omogućili razvoj spozna­ Dalmatia, and the ensuing results furthered knowl­

 183 

opuscula 30 book.indb 183 25.2.2008 13:43:01

Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc.archaeol. 30, 183-224, 2006.

ja o bitnim pitanjima srednjovjekovnoga razdoblja edge of essential aspects of the medieval period and
i poticajno djelovali na kasnija istraživanja, koja su spurred later research, which intensified in the final
se u posljednjim desetljećima 20. stoljeća i u po­ decades of the twentieth century and the past sev­
sljednjim godinama naše suvremenosti intenzivi­ eral years. Some of the echoes of various thematic
rala. Neki odrazi različitih tematskih usmjerenosti u orientations in research and interpretation of these
istraživanjima i interpretacijama arheološke građe medieval archaeological materials also found their
srednjovjekovnoga razdoblja našli su svoje mjesto place on the pages of the journal Opuscula archae-
i na stranicama časopisa Opuscula archaeologica. ologica. In referring to these works, it is essential
U osvrtu na te radove bitno je upozoriti na njihovu to highlight their importance to research trends
uklopljenost u istraživačke tokove srednjovjekovno­ concerning the medieval period and the contribu­
ga razdoblja i na doprinos pojedinih autora, poseb­ tion of individual authors, particularly of the staff
no djelatnika Odsjeka za arheologiju zagrebačkoga of the Archaeology Department at Zagreb’s Faculty
Filozofskog fakulteta, razvoju srednjovjekovne ar­ of Arts and Letters, to the development of medi­
heologije u Hrvatskoj. Tako zamišljen osvrt zahtijeva eval archaeology in Croatia. An overview so con­
okvirnu sistematizaciju glavnih smjernica u razvoju ceived requires a general systematisation of main
srednjovjekovne arheologije u Hrvatskoj, odnosno trends in the development of medieval archaeology
izdvajanje onih tematskih cjelina i problema koji su in Croatia, and special reference to those thematic
najviše zaokupljali pažnju istraživača i o kojima se u units and problems that garnered the most atten­
literaturi najviše pisalo. tion of researchers and about which the most has
been written.

Rani razvoj srednjovjekovne Early development of medieval
arheologije nakon Drugoga archaeology after the Second
svjetskog rata World War

Početke suvremenih istraživanja na području sred­ The beginnings of contemporary research into
njovjekovne arheologije obilježila su ponajprije medieval archaeology were primarily marked by
važna revizijska istraživanja u Dalmaciji. Riječ je o important revisionary research in Dalmatia. This
istraživanjima Stjepana Gunjače lokalitetâ poput is the research conducted by Stjepan Gunjača at
Crkvine u Biskupiji (Gunjača 1953), Lopuške glavi­ sites such as Crkvina (Gunjača 1953), Lopuška
ce u Biskupiji (Gunjača 1954), Stupova u Biskupiji glavica (Gunjača 1954) and Stupovi (Gunjača 1956),
(Gunjača 1956). Lokaliteti su to kojih je važnost ne­ all sites in Biskupija, in the Dalmatian hinterland.
prijeporna, a zbog manjkavosti ranijih istraživanja i The importance of these sites is indisputable, but a
nedostatnih spoznaja o crkvenoj arhitekturi i svim shortage of earlier research and insufficient knowl­
popratnim nalazima nametala se potreba podrob­ edge of church architecture and all accompanying
nih suvremenih istraživanja. Rezultati navedenih finds necessitated more detailed contemporary re­
revizijskih istraživanja omogućili su bolje sagleda­ search. The results of this revisionary research ena­
vanje značenja istraživanih lokaliteta i općenito su bled a better view into the significance of the exam­
poticajno djelovali na kasnije poduzimanje niza re­ ined sites and provided a general impetus for later
vizijskih istraživanja povijesnih i drugih lokaliteta s revisionary research into historical and other sites
važnim arheološkim ostacima u Dalmaciji. Spome­ with important archaeological remains in Dalmatia.
nimo važna revizijska istraživanja na Gospinu otoku Worth mentioning is the important revisionary re­
u Solinu (Rapanić & Jelovina 1968–1969), na Putalju search at Gospin otok in Solin (Rapanić & Jelovina
(Burić, Čače & Fadić 2001) i u Uzdolju kod Knina (Gu­ 1968–1969), at Putalj (Burić, Čače & Fadić 2001) and
delj 2005). Navedena revizijska istraživanja karak­ in Uzdolje near Knin (Gudelj 2005). These revision­
teriziraju posebno važne lokalitete, one poznate iz ary researches characterised particularly important
pisanih izvora, kao i lokalitete s važnim epigrafičkim sites, those known from written sources and sites
spomenicima. Kako su neka od njih vršena posljed­ encompassing important epigraphic monuments.
njih godina, a pritom je ostavljena mogućnost i no­ Since some of these researches were conducted in
vih istraživanja, u budućoj arheološkoj djelatnosti recent years, and the possibility for new research
u Dalmaciji revizijska istraživanja važnih lokaliteta is still open, revisionary researches into important
svakako će svoje mjesto zauzimati i dalje. Spozna­ sites in Dalmatia will certainly assume a major role
je koje takva istraživanja pružaju mnogostruko su in future archaeological activities. The knowledge
utjecale na razvoj različitih tematskih cjelina unutar generated by such research has greatly influenced

 184 

opuscula 30 book.indb 184 25.2.2008 13:43:01

Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc.archaeol. 30, 183-224, 2006.

srednjovjekovne arheologije, primjerice tipološka the development of various thematic units within
razvrstavanja crkvene arhitekture, proučavanja pla­ medieval archaeology, such as, for example, the ty­
stike i grobnih nalaza. pological classification of church architecture and
the study of sculpture and grave finds.

Slika 1. Crkvina u Biskupiji, crkva Sv. Marije s grobljem (Durman Parallel to revisionary research, numerous new
2006: 95). researches in Dalmatia were conducted since the
Figure 1. Crkvina in Biskupija, Church of St. Mary with graveyard onset of the post-war period. Researches were con­
(Durman 2006: 95). ducted in Dalmatian cities and in the territory of
the old, medieval Croatian state, and the results of
Istovremeno s revizijskim istraživanjima poduzi­ examinations of church architecture and cemeter­
mana su od početka poslijeratnoga razdoblja brojna ies were later used when compiling larger syntheses.
nova istraživanja u Dalmaciji. Istraživalo se u dal­ Since it would be impossible to provide an exhaus­
matinskim gradovima i na prostoru starohrvatske tive account in a paper of this nature, suffice it to say
države, a postignuti rezultati u proučavanju crkve­ that by the end of the 1950s the features of a large
ne arhitekture i u proučavanju grobalja korišteni su number of churches of sexfoil type were known and

 185 

opuscula 30 book.indb 185 25.2.2008 13:43:06

Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc.archaeol. 30, 183-224, 2006.

kasnije pri izradi većih sintetskih djela. U nemoguć­ that several very important cemeteries were exam­
nosti iscrpnijeg osvrta na ta istraživanja spomeni­ ined, such as several cemeteries in the Kašić area.
mo da su već do kraja 50-ih godina bile poznate ka­ The post-war development of medieval archaeology
rakteristike većega broja crkava šesterolisnoga tipa in continental Croatia was characterised by several
te da su istražena neka vrlo važna groblja, poput new important discoveries which, to a certain ex­
nekoliko grobalja u okolici Kašića. tent, could be viewed in light of knowledge on ma­
Poslijeratni razvoj srednjovjekovne arheologije na terials already uncovered previously. First and fore­
području kontinentalne Hrvatske bio je obilježen most, there is the research on the very important
nekim novim važnim otkrićima, koja su se, u odre­ medieval cemetery in Vukovar at the Lijeva bara
đenoj mjeri, mogla promatrati u svjetlu spoznaja o site and the first examination of a medieval Slavic
već ranije otkrivenoj građi. Spomenimo na prvome fortified settlement (gradište) in Croatia. Both ex­
mjestu istraživanje vrlo važnoga srednjovjekov­ cavations were led by Zdenko Vinski, an archaeolo­
nog groblja u Vukovaru na položaju Lijeva bara te gist whose primary interest was the early medieval
prvo istraživanje jednoga gradišta u Hrvatskoj. Oba period, and who covered a broad range of problems
istraživanja vodio je Zdenko Vinski, arheolog čiji je in his works, including various barbarian artefacts
glavni interes bio rani srednji vijek i koji je u svojim from the era of the Migration Period (from Hun to
mnogobrojnim radovima tematizirao široku ska­ Avar), the archaeological heritage of barbarised old
lu problema, uključujući različite barbarske nalaze Romanic inhabitants and the old Croatian heritage
razdoblja seobe naroda (od hunskih do avarskih), from the ninth to eleventh centuries. Zdenko Vinski
arheološku baštinu barbariziranih romanskih staro­ was also the first professor of medieval archaeology
sjedilaca i starohrvatsku baštinu od 9. do 11. stolje­ at the newly-formed General Medieval and Nation­
ća. Zdenko Vinski ujedno je bio i prvi profesor sred­ al Archaeology Section at the Archaeology Depart­
njovjekovne arheologije na novooformljenoj Katedri ment of the Faculty of Arts and Letters in Zagreb
za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju – from 1954 to 1961. Prior to this, Josip Korošec
na Odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta u lectured in medieval archaeology by invitation dur­
Zagrebu – od 1954. do 1961. g. Prethodno je, kao ing the 1953/54 academic year. Vinski’s work at the
pozvani profesor, u akademskoj godini 1953/54. dr­ Faculty of Arts and Letters was, to be sure, of lim­
žao predavanja iz srednjovjekovne arheologije Josip ited duration, but even later, during his work at the
Korošec. Djelovanje Z. Vinskog na Filozofskome fa­ Archaeological Museum in Zagreb, his numerous
kultetu bilo je, istina, vremenski ograničeno, među­ papers greatly influenced the course of medieval ar­
tim i kasnije, tijekom rada u Arheološkome muzeju chaeology and thus the formation of instruction at
u Zagrebu, Z. Vinski svojim je mnogobrojnim rado­ the Faculty. When referring to the beginnings of his
vima znatno utjecao na razvoj srednjovjekovne ar­ career, it is necessary to emphasise his early post-
heologije te na taj način i na oblikovanje nastave na war research in Vukovar and Mrsunjski lug. This
Fakultetu. Osvrćući se na početke njegove djelatno­ research showed the link between Croatia’s early
sti potrebno je istaknuti važnost ranih poslijeratnih medieval materials and the broader Slavic medieval
istraživanja u Vukovaru i u Mrsunjskom lugu. Ta su circle. It was partially linked to earlier discoveries
istraživanja pokazala povezanost naše ranosrednjo­ made prior to World War II, and these data are vital
vjekovne građe sa širim krugom ranosrednjovjekov­ as they prompted research into cemeteries and set­
nih slavenskih nalaza. Ona su se dijelom nadovezala tlements in continental Croatia up to the present.
na ranija otkrića iz vremena prije Drugoga svjetskog The early medieval cemetery in Vukovar at the Lije­
rata, a osobito su važna stoga što su poticajno djelo­ va bara site is among the most important Bijelo Brdo
vala na istraživanja grobalja i naselja u kontinental­ cemeteries. The materials from the graves examined
noj Hrvatskoj sve do naših dana. by Vinski (1955) later served for two thorough stud­
Ranosrednjovjekovno groblje u Vukovaru na polo­ ies in which interesting interpretations of the Bijelo
žaju Lijeva bara ubraja se među najvažnija bjelobrd­ Brdo cultural inventory were made (Tomičić 1991;
ska groblja. Materijal iz grobova koje je istražio Z. Demo 1996). Examination of graves in Vukovar also
Vinski (1955) poslužio je kasnije dvjema temeljitim spurred research into numerous Bijelo Brdo cem­
studijama u kojima su ostvarene zanimljive inter­ eteries in Northern Croatia, and it can be seen as a
pretacije bjelobrdskoga kulturnog inventara (To­ link in the chain of study of early medieval cemeter­
mičić 1991; Demo 1996). Istraživanje groblja u Vu­ ies, to which Josip Brunšmid, an archaeology profes­
kovaru poticajno je djelovalo na kasnija istraživanja sor at Zagreb’s Faculty of Arts and Letters, provided
brojnih bjelobrdskih grobalja u sjevernoj Hrvatskoj, a vital impetus at the very beginnings (1903–1904).
a može se promatrati i kao karika u proučavanju ra­ Some slightly earlier research than that in Vukovar
nosrednjovjekovnih grobalja, čemu je važan prilog u conducted under Vinski’s leadership constituted the

 186 

opuscula 30 book.indb 186 25.2.2008 13:43:06

Kovačević & Vinski 1962) merit školska literatura za probleme opće srednjovjekov­ attention. Kovačević & Vinski 1962) te tematiziranje ranih to the study of grave finds and settlements in con­ tinental Croatia. Stahuljak tains with relative certainty. 2002a. here those dedicated to various – u kojima je. Iz njegove rane djelatnosti spome­ Slavic finds (Vinski 1958). Važnost nalaza tory of continental Croatia. Slavic and Avar finds constitute what is probably the most important contribution to this topic. The importance of kasnoantičkoga vremena i brojni novi ulomci cr­ these finds is sufficiently demonstrated by the fact kvene plastike (Filipec 2002. Mrsunjskom lugu – utvrđenu naselju čiji počeci which has been the object of intense research in re­ vjerojatno padaju u vrijeme ranoga srednjeg vije­ cent years. produced fascinating knowledge on early medi­ Rana poslijeratna istraživanja u Istri i na istočnoja­ eval cemeteries and church architecture. a gradište in Mrsunjski lug – a fortified settlement Nešto prije istraživanja u Vukovaru provedena su that was probably originally constructed during the pod vodstvom Z. first examination of a Slavic fortified settlement – profesor arheologije na zagrebačkome Filozofskom gradište (Vinski & Vinski Gasparini 1950). as do his topical works on early Avar and ne arheologije. Dimitri­ Besides the important early contributions by Vinski jević. the many noteworthy researchers. The data gathered in Tatjana Tkalčec’s ka. Vinskog proučava­ 1950: 260) in the initial post-war years heralded the nju grobnih nalaza i naselja u kontinentalnoj Hrvat­ possibility of studying early medieval church archi­ skoj u prvim je poslijeratnim godinama – zahvalju­ tecture. 2006) were found in research na tom lokalitetu u istraživanjima koja su započela that commenced at the end of the 1990s and is still krajem 90-ih godina 20. slavenske i avarske nala­ placed the Croatian finds in the broader European ze dao vjerojatno najznatniji doprinos toj problema­ context – are even today required reading among tici. Njegovi brojni radovi posvećeni nalazima iz vre­ students of general medieval archaeology. using the most recent literature. Zdenko Vin­ otvorilo tu zanimljivu problematiku. koristeći najnoviju literaturu. germanske. nimo ovdje radove posvećene različitim nalazima iz vremena velike seobe naroda (Vinski 1957. Slična naselja dobro su poznata kod Istočnih master’s dissertation testify to this fact (2004). st. Germanic. Similar settlements among the ga slavenskog utvrđenog naselja – gradišta (Vin­ Eastern and Western Slavs were already well known. Riječ je o gradištu u so Vinski’s research opened this interesting topic. Voditelj that these are the first discoveries of Early Christian istraživanja je Krešimir Filipec. His nu­ Ime Zdenka Vinskog u našoj je arheološkoj literaturi merous papers dedicated to discoveries dating from najuže vezano uz proučavanje nalaza seobe naroda. Lo­ earlier architectural layers dating to Late Antiquity borski ulomci mogli su se prilično sigurno povezati and numerous new church sculptural fragments s položajem crkve Majke Božje Gorske te su upravo (Filipec 2002. koja je u novije ski’s name is closely associated with study of dis­ doba predmetom intenzivnijeg istraživanja. dovoljno ocrtava činjenica da je riječ o prvim nala­ Early post-war research in Istria and on the east­ zima ranokršćanske i ranosrednjovjekovne crkvene ern Adriatic islands during the 1940 and 1950s arhitekture na području kontinentalne Hrvatske. nja ranosrednjovjekovne crkvene arhitekture. and it was precisely at 1950: 260) – nagoviještena i mogućnost proučava­ this site that early medieval church architecture. Among mena od velike seobe naroda do karolinškoga doba his early works. Stahuljak Pored važnih ranih doprinosa Z. The Lobor fragments could be linked to the jući sretnim nalazima ranosrednjovjekovne crkvene position of the Church of the Madonna of the Moun­ plastike u Loboru (Karaman 1948: 110. 2002a. st.2008 13:43:06 . raniji arhitektonski slojevi iz the Faculty of Arts and Letters. pa je istraživanje Z. the fortunate discovery of church avarskih i slavenskih nalaza (Vinski 1958). red brojnih grobova otkriveni ranosrednjovjekovna a staff member at the Archaeology Department of crkvena arhitektura. ski & Vinski Gasparini 1950). Dimitrijević. Among dranskim otocima u 40-im i 50-im godinama 20.archaeol. 2006). the time of the Migration Period to the Carolingian I zaista. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. i Zapadnih Slavena. djelatnik Odsjeka za and early medieval church architecture in the terri­ arheologiju Filozofskoga fakulteta. sculpture in Lobor (Karaman 1948: 110. naše discoveries dating to the Migration Period (Vinski nalaze stavljao u širi europski kontekst – i danas su 1957.  187  opuscula 30 book. do naših dana Vinski je obrađujući različite era – in which. 183-224. This was fakultetu. he hunskodobne. This research was led by Krešimir Filipec. Branko Fučić. Vinskog prva istraživanja jedno­ Early Middle Ages.2. treba spomenuti attention. Ovdje. Tatjane Tkalčec (2004).indb 187 25. To this svjedoče podaci sakupljeni u magistarskome radu day. samim počecima dao Josip Brunšmid (1903–1904). Ivo Petricioli and Cvito Fisković deserve particular pored drugih zaslužnih istraživača. 30. O tome coveries pertaining to the Migration Period. 2006. Andre Mohorovičić. vjekovnim grobljima i crkvenoj arhitekturi. i koja još uvijek traju po­ ongoing. Vinski’s analysis of various Hunnish. Vinskog In Croatia’s archaeological literature. the activities of rezultirala su zanimljivim spoznajama o ranosrednjo­ Branko Marušić.

183-224. 1987)—provided detailed ex­ ma 20. the original location of the Baška Tablet—the left pluteus of the altar screen—was ascertained. Branko Fučić. koje svjedoči o prisutnosti hrvatskoga Research into an old Croatian cemetery in Žminj stanovništva u Istri. the kojem je prisutan na području Dalmacije. i 8. pri­ marily dealt with the monuments of Istria and the Kvarner islands.2. which is very clearly reflected Slavenima. was already conducted in the 1950s (Bačić 1958). was later covered in a monograph by Marušić (1987a). i 8.2008 13:43:07 . I o of Croatia’s oldest diocesan seats. in his productive research work. Ma­ ritory of Istria that can be dated to the seventh and rušić također dosta pisao (Marušić 1963. stoljeće. Posuda iz groba u Žminju (Milošević 2000: 77). stoljeća ne postoji u onome smislu u a considerable amount (Marušić 1963. od kojih ovdje ističemo velike sinteze – Fu­ tant results in the immediate post-war years in  188  opuscula 30 book. Fučić furthermore intensively studied Istrian and Kvarner church architecture. Na ies of this time certainly deserve special attention. Andre Mohorovičić also dedicated great attention to medieval architecture in Istria and Kvarner. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. the Istrian cemeter­ vremena svakako zaslužuju posebnu pozornost. Like the Osor and Rab cathedrals. Keeping in mind the general diffi­ vidu teškoće u jasnom definiranju horizonta 7. To je groblje. noga starohrvatskog groblja u Žminju (Bačić 1958). This cemetery. jednoj i o drugoj grupi spomenika napisao je važne Ivo Petricioli and Cvito Fisković achieved impor­ radove. his research at the St. U The numerous works by Branko Marušić dedicated brojnim radovima Branka Marušića posvećenima to these cemeteries—the first appeared in the 1950s tim grobljima – prvi su se pojavili u 50-im godina­ (Marušić 1958–1959. kasnije monografski obradio B. ma tzv. stoljeća. Imajući u from the graves. Fučić (1982). Vessel from a grave in Žminj (Milošević 2000: 77). search into the cathedral on the island of Krk. 30. culties in clearly defining the horizon of the seventh stoljeća u Hrvatskoj općenito. Lucy complex in Jurandvor during the 1950s merits particular attention (Fučić 1960). djelatnost Branka Marušića. Ive Petriciolija i Cvite Fiskovića. about which Marušić also wrote problem 7. which testifies to the presence of the Croatian population in Istria. st. the Krk ca­ nosti ponajprije bavio spomenicima Istre i Kvarner­ thedral also inherited an Early Christian site. Pripada mu zasluga otkrivanja velika bro­ indicates the tradition of preserving the cult locales ja srednjovjekovnih fresaka i glagoljskih natpisa. 1969). With reference to his interest in Glagolitic inscriptions. in Figure 2. which skih otoka. području Istre – zbog mnogih drugih nalaza koji se In addition to many other discoveries from the ter­ mogu datirati u 7. što se vrlo razvidno očituje u karakte­ in the characteristics of the archaeological artefacts ristikama arheoloških nalaza iz grobova. o kojima je B. došlo je do istraživanja važ­ territory of Dalmatia. st. He deserves credit for discovering a large number of medieval frescoes and Glagolitic inscriptions. of which the large synthesis works will be distinguished here: Fučić (1963). i 8. about which he also wrote interesting papers.archaeol. He wrote major papers on both of these types of monuments. ries in Istria were demonstrated quite well by the re­ Specifičnost prvih ranosrednjovjekovnih stoljeća search and publications of the so-called barbarised u Istri dobro je predočena istraživanjima i objava­ necropolises of the seventh and eighth centuries. Branka Fučića. 1987) – detaljno je planations of the phenomenon of ethnic symbiosis objašnjen fenomen etničke simbioze starosjedilač­ between the earlier. Marušić (1987a). barbariziranih nekropola 7. Romanised population and the koga romaniziranog stanovništva s novodoseljenim newly-settled Slavs. 1969) – eighth centuries. 2006. Andre The specific aspects of the first early medieval centu­ Mohorovičića.indb 188 25. Par­ ticularly valuable knowledge was generated by re­ Slika 2. which earlier layers from the Early Christian and medieval periods were discovered (Mohorovičić Branko Fučić u svojoj se plodnoj znanstvenoj djelat­ 1971). i 8. problem of the seventh and eighth centuries does not exist in the sense in which it is present in the Već 50-ih godina 20. istarska groblja iz tog and eighth centuries in Croatia. (Marušić 1958–1959. During this research.

based on the frequen­ Oba rada. ent discoveries. Fiskovića o the typically Avar from the typically Slavic (Mar­ spomenicima na Mljetu i Pagu (Fisković 1949. together what was so-far known in the territory Petriciolija o spomenicima na Pagu i Dugom otoku of the former Yugoslavia. bavila i poslije. o čemu je također napisao zanimljive radove. u kojoj su otkriveni rani­ ski and Stojan Dimitrijević. although dealing with chronologically differ­ mjesta naših najstarijih otočkih biskupskih središta. Ipak. both professors at the ji slojevi iz ranokršćanskog i ranosrednjovjekovnoga then newly-established Medieval and Prehistoric doba (Mohorovičić 1971). Poput osorske i rapske i Archaeology Sections at the Archaeology Depart­ krčka katedrala naslijedila je raniji starokršćanski ment of Zagreb’s Faculty of Arts and Letters. oltarne pregrade. profesorâ na tada osnovanim katedrama za sred­ Avar domination. written by Zdenko Vin­ istraživanja krčke katedrale. ostavštini.2008 13:43:07 . što govori o tradiciji očuvanja kultnoga works. Pag (Fisković 1949. Such cau­ Opuscula archaeologica objavljena su dva zanimlji­ tion was due to the ethnically heterogeneous com­ va rada iz pera Zdenka Vinskog i Stojana Dimitrijevi­ position of the population which. Slavic heritage. (Fučić 1960). Fučić nadalje intenzivno their study of church architecture on the Zadar je proučavao istarsku i kvarnersku crkvenu arhitek­ and Central Dalmatian islands. During this initial development of contemporary Pitanjima srednjovjekovne arhitekture u Istri i na research into the Middle Ages in Croatia in the Kvarneru intenzivno se bavio i Andre Mohorovičić. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. ljeni su tada poznati nalazi s prostora nekadašnje The caution recommended by Vinski. journal Opuscula archaeologica. was gathered under Avar rule njovjekovnu i prapovijesnu arheologiju na Odsjeku over a broad expanse of the Carpathian Basin.indb 189 25. which  189  opuscula 30 book.archaeol. povezuje interes za ranu slavensku baštinu doubtedly be attributed to either the Avar or early na našim prostorima. Lucije u Jurandvoru 50-ih godina 20. particularly when u vrijeme rane faze avarske dominacije u Karpatskoj considering early Slavic finds. within the framework of the First Khanate. 1963) and the works by mogla bi se posebno istaknuti njegova istraživanja Fisković on monuments on the islands of Mljet and kompleksa Sv. držanosti u pogledu sigurne etničke atribucije obiju With a view to the early Slavic finds. the first attempt at archaeological avarske dominacije bilo okupljeno pod avarskom documentation of the migrations of the South Slavs vlašću na širokim prostorima Karpatske kotline. čić (1963). 1963) te radove C. naglasio je potrebu velika opreza i suz­ sequent literature which dealt with this problem. poslijeratnim godinama važne rezultate u prouča­ Vinski’s work about archaeological discoveries dat­ vanju crkvene arhitekture na zadarskim i srednjo­ ing to the First Avar Khanate (Vinski 1958) brought dalmatinskim otocima. a conclusion on their belonging to U radu Z. Even za arheologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. can un­ lazima. Here the works by turu. accord­ terogena sastava stanovništva koje je tijekom rane ing to the author. 183-224. B. U tim istraživanjima ustanovljeno je of these authors dealt with monuments on Croatia’s izvorno mjesto Baščanske ploče – bila je lijevi plutej islands in later years as well. 1954. Vinski je dobro odijelio tipično avarski be present when interpreting archaeological finds od tipično slavenskoga (martinovskoga) materijala in general. Vinskog o arheološkim nalazima iz vreme­ a specific culture cannot be verified in each indi­ na Prvog Avarskog Kaganata (Vinski 1958) sakup­ vidual case of a specific archaeological discovery. premda se bave vremenski različitim na­ cy of their appearance in a specific context. Vinski adeptly divided (Petricioli 1952.2. Takav oprez proizlazi iz etnički he­ published in Opuscula archaeologica was. 1954. 2006. Iako je za određene tipove nalaza na temelju njihove occurred in the late sixth and early seventh centu­ učestale pojave u određenom kontekstu nesumnji­ ries (Vinski 1958: 38). are linked by a common interest in Ivo Petricioli i Cvito Fisković ostvarili su u ranim the early Slavic heritage in Croatia. Oprez cation of a miniature fibula from Stenjevec. Spomenimo ovdje radove I. Petricioli on monuments on the islands of Pag and U vezi s njegovim interesom za glagoljske natpise Dugi (Petricioli 1952. during the early ća. 1953) should be stressed. Nonetheless. which should Jugoslavije. though certain types of finds. zaključak o pripadnosti određenu krugu worth mentioning are Vinski’s very precise data on nosilaca ne može se provjeriti u svakom pojedinač­ the famed discovery from Čađavica and his publi­ nom slučaju konkretnih arheoloških nalaza. 30. is truly quite apposite. Both st. Vinski’s article skupina nalaza. 1953). Fučić (1982). tynovka) materials during the early phase of Avar Spomenicima na našim otocima oba su se autora domination in the Carpathian Basin. he stressed the need for great caution and restraint Tijekom ocrtana početnog razvoja suvremenih when conjecturing on the unequivocal ethnic at­ srednjovjekovnih istraživanja u Hrvatskoj u časopisu tributes of both groups of discoveries. two interesting Kao posebno vrijedne spoznaje izdvajamo rezultate works were published. as proven by sub­ kotlini. which. Among the particularly in­ vo da pripadaju bilo avarskoj bilo ranoj slavenskoj teresting Slavic discoveries from Croatia’s territory. Both prostor.

o čemu svjedoči i kasnija lite­ it in his supplemented overview of Slavic bow fibu­ ratura koja se bavila tom problematikom. s pojedinim izuzecima poput paljevinskih ciated with the historically proven Antes. the discoveries about which Vinski slavenskih nalaza s područja Hrvatske spomenimo wrote are still the focus of attention. articles from a princely grave (Milošević et al. on which basis J. 2001: 81). fig. fig. stoljeća u hrvatskome dijelu međuriječja Drave. na temelju čega ju je J. the Čađevica find can also be attributed to lazi o kojima je pisao Z. Čađavica. dana broj ranih slavenskih nalaza s kraja 6. L). 2001: 81). na­ context. ski 1954: 78. as the incineration graves from Vinkovci (Tomičić stoljeću (Vinski 1958: 38). a more certain objavio u časopisu Archaeologia Jugoslavica (Vin­ attribution of this circle to Slavic finds has emerged. 183-224. in more recent years. Figure 3. Fettich once interpreted the Martynovka uvrstio u svoj dopunjeni pregled slavenskih lučnih circle without mentioning its association with the fibula (Werner 1960: 118–119). za­ lier in the journal Archaeologia Jugoslavica (Vinski ista je vrlo primjeren. prvi pokušaj arheološke doku­ significantly in the Croatian portion of the Drava. Vinski i dalje su u središtu the Antes with greater certainty than was possible zanimanja. Slika 3.2008 13:43:15 . Čađavica. proven Slavic settlements and cemeteries in Ukraine Dunava i Save nije bitno povećan ni sadržajno obo­ (Prichodnjuk 1994). koji je Vinski preporučio. nalazi iz kneževskog groba (Milošević et al. Vinskog o glasovitu nala­ to the proposed cultural affiliation of these discov­ zu iz Čađavice i njegovu objavu minijaturne fibule eries to the Martynovka circle. With reference vrlo precizne podatke Z. U pogledu lae (Werner 1960: 118–119). i početka based on a series of Martynovka type discoveries in 7.  190  opuscula 30 book. mentacije seobe Južnih Slavena do koje u okvirima Sava and Danube interfluve—with exceptions such Prvoga Kaganata dolazi u kasnome 6.2. in the 1950s. Budući da do naših Slavs (Fettich 1941–1942). In this grobova iz Vinkovaca (Tomičić 2000: 142–147). and interpreted as an archaeological indicator of the direction of Slavic movement. Vinskog objavljen Slavic finds from the end of the sixth and beginning u časopisu Opuscula archaeologica bio je. it can be established iz Stenjevca. the Martynovka circle is asso­ gaćen. posebno kad je riječ o ranim 1954: 78. koji bi trebao biti prisutan was published for the first time several years ear­ kod interpretacije arheoloških nalaza općenito.archaeol. Werner included slavenskim nalazima. koju je nekoliko godina ranije prvi put that in the contemporary literature. i ranome 7. L). Since the number of ranih slavenskih nalaza članak Z. 2006. prema of the seventh centuries has thus far not increased autorovim riječima. Od posebno zanimljivih 2000: 142–147). Werner While N.indb 190 25. 30. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc.

Dva groba sadržavala su zanimljive The further development of medieval archaeology nakitne izrađevine – naušnice i ogrlice – a u njima in Croatia in this sense can only be indicated in je bio i po jedan željezni nožić. although traces of a pendant could be discerned Dimitrijević i M. Fettich martinovski krug nalaza interpretirao Slavic graves were found interred in a prehistoric ne dovodeći ga u vezu sa Slavenima (Fettich 1941– settlement. Ostrogoths. uzimajući u obzir osnovnu degree of research into these cemeteries of varying podjelu tematskih cjelina koje predstavljaju glavni provenance roughly corresponds to the degree and predmet proučavanja srednjovjekovne arheologije. In research led by Dimitrijević and M. Migration Period. stoljeću (Težak-Gregl & Šmalcelj 1992). Gepids and Lombards. U tom kontekstu mogao bi se i naš light of the Slavic-Avar symbiosis in the eighth cen­ čađavički nalaz s više sigurnosti nego što je to bilo tury (Težak-Gregl & Šmalcelj 1992). kao i članak Z. as well as small sets of graves and in­ Dalji razvoj srednjovjekovne arheologije u Hrvat­ dividual graves. Šmalcelj otkriveni su novi slavenski on the other one.g. 1942). numerous cemeteries were ni koristila Zlata Čilinská (1975: 94. significance of the presence of the respective cul­ Riječ je o proučavanjima grobalja. n.2. 61) in her well known work on women’s nalazima iz prvih otkrivenih grobova. n. U vezi s predloženom kulturnom pripadnošću tih Stojan Dimitrijević’s article (1957) is dedicated to nalaza martinovskomu krugu može se ustanoviti da Slavic graves discovered in 1957 during the first je u suvremenoj literaturi došlo do sigurnije atribu­ research into the Otok-Gradina site near Vinkovci. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. no naselje. churches and na drugoj mogli opaziti njegovi tragovi. It can be stated that the u osnovnim crtama. što properly interpreted by Dimitrijević as typical early predstavlja manji dio jednoga mnogo većega grob­ medieval Slavic artefacts. taking into consideration the basic nalaz ističe se par filigranskih lunulastih naušnica division of the thematic units which constitute the sa zvjezdolikim privjeskom. which is grobljima u Ukrajini (Prichodnjuk 1994) martinov­ only a smaller portion of a much larger cemetery. The krivena četiri slavenska groba ukopana u prapovijes­ star pendant was preserved only on one earring. Na temelju grobnih nalaza groblje se okvirno them to the beginning of the ninth century. The Germanic peoples from the grobalja te naselja. examined. Typical Slavic pottery was venskih kretanja. ska keramika. 2006. pripisati Antima compiled a detailed report on Slavic finds from the i interpretirati kao arheološki pokazatelj smjera sla­ first discovered graves. Vinskog o zvjezdo­ Medieval cemeteries likim naušnicama (Vinski 1952). An interesting find is a pair of filigree kovaca. The star-shaped earrings were grobovi. Two graves Rad Stojana Dimitrijevića (1957) posvećen je sla­ contained interesting jewellery handicrafts—ear­ venskim grobovima otkrivenima 1957. U istraživanjima koja su 1970. This bio je sačuvan samo na jednoj naušnici. cije toga kruga nalaza Slavenima. st. Poslije je njegov članak. tinovskoga tipa u sigurnim slavenskim naseljima i so that a total of 22 graves were examined. g. g. Zvjezdolike graveyards. earrings (Vinski 1952) were used by Zlata Čilinská S. 30.2008 13:43:15 . Tada su ot­ lunula-shaped earrings with a star pendant. found in the four discovered graves. 183-224. naušnice S. At the time. koja je vodio Arheološki zavod. stoljeća. Kao najzanimljiviji broad outline. prilikom rings and necklaces—and each contained an iron prvih istraživanja lokaliteta Otok-Gradina kod Vin­ knife as well. vodili S.archaeol.indb 191 25. i 8. ski krug nalaza povezuje se s historijski posvjedo­ Based on grave finds that can generally be viewed in čenim Antima. ali su se i encompasses study of cemeteries. 61). Dimitrijević moguće u 50-im godinama 20. u novije doba na temelju niza nalaza mar­ Šmalcelj in 1970. stoljeća u Karpatskoj kotli­ Over the past 45 years. u poznatome radu o ženskome nakitu 7. Dimitrijević dobro je interpretirao kao tipične ranosrednjovjekovne slavenske nalaze te ih u svome članku datirao u početak 9. and settlements. When  191  opuscula 30 book. Dok je svojedob­ led by the Archaeology Institute. were generally concentrated in the neighbouring areas of the Carpathian Basin. Dimitrijević detaljno je izvijestio o slavenskim (1975: 94. crkava i crkvenih tures in Croatia. and in his article he dated lja. whose material culture was also present in Croatia. which belonged to various ethnic skoj mogao bi se u ovome pregledu naznačiti samo groups and interment dates. to which their archaeological heritage also testi­ fies: e. Zvjezdoliki privjesak main topic of study in medieval archaeology. new Slavic graves were discovered. U četirima jewellery of the Carpathian Basin in the seventh and otkrivenim grobovima pronađena je tipična slaven­ eighth centuries. Later može promatrati u svjetlu slavensko-avarske sim­ his article and the article by Vinski on star-shaped bioze u 8. tako da su ukupno istražena 22 groba. four no N.

S tom objavom naglašeno je znače­ part of Dalmatia is assumed.2. the site could Dalmaciji i na Kvarneru. 1968) which. Vinskog in Dalmatia. also indicated in the works groblje razdoblja seobe naroda u Hrvatskoj. Bez obzira matia and works on individual finds (Uglešić 1990. u kojem je a building on the island of Krk with the Ostrogoths pretpostavljena njihova duža prisutnost u jednome in an article published in Opuscula archaeologica dijelu Dalmacije. Medini (1980). na to je li riječ o ostacima crkve. and during their rule some buildings were sjedilačkoga romaniziranog stanovništva i Ostrogo­ certainly constructed.indb 192 25. kao i manje skupine grobova i pojedinačni Croatia thus dates to the sixth century: the ceme­ grobni nalazi. the author ta. which is reflected in the larger number of Ostrogothic finds in Dalmatia. Detaljna analiza groblja i interpretacija na­ With reference to the problem of the Ostrogoths laza te kataloška objava grobova i nalaza Z. under the leadership of Dušan velike seobe naroda kojih su nalazi prisutni i u Hr­ Jelovina and Zdenko Vinski. Thus. donekle u skladu and newly-arrived Ostrogoths. Janko Belošević published a pleksno groblje starosjedilačkoga romaniziranog number of important Ostrogothic grave finds stanovništva i pristiglih Ostrogota. svjedočili o etničkoj simbiozi staro­ lasting. like those from Knin. Srednjovjekovna groblja the Ostrogoths moved into Italy. važnih ostrogotskih grobnih nalaza koji su. a pored analize historijskih izvo­ (Jarak 1999–2000). ve vlasti sigurno nastajale i neke građevine. A detailed analysis of vatskoj bili su uglavnom koncentrirani u susjednim the cemetery and an interpretation of the finds. U tom Ante Uglešić dedicated considerable attention to kontekstu dovela je autorica ovoga rada. Simoni 1989). pod vodstvom Dušana Jelovine i Zdenka enous Romanised population and the Ostrogoths. Simoni uslijedili su nešto kasnije (Vinski 1989. u članku Ostrogothic finds in Dalmatia in recent decades. poput their presence in Dalmatia was nonetheless long- onih kninskih. 1968) objavio više in Northern Dalmatia and Kvarner is not accepted.archaeol. U posljednjih 45 godina istraživana su brojna grob­ The largest cemetery from the Migration Period in lja. o čemu svjedoči i well as a catalogued publication of the graves and njihova arheološka ostavština. To važno groblje istraživano je 60-ih go­ testify to the ethnic symbiosis between the indig­ dina 20. Gepida i Langobarda. Together with Ostrogothic finds in no u članku. or the remains of some other Late An­ o produženoj ostrogotskoj prisutnosti u sjevernoj tique structure or building complex. Regardless of whether it is a ra ukazano je i na značenje ostrogotske arheološke matter of the remains of a church. Vinskog. U vezi s problematikom Ostrogota u Dalmaciji of this paper linked the archaeological remains of zanimljiv je rad Juliana Medinija (1980). što se izražava većim brojem ostrogotskih na­ tion emphasised the significance of the Ostrogothic laza u Dalmaciji. Even bavili ostrogotskim nalazima u Dalmaciji. in which their longer presence in a Simoni 1989). This publica­ ciji. ili o ostacima neke druge kasnoantičke the territory of Bosnia-Herzegovina and finds from građevine ili građevinskoga kompleksa. čiji su grobovi (Belošević 1965. their presence in Dalmatia became greater. Simoni followed only some­ ta. This important cemetery was re­ silaca u Hrvatskoj. the importance of the Os­ inače svjedočili i radovi drugih autora koji su se trogothic archaeological heritage is also noted. as područjima Karpatske kotline. Ako se i ne prihvati Medinijevo mišljenje the article. 183-224. already existing synthesis by Željko Demo dedicat­  192  opuscula 30 book. the finds from Dalma­ se mogao datirati u vrijeme ostrogotske prisutnosti tia constitute a sufficient basis to write a synthesis na sjevernojadranskim otocima. The writing Ostrogotskim nalazima u Dalmaciji posvetio je u of such a comprehensive synthesis is upheld by the zad­njim desetljećima znatnu pažnju Ante Uglešić. also interesting is the work by Juliano i K. Tako je if Medini’s view of an extended Ostrogoth presence Janko Belošević (Belošević 1965.2008 13:43:15 . koji je objavljen u časopisu Opuscula archaeologica. whose graves con­ sa stupnjem i značenjem prisutnosti njihovih no­ stitute a minority. Moglo bi se ustvrditi da je stupanj cemetery of the indigenous Romanised population istraženosti navedenih grobalja. stoljeća tako datira najveće presence in Dalmatia. on the Ostrogoth presence in Croatia. Germanski narodi iz vremena searched in 1960s. writing both broader syntheses on Ostrogothic arheološke ostatke jedne građevine na otoku Krku u finds in the territory of the Roman Province of Dal­ vezu s Ostrogotima (Jarak 1999–2000). groblje of other authors who dealt with Ostrogoth finds u Kninu na položaju Greblje. koje predstavlja kom­ in Dalmatia. In this context. različite etničke pripadnosti i vreme­ tery in Knin at the Greblje site. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. lokalitet bi other territories in Croatia. and besides an analy­ nje ostrogotske prisutnosti u Dalmaciji. o čemu su sis of historical sources. u manjini. which is a complex na ukopavanja. S prelaskom Ostrogota u Italiju povezana je njihova veća prisutnost u Dalma­ what later (Vinski 1989. njihova prisutnost u Dal­ be dated to the period of Ostrogoth presence on the maciji ipak je bila dugotrajna te su u vrijeme njiho­ Northern Dalmatian islands. st. primjerice Ostrogo­ finds by Vinski and K. 2006. as proposed in ostavštine. kako je predlože­ 1994–1995). Iz 6. 30.

1981) and in Stari Janko­ Bijelom brdu (Vinski 1949. upravo je to vrijeme vrlo riod to medieval archaeology in Croatia. Slovenia and Bosnia-Herze­ i radove o pojedinim nalazima (Uglešić 1990. and also in numismatic mizmatičkim nalazima na širim prostorima Hrvat­ finds. 2006. koji se datiraju izme­ that can be dated to the seventh/eighth centuries. Ivaniček 1949). nije do tory of Northern Croatia. 1981) i u Starim Jankovcima interesting find dated to the end of the eighth cen­ na obali potoka Gatina (Šmalcelj 1981a. Ivaniček 1949). Pisanje ta­ components and the indigenous substratum of An­ kve sveobuhvatne sinteze podupire i već postojeća tiquity. Since Croatia was a part of the 1995). groba ratnika s konjem. na spo­ vci on the banks of Gatina Creek (Šmalcelj 1981a. Avar-Slavic lokalitetu je otkriveno i istovremeno naselje s ke­ sites. Zajedno s ostrogotskim nalazima na području Ostrogoth State during the Ostrogoth domination BiH i s nalazima iz drugih područja Hrvatske nalazi of Italy. 1976. stoljeća. pa tako i u numizmatičkim nalazima. U tom zanimljivom radu nave­ search. U Starim Jankovcima otkriveno je it should be noted that so far it is the sole Avar-Slavic 88 grobova što se mogu datirati u 7–8. kao ni groblje. a very (Šmalcelj 1973. Međutim treba istaknuti da je to do by Krešimir Filipec (2002–2003). 230 istraživanje avaro-slavenskoga groblja u Brodskom graves were examined. stoljeće. Kako je Hrvatska Consideration of the problem of the Ostrogoth her­ u vrijeme ostrogotske dominacije u Italiji ulazila u itage indicates the importance of the Migration Pe­ sastav Ostrogotske Države. gration Period. this period was precisely significant due to iz Dalmacije dovoljna su osnova za pisanje sinteze the intermingling between the barbarian. istraživano u sjevernoj Hrvatskoj.indb 193 25. 1976. Na settlement studied in Northern Croatia. ready-mentioned research in Otok at Vinkovci and Drugu važnu skupinu ranosrednjovjekovnih grob­ the research into the Avar-Slavic cemetery in Brod­ nih nalaza predstavljaju avaro-slavenska groblja iz ski Drenovac (Vinski Gasparini & Ercegović 1958). 88 graves were discovered vlaci je istraženo 230 grobova.archaeol. like the cem­ tauširane i pozlaćene falere. With nih u Hrvatskoj. tima na području sjeverne Hrvatske popisani su u Besides the basic archaeological importance of najnovije doba u radu Krešimira Filipca (2002–2003). a na čije arheološke tragove i litera­ reference to research into the Avar-Slavic cemetery turu koja im je posvećena nije moguće upozoriti u at Bijelo Brdo (Vinski 1949. ske. Naselje. vrlo zanimljiv nalaz s etery. However. 1992). kraja 8. Avar-Slavic cemeter­ u kojem je interpretiran nalaz kasnoavarske falere u ies are an interesting subject of anthropological re­ obliku veprove glave. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. dating from the mid-eighth Drenovcu (Vinski Gasparini & Ercegović 1958). U Pri­ tury.2. 1994– govina (Demo 1994). Nadovezu­ Avar-Slavic cemeteries in Privlaka at the Gole njive jući se na istraživanja avaro-slavenskoga groblja u site (Šmalcelj 1973. are listed in a recent work kraja istraženo. Slovenije i BiH (Demo 1994). razdoblja avarske dominacije u Karpatskoj kotlini i the research conducted by Marija Šmalcelj into the iz završnog avarskog perioda 9. menuta istraživanja u Otoku kod Vinkovaca te na 1992) are particularly important. 183-224. One particularly bito su važna istraživanja Marije Šmalcelj avaro-sla­ important grave. i početka 9. In Privlaka. Iz bogatstva Another important group of early medieval grave problematike što je vezana uz Ostrogote proizlazi finds are the Avar-Slavic cemeteries from the period također važnost proučavanja arheološke ostavštine of Avar domination in the Carpathian Basin and dur­ drugih naroda razdoblja velike seobe naroda prisut­ ing the final Avar period in the ninth century. in which he inter­ danas jedino naselje avaro-slavenskoga razdoblja prets a late Avar phalera in the shape of boar’s head. all relevant literature on lokaliteti zajedno s drugim avarodobnim lokalite­ the Avar presence in Northern Croatia is cited. Iz jednoga poseb­ coterminous settlement with pottery finds was also no važnoga groba. pišući kako šire sintetičke osvrte o ostrogotskim na­ ed to Ostrogothic numismatic finds in the broader lazima na području rimske provincije Dalmacije tako territories of Croatia. together with other Avar-era sites in the terri­ ramičkim nalazima. which was reflected in various segments of sinteza Željka Deme posvećena ostrogotskim nu­ the archaeological heritage. što se ogleda u različitim segmentima arheološke of other peoples present in Croatia during the Mi­ baštine. Germanic o ostrogotskoj prisutnosti u Hrvatskoj. oso­ century to the early ninth century. the al­ okvirima ovoga rada. the grave of a warrior with horse. The wealth znakovito u pogledu prožimanja barbarske german­ of themes tied to the Ostrogoths also indicates the ske komponente i starosjedilačkog antičkog supstra­ importance of studying the archaeological heritage ta. venskih grobalja u Privlaci na položaju Gole njive contained gilded phalera with intarsia work. items discovered in the graves. although the archaeological traces Osvrt na problematiku ostrogotske ostavštine upu­ and literature dedicated to them cannot be covered ćuje na važnost razdoblja seobe naroda unutar sred­ within the framework of this paper. stoljeća. The settlement. In Stari Jankovci. A đu sredine 8. stoljeća. njovjekovne arheologije u Hrvatskoj. potječu discovered at the site.2008 13:43:16 . 30. The results of anthropological examinations  193  opuscula 30 book. Avaro-slavenski In this interesting work. has not been completely examined.

1996. to a certain ex­ archaeologica Šlaus se bavio ljudskim osteološkim tent. način života ranosrednjovjekovnoga stanovništva i Šlaus conducted anthropological analyses of the koji se u određenoj mjeri mogu povezati s arheološ­ osteological remains of the medieval population.2. Two burial horizons kama groblja u Đakovu. Antropološka analiza lubanja typical of Dalmatia was also present in the graves of pokazala je da je stanovništvo koje je pokapano na the first phase. U članku u kojem su izloženi rezultati kranio­ tion of their later movement when settling neigh­ metrijskih analiza srednjovjekovnih nalazišta središ­ bouring Bosnia-Herzegovina and Northern Croatia. Šlaus bavio se antropološkim analizama sites may. Filipec tions. Izdvajamo dva rada s vrlo zanimljivim rezulta­ tions prior to settlement in Dalmatia and the direc­ tima. 1996. st. koliko je nepoznanica vezano uz etničku pripadnost Krešimir Filipec presented this in his excavation re­ srednjovjekovnoga stanovništva sjeverne Hrvatske. 2006. avaro-slavenska early medieval populations from the Privlaka and grob­lja predstavljaju i zanimljiv predmet antropo­ Stari Jankovci sites were studied by Mario Šlaus. 30. As to archaeological data hvatljiv i s arheološkoga stajališta. taj rezultat bio je pri­ clarifying this mystery. 1997). Anthropological maciju i smjer njihova kasnijega kretanja pri naselja­ analysis of skulls has shown that the people buried vanju susjednih područja BiH i sjeverne Hrvatske.archaeol. njih je Krešimir Filipec pre­ can be distinguished based on the archaeological dočio u izvještajima o iskopavanjima (1996. with the earliest dated to stavljaju važan korak u razjašnjavanju te problema­ the eleventh century. 1997). dena je sva relevantna literatura za vrijeme avarske of osteological remains from such cemetery com­ prisutnosti na području sjeverne Hrvatske. s lokaliteta Privlaka i Stari Jankovci bile su pred­ Further analysis of osteological materials generated metom antropoloških istraživanja Marija Šlausa. do 13. these ologica M. ports (1996. U various data which illuminate the life of the early više radova koji su objavljeni u časopisu Opuscula medieval population and which can. u definiranju udjela različitih populacija koje su za­ 1997). Keeping in mind the number faze ukopavanja (od 11. Craniometric analysis determined the pres­ jednički obitavale. Budući da je population of Northern Croatia.indb 194 25. of chronic malnutrition among the Privlaka popula­ 1997). stoljeća) pripadalo of unknowns tied to the ethnicity of the medieval dalmatinsko-hrvatskim populacijama. populations are set apart. complex research u grobovima 1. faze uz bjelobrdski nakit bio prisutan of the Đakovo cemetery constitutes a major step in i nakit tipičan za Dalmaciju. constitute indicators osteoloških ostataka srednjovjekovnoga stanovniš­ of the direction of movement of Croatian popula­ tva. researched in rovu mišljenju ti lokaliteti mogli bi pokazivati i smjer the 1990s by Filipec (Šlaus & Filipec 1998) also fall kretanja hrvatskih populacija pri doseljavanju u Dal­ under the same set of problems. jewellery (Šlaus & Filipec 1998). Prema auto­ etal remains from graves in Đakovo. Since. The ti otkriveni u grobovima imaju. sites with Dalmatian-Croatian U još nekoliko radova u časopisu Opuscula archae. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. Imamo li u vidu on the characteristics of the cemetery in Đakovo. Daljnjim analizama osteološkoga mate­ graves). In an article that presents the results of cranio­ malobrojnošću keramičkih posuda u kojima se pri­ metric analysis of Central European medieval sites lagala hrana u grobovima). loških istraživanja. besides Bijelo Brdo jewellery. (Šlaus 1999–2000). this result also jibed with archaeo­ đakovačkome srednjovjekovnom groblju tijekom 1. This is a very large cemetery with kompleksna istraživanja đakovačkoga groblja pred­ over 400 examined graves. logical standpoints. 183-224. According to Šlaus. Kraniometrijskim analizama ustanovljena je tions correspond to the exceptionally small number na njima prisutnost različitih ranosrednjovjekovnih of ceramic vessels in which food was deposited in populacija. istraživao K. Upravo su rezultati antropo­ In a number of articles published in Opuscula ar- loških istraživanja osteoloških ostataka kod takvih chaeologica.2008 13:43:16 . Although Bijelo Brdo type jewel­  194  opuscula 30 book. rijala dobiveni su različiti podaci koji osvjetljavaju In several other works in Opuscula archaeologica. plexes are very important because they can help de­ Pored osnovne arheološke važnosti koju predme­ fine the various populations that lived together. be linked to archaeological finds (indications materijalom tih dvaju lokaliteta (Šlaus 1993. nje Europe (Šlaus 1999–2000) izdvojeni su lokaliteti Data generated by anthropological analysis of skel­ s dalmatinsko-hrvatskom populacijom. among other things. U in the medieval cemetery in Đakovo during the first istu problemsku cjelinu uklapaju se i podaci antro­ phase of interments (eleventh to thirteenth centu­ poloških analiza skeletnih ostataka iz groblja u Đa­ ries) belonged to the Dalmatian-Croatian popula­ kovu koje je 90-ih godina 20. Šlaus dealt with human osteological kompleksnih grobalja vrlo važni jer mogu pomoći materials from these two sites (Šlaus 1993. kim nalazima (pokazatelji kronične neishranjenosti Two works containing very interesting results stand kod populacije iz Privlake u skladu su s izrazitom out. Ranosrednjovjekovne populacije ence of various early medieval populations here. materials found. Što se tiče arheoloških podataka o karakteristi­ High and Late Middle Ages. and a duration covering the tike.

na području sjeverne Hrvatske do­ dedicated to this culture’s numerous cemeteries. in Northern Croatia was covered by Filipec tarske provale. stoljeće. i 13. autor je ukazao na njihove analogije u južnoj influences on their formation. cu. In his prilogu (Tomičić 2003) autor je analizirao grob jed­ other article (Tomičić 2003). Katice Simoni (2004). g. In his article on the Bijelo Brdo finds from Ž. U svome drugom framework of interments in Veliki Bukovac. stoljeću osobito izražen utjecaj bizantskih radionica. he analizirani su nalazi iz prvog otkrivenog bjelobrd­ analysed finds from the cemetery in Veliki Bukovac. Problematikom trojagodnih naušnica. To jasno proizlazi iz cursions. osobito u Mađarskoj i Slo­ Byzantine workshops was particularly notable in vačkoj. it may be possible to draw conclusions on prisutnosti dalmatinsko-hrvatskoga nakita. Raznolikost tipova trojagodnih sljepoočničar­ the twelfth century. Tomičić analysed the  195  opuscula 30 book. vations we can mention researches conducted by Spomenimo istraživanja Stojana Dimitrijevića (1966. Kako je the dating of such jewellery in Dalmatia as well. ence of three-bead temple ornaments at several sties. so miniraju oblici bjelobrdske kulture. Since the Dalmatian jewellery arheološkom materijalu. čiji počeci padaju u 11. dated to the twelfth and thirteenth centuries. Two of his papers on the Bijelo kulture objavljena su i u časopisu Opuscula archa. Istražio je više novih bjelobrdskih grobalja te ture. Želj­ (Šmalcelj & Kolar 1985). Dva ho­ clearly follows from the presence of Dalmatian- rizonta ukopavanja razlikuju se i prema zastupljenu Croatian jewellery. Stojan Dimitrijević (1966. 1991a.2008 13:43:16 . no nekoliko grobova bjelobrdske kulture i time za­ several Bijelo Brdo graves were discovered. poku­ Veliki Bukovac at the same time as the discovery of sna istraživanja u Velikom Bukovcu. in the tenth and eleventh centuries.2. 1997). The diversity of types of three-bead temple orna­ sutnost trojagodnih sljepoočničarka na nekoliko lo­ ments in Northern Croatia also indicates the various kaliteta. appeared in Northern Croatia at the end of the Bije­ Kako je pokazano na primjeru đakovačkoga groblja. lo Brdo culture together with Bijelo Brdo jewellery. Tada je otkrive­ Branimir’s inscription in Muć Gornji. and Katica Simoni (2004). ka Tomičića (1989. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Brojnim grobljima that a very large number of this culture’s cemeter­ te kulture bila je posvećena znatna pažnja. pri čemu je u 12. U prvome od njih (Tomičić 1999–2000) chaeologica. groblja u Velikom Bukov­ the first Bijelo Brdo cemetery discovered in Croatia. In the first (Tomičić 1999–2000). stoljeće. skoga groblja u Hrvatskoj. fazi ukopavanja in Đakovo (plaited earrings and earrings with three pojavljuje nakit bjelobrdskoga tipa. Prije toga. u sjevernoj Hrvatskoj pozabavio se K. nakitni oblici karakteristični za Dalmaciju pojavljuju Prior to this. Šime Ljubić conducted test excavations in Muću Gornjem izvršio je Šime Ljubić 1871. i 11. 2006. Tomičić detaljnom je tipologijskom i kronologij­ Veliki Bukovac. Considerable attention has been 10. Željko Tomičić (1989. After analysing the pres­ ključci i o datiranju takva nakita u Dalmaciji. this grobova. U svome marked the beginning of research into this culture in članku o bjelobrdskim nalazima iz Velikog Bukovca Croatia. 1997).archaeol. tako da je ies have so far been studied. As shown using the example of the Đakovo cem­ Analizirani primjerci trojagodnih sljepoočničarki iz etery. particularly in Hungary and Slova­ Filipec u posebnome članku (2003). Istovremeno s otkrićem Branimirova natpisa u In 1871. 30. Tomičić used a detailed typologi­ skom analizom nalaza utvrdio vremenski okvir sa­ cal and chronological analysis to ascertain the time hranjivanja u Velikom Bukovcu. He studied several new Bijelo Brdo cemeteries objavljivao radove o novim nalazima i o problematici and published works on new finds and on the prob­ bjelobrdske kulture općenito (Tomičić 1991. This kom razvijenog i kasnoga srednjeg vijeka. očito nije riječ o beads) has been dated to the time of the Tartar in­ tipičnu bjelobrdskome grob­lju. side of Croatia. 1979). and the influence of Hrvatskoj i izvan Hrvatske. iz toga bi se možda mogli izvesti za­ in a separate article (2003). odnosno slje­ Filipec found analogies in Southern Croatia and out­ poočničarka. Riječ je o vrlo veliku groblju s više od 400 istraženih lery can be found in the first phase of burials. 183-224. Amongst many exca­ do danas istražen dosta velik broj grobalja te kulture. At that time.indb 195 25. The analysed examples of three- ki u sjevernoj Hrvatskoj svjedoči također o različitim bead temple ornaments from Northern Croatia were utjecajima u njihovu oblikovanju. lems of the Bijelo Brdo culture in general (Tomičić 1999). Marije Šmalcelj (Šmalcelj & Kolar 1985). 1991a. Analiziravši pri­ kia. Dva njegova priloga proučavanju bjelobrdske 1991. Brdo culture were also published in Opuscula ar- eologica. Marija Šmalcelj 1979). and this počinje istraživanje te kulture u Hrvatskoj. Željko Tomičić has conducted the brdskim kulturnim kompleksom bavio Željko To­ most systematic examinations of the Bijelo Brdo cul­ mičić. se u sjevernoj Hrvatskoj potkraj trajanja bjelobrdske the territory of Northern Croatia was dominated by kulture zajedno s bjelobrdskim nakitom. the jewellery forms characteristic of Dalmatia sjeverne Hrvatske datiraju se u 12. u Đakovu dalmatinski nakit (naroskane naušnice i The problem of three-bead earrings and temple or­ naušnica trojagodnoga tipa) datiran do vremena ta­ naments. Najsustavnije se u posljednjim desetljećima bjelo­ In recent decades. u Bijelo Brdo forms. stoljeću. a traje tije­ is obviously not a typical Bijelo Brdo cemetery. 1999). Iako se u 1.

Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. 2001: 34).2008 13:43:26 .  196  opuscula 30 book. Slika 5. near Crikvenica (Cetinić 1998: 106–50). Slika 6. in her research Iskra- iz kasnoga razdoblja bjelobrdske kulture. 183-224. u istraživanji­ small early Romanesque church and approximately ma I. 2006.2.archaeol. 30. Jednojagodne naušnice s groblja Stranče – Gorica kod Cri- kvenice (Cetinić 1998: 106–50). posvećen je i članak Ivane Iskra-Janošić o grobovi­ An article by Ivana Iskra-Janošić on graves discov­ ma otkrivenima na položaju Meraja u Vinkovcima ered at the Meraja site in Vinkovci also deals with the (Iskra-Janošić 1997). Pojasne kopče 6. 2001: 34). Based on the luxu­ kronoloških pokazatelja za sve nalaze iz groba grob rious jewellery and chronological indicators for all odličnice datiran je u početke 11. Bijelo Brdo. stoljeća. Single-bead earring from the Stranče – Gorica cemetery Figure 5.indb 196 25. The site is arhitekturi. među by Stojan Dimitrijević. Na temelju luksuznih primjeraka nakita i eval cemetery in Zvonimirovo. Nadovezujući se na ranija istra­ problem of the Bijelo Brdo culture complex (Iskra- živanja S. što je u sklopu proučavanja bjelobrdske also interesting because it provides an opportunity kulture jedno od vrlo važnih pitanja. Continuing earlier research conducted ranoromaničke crkvice i stotinjak grobova. in which the foundations of a kojima je bilo nekoliko bjelobrdskih. to study the relationship between Bijelo Brdo graves Slika 4. ne odličnice iz ranosrednjovjekovnoga groblja Zvo­ grave of an important woman from the early medi­ nimirovo. finds from this grave. Sixth-century belt buckles from a Knin site: Greblje and (Milošević et al. it was dated to the early elev­ Problematici bjelobrdskoga kulturnog kompleksa enth century. stoljeća s lokaliteta Knin – Greblje i Unešić Figure 4. Dimitrijevića. srednjovjekovni nakit (Durman 2006: 91). Iskra-Janošić otkriven je veći broj kasnosred­ one hundred graves were discovered (among them njovjekovnih i novovjekovnih grobova te dva groba several Bijelo Brdo graves). Figure 6. Bijelo Brdo. medieval jewellery (Durman 2006: 91). Lokalitet Janošić discovered a larger number of late medieval je zanimljiv i zato što pruža mogućnost proučava­ and early modern era graves and two graves from nja odnosa bjelobrdskih grobova prema crkvenoj the late period of the Bijelo Brdo culture. u kojima su otkriveni temelji Janošić 1997). Unešić (Milošević et al.

Only razdoblja odvojen je tzv.indb 197 25. koji se nadovezuje na prethodni. te u vezi s proble­ century. Velik broj simultaneous church graveyards (Karaman 1940) istraženih lokaliteta omogućio je određivanje vre­ have since been confirmed. of almost seven decades ago on the existence of the U istraživanjima srednjovjekovnih grobalja u Dal­ Christianised population’s rowed cemeteries with maciji postignuti su značajni rezultati. the so-called “pagan” horizon has been dis­ u vezi s problematikom srednjovjekovnih grobalja. Pregled bitnih ka­ century. 30.2008 13:43:28 . An overview of the es­ menske pripadnosti pojedinih zajedničkih odlika sential characteristics of medieval cemeteries in koje karakteriziraju određene skupine grobalja. generally dated up to the mid-ninth arhitekture i plastike u Dalmaciji. poganski horizont. and with reference to settlements in Croatia. An essential problem that emerged in his rakteristika srednjovjekovnih grobalja u Dalmaciji book is the possibility of determining the lower  197  opuscula 30 book. Najviše istraživanja i najviše radova o grobnim na­ Significant results were achieved in research into lazima u našoj arheološkoj literaturi posvećeno je medieval cemeteries in Dalmatia. numerous important and inter­ esting articles. but it comes to the fore particularly in the case of medieval cemeteries. Plan širenja groblja oko crkve Sv. Thus. The large number problematici srednjovjekovnih grobalja u Dalmaci­ of explored sites made it possible to chronologically ji. early medieval će spomenuti samo neki radovi između mnogih koji cemeteries and characteristic early medieval grave bi se mogli spomenuti. Karaman’s observations osvrtu ne mogu biti spomenute. okvirno several years later.archaeol. stoljeća. Besides Slika 7. in contrast to the Christianised horizon. 183-224. With regard to ni i zanimljivi članci nego i knjige i studije u ovom the Christianised horizon. largely using the kristijaniziranoga horizonta potvrđena su davna results of his own research on cemeteries in North­ Karamanova zapažanja o postojanju grobalja na re­ ern Dalmatia. Most research and the most pa­ pers on grave finds in Croatia’s archaeological literature are ded­ icated to medieval graves in Dal­ matia. The sites known up nalaza u odnosu na groblja iz razvijenoga i kasno­ to that time were presented with a review of the ar­ ga srednjeg vijeka. This same limitation also applies to the other themes cov­ ered in this paper. studies also cannot be covered in this overview. tinguished. only a few works will be mentioned among the many that could be cited. Tako Dalmatia was provided by the first major synthesis su pouzdano određena ranosrednjovjekovna grob­ dedicated to medieval cemeteries as a whole. writ­ lja i karakteristike ranosrednjovjekovnih grobnih ten by Dušan Jelovina (1976). Belošević. and church architecture. presented archaeological materials dove kristijaniziranoga stanovništva uz istovremena that characterised cemeteries up to the mid-ninth crkvena groblja (Karaman 1940). Spasa (Jakšić & Petrinec 1996: 152). Unutar rizon (Belošević 1980). architecture and sculpture in Dalmatia. Isto ograničenje naravno finds were clearly distinguished from high and late vrije­di i za druge tematske cjeline o kojima je riječ medieval cemeteries. Within the early medieval u ovome članku. Unutar ranosrednjovjekovnoga chaeological materials from individual graves. a synthesis by Janko Belošević datiran do sredine 9. 2006.2. which is a very important issue in the study of the Bijelo Brdo culture. Ne samo mnogi važ­ which follows on the preceding one. ali možda će posebno biti izraženo period. matikom naselja u Hrvatskoj. Layout of expansion of graveyard around the Church of the Redeemer (Jakšić & Petri- nec 1996: 152). Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Uz nastojanje da se predoče neki posebno važni date individual common features characteristic of problemi vezani uz tu tematiku u ovom osvrtu bit specific groups of cemeteries. many books and Figure 7. od kristijaniziranoga appeared on the graves of the so-called pagan ho­ horizonta. In an attempt to present some particularly important problems tied to this topic.

Based on finds from the otkrivaju nova groblja toga perioda (Jurić 1994– early medieval cemeteries in Dubravice. 2004). Autor je. mračnih sto­ analysis leaves open the possibility of early dating ljeća – 7. the dat­ ljeća. This is otherwise perhaps the most im­ (1976). 2006. Belošević unambiguously ascribes grobalja. continually present since the early eighth century  198  opuscula 30 book. a iz njegovih analiza proizlazi moguć­ beginning has been rather reliably determined— nost njihove rane datacije. for a solution to this prob­ grobalja. sto­ Dalmatia. stoljeća svoje pokojnike sahranjivati na by a view into the strength of the arguments made kristijaniziranim grobljima. Those archaeologists mentacije nije općenito prihvaćeno. očekuje doprinos rješenju problematike prisutnosti Belošević’s opinion of the rowed cemeteries of the Hrvata u Dalmaciji. skoga horizonta (Belošević 1980). near Skra­ 1995. Zlatko Gunjača poganskoga horizonta vrlo velika i da se konstantno stands out in particular.2008 13:43:28 . pa se poganski horizont with their numbers and uniform characteristics of po Beloševićevu mišljenju može datirati od 7. Valja napomenuti da je arheološka građa tzv. To je inače možda i najvažnije pitanje koje tions underlie Belošević’s analysis of pagan hori­ se postavlja pred istraživače ranosrednjovjekovnih zon cemeteries. Oni arheolozi i znan­ by proponents of each view. Tek nekoliko godina kasnije pojavila se lem could greatly clarify historical events during sinteza Janka Beloševića o grobljima tzv.2. općenito se od arheologije dated from the seventh to the ninth centuries. so it is possible ljeća (Rapanić 2000.indb 198 25. Milošević 2000a). pa se može vjerovati da postojeća građa din. archaeology is generally expected to re­ grobalja u sjevernoj Dalmaciji. pružila je prva velika sinteza posvećena srednjovje­ chronological boundary of interments in pagan-era kovnim grobljima u cjelini. Kako za to vrijeme nedostaju poda­ for them. Tu su predočeni do tada poznati lokaliteti portant question confronting researchers of early s pregledom arheološkoga materijala iz pojedinih medieval cemeteries. Milošević 2000a). It is worthwhile men­ stvenici srodnih povijesnih disciplina koji navede­ tioning that the archaeological materials of the so- no mišljenje ne prihvaćaju smatraju da arheologija called pagan horizon are very voluminous and that nije uspjela predočiti dovoljne arheološke dokaze o new cemeteries to this period are constantly being prisutnosti Hrvata u Dalmaciji prije završetka 8. These differences in in­ grobnih priloga svjedoče o jednom posebnom povi­ terpretation of the archaeological materials from jesnom razdoblju istog onoga stanovništva koje će early medieval rowed cemeteries should be settled od sredine 9.archaeol. sinteza Dušana Jelovine cemeteries. presence of the Croats in Dalmatia. Bitan problem koji je vidljiv u njegovoj knjizi ing of early medieval cemeteries should enable the tiče se mogućnosti određivanja donje vremenske more accurate determination of the presence of the granice sahranjivanja na grobljima poganskoga raz­ Croats in Dalmatia. kojih je početak dosta pouzdano određen tia prior to the end of the eighth century (Rapanić – svojom brojnošću i ujednačenim karakteristikama 2000. i 8. while his jasnilo po­vijesna zbivanja tijekom tzv. A unutar arheologije upravo pagan horizon. These essential historical ques­ doblja. 183-224. cal period of the same population that would begin Beloševićevo mišljenje o grobljima na redove pogan­ to inter their deceased in Christianised cemeter­ skoga horizonta unatoč uvjerljivosti njegove argu­ ies by the mid-ninth century. Te razlike u that the existing materials contain the potential for interpretaciji arheološkoga materijala iz ranih sred­ adequate evaluation. despite his convincing arguments. u veli­ Since data from historical sources from that period koj mjeri polazeći od rezultata vlastitih istraživanja are lacking. 30. 2004). njovjekovnih grobalja na redove trebalo bi pomiriti Among the archaeologists who believe that early me­ uvidom u snagu argumentacije zastupnika obaju mi­ dieval cemeteries contain finds that prove the early šljenja. testify to a specific histori­ sredine 9. Treba ipak reći and scholars in related fields who do not accept the da mnogi arheolozi dijele njegovo mišljenje i smatra­ aforementioned opinion believe that archaeology ju da groblja poganskoga horizonta u cjelini – gleda­ has not managed to provide sufficient archaeologi­ jući njihov odnos prema grobljima kristijaniziranoga cal evidence of the presence of the Croats in Dalma­ horizonta. jer bi rješenje toga pitanja umnogome po­ the researched cemeteries to the Croats. Autor istražena groblja nedvojbeno pripisuje to cemeteries of the Christianised horizon. Within the field of archaeology. whose Hrvatima. It must none­ omo­gućiti točnije određivanje prisutnosti Hrvata theless be said that many archaeologists share his u Dalmaciji. do their grave accessories. stoljeća. pogan­ the so-called “dark” seventh and eighth centuries. he concluded that the Croatian population was nudi u sebi mogućnosti adekvatna vrednovanja. Ta bitna povijesna pitanja u pozadini views and believe that the cemeteries of the pagan su Beloševićeve analize grobalja poganskoga hori­ horizon as a whole—considering their relationship zonta. sto­ discovered (Jurić 1994–1995. so in his view the pagan horizon can be ci iz povijesnih izvora. bi datiranje ranosrednjovjekovnih grobalja trebalo has not been generally accepted. predočio arheološki solve the problem of the presence of the Croats in materijal koji karakterizira groblja do sredine 9. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc.

there are pojavljuju unutar čistoga kristijaniziranog horizon­ somewhat later Christianised graves from the mid­ ta i zajedno s drugim nalazima omogućuju datiranje dle and latter half of the ninth century. 183-224. U članku je naime predočena zanimlji­ mains of human bones. Christianised horizon at this cemetery jame susreću uz sigurne paljevinske grobove. Stariji poganski horizont skeletnih grobova u rings. Mlađi. did not contain the re­ nog groblja. analognim nalazima izvan Hrvatske. and this Skradina zaključio o kontinuiranoj prisutnosti hr­ made it possible to link the pagan horizon with the vatskoga stanovništva od početka 8. presenting the interest­ chaeologica. based on analo­ va situacija na groblju u Glavicama kod Sinja. sredine 9. U članku Maje Petrinec (2002) Dalmatia. istina. stoljeća. Predočeni slijed ukopavanja the relationship between pagan skeletal and Chris­ od najranijih paljevinskih grobova preko skeletnih tianised graves imposes the conclusion that the  199  opuscula 30 book. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. An ar­ Svojevrstan prilog navedenoj raspravi predstavlja­ ticle by Maja Petrinec (2002) is based on finds from ju i dva članka objavljena u časopisu Opuscula ar­ an early medieval cemetery. Također su incineration graves. horizonta sa starohrvatskim razdobljem. but which. Na groblju u ised period of the ninth century are very convincing Dubravicama našao se i jedan par sigurnih starohr­ and indicate the value of archaeological materials in vatskih naušnica iz 9. Gunjača vjekovna groblja sadrže nalaze koji dokazuju ranu based his conclusions on the dating of a star-shaped prisutnost Hrvata u Dalmaciji posebno mjesto pri­ earring. Grozdoli­ date the Christianised graves at this site to the first ke naušnice koje su inače karakteristične za groblja half of the ninth century. when the problem of assessment of early me­ vremenu doseljenja Hrvata. here usko nadovezuje na prethodni horizont jer sadrži appear within the purely Christianised horizon. Gunjači­ Two articles published in Opuscula archaeologica ni zaključci o kontinuiranoj prisutnosti hrvatskoga also constitute something of a contribution to this stanovništva u Dubravicama od poganskoga perio­ debate. stoljeća tu se tianised graves at the cemetery in Glavice. stoljeće. pa do u 9. 30. stoljeća (naušnice žminjskoga solving the fundamental historical question of the tipa). Pits with incineration remains were also polazište su nalazi iz jednoga ranosrednjovjekov­ found which. stoljeća vrlo su of a series of discussions in the work on the Croats uvjerljivi i pokazuju vrijednost arheološkoga mate­ and the Carolingians Hrvati i Karolinzi (Milošević rijala u rješavanju temeljnoga povijesnog pitanja o 2000). near Sinj.indb 199 25. kri­ are otherwise characteristic of cemeteries dated to stijanizirani horizont na tom se groblju kronološki the eighth and first half of the ninth century. which are dated to no later than the middle Glavicama autorica na temelju vrlo podrobne anali­ of the ninth century. gdje se takve The younger. These raceme earrings. Gunjača’s conclusions on the ljeće (Gunjača 1995). Tu su gies from outside of Croatia (where such pits are otkrivena dva sloja kosturnih grobova koji se prema encountered next to what are certainly incineration arheološkim nalazima mogu pripisati poganskom i graves). This timeline kristijaniziranih grobova na tom lokalitetu u prvu of interments from the earlier incineration graves polovinu 9. 2006. je nakon objavljivanja niza rasprava u djelu Hrvati Here two layers of skeletal graves were discovered. koji se together with other finds they make it possible to datiraju do. truth be told. nisu sadr­ ysis of archaeological finds. stoljeća. unambiguously Croatian ear­ pada Zlatku Gunjači. can be deemed indicators of the presence of kristijaniziranom horizontu u Dalmaciji. Petrinec dated the older. smatrati pokazateljima prisutnosti paljevinskih gro­ for it contains jewellery forms such as raceme ear­ bova. Pored tih ranih kristijanizira­ through skeletal pagan to Christianised graves in nih grobova na groblju u Glavicama javljaju se i ne­ the ninth century indicate great similarities to the što kasniji kristijanizirani grobovi iz sredine i druge cemetery in Dubravice.2008 13:43:28 . žavale spaljene ostatke ljudskih kostiju. sto­ old Croatian period. pa je to omogućilo povezivanje poganskoga time of arrival of the Croats. here also polovine 9. zaključno.2. A pair of old. and nakitne oblike poput grozdolikih naušnica. mogu is chronologically linked to the preceding horizon.archaeol. i prvu polovinu 9. Među arheolozima koji smatraju da ranosrednjo­ and into the ninth century (Gunjača 1995). i Karolinzi (Milošević 2000) problematika vredno­ which according to archaeological finds can be as­ vanja ranosrednjovjekovnih grobnih nalaza bila na­ cribed to the pagan and Christianised horizons in novo aktualizirana. ali se prema pagan horizon skeletal graves to the eighth century. dieval grave finds once more became topical. On je na temelju nalaza iz ra­ rings from the ninth century (Žminj-type earrings) nosrednjovjekovnoga groblja u Dubravicama kod were also found at the Dubravice cemetery. stoljeća. which ze arheoloških nalaza datira u 8. Oba rada pojavila su se u vrijeme kad ing situation of the cemetery in Glavice. Based on a very thorough anal­ otkrivene jame s paljevinom koje. Next to these early Chris­ koja se datiraju u 8. Gunjača je svoje zaključke o continual presence of the Croatian population in počecima sahranjivanja temeljio na dataciji jedno­ Dubravice from the pagan period to the Christian­ ga nalaza naušnice zvjezdolikoga tipa. As in Dubravice. Both appeared at a time after the publication da do kristijaniziranoga razdoblja 9.

posebno mjesto biskupijskih nalaza u sklopu karo­ Werner 1978–1979). The greatest concen­ nalaza na Crkvini u Biskupiji kod Knina. i iz prve polovine 9.indb 200 25. In a series of articles. Zahvalju­ tration of Carolingian finds is at Crkvina in Biskup­ jući radovima Z. 183-224. but based on tva tijekom 8. Werner 1978–1979) Croatian and foreign archaeologists (Jelovina 1986. stoljeća kao sigurno vrijeme napuštanja starijih important fact is the duration of the older cemeter­ grobalja 8. in this article the ko­jih se ove posljednje ne javljaju na ranijim grob­ mid-ninth century is specified as the certain date of ljima poganskoga horizonta. 30. several incineration buri­ nom kontinuitetu tijekom 8. i 8. i 9. rather it testifies to ethnic and cultural na neke izrazite promjene krajem 8. Pri tome je osobito važna eighth to the mid-ninth centuries. the focus of inter­ U drugome članku koji se također bavi odnosom est is the problem of dating these two horizons. što znači da arheološki materijal ne ukazuje centuries. Despite the necessary na dosad općenito zapaženo odjeljivanje starijih parallel processes that must have accompanied the grozdolikih i mlađih jednojagodnih naušnica. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. the archaeological picture of the ja slavenskih urni na lokalitetu Velim (Jurić 2004) seventh and eighth centuries in Dalmatia indicates arheološka slika 7. objavljene građe. i 8. stoljeća. stoljeća u Dalmaciji ukazuje multi-layered events and the existence of different na slojevita zbivanja i postojanje različitih arheološ­ archaeological horizons. shed light on this early historical period. stoljeća i pojave novih ies of predominantly pagan characteristics from the kristijaniziranih grobalja. i početkom 9.2008 13:43:28 . dedicated particular attention to Carolingian swords 1981. Čini se da već postojeća istraživa­ ready existing research counters the view of a lack nja opovrgavaju mišljenje o nedostatku arheoloških of archaeological knowledge on the earliest medieval spoznaja o najranijem srednjovjekovnom razdoblju periods of the seventh and eighth centuries. The poganskoga i kristijaniziranog horizonta grobalja previously generally observed separation of the older u Dalmaciji (Jarak 2002). the special place of the Biskup­ linškoga kulturnog kruga prepoznato je i u stranoj ija finds within the Carolingian cultural sphere was  200  opuscula 30 book. Thanks to works by Vinski and other nih arheologa (Jelovina 1986. stoljeća same population continually buried their deceased pokazuje velike sličnosti s grobljem u Dubravicama. and that 7. continuity during the eighth and ninth centuries. Tim nalazom potvrđena su ranija Beloševićeva with urns in Dalmatia (Belošević 1972). stoljeća velik je doprinos dao of these finds from the late eighth century and first Z. Here a particularly 9. the existing published materials. here during the eighth and ninth centuries. the maciji markantnošću i bogatstvom svoje pojave isti­ circle of grave finds marked by Carolingian imports če se krug grobnih nalaza obilježen karolinškim im­ and influences stand out as striking and particularly portima i utjecajima. nego naprotiv svjedoči o etničkom i kultur­ Besides skeletal burials. 2006. This find confirmed Belošević’s earlier pronađeno je i nekoliko paljevinskih ukopa u urna­ observations on the existence of incineration graves ma. Ukazano je eteries of the pagan horizon. stoljeća. Vinski. koji se u nizu radova posebno sustavno half of the ninth century. Given the opažanja o postojanju paljevinskih grobova s urna­ existence of several other sites at which the traces of ma u Dalmaciji (Belošević 1972). which means that činjenica kontinuirana trajanja starijih grobalja pre­ the archaeological materials do not indicate any ex­ težno poganskog obilježja od 8. Proučavanju tih nalaza s kraja rich. als in urns were also discovered at the cemetery in Na groblju u Dubravicama pored skeletnih ukopa Dubravice. Kao i u Dubravicama i ovdje se iz odnosa poganskih In the other article which also deals with the relation­ skeletnih i kristijaniziranih grobova nameće zaklju­ ship between the pagan and Christianised horizon of čak o kontinuiranu sahranjivanju istoga stanovniš­ cemeteries in Dalmatia (Jarak 2002). i prve polovine 9. Pored još nekoliko incineration burials were noted and given the recent lokaliteta na kojima su bili opaženi tragovi paljevin­ find of a larger number of Slavic urns at the Velim skih ukopa te pored nedavnoga nalaza većega bro­ site (Jurić 2004). Vinskog i drugih hrvatskih i stra­ ija. u središtu zanimanja jest proble­ of which the latter do not appear in the earlier cem­ matika datiranja tih dvaju horizonata. 1981. i 9. Najveća je koncentracija karolinških (Vinski 1977–1978. 1985). stoljeća te da arheološki nalazi mogu argu­ the archaeological finds provide sound arguments to mentirano osvijetliti to rano povijesno razdoblje. sto­ plicit changes at the end of the eighth and early ninth ljeća. Zdenko Vinski greatly contributed to the study 8. 1985). do sredine 9. It would appear that the al­ kih horizonata. ali na temelju postojeće raceme and younger single-bead earrings was noted.archaeol. stoljeća. od complex course of Christianisation. poganskih do kristijaniziranih grobova 9. near Knin. Među srednjovjekovnim grobnim nalazima u Dal­ Among the medieval grave finds in Dalmatia.2. U članku se unatoč abandonment of the older cemeteries of the eighth nužnim paralelnim procesima koji su morali pra­ and early ninth centuries and the appearance of the titi složen tijek kristijanizacije upućuje na sredinu new Christianised cemeteries. Vinski bavio karolinškim mačevima (Vinski 1977–1978.

where the essential bitne karakteristike kako grobalja ranoga srednjeg characteristics of early medieval cemeteries and high vijeka tako i grobalja razvijenoga i kasnoga srednjeg and late medieval cemeteries are emphasised in the vijeka. Vrednujući brojne radove posvećene srednjovje­ In evaluating the numerous works dedicated to kovnim grobljima u Dalmaciji potrebno je istaknuti medieval cemeteries in Dalmatia. Analizom Čače & Fadić 2001.e. which was published Polazeći od Karamanovih zapažanja – Karaman je in Opuscula archaeologica (Petrinec 2003). Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Danas je zahvaljujući njihovim istraži­ of high and late medieval graves. Using jedini bio uočio specifičnosti u oblikovanju jedno­ ga para srebrnih sljepoočničarki iz starohrvatsko­ Karaman’s observations as her point of departure – ga groblja u Mravincima – autorica je podrobnom Karaman was the only one who noted the specific analizom nezapaženih detalja predložila djelomič­ formation of a pair of silver temple ornaments from nu rekonstrukciju njihova izvornog izgleda. i. siderable contribution to this problem in a number Njezina istančana tipološka analiza došla je poseb­ of works (2002. Zekan 1996) moguće precizno datiranje pojedinih Zekan 1996). 30. beginning doticana je problematika crkvene arhitekture. literaturi. 2003. 2005). odnosno izmijenjen etnički sastav the late medieval Christianised population. 2006. the question of the relation­ karakteristika crkvene arhitekture nema po­sebnih ship between a church and its graveyard points to razlika između grobišnih crkava i crkava bez groblja. thanks to vanjima i istraživanjima drugih autora (Jurić 1987. a ponekad. a major contribution to srednjeg vijeka poseban su doprinos u posljednje the study of high and late medieval cemeteries has vrijeme dali Tonči Burić i Nikola Jakšić (Burić. & Fadić 2001.indb 201 25. bu­­dući relationship between a church and its graveyard da pripadaju kasnosrednjovjekovnomu kris­ti­ja­­­­nizi­ can indicate the burial phases. the altered ethnic com­  201  opuscula 30 book. tery in Mravinci. Od­ with the Early Middle Ages. their research and that of other scholars (Jurić 1987. Čače been made by Tonči Burić and Nikola Jakšić (Burić. al grave finds of the High and Late Middle Ages. Her refined typological no do izražaja u radu o paru srebrnih sljepoočničarki analysis came to the fore in particular in a work on s groblja u Mravincima kod Solina. it is necessary to zaokruživanje spoznaja o periodizaciji srednjovje­ stress the rounding off of knowledge on the perio­ kovnih grobalja. Today. 2005). Biskupija horizon (Schulze-Dörrlamm 1995) is used. In recent years. forms of jewellery were only generally dated to the danas se pojavljuju vrlo precizna datiranja unutar Early Middle Ages. 183-224. where the term (Schulze-Dörrlamm 1995). should stanovništva (Milošević 1991). U pogledu tipo­­loških also contain churches).2. Poseban doprinos toj problematici u typological breakdown. since they belong to vijesna zbivanja. it is possible to precisely date individu­ grobnih nalaza u razvijeni i kasni srednji vijek. kao u primjeru kasnosrednjovjekov­ eteries also touch upon church architecture. and sometimes. pri čemu su u literaturi istaknute disation of medieval cemeteries. a number of works on cem­ nja. Proučavanju grobalja razvijenoga i kasnoga literature. contemporary literature on early medieval cem­ Dok se još prije nekoliko desetljeća pojedine obli­ eteries. i u brojnim radovima o grobljima Since medieval cemeteries in Dalmatia. trebala imati i crkvu). this was a variant as yet un­ ničarki s jagodama.2008 13:43:29 . Maja Petrinec made a con­ nizu radova dala je Maja Petrinec (2002. pitanje in the case of late medieval graveyards without odnosa crkve i groblja upućuje na određena po­ church architecture (which. certain historical events. While only a few decades ago individual ke nakita samo okvirno datiralo u rani srednji vijek. today there is very precise dat­ ranoga srednjeg vijeka i argumentirana tipološka ing within the Early Middle Ages and a well-argued raščlanjivanja. počevši od ranoga srednjeg vijeka vrlo često formi­ raju oko crkava.archaeol. known in Croatia of a four-bead temple ornament which influenced the formation of individual types Budući da se srednjovjekovna groblja u Dalmaciji of temple ornaments with beads. were very often formed nos crkve i groblja može govoriti o fazama ukopava­ as church graveyards. In her opinion. as ranom stanovništvu. gdje se rabi sintagma biskupijski horizont also recognised in foreign literature. Slično produbljivanje spoznaja prisutno je i u suvre­ A similar expansion of knowledge is present in the menoj literaturi o ranosrednjovjekovnim grobljima. Jakšić & Petrinec 1996). 2003. Spasa u Vrh Rici an analysis of the cemeteries at Putalj and next to the autori su upozorili na karakterističan arheološki Church of the Redeemer in Vrh Rika. Jakšić & Petrinec 1996). these authors inventar u grobovima razvijenoga i kasnoga sred­ pointed out the typical archaeological inventory njeg vijeka. Prema the old Croatian grave in Mravinci – Petrinec pro­ njezinu mišljenju riječ je o dosada u Hrvatskoj nepo­ posed a partial reconstruction of their original ap­ znatoj inačici četverojagodnih sljepoočničarki koja pearance based on a thorough analysis of unnoticed je utjecala na formiranje pojedinih tipova sljepooč­ details. Through grobalja na Putalju i uz crkvu Sv. koji je objavljen a pair of silver temple ornaments from the ceme­ u časopisu Opuscula archaeologica (Petrinec 2003). near Solin. The nih groba­lja bez crkvene arhitekture (koja bi.

a posebno u sintetič­ Nonetheless. u središtu je zanimanja fundamental distinction he drew between small predromanička umjetnost.archaeol. 183-224. interpretirao je dal­ independent formation of its ornamental motifs. a nje­ posal far fewer materials that later scholars. is positively evaluated. Pa ipak the prism of Karaman’s hypotheses. Za razliku od Karamana free-form churches and early Romanesque triple Prelog ranosrednjovjekovnu umjetnost promatra u nave basilicas is generally accurate. sculpture drugoj polovini 19. art. uz crkvenu arhitekturu najuže je ture. ali bez načelna negativnog odre­ of Ravenna. in 1930 (Karaman 1930). Unutar njegova pozna­ The focus of a number of Milan Prelog’s works. i to ponajprije ona ranosrednjovjekovna. kontinuitetu spram antike. romaničke umjetnosti. matinske ranosrednjovjekovne spomenike i Željko wherein the potential of the early Dalmatian milieu. his views on many pre-Romanesque kome pregledu razvoja srednjovjekovne umjetnosti monuments are even today deemed valid. je njegovo pisanje o mnogim predromaničkim spo­ It should be noted that Karaman had at his dis­ menicima i s današnjega stajališta prihvatljivo. In contrast to Karaman. these aspects of research are the most nosti u Hrvatskoj napisao je Ljubo Karaman 1930. in his analysis of the sarcophagus of John Na sličan način. and both groups of churches can be found in epigrafički spomenici various church architecture classifications. Rapanić (1987). must be viewed through podjela ranosrednjovjekovne arhitekture. early medieval architecture had not yet been made. Zato su u našoj literaturi koja se bavila crkvenom ar­ position of the population (Milošević 1991). vrlo bogatoj literaturi architecture. primarily early medieval. with and without graveyards.indb 202 25. ka koje mogu biti prihvatljive i protivnicima njego­ is pre-Romanesque art. contains interpretations of individual monuments pri čemu je primjetno pozitivno vrednovanje mo­ which can even be accepted by opponents of his gućnosti ranosrednjovjekovne dalmatinske sredine. stoljeća predstavlja crkvena ar­ and epigraphic monuments hitektura. Prelog demonstrated the possibility of đenja u odnosu spram antike. Thus. This is why churches with graveyards and those without are considered together in Croatia’s literature on church architec­ Crkvena arhitektura.  202  opuscula 30 book. Primarni predmet interesa srednjovjekovne arhe­ ologije u Hrvatskoj od njezinih prvih početaka u Church architecture. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. Njegove tada izrečene teze emphasised in throughout the very rich literature znatno su utjecale na sve kasnije interpretacije pred­ on the pre-Romanesque in Croatia.2. The first well-rounded synthesis on pre-Roman­ Prelogova i Rapanićeva. and since church architecture can o našoj predromanici. The assertions he made at Treba napomenuti da je Karaman raspolagao s that time influenced all later interpretations of pre- mnogo manje spomenika nego kasniji autori i da u Romanesque art. Mnogo prostora u njegovoj knjizi equated with Italy. Budući da su plastika i natpisi najčešće vezani uz cr­ The primary topic of interest of medieval archaeol­ kvenu arhitekturu i budući da se crkvena arhitektu­ ogy in Croatia from its very beginnings in the latter ra najčešće može datirati upravo na temelju nalaza half of the nineteenth century is church architec­ plastike i natpisa. and the u Dalmaciji (Prelog 1993). U više radova Milana Preloga. plastika i ture. tog određenja predromanike kao pasivne negacije particularly his synthetic overview of the develop­ antike nalaze se interpretacije pojedinih spomeni­ ment of medieval art in Dalmatia (Prelog 1993). His well-known determination of the Ivana Ravenjanina pokazao mogućnost samostalna pre-Romanesque as a passive negation of Antiquity oblikovanja ornamentalnih motiva na sarkofagu. moraju se promatrati u od­ esque art in Croatia was written by Ljubo Karaman nosu spram Karamanovih postavki. To je ja­ inscriptions are most often associated with church sno istaknuto i u cjelokupnoj. Since sculpture and vezano i proučavanje tih vidova izražavanja. a dvije važne kasnije sinteze. most often be dated on the basis of sculpture and Prvu zaokruženu sintezu o predromaničkoj umjet­ inscriptions. va načelno negativna vrednovanja predromaničke Prelog viewed early medieval art in continuity with umjetnosti.2008 13:43:29 . The hitekturom zajednički promatrane i grobišne crkve typological features of church architecture do not i crkve bez grobalja te se u različitim klasifikacijama exhibit any particular differences between churches crkvene arhitekture nalaze obje grupe crkava. closely tied to church architecture. This is clearly godine (Karaman 1930). generally negative evaluation of pre-Romanesque koja je izjednačena s Italijom. 2006. Tako je Prelog u svojoj analizi sarkofaga Antiquity. by Prelog and Rapanić. and govo temeljno lučenje crkvica slobodnih oblika od that in his time a precise typological breakdown of ranoromaničkih trobrodnih bazilika u načelu točno. and two major subsequent synthe­ njegovo doba nije bila izrađena precizna tipološka ses. 30.

wherein stylistically kih karakteristika. koja je grupira­ Ivo Petricioli also dealt with pre-Romanesque archi­ na prema tipološkim načelima (u pregledu predro­ tecture and sculpture more comprehensively in his maničke arhitekture) i prema regionalnoj podjeli chronologically more broadly conceived synthesis Dalmacije. kao posebno karakteristič­ tian heritage and its influence on emerging. is ac­ ture i plastike pokazati je li današnja slika razvoja ceptable. Petricioli attempted to systematically osvrt na romaničku arhitekturu u Dalmaciji. By the same token. i. book is also accorded to sculpture. Particularly noteworthy is Petricioli’s review Međutim ako poznajemo brojnost naših srednjovje­ of Romanesque architecture.2008 13:43:29 . Preloga i Ž. very few church buildings – if the era of tijekom 9. stoljeću. gions. pri čemu se u pojedinim regijama susre­ on pre-Romanesque and Romanesque art in Dalma­ ću stilski bliski spomenici (u pregledu romaničke ar­ tia (1990). Since Petricioli is Za predromaničku arhitekturu takav je korpus izra­ a knowledgeable expert on medieval sculpture and dio Tomislav Marasović (1978). Budući da materials. nešto ranijega procvata predro­ riod.2.archaeol. early nim elementima naše predromanike. Future research into architecture Predromaničkom arhitekturom i plastikom cjelovi­ and sculpture will probably show whether the cur­ tije se u svojoj vremenski šire koncipiranoj sintezi o rent picture of development during the ninth and predromaničkoj i romaničkoj umjetnosti u Dalma­ tenth centuries is deficient or if it reflects the actual ciji pozabavio i Ivo Petricioli (1990). pregledno izložiti najvažniju građu.e. for this is the first such kovnih građevina. Kao eval monuments similarly. nastale su zanimljive stranice o dalmatinskim pred­ Much of his book is dedicated to the Early Chris­ romaničkim zabatima. U knjizi and comprehensively present the most important je znatna pažnja posvećena i skulpturi. Petricioli nastoji sustavno i dle and latter half of the ninth century. poglavlja o njoj dragocjena su. Rapanića. i 10. close monuments (in the review of Romanesque Spomenuti važni autori nastojali su u svojim djelima architecture) can be encountered in individual re­ predočiti bitne karakteristike i arhitekture i plastike. Njegova knjiga situation. kada je kristijanizacija bila and tenth centuries. grouped on typological principles (in the je I. stoljeću. his theoretical problemi koji još uvijek nisu dokraja riješeni. Petricioli izvrstan poznavalac srednjovjekovne review of pre-Romanesque architecture) and the skulpture i začetnik proučavanja njezinih radionič­ regional division of Dalmatia. kao što je prihvatljiva pretpostavka o of Croatia’s pre-Romanesque. Even though the idea of a flowering broja građevina koje bi se pouzdano datirale u 10. Particularly notable is the lack of any greater maničke arhitekture i plastike sredinom i u drugoj number of buildings that could be reliably dated to polovini 9. stoljeće. Isto tako iz nekih njegovih teorijskih pediments as particularly characteristic elements pretpostavki. A result of his view of the drugim osvrtima na predromaničke spomenike Ra­ independence of the Dalmatian milieu is an inter­ panić je umnogome obogatio naše spoznaje o tim esting consideration of Dalmatian pre-Romanesque spomenicima. jer je prvi takav cjelovit and Rapanić. Iako su u korpusu obrađene i neke tempted to present the essential characteristics of  203  opuscula 30 book. Osobito valja istaknuti Petriciolijev pre­ theoretical assumptions like the syntheses by Prelog gled romaničke arhitekture. vrlo je malo crkvenih građevi­ Romanesque monuments in Dalmatia still encom­ na – ako isključimo Branimirovo doba – datirano u passes many issues and problems that have yet to be to vrijeme. the aforementioned scholars at­ koj klasifikaciji. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. such as that on the blossoming of me iako je prihvatljiva misao o procvatu arhitekture pre-Romanesque architecture in the late ninth potkraj 9. i u 10. Nai­ assumptions. the chapters on this topic are highly valuable. što je prvi korak u proučavanju arhitekture. posvećeno je starokršćanskoj baštini i njezinu utje­ Željko Rapanić interpreted Dalmatian early medi­ caju pri nastajanju ranih predromaničkih djela. the somewhat earlier flowering of pre- nema naglašene teorijske pretpostavke kao sinteze Romanesque architecture and sculpture in the mid­ M. stoljeća. His book does not contain overtly stressed hitekture). vjekovne arhitekture i prilog je njezinoj morfološ­ In their works. Osobito je primjetan nedostatak većega fully resolved. the tenth century. stoljeća manjkava ili je ona odraz Branimir is excluded – have been dated to this pe­ stvarnoga stanja. of architecture in the late ninth and tenth centuries. indicate that the study of pre- potpuno dovršena. Vjerojatno će buduća istraživanja arhitek­ when Christianisation had been completed. tj. Rapanić greatly en­ procvatu predromaničke arhitekture krajem 9. 183-224. Considerable attention in the đevina.indb 203 25. I u brojnim pre-Romanesque works. but without the gener­ rezultat uvida o samostalnosti dalmatinske sredine ally negative stance in relation to Antiquity (1987). vidljivo je da u proučavanju predro­ numerous other considerations of pre-Romanesque maničkih spomenika u Dalmaciji postoje pitanja i monuments. Marasovićev korpus the founder of study into its workshop characteris­ rezultat je višegodišnjega proučavanja ranosrednjo­ tics. isto je tako prijeko potrebna bila comprehensive consideration of Romanesque archi­ sistematizacija građe s preciznim tlocrtima svih gra­ tecture in Dalmatia. 30. i u riched general knowledge on these monuments in 10. 2006.

stoljeća. ali i u ovom due to the limited time in which some buildings obliku nenadomjestivo je djelo u svakom istraživa­ emerged. u dalmatinskim gradovima i južnim Romanesque architecture. which is the first noga i razvijenoga srednjega vijeka. sigurno doživjeti nadopune. Schaefer & tome svjedoče brojni pojedinačni radovi posvećeni Sennhauser 1966). što je mo­ same could be done in the form of a comprehensive guće zbog njihova relativno malena broja (Oswald. problematiku odnosa chitecture in Istria and Romanesque architecture in ranokršćanskih spram ranosrednjovjekovnih gra­ Dalmatia. which do not necessarily even ji horizont. the problem of the relationship predromaničkoj arhitekturi. polovine 9. 30. in the ninth century. Numerous individu­ radovima (Jurković 1986–1987. Bearing in đevina na području Hrvatske zbog brojnosti obiju mind these lacunae. the ne moraju imati srednjovjekovnu fazu. this classification vanju srednjovjekovne arhitekture. A comprehensive analysis of early područjima Europe korpusi predromaničke arhitek­ Romanesque architecture in Croatia could be done ture uključuju i ranokršćanske građevine. Even Hrvatskoj. In this context. and a particularly illustrative exam­ caja u našoj predromaničkoj arhitekturi pridonijelo ple is the large synthetic work about the Croats and je razumijevanju složenosti njezine geneze. stoljeća. a ponegdje. al works dedicated to pre-Romanesque architecture Opširno tematiziranje prisutnosti karolinških utje­ testify to this. stoljeća. ranoromaničke građevine iz 11. na prostoru Once more viewing the entirety of Croatia’s pre- hrvatske države. stoljeća. stoljeća. bodies Gledajući ponovo cjelinu naše predromaničke ar­ of pre-Romanesque architecture also include Early hitekture. kao u Istri. on the basis of a specific selection of Early Christian podrobno obrađeni brojni spomenici arhitekture i buildings. probably lokaliteta.archaeol. 1995a). isto kao i cjelovita obrada (1978). Marasović covered exam­ plastike te grobni nalazi iz vremena koje prethodi 9. Imamo li u vidu navedene praznine. koje čak in the form of a separate reference classification. s obzi­ does not contain a comprehensive analysis of early rom na nove nalaze i revizijska istraživanja poznatih Romanesque architecture in Dalmatia. ali i u kataloškome dijelu. u njemu both architecture and sculpture. koji su prisutni tijekom prve this book’s separate articles. it would appear that its sklavinijama (Jurković 2000). čini se da je njezin bolje poznati rani­ Christian buildings. i nešto numerous architectural and sculptural monuments ranije. Pored Carolingians. analysis of pre-Romanesque and Romanesque ar­ Schaefer & Sennhauser 1966). This was done for pre- da ranoromaničke arhitekture kod nas mogla bi biti Romanesque architecture by Tomislav Marasović u formi zasebna korpusa. Ono će. ristike arhitekture toga vremena u Istri. Cjelovita obra­ step in studying architecture. Ma­ though some early Romanesque buildings dated to rasovićevo djelo predstavlja velik doprinos prouča­ the eleventh century are covered. but even in this form it is an irre­ obradio primjere predromaničkih adaptacija ranije placeable work in any research into early medieval starokršćanske arhitekture. architecture. as well as its catalogue. horizont 9. Marasović’s work is the result of many years predromaničke i romaničke arhitekture Istre i roma­ of study of early medieval architecture and a con­ ničke arhitekture u Dalmaciji. stoljeću i iz 9. U njemu su groups of buildings must be examined thoroughly u posebnim raspravama. given the nije cjelovito obrađena ranoromanička arhitektura sheer number of Croatia’s medieval structures. O their relatively small number (Oswald. 183-224. vjerojatno zbog graničnoga vremena na­ just as necessary to systematise the materials with stanka nekih građevina koje pripadaju razmeđu ra­ precise floor-plans of all buildings. Dok u nekim High Middle Ages. Naglasio je značenje better known earlier horizon. it is Dalmacije. While in some parts of Europe. karolinških utjecaja u arhitekturi na području Istre is more comprehensively analysed in the literature i Hrvatske. u literaturi više i have to have a medieval phase – possible because of svestranije obrađivan od horizonta 10. it will certainly oblika ranosrednjovjekovne arhitekture u Dalmaciji be supplemented. ples of pre-Romanesque adaptations of previous. Taking into account new finds and revision­ kontekstu Marasović je u svome pregledu osnovnih ary research at already known sites. a kao posebno ilustra­ between Early Christian and early medieval build­ tivan primjer moglo bi se navesti veliko sintetičko ings in Croatia’s territory due to the number of both djelo Hrvati i Karolinzi (Milošević 2000). at the demarcation between the Early and nju ranosrednjovjekovne arhitekture. na morfologiju naše predromaničke arhitek­ and grave finds from the period preceding the ninth ture utjecali su i bogata starokršćanska baština te century and the ninth century itself are thoroughly  204  opuscula 30 book. However. In karolinških utjecaja. o čemu je često pisao i u svojim ranijim than the tenth century horizon.indb 204 25.2008 13:43:29 . Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. 1990.2. 2006. but also in continental Croatia. Hrvati i Karolinzi (Milošević 2000). Marasović’s works constitutes skupina građevina dobro je proučavati na temelju a major contribution to the study of medieval archi­ određenog izbora ranokršćanskih građevina. U tom tecture. U raspravi o arhitekturi Mi­ Early Christian architecture in his review of early ljenko Jurković sistematično je izložio bitne karakte­ medieval architectural forms in Dalmatia. ali i u kontinentalnoj tribution to its morphological classification.

vjerojatno u drugu polovinu 8. such as Istria. These early medieval ku nekih oblika predromaničke arhitekture crkva je adaptations. srednjovjekovno doba. so that such a form may konačnu formu složene rotunde s galerijom iznad have influenced the construction of churches of the kružnog ambulatorija (Vežić 2002). 2001: 28). Te ranosrednjo­ acteristics of the architecture of this period in Istria. the me­ ća. upućuju na vrlo ranu tian cities and among the southern Slavs (Jurković genezu nekih tipično predromaničkih crkvenih 2000).2008 13:43:34 . a u pogledu datacije vrlo rano datira­ tecture was also influenced by the rich Early Chris­ nje nekih crkava toga tipa upućuje na nastanak obli­ tian heritage and the reformulations and new early ka tijekom 7. 9. 30. tipično predromaničkoga were present during the first half of the ninth cen­ crkvenog tipa – šesterokonhnoga – povezuje se s tury. stoljeća. vjekovne adaptacije. Memorija je tada dobila ku­ The broad thematic examination of Carolingian influ­ polu oslonjenu na novoprizidane masivne pilone.2. i 8. in the Dalma­ nekim jadranskim otocima. Sexfoils in Croatia and cities of Byzantine Dalmatia (De- Figure 8. typically pre-Romanesque church Slika 9. He stressed the importance of Carolingian oblika. zahvaljujući brojnim istraživa­ In this context. U tom kontekstu posebno je zapažena rano­ influences on architecture in the territory of Istria srednjovjekovna preinaka starokršćanske memorije and Croatia.archaeol. 183-224. which were particularly notable on cer­ Sv. medieval content which were already introduced to some older sacral buildings even earlier (during the Možda najbolji primjer koji govori o ranome nastan­ seventh and eighth centuries ).indb 205 25. i 8. pa ences on Croatia’s pre-Romanesque architecture has je u takvu obliku mogla utjecati na izgradnju crkava contributed to an understanding of the complexity južnodalmatinskoga kupolnog tipa (Fisković 1985). kada se može datirati njezin prvobitni sloj. which I geneza jednoga drugog. dobio constructed massive pylons. vjerojatno u prvoj polovini 9. the early medieval reformulation of njima i otkrivenoj građi. Besides Carolingian influences. Donata u Zadru. Šesterolisti u Hrvatskoj i gradovima bizantske Dalmacije (Delonga et al.  205  opuscula 30 book. about which he wrote in his earlier na otočiću Majsanu. danas je. Donat (Vežić 2002: 56). preoblike i novi ranosrednjovjekovni sadržaji koji analysed. koje su posebno zapažene na in the territory of the Croatian state. longa et al. southern Dalmatian dome type (Fisković 1985). stoljeća. At the time. stoljeća) Jurković systematically presented the essential char­ unose u starije sakralne građevine. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. 2006. Slika 8. The genesis of another. Donatus (Vežić 2002: 56). 1995a). In a discussion on architecture. 2001: 28). njezin nastanak pomaknut an Early Christian memoria on the small island of u ranije doba. St. indicate the very early genesis pičnom karolinškom rotundom i datirana u početak of some typically pre-Romanesque church forms. stolje­ Majsan is particularly notable. Figure 9. vjerojatnim utjecajima starokršćanske arhitekture the morphology of Croatia’s pre-Romanesque archi­ (Vežić 1991). stoljeća. koja se može datirati u najranije works (Jurković 1986–1987. koji je moria acquired a new dome leaning on the newly- zatim. and somewhat earlier in places. of its genesis. Sv. 1990. U starijoj literaturi smatrana ti­ tain Adriatic islands. Miljenko se ponegdje već vrlo rano (tijekom 7.

Cathedral in Dubrovnik. Na prethodna opažanja dobro se nadovezuju i spo­ type (with six conches) is associated with the prob­ znaje o ranu vremenu nastanka većega broja rano­ able influences of Early Christian architecture (Vežić srednjovjekovnih građevina u Istri. probably in broju primjera s područja Dalmacije pozabavila pro­ the first half of the ninth century. na što se zatim kontinuirano veže kasnije vrijeme 9. To je izričita tema era. knjiga o sakralnome kontinuitetu u Prološcu u century is continually linked. stoljeća. ali ipak u određenoj mjeri. its appearance has been moved to an earlier nje kontinuiteta kultnoga mjesta. Svi ti primjeri 1991). Imotskoj krajini (Gudelj 2006). slobodno stojeću rotundu. mnogim lokalitetima sa srednjovjekovnim crkvama Knowledge of the early emergence of a larger number ustanovljeno je postojanje ne samo ranokršćanskih of early medieval buildings in Istria fit in well with crkava. to which the later time of the ninth temi. apse of Byzantine basilica (Durman 2006: 123). during the seventh and eighth centuries. pitanjem kontinuiteta kultnoga mjesta bavio se i Igor Fisko­ vić u članku o ranokršćanskim ulomcima s križevi­ ma ugrađenima u srednjovjekovne crkve (Fisković 1999–2000). Perhaps the finest example that indicate the emer­ Radovi posvećeni ranosrednjovjekovnoj arhitekturi gence of certain forms of pre-Romanesque archi­ objavljeni u časopisu Opuscula archaeologica mogu tecture is the Church of St.archaeol. Po­ lazeći od utvrđena posto­ janja dviju faza u izgradnji crkve Sv. stoljeća. Donata ukazano je na niz ranokršćanskih obilježja koja karakteri­ ziraju prvotnu. Katedrala u Dubrovniku. Naime na circular ambulatory (Vežić 2002). Manje izričito. Uporabom takvih starih vjer­ skih simbola izražavala se naime duboka vezanost uz kršćansko naslijeđe i takav čin imao je značenje posvete nove crkve. Problematika odnosa između ranokršćanske i pred­ Figure 11. to which its rada Branke Migotti (1992). Autorica se na veliku initial layer can be dated. Ta ugradnja ranokršćanskih ulomaka može svjedočiti i o kontinuitetu sakralnoga mjesta. svjedoči i najnovija knjiga posvećena toj eighth centuries. Slika 11. Figure 10.2. U središtu su Fiskovićeva zanimanja posebni razlozi koji su uvjetovali preu­ zimanje ulomaka s križevima. apsida bizantske bazilike (Durman 2006: 123). the latter half of the eighth century. 183-224. today. Donatus in Zadar. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. vezivanje uz rotundu Sv. Donata autorice ovoga osvrta (Jarak 1995). U inter­ pretaciji ključnoga nalaza koji se vezuje uz prvotnu rotundu. Koliko je previous observations. i 8.2008 13:43:35 . Dio lučnog nadvoja s motivom palmeta – crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori (Miletić 1996–1997: 141).indb 206 25. In the se promatrati u svjetlu ocrtane problematike geneze older literature it is deemed a typical Carolingian predromaničke arhitekture i njezina odnosa spram rotunda and dated to the early ninth century. a ne puko nasljedo­ vanje istoga mjesta. and its dating indicates emergence of the form upućuju na važnost zbivanja tijekom 7. Sv.  206  opuscula 30 book. 2006. which then. ranokršćanske baštine. 30. Part of arch lintel with palmette motifs – Church of the romaničke arhitekture prisutna je i u članku o crkvi Assumption of Mary in Gora (Miletić 1996–1997: 141). thanks to considerable research and discovered ma­ U dvama zanimljivim člancima tematizirano je pita­ terials. acquired its final blematikom sakralnoga kontinuiteta i to od antič­ form of a complex rotunda with a gallery above the ko-poganskoga doba do srednjega vijeka. nego i poganskih kultnih mjesta. iako autor upućuje i na mogućnost ugradnje uloma­ ka s udaljenijih položaja. All of these examples point taj vid kontinuiteta zanimljiv u suvremenim istra­ to the importance of events during the seventh and živanjima. drvenih greda ukrašenih ranosrednjovje­ kovnim motivima. predlo­ ženo je njihovo naknadno Slika 10.

Marije quent connection to the rotunda of St. 30. a series of Early Christian features Pored navedenih radova koji su posvećeni ranosred­ that characterise the initial. sondažnih. although less explicitly. bila dosada najopsežnija. Donatus is Magdalene u Čazmi (Pleše & Azinović-Bebek 2005). čime se objašnjava ista ori­ ticle on the Church of St. Donatus. Based on a large arhitekture jedna je od široko obrađivanih tema u number of examples from Dalmatia. Riječ je o članku decorated with early medieval motifs. 2006. 183-224. For at many nimanja uočena zakonitost u prostornome razmje­ sites with medieval churches. but also pagan cult places što su izgrađene prije i u vrijeme Trpimirove vlade. kih prilika Trpimirova doba i odraz su intenziteta about sacral continuity in Prološac in the Imotski karolinških i bizantskih utjecaja tijekom 9. naše obale i zaleđa. stoljeća. This installation of Early Christian crkava od pravilne orijentacije prema istoku. (Jarak 1995).archaeol. she dealt with našoj arheološkoj i literaturi iz povijesti umjetnosti. region (Gudelj 2006). proposed. even though Fisković also points to bama gradskome rasteru kod crkava unutar dal­ the possibility of the installation of the fragments matinskih gradova. koja su za razliku od ranijih. of St. Orijen­ fragments may also testify to the continuity of the tacija ranosrednjovjekovnih crkava ovisi o prilagod­ sacred locale. Starting with the established exist­ Ta nova zapažanja doprinos su raspravi o pitanjima ence of two phases of construction of the Church orijentacije ranosrednjovjekovnih crkava. Autorice ističu potreban oprez pri zaključivanju o reign of Prince Trpimir (Jarak 1999). published in Opuscula archaeologica can be viewed Rad o karolinškim i bizantskim utjecajima u na­ in light of the genesis of pre-Romanesque archi­ šoj ranoj predromaničkoj arhitekturi (Jarak 1998) tecture described above and its relationship to the nadovezuje se na raniju interpretaciju prisutnosti Early Christian heritage. the problem of sacral continuity. This is the explicit theme covered in the zantskih utjecaja u razvoju hrvatske predromaničke article by Branka Migotti (1992). In the interpretation of the key find chae­ologica objavljen je i jedan rad koji se bavi roma­ which belongs to the initial rotunda. The extent to which this aspect of Zakonitosti u prostornome razmještaju navedenih continuity is interesting in contemporary research crkava mogu se promatrati u sklopu općih politič­ is reflected in the latest book dedicated to this topic. stoljeća. The use njovjekovnih crkava koje se grade izvan gradova. which may have been constructed con­ U radu su izloženi rezultati najnovijih arheoloških siderably prior to the crafting of the reliably dated istraživanja. their subse­ Tajane Pleše i Ane Azinović-Bebek o crkvi Sv. The focus of Fisković’s sakralnih antičkih građevina kod crkava na ranijim attention is the particular reasons which led to the antičkim položajima izvan gradova. the presence of both štaju crkava s karolinškim i bizantskim elementima Early Christian churches. free-standing rotunda njovjekovnoj arhitekturi u časopisu Opuscula ar­ is indicated. Pravilima orijentacije predromaničkih i ranoroma­ Igor Fisković also dealt with the continuity of cult nič­kih crkava – u dalmatinskim gradovima i na hr­ locales to a certain extent. a the Christian heritage. U tom zanim­ crosses installed in medieval churches (Fisković ljivom radu objašnjeni su razlozi otklona različitih 1999–2000). Donatus by this author jentacija crkava unutar svakog izdvojenog područja. wooden beams ničkom arhitekturom 13. Unutar svakoga od njih rano­ The relationship between Early Christian and pre- srednjovjekovne crkve slijede konfiguraciju reljefa Romanesque architecture is also covered in the ar­ i pružanje obalne linije. koja je mogla biti sagrađena i znatno prije Works dedicated to early medieval architecture izrade pouzdano datiranih drvenih greda. Konstatiraju postojanje jedne ma­ and Byzantine influences on the development of nje crkve. from Antiquity U navedenim radovima u središtu je autoričina za­ and the pagan era to the Middle Ages. o konfiguraciji assumption of the fragments bearing crosses and reljefa i pružanju obalne linije kod novih ranosred­ not simply the occupation of the same site. koja bi se trebala datirati u prvu polovinu (Jarak 1998) builds on an earlier interpretation of 13. and this act had the signifi­ osobito su zanimljiva zapažanja o trima područjima cance of dedication of the new church. Međutim u A work on the Carolingian and Byzantine influenc­ pogledu sigurne interpretacije najranije romaničke es on Croatia’s early pre-Romanesque architecture faze crkve. Ni­ of such old religious symbols expresses a deep tie to zom primjera autor je potkrijepio svoja zapažanja. karolinških utjecaja u doba kneza Trpimira (Jarak Two interesting articles deal with the continuity of 1999). vatskome teritoriju – posvećen je članak Tomislava in an article on Early Christian fragments bearing Marasovića (Marasović 1999–2000). čiji se prezbiterijalni dio kao i eventualna Croatian pre-Romanesque architecture are among podjela na brodove na temelju rezultata istraživanja the widely covered themes in the local literature on  207  opuscula 30 book.2. uglavnom wooden beams. Donata.2008 13:43:35 . Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. o orijentaciji ranijih profanih i form more remote positions. Problematika prisutnosti karolinških i bi­ cult sites. stoljeća. was ascertained. Carolingian ranoj fazi crkve. istraživanja nisu pružila sigurne spozna­ the presence of Carolingian influences during the je.indb 207 25.

interpretation of the earliest Romanesque phase of U arheološkome smislu najznačajnije pitanje veza­ the church. Jedan od ranih priloga duced any unambiguous knowledge. which ukazao na značenje natpisa kao važnih elemenata speak of interments at the beginning of the early za dataciju ranosrednjovjekovnih spomenika (Šeper modern era. this author’s interest centred on the noted govore o sahranjivanju na početku novoga vijeka. The dataka vezanih uz crkvu (u toj dominikanskoj crkvi regularity in the spatial position of these churches sahranjen je u 13. teenth century. otkrića starokršćanske i ranosrednjovjekov­ Croatia’s coast and its hinterland. Ubraja cal circumstances of Trpimir’s era and it is a reflec­ se među romaničke crkve sjeverne Hrvatske koje su tion of the intensity of Carolingian and Byzantine barem u nekome dijelu sačuvale prvobitnu jezgru. ne mogu predočiti. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. Filipec Besides these works dedicated to early medieval naznačio je važnost svojih otkrića. was the most menika za razumijevanje ranosrednjovjekovnoga extensive so far. This work presents the results of the most to bogatstva spomenika koji su pružali mogućnost recent archaeological research which. Od zanimljivih spoznaja do kojih se došlo arheološ­ Tomislav Marasović dedicated an article (Marasović kim istraživanjima srednjovjekovnih crkava u sje­ 1999–2000) to the rules of orientation of pre- vernoj Hrvatskoj izdvajamo rezultate istraživanja Romanesque and early Romanesque churches in templarske crkve u Gori. 30. regularity of the spatial distribution of churches Crkva Sv. Rezultat je 2005). dosadašnjim osvrtima na loborske nalaze K. They assert the ga fakulteta (Šeper 1955). The Church of St. Njegov rad posvećen Višeslavovoj erable number of graves containing numerous grave krstionici. although its presby­ pisima datiranih spomenika pokušao datirati neke tery and potential division into naves cannot be en­ ornamente koji se javljaju na ranosrednjovjekovnim visioned at the current level of research. In the aforementioned broj grobova s dosta brojnim grobnim nalazima. Mary grafike vrlo je dobro zastupljena u hrvatskoj arhe­ Magdalene in Čazma (Pleše & Azinović-Bebek ološkoj i literaturi iz povijesti umjetnosti. koji works.2008 13:43:35 . U on matters of orientation of medieval churches. he explained the reasons for the tinskoj crkvi Sv. This is an article by Tajana Pleše Problematika ranosrednjovjekovne plastike i epi­ and Ana Azinović-Bebek on the Church of St. with reference to a certain razdoblja u cjelini. In this romanička faza s analogijama u zadarskoj benedik­ interesting work. Šeper je polazeći od nat­ existence of a smaller church. Marije (Miletić 1996–1997). 2006. Antique sites outside archaeologica treba ponovo spomenuti velik dopri­ of cities. U istraživanjima je otkriven veći architecture and art history.archaeol. s jasnim churches depended on adjustments to the urban analogijama u Dalmaciji. Within each of ne arhitekture u Loboru otvaraju nove stranice u them. 183-224.indb 208 25. The orientation of early medieval ničke arhitekture s početka 12. layout for churches within Dalmatian cities. early medieval churches adhere to the terrain proučavanju starokršćanske i ranosrednjovjekovne and coastline. stoljeću herceg Koloman) i uz Čaz­ can be viewed within the scope of the general politi­ mu (sjedište Kaptola Zagrebačke biskupije). u kojoj je otkrivena rana Dalmatian cities and in Croatian territory. koja će sigurno architecture. Kako je spomenuto na početku ovog esting observation pertains to the three regions of osvrta. Marasović used a series of examples rizonata sakralne arhitekture u Loboru dao Kreši­ to back his observations. the ori­ Uz navedene priloge proučavanju srednjovjekovne entation of earlier lay and sacred buildings of An­ arhitekture što su objavljeni u časopisu Opuscula tiquity for churches at earlier. A consid­ spomenicima. in contrast svestrana istraživanja. primarily test excavations. Mary Magdalene  208  opuscula 30 book. Opuscula archaeologica also featured uskoro biti temeljitije objavljena i tako bolje pozna­ one article on Romanesque architecture of the thir­ ta zainteresiranim stručnjacima i studentima. the research has not pro­ nosti njezina užeg datiranja. ali i uvida o značenju tih spo­ to earlier. Even so. and on the configuration of the terrain and nos proučavanju ranosrednjovjekovne arhitekture the coastline for new early medieval churches out­ u Hrvatskoj koji je svojim otkrićima različitih ho­ side of cities. Time deviation of various churches from the regular east­ se u sjevernoj Hrvatskoj pokazalo postojanje roma­ ward orientation. These područje sjeverne Hrvatske može promatrati u cje­ new observations were a contribution to the debate lovitu kontekstu ranosrednjovjekovnoga razvoja. Marije Magdalene u Čazmi bila je inače with Carolingian and Byzantine elements con­ odavno predmetom zanimanja zbog povijesnih po­ structed prior to and during Trpimir’s reign. svojedob­ stress the need for restraint in drawing any conclu­ no profesora na Odsjeku za arheologiju Filozofsko­ sions on the church’s early phase.2. također je accessories were found during this research. which should be dated to the first half no uz ranosrednjovjekovnu plastiku tiče se moguć­ of the thirteenth century. influence during the ninth century. koji je poslije često citiran. which explains the same orientation arhitekture u Hrvatskoj jer se zahvaljujući njima i of all churches within each separate region. Both authors toj problematici bio je rad Mirka Šepera. and a particularly inter­ mir Filipec. stoljeća.

the results of research into a ničkoj skulpturi u Dalmaciji (Petricioli 1960) prvo je templar church in Gora are particularly interest­ djelo u kojemu su ponajprije na temelju svestrane ing. Eufemije u Kamporu na otoku Rabu. Proučavanje by Mirko Šeper. This proved the ex­ obilježene skupine spomenika. uporištima za dataciju. Njegova knjiga o ranoroma­ in Northern Croatia. a svi na određen to the possibility of its more precise dating. His work dedicated to the Vedrana Delonga u svojoj dragocjenoj knjizi o latin­ Baptistery of Višeslav. skupina srodnih spomenika ima stilsko-umjetnička It is counted among the Romanesque churches of analiza. koji je nesumnjivo rađen prema zadar­ scholars and students shall become more familiar skome predlošku.archaeol. In previ­ poznatim plutejem iz zadarske katedrale. 1995). U časopisu Opuscula archaeologica jedan rad au­ the discovery of Early Christian and early medieval torice ovoga pregleda posvećen je navedenoj pro­ architecture in Lobor opened a new page in the blematici (Jarak 2005). This is due to a wealth postojanja analogija u Dalmaciji bilo upitno. Ivo Petricioli (1980.2. As noted at the beginning of this paper. Filipec denoted the zuje karakteristike plastike prijelaznoga doba izme­ importance of his discoveries. di te teme hrvatska arheologija i povijest umjetnosti Besides these contributions to the study of medieval zauzele posebno mjesto u općem kontekstu prou­ architecture published in Opuscula archaeologica. as well as a view into the Epigrafički spomenici ranoga srednjeg vijeka po significance of these monuments to understanding svojoj brojnosti i zanimljivosti sadržaja predstavlja­ the early medieval period as a whole. jeziku i kulturi. a ranije izolirani plu­ raphy is very well covered in Croatia’s archaeologi­ tej iz zadarske katedrale. 1995). because then the entire territory samostana Sv. 1984. koji poka­ ous studies of the Lobor finds. in the thirteenth century) and to Čazma (the seat Posebno međutim značenje za dataciju pojedinih of the Cathedral Chapter of the Zagreb Diocese). čije je podrijetlo zbog ne­ cal and art history literature. 1984. pokazana je povezanost između with them. formerly a professor in the Archae­ natpisa započelo je s prvim otkrićima na području ology Department at the Faculty of Arts and Let­ srednjovjekovne nacionalne arheologije. natpisima datirani spomenici in Čazma has otherwise long attracted interest be­ sigurno su polazište u kronološkim razvrstavanjima cause of the historical data tied to the church (Duke ranosrednjovjekovnih djela. U tome smislu postavio je Among the interesting discoveries made during Ivo Petricioli proučavanja ranosrednjovjekovne pla­ archaeological research into medieval churches stike na sigurne temelje. U kasnijoj literatu­ istence of Romanesque architecture from the early ri izdvojene su brojne radioničke cjeline crkvenoga twelfth century in Northern Croatia with clear anal­ namještaja. čvršće of monuments which offered the possibility of all- je vezan uz zadarsku klesarsku radionicu. of Northern Croatia can be viewed in the unified Ulomak se izborom i izvedbom motiva podudara s context of early medieval development. study of Early Christian and early medieval archi­ interpretiran kao dio pluteja. Šeper. 1957–1958). starting with monuments danas napisano mnogo radova o pojedinim natpi­ dated on the basis of their inscriptions. 1997) i drugi. ju dragocjen segment hrvatske srednjovjekovne ba­ In the archaeological sense.indb 209 25. pa je do ters (Šeper 1955). Mary in Zadar was natpisom datirani spomenik izdvojene radionički discerned (Miletić 1996–1997). in Lobor. Uočavanjem rapskoga be more thoroughly published and thus interested spomenika. One of način posreduju spoznaje o hrvatskome srednjo­ the early contributions to this problem was a work vjekovnom društvu. which will certainly đu antike i srednjega vijeka. Upravo su zahvaljujući svestranoj obra­ ogies in Dalmatia. čavanja ranosrednjovjekovnih spomenika u Europi. koja je ponekad dostatna za dataciju spo­ Northern Croatia which preserved their original menika koji nisu popraćeni natpisima kao dodatnim core at least in part. 1995a. U zaista veliku broju otkrivenih natpisa mno­ question tied to early medieval sculpture pertains gi sadrže važne povijesne podatke. encompassing research. 1992). Raba i Zadra na kraju kasnoantičkoga i u početku The problem of early medieval sculpture and epig­ ranosrednjovjekovnoga doba. 2006. Mi­ coveries of various horizons of sacral architecture ljenko Jurković (1985. o čemu svjedoči bogata Koloman was interred in this Dominican church literatura posvećena ranosrednjovjekovnoj plastici. Zaista. ugrađen u zid klaustra tecture in Croatia. also indicated the importance of inscriptions  209  opuscula 30 book. 183-224. in Croatia made by Krešimir Filipec through his dis­ 1988. a zaokružene spoznaje to date certain ornaments which appear on early o hrvatskoj ranosrednjovjekovnoj epigrafici dala je medieval monuments. which was later frequently skim natpisima u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj cited. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. as an early Romanesque phase with analogies stilsko-umjetničke analize uz oslanjanje na jedan to the Benedictine Church of St.2008 13:43:36 . the most important štine. 30. attempted sima i o grupama natpisa. it is once more necessary to mention the great con­ Od naših autora tom su se temom posebno bavili tribution to the study of early medieval architecture Nikola Jakšić (1980. U radu je analiziran ulomak. Tonči Burić (1983.

1995. Miljenko njovjekovnoj upotrebi zadržava se primarno biblij­ Jurković (1985. stylistic vjekovnim natpisima s područja hrvatske države i iz and artistic analysis bears special significance in the dalmatinskih gradova (Delonga 1990. Nikola pronalazi u starozavjetnome biblijskom tekstu. dating of individual groups of related monuments.  210  opuscula 30 book. U ment dated on the basis of its inscription. Early medieval epigraphic monuments are a valu­ Rapanićevo mišljenje otkriva dodatnu slojevitost able segment of Croatia’s medieval heritage due to sadržaja Jelenina epitafa i može se prihvatiti kao do­ their great number and interesting content. (Rapanić 1980. this fragment corresponds sadržajno bogatstvo. spominje­ a specific way all of them contribute to knowledge mo i rad Duje Rendić-Miočevića (1982). (Delonga 1996). zi za udovice i siročad iz kapitulara Karla Velikoga. 2006. Rapanić pozabavio se natpi­ mon during the transition period between Antiqui­ som kraljice Jelene (Rapanić 1999–2000).indb 210 25. Svoje mišlje­ lack of analogies in Dalmatia. 183-224. također An article by this author published in Opuscula ar- ima starozavjetne paralele. Delonga (1999–2000). numerous workshop categories (vulgarnolatinski oblik za propitiatorium) i velum – of church furnishings were distinguished. In sub­ članku su analizirana dva izraza – propisiatorium sequent literature. je izraz za oltarski ciborij. sculpture. that Croatian archaeology and art history assumed Mihovila na Prevlaci. Delonga znalački je protumačila dva ter of the St. pored kataloškoga dije­ as a vital element to dating early medieval monu­ la u kojem su obrađeni svi natpisi s navođenjem ra­ ments (Šeper 1957–1958). It was zabilježena na istočnojadranskome području samo precisely due to the sweeping analysis of this topic jedanput. U tom vrlo zanimljivom their workshops on the basis of broad-based stylis­ radu ukazano je na terminološko bogatstvo prisut­ tic and artistic analysis with the help of one monu­ no u ranosrednjovjekovnoj latinskoj epigrafici. to a well-known pluteus from the cathedral in Za­ U drugom epigrafičkome prilogu u časopisu Opus. U toj knjizi. a drugi na ulomku iz crkve Sv. and in nekoliko vrlo važnih i zanimljivih radova. 1995a. was firmly connected nje potkrepljuje navodima zakonskih odredbi o bri­ to the masonry workshop in Zadar. a fragment. However. i to prvi pojam na ulomku iz crkve Sv. dar. sintetički koncipirane okvire. o kojemu je napisano inscriptions bear important historical data. 1984. 1997) and others are among sko značenje natkrivanja najsvetijega mjesta. which was undoubtedly wrought on the ističe briga o udovicama i siročadi.2008 13:43:36 . Vedrana Delonga items. Euphemia Convent in Kampor on the jedinstvena izraza u istočnojadranskoj ranosrednjo­ island of Rab is analysed. In it. 1995). gdje Jakšić (1980. Monuments dated by nije literature. označava pokrov na Kovčegu Saveza. His book on early Romanesque sculpture Među nekoliko epigrafičkih priloga što su objavljeni in Dalmatia (Petricioli 1960) was the first work in u časopisu Opuscula archaeologica nalazi se i jedan which groups of monuments were distinguished by rad V.archaeol. among this truly immense number of discovered U vezi s Jeleninim epitafom. while the pre­ natpisa. a special position in the overall context of research Martina u Pridrazi. which exhibits the features of sculpture com­ cula archaeologica Ž. 2000). Tonči Burić (1983. Given the selection and vjekovnoj epigrafičkoj baštini i ukazala na njezino rendering of the motif. a može se protumačiti chaeologica was dedicated to the aforementioned kao naziv za liturgijske zavjese koje su se vješale na problem (Jarak 2005). indicates a link between drugim mišljenjima o tom dijelu Jelenina epitafa. This observation of the Rab u članku bavi dijelom Jelenina epitafa u kojem se monument. Ivo Petricioli (1980.2. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. 1987) smatra da je riječ o isticanju whose origin was brought into question due to the zakonima određenih dužnosti vladara. language and culture. 1984. 1995). Many statno obrazloženo. Rapanić kao i u svojim ranijim radovima viously isolated pluteus from the Zadar cathedral. interpretirani su hrvatski epigrafički their inscriptions truly constitute a firm foundation spomenici u odnosu spram ranokršćanske baštine for the chronological classification of early medieval i suvremenih europskih tokova. Autor se ty and the Middle Ages. Možemo reći da su zahvaljujući njezinim radovima such analysis is sometimes sufficient to date monu­ spoznaje o ranosrednjovjekovnim latinskim natpisi­ ments not accompanied by inscriptions as an addi­ ma dobile šire. Produbljenim as part of a pluteus installed in the wall of the clois­ analizama V. pa je the Croatian scholars who dealt with this field in propisiatorium iz prevlačkoga natpisa najvjerojatni­ particular. 30. Ivo Petri­ pojedine natpise moguće proučavati u općem kon­ cioli set a solid foundation for the study of medieval tekstu epigrafičkih sadržaja. interpreted arhitravne grede oltarnih pregrada. pa je i tional foundation for dating. profesora on Croatian medieval society. Nasuprot nekim basis of the Zadar model. Autorica podrijetlo prvog izraza into early medieval monuments in Croatia. U ranosred­ 1992). Rab and Zadar at the end of Late Antiquity and the prema kojima je riječ o općem mjestu nadgrobnih beginning of the Early Middle Ages. Drugi izraz. 1988. to which the immense literature dedicated to autorica je i drugih važnih radova o ranosrednjo­ early medieval sculpture testifies. velum. In this sense.

Thanks to her works. odnosno hrvatskih naselja. and can be interpreted as meaning a liturgical središta i do danas. Iz ies in the field of medieval national archaeology. Rapanić. 30. accord­ primjeru velikih dalmatinskih gradova. 1995.2008 13:43:36 . S raz­ eastern Adriatic medieval epigraphic heritage and vijenim i kasnim srednjim vijekom pojavljuje se. natpisu se spominju značajne osobe iz 12. kovne arheologije odnosi se na proučavanje nase­ Among the several epigraphic contributions pub­ lja različitih tipova i njihove prostorne i vremenske lished in Opuscula archaeologica is a work by De­ odrednice.2. na place. Riječ je in early medieval Croatia (Delonga 1996). Ivo Babić ments in relation to the Early Christian heritage and u svome razmatranju pokazuje eventualnu njihovu contemporary European trends. and the second on a fragment from the potpuna. Rapanić deals with the part of Jelena’s epitaph. Zadra i Spli­ ing to which it is a matter of the general place of ta. also has Old Testament paral­ antičkih gradova koji su zadržali značenje urbanih lels. pokazuje se očuvanje antičke. Martin in Pridraga. 183-224. Na opposed to some other views on this part.archaeol. crkve­ medieval Latin epigraphy. stoljeća – and an interpretation of Croatian epigraphic monu­ zadarski knez Petronja i njegova kći Stana. believes that it is a matter of gradskih prostora do kojih dolazi tijekom srednje­ emphasis of the legally mandated duties of rulers. so Rendićeva vrlo sadržajna rada izdvajamo njegovo that up to the present numerous works have been upućivanje na kasnoantičke elemente koji su preu­ written on individual inscriptions and groups of zeti u ranosrednjovjekovnoj epigrafici. Delonga also wrote povezanost sa zadarskim Madijevcima 10. arheološka je slika altar screen. Dok u Dalmaciji i Istri the Covenant. Kako on a fragment from the Church of St. from the Croatian state and the Dalmatian cities (Delonga 1990. na Odsjeku za arheologiju Filozofskoga fakulteta i Study of inscriptions began with the first discover­ utemeljitelja časopisa Opuscula archaeologica. koji u srednjem vijeku kontinuirano žive. ga vijeka mogu se u obama gradovima jasno pratiti He backed his view by citing provisions on care for  211  opuscula 30 book. Na are analysed with citations in the earlier literature. early medieval epigraphy was provided by Vedrana eologica posvećen je jednome natpisu iz nešto ka­ Delonga in her valuable book on Latin inscriptions snijega doba 12. 1987). Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. arheološka istraživanja naselja imaju pred Church of St. The voljno poznate srednjovjekovne etape u životu onih second term. so the propisiatorium from the Prevlaka in­ području kontinentalne Hrvatske u pravilu nisu do­ scription probably refers to the altar ciborium. and a well-rounded study of Croatian Treći epigrafički prilog u časopisu Opuscula archa. sto­ other vital works on early medieval inscriptions ljeća. where it designates the cover to the Ark of su naselja različitih tipova. posebno na području kontinentalne Hrvatske. Željko Rapanić examined the in­ dišta i plemićkih utvrđenih gradova) koja pružaju scription of Queen Jelena (Rapanić 1999–2000). Delonga found sobom još mnogo postavljenih ciljeva. In early medieval use. Krševana u Zadru. O razvijenosti istraživanja sred­ pressions – propisiatorium (the Vulgar Latin form njovjekovnih naselja ovisi naša slika srednjovjekov­ of propitiatorium) and velum – each recorded in noga krajobraza. as in his earlier works tičke urbane osnove u srednjem vijeku. Michael at je ta slika u mnogim segmentima još uvijek vrlo ne­ Prevlaka. As žan su predmet istraživanja urbane arheologije. spoznaje o naseobinskome životu. odnosno kasnoan­ grave inscriptions. In this rather interesting work. koja bi trebala predstavljati krajnji the eastern Adriatic zone only once: the first term rezultat sveukupnih arheoloških istraživanja. 2006. In a thorough analysis. demonstrated the wealth of its content. knowledge of early medieval Latin inscriptions ac­ Problematika naselja quired a broader. Delonga adroit­ fragmentarna. stoljeća (Babić 1999–2000). i 11. This book o natpisu na mozaiku što se nalazio unutar glavne contains a catalogue section in which all inscriptions apside samostanske crkve Sv. so individual inscriptions can be studied in Treća velika tematska cjelina unutar srednjovje­ the general context of epigraphic content. Sastavni segmenti proučavanja naselja longa (1999–2000). in Srednjovjekovne faze u životu antičkih gradova va­ which care for widows and orphans is stressed. inscriptions. synthetically conceived frame­ work. She analyses two ex­ nim građevinama). U pogledu ranih novih slaven­ curtain which hung on the architrave beam of an skih. the origin of the first term in an Old Testament bib­ Za srednjovjekovni hrvatski prostor karakteristična lical text. 2000). cijeli In another epigraphic contribution to Opuscula niz naselja (od slobodnih gradskih naselja do gra­ archaeologica.indb 211 25. it retained its veliku važnost imaju antički i kasnoantički gra­ primary biblical meaning of a cover to the holiest dovi. velum. Povećanja (Rapanić 1980. no neki postignuti rezultati upućuju ly interpreted these two unique expressions in the na mogućnost daljnjega razvijanja spoznaja. jesu i spoznaje o grobljima i svim pojedinačnim she noted the terminological wealth present in early srednjovjekovnim nalazima i objektima (npr.

Knin. widows and orphans contained in the capitulary of kao i kod većine drugih antičkih gradova u Dalma­ Charlemagne. the archaeological sigurno riješeno. this picture is still quite incomplete in many facets. Torčec. fortress (Durman 2006: 61).archaeol. and can be središta.indb 212 25. Figure 12. grada spram prvotne gradske jezgre. The third epigraphic contribution in Opuscula ar- chaeologica is dedicated to an inscription from the somewhat later twelfth century (Babić 1999–2000). Zadar of the tenth and eleventh centuries. zanimljiv primjer u tom kontekstu pojavljuje se pri­ Settlements of various types are typical of medieval mjer Dubrovnika. which should constitute the end result of overall archaeological research. In the High and Late Middle Ages. church buildings). Torčec. Kod tih gradova.2. early medieval settlement (Mesić 2004: 65).g. In his considerations Ivo Babić indicated their possible ties to the Madius family of Slika 12. While in Dalmatia and Istria the cities of pravome smislu pozvana riješiti pitanje razvoja gra­ Antiquity and Late Antiquity were of crucial im­ da od njegovih prvih početaka do završetka sred­ portance as life continued in them into the Middle njovjekovnoga razdoblja. Marasović 1980). Jedno od nekada otvore­ Ages. one by Duje Rendić-Miočević (1982) should be mentioned. i može se pratiti odnos srednjovjekovnoga considered well explained. Rapanić’s view reveals an additional ciji. archaeological research of settlements is still con­ fronted with many tasks. With a view to the new Slavic. settlements. dobro je poznat položaj najranijega gradskog layer to the content of Jelena’s epitaph. about which sev­ eral very important and interesting works were writ­ ten. liko desetljeća zahvaljujući arheološkim nalazima or rather Croatian. Since Slika 13. A particularly important aspect of this work is the observation of the elements of Late Antiquity as­ sumed in early medieval epigraphy. although some results do in­ davno napisanu radu o kasnoantičkim nalazima s dicate the possibility to further the current level of područja Dubrovnika nagovijestio Cvito Fisković knowledge. 2006. ranosrednjovjekovno naselje (Mesić 2004: 65). 183-224. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. The contemporary picture of the medi­ eval landscape depends on the level of research into medieval settlements. 30. as a rule not enough is known of the medieval nih pitanja vezanih uz razvoj Dubrovnika – pitanje stages of life in those cities of Antiquity in continen­ o vremenu nastanka ranoga naselja na mjestu da­ tal Croatia which retained their importance as ur­ našnje povijesne jezgre grada – već je prije neko­ ban cores to this day. Knin. tvrđava (Durman 2006: 61). The inscription mentions important twelfth- century individuals: the Zadar Prince Petronja and his daughter Stana. Naime. rano naselje na području Dubrovnika entire series of settlements appeared. Kao posebno With reference to Jelena’s epitaph. kako je već u jednome picture is fragmented.2008 13:43:40 . Figure 13. Integral segments of research into settle­ ments include knowledge of cemeteries and all in­ dividual medieval finds and structures (e. (Petricioli 1965. The problem of settlements The third major thematic unit within medieval ar­ chaeology is the study of settlements of various types and their spatial and chronological determi­ nants. Rendić-Miočević was a professor at the Archaeology Department of the Faculty of Arts and Letters and the founder of Opuscula archaeologica. This is an inscription on a mosaic inside the main apse of the monastic Church of St. u kojemu je urbana arheologija u Croatia. particularly in nastalo je znatno ranije od doseljavanja stanovnika continental Croatia (from free urban boroughs to  212  opuscula 30 book. an (1958–1959). Chrysogonus in Zadar.

Međutim u pogledu locira­ which provide knowledge on life in settlements. Na zagrebačkome Gradecu – u sklopu Slika 15. 183-224. In the case of the large Dalma­ na prostoru tzv.archaeol. the question of the city’s development from its very Tako je u istraživanjima crkve Sv. stoljeća. Marasović 1980). Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. One of the formerly open questions associated zidu kasnoantičkoga kaštela i vjerojatno s njime čini with Dubrovnik’s development – the question of cjelinu. de i neki drugi autori (Menalo 2003: 21). the urban cores of the Marije od Kaštela (Peković 1998). 2006. city and the initial urban core can thus be followed. tian cities. Ograničavajući se na područje sjeverozapadne Hrvatske. st. Jelenski). iz čega proizlazi dugotrajan i složeni proces geneze grada. 30. in which urban archae­ jezgre Dubrovnika Ivica Žile posebno je ukazao ology in the authentic sense is called upon to resolve na nalaze koji svjedoče o ranome nastanku grada. pr. Epidaura u prvoj polovini 7. gdje se nalazila crkva Sv. Na temelju ilirskih ili helenističkih numizmatičkih nalaza iz 3. čijem su poznavanju dragocjen prilog dala arheo­ loška istraživanja. Ondje je uz crkvu Sv. Bartula otkriven beginnings to its completion in the medieval peri­ jedan segment kasnoantičkoga zida koji odgovara od. rezultate istraživanja lokaliteta Tor­ čec kod Koprivnice (Sekelj-Ivančan 2004) i rezulta­ te istraživanja na Gornjemu gradu i na Opatovini u Zagrebu. I na području kontinentalne Hrvatske ranosrednjo­ vjekovna slavenska naselja određena su ponajprije nalazima slavenske keramike. the location of the earliest urban core is well istraživanja povijesne jezgre Dubrovnika. istraživa­ The expansion of the urban space that occurred nja na području katedrale otvorila su mogućnost during the Middle Ages in both cities can be clearly smještanja najstarijega naselja na prostor današnje followed (Petricioli 1965. sastojalo od jednostavnih kamenih kuća nastalih adaptacijom ranije antičke stambene arhitekture Nina. e. nja kasnoantičkoga naselja mišljenja se danas pone­ The medieval phases in the lives of the cities of An­ što razlikuju.indb 213 25. Jelen- istraživanja na području nekadašnjega samosta­ ski). tiquity are an important component of research in prema ranijem prevladavajućem mišljenju. Lobor. Izvještavajući A particularly interesting example in this context is o novijim arheološkim nalazima unutar povijesne the example of Dubrovnik. O tim pitanjima. cities. as in most other Dalmatian cities of Antiq­ kao i o drugim važnim rezultatima arheoloških uity. govori i known. antičkoga Nina. Shrine of the Madonna of the Mountains (Dman Belošević otkrio rano starohrvatsko naselje koje se 2006: 157). n. Na području Dalmacije ističu se rezultati istraživa­ nja ranosrednjovjekovnoga naselja unutar prostora Slika 14. Osvrćući se na poznavanje ranosrednjovjekovnih novih naselja mogu se spomenuti neki primjeri koji pokazuju zanimljivost arheoloških rezultata. svetište Majke Božje Gorske (Durman 2006: 157). predrimsko doba. Križa Janko Figure 14: Lobor.2. u čemu ga slije­ Late Antiquity were preserved into the Middle Ages. izdvajamo loci­ ranje niza naselja na području Varaždinske županije (Šimek 1999). koja zajedno s nalazima slavenske keramike određuju naselje kao nesumnjivo slavensko (Belošević 1999). U kućama su se nalazila kamena ognjišta. na klarisa koja su nekoliko godina vodili djelatnici Figure 15: Dubrovnik – panorama of the historical core (photo- Odsjeka za arheologiju Filozofskoga fakulteta – ot­ graph by Ž. ili 2. cula archaeologica (Žile 1999–2000). tijekom staro­ walled towns and the fortified burgs of the nobility) kršćanskoga razdoblja. smješta urban archaeology.  213  opuscula 30 book. Kaštela. and the relationship between the medieval jedan zanimljiv članak objavljen u časopisu Opus. Dok Željko Peković najstarije naselje. Sigurni materijalni tragovi kasnoantičkoga the establishment of an early settlement at the site kaštela unutar kojega se smjestila najstarija crkva na of today’s historical urban core – was definitively mjestu današnje katedrale nesumnjivo upućuju na resolved several decades ago thanks to archaeologi­ rano formiranje naselja na tom mjestu.2008 13:43:43 . In these Bunićeve poljane (Stošić 1988). Zadar and Split. Žile zaključuje da je najranije naselje postojalo već u to rano. Dubrovnik – panorama povijesne jezgre (foto: Ž.

a segment of a Late Antique wall ko Tomičić (1986) i na podatke o srednjovjekovnim was found which corresponds to the wall of the Late lokalitetima u općem pregledu arheoloških lokali­ Antique castle (kaštel) and it is probably a part of teta toga područja (Registar 1997). koji je napisan sa Zorislavom Hor­ results. stoljeća (Demo 2007). which indi­ haeologica. izneseni su rezultati arheoloških istraživanja search into the early medieval settlement within the kaštela Konjščina (Horvat & Filipec 2001). which together Podatke o jednom kasnosrednjovjekovnome nase­ with the discovery of Slavic pottery clearly denote obinskom objektu iz sama centra Varaždina izložila the settlement as undoubtedly Slavic (Belošević je Marina Šimek u članku u kojemu su detaljno obra­ 1999). There.indb 214 25. Remaining solely nalaza što su pronađeni uz navedeni objekt (Šimek within the territory of North-western Croatia.archaeol. Nalaz bedema nije popraćen ago on Late Antique finds from the Dubrovnik area drugim ranosrednjovjekovnim nalazima. In continental Croatia as well. pre-Roman period. S istraživanjima na Gradecu i na Opatovini of St. Mary of Kaštel is located (Peković 1998). ju u kraj 8. U arhe­ location of Nin in Antiquity stand out. na planini Ivanščici. and other important results Različita naselja i utvrđeni gradovi razvijenoga i of archaeological research involving Dubrovnik’s kasnoga srednjeg vijeka u posljednjim desetljećima historical core were covered in an interesting article sve se intenzivnije istražuju. opinions differ somewhat njovjekovno naselje čiji počeci najvjerojatnije pada­ on the location of the settlement of Late Antiquity. 30. Utvrđeni gradovi tematizirani su u dva­ cates a long-lasting and complex urban genesis. the early settlement može se smatrati svjedočanstvom naseobinskoga in Dubrovnik’s territory emerged considerably pri­ života u to rano doba. some examples can be cited which in­ ljeća govore sačuvani ostaci (Filipec 1999–2000). research into the area of the cathedral has doblja. O naselju posebno While Željko Peković places the oldest settlement – svjedoče ulomci ranosrednjovjekovne keramike i based on the overriding opinion – within the area zanimljiva kamena ognjišta koja su osobito važan of the so-called Kaštel (Castle). U prvome članku which archaeological research has made a valuable donesene su spoznaje o jednom utvrđenome gradu contribution. sto­ settlements. O zastupljenosti the same whole. Bartholomew. Certain material traces of the Late istraživanja različitih naseobinskih struktura razvi­ Antique castle within which the oldest church at the jenoga i kasnoga srednjeg vijeka u najnovije doba site of today’s cathedral is located undoubtedly indi­ svjedoči i broj izvještaja o tim istraživanjima u naj­ cate the early formation of a settlement at this loca­ novijoj literaturi (Mesić 2004: passim). early medieval đene dvije kasnosrednjovjekovne ostruge koje po­ Slavic settlements were identified primarily thanks tječu iz skupine kasnosrednjovjekovnih pokretnih to the discovery of Slavic pottery. 2006. The bro poznatoj iz pisanih izvora. Ivica Žile čavajući se ponovo samo na prostor sjeverozapadne particularly stressed finds that testify to the city’s Hrvatske. U dicate the interesting nature of the archaeological drugome članku. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. koji nije spomenut u povijesnim With reference to knowledge of early medieval new izvorima. a o čijoj dataciji u drugu polovinu 13. Žile snosrednjovjekovni pojedinačni naseobinski nalazi concluded that the earliest settlement had already objavljeni su na stranicama časopisa Opuscula arc. Even so. kriven je ranosrednjovjekovni bedem datiran u 7.2. upućujemo na pregled lokaliteta iz ovoga early emergence. Janko Belošević sagrađen te kako mu se pristupalo. Thus.2008 13:43:43 . next ološkim istraživanjima utvrđeno je kako je kaštel to the Church of the Holy Cross. to ma člancima Krešimira Filipca. ment in the area of today’s Bunićeva poljana (Stošić 1988). 183-224. tion. sisted of simple stone houses made by adapting the čime su proširene spoznaje o ovoj važnoj utvrdi do­ earlier Antique residential architecture of Nin. existed in the early. the results of re­ vatom. in research at the Church of razdoblja što ga je prije 20-ak godina izradio Želj­ St. with počeci srednjovjekovnoga Zagreba mogu se pouz­ which some other scholars concur (Menalo 2003: dano staviti u početke ranosrednjovjekovnoga raz­ 21). u vrijeme o kojemu ne govore pisani izvori o opened the possibility of placing the oldest settle­ zagrebačkoj prošlosti. Franje otkriveno ranosred­ Christian period. O zanimljivosti temati­ published in Opuscula archaeologica (Žile 1999– ke i brojnosti lokaliteta svjedoče brojni radovi. cal finds. Reporting on the most recent archaeological u ovome pregledu nije moguće spomenuti. In the territory of Dalmatia. međutim by Cvito Fisković (1958–1959). These matters. Based on Illyrian and Hellenistic numismatic Neki rezultati istraživanja utvrđenih gradova i ka­ finds from the third or second centuries BC. a se­  214  opuscula 30 book. koje 2000). As already heralded in a work written long stoljeće (Mašić 2006). Na Opatovini je u najnovije or to the arrival of the residents of Epidaurum in doba u sklopu istraživanja kasnosrednjovjekovnoga the first half of the seventh century. houses contained stone hearths. where the Church nalaz. Otkrivena je i discovered an old Croatian settlement which con­ velika količina pokretnog arheološkoga materijala. Ograni­ finds within Dubrovnik’s historical core. during the Early groblja ispred crkve Sv.

Different settlements and fortified towns of the High and Late Middle Ages have been subject to more intense study in recent decades. 30. although it can be deemed proof of punije. he provided information on a fortified town on Ivanščica Mountain. which is not men­ tioned in historical sources. are also the results of research at the Torčec site Na sličan način može se odrediti i značenje članka near the town of Koprivnica (Sekelj-Ivančan 2004) Željka Krnčevića o kasnosrednjovjekovnim strelica­ and in the Upper Town and at Opatovina in Zagreb. Once more staying within the boundaries of North-western Croatia. 2006. 1999–2000). Francis. there is the review of sites from the period compiled twenty years ago by Željko Tomičić (1986). a ponegdje tek najokvirnije dotaknuti pro­ residential life in that early era. the results of archaeological research into the Konjščina castle are presented (Horvat & Filipec 2001).2. written together with Zorislav Horvat. In the first article. A large quantity of movable archaeological material was discovered. u kojemu su ponegdje pot­ eval discoveries. In the other article. The defensive ga svjedočanstva. at a period for which there are no written sources about Zagreb’s past. Numerous works that cannot be mentioned in this overview testify to these interesting topics and numerous sites. Some results of research into towns and late medi­ eval settlement finds were published on the pages of Opuscula archaeologica.archaeol.indb 215 25. interesting stone hearth – an especially important discovery – testify to the medieval settlement. as a blemi i područja istraživanja srednjovjekovne arhe­ part of recent research into the late medieval cem­ ologije u Hrvatskoj. the begin­ nings of medieval Zagreb can be placed at the begin­ ning of the Early Middle Ages. which expanded knowledge of this  215  opuscula 30 book.2008 13:43:43 . an early dašnja istraživanja u mnogim segmentima omogu­ medieval settlement was discovered which prob­ ćila produbljeno proučavanje srednjovjekovnoga ably had its origins in the late eighth century (Demo razdoblja i da buduća istraživanja mogu krenuti od 2007). I ovdje arheološki na­ Department of the Faculty of Arts and Letters – an lazi dopunjuju podatke iz pisanih izvora o vremenu early medieval defensive wall dated to the seventh turskih opasnosti progovaraju snagom neposredno­ century was discovered (Mašić 2006). At Opatovina. The many reports in the most recent literature testify to the high share of research into various settlement structures of the High and Late Middle Ages (Mesić 2004: passim). The archaeological research ascertained how the cas­ tle was constructed and how it was approached. and which was dated to the second half of the thirteenth century based on preserved remains (Filipec 1999–2000). Takvi pojedinačni pokretni nalazi svje­ ries of settlements were located in the territory of doče na svoj način o životu u gradu tijekom određe­ today’s Varaždin County (Šimek 1999). At Zagreb’s historical district known as Gradec – as Strelice koje su tipološki obrađene i datirane mogu a part of research in the former Poor Clares Convent se dovesti u vezu s Turcima i počecima turskih na­ led for several years by the staff of the Archaeology pada na dalmatinske krajeve. and on the data on medieval sites in the general review of archaeological sites of this re­ gion (Registar 1997). and there noga povijesnog razdoblja. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Fragments of early medieval pottery and an postignutih spoznaja kao sigurnih temelja. Based on the research at Gradec and Opatovina. može se zaključiti da su dosa­ etery in front of the Church of St. Fortified towns were covered in two articles by Krešimir Filipec. 183-224. wall was not accompanied by any other early medi­ Završavajući ovaj osvrt. ma iz Podumaca kod Unešića (Krnčević 1999–2000).

in which some prob­ lems and fields of research in medieval archaeology in Croatia were considered in detail while others were only touched upon. one can conclude that all previous research has deepened knowledge of the Middle Ages in many segments. The arrows.2008 13:43:43 . 183-224.2. 30. can be associated with the Ottoman period and the beginnings of the Ottoman incursions in Dalmatian regions. and that future re­ search can continue in this vein as it rests on firm foundations.indb 216 25. Such individual movable finds testify in their own way to life in the city during this specific historical period.archaeol. speaking of the Ottoman threat with the force of direct testimony.  216  opuscula 30 book. Here the archaeological discoveries once more supplement data from written sources. An article by Željko Krnčević on late medieval ar­ rows from Podumci near Unešić is similarly signifi­ cant (Krnčević 1999–2000). In completing this overview. important fortification otherwise well-known in the written sources. which were typologically specified and dated. 2006. Data on a late medieval settlement structure in the very heart of Varaždin was presented by Marina Šimek in an article in which she conducted a detailed analysis of two late medieval spurs which originated in the group of late medieval movable finds discov­ ered next to this structure (Šimek 1999–2000). Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc.

Cetinić 1998 Ž. Fadić: Sv. N. Split. Burić 1988 T. Nitra. 23–24. Bačić 1958 B. 1983. Split. 75–83. 1988. Literatura / Bibliography Babić 1999–2000 I. 73–86. Starohrvat- ska prosvjeta 18. III. 1992. Čače & I. 1980.indd 217 10. Belošević: “Prvi arheološki tragovi velike seobe naroda na području sjever- ne Dalmacije”. Starohrvatska prosvjeta 6.  217  001_JARAK PRVI PRELOM1. ser. Split. Jurković: Arhitektura. Delonga et al. Delonga 1995 V. I. Split. Čilinská 1975 Z. Belošević 1980 J. Jurja na Putalju iznad Kaštel-Sućurca”. Zadar. 30. Slovenská archeológia XXIII–1. Delonga: “Donatorski natpis župana Gostihe iz crkve Sv. Obavije- sti Hrvatskog Arheološkog Društva XXXI/1. Čečuk (ed. 1996.archaeol. Cetinić: Stranče-Gorica. Brunšmid 1903–1904 J. Starohrvatska prosvjeta 13. 1990. III. Delonga: Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvat- skoj. Starohrvatska prosvjeta 22. Burić 1983 T. Milošević (ed. Opusc.). ser. VAHD 85. III. Jahrhundert im Karpatenbec ken”. Delonga: “Ranoromanički natpisi u latinskoj epigrafici Kraljevske Hrvat- ske”. Zagreb. 1903–1904. Zagreb. 177–197. 1999–2000. 2006. Delonga. 1996. Bačić: “Starohrvatsko groblje u Žminju u Istri”. 1994. 1999–2000. Belošević 1968 J. Demo 1994 Ž. 91–117. 183-224. 317–325.. Slovenia and Bo- sna & Herzegovina (Situla 32). 147–161. S. Spasa u Cetini (Vrh Rika)”. Opusc. Split. 2001 V. Dia- dora 4. 327–335. 77–92. Delonga: “Pismenost karolinškog doba i njeni hrvatski odjeci – latinska epigafička baština u hrvatskim krajevima”. 1968. ser. 117–140. Belošević: “Die ersten slawischen Urnengräber auf dem Gebiete Jugo- slawiens aus dem Dorfe Kašić bei Zadar”. Rijeka. Belošević 1999 J.2008 14:37:33 . Hrvati i Karo- linzi. Zagreb. Zagreb. Zagreb. Split. Balcanoslavica 1. Zagreb. 30–97. Delonga 1996 V. Belošević: “Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Kašiću kraj Zadra”. Opusc. 75–95. 2001. 129–142. starohrvatsko groblje. Beograd. 1965. Burić 1992 T. 1995. Križa u Ninu”. Demo 1996 Ž. Demo: Ostrogothic Coinage from Collections in Croatia. Opuscula archaeologica. n. Split. Burić: “Kameni namještaj predromaničke crkve Sv. Burić. Arheološka istraživanja u Kninu i Kninskoj krajini (Iz- danja Hrvatskog arheološkog društva 15). III.–8.3. 2001. 2000. Juraj od Putalja. Delonga 1999–2000 V. 216–249. Belošević 1972 J.). ser. 1972. Beograd. Jakšić & M. Zadar. Belošević: “Arheološka istraživanja okoliša crkve Sv. 1958. Kratice / Abbreviations AP Arheološki pregled. Babić: “Zadarski knez Petronja i njegova kći Stana”. Burić: “Ranosrednjovjekovna skulptura s Kapitula kod Knina”. Burić.archaeol. Brunšmid: “Hrvatske sredovječne starine I–V”. skulptura i epigrafika karo- linškog doba u Hrvatskoj. Delonga 2000 V.archaeol. 221–246. Vjesnik Hrvatskog Arheološ- kog Društva VII. Zagreb. Burić: “Posljednji salonitanski klesari”. in A.archaeol. Delonga: “Crtice iz ranosrednjovjekovne epigrafike”. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Ljubljana. Belošević 1965 J. Belošević: Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljeća. in: B. Demo: Vukovar – Lijeva bara. Čilinská: “Frauenschmuck aus dem 7. s. Čače & Fadić 2001 T. 63–96. Delonga 1990 V. 1975. 1999. 23– 24. 1998. Diadora 3.

Durman (ed.indd 218 10. Fisković 1958–1959 C. Filipec: “Istraživanje srednjovjekovnog groblja u Đakovu 1995. Fisković: “Popravak benediktinske crkve na otoku Mljetu”. 19–29. Fisković 1999–2000 I. Sisak. III. 133–163. 23–24. Demo 2007 Ž. Zagreb. 2006. Ljetopis Jugoslavenske akade- mije znanosti i umjetnosti 57. 168–200. Dimitrijević 1979 S. 1982. Fisković 1985 I.3. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 64. n. do 1965. Viestnik Hrvatskoga arheološkoga društva XXII–XXIII. Fisković: “Ranokršćanski križevi u srednjovjekovnim crkvama”. 2006. godine – prethistorija i srednji vijek”. Godišnjak Gradskog muzeja Sisak III–IV. Fučić: Glagoljski natpisi (Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjet- nosti 57).). Filipec: “Lobor – svetište Majke Božje Gorske”. 2006. Zagreb. Starinar IX–X. 1941–1942. Opusc. 1979. 23–24. 2006. Filipec 1996 K. godine”. Filipec: Lobor – Majka Božja Gorska. 119–129. Gornja Stubica. Fisković 1949 C. in A.archaeol. 1999–2000. s. ser. Corolla memoriae Iosepho Brunšmid dicata (Izdanja Hrvatskog Arheološkog Društva 4). 21. 1949. 239–242. 353–361. Kovačević & Vinski 1962 D.). Gunjača 1953 S. Fučić 1963 B. 1958–1959. 53–75. Dimitrijević: “Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinko- vačkog tla”. Ljetopis Jugo- slavenske akademije znanosti i umjetnosti 55. 2. s.archae- ol. Zagreb. Vinski: Seoba naroda. 1962. Mihovila. Fisković 1953 C. Starohrvatska prosvjeta 3. 53–57. in Ž. 1953. 1960.archaeol. Opusc.archaeol. Filipec 1997 K. Filipec 2002a K. Durman 2006 A.).”. Filipec 2003 K.  218  001_JARAK PRVI PRELOM1. 2002–2003. Gunjača 1954 S. Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva XXXIV/3. 20. Filipec 2002 K. Starohrvat- ska prosvjeta 32. Split. 1957. Filipec: “Neznani srednjovjekovni grad na gori Ivanščici”. Gudelj: Od svetišta Mitre do crkve Sv. Zemun. Fučić 1960 B. ser. 1953.archaeol. Gunjača: “Starohrvatska crkva i groblje na Lopuškoj glavici u Biskupiji kod Knina”. Acta musei Cibalensis I. Gudelj 2006 Lj. Filipec 1999–2000 K. Fučić 1982 B. Fučić: Istarske freske. 30. Split. Filipec 2006 K.archaeol. Fučić: “Izvještaj o radovima u Jurandvoru kraj Baške na otoku K r k u godine 1955..2008 14:37:33 . Filipec: “Đakovo – župna crkva. Vinkovci. Vinkovci. Opusc. 561–568. Filipec: “Zaštitno arheološko iskopavanje oko svetišta Majke Božje Gor- ske u Loboru 2002”. 156–157. Zagreb. Filipec 2002–2003 K. 1954. 188–200. 9–49. Gunjača: “Revizija iskopina u Biskupiji kod Knina godine 1950. 1997. 2007. 27. Zagreb. Opusc. Split. n. 55–61. Rapanić (ed. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta. ser. 43–86. Dimitrijević. 7–29. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 57. 1963. 1996. Filipec: “Prilog poznavanju trojagodnih sljepoočničarki u sjevernoj Hr- vatskoj”. Opusc. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. Gudelj: “Ruševine crkve Svetog Ivana u Uzdolju kod Knina”. Fisković: “Bilješke o paškim spomenicima”. treća godina zaštitnih arheoloških isko- pavanja”.ar- chaeol. Demo: Opatovina – tragovi povijesti izgubljene u sadašnjosti. Zagreb. Starohrvatska prosvjeta 15. Zagreb. 1999–2000. III. 183-224. 2003. Fisković: “Prilog proučavanju porijekla predromaničke arhitekture na juž- nom Jadranu”. Dimitrijević: “Rezultati arheoloških iskopavanja na području Vinkovač- kog muzeja od 1957. 21–38. Zagreb. 189–197. Fisković: “Starokršćanski ulomci iz Dubrovnika”. J. 237–250. Zagreb. Fettich: “Der Fund von Čađavica”.”. Zagreb. 51–66. i 1957. i 1996. Opusc. 2002. Gudelj 2005 Lj. 1985. III. Dimitrijević. 1966. Dimitrijević 1966 S. 2005. 117–146. Fettich 1941–1942 N. Kovačević & Z. Zagreb. Filipec: “Kasnoavarski ukrasni okov (falera) u obliku veprove glave iz Si- ska”. Durman (ed. Dimitrijević 1957 S. 2002.. Stoti- nu hrvatskih arheoloških nalazišta. arheološki nalazi jugoslovenskog Podunavlja. Dimitrijević: “Četiri groba iz slavenske nekropole u Otoku kod Vinkova- ca”. Zagreb.

Gunjača: “Groblje u Dubravicama kod Skradina i druga groblja 8–9. III. Horvat & K.). 1995. Jurković 1990 M. 1986–1987. 1999. Zagreb. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Split. Split. 30. Čečuk (ed. 247–255. Mesić (ed.3. Starohrvatska prosvjeta 5. 117–123. Jurković: “Franački utjecaji na konstituiranje crkvene umjetnosti u Hr- vatskoj”. in V. 245–289. 139–172. 1980. Starohrvatska prosvjeta 15. Cetinska krajina od prethistorije do dolaska Turaka (Izdanja Hrvat- skog arheološkog društva 8). Jurković 1986–1987 M. Prilozi povijesti umjetnosti Dalmacije 26. stoljeća u Dalmaciji”. 243–252.). 19. 23–24. 97–110. Split.archaeol. in M. 1995. 275–286. in N. Jakšić & M. Jarak: “O karolinškim i bizantskim utjecajima u starohrvatskoj arhitek- turi Trpimirova doba”. Opusc. Jakšić 1980 N. 1976. 201–203. stoljeća”. 1997. st. Ivaniček: “Istraživanje nekropole ranog srednjeg vijeka u Bijelom Brdu”. Kaštela. 141–150. i 9. Arheološ- ka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 11/2). 22. Budak (ed. in B.). 1994–1995. Jelovina: Mačevi i ostruge karolinškog obilježja u Muzeju hrvatskih arhe- oloških spomenika. 61–86. Jarak 1995 M.).indd 219 10. stoljeća”. Kaštela – kolijevka Hrvatske. in N. Gunjača 1956 S. III.archaeol.archa- eol. Budak (ed. Diado- ra 16–17. Marović & Ž. 1985. Jurić 2004 R. 183–199.archaeol. 1987. 243–249. in J. 101– 106. Jarak: “Kasnoantički ostaci u blizini uvale Blatna (lokalitet Mohorov) na otoku Krku”. Opusc. Rapanić (eds. Jurić: “Srednjovjekovni nakit Istre i Dalmacije”. Starohrvatska prosvjeta 22. Jarak: “Zapažanja o grobljima 8. 111–144. 2002. Jelovina 1986 D. Split. Etnogeneza Hrvata. Donata?”. Čečuk. Jakšić & Petrinec 1996 N. Jurković: “Crkve s Westwerkom na istočnom Jadranu”. Jurković: “O arhitekturi hrvatske države 9. Jurković 1985 M. Iskra-Janošić: “Arheološka iskopavanja na srednjovjekovnom lokalitetu Meraja u Vinkovcima”. 183-224. 385–409. ser. Jelovina 1976 D. Opusc. Hortus artium me- dievalium 1. 25. Jakšić: “Zabati oltarne pregrade iz Crkvine u Biskupiji kod Knina”. 29. Jakšić 1995 N. Jakšić: “Klesarska radionica iz vremena kneza Branimira”. 141–149. Spasa u Vrh Rici”. Jurković: “Prilog određivanju južnodalmatinske grupe predromaničke skulpture”. ser.  219  001_JARAK PRVI PRELOM1. Etnogeneza Hrvata. Jarak 2005 M.archaeol. ser. Opusc. ili 7. Jakšić 1984 N. ser. Jarak 1999–2000 M. 26. 2001. Split. Jurković: “Il ciborio di Novigrad (Cittanova d’Istria)”.). I. 65–127. Opusc. Ivaniček 1949 F. Split. Cecilije na Stupovima u Bisku- piji kod Knina”.2008 14:37:33 . 1996. 1986. 2006. Petrinec: “Kasnosrednjovjekovno groblje kod crkve Sv. Ar- heološka istraživanja u Kninu i Kninskoj krajini (Izdanja Hrvatskog arheo­ loškog društva 15). Gunjača 1995 Z. III. 1995.archaeol. Jelovina: Starohrvatske nekropole na području između rijeka Zrmanje i Cetine. 65–73. 1956. Zagreb. 1998. Jarak: “Je li dokazano ranosrednjovjekovno porijeklo prvotne rotunde Sv. in B. 1995. 1995. Split. 151–182. 119–128. Jurić: “Velim – Velištak”. Gunjača: “Ostaci starohrvatske crkve Sv. Jurić (ed. Jurković 1995a M.). Split. Horvat & Filipec 2001 Z. Jakšić: “Majstor koljanskog pluteja”. Jarak 2002 M. Zagreb. Jurić 1987 R. 2005. Jarak: “Karolinški elementi u predromaničkoj arhitekturi Trpimirova doba”. 159–168. Zagreb. u Dalmaciji”. III. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 55. Zagreb. Hodžić (ed. 21. 117–122. 1984.). Pula. 2004. 1990. Zagreb. Zadar. Motovun – Zagreb. Opusc. Jarak 1998 M. Opusc. Iskra-Janošić 1997 I. Hrvatski arheološki godišnjak. Jarak: “Plutej s otoka Raba iz kasnijega 6. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji 21. 1999–2000. Jurić: “Novootkrivena ranosrednjovjekovna nalazišta u Bukovici”. Jarak 1999 M. 1949.archaeol. Jurković 1995 M. Jurić 1994–1995 R. Filipec: “Novija saznanja o kaštelu Konjščina”. Starohrvatska prosvjeta 23.archaeol. 529–533.

1–44. Horvat. Nastanak i razvoj srednjovjekovnoga grada. Marušić: Istra u ranom srednjem vijeku. 183-224. 1969. 30. 1987. Split. Marasović: “Prilog morfološkoj klasifikaciji ranosrednjovjekovne arhitek- ture u Dalmaciji”. Mohorovčić (ed. Mašić 2006 B. Milošević: “Karolinški utjecaji u Hrvatskoj kneževini u svjetlu arheološ- kih nalaza”. Migotti: “Antičko-srednjovjekovni sakralni kontinuitet na području Dal- macije”. Marušić 1969 B. Zagreb. Menalo 2003 R. 81–105. Zagreb. 1971. Split. Peković: Dubrovnik. Milošević (ed. Milošević 1991 A. Ljubljana. L.3. in B. Diadora 9. 1940. Mohorovičić: “Novootkriveni nalazi antičkih terma. 2000. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 360. Marušić: “Zgodnjesrednjeveško grobišče v Čelegi pri Novigradu v Istri”. Jurković 1997 M. 310–311. Krnčević 1999–2000 Ž. Mašić: “Zagreb – Muzej grada Zagreba – samostan klarisa”. in I. Milošević (ed. 104–110. I. 1966. Marušić 1987 B.). 2006. 363–444. Pula. Erceg. Opusc. 2000. Petricioli 1952 I. R. Schaefer & Sennhauser 1966 F. Medini 1980 J. Marušić 1958–1959 B. Marušić 1987a B. 1996–1997. 2006. Starohrvatska prosvjeta 8–9. Mohorovičić 1971 A. 1952. Karaman 1940 Lj. Milošević 2000 A. Marasović 1978 T. Medini: “Provincia Liburnia”. Arheološko-povijesni prikaz. in A. Gu- njačin zbornik. 19–34. Jurković 2000 M. in V. Migotti 1992 B. Milošević et al. Mesić 2004 J. Zagreb. Schaefer & H.). in A. 2001 A. Historij- ski zbornik I. 251–271. Zagreb. Karaman: “Iskopine društva »Bihaća« u Mravincima i starohrvatska gro- blja”. III. Arheološki vestnik IX–X/3–4. Suić (eds. 121–149.). 1998.archaeol. Split 1991.archaeol. 2004.): Hrvati i Karolinzi. 1987. Marušić 1963 B. Mažuran & M. 127–151. 2003. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 286. Split. Marušić: Starohrvatska nekropola u Žminju. Zagreb. 23–24. Mesić (ed. 5–129.). Milošević 2000a A. Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 18). stoljeća”. Milošević: Stećci i Vlasi. Marasović: “O orijentaciji ranosrednjovjekovnih crkava u Dalmaciji”. I. 1997. 105–111. 1948. A. Tomičić: Arheološki nalazi karolinškog obi- lježja u Hrvatskoj. Miletić: “Župna crkva Uznesenja B. München. 1958–1959. Marasović 1980 T. Ž. 106–139. Split.archaeol. D. 225–249. Petricioli: “Spomenici srednjovjekovne arhitekture na otoku Pagu”. Hrvati i Karolinzi. Karaman: Iz kolijevke hrvatske prošlosti. ser. Jurkić (ed. 1999–2000. Zagreb. Zagreb.). Marije u Gori”. Hrvati i Karolinzi.): Hrvatski arheološki godišnjak 1. Split. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 22–23. Opusc. Miletić 1996–1997 D. Karaman: “O umjetnosti srednjeg vijeka u Hrvatskoj i Slavoniji”. Milošević (ed. 164–189.). in A. Katalog derDenkmäler bis zum Ausgang der Ottonen. Opusc. Marasović: “Prilog istraživanju transformacije antičke jezgre u ranosred- njovjekovni grad”. Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture. Jurković: “Arhitektura karolinškog doba”. 16. Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta. Dur- man (ed. 265–274. Zagreb. 1980. ser.2008 14:37:33 . Peković 1998 Ž. Staro- hrvatska prosvjeta 2. Split. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. do 9. Karaman 1930 Lj. 487–501. III. 199–216. in A.). Arheološka istraživanja u Istri i Hrvatskom primorju (Izdanja Hrvatskog ar- heološkog društva 11/1). Split. Marasović 1999–2000 T. 1978. Zagreb. Marušić: “Dva spomenika ranosrednjovjekovne arhitekture u Guranu kod Vodnjana”. Oswald. Milošević. Pula. Zagreb. 1999–2000. 23–24. 2000. 1992.  220  001_JARAK PRVI PRELOM1. Pula.indd 220 10. Oswald. Menalo: Ranosrednjovjekovna skulptura. Sennhauser: Vorromanische Kirchenbauten. 1963. Marušić: “Materijalna kultura Istre od 5. Jurković: “Problemi periodizacije predromaničke skulpture u Istri”. oratorija i staro- kršćanske bazilike u gadu Krku”. 99–111. 2001. Zadar. Karaman 1948 Lj. Rapanić & Ž. Čečuk (ed. I. Zagreb. Krnčević: “Prilog poznavanju srednjovjekovnog oružja: Strelice iz Podu- maca kod Unešića”.archaeol. 1980. 1930.

23–24. 74–82. Marović & Ž. Pekarskaja & D. 1994. 221–226. Povijesno kul- turna slika hrvatskoga prostora. Petricioli 1954 I. Split. Mažuran & M. 1990. 309–315.archaeol. Pleše & A. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70–71. Milošević (ed. Prelog: “Prilog analizi razvoja srednjovjekovne umjetnosti u Dalmaciji”. und 7. Rapanić 1987 Ž. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Suić (eds. 529–542. Cetinska krajina od prethi- storije do dolaska Turaka (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 8). Petrinec: “Dosadašnji rezultati istraživanja ranosrednjovjekovnog gro- blja u Glavicama kraj Sinja kao prilog razrješavanju problema kronologije starohrvatskih grobalja”. 1995. Rapanić (eds. Split. I. 1984. Petricioli 1990 I.archaeol. 2004. Petrinec: “Srebrne sljepoočničarke s Glavičina u Mravincima kraj Soli- na”. Hortus artium medievalium 1. 107–135. Petricioli: “Spomenici iz ranog srednjeg vijeka na Dugom otoku”. 75–119. 1980. in A. und 10. 30. Opusc. Petricioli 1963 I. Petricioli 1984 I. Diadora 3. I. Zagreb. III. Pleše & Azinović-Bebek 2005 T. V.). 2006. 1960. Split.indd 221 10. 219–231. 287–305. Zagreb. Arheološki radovi i rasprave 8–9. Petricioli 1960 I. Rapanić: Predromaničko doba u Dalmaciji. in R. Starohrvatska prosvjeta 32. 1954. 169–203. Horvat. 2005. Petricioli 1980 I. 2004. Rapanić (ed. Der Silberschatz von Martynovka (Ukraine) aus dem 6. ser.  221  001_JARAK PRVI PRELOM1. Prichodnjuk: “Der Schatz von Martynovka und seine ethnokulture- lle Interpretation”. 29. Innsbruck. 83–90. Simoni 2004 K. Čečuk. Opusc. Opusc. Schulze-Dörrlamm: “Bestattungen in den Krchen Großmährens und Böhmens während des 9. Jahrhundert. in I.). 65–66. Rapanić 1980 Ž. Petricioli: Pojava romaničke skulpture u Dalmaciji. Petricioli: Od Donata do Radovana. Rendić-Miočević: “Neke epigrafsko-onomastičke značajke epitafa kralji- ce Jelene”. Bjelovar. 205–246. Za- greb. 2002. 1999–2000. Rapanić: “Od grčkih kolonista do franačkih misionara.archaeol. Petricioli: “Novi rezultati u istraživanju zadarskih srednjovjekovnih forti- fikacija”. Hrvatski arheološki godišnjak 1. Petricioli: “Crkva Sv. Zagreb. Split. Starohrvatska pro- svjeta 8–9. Petrinec 2003 M. Petricioli: “Oko datiranja umjetničkih spomenika ranog srednjeg vijeka”.3. in Ž. 1987. Rapanić: “Ponovno o epitafu kraljice Jelene”. Zadar. III. Zagreb. Petrinec: “Ranosrednjovjekovno groblje na položaju Livade u Konjskom polju”. Starohr- vatska prosvjeta 3. Split. Prichodnjuk 1994 O. Rapanić: “Mater (pater) pupillorum tutorque viduarum”. 1963. 53–63. Petrinec 2002 M. ser. Zagreb. I. 1968–69. Sekelj-Ivančan 2004 T.). 113–120. Zagreb. Starohrvatska prosvjeta 19. Rapanić & Jelovina 1968–1969 Ž. Nikole u Povljani na otoku Pagu”. in Lj. ser. 1997. Petricioli 1965 I. Simoni 1989 K. Djela 2. Zageb. Jahrbuch des Römisch-ger- manischen Zentralmuseums Mainz 40/2. Erceg. 21–52. 17–66. OpuscArch 26. Rapanić & D. Novija i neobjavljena istraživanja u Dalmaciji (Izdanja Hrvatskog ar- heološkog društva 3). Registar 1997 Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske. Petrinec 2005 M. 32–67. 1993. Kidd (eds. Hrvati i Karolinzi. Rapanić 2000 Ž. Prelog 1993 M. 68–69.). 1995.archaeol. Simoni: Stenjevec – starohrvatsko groblje. 2003. 557–620. Petricioli: “Prilog diskusiji o starohrvatskim crkvama s oblim kontrafori- ma”. Rapanić 1999–2000 Ž. Jelovina: “Revizija istraživanja i nova interpretacija arhi- tektonskog kompleksa na Otoku u Solinu”. Mainz. Gunjačin zbornik. III. 1989. Rendić-Miočević 1982 D. Azinović-Bebek: “Arheološka istraživanja župne crkve Marije Magdalene u Čazmi”. ser. Sekelj-Ivančan: “Torčec”. Jahrhunderts”. Simoni: “Knin – Greblje – Kataloški opis grobova i nalaza”. Split. 183-224. M. Schulze-Dörrlamm 1995 M. 1982. 2005. Zagreb. in B. 1965. 1980. Split. Petricioli 1995 I.). Ivančević (ed.2008 14:37:33 . 2000. Zagreb. Petricioli: “Sculpture in Zadar between the late Roman and pre-Romane- sque periods”. 163–173. III. 171–175. 27.). A.

Varaždin. Šmalcelj 1973 M. Filipec: “Bioarchaeology of the Medieval Đakovo cemetery. 141–149. III. ser. Gatina (Općina Vinkovci) – avaroslavenska ne- kropola”. Šimek 1999–2000 M. 50–58. Šmalcelj: “Otok-Gradina”. AP 15. Šlaus 1997 M. Šimek: “Dvije ostruge kasnog srednjeg vijeka iz Varaždina”. The War in Croatia. Šimek 1999 M. 1989. 347–351. Šeper 1957–1958 M. 1999. Tomičić 1997 Ž. Opusc. 1998. 1996. Težak-Gregl & M. 1993. 1992. Ljubljana. Rapanić (ed.). Tomičić: Zvonimirovo i Josipovo – groblja starohrvatskoga doba u Virovi- tičko-podravskoj županiji. Tomičić: Arheološka slika međurječja Mure. Historijski zbornik III/1–4. 167–175. Šmalcelj 1981b M. 30. Zagreb. 117–119. 1999–2000. do 1949.indd 222 10. 40–41. Šlaus 1999–2000 M. Šmalcelj & S. 1955. 15–38.”. 21. Dunava i Save u svjetlosti materijalnih izvora bjelobrdskog kulturnog kompleksa (neobjav- ljena doktorska disertacija. 23–24. 142–143. Zagreb. Šeper: “Prilog datiranju starohrvatskih spomenika pleterne dekoracije”. 22. Arheološka istraživanja u Dubrovniku i dubrovačkom po- dručju (Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 12). AP 22. Zagreb. 2004. 1986. 1981. Tomičić 1991a Ž. Tomičić: “Srednjovjekovno razdoblje”. Šlaus: “Demography and Disease in the Early Medieval Site of Privlaka”.archaeol. AP 17. 20. 1981.arc- haeol. AP 22. Opusc. 273–284. 1973. 1997. Šlaus 1993 M. Nachrichten des Deutschen Instituts für merowingisch-karolin- gische Kunstforschung (Archiv Paulus) 14–16. 95–148. 1976. godine”. Šmalcelj: “Privlaka – »Gole njive« (općina Vinkovci) – Nekropola VII– IX stolje­ća – sistematska iskopavanja”. Tomičić: “Prilog istraživanju kronologije srednjovjekovnog groblja na položaju Lijeva bara u Vukovaru”. Šmalcelj 1992 M. Šmalcelj: “Stari Jankovci – Gatine”. Drave. 1991. Prilozi 8. 1997. Tkalčec 2004 T. Tomičić 1991 Ž. Šmalcelj & Kolar 1985 M. Tomičić 1989 Ž. 23–24. Šmalcelj: “Privlaka – »Gole njive« Vinkovci – nekropola VIII–IX st. Stošić: “Prikaz nalaza ispod katedrale i Bunićeve poljane u Dubrovniku”. 143–144. Šlaus & Filipec 1998 M.archaeol. 17. 183-224.archaeol. Šlaus: “Discriminant function sexing of fragmentary and complete fe- mora from Medieval sites in continental Croatia”. 129–139. Sveučilište u Zagrebu). 1985. Arheološki vestnik 6/1.2008 14:37:34 . Opusc. Stošić 1988 J. Starohrvatska prosvjeta 20. Stahuljak 1950 T. Archaeological and anthropological evidence for ethnic affiliation and mi- gration”. 1957–1958. do 13. AP 18. Opusc. 2006.archaeol. Zagreb – Virovitica. Šlaus: “Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih nalazišta središnje Europe: novi dokazi o ekspanziji hrvatskih populacija tijekom 10. 1999–2000. Težak-Gregl & Šmalcelj 1992 T. in Županija Varaždinska u srednjem vi- jeku (katalog izložbe / exhibition catalogue). Tkalčec: Srednjovjekovna gradišta u Hrvatskoj (neobjavljen magistarski rad. Kolar: “Đelekovec kod Koprivnice – bjelobrdska nekropo- la”. in 40 godina arheoloških istraži- vanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (katalog izložbe / exhibition catalogue). 31–39. in Ž. Opusc. Opusc. 48–49. Šmalcelj 1981a M. Šeper 1955 M. in The War in Croatia.3. Šmalcelj 1976 M.archaeol. Šlaus: “Cranial Variation and Microevolution in Two Early Middle Age Sites from Croatia: Privlaka and Stari Jankovci”. Vinkovci – avaroslavenska ne- kropola”. 1991. 130–133. 273–307. Šlaus 1996 M. Split.archaeol. Stahuljak: “Naučno-istraživački rad Konzervatorskog zavoda od 1945. Tomičić 1986 Ž. Sveučilište u Zagrebu). 1992. Koprivnica. Zagreb. Šmalcelj: “Privlaka – »Gole njive« opć. 1988. Šmalcelj: “Stari Jankovci. Erlangen. 257–266.  222  001_JARAK PRVI PRELOM1. stoljeća”. 62–77. Zagreb. Tomičić: “Novi prilozi vrednovanju ostavštine srednjovjekovnog groblja Bijelo Brdo II”. Šlaus & K. Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc. Šeper: “Der Taufstein des Kroatischen Fürsten Višeslav aus dem frühen Mittelalter”. 1950. 111–189. 127–128. 1–21. Šimek: “Arheološka topografja”.

Vinski: “Gibt es frühslawische Keramik aus der Zeit der südslawischen Landnahme?”. Vinski: “Prethodni izvještaj o iskopavanju nekropole na Lijevoj bari u Vu- kovaru 1951. 27. Vinski-Gasparini & S. Vinski 1949 Z. 1985. 1960.  223  001_JARAK PRVI PRELOM1. 30. Tomičić: “Arheološka slika ranoga srednjeg vijeka na prostoru međurječ- ja Drave. Zekan: “Pet srednjovjekovnih nekropola Bribira”. Uglešić 1990 A. Tomičić: Panonski periplus. Vinski 1985 Z. 231–255. 1991. Vinski 1952 Z. Opusc. 227–237. Mirja JARAK MAIN DIRECTIONS IN THE DEVELOPMENT OF MEDIEVAL ARCHAEOLOGY IN CROATIA Opusc. Žile 1999–2000 I.archaeol.). Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 10–11. Tomičić: “Grob odličnice iz ranosrednjovjekovnog groblja Zvonimirovo – Veliko polje kraj Suhopolja”. Zagreb. Werner: “Zur Zeitstellung der altkroatischen Grabfunde von Biskupija – Cr- kvina (Marienkirche). i 7. Zadar. Mainz am Rhein. Vinski: “O nalazima karolinških mačeva u Jugoslaviji”. Split.).archaeol. Vinski 1955 Z.. I. Tomičić 1999 Ž. Vinski 1981 Z. Hrvati i Karolinzi. ser. 1999–2000. Vinski 1958 Z. 183-224. Bribir u srednjem vijeku. 61–117. 1957. Vinski 1954 Z. 23–24. Starohrvatska prosvjeta 2. 1949. III. Zadar. Vinski: “Razmatranja o iskopavanjima u Kninu na nalazištu Greblje”. Vežić: “O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku”. 2002. 549–560. Zagreb. Vinski: “Arheološki spomenici velike seobe naroda u Srijemu”. 1952. Zagreb. Žile: “Arheološki nalazi unutar perimetra povijesne jezgre grada Dubrov- nika”. 1994–95. 3–54. Uglešić 1994–1995 A. godine”. Ljetopis Jugoslavenske akademije znano- sti i umjetnosti 60. Zagreb. 129–161. Vežić 1991 P. 1981. 1952. Vinski 1977–1978 Z. Uglešić: “Tipološko-stilska analiza istočnogotskog nakita na području rimske provincije Dalmacije”. godine”. Milošević (ed. Opusc. stoljeća u Jugoslaviji s posebnim obzirom na arheološku ostavštinu iz vremena prvog avarskoga kaganata”. ser. Ljetopis Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 55. Starohrvatska prosvjeta 15. Split. ser. in A. Zagreb. Uglešić: “Istočnogotski ženski grob iz antičke Narone”. Donat: rotonda Sv. Milošević (ed. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 1. Zekan 1996 M. ser. Split. 3. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 29 (16). Vinski: “Naušnice zvjezdolikog tipa u Arheološkom muzeju u Zagrebu s posebnim obzirom na nosioce srebrnog nakita Čađavica”. Vežić 2002 P. 225–238. 2006. Tomičić 2003 Ž.2008 14:37:34 . 29–56. 9–53. Vinski & K. Split. Opusc. 207–230. 2000. 13–67.archaeol. Sta- rohrvatska prosvjeta 19. 145–150. 114–120. Ljubljana. Vinski 1989 Z. III. 1958. 1955. Beograd. Situla 2. Werner 1960 J. Dunava i Save”. Zadar. Archaeologia Iugoslavica 1. III. 1990.indd 223 10. 285–307. 5–73. 323–375. 1999–2000. Vinski: “Marginalia uz izbor karolinškog oružja u jugoistočnoj Evropi”. Radovi Filozof- skog fakulteta u Zadru 34 (21). 1996. Vežić: Sv. Tomičić: “Ranosrednjovjekovno groblje u Velikom Bukovcu uz početke bje- lobrdske kulture u Hrvatskoj”. Trojstva u Zadru. Opusc. 15–16.archaeol. Ercegović: “Ranosrednjovjekovno groblje u Brod- skom Drenovcu”. 41–54. Tomičić 2000 Ž. Diadora 13. Vinski & Vinski-Gasparini 1950 Z. 337–346. Graz. 1989. Schild von Steier. i 1953. Starohrvatska pro- svjeta 11. Zagreb. 1950. 2003. Vinski 1957 Z. 1999. 1978–1979. 142–161. Split. Werner: “Neues zur Frage der slawischen Bügelfibeln aus südosteuropäis- chen Ländern”.archa- eol.3. in A. 23–24. Germania 38. Tomičić 1999–2000 Ž. 143–208. Zagreb. 1958. Vinski: “O nalazima 6. Vinski: “Novi ranokarolinški nalazi u Jugoslaviji”. 71–82. Vinski-Gasparini & Ercegović 1958 K. Vinski-Gasparini: Gradište u Mrsunjskom lugu. 1954. Split. Vinski: “Prethodni izvještaj o arheološkim značajkama elemenata ma- terijalne kulture nađenim pri iskapanju nekropole ranog srednjeg vieka u Bijelom Brdu u siječnju 1948. III. Werner 1978–1979 J. 1977–1978.

183-224. 2006.2. 30.  224  opuscula 30 book.archaeol.2008 13:43:44 . Mirja JARAK SMJERNICE U RAZVOJU SREDNJOVJEKOVNE ARHEOLOGIJE U HRVATSKOJ Opusc.indb 224 25.