1 od 33

PITANJA iz predmeta ELEKTRIKA I AUTOMATIKA porivne snage od 750 kW ili više Pitanje 1. 1. Nacrtaj strujni krug i navedi sve električne veličine koje u njemu vladaju, objasni njihovu međusobnu ovisnost i Ohmov zakon. a) istosmjerni strujni krug: - idealni, U, I, R, G, - realni Uv, Ui, Ru, Ri, ε , b) izmjenični (R, L, C; Z, U, I, XL, XC, P, S, Q)

Pitanje 1. 2. Kada je potrebno da dva sinkrona generatora rade u paralelnom spoju Brodski generatori uglavnom nikad sami ne napajaju mrežu. Najčešće je to više generatora u paralelnom radu. Kad se generator stavlja u pogon moramo ga priključiti na mrežu. Pri tom moramo biti vrlo oprezni i ispuniti određene uvjete: - napon mreže i generatora mora biti isti - frekvencije moraju biti iste i - faze iste (nema pomaka u fazi između napona mreže i napona generatora). Kad jedan od ova tri uvjeta nije ispunjen generator ne smijemo priključivati na mrežu. Posljedice su vrlo velike struje izjednačenja koje, mogu biti i veće od struja kratkog spoja što bi moglo uništiti generator. Postupak upućivanja: kod trofaznih generatora najprije moramo uvtrditi redosljed faza. To radimo dok rotor generatora miruje, promatranjem početka namatanja svih faza u smjeru okratanja rotora, a taj redosljed je i redosljed faza. Zatim se pogonskim strojem pokrene rotor generatora do približno sinkrone brzine vrtnje. Nakon toga podesimo struju uzbude (vidi vrste uzbude) tako da je napon na statoru generatora približno jednak naponu mreže. Ako generatorski napon kasni u fazi generator moramo ubrzati, a ako prednjači generator moramo usporiti dok se ne postigne istofaznost (∆ ϕ =0). Da li su navedeni uvjeti ispunjeni može se utvrditi pomoću instrumenata sa dvostrukom skalom koji istovremeno pokazuju iznos potrebnih veličina u mreži i u generatoru. Kad je generator u blizini sinkronizma (istofaznost) teško je utvrditi da li se vrti presporo ili prebrzo pa se upotrebljava instrument koji nam to pokazuje a zove se sinkroskop. Najčešći su sinkroskopi sa tri žarulje a može biti i sa skalom (vidi sliku)

2 od 33

Voltmetar V0 pokazuje razliku napona mreže i generatora koji u sinkronizmu mora biti jednak nuli. Tri žarulje su spojene prema slici i prostorno razmještene u trokut redosljedom kao na slici čine sinkroskop sa žaruljama. Napon na žaruljama varira s frekvencijom koja je jednaka razlici frekvencija mreže i generatora od nula do dvostrukog napona u jednakom ritmu varira i jakost svjetlosti žarulje. Pošto je razlika frekvencija u blizini sinkronizma jako mala ljudsko oko može pratiti te promjene. Naponi su pomaknuti u fazama za 1200 i imamo osjećaj da se svjetlo okreće u jednom ili drugom smjeru. Iz smjera okretanja možemo zaključiti da li se generator vrti prebrzo ili presporo i prema tome podešavamo vrtnju rotora generatora. Kad je izvršena sinkronizacija (žarulje se ugase, ne svijetle) generator možemo uključiti na mrežu pomoću generatorske sklopke. Na današnjim modernim brodovima imamo automatsku sinkronizaciju.

Pitanje 1. 3. Provjera ispravnosti asinkronih elektromotora Provjera ispravnosti (održavanje) brodskih el. uređaja provodi se kroz tri stupnja, ako to primijenimo na asinkrone motore imamo: 1. radovi održavanja 1. stupnja; pomoću vida, sluha, opipa i drugim osjetom primjetiti promjene na elektromotorima. Kontrole ulja, mjernih instrumental, šumova u ležajima, vibracije, zagrijavanje, podmazivanje, istrošenost kliznih koluta, kontrola nekih tabela i sl. 2. radovi održavanja 2. stupnja; podrazumjevaju se radovi na elektromotorima koji se mogu obaviti na mjestu ugradnje elektromotora a to su: - djelomično rastavljanje uređaja i njihovo čišćenje - pregled ležaja i podmazivanje - ispitivanje namota, kaveza, kliznih koluta - ispitivanje spojeva vijaka i kontakata - mjerenje izolacijskog otpora - kontrola ventilatora i sita - kontrola priključnih kutija i postolja - kontrola brtvljenja - kontrola djelovanja zaštitnih uređaja

3 od 33

- zamjeniti četkice - izbrusiti klizne kolute 3. radovi održavanja 3. stupnja To su generalni popravci elektromotora u radionici ili sl. Obuhvaća za: a) kavezni motor - rastavljanje motora - čišćenje rotora i statora - mjerenje izolacijskog otpora - ispitivanje stanja izolacije i dodatno izoliranje, lakiranje i sušenje - pregled paketa limova - pregled štapova i kratkospojenih prstenova - pregled ležaja, podmazivanje i po potrebi zamjena - provjera ravnoteže rotora, montaža kontrola lakoće okretanja - čišćenje priključne kutije i stezanje vijaka - ispitivanje stanja spojeke - kontrola uzemljenja - kontrola smjera i brzine vrtnje - namještanje električnih zaštitnih elemenata b) kolutni sve kao kod kaveznog, a još dodati: - ispitati rotorski namot - istokariti i izbrusiti klizne prstene - zamjeniti četkice - kontrolirati držače četkica i podesiti pritisak četkica

Vrste uzbude: . Pitanje 2. stvaranje izmjeničnog napona i jakosti struje (armaturna struja) frekvencije: f=ns⋅ p. ili E = 4. 1. četkice.4 od 33 Pitanje 2. 2. žarulje.95. Dijelimo ih u dvije grupe: a) kompaundirane b) nekompaundirane generatore s automatskim regulatorom napona . Objasni sastav. Ova uzbuda ima dosta nedostataka (kolektor..rotor. ali ostaju klizni koluti i četkice. reflektori. magnetski. zadatak statora. - generatori sa statičkom uzbudom (samouzbudni. kada se zavojnica s N zavoja ∆t nađe u promjenjivom magnetskom polju u njoj se inducira napon prema gornjoj jednadžbi. gdje je fn faktor namota i kod trofaznih namota iznosi od 0. releji. način rada. ns . svjetlosni.9 do 0. amplidini (rotacijska pojačala snage).sinkroni broj okretaja p . visoka cijena) i uglavnom se još koristi na već ranije izvedenim i još aktivnim sustavima.. mehanički Primjena: Grijači. zadatak rotora je stvoriti magnetsko polje prolazom istosmjerne struje namotajima rotora (uzbudna struja) Način rada. sklopke. vrste uzbude sinkronih generatora Konstrukcija: .stator. elektromotori . Obrazloži korisne učinke električne struje i navedi njihovu praktičnu primjenu Učinci: toplotni. nemaju kolektor.broj pari magnetskih polova ..44 Φ ⋅ f ⋅ N ⋅ f n .generatori s istosmjernom uzbudom (za uzbudu koriste se poredni istosmjerni generator. zakon elektromagnetske indukcije: U = −N ∆Φ . rotatroli (regulacijski generatori).

Regulacija napona: S obzirom da su polovi sinkronog uzbudnika na statoru tada se i njihova uzbudna struja dovodi preko čvrstih priključaka. klizne prstene.5 od 33 Kod samouzbudnog kompaundiranog generatora uzbudna se struja dobiva preko kompaundiranog trofaznog strujnog uzbudnog transformatora (1) koja se zatim ispravlja u neupravljivom ispravljaču (2) i dovodi uzbudnom namotu generatora (3). Postoji više različitih izvedbi uzbude takvih generatora. Pri stabilnom radu napon im je ± 2. kliznih koluta i četkica).08 s) i malo variranje napona. Nema kolektor. Regulator (6) ovisno o razlici željene i stvarne vrijednosti uzbudne struje upravlja tiristorskim ispravljačem. a time i ispravljenom uzbudnom strujom glavnog sinkronog generatora. Ovakvi generatori imaju brz odziv (0. . Regulacijom ove relativno male struje upravlja se naponom sinkronog uzbudnika. te zadovoljavaju uključivanje kaveznih asinkronih motora palubnih strojeva. generatori s rotirajućom izmjeničnom uzbudom i ugrađenim neupravljivim rotirajućim ispravljačem (to su sinkroni generatori bez četkica) predstavlja najsuvremenije rješenje brodskih generatora. četkice. Sinkroni uzbudnik nalazi se na istoj osovini kao i glavni sinkroni generator i pokreće ih zajednički pogonski stroj. a kod svih se uzbuda ostvaruje pomoću naponskog transformatora (4) i upravljivog ispravljača (5).5% nazivnog napona. Armaturni napon sinkronog uzbudnika napaja preko rotirajućeg ispravljača uzbudni namot glavnog generatora preko čvrstih priključaka (bez kolektora. Samouzbudni nekompaundirani generator mora uvijek imati automatski regulator napona. te tako mijenja uzbudni napon i struju.

2. električnom opremom brodova i tehničkom dokumentacijom. a u tropskom području približava se granici zasićenja.2.2. .izolacija mora biti dovoljne mehaničke čvrstoće. 3.vlaga u zraku . Relativna vlaga pri površini mora poprima vrijednost od 70 do 95%. rastalnih žica osigurača. te nad sprovođenjem zaštitnih i sigurnosnih mjera do utvrđivanja sposobnosti za obavljanje pokusne plovidbe provode klasifikacijska društva.1.materijal koji ne podržava gorenje . Vlažnost zraka Vlaga u zraku. . Uređaji moraju zadovoljavajuće raditi pri relativnoj vlazi: . Zahtjevi na brodske električne uređaje te sigurnost na brodu Nadzor nad gradnjom brodova.dijelovi koji provode struju moraju biti od bakra ili bakarnih slitina (osim specijalnih kontakata.tropsku Od brodskih el. struju ne smije pri nazivnim opterećenjima prelaziti dopuštenu temperaturu. Zahtjevi s obzirom na klimatske i pogonske uvjete Na rad električnih uređaja značajno utječu: .temperatura dijelova koji provode el. Temperatura okoline Klimatska karta svijeta sadrži četiri klimatske zone: . uređaja zahtjeva se da pouzdano rade u području temperatura od –250C do +450C.mehanički udarci i vibracije itd. 2. sa visokim sadržajem soli štetno djeluje na brodske električne uređaje.od 80± 3% kod temperature 40± 20C .gdje je moguće. grijača. U Hrvatskoj nadzor obavlja Hrvatski registar brodova ( kraće Registar).3.3.od 75± 3% kod temperature 45± 20C . E klase) .3. Zahtjevi s obzirom na materijal. obujam i masu . odgovarajuće zaštićena.2.polarnu .2. ugljenih četkica. kaveza rotora asinkronih motora. reostata. otporna na klizne struje i sl. (npr.oprema mora biti što manjeg obujma i mase .otporan na uljne pare . 2. sporohodne strojeve zamjeniti brzohodnim (koji su manje mase i obujma) 2.3.1.agresivna atmosfera .temperatura .nečistoće u zraku . Elektronički elementi i oprema koja se ugrađuje u sklopne ploče mora podnositi temperaturu okoline i 550C.subtropsku .otporan na utjecaj morske atmosfere . a temperatura od 700C ne smije izazvati njihova oštećenja.6 od 33 Pitanje 2.umjerenu .

električna oprema na otvorenoj palubi IP 56 . utičnice IP 55 . upotrebom odgovarajućih spojki.posrtanju do 100. pogonskih agregata.različitih metala .bočnom valjanju do 22.3. vijčane spojeve osigurati od samoodvrtanja.7 od 33 - od 95± 3% kod temperature 25± 20C Prilike pod palubom.pasivna (pocinčavanje. svesti na najmanju moguću mjeru (balansiranjem. Namotaji i dijelovi pod naponom moraju biti zaštićeni od djelovanja kondenzata.metala i pokrivnog sloja .3.2.u kupaonicama za rasvjetna tijela IP 34. te kod vibracija izazvanih pogonom strojeva. Razlika potencijala nastaje između: . valova i sl. montirati prigušivače oscilacija 2. u strojarnici i drugim zatvorenim prostorima su povoljnije. Korozija Korozija je proces nagrizanja površine metala kemijskim ili češće elektrokemijskim putem.3.4. Pri tome koroziju pospješuje i erozija kavitacija.5. . premazivanje zaštitnim bojama .uzdužnom do 50 .50 . 2.suhi stambeni prostor (najmanje) IP 20 .kod uređaja sa elektrolitima (akumulatori) ne smije u kosom položaju doći do istjecanje ili prskanja tekućine . Kosi položaj i vibracije Brodski električni uređaji moraju ostati neoštećeni i sposobni za ispravan rad i kod mogućih kosih položaja broda nastalih zbog njegovog naginjanja oko uzdužne osi (valjanje. uređaje i aparate uvijek uvode odozdo. presvlačenje kadmijem. a mjesto uvođenja pažljivo se zabrtvi.3. ljuljanje) ili oko poprečne osi (posrtanje).2.područja s različitim mehaničkim naprezanjima itd. Stupanj mehaničke zaštite i protueksplozijska izvedba električne opreme Dijelovi električne opreme moraju imati odgovarajući stupanj mehaničke zaštite (IP – International Protection) . Kabeli se u električne strojeve . Brodski električni uređaji prema pravilima Registra moraju zadovoljavajuće raditi pri dugotrajnom: .aktivna (katodna zaštita koja može biti iz galvanskih protektora (cink ili magnezij) ili još bolje iz anode priključene na istosmjerni izvor. Zaštita od korozije može biti: . kompresora. a dijelovi opreme u koju može doći do stvaranja kondenzata moraju imati otvor za njegovo istjecanje.bočnom nagibu do 150 . 2. pumpi i sl.vibracije izazvane pogonom glavnog pogonskog stroja. Elektrokemijska korozija nastaje uslijed razlike potencijala i elektrolita (sol u vlažnom zraku) koji na površini metala stvaraju galvanske korozijske elemente. sklopke. djelovanje slanog i vlažnog zraka.2.

.. Sigurnost na brodu Život posade i putnika mora biti na visokoj razini sigurnosti.. a njihove oznake su: .2... Glavne mjere zaštite od EMI su: udaljavanje.s neprodornim oklopom [Exd] ... Tako su u odnosu na referentni 1µ V na frekvencijama od 6 i 300 MHz dopuštene naponske razine: .statički elektricitet (visoki naponi od nekoliko stotina tisuća volti i male struje). atmosferska pražnjenja..26 dB za opremu na palubi zapovjedničkog mosta.4.. prigušivanje i filtriranje. kormilarnici... U svim prostorijama gdje se može stvoriti eksplozivna smjesa zahtjeva se ugradnja električne opreme sa stupnjem mehaničke zaštite IP 55 ili višim. radioprostorijama . Na čovječiji organizam može štetno djelovati temperatura.40 dB za opremu postavljenu iznad najviše palube . Izvori interferencije su iskrenja. Sigurnost posadei putnika ovisi o ispravnom radu električnih uređaja. agresivna atmosfera. Na sigurnost na brodu u dobroj mjeri utječu i djelovanje okoliša na uvjete koji vladaju na brodu. navigacijski i radio kabine .60 dB za opremu postavljenu ispod najviše palube. 2. Otpornost na elektromagnetsku interferenciju (EMI) Interferencija može potjecati iz vlastitog uređaja (sustava) ili dolazi iz vanjskog uređaja (sustava). Na brodu se vodi računa o smetnjama koje dolaze iz mreže. Svi strojevi građeni za uporabu u atmosferi eksplozivnih ili zapaljivih plinova moraju biti specijalno označeni i trebaju imati atest za određeni stupanj zaštite. kao npr. kormilarnica i zajedničke prostorije . stambene prostorije.... trljanjem dvaju različitih tvari 3.. oklapanja.. vibracije. kondenzatori priključeni na istosmjerni napon 2.širokopojasne (kontinuirano) Smetnje se šire vodljivim putem i zračenjem.. štetno djelovanje električne struje.s kućištem pod tlakom [Exp] Električni uređaji u protueksplozivnoj izvedbi moraju biti izvedeni tako da je ili spriječeno stvaranje iskre ili onemogućeno da se eksplozija nastala unutar stroja proširi na okolinu. Dopuštene razine širokopojasnih EMI kojima smiju biti izloženi uređaji ovise o njihovoj lokaciji. a i udobnost mora biti prihvatljiva..3.. Prema sadržaju frekvencijskog spektra EMI mogu biti: .samosigurna [Exi] .uskopojasne (samo na nekim frekvencijama – osnovnim ili višim harmonicima) ..6.. vlaga.s povećanom sigurnošću [Exe] .8 od 33 Protueksplozijska izvedba električne opreme odabire se prema zonama opasnosti i vrsti broda. bez štetnih djelovanja na organizam.buka ( s gledišta udobnosti poželjno je da buka ne prelazi 60 dB) Najčešće srednje vrijednosti dopuštene razine buke jesu: 1. 2. električnom influencijom . nagle promjene napona ili struje i sl. 70 dB .. 60 dB 2. nastaje na tri načina: 1. Propisi određuju dopuštene razine EMI smetnji u različitim zonama broda.

Objasni vrste električne rasvjete na brodu prema namjeni i karakteristike Vrste rasvjetnih mreža: . . ..rasvjeta radnog mjesta radni stol u radio kabini 300 lx društvene prostorije 300 do 500 lx itd.navigacijska i signalna Zahtjevi za unutarnju rasvjetu. Pitanje 3..... .. prijenosna svjetla i td. 90 dB itd.. 1.. . Zahtjevi za navigacijsku i signalnu rasvjetu.opća rasvjeta.rasvjeta za slučaj nužnosti koja se napaja iz akumulatorske baterije Vrste električne brodske rasvjete: .... strojarnica i mehanička radionica ..vanjska . Zahtjevi za vanjsku rasvjetu.. Signalnonavigacijska svjetla doprinose sigurnosti broda..rasvjeta za slučaj nužnosti . upravljačka kabina i telefonska kabina u strojarnici 75 dB 4.9 od 33 3. Ovisi o tipu i veličini i namjeni broda.osnovna . Prema propisima određena je i boja i vrst signala svjetlosne signalizacije. ... Postavljaju se reflektori..unutarnja . radio kabine 100 lx prostorije s navigacijskom opremom 50 – 100 lx strojarnice 75 lx . Objasni osnovne karakteristike i parametri izmjenične struje u(t)=U0 sinω t i(t)=I0 sinω t U0 = I0 = 2U ef 2 I ef slika na ploči Pitanje 3. 2.. Međunarodni propisi zahtjevaju da svaki brod pri plovidbi mora imati upaljena signalnonavigacijska svjetla od zalaza do izlaza sunca.. Svjetiljke svojom svjetlošću ne smiju ometeati upravljanje brodom.

Zaštita električnih strojeva: Zaštita električnih strojeva sprječava teže posljedice smetnji koje mogu dolaziti od: .Djelatna: R (Ohmska. programirano uključivanje trošila velike snage 7. releji. automatsko isključivanje i uključivanje generatora 5.izvora napajanja (pri povišenju ili smanjenju napona. bimetal. ovisnost otpora o frekvenciji. nadzor tlaka ulja za podmazivanje 3. 1.) .R ne ovisi o frekvenciji . . XC (induktivna i kapacitivna. prekostrujna zaštita. reaktivna) Ovisnost o frekvenciji: .Reaktivna: XL.XL je razmjeran frekvenciji: X L = 2π ⋅ f XC je obrnuto razmjeran frekvenciji: X C = 2π ⋅ f Fazni pomak. Definiraj pojmove: automatski nadzor strojarnice i zaštitu električnih strojeva na brodu uz navođenje opreme i primjere Automatski nadzor strojarnice: . fazni pomak i Ohmov zakon za izmjeničnu struju. automatsko reguliranje napona i frekvencije generatora 2. trokut otpora Trošila: .utjecaja okoliša (opasna atmosfera. cosϕ (SERIJSKI SPOJ) P UR R = = S U Z Ohmov zakon: U = I ⋅ Z cos ϕ = 1 Trokut otpora: Z = R 2 + ( X L − X C ) 2 . automatsko ponovno uključivanje generatora kod njenog ispadanja iz pogona (black-out funkcija) automatika dizelmotora 1. okidači. automatska zaštita generatora 8. automatska raspodjela opterećenja 4. radna) . automatska sinkronizacija i paralelni rad generatora 3.radnog mehanizma (kod preopterećenja strojeva.automatika generatora 1. štiti se termičkom i kratkospojnom zaštitom.3. podnaponska zaštita . nalog za startanje novog agregata itd. rastalni osigurači.. eksplozivne smjese) Pitanje 4.10 od 33 Pitanje 3. nalog za pokretanje 2. Trošila u krugu izmjenične struje. automatsko predpodmazivanje dizelmotora 6.

30. vrste uzbude i karakteristike istosmjernih elektromotora Sastav: stator s uzbudnim namotom (kod manjih jedinica i sa stalnim magnetima) rotor s armaturnim namotom kolektor s četkicama Vrste uzbude: . Promjena smjera vrtnje može se ostvariti izmjenom priključaka armaturnog namota ili izmjenom priključka uzbudnog namota.) zavisna uzbuda (vlastita).11 od 33 Pitanje 4. Dopuštena su četiri sustava pokretanja: (Vidi napajanje broda u nuždi) .34a) vanjska karakteristika (mehanička karakteristika motora) n=f(M) nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.34b) kompaundna uzbuda (Slika 6.nezavisna (strana).) serijska uzbuda (Slika 6. Dizelgenerator mora se pouzdano pokrenuti.prevladava poredna uzbuda 3. Ove motore često zovemo zavisno uzbuđeni istosmjerni motori.31.35) Vidi slike na foliji! - Karakteristike: Osnovne karakteristike istosmjernih motora kod konstantnog napona izvora i konstantne uzbudne struje su: karakteristika brzine vrtnje n=f(I) nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6. (Slika 29.protukompaundacija (izbjegava se) - - Pitanje 4. to je uzbuda kod koje su uzbudni namot (na statoru) i armaturni namot (na rotoru) u galvanskoj vezi. Objasni postupak provjere ispravnosti generatora u nuždi Spremnost rada izvora električne energije za slučaj nužnosti kao i automatsko pokretanje pripadnog dizelagregata povremeno treba provjeravati.) serijska uzbuda (Slika 6. a od preopterećenja imamo svjetlosnu i zvučnu signalizaciju.34a) karakteristika momenta M=f(I) nezavisna i poredna uzbuda (Slika 6.36): 1. Objasni sastav.30. 2. način rada. Generator se smije zaštititi samo od slučaja struja kratkog spoja. Zavisna uzbuda može biti: poredna (Slika 32) serijska (Slika 6.) serijska uzbuda (Slika 6.33) složena (kompaundna) (Slika 6. 3. uzbudna struja dobiva se iz vanjskog istosmjernog izvora.prevladava serijska 4.

Q. koja stvori okretno magnetsko polje. Objasni sastav. Namot je najčešće trofazan (iznimno jednofazan). taj napon stvori struju magnetiziranja (uzbude).Stator asinkronog stroja u načelu je jednak statoru sinkronog stroja. počinje okretanje rotora. Motori s kliznim kolutima zovu se kolutni motori. - Način rada: Priključi li se na statorski namot stroja trofazni izmjenični napon.12 od 33 Pitanje 5. koji se s obje strane rotorskog paketa limova kratko spoje kratkospojnim prstenovima dobivamo asinkroni motor s kaveznim rotorom ili kavezni motori. brzina vrtnje rotora n raste i približava se sinkronoj brzini nS okretnog magnetskog polja statora. 1.) Pitanje 5. cosϕ ) (vidi pitanje 4. . Ako rotor nije zakočen. Električna snaga izmjenične struje. Sastav: .1. način rada i karakteristike asinkronog elektromotora Asinkroni motori tipični su predstavnici električnih strojeva male snage. Zaostajanje rotora za okretnim magnetskim poljem zove se klizanje s. i S Snaga: djelatna (radna): [ P ] =W prividna (ukupna): [ S ] = VA reaktivna (jalova): [Q ] =VAr Trokut snage: S =U ⋅ I = P 2 + (QC − Q L ) 2 Činitelj snage: (faktor snage. činitelj snage i mjerenje: P. priključen na mrežu i uzima snagu iz mreže. Krajevi rotorskog namota mogu biti: dovedeni na klizne kolute i preko četkica spojeni na električni napon. U rotorskom namotu okretno polje inducira napon koji je veći ili manji od statorskog ovisno o broju zavoja. godine. ako se rotor gradi tako da u utorima ima štapove. Asinkroni motor otkrio je naš zemljak Nikola Tesla 1882. trokut snage.Rotor asinkronog stroja ima na osovini paket okruglih limova s utorima u koje je smješten trofazni ili iznimno dvofazni mamot. 2. a pretežno se rade u velikim serijama (za razliku od sinkronih strojeva koji su velike snage i rade se pojedniačno – generatori). asinkronih strojeva: n −n s= S nS .

PVC/D.13 od 33 Ako rotor miruje: n=0. Karakteristika: Pitanje 5.izolacija vodiča. Broj žica u vodiču se definira s obzirom na presjek. može biti jednožični i višežični. etilen-propilenska guma (EPR). Klasifikacijski registri propisuju dopušteno strujno opterećenje ovisno o vrsti kabela. a s=0. Električne veličine bitne za brodske kabele: .ispitni napon . bakrenog žičanog ili trakastog opleta).radni napon . broju žila. izrađen je od visokokvalitetnog bakra. a s=1. temperaturna i električna naprezanja. Ako se rotor okreće u smjeru okretnog magnetskog polja i sve manje za njim zaostaje frekvencija napona u rotoru f2 pada proporcionalno klizanju f2=s⋅ f1 i u sinkronizmu ima vrijednost nula (f2=0) Tada je: n=nS. može biti jedan ili više plašteva.vodič. tada je frekvencija napona inducirana u rotoru f2 jednaka frekvenciji statora f1. temperaturi okoline. 3. Objasni sastav i karakteristike brodskih kabela i način polaganja na brodu Osnovni sastav kabela: . Vodič s više žica je fleksibilniji. .zaštitni plašt (omotač) može biti nemetalni (neopren) i metalni (olovo. kemijska. opleteni i neopleteni. Neosjetljiva na starenje. vrsti izolacije. silikonska guma (S 95) . ulančani polietilen (XLPE). način polaganja i vrsti pogona u kojem će kabel raditi. Materijali od kojih se radi izolacija su: polivinilklorid (PVC/A.otpor izolacije (MΩ /km) . treba biti otporna na mehanička.

a kod trofaznog izmjeničnog sustava pomoću transformatora i ispravljača (u novije vrijeme poluvodičkih. način rada i karakteristike olovnih i čeličnih akumulatora i primjenu na brodu smještaj i spajanje Primjena: Akumulatori služe kao izvori električne energije za slučaj nužde. I L = 3 ⋅ I f Pitanje 6. U mf = 3 ⋅U f Spoj u trokut ∆ . Vodonepropusne i plinonepropusne prolaze kabela kao i prolaze kroz protupožarne pregrade treba zabrtviti.. Izvori el. Pitanje 6... lemljenjem ili tlačenjem.14 od 33 . za napajanje pokretača motora s unutrašnjim izgaranjem. Na tankerima se upotrebljavaju prijenosne akumulatorske svjetiljke napona 2 ili 4 V.. Brod mora imati i uređaj za punjenje baterija (pretvarači kod brodova s istosmjernom strujom). Spajanje kabela izvodi se isključivo u razvodnim kutijama pomoču stezaljki..strujno opterećenje . udaljena od izvora topline... da ne budu prikladne glodavcima a mora biti ravna i što pristupačnija.. koji su zamjenili selenske).. spajanje u zvijezdu i trokut Međufazni i fazni napon Linijska i fazna struja Spoj u zvijezdu Y . Kabeli s metalnim opletom mogu se polagati na konstrukcije od metala. Moraju imati dovoljan kapacitet da mogu neprekidno napajati predviđene potrošače kroz 35 sati. kanalima zaštićenim od korozije.... Smještaj: . Objasni karakteristike trofazne izmjenične struje. Manje plovne jedinice moraju imati akumulatorsku bateriju i za pokretanje glavnog stroja. Za obalnu plovidbu dozvoljava se i manji kapacitet. vijčanim spojevima osiguranim od odvrtanja.induktivni otpor Polaganju kabela posvećuje se velika pažnja. a mogu služiti na manjim jedinicama za napajanje brodske mreže za vrijeme mirovanja u luci. kao izvori energije u spoju s osovinskim generatorima. cijevima.. vodi. koja mora imati toliko veliki kapacitet da je moguće pokrenuti motor i nakon jednonoćnog napajanja rasvjete.... energije za nuždu moraju biti smješteni izvan prostorija strojarnice i iznad glavne palube.. Objasni sastav. 1. Teretni brodovi moraju osigurati baterijski pogon radio stanice. Slika na ploči .. 2. gorivu.. Ako brod raspolaže agregatom za nuždu. akumulatorska baterija služi dodatno kao rezervni izvor energije koji radi samo od trenutka ispada glavnih generatora do stavljanja u pogon agregata za nuždu.pad napona . U tom slučaju moraju akumulatori napajati kroz pola sata rasvjetu za nuždu i električne zatvarače nepropusnih pregrada. Krajevi kabela završavaju u razvodnim kutijama kabelskim stopicama. ulju. Slika na ploči .. Radi lakšeg snalaženja kablovi se označuju. Trasa reba biti tako odabrana da kabeli nisu izloženi vlazi.otpor vodiča .

Provjeru napunjenosti akumulatora najčešće vršimo aerometrom. a koncentracija kiseline opada (smanjuje se gustoća).83 V. srebro – cink. a prekidač (sklopka) za palenje i gašenje mora biti izvan prostorije. a na pozitivnoj iz olovnog sulfata nastaje olovni oksid PbO2. odnosno gustoće 280 Baumea (Be′ ) do 32.15 od 33 Posude brodskih akumulatora moraju biti od čvrstog negorivog materijala. Spajanje: serijski i paralelni spoj izvora (akumulatora) (slika na ploči) Olovni akumulatori: osnovni dijelovi: elektrode. elektrolit. temperaturom. posude i poklopci akumulatora. Na putničkim brodovima ugrađuju se posebne elektrana za nuždu. nikal – kadmij. građene tako da elektrolit ne može istjecati ni pri nagibu broda do 400. Jedna pozitivna ploča uvijek se nalazi između dvije negativne. Akumulatorske baterije snage punjenja iznad 1. Specifični kapacitet olovnih akumulatora je u granicama do 26 Wh/kg. Pri punjenju iz olovnog sulfata na negativnoj elektrodi nastaje olovo P b. separatori. Rasvjetna tijela u prostoru za akumulatore moraju biti izvedena s posebnom zaštitom od eksplozivnih i zapaljivih plinova. Kapacitet (Ah) akumulatora određen je površinom ploča. napon po članku ne smije pasti ispod 1. smanjenjem koncentracije elektrolita prilikom pražnjenja. Stupanj korisnosti iznosi od 83 do 90% Alkalijski akumulatori U ovu grupu spadaju akumulatori kojima se elektrokemijski procesi odvijaju posredstvom alkalijskih otopina (čelični akumulatori koji mogu biti: nikal – željezo. Način rada: u akumulatoru se odvijaju složeni elektrokemijski procesi koje možemo opisati kemijskom jednadžbom: Pb O 2 + H 2SO4 + Pb   ZN JEJE  N → PR A ←   JEN JE    PU N 2Pb SO4 + 2H2 O Prilikom pražnjenja na elektrodama nastaje olovni sulfat PbSO4 (i na pozitivnoj i na negativnoj). sastoji se od čiste sumporne kiseline koju sipamo u destiliranu vodu do koncentracije od 27 do 38%. a mogu se izrađivati i od ebonita (kvalitetniji).5 kW moraju biti smještene u posebno ventiliranom prostoru sa najmanje 30 izmjena zraka na sat. a sastoji se od akumulatorske baterije i dizel generatora s automatskim pokretanjem. Između donjih krajeva ploča i dna akumulatorskih ploča mora biti dovoljno prostora da čestice aktivne mase ne čine kratki spoj između elektroda.20 (Be′ ) za napunjeni akumulator.38 V. izrađuju se od bitumena s nekim vlaknastim materijalom. (ploče od izolacijskog matrijala) propusne za elektrolit smješteni su između raznopolnih ploča da se spriječi kratki spoj unutar akumulatora. Pri punjenju strujom velike jakosti napon po članku nebi smio biti iznad 2. koje su izrađene od određenog broja ploča koje se međusobno razlikuju samo po aktivnoj površini i načinu primjene. To se očituje i na povećanju gustoće elektrolita. koja mora biti smještena u nadgrađu. zbog opasnosti eksplozije praskavog plina koji se stvara u prostoriji. nikal – cink) .

pomaci. manji stupanj korisnosti. slanost. temperature. Kako je brod u tehničkom smislu vrlo složen sustav. manji specifični kapacitet.2 kg/dm3. velik unutrašnji otpor. induktivni. dubinu uranjanja. a negativnu željezni prah. Stupanj korisnosti je manji od olovnih i iznosi oko 60%. Veličine koje osjetnici mogu osjetiti su: protok fluida. sadrži velik broj mjernih uređaja za mjerenje raznih fizikalnih veličina. i na daljinu može izazvati uzbudu i alarm. vibracije. Unutrašnji otpor ovih akumulatora je velik u odnosu na olovne. mehanički su puno otporniji. Većina osjetnika nema odgovarajuću uzbudu. brzine i sl. kut nagiba i sl. buka. koja.85 V. Da se poveća kapacitet. Napon punjenja ovih akumulatora je 1. neosjetljivi prema preopterećenju a isto tako nisu osjetljivi na punjenje te se ne mogu prepuniti (za razliku od olovnih kod kojih elektrolit zakuha i isparava voda). Navedi osnovna mjerna osjetila i elemente automatike i područje primjene Osjetnici su naprave koje služe za mjerenje stanja neke fizikalne veličine (tlaka. to obavljaju preko posrednika. bolje podnose niže temperature. izdrže veći broj pražnjenja i punjenja. temperature. da bi izvršili promjenu veličine kod ventila. Nedostaci: manji napon po članku.) i za pretvaranje u neku drugu veličinu. brzina strujanja. temperatura. Pitanje 6. Većina uređaja slična je onim na kopnu. veća cijena. pneumatski ili neki drugi signal. . položaj. kapacitivni. Prednosti nad olovnim: elektrolit nije agresivan. vlažnost. brzinu i poziciju. tlak.16 od 33 Nikal – željezo akumulator pozitivnu elektrodu predstavlja nikalhidroksid. digitalni pretvornici su najčešće enkoderi (optički ili magnetski). kao navigacijski koji određuju smjer. U energetskom se sustavu mjere tlakovi. torzija. Gustoća elektrolita je 1. razina tekućine. 3. trajnost i napon elektrolitu se dodaje 50 g litijhidroksida na litru elektrolita. protoci. ali su neki specifični. gustoća dima. Pune se kad napon po članku padne na jedan volt.75 do 1. razine itd. viskoznost. U sustavu klimatizacije mjere se temperature. koji pretvara izmjerenu veličinu osjetnika u električni. brojanje. brzina. brzina rotacije. Elektrolit je otopina kalijhidroksida u destiliranoj vodi u koncentraciji oko 21%. U sustavu upravljanja (ručno ili automatski) mjerni elementi (osjetila) daju podatke za potrebnu promjenu (kuta zakreta analogni pretvornici su otporni.

17 od 33 Pitanje 7.ograničiti jakost struje kroz čovjekovo tijelo na bezopasan iznos .ograničiti vrijeme prolaza struje kroz tijelo Zaštitne mjere: . kako do njega dolazi.onemogućiti dodir čovjeka s bilo kojim dijelom električnog uređaja pod naponom. iščašenja. Pri tome može nastupiti sljedeće djelovanje električne struje na organizam čovjeka: . u kojima ni jedna točka mreže nije uzemljena) (zaštitni vod dobro uzemljiti) . mjere tehničke zaštite i pružanje prve pomoći unesrećenom Strujni udar nastaje kada se slučajno dodirne dio električnog uređaja ili trošila koji je pod naponom.ako ne diše i ne radi srce. razaranje tkiva. treperenje srčanih komora. početi sa oživljavanjem.nikako se ne smije oslobađati unesrećenog iz strujnog kruga bez strogih mjera opreza.od 20 do 25 mA dolazi do otežanog disanja.zaštitno uzemljenje (kod mreža s uzemljenim (trup broda) zvjezdištem) . ako je zahvaćeno srce tad je veća opasnost!! Frekvencija struje je bitan čimbenik opasnosti. kako izbavitelj nebi i sam bio zahvaćen električnom strujom. koje uzrokuje vanjske i unutarnje opekline . a ako potraje nekoliko minuta može nastupiti i smrt .mehaničko. paraliza rada srca. . Zaštitne mjere od štetnih djelovanja električne struje Sprječavanje opasnosti od udara se provodi na tri načina: . . paraliza centra za disanje.do 50 mA donja granica smrtne opasnosti . ili kada uslijed kvara uređaja ili trošila pod napon dođu metalni dijelovi električnog uređaja koji normalno nisu pod naponom.prag osjećaja 1mA (za izmjeničnu) 5 mA istosmjernu . . vanjska masaža srca. umjetno disanje. Objasni što je strujni udar. rastvaranje krvi i drugih tekućina . pa je izmjenična struja opasnija (najopasnija pri frekvenciji od 40 do 60 Hz) od istosmjerne (3 do 4 puta).100 mA redovno nastupa smrt .kemijsko. Jakost struje utječe na stupanj opasnosti: .biološko. kidanje mišića .od 10 do 15 mA struja pri kojoj dolazi do kontrakcije mišića . osloboditi ga od djelovanje el. Kod nesreće je važan put struje kroz organizam.sigurnosni napon .sustav zaštitnog vodiča (samo u izoliranim trofaznim mr. .toplinsko. 1.zaštitno izoliranje .prolaz jačih struja od 4 do 5 A koje teku do 10 sekundi izazivaju trenutnu obamrlost ali ne i smrt.zaštitni strujni spoj s odvajanjem Nulovanje se na brodovima ne upotrebljava Pružanje prve pomoći .brzo pomoći unesrećenom. struje.zaštitno odvajanje .upute za pružanje prve pomoći moraju biti istaknute na vidljivim mjestima .zaštitni strujni spoj (zaštitna strujna sklopka) . Trajanje prolaza struje kroz tijelo ima različite posljedice.

ima elektromagnetsku ulogu i mehaničku (nosi namot). na brodu uvijek se koriste za smanjenje izmjeničnog napona.tarnsformatori za zavarivanje Primjena na brodu: Energetski tr. . (u elektranama spajaju se između generatora i visokonaponske mreže . (za napone 35 kV i niže) . sastavljena od obostrano izoliranih hladno valjanih transformatorskih limova debljine od 0. Služe za napajanje rasvjete. (idealni trafo) P = P2 1 U 1 I1 = U 2 I 2 U1 I = 2 U2 I1 U1 N = 1 U2 N2 Realni trafo: stupanj korisnosti: η = P2 P1 Vrste transformatora: prema zadacima koje obavljaju imamo: . Dopuštena je primjena samo suhih tr. način rada transformatora.2 do 0. upravljačkih strujnih krugova. Objasni sastav. neprekinuti snop zavoja koji pripadaju strujnom krugu (primarni i sekundarni) ostali dijelovi i pribor (kotao. pripadni elementi za priključak.) - Način rada: načelo međuindukcije. (transformiraju napon visokonaponske mreže (400 kV ili 220 kV) u napon distribucijske mreže (35 kV) . (za zaštitne uređaje i priključak mjernih instrmenata. Strujni mjerni transformator nikad ne smije ostati u praznom hodu (na sekundarnoj strani uvijek mora imati trošilo) .mrežni tr..35 mm.distribucijski tr. mehaničko učvršćenje.18 od 33 Pitanje 7. Čest je slučaj da su potrebna dva transformatora. za poluvodičke pretvarače. izolacija itd. napajanje GPS sustava i sl. 2. namot.mjerni tr. punjenje baterija.generatorski ili blok tr. elementi zaštite. vrste i primjena na brodu Sastav: željezna jezgra. zrakom hlađenih do snage 4 MVA. strujni mjerni transformatori i naponski mjerni transformatori).

električnog generatora (jednofaznog ili trofaznog). a svaki podbačaj daje u obliku akustičnog ili optičkog signal. Oni su znatno manje težine. Metoda mjerenja ima više: . postolja. turbo-generatora i osovinskog generatora na brodu Dizel-generatori Pretvaraju energiju tekućeg goriva u električnu energiju.19 od 33 Pitanje 7. jer turbine imaju velik broj okretaja).kada plovni objekt ima proizvodnju pare u svrhu pogona turbina za propulziju pa se dio pare koristi za pokretanje rotora generatora za proizvodnje električne energije . Obrazloži potrebu i postupak kontrole i mjerenje otpora izolacije na brodu Radi sigurnosnih razloga izolaciju je potrebno kontrolirati i povremeno mjeriti otpor izolacije kabelske mreže i nekih brodskih električnih uređaja.0 10 .Mjernim uređajem očitavamo iznos izolacije. Dizel motore karakterizira niski broj okretaja pa direktno pogone rotor generatora bez upotrebe reduktora (plinske turbine moraju imati reduktore za pogon rotore generatora. 3.ako je mreža izvan pogona (nije pod naponom) koristi se mjerni napon do 500 V . Opravdanje se nalazi u tome sto je trajnost sporohodnih i brzohodnih generatora približno ista a cijena brzohodnih je znatno manja. Velika prednost brzohodnih dizel generatora je u težini. Dizel motori defininiraju se prema snazi generatora odnosno bilanci električne energije broda. Veličina dizel motora za pogon glavnih generatora kreće se od nekoliko stotina do više tisuća kilovata. Dizel motori ne zahtjevaju veliko održavanje i predstavljaju pouzdane strojeve za pogon generatora. P ⋅ cos ϕ PMOTORA = GENERATORA ηGENERATORA Turbo-generatori Ovi generatori koriste se na brodovima (plovnim objektima) u slučajevima: . Objasni karakteristike dizel-generatora.kada ima višak tehnološke pare koja se u turbo generatorima pretvara u električnu energiju Mjerni napon (V) do 2UN 500 Izolacijski otpor MΩ (prije pogona) Izolacijski otpor MΩ (nakon pogona) 10 100 1. pomoćnih i upravljačkih uređaja. .u pogonu. Sastoje se od dizel motora. Danas se uglavnom koriste brzohodni dizel generatori s orjentacijom na veće brojeve okretaja. 1. Pokretanje (upućivanje) dizel motora vrši se elektropokretačima ili ubacivanjem komprimiranog zraka u cilindre motora. Nazivni napon UN(V) manje od 65 više od 65 Pitanje 8.

Turbo generator koristeći energiju ispusnih plinova može dati električnu snagu koja iznosi 5% do 13% snage dizel motora. Taj se istosmjerni napon pomoću tiristorskih pretvarača pretvara u trofaznu struju konstantnog napona i frekvencije. Unatoč tim problemima ekonomsko–tehnička prednost osovinskih generatora danas ih čini sve interesantnijima na brodovima. To dovodi i do većeg stupnja iskorištenja propulzionih strojeva. Kod istosmjernih generatora taj problem je vezan samo uz održavanje konstantnog napona. 34% toplinske energije odvodi se ispusnim plinovima i 26% otpada na rashladna sredstva i zračenja. Na brodovima sa pokretnim propelama ugrađuju se standardni sinhroni generatori. a to se lako rješavalo uz pomoć regulatora napona. Oba načina koriste ispravljač koji pretvara napon promjenjive frekvencije u istosmjerni napon. ~ = ~ ~ ~ A c c u U = c o n s t . Oni proizvode električnu energiju iskorištavanjem ispusnih plinova propulzivnih dizel motora tj: bez troška goriva. Rezultati pokazuju da se utilizacijski turbogeneratori mogu ekonomično primjeniti na brodovima s dizelskim propulzivnim motorima snage veće od 7 MW i da se instalacija amortizira u vremenu između dvije ili tri godine. Glavni problem pogona osovinskih generatora predstavlja nejednoliko gibanje (brzina vrtnje). f= c o n s t . a drugi postotak (13%) za srednjehodne četverotaktne sa visokim temperaturama ispusnih plinova. Prvi postotak (5%) odnosi se na suvremene sporohodne dvotaktne motore sa niskim temperaturama ispusnih plinova. n= c o n s t . ~ = . Sustav osovinskih generatora na brodu je odavno poznat i često se primjenjivao u vremenima kaga su se na brodu koristile centrale istosmjerne struje. Od ukupne energije goriva propulzijski dizel motori pretvaraju približno 40% u koristan rad.20 od 33 kada se na brodu koristi toplina ispusnih plinova za stvaranje pare koja se onda preko turbogeneratora pretvara u električnu energiju. Kod sinhronih generatora koji su danas većinom u primjeni nejednolika brzina pogonskog motora odražava se na održavanje konstantnog napona. Na brodovima sa propelerima sa čvrstim krilima (propelama) sa promjenjivom brzinom vrtnje upotrebljavaju se sinhroni generatori sa pogonom preko reduktora ili su montirani direktno na osovinski vod. G U = c o n s t . Osovinski generatori To su generatori koji za pogon koriste vrtnju glavnog propulzionog stroja. Budući da je brzina vrtnje propelerske osovine približno konstantna i da propulzioni motori rotiraju u jednom smjeru i u plovidbi i u manevru. osovinski generatori u tim režimima napajaju mrežu konstantnim naponom i približno konstantnom frekvencijom. f= c o n s t . Ako se uzme u obzir izronjavanje i uronjavanje propelera kod nevremena onda problem održavanja konstantnog napona i frekvencije postaje još složeniji. ali mnogo više na održanje konstantne frekvencije. umjesto lakog (dizel) goriva u dizel generatorima. Ovaj način pokretanja turbogeneratora sve se češće naziva utilizacijski turbogeneratori. Prednosti im proizilaze iz jeftinije proizvedene električne energije uslijed primjene teškog goriva (mazuta) u glavnim propulzivnim strojevima.

Generatorska polja međusobno su odjeljena vertikalnim pregradama od negorivog materijala. Glavna razvodna ploča (GRP) i ploča za nužnu GRP središnje je mjesto na kojem su priključeni osnovni izvori električne energije. Kormilar promatra mjerni instrument (kompas) stavlja u rad kormilo (uređaj za upravljanje). Primjeri regulacije (ugađanje pravilnog odnosa među dijelovima. Instrument daje «kormilaru» samo putokaz kako treba upravljati brodom.21 od 33 Pitanje 8. Jedan stupanj uspoređuje ju sa dobivenom vrijednošću koju daje mjerni pretvornik. Pitanje 8. 3. pokazne elemente sinkronizacije. instrumente za paralelno spajanje. Ona utječe na izvršni član tako da se na izlazu regulacijskog procesa postavi željena vrijednost Regulacija je pojava kada se kontinuirano prikupljaju podaci o fizikalnoj veličini (veličini koju treba regulirati) i uspoređuju s drugom veličinom zbog međusobnog prilagođavanja.upravljanjem u zatvorenom krugu povratne veze. ili veličinama nekog stroja) na brodu: regulacija brzine (broja okretaja) regulacija napona generatora regulacija struje uzbude (generatora. ona mu se zada. GRP kakva se najčešće koristi na suvremenim brodovima. sadrže čvrsto postavljene ili izvlačive prekidače. Pri tom je potrebno realizirati dva međusobno spojena procesa: uspoređivanje i izvršenje. osigurače i sl. releja) regulacija tlaka . kormilo se pokreće (izvršni član) i brod plovi po novom kursu (upravljani pravci). GRP postavlja se što bliže generatoru i mora se nalaziti s generatorom u istoj vertikalnoj protupožarnoj zoni.upravljanjem u otvorenom krugu povratne veze. kontrolira i direktno ili preko razdjelnika raspoređuje po trošilima i uređajima. Predstavlja elektroenergetski centar broda. instrumente. . Svako polje je zasebna cjelina i povezano vijcima u grupe prikladne za transport i ugradnju. izrađena je na principu modula. Definiraj pojmove: upravljanje i regulacija i navedi primjere primjene na brodu Pod pojmom upravljanja (elektromotora) podrazujevaju se u osnovi dva postupka: . elektromotora) regulacija temperature (namota.jedno ili više polja motorskih pokretača (uputnika za upuštanje motora). prekostrujnu zaštitu. Prolaz ispred i iza ploče propisuje klasifikacijsko društvo. i najčešće sadrži: . Ovdje se električna energija mjeri. 2. Na temelju razlike stvara se izvršna veličina.jedno ili više polja trošila (za napajanje važnih trošila izravno ili preko primarnih razdjelnika i za povezivanje manje važnih trošila s glavnim napajanjem) . stoga se to odvija u zatvorenom regulacijskom krugu. Da bi krug znao koju vrijednost treba namjestiti.jedno ili više polja generatora .

..osigurači.rastavljači su mehanički sklopni aparati koji služe za vidljivo otvaranje i zatvaranje strujnog kruga (najčešće bez opterećenja) .sklopnici su mehanički sklopni aparati s elektromagnetskim pokretanjem i istim funkcijama kao što ih ima sklopka. Pitanje 9.okidač je upravljački organ sklopnih aparata.razdjelnike snage (elektromotori.preklopke su sklopke s dva ili više sklopnih položaja .razdjelnik navigacijskih svjetala .razdjelnik priteznih i teretnih vitala .. a služe za napajanje više trošila iz grupe srodnih trošila npr: . Veliki broj razdjelnika možemo podjeliti prema načinu napajanja: ..22 od 33 regulacija .prekidači su mehanički sklopni aparati s funkcijama kao što ih ima sklopka. klimatizacija. 2. . Uputnici na brodu služe za pokretanje (zalet) elektromotora. ploča i ormarića u kojima su ugrađeni sklopni aparati i koji su smješteni po raznim mjestima na brodu. . rastalni (talenjem prekida strujni krug kad struja premaši zadanu vrijednost) .regulatori su naprave za održavanje pogonske veličine na konstantnoj vrijednosti .razdjelnike rasvjete Sklopni aparati i naprave su električni uređaji koji služe za održavanje i prekidanje strujnih krugova.primarni. te navedi izvedbe Razdjelnici su sklopni uređaji izrađeni u obliku ormara. napajaju se iz primarnih. grijanje) ..razdjelnik rasvjete pramčanih prostorija itd. te napajaju udaljenija trošila S obzirom na priključena trošila razdjelnici se dijele: . direktno sa GRP .. Objasni čemu služe razdjelnici i uputnici na brodu.. njihove oznake i način spajanja voltmetar (spajanje: paralelno) ampermetar (spajanje: serijski) wattmetar (spajanje: kombinacija) .razdjelnik za priključak s kopna . 1. izdrži i prekida struje u normalnim pogonskim uvjetima. koji pod utjecajem kontrolirane električne veličine mehaničkim putem oslobađa njihove zaporne elemente te otvara ili zatvara kontakte aparata.sekundarni.sklopke su mehanički sklopni aparati s ručnim pokretanjem koji uklapa. . upravljanje i regulaciju. Nabroji najvažnije električne mjerne instrumente..pokretač ili uputnik je naprava za pokretanje elektromotora ili drugih trošila i omogućuje da npr: struja i moment vrtnje ostanu u propisanim granicama. . Pitanje 9. U ove uređaje spadaju: . a osim toga mogu izdržati određeno kratko vrijeme i prekidati struje kratkog spoja. Njihov rad obuhvaća uklapanje. niša.razdjelnik pomoćnih strojeva strojarnice .

23 od 33 . kojom možemo puniti baterije i napajati uređaje koji rade na istosmjerni napon.poluvodički prema obliku ispravljanja: .izravna pretvrba napon frekvencije f1 jednofazne ili trofazne primarne mreže pretvara se u napon frekvencije f2 sekundarne jednofazne ili trofazne mreže. .poluvalni . kod osovinskih generatora ili kod napajanja u nuždi (uređaja koji rade na izmjenični napon). vrsti poluvodičkih ventila. iz akumulatorskih baterija. kad je to potrebno. Izlazna frekvencija uvijek je manja od ulazne . Razlikuju se prema vrsti komutacije.živini . način spajanja i primjenu na brodu Vrste ispravljača: prema načinu vođenja električne energije: . Npr.vakumski . 3.punovalni Poluvalni spoj: Punovalni spoj: Trofazni ispravljački spoj: Primjena na brodu: za ispravljanje izmjenične struje u istosmjernu.statički frekvencijski pretvarači (izmjenični) prenose energiju između dvije mreže različitih frekvencija. načinu uprvljanja ventilima i snazi.frekvencmetar (spajanje: paralelno) Pitanje 9. Pretvarači služe kod pretvorbe istosmjerne struje u izmjeničnu. Navedi vrste ispravljača i pretvarača. Razlikuju se dva osnovna načina pretvorbe frekvencije i napona: .

jer da bi bimetal ponovo uključio strujni krug.elektromagnetski okidač (ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se napetost može regulirati. Pitanje 10. (slika br.izravno uklapanje. Pokretanje asinkronih motora s pomoću regulacijskog otpornika u krugu rotora.prekostrujni relej (isklapa preveliku strujuprije nego što proradi toplin . za elektromotore manje snage. izvedbi kaveza. Zbog istosmjernog napona između ulaznog i izlaznog kruga ovi se pretvarači nazivaju pretvaračima s istosmjernim međukrugom. a zatim kako se broj okretaja povećava. vrsti zaleta i svojstvima el. 2. omski otpor regulacijskog otpornika se smanjuje. Tu spadaju razni osigurači i zaštitne sklopke. mora se prije toga ohladiti.zaštitna motorna sklopka (isključuje istovremeno sve tri faze) .24 od 33 - neizravna pretvorba obavlja energetsku pretvorbu u dva koraka. S pomoću pokretača uključuje se regulacijski otpornik.rastalni . Upućivanje u rad trofaznih asinkronih elektromotora Izbor načina pokretanja ovisi o veličini motora. a mogu se uklapati i motori većih snaga (100 i više kW) na krutu mrežu ili ako se napajaju iz vlastitog izvora te nemaju uticaja na trošila izvan vlastite mreže. Izmjenični napon primarne mreže s frekvencijom f1 najprije se ispravlja u istosmjerni. namjena i primjena na brodu Zaštitni sklopni elementi primjenjuju se za zaštitu niskonaponskih i srednjenaponskih električnih postrojenja. Osigurači: . a to kod ovih uređaja nije dozvoljeno) . 1.ultrabrzi .brzi . 270. Mrežni napon se može smanjiti na više načina: - .bimetal (ne smiju se štititi pumpe za gašenje požara i motori kormilarskog uređaja. koji se zatim pretvara u izmjnični napon sekundarne mreže s frekvencijom f2 i drugim iznosom amplitude. Pitanje 10. Koristi se kod kolutnih motora. Nabroji najvažnije sklopne i zaštitne elemente.naponska zaštitna sklopka Na brodu se često provodi selektivna zaštita.podnaponski relej (okida kod preniskog napona) . Prekoračenjem struje svitka elektromagneta nastaje pobudni pomak koji oslobađa oprugu i u vrlo kratko vrijeme otvara kontakte Zaštitne sklopke: . mreže .tromi . folija) Pokretanje primjenom smanjenog napona koristi se najčešće kod pokretanja kaveznih asinkronih motora.

električno grijanje imamo i u kuhinjama.25 od 33 a) preklapanje sklopke trokut – zvijezda (za motore male snage). praonicama. te se time postiže da je struja pokretanja tri puta manja nego kad bi motor bio spojen u spoj trokut. Električno grijanje je jednostavno.prostorije u direktnoj vezi sa palubom: 100 W/m3 . kantal i sl.otpor vodiča u ohmima t. kupaonice i unutrašnje kabine: 50 W/m3 Grijaća tijela izgrađena su od elektrootpornog materijala (cekas. sušionicama.vrijeme u sekundama Utrošak energije je veći nego na kopnu. Mogu se upotrijebiti različiti sustavi grijanja (parom. Izrađuju se i specijalno oblikovana grijaća tijela koja se mogu spojiti u grijaće baterije ugrađene u limena kućišta. itd. brijačnicama. tolim zrakom i električno grijanje). vrste i primjenu električnih grijača na brodu Grijanje prostorija potrebno je gotovo na svim brodovima. Za zagrijavanje prostorija potrebno je približno: . Standard za proračun pretpostavlja vanjsku temperaturu –150C. Objasni princip rada. b) smanjenje napona pomoću prigušnica c) pokretanje pomoću autotransformatora. Namoti statora priključeni su prilikom pokretanja na mrežu u spoju zvijezda. ambulantama. a u prostorijama +200C. dvoranama za hlađenje.stubišta. obično keramika.prostorije za boravak putnika i posade ispod palube: 80 W/m3 . 3. Grijanje se koristi kod predgrijavanja goriva i maziva. električno zagrijavanje tankova goriva i maziva. a međuprostor je ispunjen izolacijom.) i ugrađena su unutar ravne ili savinute metalne cijevi. toplom vodom. Pitanje 10. Električna energija pretvara se u toplotnu u grijaćim tijelima po zakonu: W=I2Rt (J) I – jakost struje u amperima R. ali je utrošak energije znatan. .

križni spoj Pitanje 11. Da bi se izbjegla ova nastabilnost kod paralelnog rada koriste se i posebni načini međusobnog spajanja paralelno spojenih generatora. 2. Napon praznog hoda svih paralelno spojenih generatora treba biti jednak naponu mreže. Q sinkroskop Pitanje 11.26 od 33 Pitanje 11. 1. a to je: . radi toga generatori moraju imati što sličniju vanjsku karakteristiku.spoj s vodom za izjednačavanjem . Pri paralelnom radu važna je raspodjela opterećenja na generatore. 3. Olovni akumulatori Vidi pitanje 6. Spajanje istosmjernih generatora u paralelni rad Paralelni rad istosmjernih generatora je takav rad kod kojeg su stezaljke istog polariteta spojene na sabirnicu zajedničke mreže istog polariteta. S. Mjerni instrumenti glavne razvodne ploče voltmetar dvostruki voltmetar ampermetar frekvencmetar wattmetar za P.2 .

udarci) .pokretanje pomoćnim zaletnim motorom (najstariji način pokretanja) . bimetalna. vibracije. zaštititi ga od šteta i ograničiti na najmanju mjeru vrijeme ispada iz pogona.unutarnji (kratki spoj između zavoja. 2. Smetnje elektromotora mogu doći od: .trofazni statorski predotpor . Otpor koji služi samo pri pokretanju motora naziva se rotorski uputnik ili rotorski pokretač. temperaturna vremenski releji) . Razina zaštite ovisi o važnosti pogona i o štetnim posljedicama koje bi nastale njegovim isključenjem.od izvora napajanja . kratki spoj namota prema kućištu i prekid namota) Zaštitu elektromotora ostvaruju elementi kojima je zadaća sačuvati motor od nedopuštenog zagrijavanja. frekvencija. vlažnost. Za male motore to je jednostavna zaštita a za motore većih snaga složena zaštita. Poremećaji koji utječu na rad pojedinih dijelova elektromotornog pogona mogu biti: . stanje ugroženosti.radnog mehanizma (zaštita pomoću rastalnih osigurača.od utjecaja okoliša . 1.prigušnica trofazni kliznokolutni asinkroni motori: .vanjski (mreža. iznos i oblik napona.27 od 33 Pitanje 12.uputnik s prekretnim momentom sinkroni motori: .sinkrono pokretanje pomoću izvora promjenjive frekvencije Pitanje 12.preklopka zvijezda – trokut . Zaštita električnih strojeva Zaštita obuhvaća djelatnost. temperatura.izravno ukapčanje . čime se djeluje na potezni moment. Uputnici izmjeničnih motora: asinkroni kavezni motor: .transformator za pokretanje . prekostrujne zaštite. Uputnici elektromotora svrha i održavanje Uputnici istosmjernih i kliznokolutnih asinkronih motora pri priključku na nazivni napon struja pokretanja najjednostavnije se ograničava uključivanjem otpora u rotorski krug.asinkrono pokretanje sinkronog motora (ovi motori imaju ugrađen prigušni kavezni namot) . Važnost područja zaštite potvrđuju mnogi međunarodni i nacionalni propisi.uputnik s nazivnim momentom . postupke i stanje kojima se otklanja ili minimizira opasnost. Cijena i složenost zaštite uređaja razmjeran je cijeni i važnosti elektromotora. okidača.

) Pitanje 13. . U svakom slučaju vrši se zaštita jednim ili više sustava zaštite pomoću osigurača.28 od 33 Pitanje 12.) Pitanje 14. . ultrabrzi . Automatski nadzor strojarnice (vidi 3.niskonaponski rastalni osigurači velike prekidne moći najčešće s tromim djelovanjem radi zaštite kabela i mreže od prejake struje.automatski. 2.) Pitanje 13.elektromagnetski brzi okidač ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se napetost može podešavati. 3. 2.naponska zaštitna sklopka Otpor kratkog spoja: do kratkog spoja kod strojeva dolazi kada se dijelu namota uslijed visokih napona probije izolacija prema drugom namotu ili prema kućištu stroja ili kada se uslijed visokih temperatura ošteti izolacija prema drugom namotu ili kućištu stroja. pa nema opasnosti od rada motora sa dvije faze.zaštitna motorna sklopka u kojoj je sadržana kombinacija bimetala i elektromagnetskog okidača ima zadatak isključiti istovremeno sve tri faze. Uključivanje izmjeničnih generatora u paralelni rad (vidi pitanje 1.prekostrujni relej . Tada usljijed malog električnog otpora kroz stroj poteče velika jakost struje. 2. brzi. koja je znatno veća od nazivnih vrijednosti. .podnaponski relej . imaju termičku nadstrujnu zaštitu . Konstruktivni dijelovi elektromotora stator rotor kolektor četkice Pitanje 14. sastoji se od dvije međusobno spojene metalne trake s različitim faktorom toplinskog rastezanja (primjenjuju se kod zaštite od preopterećenja) . 3. Osigurači i otpor kratkog spoja Vrste osigurača: .) Pitanje 13. 3. 1. tromi. 1.bimetal. Brodski transformatori (vidi pitanje 7. Čelični akumulatori (vidi pitanje 6.rastalni. . 2. 2.

prozračna). sve upravljačke pultove. i ograničenog područja plovidbe I) 18 sati . 19. kompasa. 2 Napajanje broda u nuždi Kao izvor el. sustav za obavještavanje i signalizaciju u slučaju nužnosti . 1. glavnu razvodnu ploču. radio i navigacijske kabine. svjetiljke za signalizaciju poteškoća. mjesta ukrcavanja u čamce za spašavanje. 3. energije. izlaze na otvorenu palubu. energije za slučaj nužnosti koristi se dizel-generator ili aku batrerija tolike snage da je osigurano istovremeno napajanje svih trošila neophodnih za sigurnost plovidbe u slučaju nužnosti. prolaze. kormilarskog stroja. Dizel-generator mora imati četiri sustava pouzdanog pokretanja.električni pokretač s vlastitom baterijom i s ispravljačem za punjenje . medicinske prostorije i sl. Snaga dizel-generatora ovisi o veličini i namjeni broda.radio oprema i navigacijska oprema . Spremnost rada izvora el. prostorije zapovjedničkog mosta. od kojih svaki ima zalihu energije za najmanje tri uzastopna pokretanja.brodovi (nosivosti 300 GT) područja plovidbe II i III 12 sati .. i ograničenog područja plovidbe I) 6 sati .. tablice upozorenja. stubišta.sredstva unutarnje veze. mjesta za posluživanje protupožarnih i kaljužnih pumpi.pozicijske svjetiljke. energije za nužnost primjenjuje trofazni sinhroni generator bez kliznih koluta i četkica pogonjen uglavnom brzohodnim dizelmotorima . putokaze. 20.brod nosivosti 300 GT (neograničenog područja plovidbe. Voditi brigu o prostoriji u kojoj je dizelgenerator (da bude grijana.sustav dojave požara i naprave za upravljanje protupožarnim vratima . energije za slučaj nužnosti kao i automatsko pokretanje dizelgeneratora treba se povremeno provjeravati. Za putničke brodove neograničenog područja plovidbe i ograničenog područja plovidbe mora tijekom 36 sati osigurati neprekidno istovremeno napajanje svih važnih trošila neophodnih za sigurnost broda i ljudi na njemu. .29 od 33 Pitanja: 14.zrak pod tlakom s vlastitim neovisnim spremnikom za zrak .hidraulični sustav . Ta trošila su: . te o propisanom vremenu kroz koje se prema propisima moraju napajati. . prostorije agregata za nužnost. strojarnicu i prostorije gdje se nalazi glavni izvor el. Sustavi su: . svjetiljke za izbjegavanje sudara . Na teretnim brodovima izvor energije za slučaj nužnosti treba osigurati neprekidno napajanje gotovo istih trošila.ručno pokretanje Najčešće se kao izvor el. mjesta gdje se nalaze uputnici motora ovih pumpi.brodovi nosivosti manje od 300 GT (neograničenog područja plovidbe. ali u kraćem vremenu..brodovi područja plovidbe II i III 3 sata Dizel-generator mora automatski startati pri nestanku napona na glavnoj ploči. Ako je izvor energije aku baterija mora bez nadopunjavanja napajati propisana trošila u predviđenom vremenu.rasvjeta za slučaj nužnosti koja obuhvaća.kaljužne pumpe za nužnost i drugi sustavi ako ih zahtjeva Registar. izlaze iz prostorija.

1. Redoviti planirani pregledi i kontrola smanjuju ispade pogona.održavanje potrebne razine zaštite. kliznih koluta i četkica moraju biti bez vidljivih ogrebotina. Primjena sklopki i zaštitnih elemenata (vidi 10. 3.pravovremeno uočavanje poremećaja i neispravnosti . kompaundni izmjenični: sinkroni Pitanje 15.od preniskog napona Ova zaštita odnosi se na paralelan rad generatora. Održavanje električnih uređaja Održavanje je organizirana djelatnost kojom se pomoću prikladnih metoda i postupaka ostvaruje i osigurava ispravnost pogona. vizualno ili mjerenjem. evidentirati i analizirati radove. Kod istosmjernih generatora područje namještanja ove zažtite iznosi od 2 do 15% nazivne struje generatora. preopterećenja i sl.30 od 33 Pitanje 15. To je posljedica nečistoća.od preopterećenja . 1. Neispravni kontakti imaju hrapavu i oksidiranu površinu. serijski. Zaštita generatora od povratne struje Zaštita generatora uglavnom može biti: . pa je potrebno vršiti kontrolu izolacije mjerenjem otpora. sila pritiska i sl. Vrste generatora istosmjerni: nezavisne uzbude. 2. vibracijama i temperaturi. ispitivanjima. Površine kolektora. Glavni zadaci održavanja električnih uređaja su: . Osnovni karakter održavanja treba biti preventivni a ne interventni. Kod . Temperaturu pojedinih elemenata možemo utvrditi dodirom. Ako baterija služi za napajanje upravljačkih i signalnih strujnih krugova treba kontrolirati stanje akumulatora mjerenjem napona u opterećenom stanju.od kratkog spoja . premalog pritiska. provjerama i popravcima Treba raspolagati rezervnim dijelovima. mjerenjem gustoće elektrolita. Pitanje 16.osiguranje neprekidnog pogona na potrebnoj razini kvalitete . Ovo se ostvaruje planiranim pregledima. ispravna dodirna površina. Kontroli podliježu sve one veličine i elementi koji mogu dati informaciju o stanju pogona izložene trošenju ili jačem naprezanju. Vremenom stari i izolacija. Stanje ležajeva procjenjuje se po zvuku.od povratne struje .što brže otklanjanje kvarova . 1. pa iskre i prekomjerno se zagrijavaju.sprječavanje prekovremenog trošenja čime se produžuje vijek ztrajanja pogona .) Pitanje 15. poredni. Zaštita od povratne struje (ili povratne snage) prilagođuje se pogonskom stroju i vrsti generatora.

2. steatit. s neorganskim vezivom Pitanje 17. jer se na tim mjestima može promjeniti prijelazni otpor. Temperatura izolacijskog materijala ne smije prelaziti granične vrijednosti temperature. te mora biti dovoljno mehanički čvrsta i odgovarajuće zaštićena. keramika. Otpor izolacije za brodsku opremu mora trajno zadržati otpor izolacije od najmanje 1500 ohma po voltu. Pitanje 16. 2. Izolacijski materijali su nevodljivi sa otpornosti od 108 Ωm. otpornost na klizne struje.) Pitanje 17. 2. azbest. porculan.31 od 33 izmjeničnih generatora područje namještanja zaštite iznosi od 2 do 6% nazivne snage generatora ako je pogonski stroj turbina i 8 do 15% nazivne snage ako je pogonski stroj dizel motor. impregnirani sintetičkim lakom kao gore. pamuk. a to znači i veće preopterećenje stroja uz jednake uvjete. papir (eventualno impregnirani) pamuk. ali impregnirani silikonskim smolama staklo. za mehaničku čvrstoću izrađuju se i od prešanih izolacijskih materijala različitog sastava. azbest. svila. 3. Izolatori i njihove karakteristike Izolacija dijelova pod naponom mora imati odgovarajuću električnu čvrstoću. ali impregnirani smolama s povišenom toplinskom otpornošću kao gore. 3. kvarc. impregnirani uljnim lakovima bakelit. Brodovi koji plove tropskim predjelima namot mora biti izoliran tropskom izolacijom. Izolacijski materijali dijele se po normama IEC prema toplinskoj postojanosti na više klasa. telstolit. impregnirani sintetičkim lakom staklena vlakna.) Pitanje 16. Potpuna automatizacija brodske elektrane (vidi pitanje12. Klasa izolacije Granična temperatura u oC Primjer materijala Y A E B F H C 90 105 120 130 155 180 Iznad 180 drvo. tinjac. 1. Izbor izolacije namota vrlo je važan radi sigurnosti. Osobito treba paziti na spojna mjesta. Tablica prikazuje granične temperatura za pojedine klase izolacije i primjere materijala. Kao izolacijski materijali koriste se anorganski materijali. Bolja i skuplja klasa izolacije dopušta veću graničnu temperaturu. Punjenje. tinjac. a time i temperatura. papir i sl. . vlagu i ulja. pražnjenje i primjena akumulatora (Vidi pitanje 6. Vlažan zrak s primjesom soli nepovoljno utječe na izolacijski materijal. ali i zbog težine stroja.

podjela na polja (vidi pitanje 8. 1. 3.) Pitanje 19.32 od 33 Glavna električna ploča. i 12. 1. 2. Pitanje 18. 2) Pitanje 18. Konstruktivni dijelovi generatora stator rotor uzbuda kod istosmjernih kolektor i četkice Pitanje 18. 3.) Pitanje 20. Vrste izvora električne energije Na brodu se kao izvori el. 3.) Pitanje 17. na svim novim brodovima koriste se isključivo trofazni izmjenični generatori. Automatski nadzor strojarnice i zaštita električnih strojeva i uređaja na brodu (vidi pitanje 12. Vrste regulatora u primjeni na brodu Vrste regulatora: . Primjena generatora u nuždi (vidi pitanje 14.) Pitanje 19. energije upotrebljavaju: akumulatori (uglavnom se koriste kao izvori u slučaju nužde) istosmjerni generatori (koristili su se na starijim brodovima) izmjenični generatori (jednofazni i trofazni).) Pitanje 19. Upućivane u rad trofaznih asinkronih elektromotora (vidi pitanje 10. Sinkronizacija generatora (vidi pitanje 1. 2. 1.2. 2. Uputnici elektromotora (vidi pitanje 12. 2. 3. 3. 1.

tromi. sastoji se od dvije međusobno spojene metalne trake s različitim faktorom toplinskog rastezanja (primjenjuju se kod zaštite od preopterećenja) elektromagnetski brzi okidač ima akumuliranu potencijalnu energiju u opruzi čija se napetost može podešavati. Reagira vrlo brzo i potpuno izregulira odstupanja. proporcionalno-integrirajući regulator . pa nema opasnosti od rada motora sa dvije faze. brzi. izlazni signal proporcionalan je ulaznom signalu) .P regulator. Osigurači. D-regulator izaziva izlazni signal samo onda kad se ulazni signal mijenja. 3. imaju termičku nadstrujnu zaštitu niskonaponski rastalni osigurači velike prekidne moći najčešće s tromim djelovanjem radi zaštite kabela i mreže od prejake struje. proporcionalni regulator (odmah reagira na promjenu ulazne veličine. zaštitna motorna sklopka u kojoj je sadržana kombinacija bimetala i elektromagnetskog okidača ima zadatak isključiti istovremeno sve tri faze. Ima vrlo brzu reakciju na promjenu. . ultrabrzi automatski. Napajanje broda u nuždi (vidi pitanje 14. Uklanja grešku ustaljenog stanja .I regulator. podnaponski relej prekostrujni relej naponska zaštitna sklopka . I smanjuje grešku ustaljenog stanja Pitanje 20.PID regulator. 3. ujedinjuje sve prednosti osnovnih tipova regulatora. Reagira sporo i vrlo rijetko se koristi sam). integrirajući regulator (na impulsnu ulaznu vrijednost na izlazu dobivamo linearno povećanje.PI regulator. D povećava brzinu odziva. vrste i primjena Vrste: rastalni.PD regulator: proporcionalno-diferencijalni regulator. bimetal. P komponenta daje brzinu odziva.33 od 33 .) Pitanje 20. 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful