FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO SADRŽAJ PREDMETA dio I     ISTORIJSKI RAZVOJ POJAM, CILJEVI I ZADACI NAČELA OBUHVATANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA

SADRŽAJ dio II  RAŠČLANJIVANJE BILANSA  GLOBALNA PROCEDURA  PRINCIPI  GREŠKE U KNJIGOVODSTVU  KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN SADRŽAJ dio III       KNJIGOVODSTVO I POSLOVNI CIKLUS PRIBAVLJANJE SREDSTAVA OBRAČUN TROŠKOVA I RASHODA PRIHODI PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA ZAKLJUČNA KNJIŽENJA

SADRŽAJ dio IV  RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE    RAČUNOVODSTVENI NADZOR RAČUNOVODSTVENA ANALIZA ANALIZA BILANSA

ISTORIJSKI RAZVOJ       SA RAZVOJEM PRIVREDE I NOVCA Vavilon: Zakon kralj Hamurabija – XIII v. P. H. U Grčkoj – VII v. P. H. – banke, U Egiptu, Rimu, (rokovnik, adversaria...) U XIX vijeku postaje sredstvo upravljanja Razvoj: od prostog ka jednoobraznom “O trgovini i savršenom trgovcu” 1458. god Kasnije sa razvojem privrede


STRUKTURA RAČUNOVODSTVA KNJIGOVODSTVO PROCES BILJEŽENJA FINANSIJSKIH TRANSAKCIJA I VOĐENJE FINANSIJSKE EVIDENCIJE RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE

RAČUNOVODSTVENI NADZOR RAČUNOVODSTVENA ANALIZA

TERMINI
Termini KMRS-a Financial Statements Income Statement Balance Sheet Revenue Net profit Long – term assets Land and buildings Investitories Receivables Payables Loans Shareholders Shares Share capital Shareholder’s equity Alternative Značenje Accounts (britanski) Finansijski izvještaj Profit and Loss account (britanski) Bilans uspjeha Statement of financial position (sj. američki)Bilans stanja Turnover (britanski) Prihodi Net income (sj. američki) Neto dobit Fixed assets (britanski) Dugotrajna materijalna imovina, osnovna sredstva Real estate (sj. američki) Zemljište i zgrade, nekretnine, stvarna imovina Stocks (britanski) Zalihe Debtors (britanski) Potraživanja Creditors (britanski) Obaveze / Dugovanja Debt (britanski) Zajmovi Stockholders (sj. američki) Akcionari Stock 8sj.američki) Akcije Common stock (sj.američki) Akcijski kapital Stockholder’s equity (sj.američki) Vlasitit kapital društva

RAČUNOVODSTVO JE: TEMELJ POSLOVNOG ODLUČIVANJA JEZIK POSLOVANJA UMJETNOST INTERPRETACIJE, MJERENJA I POVEZIVANJA REZULTATA EKONOMSKIH AKTIVNOSTI INFORMACIONI SISTEM ZA VREDNOVANJE, OBRADU I PRENOS PODATAKA I INFORMACIJA KOJE SE KORISTE PRI DONOŠENJU POSLOVNIH ODLUKA Automatizovan PROCES

-

-

INFORMACIONI SISTEM

Poslovne aktivnos

čuvanje.Ciljevi: utvrđivanje rezultata utvrđivanje stanja podaci za nadzor i kontrolu . klasifikacija.Zadaci: prikupljanje. evidentiranje.Računovodstveni ciklus Računska osnova računovodstva . izvještavanje  Poslovni događaj . provjera.PROMJENA KOJA PRATI POSLOVNU AKTIVNOST koja utiče na finansijski položaj preduzeća  Promjene na imovini  Imovina: oblik i izvor  Vrste imovine  Aktiva i pasiva Poslovne aktivnosti .

FUNKCIJA IMOVINE A/P BILANS STANJA STALNA IMOVINA SOPSTVENI .

profit cent.  Vlastiti kap.tok rentabiliteta i tok novca Opreznosti – precjenjivanje. = osnovni kapital + zadrž.obaveze  Sredstva = obaveze + akcionarski kapit.  STAN I KREDIT RAČUNOVODSTVENA NAČELA      Dvostranog obuhvatanja poslovne promjene Poslovne jedinice . Kontinuiteta poslovanja – vrijeme. rentabilnost Novčanog mjerila -jedinica. kupovna moć Istorijskog troška – u visini sticanja Uzročnost .mjesto troška. zar. potcjenjivanje   Sistem dvojnog knjiženja  Osnovni računovodstveni metod  Kičma računovodstva  Gete: “jedno od najljepših otkrića ljudskog uma”  Verner Sombart: dvojno knjigovodstvo je stvorilo isti duh kao i Galilejev i Njutnov sistem  Princip dvojnosti: napor i nagrada. žrtva i korist Javn .OBRTNA IMOVINA JEDNAČINA AKTIVA = PASIVA POZAJMLJENI Ekonomski resursi = KAPITAL (vlastiti + tuđi)  Sredstva = obaveze + kapital Moraju da budu u ravnoteži (jednake)  vlastiti kapital = sredstva .

mijenjaju samo A . dugovnu i potražnu stranu  Koristi se samo u računovodstvu  Aktivni i pasivni  Računi stanja  Računi uspjeha Oblik T konta Naziv Konta .smanjuju A i P za isti iznos . odvojeno za povećanje i za smanjenje  Jednostrani i dvostrani račun Jednostrani račun Red.na visinu imovine .povećavaju A i P za isti iznos .  Svaka transakcija se evidentira najmanje jednim dugovanjem i jednim potraživanjem Sistem je u ravnoteži UTICAJ PROMJENA NA IMOVINU PREDUZEĆA  POJAM EKONOMSKE PROMJENE  VRSTE – OSNOVNE GRUPE  UTICAJ PROMJENA NA CJELINU I NA ORGANIZACIONE DIJELOVE Ekonomska (bilansna) promjena  Poslovni događaj koji utiče na imovinu (cjelinu ili dijelove) preduzeća sa posledicama: .mijenjaju samo P RASČLANJIVANJE BILANSA NA RAČUNE  RAČUN je dvostrani pregled u kome se obuhvataju sve ekonomske promjene koje se odnose na jednu bilansnu poziciju.sastavi i visinu imovine Djelovanje na cjelinu  4 osnovne grupe promjena: .  Jednostavan  Tri dijela: naziv. Datum broj Opis Duguje Potražuje Saldo T račun  Podesan za početnike.sastav imovine .

Dugovna strana Potražna strana Karakter knjiženja  unos na lijevu stranu – dugovanje ili dugovno knjiženje  unos na desnu stranu potraživanje ili potražno knjiženje  debit – debere – dugovanje  kredit – credit – potraživanje  razlika – saldo: dugovni ili potražni Primjer T konta Primjer T konta .

povećanja .Šema knjiženja na računima stanja .povećanje .povećanja Šema knjiženja na računima RASHODA RAČUNI RASHODA .povećanje .smanjenja .smanjenja Šema knjiženja na računima stanja .početno stanje .smanjenje .P PASIVNI RAČUNI .smanjenje Šema knjiženja na računima PRIHODA RAČUNI PRIHODA .početno stanje .A AKTIVNI RAČUNI .

VRŠI SE PO POTREBI. A NE AKCIONARA ILI NEKOG DRUGOG  Osnovna računovodstvena jednačina na kojoj počiva bilans stanja . a računi prihoda potražni saldo  PROMET: .Pomoćne knjige .Zaključni list .  obaveze i  kapital  SVE JE TO VLASNIŠTVO PREDUZEĆA. potpisan.DJELIMIČAN I POTPUN POPIS .KARAKTER STANJA NA RAČUNIMA  SALDO – razlika između lijeve i desne strane na računima  Računi rashoda imaju dugovni.DVA ZADATKA: UTVRĐIVANJE NEDOKUMENTOVANIH PROMJENA I KONTROLA ODGOVORNIH LICA .Godišnji obračun INVENTURA .strane P kod pasivnih računa je jednak ili veći od prometa strane D Zaključivanje računa  Vrši se po potrebi  Izravnavanjem prometa lijeve i desne strane unošenjem salda  Prvo se zaključuju računi uspjeha.JE DETALJAN POPIS IMOVINE NA ODREĐEN DAN .Dnevnik .USKLAĐIVANJE STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA Knjigovodstveni dokument  Pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni  Podloga za unošenje podataka u poslovne knjige  Osnova za nadziranje ispravnosti poslovnog događaja  Osnova za reviziju finansijskih izvještaja  Sastavlja se u mjestu i u vrijeme poslovnog događaja  Uredno ispostavljen.strane D kod aktivnih računa je jednak ili veći od prometa strane P . a potom računi stanja  Primjer u knjizi – na vježbama GLOBALNA PROCEDURA u knjigovodstvu  Knjigovodstveni instrumenti: .Inventura imovine .Glavna knjiga . kontrolisan BILANS STANJA  daje sliku sredstava i izvora sredstava  prikazuje:  sredstva. A NAJMANJE JEDNOM GODIŠNJE .Knjigovodstvena dokumenta .Bilans stanja .

Tekuće obaveze .osnovna sredstva Zemljište zgrade i oprema STRUKTURA BILANSA STANJA PASIVA  Ukupne obaveze – PASIVA  1. tekuća aktiva  gotov novac i kratkoročni depoziti. fiksna aktiva. Dugoročne obaveze  Dugoročni krediti  Obaveze po osnovu dugoročnih obveznica  Sopstvena imovina (akcionarski KAPITAL)  Preferencijalne akcije  Obične akcije – emisiona vrijednost  Emisiona premija  Zadržane zarade BILANS USPJEHA  ZBIRNI PRIKAZ PRIHODA I RASHODA IZ POSLOVANJA PREDUZEĆA U ODREĐENOM PERIODU   USMJEREN NA PROVJERU REZULTATA .  nenaplaćena potraživanja.kratkoročne  Obaveze prema dobavljačima  Uzeti avansi  Obaveze po osnovu dividendi  2.  potraživanja po osnovu dividendi.   prikazuje finansijski položaj preduzeća na određen dan Ukupna sredstva = Ukupne obaveze + kapital Ukupna sredstva – AKTIVA  1.  zalihe.  unaprijed plaćeni troškovi    2.PROFITABILNOSTI IZVJEŠTAJ KOJI POKAZUJE POSLOVNI USPJEH PREDUZEĆA .

Struktura bilansa uspjeha Osnovna forma:  Prihodi od proizvoda i usluga  Minus cijena koštanja  Dobija se bruto profit  Umanjeno za operativne troškove  Dobija se operativni profit  Umanjeno za kamate  Dobija se neto profit prije oporezivanja  Umanjeno za poreze  Ostaje neto profit nakon oporezivanjaа Izvještaj o toku gotovine  Pokazuje kretanje gotovinskih novčanih tokova u preduzeću u određenom periodu  Provjera ostvarivanja cilja likvidnosti preduzeća  Prikazuje gotovinu ostvarenu iz poslovanja preduzeća  Vezan je za ostale izvještaje primjer .

primjer Dnevnik  Knjiga početnih knjiženja (knjiga izvorne evidencije)    Hronološka evidencija poslovnih transakcija Datum Naziv računa i iznos za dugovnu stranu Naziv računa i iznos za potražnu stranu Objašnjenje transakcije Identifikacioni broj računa    Dnevnik omogućava  Sve informacije o transakciji na jednom mjestu   Hronološka evidencija svih događaja Sužava ili sprečava pojavu grešaka Glavna knjiga  Unose se isti podaci kao u dnevniku samo razvrstane po pozicijama  Posebna evidencija za svaku stavku u bilansu .

materijal. robu.  Knjiga povezanih računa Registrator – elektronski oblik Primjer POMOĆNE KNJIGE   NISU OBAVEZNE ZAVISNO OD POTREBE UOBIČAJENO ZA: kupce. osnovna sredstva. got. proiz SINTETIČKI I ANALITIČKI RAČUNI   PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA     RAZLOZI ZA NEPODUDARNOSTI MANJKOVI I VIŠKOVI SASTAVLJANJE PROBNOG LISTA SMISAO: USAGLAŠAVANJE STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA . dobavljače.

BU I ZAKLJUČIVANJE KNJIGA  SASTAVLJA SE PRED IZRADU BILANSA  TO JE SPISAK SVIH RAČUNA GLAVNE KNJIGE (PROMET I SALDO)  PROBNI LIST PLUS BS I BU PROVJERA TAČNOSTI  ZBIR PROMETA STRANE D SVIH RAČUNA GLAVNE KNJIGE MORA DA BUDE JEDNAK ZBIRU PROMETA P STRANE I JEDNAK PROMETU DNEVNIKA  KOLONE SALDO BILANSA SADRŽE NA STRANI D SALDA AKTIVNIH RAČUNA I RAČUNA RASHODA ČIJI ZBIR MORA BITI JEDNAK ZBIRU STRANE P SALDA RAČUNA PASIVE I RAČUNA PRIHODA Zaključni list Br Naz rač rač Bruto bilans Saldo bilans Bilans stanja Bilans Uspjeha D P D P A P Ras Prih FORMALNO ZAKLJUČIVANJE KNJIGA  VRŠI SE NA KRAJU GODINE  CILJ: RAZDVAJANJE DVIJE POSLOVNE GODINE ILI DVA PERIODA.NAPOMENE – BILJEŠKE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE PRINCIPI UREDNOG KNJIGOVODSTVA  PRINCIP POTPUNOSTI  PRINCIP AŽURNOSTI  PRINCIP HRONOLOŠKOG REDA .IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA .BILANS STANJA . SASTAVLJA SE MJESEČNO.IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU . OSLOBODI RAČUNE PROMETA I DA SE PRUŽE PODACI ZA ANALIZU  ZNAČI: UNOŠENJE SALDA ZA IZRAVNANJE NA MANJU STRANU ODIŠNJI OBRAČUN  SADRŽI: .BILANS USPJEHA . TROMJESEČNO ZAKLJUČNI LIST  CILJ: PRIPREMA ZA IZRADU BS.

tačne i pouzdane  Ipak se javljaju GREŠKE: .nesaglasnosti stvarnog i knjigovodstvenog stanja Ispravljanje grešaka  Precravanje  Storniranje (crno i crveno)  Doknjižavanje propuštenih knjiženja Kontni okvir (plan)  Ogroman broj transakcija  Sistematizovanje i oblikovanje radi upotrebljivosti  Sistem evidentiranja se sprovodi preko računa  Svaki račun je odvojena stranica knjige (kartica)  Sve one čine jednu knjigu – glavnu knjigu (registrator ili u ELEKTONSKOM obliku)     Radi lakoće računima se daju brojčane oznake Spisak računa sa odgovarajućim brojevima i nazivima – kontni plan Svako mjesto cifre ima svoje značenje Naziv računa treba da uputi na ono šta se na njemu evidentira Praksa  U Francuskoj ..  MRS  MSFI  Kodeks etike za profesionalne računovođe  Pravilnici. blagovremene. izvori sredstava.  sredstva. blagajnički dnevnici..    PRINCIP MOGUĆNOSTI PROVJERE PRINCIP JASNOSTI PRINCIP MATERIJALNE ISPRAVNOSTI PRINCIP EKONOMIČNOSTI GREŠKE U KNJIGOVODSTVU  INFORMACIJE TREBA DA BUDU: potpune. Gl. knjiga osnovnih sredstava i knjiga inventara. uputstva.obaveznost korištenja jednoobraznog kontnog plana  U SAD i V. i to se čuva 5 godina . ( 67/05)  Računovodstveni standardi RS. Britaniji svako preduzeće je samostalno u izboru vlastitog sistema računovodstvene evidencije Računovodstvo u RS  Zakon o računovodstvu i reviziji RS Sl.nepodudarnosti prometa strane D i strane P .nesaglasnosti knjiga . i obaveze U pomoćne knjige spada KUF i KIF. Klase  Razvrstano u 9 klasa koje čine glavnu knjigu i pomoćne knjige  Glavna knjiga – dnevnik evidencije na bazi knjigovodstvenih isprava: prihodi i rashodi.

sve što zarađujemo je na klasi 6 Klasa 7 – po potrebi. prvi unos je na potražnoj strani.prirodna bogatstva (zemljište i šume).. izdvojeno. zgrade.. njime se služe firme koje imaju proizvodnju             Priroda klasa  aktiva – dugovno  pasiva – potražno  klase 5 i 6 čine Bilans uspjeha  klase 0.   regres.2) obavezno je na dugovnoj strani Kod klase 3 i 4. od zakupnina. Klasa 8 – vanbilansna klasa. oprema. rezultati poslovanja Klasa 4 – sve što plaćamo (obaveze. Klase 5 i 6 ne prenose se iz godine u godinu kao prve 4 klase. doprinosi. dobavljači. Početno stanje aktivnih konta (0. članarina. porezi.2. sitan inventar..3. prevoz). Služi za zatvaranje klase 5 i 6. Klasa 1 – zalihe. One se otvaraju po potrebi Klasa 0 – evidentiranje prirodnih i osnovnih sredstava i dugoročni plasmani. materijal.1. voda. namještaj. zakup. (blagajna. izvodi. Na njoj se evidentiraju tuđa sredstva koja smo mi pozajmili Klasa 9 – pogonsko knjigovodstvo. plate. kupci.4 čine Bilans stanja А 0 1 2 5 7 8 9 P 3 4 6 7 8 9 Prilagođavanje sistema dvojnog KNJIGOVODSTVA  KNJIGOVODSTVO ODREĐUJE: Djelatnost preduzeća . kao i obračun plata (platne liste) i naknade (topli obroci. kamata. Glavna knjiga se trajno čuva. sve što smo mi nekome dužni) Klasa 5 – klasa rashoda/troška (struja. završni računi i zapisnici inspekcije. usluga.. knjiži se samo za sebe. neuplaćeni upisani kapital Osnovna sredstva . roba. rezervni dijelovi (ono što se drži u skladištu) Klasa 2 – novčana sredstva.) Klasa 6 – prihodi: prodaja robe. tj.1. devizna potraživanja) Klasa 3 – kapital.

    struktura sredstava i poslov.006.000 PAKOVANJA ROBE PO FAKTURNOJ VRIJEDNOSTI OD 10 KM TROŠKOVI PREVOZA 1.obezbjeđenje sredstava Formiranje sopstvenog kapitala Povećanje i smanjenje kapitala Emisija i prodaja akcija .000 KM TROŠKOVI OSIGURANJA 0.000 1. operacije unutrašnja organizacija preduzeća tehnička opremljenost pravni status poslovna politika Obuhvatanje poslovnog ciklusa Kružni tok kretanja novčanih sredstava N – R – P – R1 –N1 Sve faze su povezane Svaku fazu prati knjigovodstvo Principi vrednovanja sredstava  Promjene se izražavaju u novcu  Mogu da budu nerealne (precjenjene ili potcjenjene)  Nabavna vrijednost = fakturna vrijednost + zavisni troškovi  Planska vrijednost i planska cijena PRIMJER    Fa vrij.000 5.000 - Prevoz Osiguranje Nabavna vrijednost Pribavljanje sredstava preduzeća      Izvori  Sopstveni i pozajmljeni Društva lica i društva kapitala Osnivanje . NABAVLJENO 100.5% NA FAKTURNU VRIJEDNOS 100.000.000 1.000 X 10 = 1.

000 KM na račun preduzeća Inokosni kapital 10.000 (1) Tekući račun (1) 10. dugoročni i kratkoročni krediti  Obveznica (plašt i talon)  Akcije (dionice) .vrste Primjer  Vlasnik preduzeća je uplatio osnivački ulog od 10.000 Primjer AD “Sunce “ emitovalo i prodalo emisiju 100 redovnih akcija nominalne vrijednosti od 1000 KM Tekući račun (1)100.000 . Pozajmljeni: tekuće obaveze.

U hartije od vrijednosti . Materijalna prava 8.Učešća u drugim preduzećima . Građevinski objekti 4.000 (1) ULAGANJE NOVČANIH SREDSTAVA 1. U finansijske oblike: . knjigu inventara i analitičke kartice Svako OS ima inventurni broj Pomoćne knjige – reversna knjiga . U zalihe Osnovna sredstva  Su ona koja u proces proizvodnje ulaze cjelokupnom vrijednošću ali se u jednom proizvodnom ciklusu ne potroše. već im se vrijednost smanjuje postepeno zadržavajući prvobitni oblik  Knjigovodstvo razlikuje O S od sredstava za rad i sitnog inventara Podjela OS     Stvari i prava OS u pripremi OS u funkciji OS van funkcije OS u funkciji 1.Inokosni kapital 100.Dugoročni plasmani 2. Ostala OS Evidencija OS     Obavezna evidencija (nabavna. Dugogodišnji zasadi 6. Oprema 5. U osnovna sredstva 3. Šume 2. otpisana i sadašnja vrijednost) Stanje i kretanje se vodi kroz: glavnu knjigu. Zemljište koje služi u privredne svrhe 3. Osnovno stado 7.

Na druge načine 2.000 KM i plaćena iz odobrenog kredita.Izgradnjom . Isplata: sa tekućeg računa.Ulaganja u OS 1.000 120.000 (1) Dugoročni krediti 120. Pribavljanje: .000 Dobavljači (2) 120. iz kredita ili kombinovano Kupovina OS Prema fa 3/07 kupljena mašina za 120. Osnovna sredstva (1)120.Kupovinom .000 (2) Izgradnja OS  Građevinski objekti  Povjerava se izvođaču  Avansiranje radova  Obračun izvršenih radova  Knjiženje obračunske situacije  Aktiviranje OS  Isplata obaveza prema dobavljaču Drugi vidovi nabavke OS  Izgradnja u sopstvenoj režiji .

 Mjenica je instrument obezbjeđenja plaćanja strogo definisanog oblika i procedure . materijalnom i magacinskom knjigovodstvu Evidencija materijala. a odobrava Rn. (planska fa vr.100 11 1. osnovni. gorivo. mazivo. Dobavljači.. bonifikacija. ambalaža. sitnog inventara.) Ostali slučajevi  Nefakturisani materijal  Materijal na putu  Materijal na obradi i doradi Nabavka robe     Zalihe robe se vode kao i zalihe materijala Sintetička i analitička evidencija Po nabavnoj. kombinovanoj i prodajnoj Zadužuje se Rn.000 100 1. ambalaže i auto guma  Može da se vrši: .. Roba na zalihi..po kombinovanim nabavnim vrijednostima (fa cijena + planski zavisni troškovi) . Dobavljači Obezbjeđenje plaćanja  Mjenica. Blagajna ili Tekući račun Evidencija po prodajnim cijenama Fakturna cijena + zavisni troškovi nabavke Nabavna cijena + Razlika u cijeni (marža) PRODAJNA CIJENA 1. Popusti se knjiže na P stranu rč.po planskim. nalog o zaduženju.. auto gume. Troškovi materijala uz istovremeno zaduženje rč.   Izgradnja zajedničkih OS Prijem OS bez naknade Svaki od ovih vidova ima svoj način knjiženja Pribavljanje materijala i robe   Materijal: stvari koje se u procesu proizvodnje troše kao predmeti rada (sirovine.111 Izmirenje obaveza prema dobavljačima     Obaveze se knjiže na računu – Dobavljači Utvrđuje se na osnovu faktura Popusti od strane dobavljača – rabat. pomoćni. i planski zavisni troš. vrijed.obračunskim nabav.po stvarnim nabavnim vrijednostima (stvarni troškovi nabavke) .) Evidencija se vodi u: finansijskom.

načinu ukalkulisavanja u CK. sredstava i dobara koja su potrošena za jedan proizvod – uslugu Podjela prema: prirodi (porijeklu).Dobavljači P . Knjiženje: D .Otpisa OS .Plata .Proizvodnih usluga .Mjenične obaveze TROŠKOVI Troškovi predstavljaju u novcu izraženu vrijednost utrošenog rada.Neproizvodnih usluga Troškovi prema funkciji  Nabavke  Proizvodnje  Prodaje  Upravljanja  Finansiranja .Materijala . funkcionalnim područjima. načinu reagovanja na promjene Troškovi prema porijeklu  Prirodne vrste troškova: .

Troškovi materijala P . varijabilni i poluvarijabilni Redovni i vanredni KNJIGOVODSTVENO OBUHVATANJE TROŠKOVA I RASHODA  Troškovi otpisa OS (amortizacija)  Troškovi materijala  Troškovi proizvodnih usluga  Troškovi zarada (plate)  Troškovi neproizvodnih usluga  Nabavna vrijednost prodate robe  Finansijski rashodi  Ostali rashodi  Vanredni rashodi OTPIS O S      OSNOVNI ZADATAK .Materijal TROŠKOVI SITNOG INVENTARA I AMBALAŽE RAZLIKE od materijala OTPIS: u potpunosti i kalkulativno KNJIŽENJE: D – Troškovi materijala P – Sitni inventar i ambalaža na zalihi U SLUČAJU KALK.Ostale podjele    Direktni i indirektni Fiksni. VISINA TROŠKOVA = KOLIČINA x CIJENA PO STVARNIM I PLANSKIM CIJENAMA PO PARTIJAMA I VRSTAMA MATERIJALA KNJIŽENJE: D .ispravan obračun rezultata UZROCI SMANJENJA VRIJEDNOSTI OS OSNOVICA – nabavna vrijednost O S METODI OTPISA: vremenski i funkcionalni. linearno i degresivno KNJIŽENJE: D – Troškovi otpisa OS. a P – Ispravka vrijednosti OS TROŠKOVI MATERIJALA      TO SU U NOVCU IZRAŽENI UTROŠCI. OTP..: Sitan inventar i ambalaža u upotrebi i Ispravka vrijednosti SI i A u upotrebi    TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA ..

održavanja.. uslugom)..) KNJIŽENJE: D – Finansijski rashodi P – Obaveze po osnovu troškova finansiranja (npr. kursne razlike. OS. ali ne i sa učinkom (proizvodom. hartija od vrijednosti. kamata) OSTALI RASHODI  TO SU: RASHODI povezani sa poslovanjem preduzeća. KLASIFIKACIJA I EVIDENTIRANJE . materijala.... javljaju se sporadično (štete na sredstvima. bankarske usluge. advokatske.  RAZNE USLUGE: transporta PTT. Dobavljač UKALKULISAVANJE I ISPLATA TROŠKOVI ZARADA     BRUTO = NETO + POREZI + DOPRINOSI NAKNADE KNJIŽENJE: D – Troškovi zarada P – Obaveze po osnovu zarade Za isplatu: D – Obaveze po osnovu zarada P . honorari. odnosno smanjenjem njihove vrijednosti VANREDNI RASHODI   To su ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza po čijem osnovu nije.POJAM.  To su: gubici koji nastaju prodajom imovine..Blagajna. premije siguranja. komunalne. usluga P – Blagajna. Dobavljač TROŠKOVI NEPROIZVODNIH USLUGA NE ZAVISE OD PROIZVODNJE Spadaju: dnevnice. ŽR. niti se očekuje da će biti primljena bilo kakva protuvrijednost Oni su izazvani propustima. VREDNOVANJE. KNJIŽENJE: D – Troškovi neproizvodnih usluga P .Nabavna vrijednost prodate robe P – Roba na zalihi FINANSIJSKI RASHODI   RASHODI vezani za poslovanje sa finansijskim sredstvima (kamate. ŽR. reklame. zanatske. zakupnine.ŽR NABAVNA VRIJEDNOST PRODATE ROBE   ZAVISI od načina vođenja zaliha: po nabavnoj ili prodajnoj cijeni KNJIŽENJE: D . ) PRIHODI .. KNJIŽENJE: D Troškovi proizv.

ta okolnost može da dovede do situacije da knjigovodstveni podaci budu nepotpuni jer ne sadrže poslovne promene koje su se dogodile.   PRIHODI su povećanje sredstava proistekli iz realizovanih učinaka. osnovna pretpostavka za sprovođenje predzaključnih knjiženja je identifikovanje knjigovodstvenog i stvarnog stanja imovine preduzeća . ali nisu dokumentovane. knjigovodstveni podaci (koji baziraju na knjigovodstvenim dokumentima) koriguju i svode na stvarno stanje (koje je utvrđeno inventarom ili popisom) Prema tome. kamate. tj. pozitivne kursne razlike) OSTALI (nevezani za poslovanje) VREDNOVANJE PRIHODA      2 PITANJA: kada je prihod ostvaren i kako se utvrđuje visina prihoda Kada: tek onda kada je tržišno verifikovan Isporuka i fakturisanje Naplata Proizvodnja učinaka EVIDENTIRANJE PRIHODA  KNJIŽENJE: D – Kupci. ŽR ili Blagajna P – Prihodi od prodaje ili Finansijski prihodi. a ne da li je u tom periodu NAPLAĆEN KLASIFIKACIJA PRIHODA     REDOVNI I VANREDNI POSLOVNI FINANSIJSKI (dividende. pa ni knjigovodstveno obuhvaćene (evidentirane) Identifikovanje stanja Nepotpunost knjigovodstvenih podataka se otklanja predzaključnim knjiženjima na taj način što se knjigovodstveno stanje. Ostali prihodi PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA Predstavljaju postupke konvertovanja knjigovodstvenog na stvarno stanje u cilju dobijanja kvalitetnijih podataka za potrebe sastavljanja osnovnih finansijskih izveštaja i završnog računa u cjelini evidentiraju se samo one poslovne promjene koje su dokumentovane. finansijskih plasmana i slučajnih okolnosti za koje ne postoji obaveza vraćanja Prihodi i rashodi nisu prilivi i odlivi Za obračun rezultata: BITNO – da je prihod NASTAO u datom obračunskom periodu.

neproknjižene promjene na sredstvima. 3.gotovine (novca u blagajni). korekcija salda računa stanja. materijala.) i .grafički . robe. izvorima sredstava. nerealne vrijednosti na pojedinim računima i nedozvoljeno kompenziranje salda na sintetičkim aktivno .pasivnim računima.potraživanja Knjiženje . rashodovanje osnovnih sredstava. rashodima i prihodima zbog nedostataka odgovarajućih dokumenata. dekomponovanje salda aktivno-pasivnih računa. 2. sitnog inventara i sl. .Osnovni razlozi koji dovode do neslaganja      između knjigovodstvenog i stvarnog (inventarnog) stanja su sledeći: pogrešna knjiženja u knjigovodstvu preduzeća.zaliha (nedovršene proizvodnje. gotovih proizvoda. Postupci za svođenje knjigovodstvenog na stvarno stanje 1. vremensko razgraničenje rashoda i prihoda i 4. Korekcija salda računa stanja To su predzaključna knjiženja u vezi usklađivanja knjigovodstvenog i stvarnog stanja: .

2 višak na zalihama koji se odmah prihoduje (izuzetno). 4 stavka pogrešnog knjiženja ili neproknjižen 5 zaduženje računopolagača za utvrđeni manjak 6 manjak na zalihama koji se odmah rashoduje 7 manjak na zalihama koji se naknadno rashoduje i 8 naplata utvrđenog manjka na zalihama od računopolagača odnosno ispravka pogrešnog knjiženja ili knjiženje neproknjižene poslovne promjene što je uslovilo pojavu manjka na zalihama Dekomponovanje salda aktivno-pasivnih računa Jedan od osnovnih razloga neslaganja knjigovodstvenog i stvarnog stanja je nedozvoljeno kompenziranje salda na sintetičkim aktivno-pasivnim računima Dekomponovanje: (razvijanju. tj. podvajanju) kompenziranih salda na sintetičkim aktivno pasivnim računima na aktivnu i pasivnu komponentu.grafički Značenje promjena         1 višak na zalihama koji se ne prihoduje. D i P saldo . 3 višak na zalihama koji se naknadno prihoduje.Knjiženje .

   Vremensko razgraničenje  Nepostojanje knjigovodstvenog dokumenta ne može biti razlog da se ovi prihodi i rashodi ne uključe u obračun rezultata poslovne godine u kojoj su nastali  Visina ovih prihoda i rashoda se utvrđuje na osnovu ugovora.1.to su računi Kupci i Dobavljači POSTUPAK KNJIŽENJA IDENTIFIKOVANIH KUPACA-POVERILACA I DOBAVLJAČADUŽNIKA NA DAN 31.Susreće se kod sintetičkih računa koji dražavaju imovinsko-pravne odnose konkretnog preduzeća sa njegovim okruženjem .vremensko razgraničenje rashoda i prihoda na obračunske periode kojima ekonomski pripadaju se postiže odgovarajućim računima vremenskih razgraničenja Na kraju obračunskog perioda se provjerava da li su računi prihoda i rashoda potpuni i homogeni Potpunost računa prihoda i rashoda pretpostavlja da su na njima proknjiženi svi prihodi i rashodi koji su nastali u datom obračunskom periodu neki nastali prihodi i rashodi nisu knjigovodstveno evidentirani jer ne postoji odgovarajući knjigovodstveni dokument. Vremensko razgraničenje rashoda i prihoda  Periodiziranje .2. (zakupnine. kamate)  Obračunati rashodi se doknjižavaju na odgovarajuće račune prihoda i rashoda preko računa vremenskih razgraničenja .

. a potraživaće Tekući račun ili račun Dobavljači. a neplaćene i neproknjižene rashode zadužuje odgovarajući račun rashoda. za nastale. za iznos nabavne vrijednosti rashodovanog OS smanjujemo stanje na računu Osnovna sredstva (koji potražuje). a neproknjižene prihode odobrava se odgovarajući račun prihoda. za iznos otpisane vrijednosti (koja je u ovoj situaciji jednaka nabavnoj vrijednosti) rashodovanog OS sravnjavamo stanje na računu Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava (koji duguje) Rashodovanje OS koja su djelimično otpisana  čija je sadašnja (neotpisana) vrijednost veća od nule.Knjiženje   Za nastale. nastaje u slučajevima ispoljene nepodobnosti. neispravnosti ili zastarelosti osnovnih sredstava u upotrebi prije isteka procjenjenog vijeka trajanja ili upotrebe U zavisnosti od odnosa vrijednosti likvidacionog ostatka prema sadašnjoj vrijednosti OS različito se knjigovodstveno evidentira rashodovanje OS koja su djelimično otpisana  Knjiženje  Ako je vrijednost likvidacionog ostatka veća od sadašnje vrijednosti rashodovanog OS: za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS (potražuje). neracionalnosti. a odobrava račun Ostala PVR Gašenje  Na računu Ostala AVR iskazano je u suštini potraživanje za prihode koji su ostvareni ali ne i naplaćeni  Ovaj račun će u narednoj godini biti ugašen kada dođe do naplate prihoda  Račun Ostala PVR svojim pokazuje obaveze za plaćanje nastalih rashoda  U narednoj godini kada ovi prihodi budu plaćeni ili kada bude primljena faktura od dobavljača ovaj račun će dugovati i time se ugasiti. a zadužuje račun Ostala AVR. organ upravljanja preduzeća formira komisiju za rashodovanje osnovnih sredstava na čiji predlog donosi odluku o rashodovanju konkretnih sredstava Rashodovanje OS     U zavisnosti od stepena otpisanosti (amortizovanosti) razlikujemo dva slučaja: (1) rashodovanje osnovnih sredstava koja su potpuno otpisana i (2) rashodovanje osnovnih sredstava koja su djelimično otpisana Rashodovana ili likvidirana osnovna sredstva se eliminišu i iz knjigovodstvene evidencije (tzv. isknjižavanje osnovnih sredstava) Rashodovanje OS koja su potpuno otpisana   sadašnja (neotpisana) vrijednost jednaka nuli. Rashodovanje osnovnih sredstava Rashodovanje ili likvidacija osnovnih sredstava predstavlja postupke eliminisanja (izbacivanja) iz upotrebe konkretnih osnovnih sredstava  kada su osnovna sredstva u takvom stanju da se više ne mogu koristiti niti prodati na tržištu.

duguje .za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS .     a za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrednosti OS (duguje). Ako je vrijednost likvidacionog ostatka jednaka sadašnjoj vrijednosti rashodovanog OS: za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS .potražuje za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrijednosti OS – duguje za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Otpaci OS .duguje i za razliku između sadašnje vrijednosti i likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Vanredni rashodi . za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Otpaci OS . .za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava (duguje).ako je vrijednost likvidacionog ostatka manja od sadašnje vrijednosti: .(potražuje).duguje . za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Ostatci OS (duguje) i za razliku između vrednosti likvidacionog ostatka i sadašnje vrijednosti rashodovanog osnovnog sredstva povećavamo stanje na računu Vanredni prihodi (potražuje).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful