► Bijeg u Egipat, oko 1604, Rim, Gall. Doria- Pamphili - najslavniji Carraccijev prikaz pejzaža – utjecaj venecijan.

slikarstva - prikaz sadrži šumovito područje usred kojeg se nalazi grad ☼♣ Annibale je bio izvrstan crtač, svim njegovim značajnijim radovima prethodili su detaljno razrađeni crteži ☻♂ izradio je i nekoliko genre motiva (Mesnica, Oxford, Čovjek s majmunom, 1595, Uffizi) ☼☺ Annibale je prethodnik tzv. herojskog pejzaža koji će se razviti u 17. st. u Italiji ☼☻ veliku pažnju posvećivao temama iz mitologije (Venera i Adonis, Polifem i Galateja) ► od njegovih učenika najvažniji je DOMENICHINO, koji je slijedio Annibaleov ideal pejzaža ( freska → sv. Cecilija prije suđenja, 1613 – 14, Rim, San Luigi de' Francesci) AGOSTINO CARRACCI, 1557 (Bologna) – 1602 (Parma) najobrazovaniji predstavnik bolonjske škole; upravlja Akademijom, u kojoj je vodio tečaj iz arh., perspektive i anatomije 1597 – 1600 surađuje s Annibaleom u izradi fresaka u palači Farnese u Rimu (Cefalus i Aurora & Galateja ) 1600 odlazi u Parmu, gdje radi freske u Palazzo dei Giardino, za vojvodu Ranuccia Farnese, pod utjecajem brata

LODOVICO CARRACCI, 1555 – 1619 (Bologna) Annibaleov rođak, djeluju zajedno u Bologni, polaze od utjecaja manirist. slikarstva, ali se razvijaju u različitim pravcima

► Sv. Obitelj sa sv. Franjom, 1591, Cento, Mus. Civico - Lodovico stvara tamne i svijetle površine neovisno o oblicima pojedinih elemenata kompozicije - Lodovicov način slikanja → dramatičan, prepun osjećaja strasti, bogatstvo pokreta, svjetlosni efekti - nakon Annibaleova odlaska u Rim, Lodovico se pomalo vraća manirist. počecima ► Madona dei Bargellini, 1581, Bologna, Pinacoteca ► Molitva sv. Ivana, 1592, Bologna ─║─ ► Preobraženje, Bologna CARRAVAGIOVI SLJEDBENICI (karavađisti) - Carravagio nije imao svoje učenike ali je utjecao na brojne slikare širom Italije zbog spontanosti pri stvaranju, improvizacije, prikazivanja određenog trenutka, upotrebe mističnog svijetla - Carravagisti nikad nisu ostvarili homogenu slikarsku grupu poput Carraccijevih sljedbenika - Oko 1620 mnogi Carravagiovi sljedbenici su umrli ili su napustili Rim - Mnogi carravagisti nikad nisu sreli Carravagia ► ORAZIO GENTILESCHI (1563 – 1639) – Pisa ► ANTIVEDUTO GRAMMATICA (1571 – 1626) ► GIOVANNI BAGLIONE (1566 – 1643) ► ORAZIO BORGIANNI (1578 – 1616 ) – Sv. Carlo Boromejski, 1611/12, Rim, San Carlo alle Quatro Fontane ► BARTOLOMEO MANFREDI (1578 - 1620) ► CARLO SARACENI (1579 – 1620) ► GIOVANNI SERODINE (1600 – 1630) ► VALENTIN (1594 – 1632) 1

-

Carravagiovi sljedbenici su zaboravljali Carravagiovo slikarstvo pri privremenom odsustvu iz grada

CARRACCIJEVA ŠKOLA U RIMU bolonjski umjetnici doslovno prate Annibalea u Rim prije dolaska u Rim većina njih stječe visoku naobrazbu unutar bolonjske Akademije, koju predvodi obitelj Carracci - među prvima dolaze Guido Reni & Francesco Albani – 1600 u Rim, slijede Lanfranco & Domenichino, dok 1621 dolazi Guercino - samo Domenichino i Lanfranco borave veći dio vremena u Rimu, Reni boravi u Rimu u 2 navrata po 4 god., ali Bologna je ostala njegovo temeljno boravište - Albani se vraća u Bolognu 1617 g., a Guercino boravi u Rimu za vrijeme pontifikata pape Grgura XV - 1606 – 1618 g. nastaje veliki broj važnih fresaka koje su izradili Carraccijevi sljedbenici - freske povezuju zajedničke karakteristike : izraženo klasično racionalno stilsko usmjeravanje, u određenim trenucima su klasičniji od samog Carraccija - to se najviše primjećuje kod Domenichina koji je najvjerojatnije u trenutku djelovanja bolonj. škole bio među vodećim umjetnicima DOMENICHINO 1581 – 1641 učenik Annibalea, djeluje u Rimu

► KAPELA CONTARELLI, San Luigi dei Francesci, Rim, 1613 – 1614 - ciklus fresaka o životu sv. Cecilije - figure su individualno razrađene, većih su dimenzija i pokretom ruku i tijela pokazuju raspoloženje - likovi oblikovani poput ant. klasičnih statua ► San Andrea della Valle, Rim, 1622 – 24 - oslikao kor & pandantive – stilski se udaljava od strogo klas. elemenata i razvija se prema umj. baroka - na pandantivima prikaz Evanđelista - 1623 – 26 oslikao apsidu- prizori iz života sv. Andrije - oslikavanje centralne kupole je pripalo Lanfrancu ► 1613 g. odlazi iz Rima u Napulj, gdje oslikava pandantive i kupolu kapele sv. Genara u katedrali ► 1613. g. vraća se u Rim, iako freske nisu dovršene, freske će ostati nedovršene zbog njegove smrti u Napulju 1641 g. - naslikao je i nekoliko ulja na platnu : • Posljednja komuna sv. Jeronima, 1619, Vatikan • Dijanin lov, 1617, Borghese ► sudjelovao u oslikavanju palače Farnese → pripisuje mu se scena Djevica s 1-rogom FRANCESCO ALBANI 1578 – 1660 • • u početnim fazama je vezan za Lodovica C. (Bologna, oratorij San Colombano, 1598), Annibalea (Bogorodica i sveci, Bologna, Pinacoteca) u ranijim radovima prisutni su lirični elementi i ugođaj koji će pratiti sva Albanijeva djela

► 4 elementa, 1626 – 28, Torino, Pinacoteca - tondo - alegorije i mitološki motivi smješteni u idiličan pejzaž 2

GUIDO RENI 1575- 1642 najmanje ovisan o Annibaleu za razliku od ostalih bolonj. umjetnika

► Razapinjanje sv. Petra, 1604 – 5, Vatikan - utjecaj Carravagia - Reni pokazuje razumijevanje dramat. realizma i svjetlosti - rađena kao oltar. slika ► Sv. Andriju vode na mučenje, Oratorij sv. Andrije - freska - kontrast Domenichinovim freskama na suprotnom zidu – statične u odnosu na Renijevu dinamičnost • • 1614 g. napušta Rim i odlazi u Bolognu iako je njegovoj karijeri bio otvoren put zahvaljujući kardinalu Scipioneu Borghese Vodeću ulogu prepušta Domenichinu, a odlazak u Bolognu utjecao je na njegov stil, nastaje niz velikih ostvarenja

► Madonna della Pieta, 1616, Bologna, Pinacoteca ► Uznesenje Bogorodice, 1616 – 17, Genova, San Ambrogio ► Atalanta i Hipomen, Prado, 1620-e, kompromis naturalist. elemenata i klasične idealizacije - prikaz utrke - Atalanta u trenutku saginjanja, zaostaje za Hipomenom skupljajući jabuke koje je on bacao za vrijeme utrke LANFRANCO 1582 (Parma) – 1647 • • • dugo vremena zasjenjen Domenichinovim radom radio uz Agostina C., nakon čije smrti 1602 g. prelazi kod Annibalea u Rim u svojem radu primijenio pamuse-palette , što mu daje veliku slobodu nasuprot Domenichinovoj staroj tehnici sudjeluje u svim važnim grupnim oslikavanjima fresko ciklusa vjerojatno je bio Annibaleov asistent na galeriji Pal. Farnese u Rimu njegov udio se nalazi : freske u kapeli S. Diego, San Gregorio Magno u palači na Kvirinalu kapela Paolina, Sta Maria Maggiore prvi samostalni rad – nakon 1605 g. Pal. Farnese, Camera degli Eremiti 1610 – 12 g. kratki boravak u Parmi dovodi do preokreta u Lanfrancovom razvoju prema umj. zrelog baroka izražena monumentalnost i dinamičnost, barokna manira s izraženim chiaro-scuro efektom

► fresko ciklus, Rim, vila Borghese, 1624 – 25 • Bogovi Olimpa i Personifikacije rijeka • koristi iluzionist. prikaz arh., karijatide – muške figure nose svod, iluzionist. trabeaciju ► kupola, San Andrea della Valle, Rim, 1625 – 27 • Bogorodica u slavi • prisutan snažan iluzionizam, ovim djelom je prekinuo dominaciju klasičnih elemenata 3

GUERCINO 1591 – 1666 oslikao freske u Casino Ludovisi , 1621 – 23. g. za unuka pape Grgura XV

ARHITEKTURA & SKULPTURA RANOG BAROKA U ITALIJI
► arh. poprima skulptorske elemente i efekt chiaro – scura

CARLO MADERNO 1556 – 1629
• • • • dolazi sa sjevera Ita., rođen u Capolagu 1588 g. dolazi u Rim i zajedno s 4 braće postaje rim. građaninom započeo je raditi uz ujaka Domenica Fontanu , a od 1600 g. razvija samostalnu karijeru 1603 g. je prekretnica u njegovom stvaralačkom životu – pozvan je za glavnog arhitekta sv. Petra, a tada dovršava pročelje crkve Sta Susanna u Rimu

► Sta Susanna, 1597 – 1603 - pročelje sadrži sve revolucionarne elemente koji će se ponavljati u raznim varijacijama kroz 17 st. - razvedenost površine – motiv niše na vanjskoj fasadi - dekoracija pročelja usmjerena prema središnjoj osi pročelja - horizontalna podjela pročelja – donji dio, gornji + završni zabat - prisutna sila uzgona,dinamike, pokreta, sjene - gornji dio pročelja pod zabatom je manje skulptorski obrađen, raščlanjen je pilastrima, dok donji dio je raščlanjen ¾ stupovima i stupovima - bitno je stupnjevanje volumena - koncentracija niša raste od vanjskih rubova pročelja prema središnjem dijelu - isti slučaj gradacije je i u postavljanju stupova odnosno polustupova i ¾ stupova – donji dio pročelja – od kraja fasade prema osi redaju se 1 pilastar – 1 polustup – udvojeni stup - ritmička izmjena niša, stupova, polustupova i pilastara daje dojam „pokretljivosti fasade“, što je karakteristika barok. arh. - osim toga bitan element su svjetlo i sjena, što još više pojačava dojam pokrenutosti fasade i daje joj skulptorska obilježja izmjene volumena - barok. arh. se tretira kao skulptura - uzor – pročelje crkve Il Gesu ► San Andrea della Valle, Rim - projektirao kupolu, 2 po veličini u Rimu (iza kupole sv. Petra) - utjecaj Michelangelove kupole - odiše veličanstvenom jednostavnošću ► bazilika sv. Petra, Rim, 1603 - 1603 g. postao arhitekt sv. Petra - postavio prostranu lađu, tako da je centralna građevina dobila oblik latin. križa (1609 – 12) - 1607 – 12 g. radio na pročelju • Carlo Maderno se predstavio i kao projektant palača ► Palazzo Mattei, Rim, 1598 – 1616 - prisutna lokalna tradicija organizacije pročelja - unutrašnje dvorište je srodno manirist. zdanjima firent. palača - 4-krilno stubište ukrašeno štukaturama – novitet u Rimu ► Palazzo Barberini, Rim 1628 – 33 4

-

Maderno, Bernini, Borromini 1625. g. kardinal Farnese je kupio palaču na Quatro Fontane od Alessandra Sforze Santafiorea Papa Urban VIII. je povjerio Madernu preinaku palače i njezino proširenje 1629 g. Maderno umire, a radove nastavlja Bernini koji je zaslužan za većinu radova izvedenih do 1633 g. palača nije izvedena prema Madernovoj izvornoj koncepciji koja je poznata iz njegovih sačuvanih crteža (Uffizi) → ukazuju na palaču srodnu tradicional. rim. palačama koje imaju 4 jednaka krila povezana unutrašnjim dvorištem rastvorenim arkadama organizacija palače teče u obliku slova H – nema tradicion. zatvorenog dvorišta koje je zamijenjeno dubokim portikom glavna fasada – 3 etaže, rastvorene nizom od 7 arkadnih lukova 2 gornje etaže unutar lukova imaju prozore superponiranje stupova – prizemlje → dorski stup, I. kat → jon. stup, II. kat → korint. pilastar u unutrašnjosti palače je teško procijeniti što je Madernovo a što Berninijevo prostrano stubište, duboki portik, prostrana dvorana na piano nobile, hodnik ovalnog oblika u stražnjem dijelu palače

► Maderno je svojim projektima u potpunosti preusmjerio rim. arh. od manirist. utjecaja → otvorio je put najvećim arhitektima Berniniju i Borrominiju, koji su bili sudionici u njegovim projektima ARH. RANOG BAROKA U OSTALIM DIJELOVIMA ITALIJE Venecija → Vicenzo Scamozzi (1552 – 1616) ☼ arhitekt 2/2 16.st. i 1/2 17.st. ♫ zadržava poziciju vodećeg arhitekta i u ranom baroku ♥ odan idealima svoga učitelja Palladia, idealima klas. arh. ☺ napisao teoretsko djelo „Idea dell' architettura universale“, 1615.g. ► Palača Contarini degli _____________________ Milano →Fabio Mangone (1587 – 1629) ♫ od 1620 g. profesor arhitekture na Akademiji Ambrosiana ☼ sudjeluje u izgradnji milan. katedrale do smrti 1629.g. ♣ portale izrađivao uz pomoć Ricchina ♂ izradio je rješenje pročelja katedrale koje je odbijeno ► Collegio elvetico, 1608, Ambrosiana, Milano • unutrašnje dvorište rastvoreno arkadama u prizemlju i na I. katu • superponiranje stupova ; dorski, jonski → utjecaj Palladija →Lorenzo Binago (1554 – 1629), BIFFI ► San Alessandro, Milano, 1601. • 1 od najznačajnijih milan. crkvi • temelji se na Bramante – Michelangelo projektu sv. Petra u Rimu • centralnog tlocrta s kupolom, kvadratnog oblika • teži longitudinalnoj orijentaciji koja se postiže produženjima u ist. dijelu građevine →Francesco Maria Ricchino (1584 – 1658) ☼ uvodi milan. arh. u novo razdoblje ♫ školovao se u Rimu, 1603 g. vraća se u Milano, a od 1605.g. glavni majstor ♥ glavni majstor milan. katedrale 5

1607 – 10. Urban VIII. (1581/3 – 1603) • 1585.. →Bartolomeo Bianco (1590 – 1657). Genova. (1623 – 44). Petra u Rimu i rim. • utjecaj sv. baroka započinje pontifikatom Urbana VIII. Milano.g. Aleksandar – Chigi) za razliku od ranog baroka kada se grade monumentalne kongregacijske crkve. 1600 – 02. visokog baroka govori kao o umj. uz vodeće crkvene ličnosti djeluju najgenijalniji umjetnici visokog baroka → Bernini. katedrali ► San Giuseppe.). presvođena kupolom • pročelje → uzor Sta Susanna u Rimu – radi kao samostalnu arhitekton.g. • sagrađeno kao isusovačko sveučilište • unutrašnje dvorište – 2 kata rastvorena arkadama ► fasada Collegio Elvetico 1627. ta je tvrdnja djelomično točna specifičnom razvoju rim. koji je potvrdio odluke s Tridentskog koncila i prihvatio isusovački red kao najuže suradnike u protureformaciji papa Pavao V. (1605 – 23). Aleksandar VII (1655 – 67) prihvaćaju i vode novo poimanje umj. odlazi u Rim i sudjeluje u gradnji San Andrea della Valle VISOKI BAROK 1625 – 1675 • • • • • • • novo razdoblje tal. 1605 – 23. konkavne fasade barok. kongregacijskih crkvi ► San Salvatore. Borromini u umj. jedinicu iza kojeg stoji kvadratno tijelo crkve ► Unutrašnje dvorište Ospedale Maggiore (1625 – 49) ► palače Annoni i Duri_____ ► palazzo di Brera. • kombinacija 2 tlocrta grč. Inocent X (1644 – 55). otac mu je bio Firentinac 6 . formira krug manirist. postaje vodećim arhitektom na milan. protureformacije.g.12. → fra Francesco Grimaldi→ San Paolo Magg. Genova (Ligurija) ► zgrada sveučilišta. u visokom baroku se grade male crkve Gianlorenzo BERNINI 1598 – 1680 rođen u Napulju (7. započ. umjetnika ali u ranom baroku ostaje antibarokno središte Napulj → Domenico Fontana → Kraljevska palača. baroka doprinijeli su individualci koji su bili pape (Urban – Barberini. Bologna. 1651 – 86. križa. 1630 • po prvi put vestibul je ujedinjen s unutrašnjim dvorištem • unutrašnje dvorište – dvostruki stupovi nose arkade Firenca → u 16. najraniji pr.g. visokog baroka bitan je odnos promatrača i umjetn.st. djela → promatrač postaje sudionikom onoga što likovi proživljavaju često se o umj. Cortona.☺ 1631 – 38. Inocent – Pamphili. →Giovanni Magenta (1565 – 1635) – Bologna ► projektirao katedralu San Pietro u Bologni – 1605.. arh.

st. (V&A.g. 1618 – 19. g. Borghese (za razliku od M. vrhuncu pokreta i akcije promatrač postaje sudionik njihovog kretanja tome doprinosi realizam u izradi detalja 3 FAZA 1624 – 1640 ► Sv.g. Gall. ► David. kao dječak dolazi u Rim gdje se njegov otac Pietro afirmirao kao solidan kipar radeći za papu Pavla V. Borghese 1629. zamah kamenom) ► Apolon i Dafne.-1680. Sebastijan. je bio dobar muž. 1623. Lugano 2 FAZA – oko 1620-ih g. 1620. 1624-26. otac. • • • • • započinje grupom Eneja i Anhiz. grupa izrađena za kardinala Borghese figura serpentinata – utjecaj manirizma u ovoj fazi Bernini pokazuje napredak u savršeno preciznoj obradi kamena iako neka djela iskazuju manirist. Gal. jer nisu mogli prihvatiti valovitu liniju pročelja dvorca Versailles) iz tog razdoblja → portret Luja 14. Rim.. 1655. neuzornog privatnog života. Lovre. Carracci) ► Neptun i Triton. Borghese u tom najranijem periodu uglavnom izrađuje skulptorska djela za pal. Museum) ► Otmica Prozepine. Bernini ostaje u službi kardinala S. koji su im svojom zaštitom omogućili status nedodirljivih za razliku od M. 1622 – 25. Davida Berninijev se kreće. Firenca ► Sv. Borghese. na ovom kipu 7 . 1665. B. crkva Sta Bibiana. 1621-22. Rim • kip kojim započinje duga serija religij. Gall. Borghese • • • svi likovi se nalaze u presudnom trenutku. vjerojatno zbog utjecaja njegova oca nakon toga slijedi niz djela koja pokazuju uspostavu „nove skulpture“ pod utjecajem helenist. Bibijana.g. idealima ali radovi odišu slobodom i energijom • savršeno obrađena površina ► Koza Amalethea s djetetom Jupiterom i satirom ► Sv. discipliniran djelovanje njegovog oca Pietra u službi pape Pavla V. (kapela Paolina) Bernini je za života samo 1 napustio Rim. skulptura • Bernini prvi put izražava čuveni senzibilitet 17. odlazi u Pariz (odbijen projekt Kraljevske pal. Berninijev život i karijera se uspoređuju s Michelangelom – imali su isti tretman papa.g.. Petra U ovom razdoblju Bernini je ostvario većinu djela na bazilici sv. uzore. Paolini sve do 1624. bilo je od presudne važnosti za mladog Gianlorenza papa i kardinal Borghese bili su svjesni potencijala mladog Pietrovog pomoćnika u kap.. bit će glavni arhitekt bazilike sv. na poziv Luja 14. antike i oslikanog svoda u Palazzo Farnese (A. Petra Bernini – skulptura 1 FAZA → 1615 – 1617 • najranija skulptorska ostvarenja • bliskost s manirist.- 1605. Rim prva monumentalna skulptor. Rim.

stanje lika) ► Sv. Chigi ► sv. zamišljenošću modela. sv. Rim. skulpture (radi se o karakterističnom oblikovanju draperije koja sudjeluje i prati psihol. oltar tabernakul u obliku tempieta.. Piazza Navona ► bista Francesca I. okružen s 2 anđela) ► blažena Lodovica Albertoni.. Rim. 1673 – 74 ( uzor za sve oltare. Sta Maria della Vittoria. kap. 1655 – 57. Petar.. katedrala. sv. Vatikan • uzor konjanička statua M. bogato izrađena draperija. 1674. istanjuju. nadzemaljska tijela s istanjenim & izduženim nogama uz ova goticizirajuća obilježja. Borghese. kap. Sta Maria del Popolo. Sv. nemirno ali profinjeno likovi gube realna svojstva zbog apstraktne izrade draperije ► konjanički spomenik Luja 14. G. prostornost i oblikovanje savršeno oslikavaju pokrete tijela nastale kao rezultat psihol. 4 konja sa crkve sv. dinamika. njezin položaj. Marka u Veneciji • prikaz pokrenute figure. stanja sveca • 1620-ih nastaje niz portretnih poprsja koji su obilježeni mirnoćom. San Francesco a Ripa (prikazana u trenutku umiranja) • u prethodnim fazama draperija je dijagonalno izrađena.g. rađena 1639 – 47. 1668 – 71. Borghese ► bista Grgura XV. Rim. Chigi ► anđeli za Ponte San Angelo. Versailles ► brončani anđelli s oltara kap. psihologizacija ► bista pape Pavla V. Petar • projektirana 1628. izrazito žive oči 4 FAZA 1640 – 1655 • može se nazvati „srednjim“ razdobljem. ► bista S. tretiranje odjeće postaje izrazito neobuzdano. 1632. naglo. Sta Maria del Popolo. kralja kao osvajača i pobjednika • barokni koncept konjaničke statue ► Ekstaza sv. Rim. Siena. 1629 – 38 • na pilonu križišta • draperija u potpunosti dominira na tijelu. Aurelija. 1661. u kojem Bernini ostvaruje svoja najvažnija djela ► grobnica Urbana VIII.g.. Scala Regia. 1669 – 77. Cornaro 24 5 FAZA 1660 – 1680 ► prorok Habakuk. G. kap. glavu u trenutku okreta.• Izražena je uloga draperije koja će postati neizostavan element zrele barok. • revolucionarni novi tip nadgrobnog spomenika ► Fontana 4 fiumi . dok su u kasnoj fazi izražene horizontale i vertikale koje lome oštre nabore 8 . ► bista Urbana VIII.. 1650-51. Marija Magdalena. 1648 – 51. 1618. Rim. Sv. Rim. Rim. Borghese • prikazuje nova obilježja. San Andrea della Frate • • • u posljednjoj fazi skulpture se izdužuju. Modena ► konjanički spomenik Konstantina. Longin. Petar. Sakramenta. 1647 – 52. Rim. Tereze. 1655 – 61 ► prorok Danijel. d'Este.

→ prikaz otvorenog neba (oblaci & serafini). oltara iznad katedre je prikazana golubica Duha sv. oblaci u štuko tehnici pozlaćene svjetlosne zrake materijalizacija svjetl. Rim. oko 1635. Petra. Cornaro. Rim • centralna zona → sarkofag. Istina & Milosrđe • unutar draperije ispod postolja → skelet (smrt !) ►bista Constanze Bo__ narelli. sv.. Petaar na naslonu → Krist navješćuje sv. sv. Petar. Petra. Tere & anđeo → od bijelog mramora • stupovi sa strana tamne boje – kontrast ! • anđeo u d. Petru da će preuzeti Crkvu & da će postati njegov nasljednik ► grobnica pape Aleksandra 7. Pravda. Petar • slična grobnici Urbana 8 → nadgrobni & ceremonijalni karakter • podignuta je iznad vrata sakristije koja je integrirana u koncepciju grobnice • papa kleči na jastuku. najsimboličniji i najznačajniji rad smještena u apsidi svetišta → postolje izrađeno od mramora.• • • Berninijeve skulpture su izrađene 3-dimenzionalno (utjecaj Giambologne → Otmica Sabinjanke) Bernini pristupa skulpturi sa slikarskog aspekta zbog čega boja i svjetlo imaju važnu ulogu u njegovim skulptor.. katedra od bronce. ruci drži strelicu usmjerenu prema sv. ostvarenjima upotrebljava raznobojni mramor ► grobnica pape Urbana 8. 1647 – 52. prikazan duhovan i religiozan. Fi. Tereza u ekstazi. ispod trona → skulpture 4 crkvena oca (bronca) katedra se nalazi ispod Berninijeva baldahina – 1624 – 33. prikaz žene nije idealiziran • ovaj portret predstavlja začetak moderne portretne skulpture BAROKNE FONTANE 9 . bez prostora gube svoju vrijednost ► • • • • • • • • • • katedra sv. naručio papa Aleksandar 7 Berninijev najsloženiji. na bočnim zidovima kapele prikazani članovi obitelji Cornaro u klečećem položaju (zemaljska zona) • Berninijeve skulpture su 3D grupe koje ovise o prostoru niše ili oltara. st. 1656 – 66. 1671 – 78. 1628 – 47. T. kap. to je strelica božanske ljubavi koja simbolizira mistično sjedinjenje svetice s Kristom • događaj je smješten na oblaku – izmišljeni prostor ! • neobuzdana draperija je prekrila u potpunosti svetičino tijelo pa izgleda ispijeno. Rim. dekoracije barok.. relikvija u obliku stolice gdje je sjedio sv. figuralni prikaz (personifikacija smrti) i kip pape (od pozlaćene bronce) • sa strana sarkofaga personifikacije Ljubavi i Pravde izrađene u svjetlom mramoru ► sv. čime naglašava trenutak sjedinjenja s Kristom 25 • uloga svjetla – stvarni izvor svjetlosti s prozora nad oltarom • nad kompozicijom se prostiru materijalizirane sunčeve zrake • svod kapele oslikan u 18. oko njega 4 mramorne skulpture → Mudrost. bazilika sv. Bargello • vlasništvo samog Berninija. zraka postat će neizostavan element skulptor. Sta Maria della Vittoria • smještena na oltaru kapele • grupa : sv.

Piazza Navona. bavio se slikarstvom iz osobnog zadovoljstva sačuvane slike – uglavnom autoportreti u slikama nastalim 1630-ih osjeća se Poussinov utjecaj svijetlih žućkastih tonova.na vrhu obeliska → insignije pape Inocenta X i Kristov križ (stabilnost kršćanstva) . blagi mlazovi vode Berninijeve fontane → masivna struktura. Ganges. obelisk .. poput stijena. Piazza Navona . fontane nije izradio veliki broj fontana ali su imale važan učinak. neke slike su srodne španjolskoj školi i Velasquezu Bernini je zapošljavao umjetnike koji su dovršavali njegove skice i crteže Carlo Pelegrini 1605 – 49 1635. i revolucionarno postavlja vodu što doprinosi dinamici i pokretu fontane firent. Piazza Barberini narudžba Urbana 8.. elegantne. Pavla. 1642 – 43.fontana koncipirana kao masivna stijena koja u sredini podržava veliki egipat. Obraćenje sv. Raimondi.uzor ► morska božanstva iz starog Rima ► Fontana del Moro. dupini – postat će standardni element fontane ovi elementi predstavljaju savršenu cjelinu ► fontana 4 fiumi. • morsko božanstvo. Maura. školjka. Rim. palme koje se njišu na vjetru . freske na svodu kap. Bernini tu tradiciju prenosi u Rim i stvara karakteristični tip barok. 1648 – 51. → dekorativne.g. Nil.umeće biljke ► npr. snažni mlazovi vode Tritonova fontana. Cornaro. Amerika) . školjka. La Plate) i 4 kontinenta ( Eu. 1653 – 55.st. jer prikazuje realistične prirodne motive. dupin – trenutak između „Moro“ i njegova plijena ► spomenik na Piazza Sta Maria sopra Minerva. monumentalna skulptura.nalazi se ispred crkve sv.simbolizira zemaljsku kuglu . put (naslikani anđeli odmaraju na štuko oblacima) Givanni Battista Gaulli (Baccicio) • iz Genove • freske u Il Gesu (1672 – 83) – kombinacija fresaka i štukature 10 . za crkvu sv. freske na svodu kapele Pio u S. Afrika. Agneze (Borromini) .• • • • ► - tradicija fontana sa skulpturama je razvijena u Firenci. fontane 16. Agostino → Bernini miješa freske i štukaturu I. morsko božanstvo.. • postolje u obliku slona koji nosi obelisk • papa Aleksandar 7 Bernini – slikar • • • • • • • • • prema pisanim podacima Bernini je izradio preko 150 slika slike koje mu se pripisuju potječu iz najranije faze 1620 – 30.zamišljena kao otok. Azija.alegorije 4 rijeka (Dunav. crkva u Propaganda Fide 1636 – 40. Mučenje sv. 1666 – 67. Petra Guido Ubaldo Abbatini 1600/5 – 56 • za Berninija izradio freske na svodu kap. kombinacija prirodnog & umjetnog .

nalaze se anđeli s girlandama → ikonograf. Petar. sv. dok u gornjem dijelu kupole dominira bijela & zlatna boja (nebeska sfera) . koncrpciju pročelja Sta Susanne. projekt od ove 3 crkve • naručio kardinal Camillo Pamphili za isusov. što se vidi u samom tlocrtu → rotunda + kupola (cilindar) . plastike & monumentalne skulpture • spiralni oblik stupova – ant. značaj → crkva je posvećena Bogorodičinom uznesenju → za vrijeme kojeg su radosni anđeli rasipali cvijeće ► San Andrea al Quirinale. • grčki križ. • kombinacija arhitekton.pročelje koncipirano kao portik.smještena nasuprot palače koju su 1661 kupili kardinal Flavio. tradicija ► ranokršćan. ► Bernini gradi fasadu crkve Sta Bibiana i baldahin u Sv. arh. Antonio Raggi radi štukature. arh. Petra • radi ih od bronce • tamni brončani stupovi u kontrastu s bijelim mramornim pilastrima t. red • izgradnja započeta paralelno s crkvom S.. 1658 – 61. važna za barok. pilastri nose masivni prsten kupole .u donjem dijelu kupole nalaze se prozori koji imaju značajnu ulogu u osvjetljivanju kupole 11 . ukrašena : 1662 – 65. nasuprot portala u osi nalazi se svetište sa sakristijom.nad svetištem se dižu 2 zvonika koja se ne vide s prednje strane . zrela barok. Petru Crkva Sta Bibiana ► nastaje njegova I. Tomaso de Villanuova • unutrašnjost bogato skulptor. di Propaganda Fide (1634) koja je kasnije zamijenjena Borrominijevom strukturom * novost → kraća poprečna os između oltara i portika → konveksna * veliki monumental.od 1657.podno kupole. 1662 – 64.g. Bibijani fasada ► 1624 – 26 → Bernini se ne nadovezuje na Madernovu ranobarok. kupola s lanternom – oblikuje skulptorski – plitka rebra i ovali s reljefima. uzor ► trijumf. don Mario i don Agostino Chigi . skulptura → sv. kupole → sastavljena od rebara & kaseta ► Sta Maria dell' Assunzione. Rim. na izdancima rebara. bazilici sv. koja izlazi iz centralnog kruga .kupola – tipična Berninijeva. Bibijana Pietro della Cortona oslikava I. najvažniji ciklus fresaka u sv.g. s kasetama i rebrima . oblaže s motivom pčelinjih saća • uzor . 1658 – 70. skulpturu & slikarstvo fasada je raščlanjena pilastrima ( ant. • najvažniji B. već pročelje koncipira s otvorenom lođom u prizemlju i katom iznad mala crkva koja ujedinjuje zrelobarok. nad prozorima tambura anđeli u štuku drže velike medalje i sjede na prelomljenim zabatima • tip B. 1624 – 33. . luk) ► baldahin. • stupovi ovakvog oblika izvorno se nalazili u ranokršćan. a ostali dekorativni zahvati traju do 1670 * ovalni tlocrt * ovakav tlocrt primjenjuje i na malu crkvu u Pal. Petra → niski tambur.Bernini – arhitektura 1624. Castelgandolfo. luka • iznad stupova → veliki kipovi anđela koji podržavaju karakterističnu krovnu konstrukciju ► San Tomaso da Villanuova.kupola sv.donji dijelovi zida su prekriveni raznobojnim tamnim mramorom. Bernini je bio zaposlen na planiranju Panteona i ove crkve. religij.osnova crkve : cilindar + polusferna kupola s lanternom .

→ Michelangelo. Bernini je izradio pročelje – 3 etažno.g. kraljice Kristine dodaci bolnici Santo Spirito. krilo s glavnim ulazom bilo u izgradnji • 1664. središnji dio tako da pročelje ima 2 ulaza i po 14 prozora • piano nobile naglašen bogatom dekoracijom i složenijom koncepcijom prozora → izmjena trokutastih & polukružnih zabata • ulaz u palaču je naglašen toskanskim stupovima ► Louvre • kralj Luj 14. sjev. & južno krilo. 1664 – 66 obnova papinske palače u Castelgandolfo. Piazza di Spagna (obnova) Palazzo Ducale. Montecitorio. plan ist. poziva Berninija u Pariz radi savjeta o dovršenju građenja Kraljevske palače • u to vrijeme izrađeni su zapadno. Apostoli • 1664. Bernini je izradio I.g. 1660 Pal. Ludovisi na Piazza Montecitorio danas → Pal. strukturu nalik na monumental. Palazzo Conservatore • upotreba visokog reda n apročelju (pilastri) • pročelje : 3 dijela.g. dok bočni dijelovi imaju po 3 prozora na katovima i imaju ulogu rustičnije izvedenih bočnih krila • Niccolo Salvi udvostručuje B.g. malo je realizirano. edikulu portik koncipiran kao edikula koja odgovara edikuli oltara ARHITEKTURA JAVNIH GRAĐEVINA ♫ Berninijevi prvi zahvati u okviru profane arh. 1650. Carlo Fontana nastavlja gradnju za Inocenta XII. oltaru koji je smješten u bogatu arhit. započ. Farnese u Rimu ► Palazzo Chigi.- 8 kapela radijalno postavljeno oko centralnog prostora (ovalne & pravokutne) kapele su orijentirane prema gl. središnji ulazom podijeljen sa 7 prozora na sve 3 etaže. raščlanjeno prozorima i pilastrima koji se protežu cijelom visinom pročelja utjecaj Pal. Modena (djelomična intervencija) Palazzo del Quirinale (djelomična intervencija) ukrašavanje Porta del Popolo. dok je ist. tek 1694.g. papa umire 1655. izradio nacrt za obitelj pape Inocenta X..nastavio gradnju Fasada Collegio di Propaganda Fide. arh. : (djelomične intervencije) • • • • • • • ► • • • • • Palazzo Barberini. intervencijom Nicole Salvija.. 1655.. nakon što je palača došla u posjed obitelji Odescalchi • tradicija rim. 1629. prilikom dolaska šved.Odescalchi. Bernini izradio projekt obnove za kardinala Flavia Chigija (prije je palača pripadala obitelji Colonna) • izvorni projekt narušen 1745. dvoru → zbog igre konkavnih & konveksnih oblika 12 . krila → ovalni vestibul (predvorje dvorište) – u otvoreni pravokutnik je postavio kolonade duž 2 bočna krila i središnji konveksni dio koji prati oblik ovalnog vestibula • projekt je odbijen jer nije odgvarao franc. Piazza SS.

g. I. arhitekture • Lođa blagoslova (nad gl. 1663 – 66. kolonade stupova u 4 reda.Maderno je među prvima prepoznao Borrominijev talent. 1656. tal. Palazzo Barberini. započ. projekt → trapezoidni oblik trga s polukružnim arkadama • 1657. zid • stubište se nastavlja na sjever. II. uklonjen zbog tehničkih poteškoća C. Maderno je izradio projekt za bočne tornjeve ali se nisu isticali. papa Urban 8.g. Bernini je izradio novi projekt prema kojemu su tornjevi odvojeni od fasade. ulazom crkve) je zbog svog položaja bitna za osmišljavanje prostora trga • druga važna točka je prozor papinog osobnog apartmana s kojeg se obraća hodočasnicima • bitan faktor je i sama bazilika • trg koncipiran kao veliko otvoreno predvorje • 1656.► Trg sv. radi dekoracijske elemente.g. • za pontifikata pape Aleksandra 7 • jedno od najsloženijih ostvarenja u pov. pa ga uključuje u svoje projekte kao arhitektonskog savjetnika (sv.g. nose ravni arhitrav • visinu kolonada uvjetovale proporcije fasade bazilike ☼☼ oblikovanje fasade bazilike sv.g. Petra. nije prihvaćeno Bernini je morao postići dojam monument. Vatikan. Petar u Rimu. u sredini tabernakul • imao veliku radionicu koja mu pomaže u njegovim projektima • prvi kipar koji prikazuje teme u kiparstvu • sebe je smatrao drugim Michelangelom FRANCESCO BORROMINI 1599 – 1667 • • • • • • • rođen u Bissoneu na jezeru Lugano (Lombardija) sin lokalnog arhitekta Giovannija Domenica Castellija dolazi u Rim oko 1620. stupova koji podržavaju polubačvaste svodove i tako čine „tunel“ • Berninijev oltar► oltarna menza koju okružuju 2 anđela. crkva i kupola San Andrea della Valle) 13 . Petra ☼☼ • • • • • • • • • 1636. Petar. Palača. • novo ceremonijalno stubište u razini portika crkve • morao je iskoristiti već postojeći sjev. balustradu dugo vremena je ovisio o drugim majstorima C. Piazza Retta → prostor među koridorima kolonade su sastavljene od po 4 reda dorskih stupova ► Scala Regia. fasade. projekt → ovalni oblik. koridor • sastoji se od jon. pa je izgradio 2 kolonade koje tvore centralni elipsoidni oblik kombinira dorske stupove & jonsku trabeaciju na kolonadama pročelje i kolonade spajaju 2 koridora pred samom fasadom je izradio tzv. nakon kraćeg boravka u Milanu suvremenik Berninija koji je tada bio na pragu velikih projekata Borromini započinje karijeru kao KAMENOKLESAR → sv. prihvaća Berninijev dizajn bočnih tornjeva koji su imali 3-katnu strukturu Izrađen samo južni toranj ali je 1646. pa je projekt odbijen za pape Inocenta X. već su djelovali kao dio fasade.

položaj stupova tvori izduženi oktogon koji predstavlja interpretaciju unutrašnjeg prostora crkve) 1638. nedaleko palače Barberini prvo je započeta izgradnja samostan. tako da na palači Barberini prepoznajemo karakteristične elemente (→ poput prozora. izvor svjetlosti . dovršena 1641. gradnji ( romanika) TLOCRT : izduženi oktogon postavljen okomito uzdužnom osi na pročelje crkve imaginarni oktogon je razveden izmjenom konveksnih i konkavnih linija. srednja zona – pandantivi koji proizlaze iz plana grč. ovalna kupola s lanternom FASADA • • • • • • 1665 – 67. teškog karaktera. elemente → prozore je plastički oblikovao tako da izgledaju kao da su reljefi → uzor Flaminio Ponzio. tehničara → u tom pogledu bio je nenadmašan upravo tehnička strana arh.g.• • • • • • • • nakon smrti C. visokog baroka Borromini svoje nacrte temelji na geometrij.Borromini u crkvi sjedinjuje 3 različita strukturalna tipa : 1. 2 konveksne i 1 konkavna niša 4 stupa nose valovitu i snažnu trabeaciju koja je prekinuta medaljonom (hostija!) kojeg podržavaju anđeli u prizemlju bočne niše sa strana portala imaju ovalne prozore 14 . arhitekta palače Barberini Borromini je bio neurotičar. je bila Berninijeva slabost pa je to Borromini iskoristio u aferi s „neispravnim“ Berninijevim tornjevima na pročelju bazilike sv.nad kupolom se diže LANTERNA – gl. tako da zidovi imaju valovitu formu .g. Rim.Maderna 1629. imenovan je za asistenta gl.središnji prostor presvođen kupolom na pandantivima → OVALNA . valovita donja zona (uzori ant. Petra Borromini unosi kiparsku notu na arhitekton. 2 niše nasuprot ulaznoj i 2 niše na krajevima poprečnog pravca .konveksne linije tvore niše → ulazna niša uz pročelje. princip planiranja svojstven srednjovj. postavljeni na liniji razmaka između 2 niše. povezuje ih valoviti vijenac kat → odgovara prizemlju.monumentalni stupovi. Hadrijanova vila u Tivoliju) 2. arh. uz crkvu SS. arhitekta. nose jako izraženu trabeaciju . 1638 – 41 San Carlino povjeren mu je projekt izgradnje samostana i crkve. hexagonalnim i križnog oblika (dojam košnice. Martina e Luca (Pietro da Cortona) crkva predstavlja uporište rim. dok Borromini radi kao „podređeni“ Bernini je davao veliku slobodu svojim zaposlenicima. započeta izgradnja crkve. jedinicama odbacio klasičan princip planiranja na temelju 1 modula geometrij. Palazzo Raspiglioni u Rimu SAN CARLO ALLE 4 FONTANE. refektorij i klaustar (jednostavan oblik. zavidan prvenstveno se razvio u graditelja. križa 3. valovita linija pročelje koncipirano na 2 kata – ukrašena istim elementima prizemlje → raščlanjeno s 4 korint. stupa između kojih su 2 bočne konkavne niše i središnja konveksna. Petra radio je na kamenim ogradama u bazilici sv..g. Borromini) 1631. prostorija → dormitorij. u pojedinim kasetama prozori) . sve njegove projekte preuzima Bernini.unutrašnjost kupole ukrašena dubokim kasetama → oktogonalnim.g.

spiralni završetak lanterne (utjecaj babilonsko – asirskog hrama iz Samarre) PROČELJE : 1642 – 50. stepenasta piramida (podijeljena kontraforima u vidu 6 rebara) 3. krilo dvorišta s arkadama → Giacomo della Porta (renes. g. papa Inocent X. oblika 2. u čijem središtu je postavio edikulu sa skulpturom. sa strana je ukrašena glavama kerubina i krilima San Ivo della Sapienza. kombinacija 2 istostranična trokuta oblik Davidove zvijezde ( božanska mudrost) kutovi su ublaženi polukružnim nišama (6) konveksni zid između 2 polukružne niše raščlanjen 2 manjim nišama. 1640 – 50. za vrijeme gradnje ove crkve Borromini se bavio i manjim zahvatima : rekonstrukcija SAN GIOVANNI IN LATERANO dovršenje Rainaldijeve crkve SAN AGNESE na Piazza Navona vanjski dio crkve SAN ANDREA DELLA FRATTE SAN GIOVANNI IN LATERANO • • • • • • 1646 – 49. samo je aplicirao nove dekorativne motive 2 ant. Piazza Navona. 15 .g. 1653. * pročelje je 2-etažno (konkavno zaobljeno) – prozori unutar arkada * zbog 2-etažnosti pročelje se podudara s koncepcijom bočnih krila dvorište. Karla Boromejskog. biskupske gimnazije nadovezuje se na ist. inzistira na monokromnoj arhitekturi (bijelo & sivo) * bazilika ima drveni svod SAN AGNESE. visoki tambur hexagonal. lanterna – s dvostrukim stupovima i konkavnim međuprostorom 4. 2.• iznad gl.tako da daje dojam profane građevine 1. traži da se očuva izvorna bazilikalna forma i izvorni elementi ostavio je 3-brodnost. ima LANTERNU unutrašnjost kupole – 12 zvijezda u vertikalnim nizovima i kerubini • KUPOLA se sastoji od 4 segmenta : 1. projekt) heksaGONALNOG TLOCRTA. koristi ih kao arhitektonske elemente * Borromini je purist. Rim • • • • • • • • • • Borrominijevo remek djelo u sklopu rim. 2 stupa podržavaju konkavni zabat pilastri završavaju anđeoskim figurama koje postavlja u kutove.g. pa postaje konkavan između niša monumentalni pilastri 6-gonalna kupola. stupa je ujedinio u 1 pilon. a sa strana po 2 pilastra prate visinu bazilike NIŠE sa skulpturama svetaca su jednostavne. 3. nije postavljena na pandantive. portala nalazi se niša s kipom sv.

→ grčki križ krakovi križa se pretvaraju u OVALNE NIŠE sa polukružnim prostorom Rainaldijev projekt je iskritiziran. umire papa Inocent X. izgradnjom lanterne i tornjeva mijenja Borrominijev plan pročelja ► postavlja visoku atiku nad trabeacijom. Gaspare Guerra zvonik 1653 – 56. iznad je trabeacija s konveksno – konkavnim igrama uzor za zvonik → kasna antika.st.g. arh.g. predstavlja ideal ispred crkve nalazi se Fontana di 4 fiumi SAN ANDREA DELLA FRATTE. ostatak crkve od bijelog mramora . balustrada.g.niše je postavio na uglove pilona. i poč.g. tako da stupovi izgledaju dosta izbačeno u prostor . 1662 – 64. Borromini postaje glavni arhitekt crkve * nastavlja gradnju u skladu s Rainaldijevim projektom ali s izmjenama . portal u obliku edikule sa po 2 stupa sa strane i trikutasti zabat iznad KUPOLA djeluje kao sastavni dio pročelja. pa izgleda kao skulptura što ga povezuje s Michelangelom Crkve Sta Maria dei 7 dolori (1642 – 43) i crkva kolegija Propaganda Fide pokazuju srodnost ► proizlaze iz oblika kvadrata čiji su uglovi zaobljeni COLLEGIO DI PROPAGANDA FIDE. za širenje vjere na području balkanskih država po Turcima nalazi se uz Španjolske stube & Fontanu di Trevi 1634.• • • • • papa Inocent X. TRANSEPT i ZVONIK crkvu započeo graditi 1605. • • • kolegij osnovan krajem 16. iznad anđeoske figure kao karijatide. na kojemu je dominirala crkva S. posebno zbog stubišta pred crkvom koje je previše zadiralo u prostor trga.g. izradio je KOR. 35 proširio pročelje tako da bočne strane imaju visoke tornjeve 1655. kružnog oblika. 1653 – 55. baroka → iznad trabeacije se nalaze kontrafori s volutama koji podržavaju krunu uzor ► Tempietto.g.stupovi od crvenog mramora.g. KUPOLU. polustupovi pročelja se na atici pretvaraju u polupilastre koji se ponovno ponavljaju na tamburu Crkva S. samo je arhitekt.g. stoga Borromini nije proveo svoje zamisli izgradnju nastavlja C. Rainaldi RAINALDI nastavlja s dekoracijom interijera. Bramante Borromini nije kipar. BERNINI gradi ovalnu crkvu 16 . CARLO RAINALDI i njegov otac GIROLAMO Borromini nastavlja gradnju 1653. Agnese je sinteza svih težnji u barok. stoga su otpušteni * 1653. 17. 1653 • • • • • • • • nije projektant crkve. želi trg na kojemu je bila njegova palača pretvoriti u najveći trg u Rimu. koji arhitekturu izražava kao plasticitet. hram u Baalbeku arh.. Agnese crkvu su gradili 1652.naglašena vertikala pomoću trabeacije nad stupovima • • • • • • • • • • • • • KUPOLA : visoki tambur + prozori PROČELJE : u obliku konkavne linije.križište krakova daje oblik OKTOGONA . rim.

obložen glatkom površinom na koju se postavljaju pojasnice snažna trabeacija ORATORIJ SV. a od 1637. 1646 – 47 17 .g. donji dio fasade raščlanjen s 5 NIŠA i 5 PROZORA razdijeljenima pilastrima visokog reda gornji dio pročelja ima konkavno izvijenu liniju. polukružan kor. Rim.• • • • • • pravokutan tlocrt sa zaobljenim uglovima UNUTRAŠNJOST : kombinacija pilastara visokog reda i niša.. 1637 – 40 • • • • • • • • • • • • • nalazi se u sklopu kompleksa koji obuhvaća ranije izgrađenu crkvu Sta Maria in Vallicella ( 1brodna. kupola. katu izrađena lođa PALAZZO PAMPHILI. transept. dok donji ima konveksnu liniju zbog izbočenog gl. bočne kapele) plan kompleksa predviđao je refektorij. 1646 – 49 • • • • pročelje – proširio izvorno pročelje koje je imalo 7 arkada s još 4 dodao je nova krila palači usmjerena prema rijeci. sakristiju. zidovi raščlanjeni pilastrima u 2 unutrašnja DVORIŠTA Borromini izbacuje uglove i stvara sklad cjeline prostora STAMBENE GRAĐEVINE • od oko 1635.g. iako se radi o naknadnim intervencijama PALAZZO SPADA. Rim. oratorij je bio u upotrebi Paolo M. FILIPA NERIJA. portala. stambene prostorije za članove kongregacije. izradio dekoraciju portika i vestibula riječna strana palače oblikovana u obliku slova U na II. dominiraju nizovi prozora koji su izrađeni poput prozora na stambenoj arhitekturi izrađeno od opeke. do kraja života Borromini se iskazao na većem broju važnih stambenih zgrada. iznad je trilobni zabat snažna trabeacija prati gornju liniju pročelja UNUTRAŠNJOST : pravokutni tlocrt. pa se Borromini oslanja na njegov plan PROČELJE → nalazi se na južnoj str. rezidencija kardinala Spade koji od Borrominija naručije izradu galerija PALAZZO FALCONIERI.g. Piazza Navona. 2 dvorišta samostanski kompleks je projektirao PAOLO MA___SCELLI 1640. kompleksa 2-etažno.g. kolonade (utjecaj Palladijevog Teatra Olimpica i Bramanteova kora crkve Sta Maria presso San Satiro) palača građena 1540. je izradio koncepciju cijelog sklopa → raspored prostorija. prostranu knjižnicu. raznih dekorativnih dijelova u palači i izgradnju iluzionist. • • zaslužan za izgradnju vrtnog zida. iznad plastički izrađen vijenac SVOD ► koherentna struktura s pojasnicama koje se međusobno križaju na način na koji se izrađivao gotički svod svod → plitki strop.

između 7 niša golemi ulaz → u središnjem dijelu prizemlja.) ► oslikao galeriju u Palazzo Pamphili na Piazza Navona. COLLEGIO DI PROPAGANDA FIDE. koji će postati njegov doživotni patron • preko njega Pietro je dobio veliki angažman ► freske u crkvi Sta Bibiana u Rimu • tijekom 1630-ih g. • • • • • • posljednje veliko djelo → pročelje crkve pri oblikovanju fasade morao je spojiti dvostruki karakter zgrade → crkveni & svjetovni pročelje ima karakter profane palače ► raščlanjeno pilastrima visokog reda.) NOVI ELEMENT → police za knjige su uklopljene u arh. pa uzima Cortonu pod svoju zaštitu 1623.g. • jedno od njegovih najranijih djela je kopija Rafaelove slike Galateja koja je impresionirala Marcella Sachettija. 1662. ulaza se svojom konveksnošću suprotstavlja konkavno uvučenom portalu ostali prozori su dekorativno ukrašeni i ne odstupaju od ravnine fasade PIETRO DA CORTONA. izgradnju galerije desno od crkve S. radio 2 biblioteke → Biblioteca Angelica (Piazza San Agostino) i Biblioteca Alessandrina u sjevernom krilu Sapienze (→ postaje prototip biblioteka u 19.st. 1596 – 1669 Cortona → Toskana • pravo ime → Pietro Berrettini da Cortona • svestran umjetnik – arhitekt. nagnutoj prema unutrašnjosti prozor iznad gl. započinje kontinuirani razvoj karijere : ► SS. ► fasada Sta Maria della Pace ► fasada Sta Maria in Via Lata (freske) ► freske u San Carlo al Corso • prije nego što je započeo SS. bavio se i skulpturom u vidu dizajniranja nadgrobnih spomenika • vjerojatno se školovao kod oca kamenoklesara prije nego što je došao kod firentin. 17.g. Rim. Firenca.g. vjerojatno je građena kasnih 20-ih g. uvučen i izgrađen na iskrivljenoj liniji. nećaka pape Urbana 8. Martina e Luca (arh.. Agnese (oslikao Pietro da Cortona) 1659 – 1661. slikara Andree Comodia.st.g. Chiesa Nuova (radovi trajali 20 god.. sačuvani su crteži TLOCRT : simetrično postavljene prostorije jednakih oblika 18 . Rim • • sačuvano malo izvornih dijelova građevine. angažirao za gradnju palače zaslužan je za dekoraciju prostranog salona. • upoznao je kardinala Francesca Urbanija. oslik male prostorije u Palazzo Pitti ► povratak u Rim. radio je na Villa del Pigneto blizu Rima za obitelj Sacchetti (uništena) → sačuvani su crteži CORTONA ARHITEKTURA ► VILLA DEL PIGNETO. kojeg je papa Inocent X. s kojim je otišao u Rim 1612 ili 1613. 1651 – 54. • u Rimu proučavao Rafaela i antičku umj. projekt) ► 1641 – 47.• • • • Borromini je pomoćnik Girolama Rainaldija. Martina & Luca. slikar.

► PAL. pilastre i zidne plohe u prizemlju polukružno izbačen trijem s 4 para udvojenih stupova 19 .g. raščlanjena polustupovima koji podržavaju snažnu trabeaciju gorji dio → raščlanjen pilastrima kontrast polustupova i pilona daje dojam oštrih i mekih linija ► STA MARIA DELLA PACE. • • • pročelje → 2-etažno. iznad pročelja → zabat igra konveksnih & konkavnih oblika → izmjenično postavlja stupove. • • • • • nakon Madernove smrti 1629. u središnjem dijelu ističe se središnja monumentalna niša s kasetiranom polukupolom odnos i koncepcija centralnog dijela i bočnih krila građevine temelji se na Vatikanskom Belvedereu i ostacima ant. je transformirao crkvu San Lorenzo in Damasco → bogatstvo kolonada i niša s pozlaćenim kipovima svetaca izradio ulaz (portal) u kazalište → rustika ► SS. u sredini prozor. izvana je raščlanjena pilastrima između kojih se nalaze prozori sa zabatom toskanska tradicija → motiv slobodno stojećih stupova i apsida na krakovima (Firenca. kupola s lanternom plastičnost zidova : 3 sloja 1. manirizam uvodi novost – postavlja različite motive koji bez obzira na brojnost i raznolikost tvore kompaktnu cjelinu pročelje → 2-etažno. u prizemlju polukružni konkavni trijem s dor. Luke. križ s apsidalnim završecima krakova uzdužni krak je duži od poprečnog kraka. što će biti jedna od njegovih glavnih kvaliteta kroz karijeru 1633. arh.g. baptisterij katedrale) unutrašnja dekoracija → uzor firentin. unutrašnja str. vanjski zid koji zatvara prostor cijele građevine • • • • • • • • • • unutrašnjost raščlanjena s12 pari stupova (jonski) bijeli mramor kupola je raščlanjena dekorativnim kasetama i rebrima. ulogu gl. izvanurbane arh.g. zida koji ocrtava tlocrt grč. Martine TLOCRT → grč. MARTINA E LUCA . uz apsidalne dijelove vežu se prostori bočnih kapela 3. križa 2. BARBERINI. Rim. stupovima.• • • • • 3-etažna građevina. otkriveni su ostaci sv. termi Villa Pigneto će postati zaštitni znak barok. Cortona je dobio dopuštenje za pregradnju kripte u crkvi Akademije sv. ispred vile se proteže bogati sustav stepeništa → utjecaj manirist. arhitekta preuzima Bernini na SZ uglu nalazi se kazalište izrađeno po Cortoninom planu 1633. arh. 1635 – 50 • • • • 1634.g. Rim. oko 1640. 1656 – 57. Cortona se iskazao kao izniman dekorater. bavio rekonstrukcijom toga hrama) motiv duboko urezane polukružne niše → rim. na krajevima su piloni s parom pilastara koji daju dojam da pritišću fasadu donji dio → konkavna linija.g. hrama u Palestrini (Pietro se 1636. gornji dio je raščlanjen stupovima i pilastrima.

arh. lukom (ant. San Andrea al Quirinale) ► STA MARIA IN VIA LATA. 1668. u prizemlju i na katu bočne strane su raščlanjene nišama i pilastrima lođa sa zabatom na I. • • freska u kapeli iznad oltara → Poklonstvo pastira od ostalih fresaka u kapeli sačuvani su prikazi iz Kristova života duž svih zidova 20 . arh. 1626 – 29. 2. ne odgovara unutrašnjosti kulisno monumentalizira crkvu 2-strukim trijumf. iznad lukova središnjeg broda Sv. Firenca. gradacija figura po položaju. • • • • • • • • • pročelje : 2-etažno. Baalbek. Niccolo da Tolentino. • • izgradnja kupole s lanternom ► predložak za kupolu katedrale u Dbk. 1668. 3. 1658 – 62. luka s trokutastim zabatom u prizemlju je trijem kao ulazni prostor koji je raščlanjen stupovima i presvođen bačvastim svodom (oktogonal. Frane Ksaverskog u Il Gesu Neostvareni projekti : (poznati iz dokumentacije) 1. & starorim.. svaki lik je zasebno obrađen a opet pripada cjelini u pozadinu je ubacio lik Apolona – utjecaj klas. izradio model – crtež (Uffizi) plan pregradnje palače Pitti u Firenci dizajn za palaču Chigi na Piazzi Navona u Rimu plan za gradnju Louvrea SLIKARSTVO & DEKORACIJA prve freske → 1622-23. Rim. Rim. tambur je raščlanjen pilastrima i prozorima.• • bočna krila fasade su konkavno oblikovana portik svojim zadiranjem u prostor trga ima ulogu približavanja unutrašnjosti (Bernini. 1645. & kvadratne kasete) upotrebljava elemente klas. uzor) prizemlje → 4 stupa (dorski ?) podržavaju arhitrav i trabeaciju gornji dio → u obliku t. 1624-26 • • • • 3 freske iz ciklusa o životu sv. sirijski zabat → Split. Chiesa Nuova. Bibijane. katu → utjecaj helenist. Palazzo Mattei. San Lorenzo u Milanu ► SAN CARLO AL CORSO. 4. ► oltar sv. Rim. oblika ► Villa u Castel Fusano. Bibijana se odbija pokloniti idolu dramatičnost. iznad je snažna trabeacija ► izradio je kapelu Gavotti u S. Priča o Solomonu Villa Muti u Trascati – rana faza ► Sta Bibiana.

velika prekretnica u Cortoninu slikarstvu oslikava SVOD VELIKOG SALONA (Gran Salone) 1637.g.g. dovršava započete freske iz 1637. Firenca. Mars.. tema u ovome razdoblju Cortona je za Sacchettija naslikao nekoliko slika. prate njegov oblik prizori iz papina života → njegove zasluge koriste se tradicionalni alegorijski mitološki motivi koji ilustriraju papinu hrabrost u borbi protiv hereze → Palas uništava Aro_____aciju i Ponos u obliku divova. okružen lovorovim vijencima koji podržavaju 3 teološke VRLINE pčela → amblem Providnosti lovor → Barberinijev amblem & simbol besmrtnosti 4 prizora ispod svoda. 1647.• • galerija na II. ne miješaju se u elemente arhitekture kombinacija štukatura & fresaka → utjecaj venecijan. vraća se u Firencu i ostaje 6 god. delfinima. Ferdinand II. Rim 21 . pa se govorilo da je po povratku uništio naslikane freske i izradio ih po uzoru na venecijan. Apollo i Saturn) uz freske izrađuje i pravi štuko ukras štukatura → vijenci vegetabilnih & arhitekton. tako da imitiraju štukaturu okvir od arhit. elemenata figure su razrađene kao individualne cjeline.g. 1646. zaposlio Cortonu na oslikavanju male sobe → Camera della Stufa → prikaz 4 doba – 4 životna doba čovjeka 1641. njegova milosrdnost (sileni & satiri). maskama. simulaciju štukature i postavljanje figura ispod okvira ikonografija prikaza ► smislio pjesnik Francesco Bracciolini iz Pistoie BOŽANSKA PROVIDNOST uzdignuta na oblake zapovijeda gestom BESMRTNOSTI da dade zvjezdanu krunu Barberinijevim pčelama. i pov.g. elemenata dijeli površinu na 5 dijelova sa strana okvira različite scene simboliziraju štukaturu. slikarstva takav stil dekoracije je raširen u aristokratskim krugovima → stil Luja 14. • • • • • • • • 1637. elemenata ali ga ne koristi u strogom smislu.. 1629. ilustracija mitol. jer veliki dio okvira prekriva girlandama ili školjkama. Rim • • • • • • • • • • • • • • • freske – 1633 – 39.. Jupiter. katu → najvažnija prostorija čiju je koncepciju slika osmislio markiz Sacchetti → ciklus mitološko. čuvaju se u Kapitolijskom muzeju u Rimu ☺ Otmica Sabinjanki. (sestra Parisa) ☼ Otmica Prozepine • prisutan utjecaj A. slikarstvo koristi se QUADRATURA slikarstvom – slika okvir od arhitekton.g. i započinje oblikovanje svoda velikog vanjskog apartmana → sobe nazvane po planetima (Venera. trenutaka ☻ Žrtvovanje Polyxene. prekid radova jer Cortona odlazi u Firencu i Veneciju.g. razboritost (Hram boga Janusa) ► PALAZZO PITTI. Cortona se vraća u Rim iako nije dovršio radove u Palazzo Pitti ► Sta Maria in Vallicella.povijesnih alegorij. prikazuje slavu pape Urbana 8. pravednost (Herkul odnosi Harpije). Carraccija i njegovih freski iz Palazzo Farnese ► PALAZZO BARBERINI. dok u središnjem dijelu likovi lebde koristi perspektivu skraćenja. gdje je učio kod Tiziana i Veronesea.

• • freske u kupoli → sv. boravi i djeluje u Rimu 1627 – 29. Trojstvo u slavi. 1647 – 51 apsida → Uznesenje Bogorodice. GRGUR I ČUDO (1625 – 27. 1655 – 60 ► Palazzo Pamphili. Cortona ﴿ ) ANDREA SACCHI 1599 – 1661 • • • • kratko boravi u Bologni. jednostavnosti i jedinstvu ► 1640-ih u Rimu se stvara skupina slikara zahvaljujući A. smještaju se uz rub. 1631. ROMUALDA. visoko barokni klasicizam (→ podrazumijeva prihvaćanje novih ideja tvoraca visoko barokne umjetnosti ﴾Bernini. Rim • slikarstvo A. ciklus prikaza o SV. pa mu je povjerio oslikavanje 1 sobe u palači ► BOŽANSKA MUDROST (→ prizor iz apokrifnog teksta Salomonove mudrosti) • freske 1629 – 33. Borromini. Vatikan. Vatikanska Pinakoteka. SAcchiju. franc. papa Inocent X. koja teži visoko baroknom klasicizmu 22 . pitanje je li potreban veliki broj figura • Sacchi je inzistirao na manjim skupinama figura.g. okružena s 11 ženskih personifikacija koje simboliziraju njezine kvalitete • koristi nužan broj figura • javlja se problem prikazivanja historijsko mitoloških & alegorij. slikar Poussin. IVANU KRSTITELJU (8 slikanih platna) izrađen za crkvu San Giovanni in Fonte • proučavajući Rafaela njegova djela odišu klasičnom jednostavnošću ► PALAZZO BARBERINI. slikar Andrea Sacchi. rim. a na njima su pokojni članovi reda (benediktinci) • na stepenicama su se pokojni članovi penjali u raj odjeveni u bijelo ►od tada benediktinci nose bijeli habit ► bitan pomak u odnosu na prikaz SV. kipar iz Bologne Alessandro Algardi i flamanac Francesco Duqesnnoy tvore tzv. figure je reducirao. tema. Pinakoteka) • masivne barok.g. • prikazana Mudrost na prijestolju.Cortone • kardinal Antonio Barberini je bio Sacchijev patron. od 1621 g. a posebno se očituje postepeno udaljavanje figura od plana i pozadine. zapošljava Cortonu za oslikavanje galerije ► prizori iz Enejinog života VISOKO BAROKNI KLASICIZAM • 1630-ih g. bliže promatraču ► 1641 – 49. Piazza Navona • 1656. • svetac pod krošnjom stabla prepričava svoj san o stepenicama koje vode u raj. Rim. radio pod Cortoninim vodstvom u Castel Fusano nakon toga se formira kao samostalan slikar vještinu je dokazao u najpoznatijem djelu ↔ ► VIZIJA SV.Sacchija i P.g.

. 1646 – 53. Algardi izbjegava upotrebu raznobojnog mramora • površina obrađena kao hladna i neutralizirajuća. 1628. • samostojeća skulptorska grupa • sv. Sv. San Paolo • 1638 – 43. Suzane za kor Sta Maria di Loreto 23 . I ATILE“. narudžba za monumentalnu statuu sv. sin flaman. oltara u polukružnom prostoru omeđenom stupovima FRANCESCO DUQUESNOY 1597 – 1643 rođen u Bruxellesu. PAVLU. dekoraciji baldahina sv. posebno s Domenichinom. jedini kipar nakon Berninija koji je u razdoblju 1635 – 54. za kapelu Bandini u San Silvestro al Quirinale.g. Rim.g. Andrije pod kupolom sv. Pavao u klečećem položaju i izvršitelj smaknuća u trenutku zamaha • grupa je smještena iza gl. 1634 – 44. dolazi u Rim nakon kraćeg boravka u Mantovi na preporuku vojvode od Mantove kardinal Lodovico Ludovisi uzima ga pod zaštitu Algardi se druži s Bolonjcima. 1644 ► GROBNICA PAPE LEA XI. Rim. Petar. Petra 1628. preko kojeg je dobio ozbiljnije narudžbe ► kipovi SV. • radi grobnicu u vrijeme dok je Bernini radio na grobnici Urbana 8. pa se stvara iluzija prostora ► ODRUBLJIVANJE GLAVE SV. Rim. MARIJE MAGDALENE & IVANA EV. Petar • najveći Algardijev zahvat → prikaz povijesnog događaja iz 452 g.. posebno glave alegorija • primjer visoko baroknog klasicizma ►reljef „SUSRET PAPE LEA I. kipova ► Algardi izrađuje i biste → „realistički klasicizam“ • • • kardinal Giovanni Garzia Millini kardinal Laudivio Zacchio. • predstavlja prvu papinsku grobnicu koja je izrađena po uzoru na grobnicu Urbana 8 → piramidalni razmještaj 3 figura • papa sjedi na sarkofagu. Bernini ga zapošljava na skulptor. gdje se školovao na Akademiji Carraccijevih 1624. slikara Jeromea Duquesnoya 1618. • utjecaj klasičnog realizma → Akademija Carracci i bavljenje restauracijom ant.g. primao veliki broj narudžbi dolazi u Rim.g. dolazi u Rim i ostaje do smrti u njegovoj skulpturi se osjeća utjecaj sjevernjačke umjetnosti 1627 – 28. najvažnije djelo – kip sv. dok su u gornjem dijelu izrađene kao plitak reljef.g. koji se koristio kao simbol čudesnog spasenja Crkve • iluzionistički reljef → prototip → gradacija figura i iluzija dubine (ovakvi reljefi izrađivani i u renesansi → Donatello) • u donjem dijelu figure su gotovo 3D oblikovane.g. Petra 1628..ALESSANDRO ALGARDI 1598 – 1654 • • • • • iz Bologne. Bologna. Sv. 1626 Camillo Pamphili.g. sa strana 2 alegorije (Hrabrost & Mirnoća) • od bijelog mramora..g.

ARHITEKTURA VISOKOG BAROKA CARLO RAINALDI. Rim.g. 1629 – 33. nema efekta svjetla ni igre svjetla i sjene • skulptura je srodna antičkoj ali ima sva obilježja baroknog klasicizma 17. sv. izvršila utjecaj na njega za vrijeme boravka u Bologni. ostvaruje 3 najznačajnija projekta : 1. 1663 – 67. ► reljef s putima koji pjevaju – Bornanijev oltar.g. Sveca • tijelo i draperija izrađeni u klasičnom duhu. raširene ruke.g. koje je presvođeno kupolom 24 . a ruke u suprotnom smjeru • oblikovanje draperije → vrlo klasicizirajuće → antički kipovi • kontrapost. Sta Maria dell' Anima • izradio karakteristične pute na grobnicama • oblikovani poput živog djeteta – specifične dječje grimase i stidljivi pokreti ☼ Duquesnoy je izrađivao u svojoj radionici serije malih figura u bronci i bjelokosti i zapravo je od toga živio ► PUTTO. 1640 – 42. arh. Piacenzi i Modeni 1602. • • • • • • zaslužan za neka najvažnija arhitekt. bogata draperija ► GROBNICA ANDRIENA VIRBURCHA. Rim. SS. Rim. ANDRIJA. • spoj tipa herojskog Jupitera i kršć. ostvarenja u Rimu njegova samostalna karijera započinje od 1655. • tijekom 1660-ih i 1670-ih g. Andrijinog križa • utjecaj Berninijevog sv. Apostoli. Napulj. Longina – kontrapost. SUZANA. Bibijani • nabori draperije slijede linije prirodnog pada • prikazuje sveticu u trenutku odmora.. imenovan službenim gradskim arhitektom Rima 1644.g. London. 1629 – 40.► SV. 1629 & GROBNICA FERDINANDA VAN DER EYNDE. 1611 – 91. učenik Domenica Fontane sjevernotal. 1633 – 40. crkva na Piazza del Popolo ► STA MARIA IN CAMPITELLI. nakon što umire njegov otac Girolamo Rainaldi → 1570. bronca. 2. Parmi. Petar. STA MARIA IN CAMPITELLI. Sta Maria di Loreto. papa Inocent X imenuje ga svojim osobnim arhitektom (projekt palače Pamphili na Piazza Navona) • od 1635. Rim. 1630. 3. kontrapost • raširenih ruku. preuzima ulogu gradskog arhitekta u čijim projektima će se osjećati utjecaj sjevernotal. • liričnost izraza ► SV.g. fasada SAN ANDREA DELLA VALLE. Carlo R. • izvorno je držala i mučeničku palmu • glava i lice usmjereni prema vjernicima. V&A Mus. • papa Aleksandar 7 odlučio izgraditi novu crkvu na mjestu stare • longitudinalna lađa sa svetištem u produžetku. arh. glava uzdignuta prema nebu • oslanja se na krakove tzv. pogled prema nebu. umjerena jednostavnost → prepoznatljiva i u Berninijevoj sv.st.

dostiže razinu najvećih Rimljana – Berninija & Borrominija učenik VICENZA SCAMOZZIJA ( → Palladijev učenik) ► STA MARIA DELLA SALUTE. arhitekt koji u okviru visoko barok. Petra ☺ na Rainaldija djeluju arhitekti : Martino Conghi mlađi (pročelje SS. Palazzo D'Aste – Bonaparte ) BALDASSARE LONGHENA 1598 – 1682 • • jedini venecijan. gradnja je prekinuta i ponovno nastavljena prema projektu G. zamjenjuje ga C: Rainaldi • 2-etažno • vidljiv utjecaj Carla Fontane koji je 1661 – 62. Venecija. stup) . Berninija i C. kapela u Palazzo Monte di Pieta. elemenata (pilastar. na Piazza del Popolo. način izmjene i gradacije arhitekton. križa. 1673. građevine u Ravenni) u elevaciji vidljiv utjecaj sjevernotal. arh. Venecijom harala kuga kapitalno djelo kojim će se baviti cijeli život nalazi se na glavnom pomorskom ulazu u Canal Grande tlocrt → pravilan 8-gon s deambulatorijem ( utjecaj kasne antike. • gradnju pročelja započeo Maderno. EDIKULNA FASADA (→ utjecaj sjevernotal. • • • • crkve su trebale biti identične s velikim kupolama Sta Maria del Monte je smještena na užoj čestici → stoga je upotrijebio ovalni oblik i ovalnu kupolu 1662. započela je gradnja Sta Maria di Monte Santo. u gradnji San Carlo al Corso) Vincenzo della Greca (pročelje SS.• • • • • • • lađa se rastvara bočnim kapelama prividni tlocrt grč. Rim.g. arh. pomagao Rainaldiju • tip EDIKULE – FASADE – naglašava masivnost pročelja i vertikalnost ► STA MARIA DI MONTE SANTO – ovalna kupola ► STA MARIA DE' MIRACOLI. rim. Fontane. → Sta Constantza u Rimu & bizant. polustup. Fontane. • • • • • zavjetna crkva – 1630. Vicenzo & Anastasio. 1631 – 87.g. Sta Maria in Campo Marzo. obje crkve imaju klasično oblikovani portik na pročelju → utjecaj C. završava trokutastim zabatom ► SAN ANDREA DELLA VALLE. koji je dovršio crkvu 1675.1682-85. Ivanu Lateranskom. dojam kazališne scene u unutrašnjosti → lađa → svetište → kupola → stupovi karakteristična za sjevernotal. jedinstven plan u barok. 1624 – 29. arhitekturu PROČELJE : 2-etažna fasada na kojoj dominiraju 2 edikule postavljene u središnjoj osi pročelja → tzv. arh. Piazza di Trevi.g. (Bramante) 25 . koji je sudjelovao u realizaciji Berninijeva trga sv. arh.) pročelje obogaćuje na rim.g. Domenico & Sisto) Antonio del Grande (galerije u Palazzo Colonna i dio Palazzo Doria – Pamphili) Giovanni Antonio de' Rossi (kapela Lancelotti u sv.

SVETIŠTA i KORA (pravokutan) iz svetišta se prelazi u kor preko trijumf.st. katedrala. Lorenza Giustinianija. iznad je trokutasti zabat motiv trokutastog zabata ponavlja se na prozorima kupola glavno pročelje → 4 stupa na visokim postamentima nose arhitrav. tradicija) KUPOLA nad 8-gonom počiva na 8-gonalnom tamburu kojeg podržavaju potpornjaci s volutama obje kupole imaju lanternu PROČELJE : glavni ulaz u obliku slavoluka → 2 stupa podržavaju lučni otvor. sv. luka kupola nad svetištem počiva na kružnom tamburu. blizu SS. sa skulpturama svetaca. specifično oblikovani prozori koji imaju poprečne rešetke (na kupoli) → taj element potječe iz arh. 1656. crkva sv. Stjepana 5. hvarska katedrala 4. • 2 paralelna stubišta se spuštaju niz zidove prema zajedničkoj točci ► projektant oltara : 1. 1643 – 45. a bijeli za zidove → ovakav kolorist. Franjo. 1670 – 78 • bogata skulptorska dekoracija ► PALAZZO PESARO(1652-59) & PALAZZO REZZONICO (1710) • Longhena primjenjuje ideale tipičnog venecijan. palače → rustična obrada prizemlja i upotreba stupova u gornjim zonama • palazzo Pesaro → rustično prizemlje. visokog baroka • napušta gotovo čiste klasične elemente • formula barok. unutrašnjost sadrži još neke Palladijeve elemente → stupovi postavljeni na vrlo visoke postamente. Zadar 26 . samostanu iz 15. Zanipolo. iznad tabernakul 2. termi izvana je sačuvao oblik 8-gona s blago izbočenim pravokutnim nišama SVETIŠTE djeluje kao zasebna cjelina i veže se za 1 stranicu 8-gona presvođeno je kupolom i sa strana prošireno apsidalnim završecima raščlanjeno je pilastrima i 2-dijelnim prozorima crkva se sastoji od 3 dijela : OKTOGONA. bočnih pilastara. Venecija → oltar sa središnjom nišom. Venecija → oltar bl. ► STA MARIA DEGLI SCALZI. Venecija. flankiran pilastrima. 1624 – 47. 2 kata raščlanjena stupovima (izmjena 2 stupa + 1 stup) ► samostan SAN GIORGIO MAGGIORE . rim. Venecija. • stubište u benediktin.• • • • • • • • • • • • • • • stupovi su pripijeni uz pilone i nose kupolu. iznad figure anđela nose raku na kojoj stoji bl. San Martin. Lorenzo Goustiniani (1646 – 48) 3. efekt potječe od tradicije Palladijeve arh. između stupova su 2-dijelne niše ► nova katedrala u CHIOGGII. sa strana je flankirana s 2 tornja ( venecijansko – bizant. • 1-brodna s prostranim centralnim kapelama ► fasada male crkve CHIESA DELL' OSPEDALETTO. model za sve oltare → sastoji se od stipesa. nad klasično oblikovanim kapitelima postavio kipove PROROKA u unutrašnjosti koristi sivi kamen za strukturalne dijelove.

BOLGI 1605 – 56. gl.SKULPTURA VISOKOG BAROKA RIM – prva generacija • • potpuno širenje visoko barok. rođen na Malti bio je najtalentiraniji skulptor i nitko se nije poput njega približio uzvišenom stilu Berninijeve kasne faze 27 . Finelli & A. 1628 – 38 • Bolgi je bio 1 od najbližih Berninijevih pomoćnika pa imitira Berninijeva djela • kip sv. trebao pomoć majstora. dok su ostali bili podložni Berniniju G. Martina.st. ANTONIO RAGGI.. Bolgi se vraća u Napulj FRANCESCO BARATTA 1590 – 1666 • izradio reljef nad oltarom u kapeli Raimondi. HELENE. Rim. pa je 1624. skulpture počinje širenjem Berninijeve radionice već je na svojim ranijim projektima poput baldahina sv. Petar. GIULIANO FINELLI. Bernini. Capella Monte di Pieta). Bolgija u B. zbog toga odlazi u Napulj gdje mu je konkurencija arhitekt i kipar Cosimo Fanzago A. prije dolaska u Rim boravi u Napulju. sv. (1650 – 75) ERCOLE FERRATA. oltar SS. * rođen u Carrari.g.g. Ferrata. dolazi u Rim i pristupa Berninijevoj radionici dolaskom A.. radionicu. CAFFA 1635 – 67 • • učitelj mu je bio E. Pietro in Montorio • 1 od golemih kipova s fontane 4 rijeka na Piazza Navona NICCOLO MENGHINI 1610 – 65 • obnavlja klasičnu skulpturu u Palazzo Barberini • kip sv. generacije kipara uz Berninija i C. S. 1633 – 37. prerasta u vodeću radionicu visoko barokne skulpture • skupinu I. ANDREA BOLGI i GIACOMO ANTONIO FANCELLI • najviše su se istakli G. Rim.g. STEFANO SPERANZA. DUQUESNOY. neko vrijeme radio kod Pietra Tacca u Firenci * Bernini ga izabire za izradu kipova na pilonima crkve sv. Finellijeva karijera se gasi.Madernu čine : LUIGI BERNINI (brat).g. 1667 – 76. Helene je toliko srodan kipu grofice Matilde. generacija • • umjetnici iz ¾ 17. formirana manja radionica koja 1640. reljef Oplakivanje Krista. Petra u rimu. FINELLI 1601 – 57 • • rođen u Carrari. DOMENICO GUIDI ( iz Carrare. da se i taj pripisivao Berniniju • 1653. MELCHIORE CAFFA M. dolazi iz Napulja u Rim. Martina e Luca II. 1622. Bolgi. Petra → kip SV.

1660 • reljefni prikaz • 3-dijelna kompozicija. sv. AGNEZA NA LOMAČI. generacije • 1647.86 • rođen u Comu. ♂ štuko dekoracija u lađi i transeptu crkve IL GESU. La Valletta. EMERENCIJANE. ___________. Giovanni dei Fiorentini. dolazi u Rim i pridružuje se Algardijevom studiju • možemo ga nazvati Berninijem II. Bernini ga zapošljava na izradi kipa kardinala na grobnici kardinala Pimentele. najstariji pripadnik B. 1660 – 67 ♣ KRŠTENJE KRISTOVO. Rim. lik svetice i uplašeni narod ► A. Agneza. RAGGI 1624.g. Petra ♥ reljef SMRT SV. P. • slobodno stojeći kip. u dnu vatra čiji se plamenovi suprotstavljaju draperiji • prikazuje trenutak kad svetica ignorira bol koju joj zadaje vatra ♫ KAMENOVANJE SV. Rim. Domingo E. Suzanom • pogled prema nebu. Navona. sv. anđeli je na oblaku uzdižu prema nebu • preradio B. napadači. 1671 – 75 ☻ dekoracija visokog oltara Sta Maria degli Miracoli ◄ reljef sv. Sta Agnese. Rose.♦ EKSTAZA SV. Rim. dolazi u B. San Andrea della Valle. S. KATARINE. Sta Maria sopra Minerva najznačajnija djela se nalaze u crkvi Sta Agnese. Sta Agnesa. sličnost s Duquesnoyevom sv. S. Piazza Navona ♦ ležeći lik sv. Sta Agnese. oltar. radionicu i radi na ukrašavanju pilastara sv. Tereze • skulptorska grupa vezana za pozadinu zida ♦ SV.. Muzej • slobodno stojeća skulptura smještena u niši ♦ reljef Sv. 1665. Rim. FERRATA 1610 – 86 • • • rođen blizu Coma. raširene ruke. Cecilije → prvotno je povjeren Giuseppeu Peroniju • reljef prikazuje 2 suprotstavljene skupine • prikazan je papa Urban koji je bio prisutan kad mučena svetica umire među vjernicima ◄ štuko dekoracija crkve Il Gesu • interpretacija kasne Berninijeve faze • sadrži dekorativne elemente i motive. radionice 1653. figuralne prikaze alegorija i anđela na okvirima prozora gl. Eustace u lavljoj špilji. broda i transepta SLIKARSTVO VISOKOG BAROKA • na početku visokog baroka u RIMU nastaju 2 značajne freske : 28 54 . završena 1667 • prikaz mističnog uznesenja. CECILIJE. 1660. Katarina Sijenska u Monte Magnapoli. koncepciju sv.g. TOMA IZ VILLANOVE DIJELI MILOSTINJU. Piazza Navona ♪ SV. 1669 – 83 ☼ reljef i kipovi u Capella Ginetti. 1661.

marina i bitaka.• • • • • LANFRANCO → kupola San Andrea della Valle CORTONA → Gran Salone. pisac novela & satira. ant. genija 17. i ½ 18. umj. G. Benedikta 14 (1740 – 58) papa Inocent 11 (1676 – 89) zabranio je iznošenje ant. 1645 – 49. – Bernini. pod kraljem Lujom 14. u Rim • u njegovim djelima prikaz pejzaža ima gl. dolazi u Rim. Palazzo Barberini ova 2 ostvarenja su trebala usmjeriti umjetnike glavnu ulogu u rim. spomenika – Museo Capitolino ARHITEKTURA : • 1. umj. utjecaj Domenichina. umjetnost uspon franc. interes za klas. Giacinto Gimignani.g. vraća se 1647.st.g. Arhitekturu 29 .st. Benedikta 13 Orsinija (1724 – 30). 2. pejzaže karakterizira tamno i olujno nebo. Romanelli. umj. 1640 – 50 SALVATOR ROSA 1615 – 73 • rođen u Napulju.F.g. i ostaje do smrti • smatrali su ga slikarem pejzaža. Pariz je postao možda čak i dinamičnije umjetn. pomalo se mijenja umjetnici dolaze u Rim proučavati ant. PIETRO TESTA 1611 – 50 • rođen u Lucci. Radio uz Domenichina i Cortonu • Alegorija raz__ oga. vraća se u Rim 1649. Palazzo Pitti Pejzaž s prikazom pronalaska Mojsija u rijeci. zbog velikog interesa za ant. • 2 tradicije : rim. Francesco Cozza. Josipa.g.st. 1675. Firenca. utjecaj Cortone. 1630. slikarskim krugovima preuzima ANDREA SACCHI Andrea Camassei. položaj Rima kao izvorišta barokne umj. Borromini starija tradicija 16. Antuna. Giovanni Domenico Cerrini.st. papa Klement 11 uvodi muzeološki program za papa Benedikta 14 & Klementa 12 nastaje I javni muzej ant. središte od Rima rimski kasni barok će obilježiti veliki projekti za vrijeme pontifikata papa → Klementa 11 Albanija (1700 – 21). statua i djela ant. Sassoferrato. Paolo Gismondi → prikazivanje pejzaža i začetak kvazi romantičarskog pokreta PIER FRANCESCO MOLA 1612 – 66 • dosta vremena provodi u Veneciji. prikazi osamljenih litica i klisura • • Iskušenje sv. u sukobu s Berninijem • njegova kuća postaje Accademia dei Percossi. ulogu u kompoziciji • u Palazzo del Quirinale izradio fresku s prikazom sv. 1650 KASNI BAROK & ROKOKO 1675 – 1750 • • • • • • • u posljednjim desetljećima 17. Klementa 12 Orsinija (1730 – 40).

slijede novu liniju i dolaze do iznenađujućih rezultata → FILIPPO RAGUZZINI. projekata među Fontaninim učenicima nije bilo velikih potencijala a jedini tada značajniji arhitekt FILIPPO JUVARA odlazi 1714. SALVI. dolazi u Rim.g. U RIMU • • • • početak 18. BERNARDO SANFELICE i BERNARDO VITTONE KASNOBAROKNI KLASICIZAM CARLO FONTANA 1638 – 1714 • rođen u Comu.st. nastaje njegovo prvo samostalno djelo SAN BIAGGIO IN CAMPITELLI ► 1682 – 83. MARCELLO AL CORSO – predstavlja ključ za razumijevanje kasno barok. LUIGI VANVITELLI 2. ► • • • JEZUITSKA CRKVA I KOLEGIJ U LOYOLI. GABRIELE VALVASSORI. uzori (Sta Maria de' Miracoli) ► kapela Ginetti. tzv. koristi elemente niša odvojenih polustupovima • ističe se statičnost fasade bez obzira na stupove i polustupove koji pridonose dinamici pročelja • lakoća. koriste postojeće elemente u vlastitom originalnom smislu → FILIPPO JUVARA 3. Petrom. iz Rima i vraća se samo povremeno u razdoblju 1725 – 45 g. kipove. San Sebastiano.st.g. 1671 ►kapela Cibo.g. Španjolska studija najvećeg Fontaninog crkvenog kompleksa kružni tlocrt crkve s ophodnim hodnikom u visokom tamburu prepoznaju se rim. Sta Maria del' Popolo. dolazi do velikih preokreta. klasicizma bez obzira na upotrebu barok. GALILEI. 1705 ► dizajnirao nadgrobne spomenike Klementa 11 i Inocenta 12 ☻ izrađivao fontane. kada brojni talentirani arhitekti djeluju novi vodeći arhitekti → RAGUZZINI . VALVASSORI. 18. oltare ☼ izradio je i nekoliko projekata urbanog uređenja koji su ostali nerealizirani ► projekt dovršenja Berninijeva trga pred sv. DE SANCTIS. FUGA 30 . mirnoća. niša u gornjem dijelu fasade. do 1655. započeo karijeru kao važni suradnik Cortone.g. Petru) ARH. na većini njegovih najvećih ostvarenja • 1655. Rainaldija i Berninija • na njega najviše utječe Bernini jer je s njim radio preko 10 god. arh. u Rimu je obilježen nedostatkom monumentalnih arhitekton. San Andrea della Valle. linija i iluzionist.1. 1683 – 87 ► kapela Albani. FERNANDO FUGA. preciznost → odlike kasno barok. Via Triumfalis (od mosta San Angelo prema sv. vješto barataju izvorima bez dodavanja originalnih ideja → CARLO FONTANA. nastaje njegov najuspješniji projekt → FASADA S.

→ izradio projekt. * elegantna reinterpretacija Michelangelova manirizma * 2-etažna. i zrelobarok. ali prije se radi o utjecaju ranobaroknog klasicizma VENECIJA GIORGIO MASSARI 31 . arh. 1723 – 26. rokokoa → PIAZZA S. primjenjuje zakrivljene linije na balustradama. balkonima i ostalim dijelovima fasade ► NICOLA SALVI 1697 – 1751 • Fontana Trevi → 1732 – 62 • Počiva na klasičnim oblicima i atrukturama • Upotrebljava klasični trijumf.) ► FILIPPO RAGUZZINI 1680 – 1771 • Piazza San Ignazio – 1727 – 27 • projekt rađen u skladu s tzv. (doba pape Siksta V. Fontani Trevi * 2 najveća projekta rim. projekt je dobio Galilei.st. ovalan način organizacije urbane sredine s preglednim dugim perspektivnim pogledom nije bio čest u 17. Ignazio. i mitološkim figurama čini pročelje palače i predprostor palače • Elementi rokokoa na fontani su podređeni klas. dvorište – trg ( piazza – cortille). fasadi Palazzo Doria – Pamphili. fasadi S. IGNAZIO ŠPANJOLSKO STUBIŠTE ► FRANCESCO DE SANCTIS 1693 – 1731 • Španjolsko stubište.st.• sva petorica su radila na Piazza S. rješenja • očit je utjecaj Madernovog oblikovanja pročelja • pročelje → 2 para stupova nose trokutasti zabat • Galilei je neko vrijeme boravio u Engleskoj (1714 – 1719). luk koji zajedno s alegorij. koji se poziva na klasična arhitekton.st. raščlanjena pilastrima i prozorima ALESSANDRO GALILEI • fasada San Giovanni in Laterano • papa Klement 12 raspisao natječaj za projekt novog pročelja • sudjelovalo je oko 23 arhitekata. pa se njegova sklonost klasičnim motivima interpretira kao utjecaj paladijanizma. • Uzor iz 16. dizajnu • u središtu Neptun na školjci 58 FERDINANDO FUGA 1669 – 1782 *Palazzo della Consulta. kasno barok. Giovanni in Laterano. • izražena elegancija linija • zanimljivo je oblikovanje zaobljenih krila ► GABRIELE VALVASSORI 1683 – 1761 • Palazzo Doria – Pamphili – 1730 – 35 • 2-etažna fasada. kojeg su prakticirali arhitekti u 17. Španjolskim stubama. 1732 – 37.

površina vrtova po uzoru na Versailles • palača → pravokutan blok s 4 unutrašnja dvorišta • fasada → u obliku hrama. a unutrašnjost od Palladijevog Il Redentore VICENZA • 18. castrumu. obnavlja se u barok. • 2 pravca arhitekture : 1. 1726 – 43 • snažno pročelje. gubi vlast nad južnom Italijom.g.► Chiesa dei Gesuati. koji vlada do 1759. • monumentalno stubište → njegova specijalnost • srodnost s austrij. 4 stupa nose trokutasti zabat • u vestibulu – prostrano ceremonijalno stubište ARH. ali je 1734.. je zaslužan za projekt širenja i obnove grada Torino je nastao na antičkom rim.g. Stra. zatim Arco Clementino. palača.g. 1639. Torino postaje središte vojvodstva Piemont. kralj Filip V. pod Emanuelom Filibertom njegov nasljednik Carlo Emanuele I.g. njegov sin okrunjen za kralja Karla III. španjol. U PIEMONTU • • • 1563. grupa umjetnika koja se veže uz pojam „barocchetto“ → glavni predstavnici su učenici slikara Francesca Solimene → FERDINANDO SANFELICE 2. Chiesa dell' Annunziata u Napulju • na poziv Karla 3. Filipa Nerija i San Carlino) 32 . odlazi u Rim gdje boravi u vrijeme kada nastaju najveća Borrominijeva ostvarenja (Oratorij sv.g. odlazi u Napulj ► projekt Kraljevske rezidencije u Caserti • projekt je uključivao i oblikovanje strogo geometrij. • za to vrijeme Napulj i Sicilija doživljavaju procvat u umj. oblicima GUARINO GUARINI 1624 – 83 • rođen u Modeni. obilježeno je oživljavanjem Palladijeve arhitekture ► Villa Pisani. karakteristična po grupiranju prozora na pročelju • TIEPOLO oslikao veliku dvoranu vile → „SLAVA OBITELJI PISANI“ NAPULJ • 1713. barokom i rokokoom LUIGI VANVITELLI 1700 – 1773 • rođen u Napulju • njegovi prvi projekti su vezani za papine narudžbe ( papa Klement 12) → u Anconi gradi lazaret 5gonalnog oblika. poput klasičnih hramova → utjecaj Palladijeva portika s crkve San Giorgio Maggiore.st. 1725 – 26. druga grupa je pod utjecajem kasnobaroknog klasicizma FUGA & LUIGI VANVITELLI FERDINANDO SANFELICE 1675 – 1750 ► Palazzo Serra Cassano. 1735 – 56 • izgradio FRANCESCO MARIA PRETI • utjecaj venecijan.

1667 – 90 • ima veličinu crkve • namijenjena relikviji Torinskog platna koja je bila u posjedu obitelji Savoya. • ima CILINDRIČAN OBLIK raščlanjen golemim pilastrima u unutrašnjosti • uvodi 3 vestibula u cilindričan prostor. od vremena Emanuela Filiberta • kapela se gradi na ist. započ.g.g.• vraća se u Modenu i počinje se baviti arhitekturom – crkva San Vicenzo.g. SINDONE 4. ali nije realizirana ( 6-gonalan tlocrt s ophodnim hodnikom) • na pandantivima se diže 6-gonalna pseudo kupola • postavio tambur i kupolu u istu strukturalnu zonu. Lisabon.g. u Messinu ► u Messini izradio projekt za crkvu somascianskog reda. tlocrt → grč. nije našao podršku u radu pa odlazi 1655. križ. prozora se spuštaju rebra u obliku parabole.. Sindone (presvetog platan). crkva SAN LORENZO 5. valovito pročelje s konveksno izbočenom ovalnom dvoranom u središtu 3. Messina (stradala) • 1662.. koncepcije nizanja jedinica presvođenih kupolom • zidovi crkve su valoviti ▲ Carlo Emanuele II. 1678. (teatinci → crkveni red osnovan u 16. vraća se u Modenu i uskoro odlazi u Pariz 60 ► teatinska crkva Sainte Anne la Royale.g. valovito pročelje poput San Carlo • na pandantivima se diže patuljasta kupola → prije odlaska u Torino boravio je u Španjolskoj i Portugalu ► Sta Maria della Divina Providenza.. gradnja počinje 1655. PALAZZO CARIGNANO. triangularne geometrije kupola – sastoji se od visokog tambura i stožaste kupole ( iznutra oblikovana poput vertikalne mreže lukova) → nastaje piramidalna struktura od 6 heksagona 33 . nazivu grada Chieti) • uništena. 1737 • uništena • longitudinalna. svetište LA CONSOLATA (najmanje zanimljivo) ► Capella della SS. 1679. pa je vidljiv utjecaj B. po projektu Amadea di Castellamonte. CAPELLA DELLA SS. dio katedrale. gdje gradi najznačajnija djela : 1. na način da se ta 2 elementa prožimaju • s unutrašnje str.. Annunziata. COLLEGIO DEI NOBILI. na koji postavlja 3 pandantiva otvorena kružnim prozorima • pandantive koristi kao prijelaz između kružnog prostora kapele i kružnog oblika kupole • • Guarini se često poziva na Borrominija. 1662. Savojski poziva Guarinija 1666. potječe od tradicionalne sjevernotal. Pariz.g. naziv po latin.st.g. koje tvore pseudo galeriju ► fasada crkve SS. u Torino. projekt preuzima Guarini 1667.g. galerija i akademija znanosti 2. danas umjetn. 1666.

Oblika → izrada kupola predstavlja posebno mjesto u Guarinijevoj arhitekturi • u svojem teoretskom djelu Architettura civile navodi da je svođenje osnovni dio arh. arhitekture na crkve. chateau i tal. 34 .g. u Portugalu gdje projektira palaču u Mafri za kralja Ivana V. glavna fasada oblikovana prema pročelju dvorca Versailles koje gleda prema vrtu • dominira I. Najviše arhitekton.61 ► crkva San Lorenzo. kralj Sicilije. gdje je proučavao principe kasnog baroka 1714. križ. arh.g. stupove i balustrade sa skulpturama nad ravnim krovištem • unutrašnjost palače je potpuno neovisna o Versaillesu i franc. Savojski. Fontane. rim. arh. gdje se odgovarajuće arhitekton. • kod njega je prisutan španjol. time je izgubljena punina zidne mase • radi se o elementima svojstvenima srednjovj. 2 gradske četvrti Utjecaj barok. boravi u Rimu i pridružuje se radionici C. odakle dolazi glavni izvor svjetlosti • unutrašnjost raščlanjena visokim pilonima. 4 gradske palače. zvjezdoliki plan. 1732 – 35 • ima prostranu lađu i po 3 kapele sa svake str. 5 crkvi + pročelje Sta Christina. 1729 – 33 • lovački kraljevski dvorac. – 14. dolazi u Torino kao zreo arhitekt postavlja novu koncepciju arh. je otvorena širokim lukom kojeg podržavaju stupovi • iznad lukova se nalazi snažna trabeacija. Vittorio Amadeo II.-arapska arh. kat – piano nobile – koristi iste elemente → niše.g. projekata izradio u Torinu. odlazi u Madrid radi izgradnje kraljevske palače Filipa V. ne odaje utjecaj Guarinijeve arh. zidovi su zaobljeni prema unutrašnjem prostoru • svaka str. uzor franc. 1735. poziva ga u svoju službu Iste godine nalazi se u Torinu kao glavni kraljevski arhitekt 1719-20. i Versaillesa ► PALAZZO MADAMA.g. presvođena kupolom s rebrima heksagon. 4 kraljevske rezidencije. iznad oktogonal. izvorima. pilastre. nad zonom pandantiva se nalazi galerija prozora između kojih su postavljena po 2 rebra koja se križaju • na produžetku 8-gonal. 1668 – 87 • OKTOGON. 1718 – 21 • kraljevska gradska palača. koja ga je impresionirala iskušavanjem statičkih dosega i kvalitete konstrukcijskih elemenata FILIPPO JUVARA 1678 – 1736(Madrid) • • • • • • • • • • rođen u Messini. • nad kapelama su visoko otvorene galerije. 1714. Torino. ima 1 od najvećih stubišta koje po širini zauzima gotovo cijelu širinu fasade 62 ►DVORAC STUPINIGI. prostor • nad dijagonalnim osima 8-gona Guarini postavlja pandantive koji tvore grč. kupola džamije u Cordobi • proučavao je posebno gotičku arh.g. 1703/4. Prostora nalazi se CAPELLA MAGGIORE → • ovalnog tlocrta. dok je na palačama vidljiv utjecaj franc. cjeline grupiraju uokolo centralne jezgre ► CHIESA DELLA CARMINE. njegova arh.

g. dok od Juvarre potječe razrada unutrašnjosti (klasičnost elemenata) • TLOCRT – 6-kut sa 6 segmentnih kapela 35 . izvan Piemonta zna se malo neko vrijeme je studirao u Rimu. vraća se u Torino u to vrijeme nastaju najznačajnija Juvarrina djela. izdana Guarinijeva Archittetura civile. traže suradnju od Vittonea tako je Vittone posvetio veliku pažnju proučavanju geometrije Vittoneovi projekti su gotovo isključivo crkve skoro sve su centralnog tlocrta ili potječu iz centralnog plana imao je potpunu slobodu u projektiranju pošto je radio sa svećenstvom malih zajednica ► SVETIŠTE. 1729 • najznačajniji Juvarin projekt centralne građevine (projekt nove torin. Vallinott. utjecaj Guarinija. stupovi podržavaju tambur s kupolom (raščlanjena rebrima i 6-gonalnim kasetama) • na stražnjem dijelu se dižu 2 tornja • ovakav tip crkve se gradi i iza sjevernih Alpi u tom razdoblju ► projekt TORINSKE KATEDRALE. dok prednji dio kružnog oblika iskače iz linije zgrade • na prednjem dijelu crkve nalazi se kvadratni portik koji ima 4 stupa s frontalne strane i po 2 na bočnim • kružnog tlocrta. 1732. svetište na brdu. križ )1716) ► SUPERGA. kapele nisu izgrađene kao samostalne građevne jedinice s izvorom svjetlosti. zaposlenike bogatog torinskog bankara • već se prema vanjskom izgledu prepoznaje temeljno obilježje Vittoneova stila. što je utjecalo na Vittonea 1737. blizu Torina • prvi Juvarin projekt centralnog tlocrta – grč.• • • • skeletna konstrukcija zida → svojstveno got. izgrađena kao kapela za zemljoradnike. njezina unutrašnja konstrukcija ponavlja motive pilona koji podržavaju goleme lukove u pizemlju i galeriji • kupola nema tambura.g. Katedrale) nije realiziran • rješenje elevacije potječe iz Juvarine longitudinalne crkve Chiesa del Carmine • iako je predvidio centralni tlocrt katerale.g.. koji objedinjuje Guarinijev i Juvarrin stil → kapela u obliku pagode . 1733. 1738 – 39 • malo svetište. Tereze) ideja je potpuno prihvaćena na području Austrije (Fischer von Erlach) ► crkva VENARIA REALE. što je utjecaj njemačkih graditelja koji nisu prihvatili tal. Juvarino remek djelo • stražnji dio crkve je uklopljen u prostor pravokutnog samostana. princip gradnje kupole 63 BERNARDO VITONE 1702 – 70 • • • • • • • • • • rođen u Piemontu najznačajnija ostvarenja se nalaze po malim pijemontskim gradovima o njegovoj arh. arh. 1717 – 31 • najveće barok. blizu Torina. već imaju ovalne otvore kroz koje dopire svjetlost iz galerija ideja upotrebe skrivenog svjetla potječe od Berninija (oltar sv.

st. koje su ovisne o donjem dijelu slike likovi su elegantni.g. LANTERNA SLIKARSTVO 18.st. izduženi. 1742 • vjerojatno najsavršeniji Vittoneov projekt → 4 jednaka segmenta kapele su postavljena uokolo kružnog prostora • građena od cigle. tzv. konstrukcijskog elementa) • zahvaljujući takvim pandantivima mogao je organizirati stupove tambura u formu 8-gona 64 ► STA CROCE. Torino. 1 iznad drugog + LANTERNA koristi tzv. smatra se nositeljem nove epohe slikarstva 36 . • mjesto gdje se javljaju ideje i smjernice za sljedeće faze LUCA GIORDANO 1634 – 1705 • iako njegov rad pripada 17. REBRA S OTVOROM. Villanova di Mondovi. 1755 * pandantive koristi kao potpornjake i na taj način je transformirao kvadratno križište u pandativni 8gon ► Vittineova koncepcije kupole → PANDATIV . koji otvaraju kapele • LJUSKASTA KUPOLA ► STA MARIA DI PIAZZA. slikarstva 18. pa je oslikan hijerarhijom anđela ► STA CHIARA. figure serpentinate vrhunac razvoja rokoko slikarstva u Veneciji odvija se u razdoblju 1720 – 30.st. Slikarstva NAPULJ • vrlo važno kulturno – umjetničko središte 17. samo krajnji vrh od bijelog mramora • 4 pilona u unutrašnjosti nose svod.st. podsjećaju na manirist. se odnosi na VENECIJANSKO SLIKARSTVO prve promjene u slikarstvu u 17. st. oblike. transparentnih boja koje doprinose jasnoći prikaza uvode i specifične oblike kompozicije → valovite ili cik-cak kompozicije. a kulminiraju pojavom Tiepola i njegove škole ( glavni predstavnici rokoko slikarstva) upotreba svjetlijih tonova.• • • KUPOLA – Vittone je po prvi put izradio tzv. TAMBUR. istovremeno se u Rimu i Bologni javljaju veliki slikari koji nastavljaju tradiciju kasnobarok. PROZIRNU ŠKOLJKU → sjecišta rebara nad hexagonalnim otvorom stvaraju 3 svoda. efekte skrivenog izvora svjetlosti → prozori na tamburu svodovi daju dojam nebeskog raja zbog jedinstvenosti.. događaju se u Veneciji 1660 – 80. • • • • • • povijest tal. 1751 – 54 • normalno križište s 4 luka i pandantivima ali umjesto umetanja uobičajenog kružnog prostora kao prijelaza između pandantiva i tambura. Bra. TLOCRT 4-LISTA • Vittone u centralni prostor uvodi galerije namijenjene redovnicama • GALERIJE su otvorene visokim lukovima koji odgovaraju lukovima u prizemlju. Vittone sažima pandantive i tambur u istu zonu • pandantivi imaju duboki konkavni oblik → transformirao u potporne lukove (obnova srednjovj.

tradicije poput tamnijih.st.st. smeđih tonova sjene likova. Bergamo) i bio je dvorski slikar u Madridu 1692 – 1702. stvaraju se 2 različita usmjerenja. freske u drugoj galeriji Palazzo Riccardi (Palazzo Medici – Riccardi → alegorij. Venecija. dok u kasnijoj fazi likovi postaju elegantniji i izduženiji • Solimena je vodio Akademiju i cijeli život djelovao u Napulju • iz njegove škole izlaze FRANCESCO DE MURA. San Martino. zvan Lo Spagnuolo • jedini pravi genijalac kasne bolonjske škole. 1704. njegov utjecaj je proširen u Rimu & Veneciji ► JUDITIN TRIJUMF. Chiesa del Carmine. 1725 FIRENCA • • 1640 – 47. CORRADO GIQUINTO i GIUSEPPE BONITO • izradio je fresku u San Paolo Maggiore u Napulju. radio je izuzetnom brzinom. Rafaela i Tiziana. → L. već je iz svega uzimao ono najbolje što god je naslikao zračilo je svjetlošću. Pluton i Prozepina) BOLOGNA • • snažna tradicija Akademije braće Carracci. Sta Cecilia. Palazzo Pitti 1682 – 83.g. Ribere i Veronesea.g. poznavao je slikarstvo Rubensa i Rembrandta. Pad Šimuna Maga SEBASTIANO CONCA • Solimenin učenik • studira u Rimu • freska → Krunjenje sv.1747). nije ih nikada kopirao osnovno obilježje njegovog slikarstva je da se nikada nije priklanjao jednoj tradiciji. Giordana i njegove manire • Solimenino slikarstvo obuhvaća neka obilježja kasnobarok. klasično izučavanje poza • istovremeno nailazimo i „lepršavo pljuštanje“ plana i pozadine. Carraccija i Guercina 37 . → Cortona. freske u kupoli kapele Corsini. prikazi vladavine obitelji Medici. Rim.. 1682.• • • • • • radio u raznim dijelovima Italije (Rim. Cecilije. koja je naginjala prema rokoko principima → drugu grupu predvodi GIUSEPPE MARIA CRESPI (1665 . likovi su razrađeni u akademskoj maniri. Napulj.g.1749). bazirao se na slikarstvo L. → 1 grupa pod vodstvom DONATA CRETIJA (1671 . Firenca.g. Giordano. Capella del Tesoro • freska 65 FRANCESCO SOLIMENA 1657 – 1747 • napuljski slikar koji je poč. freske u biblioteci Riccardiana. poletom i životom njegova živahna interpretacija likova odgovara duhu 18. 18.st.g. vladaju principi barokne klasike u 2/2 17. predvodio napuljsku školu • smatra se sljedbenikom L. 1690.

suvremenim genre scenama. postaje ekonomsko i političko središte. 1716 u PARIZU → po povratku u Veneciju započinje 3 fazu svojeg stila → svjetlucavi kolorit. San Giorgio Maggiore. zahvaljujući i venec. školovao se kod G. F. umjetnicima koji su bili štićenici bogatih venec. u 18. S______. 1708 • tipični nervozni nanosi boje i potezi kistom ► 1712 – 16 boravi u LONDONU. umj. Crespi otvara školu u kojoj se ističu njegovi učenici sin LUIGI CRESPI. Sta Maria della Fava. principima 1700. IVANA. ANTONIO GIONIMA Crespi je utjecao na neke venecijan. 18. plemića pozivali su ih i strani plemići na svoje dvorove ( Engleska. Riccijeva umj. ► BOGORODIČINO UKAZANJE SV. Firenca.• • • • primjenjivao je svoje vizije na religij. svijetli nervozni potezi kistom. NERIJU. se bazira na ponovnom otkrivanju Veronesea i studijima L. Venecija uspijeva nadvladati Rim. Bergamo. Njemačka. u kojemu se susreću sva europ. 1725 – 27 38 . slikare. Giordana ► BOGORODICA NA PRIJESTOLJU S 9 SVETACA.1704. 1717.g. Parmu i Rim gdje se izgrađuje kao umjetnik na kasnobarok.st.. St. Napulj. izuzetno talentiran slikar ne putuje previše za razliku od Riccija koji je virtuozan i impresioniran trenutkom. učenik Sebastijana Manzzonija odlazi u Bolognu.M. Rusija) SEBASTIANO RICCI 1659 – 1734 • • • • • • počinje nova epoha venec.. je postala internacionalnom.st. Venecija.g. 1706 – 07 u Palazzo Ma ___celli u Firenci izradio freske → Heraklo i Kentaur stvara se nova svjetleća i sjajna umj. Venecija. Crespija po povratku u Veneciju više nikada nije napustio rodni grad ► MUČENIČKA SMRT SV. slikarstva rođen u Veneciji. strujanja poč. portretima prikaze je ispunjao dubokim osjećajem iskrenosti 1700. 1701 – 03. kojim postiže plastičnost boravio u Bologni. Piazzetta se posvećuje dubokom ekspresionizmu prisutnost efekta chiaro-scuro. Bolognu i Genovu venecijan. vraća se u Veneciju. teme. u prekidu s putovanjima → Beč. Piazzettu & Benkovića 66 VENECIJA • • • • u 18. Venecija. inspiracija trenutkom 67 GIOVANNI BATTISTA PIAZZETTA 1683 – 1754 • • • • • • suvremenik Riccija. tamo djeluje 12 god.st. Španjolska.g.

Zanipolo. Vicenza. Apoteoza obitelji Pisani ►Madrid. snažnu. → prvi monumentalni rad prve freske → SV. svod. blizu Vicenze. → Apoteoza Španjolske → Villa Valmarana. Venecija. 1761-62.► SLAVA SV. UZNESENJE u tom razdoblju je oslikao čitav niz palača i vila u Veneciju i na širem području Veneta ► VILLA VALMARANA. 1754 – 55. prikazi Chiesa della Pieta. Milano. 1759. neobičnu maniru impresionirao je mladog Tiepola ► MADONNA DEL CARMINE. zainteresiran za Piazzettin „tenebroso“ i Benkovićevu dramatičnost MADONNA DEL CARMELO. Chiesa dei Gesuati Freske : SCUOLA DEI CARMINA (1740 . za vrijeme venecijan.g. DOMINIKA. DOMINIK USPOSTAVLJA KRUNICU. Brera. 1721.g. → povijest biskupije i alegorij. SV. Verona. 1757 ► PALAZZO CANOSA. Trijumf Herkula ► PALAZZO REZZONICO. TEREZA U SLAVI. 1761. osnovao privatnu akademiju FEDERIKO BENKOVIĆ 1677 – 1756 • • • • jedan od rijetkih Piazzettinih učenika koji je uspostavio samostalnu karijeru školovao se u Bologni kod Carla Cignanija. freske u kapeli Colleoni.47) MADONNA DEL LORETO. perioda bio je odan Piazzettinom chiaro-schuru stvorio je prepoznatljiv dramatičnu. Udine. Chiesa degli Scalzi. (strop) i Casati-Dugna 1732 – 33. 1710 68 GIAMBATTISTA TIEPOLO 1696 – 1770 • • • • • • • • • • • • • rođen u Veneciji. 1757 39 . počinje novo veliko razdoblje u Tiepolinom slikarstvu oslikavanje carske dvorane {Kaisersaal} i velikog stubišta kraljevskog dvorca u Würzburgu. Chiesa degli Scalzi. 1743 – 44 od 1750.g. Bergamo 1737 – 39. Palazzo Archinto . Stra. pa je 1750. Venecija Chiesa della Purita. Venecija ► VILLA PISANI. 1725 1726. strop→ TRIJUMF VJERE.g.g. Tiepolo počinje svoj prvi važni fresko ciklus izvan Venecije → katedrala & nadbiskupski kompleks u Udinama Nakon Udina radi u Milanu – 1730 – 40. svod. Venecija (strop crkve) • Piazzetta je podučavao veliki broj učenika u vlastitoj kući. prijestolna dvorana palače kralja Karla III. 1750 – 53. Venecija.

prisutan je srednjovj. stupovima. radio kao scenograf u kazalištu 1719. kada svjetlo dominira cijelim prikazom 69 npr. zelena. gondole. 1760. dok Tiepolo koristi dnevno svjetlo koje stvara prozračnost i bogat raspon tonova Tiepolo u svojim freskama koristi brze i snažne namaze boje. duh gotičke arh. stila 40 . plava njegov uspjeh odnosi se na upotrebu svijetlih paleta boja u ranim fazama Tiepolo je koristio chiaro-scuro na tamnim pozadinama promjene boja se primjećuju na freskama u Udinama. efekte • prikaz Antonija i Kleopatre – naslikani kako silaze niz stubište prema stvarnom prostoru palače • • • • • • vrlo žive boje → crvena. ARHITEKTURA → kroz 16. kratko boravi u Rimu. čiji spektar motiva Piazza San Marco. ali ga zaustavlja božica Dijana koja silazi na oblaku s ________ → Palazzo Labia – Tiepolo koristi slične iluzionist. INIGO JONES 1573 – 1652 • ključna osoba koja donosi velike promjene i doprinosi stvaranju reprezentativnog engl.g. a pri povratku surađuje s Lucom Carlevanijsom iz Udina (1663 – 1730). zanimanje za naraciju → sve će to utjecati na Canaletta ► POGLED NA STA MARIA DELLA SALUTE • njegove vedute odišu prozračnom.• • ciklus fresaka raspoređen na 5 prostorija – ilustracije scena iz djela Homera.st. Vergilija. Canal Grande.st. Gall. iluzija arh. veliki svećenik se sprema na žrtvovanje i podiže nož. 1726 – 27. gomile ljudi. koji ostavljaju dojam slika CANALETTO 1697 – 1768 • • Antonio Canale – pravo ime. London. preko kojeg će doći u bliski kontakt s Engleskom i tamošnjom umj. Ariosta i Tassa duž zidova hodnika → prikaz ŽRTVOVANJE IFIGENIJE. Nat. s jon. → učenici : GIUSEPPE MORETTI i nećak BERNARDO BELLOTTO → slijedi ga i FRANCESCO GUARDI 70 ENGLESKA 17. ► PIAZZA SAN MARCO. kod Carravagia i Rembrandta (majstora svjetla) svjetlo ima simboličku funkciju. konzula Smitha u Veneciji. svijetlom i toplom atmosferom • Canaletto je postao štićenik engl.

ali komisija je zahtijevala latin.. imao je Wrenov posjet Parizu 1665. prvi put ide u Rim.st. ali i u Veneciji i Vicenzi položio je temelje engl.g.st. arh. stupova ► KATEDRALA SV. Petar • Wrenov prvi projekt je bio central. arhitekturu nakon Wrenove smrti opet će kroz 18.Jones je osnovao novu engl.. – boravio je u Italiji. stil baziran na Palladijevom stilu i teoriji arh. PALADIJANIZMA → arhitekt. radio na palači. duhom engl. u nekoliko navrata u Rimu. od kraljice Ane dobiva upute za podizanje male vile u Greenwichu → ► THE QUEEN'S HOUSE → najraniji pr.g. Petra.. rimske barok. prisutnost klasičnih formi na koje se nadovezuju i neka specifična obilježja ranije engl. arh. školu arhitekata ► BANQUETING HOUSE. njegov projekt nije dovršen CHRISTOPHER WREN 1632 – 1723 • • • • • • • • sljedbenik Jonesove nove arh. 1615. efekt scenskog koji je bio svojstven „čisto“ barok. npr. • nije preuzeo Palladijeve kolosalne polustupove koji zauzimaju 2 kata • nad gornjim rubom fasade → balustrada → I. arh.g.. Rima 1601. oživjeti paladijanizam Wren je bio član komisije za obnovu Londona bila je predviđena i reurbanizacija Londona na principu renes. → sv. koristi bazilikalni plan ali ne isključuje potpuno ni centralni tlocrt koristi bogate ornamentalne motive i elemente. 1675 – 1712 • utjecaj talijan. križ • izgradio bazilikalnu građevinu latin.g. poput prostranih korint. 1620 – 21 ► PALACE OF WHITEHALL. PAVLA. presudni trenutak u preokretu paladijevske arh. postao je voditelj i nadglednik svih dvorskih građevnih pothvata 1616. i dominirati će do kraja 19.• • • • • • • studirao Palladijeve traktate o arh. paladijanizma • preuzeo formu paladijevske vile → otvorena lođa sa stupovima na katu i ravni krov • proporcije su usklađene s hladnim sjever. arh. Whitehall. križa s centralnom kupolom • kupola → utjecaj Bramantea → ima kružnu kupolu s vanjske str. tipa po uzoru na sv. tambura 41 . barok. 1638. koncepcije radijalno postavljenih pravaca ulica Wrenova sakralna ostvarenja → anglikanske crkve.st. susret s Berninijem i osobni uvid u Berninijeve crteže preusmjeriti će ga prema čistim rimskobaroknim oblicima niz djela koja će uslijediti predstavljaju engl. poput upotrebe opeke Jones je volio „teatralni karakter“ arhitekture. a 1613 – 14 boravi u Italiji po drugi put i susreće se s Palladijevim projektima u Vicenzi i Veneciji i okreće se klasičnim formama paladijanizam se raširio u Engleskoj kroz 18.

a 1623. Murillo dolazi u Madrid i Velasquez mu dopušta kopiranje dvorskih slika Filip IV. neko vrijeme je boravio i u Rimu 1630.g. izraženi korint. de Riberom 1642. slikarstvo → primio je Carravagiov realizam. slikao strogo po modelima → česti pučki tipovi skitnica 1622. dok Madrid u isto vrijeme nema značajnnu kulturno – umjetničku ulogu Madrid postaje glavnim gradom tek za Filipa II. Velasquez je započeo školovanje kod F. dobiva kraljevo dopuštenje za odlazak u Italiju upoznao se s Rubensom u Madridu Velasquez stiže u Genovu. 1629. koji je pravi pejzažist kada slika dvorske portrete i prikaze u scenama lova. doseljava se za stalno s cijelom obitelji iste godine prima narudžbu za prvi kraljevski portret i postao je službenim dvorskim slikarom Sevilla je središte španjol.. Prado.1660 • • učitelj → Francisco Pacheco. umire Filip III. kako bi se zaputio u Španjolsku. Prado • jak utjecaj Carravagiova realizma • • • • • • • • • • • • • • • • • • 2 puta je putovao u Italiju. u obrazovanim krugovima. → Madrid. 60 portreta dvoranina & lakrdijaša 1 ► LAS MENINAS. Jakova Velasquez unosi velike promjene u španjol.g. Petra ► VOJNI HOSPITAL KRALJEVSKE MORNARICE • blizu Queen's house • 1698 – 1707.. ga je imenovao članom viteškog reda sv.g.st. 1629. Petra ŠPANJOLSKA VELAZQUEZ 1599 (Sevilla) . djelovao u Sevilli.g. slikarstva pejzaž u španjol.g.. stupovi. gdje uči 6 godina 1621. a važnu ulogu će imati u doba Filipa IV. tu se susreo s J. gdje je na njega utjecalo venecijan.g.g. za kojeg će izraditi veliki broj portreta 1621. odlike venecijan. koji se oženio Marijom Austrijskom 1611.. odlazi u Napulj.a nasljeđuje ga Filip IV. Pacheca. slikarstva u ½ 16. „Dvorske dame“ • portret kraljevske obitelji 42 . PORTRET GONGORE ► BAKHO I PIJANCI.• pročelje →2-dijelno.g. koristi se pejzažom kao pozadinom i ističe detalje (životinje) Velasquezovi pejzaži su savršeno prožimanje likova i ambijenta → 83 portreta kraljevske porodice. 2 tornja flankiraju pročelje. poput sv. 1656.. – inspiracija Berninijevim kolonadama na trgu sv. genre – motive i pejzaže. slikarstvu nas vodi do El Greca. prvi put odlazi na kratko u Madrid. (Tizian & Tintoretto) – posebno na boje.. Milano i Veneciju. slikarstvo 16.g.st. koje se postale slikovitije i manje kontrastne posebnu fazu njegovog slikarstva predstavlja djelovanje na dvori kralja Filipa IV.

dijete Isus – Velazquezova kćer • • bogati kolorizam. Doria-Pamphili ► GOSPOĐA S LEPEZOM. • na prvi pogled čini se da je prikazan trenutak pripreme jela u kuhinji • na ogledalu se vidi da je riječ o posebnom događaju → odražava se prizor Krista s djecom • princip dočaravanja nevidljivih dijelova prostorija ► MADRE JERONIMA DELA FUENTE. Nat. Prado ► PORTRET FILIPA 4 i CONTE DE OLIVARESA.g. 1634. 1650. snažni kontrasti boja. ► PORTRET PAPE INOCENTA X.• • • • • • • • • u središtu mala princeza Margerita pas. 2 patuljka. 1620. Prado • lik BsD → portret njegove žene • lik najmlađeg kralja → autoportret. i Marije Austrijske figure i ambijent sažima u 1 cjelinu osjećaj melankoličnosti prisutan je u svim likovima naslikao sebe u uniformi viteškog reda sv. Prado. pozadina je pejzaž ili neutralna u pejzažu upotreba plave i zelene boje u različitim nijansama ► KRIST U KUĆI SV. odgojiteljice u zrcalu → prisutnost Filipa IV. MARTE. 1646 ► VEDUTA SARAGOZE. 1647. Rim.g. Gall. 1641 – 42 FRANCISCO DE ZURBARAN 1598 – 1664 (Sevilla – Madrid) • • • • 2 uz Vealzqueza i Murilla čini trojac najznačajnijih barok. London. Gall. 1635 ► PRINC FERDINAND LOVAC. → nauk kod slikara de Villanueva utjecaj Ribere (slike koje su dopremljene iz Napulja u Španjolsku) 1634. dolazi u Madrid. slikara u Španjolskoj 1613. učenja Velazquez isključivo slika prema modelima i kada se radi o portretima i kada ne ► DJEČAK I STARICA KOJA FRIGA JAJA. koji ga uvodi na kraljevski dvor 43 . 1619 – 20. prikaz jelena kao ukrasa inventara ► prikazi članova obitelji Filipa IV kao lovaca ► FILIP IV. 1618 ► POKLONSTVO KRALJEVA. LOVAC. Jakova u svoje slikarstvo uvodi eleganciju lišenu glamuroznosti njegovo slikarstvo je odraz aktualnih filozof. Prado ► PATULJAK-LUDA S PSOM. u kontaktu je s Velazquezom. 1619. → u sličnim pozama ► JELENJA GLAVA. Prado ► KRUNJENJE BOGORODICE.

1626. Augustin. crkva samostana Trinidad Calzada. Sevilla • dominikan. 1632 • oltarna pala Apoteoza sv.g. Tome Akvinskog sv. pred tamnin pozadinama ► slike za SAN PABLO EL REAL. 1629 – 33 • prikazi svetaca i karmelićana → sv. * predviđen je 21 prikaz iz života sv. Grgur. Dominika • 7 prikaza crkvenih otaca → Anastazije. 1629. van Dyck. Ferdinand. samostan mercedanijanaca u Sevilli. • Vizija Nebeskog Jeruzalema • Ukazanje sv. jako svjetlo u kontrastu sa zagasitim pozadinama izvrstan crtač slike su jednostavno komponirane većina njegovih portreta prikazuje redovnike u bijelim haljama.g. prima narudžbu za 21 sliku • 14 prizora iz života sv. Bonaventura u molitvi • Sv. Rubens. Tome Akvinskog ► slike karmelićanskog samostana San Alberto u Sevilli. Franjo ► ciklus iz života sv. A. Bonaventura • u sakristiji samostana → RASPEĆA ►ciklus slika o SV.• • • • • • • • Zurbaranovo slikarstvo je isključivo vezano za život španjol. franjevački kolegij u Sevilli • 1627.g. Bonaventuri • Sv. • ciklus od 8 slika. Toma. Tome u Sevilli. samostanima → srednjovj. sačuvane samo 3 • Rođenje Bogorodice • Djevojčica Marija sa sv. Jere ► ciklus iz života sv. samostana i redovnika izvor ikonografije & tema → duhovni mistični tekstovi koji su se širili po španjol. Joakimom i Anom • Krist dijete blagoslivlja ► CIKLUS O SV. čija je djela upoznao za boravka u Madridu 1648 – 50 44 . Sevilla. naručeno 6 slika • Posjet sv. mistični tekstovi realizam & zanosni fanatizam → temeljno obilježje Zurbaranovog slikarstva prikaz duševnog stanja svetaca snažno modeliranje. Petra na križu ► slike za veliki kolegij sv. Bonaventura na Lyonskom koncilu ► RETABL OLTARA SV. 1629. Bruna ► autoportret (starčić s paletom u ruci) MURILLO (Bartolome Esteban) • • • • 1618 – 82 3 rođen u Sevilli učitelj Juan de Castillo čitav život u Sevilli na njegov razvoj utječe Tizian. Petra N. sv. Samostan. JOSIPA. BONAVENTURI. Jeronim. PETRU NOLASCU. Dominik.

Madrid ► STARI LIHVAR . veliki broj Madona genre scene → dječaci koji jedu grožđe i dinje.g. Prado ► DJEČAK SA ZGRČENIM STOPALOM. → Napulj. 1650 – 70. topli prelijevi ciklus o sv. London 4 JUSEPE RIBERA 1591 – 1652 • • • • • • • • • • • • slikar i bakropisac uči u Valenciji kod Ribalte Italija → Padova. Parma. Louvre → najvažniji bakropisi → 1628 – 29. Louvre Dječak koji se smije.• • • • • • • • • • • • • • • postaje prvi predsjednik Akademije u Sevilli (osnovana 1660) slika religioznu tematiku i genre prizore iz života Seville u religioznoj tematici glavna tema je Bogorodica i prizori iz života svetaca Bogorodicu prikazuje kao ljupku andaluzijsku ženu u genre scenama prisutna je realistička komponenta → prikazi iz pučke obiteljske sredine na njegov kolorit utjecalo venecijansko slikarstvo. 1645 – 46 Rođenje Marijino. prosjaci Rođenje Marijino Čudo sv. pustinjaka i starkelja chiaro-scuro. BARTOLOMEJA. samostan San Francisco. Velazquez i Flamanci prisutan naturalizam Carravagia → svijetle boje. Sevilla. do kraja života utjecaj Carravagia postao glavni predstavnik napuljske slikarske škole baroka radio za španjol. Rim 1616. Ivanom Krstiteljem 30 Bezgrešnih začeća. Diega . Bruxelles ► DIOGEN I NJEGOVA SVJETILJKA.g. slijedi način Carravagia u kasnijoj fazi → topliji tonovi likovi na crnoj ili tamnoj pozadini imao mnogo učenika (LUCA GIORDANO) ► MARTIRIJ SV. ► APOLON ODIRE MARSIJU. Franji. potkralja i za crkve pretežno radio likove asketa. 1655 Dijete Isus s malim sv. Dresden 45 .

AGNEZA & ► MARTIRIJ SV. koji je oko 1610. Amsterdam SREDNJE RAZDOBLJE do ≈1650 • Sv. München Otmica Ganimeda. Pariz 1631 – 42 RANO AMSTERDAM. JI od Amsterdama 1613 – 20 pohađa latinsku školu 1623. što je imalo ključnu ulogu u njegovom životu školovao se kod Pietera Lastmana. pod nazivom „Ujedinjene provincije“ – karakteristična obilježja – demokratsko političko uređenje i kalvinizam (nije dopušteno ukrašavanje crkava) REMBRANDT Harmenszoon van Rijn. a tek 1632. Ermitaž 46 .g. London Tobia i Ana. u duhu svojeg osvrta na čovjeka.g. 1629. najistaknutijeg nizozem. ljudska sudbina i nemoć prema životnoj sili. 1645. vlasti. Pariz Krist u Emausu. odselio se u Amsterdam. 1635. 1626. 1624. žena mu umire od tuberkuloze. političko odvajanje sjeverne i južne Nizozemske Južna → FLAMANCI → obuhvaća Flandriju. autoportret !!! 5 NIZOZEMSKA • • • 1609. Ufizzi. se konačno odselio u Amsterdam 1642. 1633. JERE. Dresden Noćna straža. nakon čega Rembrandt počinje eksperimentirati i slikati ono za što publika nije imala sluha → npr. radi psihološke studije čovjeka u raznim životnim fazama BIBLIJSKE SCENE → prikazuje na poseban način. 1606 – 69 • • • • • • • • • • • • • • • rođen u gradu Leida. kompozicije s brojnim figurama Lazarovo uskrsnuće. obitelj s anđelima. 1633 Podizanje križa. smještene su u svakodnevno okruženje na taj način približava ih svakodnevnom čovjeku LEJDENSKO RAZDOBLJE 1625 – 31 slike manjeg formata. sjedište kraljevske vlasti bilo je u Bruxellesu Sjeverna → oslobođena od španjol. Dresden ► SV. Noćna Straža velika Rembrandtova tema je ČOVJEK. München Skidanje s križa.g.g. 1633.► SV. boravio u Italiji. LOVRE. RAZDOBLJE • • • • • Muka Kristova. vjerojatno u Rimu gdje je došao u kontakt s Carravagiom vraća se u Leidu. 1642. slikara.g.

velike scene stavlja na tamnu pozadinu. 1649. slikarstvu njegovo najstarije poznato djelo ► MARIJA I MARTA S KRISTOM.• Suzana u kupelji.g. 1655. u pozadini proviruje Rembrandtova glava • likovi stražara imaju svoja imena i mogu se identificirati → 1699. Dresden → najčešće je slikao intimne prizore.st. Ermitaž Oderani vol. Berlin 1 KASNO RAZDOBLJE. Haag ► LEKCIJA IZ ANATOMIJE DOKTORA TULPA. 1658. 7 studenata i dr. posljednji autoportret • • • svoje scene smješta u svakodnevni prostor. New York ► KOKETA ► POGLED NA DELFT. 1633 • grupni portret.Beč ► LEKCIJA IZ GLAZBE. 1654. nakon 1650 • • • • brojne slike velikog formata Stara žena u naslonjaču. tek za procvata impresionizma u Francuskoj otkriven je kao 1 od najvećih nizozem. 1642 • grupni portret 28 članova gradske straže u trenutku okupljanja • grupa sadrži i 2 figure djevojčica i 1 psa. pa svjetlom ističe središnji lik i događaj na velikim slikama koristi snažne boje.Tulp ► NOĆNA STRAŽA. dok su na većini slika vidljive tamnije boje naslikao je mnogo autoportreta 2 JAN VERMEER VAN DELFT 1632 – 75 • • • • • za života je smatran prosječnim slikarom. interijere s 2 ili više likova ► ATELJE. slikara 17. temelj Veermerovog slikarstva je svjetlost koja u strogoj tišini okružuje stvari živio je u teškim uvjetima njegov način predstavlja novost u nizozem. Louvre David pred Saulom. Edinburgh ► PRODAVAONICA. 1658 • rodni grad u kojem provodi cijeli život 47 .

slike • u Rimu je proučavao arheološke spomenike • 1608. vraća se u Antwerpen • učio od domaćih majstora • 1600-09 → ITALIJA. 1664 ► GOSPODIN & GOSPOĐA ZA STOLOM. Amsterdam ► MLJEKARICA. koja plete čipku ► ŽENA KOJA PLETE ČIPKU. arh. stabla. alegorij. osunčani i zatamnjeni oblaci efekt titranja svjetlosti → pomoću kratkih točkastih poteza ► ULICA U DELFTU. Antwerpen ► SKIDANJE S KRIŽA. te vlastitih ideala 1618 – 20. tornjevi. crkve. 48 . Amsterdam • 1 od rijetkih slika eksterijera • mirnoći doprinosi lik žene u ulazu kuće. atmosfera mira i harmonije ► LJUBAVNO PISMO. katedrala • • • • • • Rubens je uspio na svojim platnima ostvariti dubinu i prostor. koju su najveći rimski barok. Antwerpen. Venecija.g. Gonzaga ga šalje u misiju u Španjolsku → Filip II. 1613. vraća se u Antwerpen kao zreo slikar. uzor Tizian • snažan utjecaj Tintorettovog manirizma!!!! • u Mantovi → dvorski slikar Gonzaga • 1601 – 02 → Rim.g.g. alegorij. upoznaje djela Rafaela & Michelangela (→ crteži po freskama Sikstine) • 3 slike za crkvu Sta Croce in Gerusalemme • 1603. slikari (Carracci. lađe vjerno topografski prikazao grad ali u idiličnoj tišini koristi svjetlo na razne načine → oslikava se na mirnoj površini mora. Amsterdam → nema narativnosti JUŽNA NIZOZEMSKA (Flandrija)→ Flamanci • pod španjol.g. krunom → središta – Bruxelles i Antwerpen PETER PAUL RUBENS 1577 – 1640 • rođen u Siegenu u Westfaliji • obitelj pobjegla u Njemačku jer mu je otac bio protestant • 1587. Pozzo) ostvarili u okviru zadanog monumentalnog slikarstva sposobnost istovremenih ispunjavanja zahtjeva društva i mode.. → Mantova • radio i u Genovi → portret. za katedralu u Antwerpenu je izradio „Navještenje“ • osnovao je slikarsku radionicu ► RASPEĆE KRISTA. Sadržajima svoju kuću je pretvorio u atelje proučavao je kasnorenes. → prijelaz u dinamičnu kompoziciju. Cortona. 1611 – 14.g. i historij.• • • • precizno prikazuje svaki detalj grada vidljiv iz pogleda s roterdamskog kanala → kuće.g. naručio portretna poprsja (Prado) • 1604. kolorit bogatiji tematiku obogaćuje mitološkim..g.

Prado ► SV. ženi se po drugi put dovršava stropne slike za Banqueting house u Londonu ► VRT LJUBAVI. IGNACIJE LOYOLA ► SV. radi Madonne. Firenca. → LONDON 1630. 1615 – 18. gdje je upoznao Velazqueza portretirao je Filipa IV. za palaču Luxembourg (→ Louvre) → PRIKAZI IZ KRALJIČINA ŽIVOTA ► ADAM & EVA U RAJU. Berlin ► PAD PROKLETIH. → Antwerpen.g. Venecija. Torino. slike. Bruegelom St.g. Bologna. van Dyck. ► u Rubensovu radionicu 1620. slikarstva. snažni kontrasti između osvijetljenih likova i tamne pozadine → utjecaj Carravagia • • • • • • scene iz života Marije Medici . u koloritu Tiziana. ► PORTRET HELENE FOURMENT. dolazak u luku Marseilles 1628 – 29.. odgoj u Firenci. Rafaela & Tiziana 1623 – 27.g. J. put u Pariz. na poziv Jamesa I. druga Rubensova žena • učenici i suradnici → A. 1612 ► BITKA AMAZONKI. 1635. Bruegel 4 ► OPLAKIVANJE KRISTA • nastalo nakon povratka iz Italije • izraženi manirist.. oltar. radi gotovo isključivo portrete putuje u Pariz stalno usavršavao i mijenjao način slikanja ANTWERPENSKA FAZA : KRUNIDBA TRNOVOM KRUNOM. 1599 (Antwerpen) – 1641 (London) • • • • • • • • • • • I. München ► NEPTUN & AMFITRITA. → Antwerpen utjecaji Rubensa.► OPLAKIVANJE KRISTA. bolonj.g. usavršavanje u ITALIJI (Genova. KARLO BOROMEJSKI ► SV. – London.25). • 1617. školu 1632. → Antwerpen. smrt kralja Henryja IV. ide u London. svete porodice u kompoziciji slijedi Rubensa. Genova) → službeni portretist visokog društva 1629. završava njezinom Apoteozom → obuhvaća rođenje. Rim) 1622.g. putuje po Italiji (Milano. → Charles I. Palermo.g. Rim. 1638. boravio na dvoru u Madridu. atelje.g. naslikao zajedno s J.g.g. dvorski slikar 1621 – 22. Berlin 49 . München ► ciklus od 21 prikaza velikih dimenzija za Mariju Medici (1622 . FRANJO ASIŠKI ANTONIS VAN DYCK. utjecaji tal. kopije Tiziana 1629..g.

Hvar. Stjepanu papi.st. SEBASTIJAN. Charles I. Antwerpen SV. OLTAR. LONGHENA 1598 – 1680 • najznačajniji umjetnički zahvat 17. Longhene • središnju sliku je trebao naslikati Jacopo Palma Mlađi. sv. München AUTOPORTRET. portreti kraljevske djece R. Prado SV. a gradnju nastavljaju sinovi Baldassare i Decio • hvarski oltar predstavlja prvo Longheninno samostalno ostvarenje • oltar se može u potpunosti smatrati djelom B. katedrala • projekt izradio Melkisedek Longhena.g. Windsor SV.. Stjepana pape. na području Mletačke Dalmacije ► GL. TOMIĆ : BAROKNI OLTARI I SKULPTURA U DALMACIJI B. umire 1616. Louvre.st. Palermo FAZA: nekoliko PIETA. mletački majstor iz 16.. posvećen sv. LONDONSKA FAZA : • Kraljica Henrijeta. MARTIN. Berlin. • • • III. • • ČUDO ZMIJE. Ermitaž II. na konju.• • • II. ali je nakon njegove smrti dovršio Nicola Renieri • slika → prikaz sv. München 5 FAZA : SUZANA & STARCI. vodi radionicu u Veneciji. Jeronimom i sv. SEBASTIJAN. München MADONNA DEL ROSARIO. Karlom Boromejskim 50 . BsD.

Šime u crkvi sv. u crkvi San Pietro di Castello u Veneciji nastaje oltar San Lorenza Giustinijanija prema Longheninom projektu → tip oltara na čijoj menzi su postavljena 2 anđela u funkciji držača. ističe se kipar Girolamo G. COSTE • koncipirani → menza. 1672 • prvenstveno skulptorska koncepcija grobnice – pokrenuta figura admirala na nogama. Frane u zadru • kopija oltara San Daniele u Veneciji (uništen) • drugo Longhenino djelo u Dalmaciji.Longhena je isključivo arhitekt. Krševana u Zadru. spominje kao arhitekt • bili su u bliskoj vezi s Longhenom. OLTAR GOSPE ŽALOSNE – P. oltara s edikulom za oltarnu sliku • Garzotti je poznata kamenoklesarska obitelj. monumentalni oltar • 1668. OLTAR SV.. sv. ne naslućuju se anatomske pojedinosti. oltara Sta Maria della Salute B. u sredini slika ili svetohranište FRANCESCO CAVRIOLI • • • • • • • • • pomoćnik B. OLTAR SV.st. SAKRAMENTA – Alessandro i Pietro TREMIGNON 3. nad kojim je postavljen kip sveca → sa strane centralnog dijela šire se 2 bočna krila u vidu postamenta povezanih balustradama. Marko i Ivan} → ovaj oltar ima funkciju čuvanja relikvija ali često se nad menzom uzdiže svetohranište • na projektu ovog oltara zaposlen je niz majstora čija djela nalazimo u Dalmaciji. koji je Baldassarea. Girolamova sina. gdje je izradio anđele izradio je 2 identična (brončana) anđela za škrinju sv. Pavao. zrelobarok. Šime u Zadru – naručio Leonardo Foscolo.• B. i kipove 2 sibila s gl.g. oltaru 1661(crkava San Niccolo dei Tolentini) . JOSIPA 2. Longhena je osim prototipa mletačkog barok. Lorenza Giustinija i anđele na oltaru sv. oko sebe okuplja čitav niz majstora koji mu pomažu u njegovim projektima • 1646. poput Francesca Cavriola → izradio anđele na oltaru S. Lorenza Giustinija u crkvi San Pietro di Castello u Veneciji. oltara : 1.g. okružen zastavama i trofejima. ugovor sklapaju B. imenovao svojim univerzalnim nasljednikom 51 . 2 anđela su salivena od brončanih turskih topova anđeli su isto oblikovani kao i na oltaru sv. kip Uskrslog Krista na gl. Lorenza G. nabori su ravni i glatko oblikovani izradio kip Venecije (alegorija) za stubište San Giorgio Maggiore. Longhene na oltaru Sv. nositelja relikvijara sa svečevim relikvijama. podiže se 10 barok. projektant ali i altarist. OLTAR GOSPE OD KARMELA – L. NEGRI 4. te 2 figurama poraženih Turaka ► OLTAR GOSPE OD KARMELA. crkva San Antonio u Padovi. po 2 stupa nose zabat. oltara zadao i prototip grobnice zrelobarok.g. koji postaje Longhenin suradnik • izradili su oltar Sv. razdoblja u Veneciji ► GROBNICA CATARINA CORNARA. gdje se Girolamo G.Longhena i Gerolamo Garzotti • klasičan pr. • u hvarskoj katedrali kroz 17. na postamente su postavljeni kipovi svetaca { Petar. njegova djelatnost u potpunosti ovisi o Longheni vezan je uz tradicionalistička usmjerenja.g. Šime u Zadru 1646. njegova skulptura je jednostavna i funkcionira samo u zadanom arhitekt. prostoru oltara prepoznatljiv način obrade draperije i tijela → dijelovi tijela su kompaktni. generalni providur i zapovjednik u borbi protiv Turaka 1648.

posebno po nestalom oltaru u crkvi San Daniele u Veneciji njihova djela su sačuvana u crkvi San Moise. patron katedrale i Sv. kipovi svetaca su naknadno postavljeni na postolja povezana balustradom • utjecaj B. & P. široki stipes ukrašen krugovima. broda • naručila braća Ivaneo • menza. program oltara : uz BsD su sv. Girolamo Garzotti • izvedenica Longhenina oltara → izdignut na 4 stepenice. (slika → gotika!!) • ikonograf.g. mletačkog kipara 2 ALESSANDRO & PAOLO TREMIGNON {otac i sin} • • značajni arhitekti 17. u Veneciji. Krist liječi gubavca. zvijezdama.► GL. sv. crkvi sv. 52 . ZADAR • 1672. Roko liječi okuženog • skulptorska oprema oltara ukazuje da je to djelo ranobarok. oltar sv. djeluju u Veneciji i Dalmaciji. ŠIBENIK. Petra & Pavla 5. SV. (A&P) • prvi travej j.g.g. podignut odmah nakon završetka gl. Jeronimu i Gaetanu { naručio biskup Jerolim Priuli} → uzor ostalim oltarima u bočnim brodovima 2. KATEDRALA oltar Gospe od Plača izrađen između 1638 – 45. KRŠEVAN. Stjepana u Starom Gradu na Hvaru • djelo A.g. • naručila bratovština Presvetog Sakramenta • predložak – oltar sv. 1692. Josipa. oltar sv. JOSIPA. zabat i slika ► OLTAR SV.g. oltar sv. čijim je zagovorom Šibenik bio pošteđen od kuge 1635. OLTAR. isti koncept • u sredini postavljeno 3-dijelno svetohranište s kupolom → po istom konceptu izrađuju još 5 oltara u hvarskoj katedrali : 1. gdje izrađuju oltare po uzoru na Longhenine oltare. OLTAR. SAKRAMENTA (A&P). župna crkva sv. Jakov. Lucije ► GL. 1698. 4 stupa. biskupski oltar posvećen sv.st. 1694. Tremignona. 1692. padovan. Lorenza G.. Prospera 4. u San Pietro di Castello (stipes) i gl. katedrala ► OLTAR SV. Roko. oltara iz San Niccolo dei Tolentini (svetohranište) ► • • • • GL. ali koncepcija je projektirana u obliku Longheninih invencija zavjetni oltar na koji je postavljena čudotvorna slika BsD. oltara u Hvaru autor nije utvrđen. a sa strane postolja za svece • na sredini menze → 3-katno svetohranište s kupolom (oblik tempietta). zaštitnik od kužnih bolest (skulpture!!) • na stipesu → reljefni prikazi : Krista podržava anđeo. u južnoj kapeli 3.. Križa.g. Justine i katedrali u Chioggi HVAR. OLTAR.g. Longhene → oltar Sv. oltar sv.

1696. SV. OLTAR SV. Sardi je projektirao 5 oltara → izvorno su izrađena za benedikt. tipu slavoluk-oltara. OLTAR. a ostali su tzv. crkvu Sta Croce na Giudecci te oltare kupio je velološinj. 1687 – 88. Nikole → oltar Bezgrešnog začeća Bl. karaktera GIUSEPPE SARDI 1624 – 99 • iz kamenarske obitelji iz Morcotea. Duha → gl. nad stupovima su kipovi anđela (po 3) → srodni su dubrov. Antuna ima udvojene stupove. FRANE. franjevačka crkva • 5 oltara u razdoblju 1684 – 96 • • • • • • • • BEZGREŠNOG ZAČEĆA BL.g. trokutasti zabat. JOSIPA. SV. oltar } slična koncepcija s hvarskim oltarima ► TROGIR → benedikt. San Benedetto Vecchio. po 2 stupa sa strane. okvir za oltarnu palu • stoga su oltari isključivo arhitekt.► VIS. & P. kao arhitekton. STUPOVI. GL. slavoluk-oltari → 2 grupe (kombinacije) = oltari koncipirani od stipesa i 2 stupa. komponirani od dvostrukog zabata njegova djelatnost u Veneciji i Padovi → VENECIJA : Sta Maria del Giglio PADOVA : San Antonio. Antuna Opata • • • • • 1. ANTUNA. što povećava plasticitet koncept oltara : MENZA. 2. 1681. PALA ILI KIP SVECA VELI LOŠINJ. oltarima kao projektant oltara Sardi se nastavlja na Longheninu tradiciju projektirao je samo 1 oltar – tabernakul. OLTAR POLAGANJA U GROB. Kapetan Gaspare Kraljeto. KRIŽA. dok oltar sv. OLTAR San Francesco Grande. DJEVICE MARIJE 1684. oltar Crkva sv. crkva sv. oltar sv. SAKRAMENTA 53 . franjevačka crkva → gl.. stoga su skulpture izrađivali kipari – npr.naručila plemkinja Elizabeta Vitturi. 1685. franjevačka crkva u Zadru) 4 oltara imaju po 1 stup sa bočnih strana.g. 1693. Sakramenta u hvarskoj katedrali – svetohranište – kipar Lorenzo Viviani • njihovi oltari pripadaju tzv. rodom s Hvara ☼ A. SV. na Luganskom jezeru DUBROVNIK. koji nose polukružni / trokutasti zabat oltari sa po 2 stupa i atikom. Tremignon nisu bili kipari već arhitekti. koji je živio u Veneciji oltari su povišeni na 2 stepenice. POLUKRUŽNI ZABAT.g. • • • G. crkva sv. SV.g.g. KORINT. menza. dubrovački oltari su jednostavnog oblika ali pokazuju utjecaj Longhene (oltara San Daniele u Veneciji i oltara Gospe od Karmela. Djevice Marije.

pala s prikazom Navještenja → potpisano djelo!!! V. Ivana K. Ivana K. Obitelji • djeluje u Veneciji. LOŠINJ. anđeo GIOVANNI COMIN 1657 – 95 • rođen u Trevisu u kipar.• • • SPLIT.st. – izradio kip sv. LOŠINJ.g. Udinama → izrađivao kipove anđela i svetaca za oltare. • bogato izrađene draperije. OLTAR. Dobrota. nalazi se između prostora mauzoleja i kora. crkva Gospe od anđela * 2 anđela putta sa strana svetohraništa ► svi kipovi iz lošinjskih crkvi su dio 1 cjeline koja je došla donacijom kapetana G. i Ivana Ev. Djevice Marije) u Kaštel Lukšiću • 2 anđela stoje na oblacima → utjecaj mletačkog majstora le Courta i ant. Sardi (Saudi ?) • Rouer je izradio kipove sv. kosa i krila KIPAR. župna crkva (posvećena Uznesenju Bl.st. Križa izradio 3 anđela na zabatnim obratima V. OLTAR. ► SAN PANTALEON. crkva sv. → fasada Sta Maria della Salute – kipove 4 evanđelista → Murlis. Mateja • mramorna oltar. 19. umj. TOMASO ROER (ROES) → kipar GL. katedrala. župna crkva. GIVANNI BONAZZA 1654 – 1736 • najznačajniji venecijan. Kraljeta → pripadali su crkvi San Giuseppe a Castello 54 . nad oltarom izrađen kasetirani svod KIPARSTVO U TRADICIJI GIUSTA LE COURTA • le Court → suradnik B. crkva sv. S. Lovre • kipovi Bogorodice & Gabrijela (17. Padovi. Lorenza Giustinija. → * izradio 2 anđela koja kleče uz Bogorodicu i 3 anđela na obratima polukružnog zabata ∞ na oltaru sv.) nadodani su na oltar s poč. Lorenza G. te reljefe za antependije → GL. glavni oltar koncept Longheninog oltara S. Pietro di Castello u Veneciji → 2 anđela nose edikulu za izlaganje Presvetog Sakramenta → slika Matej PONČUN (prizor iz Euharistije) oltar je samostojeći. Venecija. kipar iz ovog razdoblja BOKA KOTORSKA. Petra. Ši. → gl. Trevisu. Pavla. Antuna Opata * kip Gospe od Ružarija na oltaru sv. crkva sv. STRUJANJA OKO 1700. oltar projektirao G. Longhene na oltaru San Lorenza G.

razdijeljen sa 6 polustupova s jon. Gospa od zdravlja • na stipesu 2 anđela podržavaju sliku BsD • na stipesu prikazan reljef „Poklonstvo pastira“ ANTONIO VIVIANI . ne zna se da li je njegov učenik ili suradnik 6 GIUSEPPE TORRETTI 1664 – 1743 BADIJA.g. Tripuna • na bazama stupova u visokom reljefu ► sv. Ana. • na stipesu je prikazan reljef „Bijeg u Egipat“ . zabata ► kipovi evanđelista. SAKRAMENTA. crkva sv. Cabiancom u načinu oblikovanja.→ meko oblikovana draperija. Frane • uzor → gl. krupna tijela. gl. naglašavanje anatomskih pojedinosti kod putta 5 FRANCESCO CABIANCA KOTOR 1. katedrala. kapitelima i 5 niša • u središnjoj niši 2 poklekla anđela drže u rukama mramorni sarkofag.. Ante • na obratima polukruž.Tripuna (8 prizora) • ulaz u riznicu → 2 pilastra. glavni oltar • na stipesu se nalaze 4 evanđelista koja nose na leđima zemaljsku kuglu. nadbiskup Vicko Zmajević • središnji dio oltara je koncipiran kao slavoluk s 3 niše odvojene pilastrima i izbočenim stupovima • na bočnim postamentima su prikazani Vjera. crkva sv. oltar. prekriva cijelu širinu crkve 2. sv. KORČULA. Klare. Tripuna u klečećem položaju • u podnožju niša → po 2 reljefa iz života sv. gl. Josipa. Stjepan i sv. narudžba obitelji Sorkočević Kotor. na kapitelima sjede 2 anđela s košarom cvijeća Kotor. katedrala sv. na vrhu je kip Krista • na bočnim postamentima su kipovi sv. izradio Girolamo Campagn 55 .. na kojemu je lik sv. oltar. • posvetio zadar. franjevačka crkva. Zadar. 1719. a sa strana proroci Mojsije i Ilija • na pilastrima su kipovi 4 evanđelista.mletački kipar OLTAR SV. u središnjoj niši je Pieta. Tripuna * oprema riznicu DBK → franjevačka crkva • oltar Gospe od Karmela → 1696.g. Ivan K. Ljubav. u sredini kip Boga Oca ZADAR. bucmasta lica. katedrala • Cabianca pregrađuje prostor moćnika i oblikuje njegovu unutrašnjost • polukružni prostor. oltar u crkvi San Giorgio Magg. 1708.. Ufanje & sv.a nad središnjom nišom anđeoske figure. sv. sa strana kipovi sv.g. Frane i sv. Klare & sv. 1704 – 05 • glavni oltar. Stošija. pelikan i poprsje Boga • pozadina ► zastor od žutog mramora pridržavaju anđeli • očita je povezanost s F.

sv.. Krševana. 1706 – 15. Vlaho. sv. Cabianca • djeluje u Dbk kao arhitekt : → projektira crkvu sv.g. nadbiskupa Tome Scottija u katedrali • 1708. Dominika • sličnu koncepciju – „Čudo sv. • Tagliapietra je postavio na postamente kipove sv.). ložu glavne straže → dovršava ljetnikovac Bozdari • kao kipar → GL. Katarine i sv. Torretti u kapeli vile Ma______ . Vlaha → dekorativni elementi s pročelja isusovačke crkve sv. OLTAR. 3 velika kipa na vijencu pročelj → sv. – kipar • očev posao nastavljaju 3 sina. Lovre i Ivana Ev. Kapela Orsini. S gl.g. pa bi se i gornji reljef mogao pripisati Torrettiju TROGIR. Ivana T. Dominika • prenesen je iz crkve sv. MARINO GROPPELI 1662 – 1728 • kipar i arhitekt • otac Giovanni Battista G. 1708.g. Ignacija → grobnica dubrov.1738. Zoila & sv. i Pado (tagliapietra) • boravi i djeluje u Dbk. ZADAR. Marino i Giuseppe (kipari). oltar sv. Eufemija 56 . → reljefni prikaz na stipesu → čudo sv. Krševana. OLTAR. Baldassare i Francesco Garzotti – 1672 – 1701. Dominika • oko slike sv. Vlaha → GL.g. altaristu Girolamu Costi je povjereno čišćenje i popravak oltara iz sv. franjevačka crkva – kip Uskrslog Krista → vanjska skulptorska dekoracija crkve sv. po djelatnosti se može usporediti s kotorsko-dubrovačkom djelatnošću F.g. katedrale → grobnica izvedena od kamena.g. Šimuna. Vlaha (1706 – 15.spominje se od 1708 – 56. ukras – glava ratnika na zaglavnom kamenu 7 MLETAČKI ROKOKO KIPARI ALVISE TAGLIAPIETRA . Stošije • posjeduju eleganciju i krhkost svojstvenu rokokou • napeta krivulja izvijenih tijela. Dominika ugradio je već postojeće likove sv. Vlaha 3 anđela na zabatu i glava anđela u zaglavnom kamenu. katedrala • kipovi sv..g. u sakristiji dubrov. mramora i štuka • • kamena skulptura pročelja crkve sv.ZADAR.g. M. Dominika → 1763. Magdalene • Michele Costi nastavlja radove 1776 – 80. sv. Ante Padovanskog“ je izradio G. oltara katedrale • bliski Torretijevim djelima • 2 anđela sa strana sarkofaga bl. oltar sv. Ivana Trogirskog. katedrala. Vjera & Nada • u unutrašnjosti → kip Uskrslog Krista u niši poviše ulaza • glavni oltar ► gradska straža → vrata. između 1672 – 1701 • oltar izradili mletački altaristi Girolamo. oltar bl...g. ispod gusto nabrane draperije nalaze se čvrsto oblikovana tijela ROVINJ. crkva sv.

katedrala elementi barok.g. klasicizma 57 .g. Zanipolo angažira kipare Giovannija Bonazzu. Makarska (tabernakul oltar) 1790. crkva sv.g. Sakramenta i sv. 1707. Krševana. arh.g. župna crkva ► KRSTIONICA & OLTAR GOSPE OD RUŽARIJA. – oltar Duša od Čistilišta. T. SPLIT. oltar. ZADAR. Boka Kotorska NADGROBNI SPOMENICI : providura Marina Zorzija. Gospa od Poišana. 1728. ZADAR. oltar – kip BsD (B. 1675. Mihovila i Petra na istoimenim oltarima 1739 – 46. oltar1759 – 61. oltaru. franjevačka crkva. katedrala • oltar sv. katedrala sv. pri obnovi kapele del Rosario u SS. Šime. kapetana Šimuna Fanfogne. Dominika • gl. vojnog inženjera Francesca Rossija.g. ZADAR. 1764. → portretna bista pokojnika. reljefi s prikazima sv. dekoraciji 3 oltara. Marka. južni zid sv. oltar. postavlja kipove pripisuju mu se i kipovi sv. koji nastaju 1741.crkva sv. – projektirao Girolamo Laureato.g. Morlaitera da izrade na zidovima feljefe s prikazima iz života Bogorodice projektirao oltare – utjecaj Longhene i Giuseppea Sardija preuzima tip slavoluka i tabernakula oltara koncentrira se na konstrukciju svetohraništa s kupolom oltar = stipes. crkva sv. ► GL.g. Jurja i Roka na gl. Tagliapietri GIOVANNI MARIA MORLAITER 1699 – 1781 • mletački rokoko kipar ZADAR . Brač. crkva sv. Nikole na oltaru sv. Nikole. – gl. crkva sv. Zadar.g. • • • • 1786. 1729. anđeli i ukrasi na svetohraništu SPLIT.. kip Gospe od Karmela.M.st. ugrađena visoko u zid → sadrže pokojnikovo poprsje. Stasija PIETRO ONIGHA 2/2 18. – gl. Marije. – najznačajniji za razvoj oltar. Split 1806. Marije • gl. koje okružuju volute i ratni simboli s epitafom o njihovim zaslugama 8 GIORGIO MASSARI 1687 – 1766 • • • • • • arhitekt u 18.st.g. Nerežišća. kip sv. Badija (Korčula).• • • Tagliapietra radi na skulptor. od Ružarija) – pripisuje se A. OLTAR. Alvisea i Carla Tagliapietru i G.g. Dujma • • • • • anđeli na zabatu oltara Gospe od Ružarija – župna crkva. Eufemije. Marka. kipovi anđela na oltarima sv. PRČANJ. Dobrota.g. 2 ugaona stupa i središnja kartuša ► OLTAR KRIŽA.

crkva Gospe van grada gl. Šibenik. 1775. Frane. oltar za franjevačku crkvu sv. SKRADIN 58 .g. antikizirajuća lica PIO & VICKO DALL' ACQUA • • • • • • • • značajni venecijan. Tisno . altaristi 2/2 18. župna crkva oltar Gospe od Ružarija. oltar. Murter. gdje su izradili oltar sv. doselili se u Šibenik. oltar. Kaštel Gomilica gl. oltar. Lovre u Šibeniku gl.st. Katedrala. župna crkva (svetohranište) SPLIT. stilizirano i omekšano modeliranje draperija. crkva sv. župna crkva. 1758/59. ukočeno držanje. gl. Josipa Kopert_______ ili Gospe Žalosne. oltar.• svetačka tijela – snažan volumen.g.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful