Informatika za pravnike Temeljna literatura: •Mecanovic, Ivan: UVOD U PRAVO INFORMACIJA, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1997.

(1-89; 127-155) 2. Lozina, D./ Klaric, M.: Nova javna uprava, Split, 2003. str. 65 – 150. Dopunska literatura: •Tudman, M.: Teorija informacijskih znanosti, Informator Zagreb, 1998. •Dragicevic, D.: Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi •Zima, P.: Bilješke s predavanja, Osijek, 2006. Zakonski tekstovi: • Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, 172/2003 • Zakon o medijima, NN, 163/2003 (odgovornost novinara-urednika, pravna zaštita) • Zakon o elektronickim medijima, NN, 122/2003 • Zakon o javnom informiranju, NN, 22/1992 • Zakon o javnom priopcavanju (procišceni tekst), NN, 69/2003 • Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN, 108/1996 • Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN, 103/2003 • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, 167/2003 • e-Državna uprava • Središnji državni ured za e-Hrvatsku je nadležno tijelo državne uprave zaduženo za objedinjavanje nabavke informacijsko-komunikacijske opreme. U okviru toga Ured nabavlja informacijsko-komunikacijsku opremu, licence, programske i druge proizvode (Microsoft, Sophos, Oracle) te konzultacijske usluge za sva tijela državne uprave. • Uz osiguravanje programske podrške tijelima državne uprave, a kao preduvjet stvaranju transparentne i efikasne državne uprave u tijeku je izrada Plana za informaticko obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi (ECDL). • Maticni uredi i službe za popise biraca informatizirani su jedinstvenim aplikativnim rješenjima Središnjeg državnog ureda za upravu. • Svi maticni uredi i službe za popise biraca rade lokalno sa koncepcijom objedinjavanja podataka u jedinstveni centralni sustav. . • Na nivou maticnih ureda u postupku je povezivanje maticnih ureda u centralni sustav. • Konacni ciljevi povezivanja maticnih ureda u centralni sustav su: objedinjavanje, kontrola i kvaliteta podataka; mogucnost izdavanja bilo kog dokumenta iz bilo kog maticnog ureda u RH te stvaranje e-matica - ureda koji ce izdavati sve dokumente iz državnih matica na osnovi zahtjeva upucenog putem Interneta. • e-Pravosude • U provedbi programa e-Hrvatska do sada su najveci pomaci napravljeni u podrucju pravosuda. • Ministarstvo pravosuda pokrenulo je projekte s ciljem uvodenja modernih metoda rada i umrežavanja svih pravosudnih institucija: • ePortal Ministarstva pravosuda; • integrirani informacijski sustav za pravosudne ustanove (Integrated Court Case Management System); • Baza zemljišnih podataka (BZP);

• • • • •

Internet gruntovnice; sustav za kaznenu i prekršajnu evidenciju te projekt multifunkcijske smart kartice za sustav pravosuda. Ministarstvo pravosuda, www.pravosudje.hr e-Obrazovanje

• Projekti u podrucju obrazovanja u nadležnosti su Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. • Projekt Informacijski sustav visokih ucilišta (ISVU) razvijen je i implementiran na desetak visokoškolskih ustanova, a na još tridesetak ustanova zapoceo je projekt implementacije. • Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP) u redovnom je radu. • Projektom opremanja školskih knjižnica racunalnom opremom opremljeno je 300 školskih knjižnica. Projekt se nastavlja i u 2005. godini. • U podrucju programske podrške sve škole opremljene su licenciranom programskom potporom Microsoft. • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr Informacijski sustav visokih ucilišta - ISVU, http://www.isvu.hr Giga CARNet, http://giga.carnet.hr/ • e-Zdravstvo • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - nastavak projekta Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite. • Implementacija Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite uskoro ce zapoceti, a uskoro se ocekuje i odluka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o projektu Integriranog bolnickog informacijskog sustava pracenja pacijenata i poslovanja cijele bolnice (IBIS). • Procjenjuje se da ce uvodenje IBIS-a donijeti znacajne uštede u radu i troškovima poslovanja. Primjenom IBIS projekta nastavlja se smanjenje papirologije, a vec sada su omogucene neke transakcije u okviru bolnickog informacijskog sustava (HZZO prihvaca bolnicke racune i u elektronickom obliku). • e-Poslovanje • Stvaranje pravnog okruženja u Republici Hrvatskoj za uspješan razvoj elektronickog poslovanja zapocelo donošenjem Zakona o elektronickom potpisu u sijecnju 2002. godine i Zakona o elektronickoj trgovini u studenome 2003. godine te sukladnih propisa. • U domeni uporabe elektronickih dokumenata kao i njihovog pravnog prihvacanja u poslovanju, utvrdena je potreba donošenja Zakona o elektronickom dokumentu. U 2004. godini pristupilo se analizi potreba, upoznavanju s pravnim stecevinama Europske unije na podrucju pravnog uredivanja uporabe elektronickih dokumenata. • Zadaca Strucne skupine je napraviti popis minimalnih funkcionalnosti objedinjenih na jednoj smart kartici u svrhu osobne identifikacije, primjene naprednog elektronickog potpisa te podrške poslovnih procesa u sustavima zdravstva i pravosuda. • Zakon o elektronickom potpisu (NN 10/02) Zakon o elektronickoj trgovini (NN 173/03) Uredba o djelokrugu, sadržaju i nositelju poslova certificiranja elektronickih potpisa za tijela državne uprave (NN 146/04) Uvodno • Roscoe Pound – usporeduje pravo sa društvenim inženjeringom – uredivanje nacina ljudskog ponašanja s ciljem uspješnog osiguranja društvenih interesa

• Pravo kao oblik društvenog inženjeringa imalo je kroz povijest dvije osnovne funkcije: - rješavanje sporova - održavanje društvenog reda • U modernom društvu opca funkcija prava je da služi kao sredstvo za unapredenje društvene pravde – mnogo je posebnih funkcija • Dvojak je utjecaj na pravo (ovih tehnologija): - Informacijska tehnologija doprinosi porastu svih vrsta ljudskog komuniciranja, pri cemu se povecava mogucnost izbijanja sporova - Širom upotrebom novih tehnologija nastaju novi pravni problemi (medicina-moralkompjutorski kriminal); • Izmedu covjeka i pojavnog svijeta – razne relacije – jedna od njih je spoznajna korelacija u okviru koje pojavni svijet emitira podatke koje covjek spoznaje • Na temelju te spoznaje covjek stvara svoje znanje i saznanje, pretvarajuci podatke u informacije, koje cine znanje. • Podatak je u pravilu dio informacije dostupan podjednako svim ljudima • Informacija je interdisciplinarni fenomen i svaka pojedina znanost proucava pojedine segmente ovoga problema, tako i pravna znanost • Informacijske znanosti – znanost o informacijama pojavljuje se 60-ih godina 20.st. • Predmet istraživanja Prava informacija je informacija promatrana kao proces stjecanja znanja, stvaranje nove forme znanja i saznanja, odnosno modela znanja, te uspostavljanje razlicitih odnosa uz informaciju kao objekt pravnog proucavanja. • Uz novu pravnu granu – pravo informacija pojavljuje se niz konkretnih odnosa koji nastaju iz stvorenih tehnologija, odnosno pratecih pravnih pitanja vezanih uz nove tehnologije: – Pravo industrijskog vlasništva – Autorska prava (software) – Javno informiranje, javni mediji, informacijski sustavi. • Rijec informatika – prvi upotrebljava Philipe Dreyfus 1962. godine, a izveo ju je iz rijeci information i automatique – Information = informacija, (na odredeni nacin poredan niz signala) – Automatique = stroj bez pomoci covjeka nastavlja rad • Automatizacija obrade podataka zapocinje znacajnije krajem 19. st. • Korištenje termina AOP = automatska obrada podataka • Razne su definicije informatike – znanost sistematskog i efikasnog obradivanja informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje, uz pomoc automata (strojeva) • Informatika je temeljna znanstvena disciplina o sustavnoj i racionalnoj obradi podataka pomocu automatiziranih strojeva pri cemu informacijom smatramo – znanje koje omogucuje pravovremeno donošenje odluka o pojavama i procesima u vremenu i prostoru • Informacije su mediji ljudskog znanja u tehnološkom, ekonomskom, sociološkom, pravnom smislu • Dominirajuce tehnologije našega (informacijskog) društva su one koje se odnose na prikupljanje, obradu, cuvanje i širenje zvucnih, slikovnih i numerickih informacija i to uz pomoc kompjuterske i komunikacijske tehnologije zasnovane na mikroelektronici. - Zašto nastaju novi pravni problemi? Informacijska tehnologija ne postupa sa informacijom tradicionalno, a pravo je reguliralo (do sada) samo tradicione pojavne oblike (materijalno opredmecene) informacija.

• Moguca su tri opca pristupa prema kojima bi pravo moglo odgovoriti na nastajuce društvene probleme informacijskog društva: 1. elektronski prijenos podataka. . prijenos informacija preko državnih granica • Interes za kompjutersko pravo proizlazi iz prakticne nužnosti da se sistematski obuhvate brojni pravni problemi koje je postavila intenzivna upotreba racunala (kompjutera) i u tome mislu ovo pravo podsjeca na svemirsko pravo. informacijska privatnost..Stvaranje nove (specijalizirane) pravne discipline koja ce se baviti problematikom novih ili postojecih propisa koji mogu razrješiti mnoštvo pitanja koja postavlja “informacija”.Novi (nastajuci) problemi razliciti su od vec postojecih. pa se pravna zaštita ne može osigurati tumacenjem ili primjenom postojecih pravnih normi. pa zakoni (norme) i kada se donesu – izgledaju vec kao zastarjeli . intelektualno vlasništvo. ugovori u vezi sa sistemima za elektronsku obradu podataka – Knjige: kompjutorski ugovori. sportsko pravo i komunikacijsko pravo • Sve ove pravne discipline obuhvacaju pravne probleme koji su skupljeni oko jedne zajednicke teme. a koji inace pripadaju drugim tradicionalnim disciplinama materijalnog prava.zemlje “common law-a” pocetkom 80-ih godina 20.Ad/1 Analogija i prilagodavanje propisa . • Problem je i terminološke prirode – može li termin kompjutersko pravo obuhvatiti širinu pravnih problema koji nastaju u informacijskom društvu – racunala nisu (danas) ni približno jedini predstavnik informacijske tehnologije (telekomunikacije.. internet. Problem je brzi razvoj nove tehnologije. Uredenje novih problema stvaranjem novih (posebnih) pravnih normi 3. Sistematsko uredenje svih srodnih problema u okviru nove pravne discipline . nelojalne konkurencije. Primjena analogije i prilagodavanje postojecih pravnih normi novonastalim okolnostima 2. narocito s pomocu automatskih mašina a koja je podloga za znanje i komunikacije u tehnickim.Kompjutersko pravo – pojam .Povijesno je najstariji pristup koji istice da problemi koji nastaju primjenom informacijske tehnologije nisu toliko posebni da se ne bi mogli rješavati putem tradicionalnih pravnih metoda . društvenim i ekonomskim oblastima. porezi i prekršaji.stoljeca (pravnici prakticari). Tri su koncepta ove nove pravne discipline: Kompjutersko pravo Informaticko pravo Informacijsko pravo • Ad/1 .) • Ad/2 –Informaticko pravo – Pojam informatika je prijevod francuske rijeci informatique koja je nastala povezivanjem rijeci information i rijeci automatique Informatika je znanost raciolanog postupanja s informacijama.Ad/2 Novi propisi (sui generis) .Ad/3 Sistematsko reguliranje – nova pravna disciplina . – Problemi intelektualnog vlasništva.

"automata“ • Kibernetika kao teorija organizama. kao osnove za proucavanje procesa upravljanja složenim biološkim i mehanickim sistemima. proširuje i na "društvo".. kao osnove za proucavanje procesa upravljanja složenim biološkim i mehanickim sistemima. ili biološki organi u klasicnom smislu rijeci. životinje ili strojeve predstavlja samo jedan segment teorije komunikacija • Platon (428-347). na socijalne sisteme • Kibernetika kao teorija strojeva ("automata")..upravljac. na socijalne sisteme Stanje u kome priopcavam naredbu nekom stroju ne razlikuje se bitno od stanja u kome naredbu priopcavam nekoj osobi. onog koji vlada vještinom upravljanja provincijom. . kao kibernetika. posebno u Državi i Gorgiji. tj. a u svome prenesenom znacenju upravljaca. Platon upotrebljava izraz kibernetes. a to je osnova za koncept informacijskog prava • Ad/3 – Informacijsko pravo – Za kompjutersko i informaticko pravo zajednicka je znacajka naglašavanja uloge tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema ali – se sve više probija shvacanje da se uzrok problema ne nalazi u tehnologiji nego u posebnostima postupanja s informacijama u elektronskom obliku. ali se probija i shvacanje da se uzrok problema ne nalazi u informacijskog tehnologiji nego u osobinama postupanja s informacijama u elektronickom obliku. Moles). elektronski elementi. – Kibernetes . tj. u smislu "guvernera" recimo jedne države clanice SAD) upravo ima znacenje "upravljaca" provincije u Platonovu smislu rijeci.• Pojam informatickog prava potjece dakle iz Europe – Terminološki pojam informatike je širi od pojma kompjuterskog prava. tj.).. A.definirana je kao nauka o organizmima ona traži zajednicko u raznim nacinima udruživanja poznatih elemenata bez obzira da li su ti organi mehanicki djelovi. Ross Ashby (eng. • Informaticko pravo odnosi se na pravne propise koji u širem smislu ureduju automatsku obradu podataka – oskudna literatura i sama disciplina nije predmet zasebnog proucavanja – nema sistematizacije • Ipak se uocava pojacan interes za pojedine probleme koji se onda zasebno izucavaju: prekogranicni tok informacija. sama vještina upravljanja oznacava se kao "kormilarenje" tj. zaštita informacijske provatnosti i sl. Prema pojedinim koncepcijama (npr. tj. – u engleskom jeziku rijec "governor" (npr. – raspravljajuci o vještini upravljanja. kibernetika ima za predmet "organizme“ . Polazeci od toga. proširuje i na "društvo". • I informaticko pravo i kompjutersko pravo naglašavaju ulogu tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema. koji u svome temeljnom smislu oznacava "kormilara broda". bilo da se odnosi na ljude. (. kormilar. – Za Platona je kormilar covjek vještine i vrline • Wiener svoju koncepciju kibernetike. To je osnova koncepta pojma informacijskoga prava Norbert Wiener (1894-1964) • Kljucna uloga u konstituiranju kibernetike kao znanstvene discipline • Wiener: kibernetika je znanstvena disciplina koja se bavi opcim principima procesa upravljanja kod živih bica i strojeva. W. Fizicar) kibernetika se odreduje kao "teorija strojeva". O u svojim Dijalozima. zaštita podataka. kompjuterski kriminal.. • Wiener svoju koncepciju kibernetike.) • Stoga teorija upravljanja (.

. samoregulativni (samoupravni) pristup kibernetici i ujedno jedno karakteristicno britansko shvacanje (F. mlin ili procesor te ulazne i izlazne uredaje. stoljece • 1642. tj. . množenje i dijeljenje • 19.. W. M.J. fizicar i mislilac. daje sistematizaciju svih dotada poznatih ljudskih znanja i svakoj oblasti odreduje "odgovarajucu" naucnu disciplinu.). Bober).razvio je logicki sustav koji se kasnije povezao s binarnim brojevnim sustavom i iskoristio za opis rada racunala . Bool .G..u eri punog zamaha industrijske revolucije. • 1673. Povijesni razvoj racunala • Dogadaji i pojedinci koji prethode racunalima: • 17. • André-Marie Ampére. disciplina koja se bavi obradom informacija • Samoregulativni pristup. Leibnitz . polazi od Wienerovog stanovišta. ..). • Kao jednu novu društvenu disciplinu koju treba ubuduce razvijati.diferencijalni stroj i analiticko racunalo imalo je sve elemente suvremenih racunala: skladište ili memoriju. Babbage .. Ampére navodi kibernetiku. koristio je 10 metalnih zupcanika.• Kibernetika kao "obrada" informacija.G. i koji polazi od postavke da je kibernetika u stvari informatika. Tzv. Jackard . • Karakteristike kibernetike: – a/ kibernetika ima imanentno metodološke karakteristike ("svrha je kibernetike razviti jedinstveni pojmovni aparat i odgovarajucu tehniku (. trebao je rješavati probleme bilo kojeg tipa za koje je imao program koji se unosio na bušenim karticama. pa se moglo dodati bilo koji broj pomicanjem zupcanika za tocan broj zubaca. "informaticki pristup" kibernetici (koji. stoljece • 1801. g. George). st.") i – c/ kibernetika je opca disciplina ciji je predmet proces upravljanja i komunikacije u složenim sustavima. .izumio je prvi mehanicki kalkulator za zbrajanje i oduzimanje. prvi put je upotrebljen sredinom 18. a koja se treba baviti "vodenjem državnih poslova i poboljšanjem stanja društva". Slican pristup kibernetici kao nauci o "pretvaranju" invormacija. ali "kompletira koncepciju složenosti sistema uvodeci pojmove "samoregulacije" i "adaptacije” • Termin "kibernetika" u smislu vještine upravljanja (društvenim i državnim poslovima).. recimo zastupa akademik J. kao i pronaci odgovarajuce koncepte i metode (.C. g. – b/ kibernetika je orijentirana prema integraciji posebnih elemenata u opce principe ("kako bi se posebne karakteristike mogle podvesti pod zajednicke pojmove. oduzimanje. . matematicar. .Boolova algebra . a svaki je predstavljao znamenku od 0 do 9.mehanicki kalkulator za zbrajanje.1843. ima i tzv. st. imalo je univerzalni karakter tj. g..prvi je uporabio bušene kartice na kojima je bio program za upravljanje tkalackim strojem pa je na taj nacin isti stroj mogao tkati razlicite uzorke • sredinom 19. st. zupcanici su bili povezani. postavio temelje za izradu racunala • sredinom 19.Blase Pascal .H.

generacije bila su velika i teška.Manchester MARK 1 ili The Baby . kao i pouzdanost u radu. g.g.• 1890. ta racunala dijelimo u generacije.J. – H.Colossus koristio je 1500 elektronskih cijevi.prvo potpuno elektronicko digitalno racunalo . Ostvarila se mogucnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogucnost prikljucenja terminala koji omogucuju daljinsku obradu podataka. Hollerith . • 2.ENIAC. a u programiranju racunala prelazi se na upotrebu simbolickog jezika. . stoljece • 1936. . Babbagea) • Od trenutka kada su se poceli koristiti elektronicki elementi u izradi digitalnih racunala u kojima se podatci prenose.cuvanje programa u memoriji racunala kao podatke.englesk znanstvenici .upravljano programom. Eckert (ocevi modernih racunala. Usavršava se i software.K. Hardware racunala se usavršava (smanjuje).sortirni stroj .J. g. Zuse . Tako se i program unosi u radnu memoriju racunala. • 3. . U pocetku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoce elektronickih elemenata na njima. ulazne podatke je primao s bušene kartice ili vrpce (realizirana ideja C. Ovisno o vrsti elektronickih elemenata koji su se koristili za njihovu realizaciju razlikujemo slijedece generacije racunala: • 1. von Neumann . GENERACIJA RACUNALA • .prvi je ostvario ideju tj. iskoristio bušene kartice i elektricitet za obradu podataka. osnivac IBM-a • 20. uporaba binarnog sustava za prikaz podataka. SAD) . 18.000 elektronskih cijevi pa je pamtio i obradivao podatke elektronski. zagrijavala su se i cesto kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. . g. stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovništva u SAD-u 1890. za njegovu izradu korišteni su releji i elektronske cijevi. a izvodila su 20 do 30 tisuca operacija u sekundi. uspješno se koristio za razbijanje njemackih šifriranih radio poruka • 1944.g.od druge polovice 60-ih do pocetka 70-ih • Veci broj tranzistora se logicki povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio u izradi racunala. u Bell laboratorijima (SAD).H. Prva racunala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957. On je bio prvi takav stroj sposoban za obranu kako numerickih tako i nenumerickih podataka.prvo elektromehanicko digitalno racunalo korišteno za potrebe americke vojske. a brzina obrade podataka se povecava. (rucno prespajanje kabela). izvršavao je 3 operacije u sekundi. . do sredine 50-ih godina • 1945.od 1945. korištenje jezika za programiranje • Racunala 1. GENERACIJA RACUNALA • .programabilni elektromehanicki kalkulator (Z1 i Z3) • 1943. bilo je moguce na istim nacelima razviti manja. tehnickim rješenjima ulaznih i izlaznih jedinica. GENERACIJA RACUNALA • .od druge polovice 50-ih do sredine 60-ih • Pronalaskom tranzistora 1947. g. Mauchly i P. 30 tona. pouzdanija i brža racunala.. Za potrebe ulaza koriste se bušene kartice i bušene papirne vrpce. Prvo uspješno komercijalno racunalo (46 komada) te generacije je UNIVAC. Velika pažnja posvecena je nacinu komuniciranja s racunalom tj. Aiken . spremaju i obraduju elektronski. . proracuni hidrogenske bombe i putanja topovskih projektila • 1949. g. Programiranje racunala olakšano je uporabom viših programskih jezika.

izvodi 4 osnovne operacije: . rucna racunala (hendheld. Pocetkom 80-ih pojavljuju se prva osobna racunala (PC). izvodenja zakljucaka i donošenja važnih odluka.pohranjivanje podataka. GENERACIJA RACUNALA • . laptop) ali i tzv. . slika ili njihovih kombinacija. • 5. keyboard).vecinom su danas svi ovi programi vec instalirani za krajnjeg korisnika • Što je uopce racunalo? Racunalo je stroj koji. brojeva. U biti vecina stvari koje mikroprocesor (srce racunala) stvarno izvodi temelji se na operaciji zbrajanja ili usporedivanja dvaju brojeva. palmtop. ekspertni sustavi. s ciljem da se naprave inteligentna racunala koja bi imala sposobnost ucenja. godine nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji racunala i povecavanju njihove snage i brzine. . robotika.unos podataka. prirodni jezici. a nakon njega uslužni programi. nakon toga se instalira operativni sustav (Windows. • Obrada (processing): Kod obrade. Stoga se pojavljuju nova podrucja istraživanja u industriji racunala. do danas • 1971. DOS. • . racunalo prihvaca podatke predstavljene na nacin na koje ih racunalo može razumijeti. sastavljen od rijeci. .• 4. Linux. • . GENERACIJA RACUNALA • Pocela se razvijati u Japanu pocetkom 80-ih godina (kasnije i drugdje).obradu.u racunalo je prethodno ugraden barem minimalni program za pokretanje racunala BIOS (Basic Input Output System). u skladu sa uputama definiranim u programu. miš izlazne jedinice: zaslon (ekran).od 1971. PDA (personal digital assistant). danas su u uporabi još manja prijenosna racunala (notebook.placaju se (osim Linuxa). Unix). • Program je skup instrukcija složenih odredenim redoslijedom u skladu s kojima racunalo izvodi gore navedene operacije sa ciljem izvodenja odredenog zadatka. te jednostavnom nacinu korištenja i komuniciranja s njima. racunalo izvodi aritmeticke ili usporedbene (logicke) operacije sa predstavljenim podacima. Te operacije su uistinu jako jednostavne. U ovom kontekstu podatak (data) odnosi se na bilo kakav neorganizirani.Vecina programa su komercijalni programi . Uporaba racunala je jednostavna zahvaljujuci raznolikom i razvijenom softwareu. ali kada se kupi racunalo u cijenu se uracunava i operacijski sustav i glavni uslužni programi. • • • • Glavni dijelovi (osobnog) racunala kucište ulazne jedinice: tipkovnica (tastatura. a to su umjetna inteligencija. sirovi materijal. Osim PC-a.prikaz rezultata i . • Unos podataka (input): Pri unosu podataka. pisac (printer) • Stavljanje u pogon racunala s tvrdim (hard) diskom • .

racunalo uvijek barata sa podatkom predstavljenim nizom bitova. ponovljivih postupaka obrade organiziranih u proceduru napisanu u obliku "korak po korak". a s druge strane postoji vec 200 godina kao ustavno pravo – pravo javnih informacija . osim ako netko ne napiše program koji oponaša ovu složenu ljudsku aktivnost pomocu jednostavnih. • Pohranjivanje podataka • Ono što je zajednicko svim operacijama koje izvodi racunalo jest manipulacija sa podacima.Ustav RH: Jamci se sloboda mišljenja i izražavanja misli. tijekom operacije prikazivanja poprima formu razumljivu korisniku. Obradeni podaci proslijeduju se kao informacija. te podvrgavaju aritmetickim i logickim operacijama i pretvaraju u korisnu informaciju koja. a obuhvaca: • HARDWARE – pod tim pojmom podrazumijevamo sve fizicke komponente racunala. primjerice voziti bicikl. . • Druga cinjenica koja je bila presudna za prodor racunarstva bila je upravo pouzdanost u izvodenju obrade. racunalo cita podatke. ukljucujuci samo racunalo i pridodane periferne uredaje. slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopcavanja. primjerice upute za instalaciju ili korištenje programa i slicno. Kolicina podataka koju može spremiti i dobaviti jeftinije racunalo mogla bi se usporediti sa enciklopedijom tiskanom u 32 volumena. Pri svakoj od navedenih operacija. Kod unosa. Pohranjivanje (storage): Pri pohranjivanju. tj. Odlucimo li podatke pohraniti. • Racunalni sustav Cesto se u svakodnevnom govoru koristi rijec "racunalni sustav" ili samo "sustav" i taj pojam ima šire znacenje od pojma racunalo. racunalo ih sprema na odabrani medij za trajnu pohranu. U širem smislu tim pojmom obuhvacen je sav pisani materijal kojeg koristimo u radu sa racunalom. Tijekom obrade sirovi podaci dohvacaju se iz memorije. • Izlaz (output): Treca operacija ima za cilj predstaviti rezultate obrade na nacin razumljiv ljudima. Racunalo ne može. Što racunalo (još) može? Cinjenica je da racunalo pretvara podatke u informacije. • Pravo informacija slijedi druga podrucja informacijskih znanosti. Ove 4 operacije jednim imenom zovemo ciklus obrade informacije i to je zapravo "sve" što racunalo može i zna raditi. Cak i najjeftinija racunala mogu godinama izvoditi nekoliko milijuna operacija u sekundi bez greške uzrokovane funkcioniranjem hardverskih komponenti. koju zovemo algoritam. Sloboda izražavanja misli obuhvaca osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopcavanja. racunalo sprema rezultate kako bi se mogli kasnije koristiti. pohranjuje ih u radnu memoriju. (Gotovo sve "pogreške racunala" uzrokovane su logikom u programiranju ili pogrešnim podacima kojima ljudi opskrbljavaju racunalo). Racunalni sustav obuhvaca skup odgovarajucih komponenti projektiranih da zajedno rade uskladeno. SOFTWARE – Programi koji se izvode na racunalu.• Ono što racunalo uzdiže na prijestolje je brzina kojom izvodi te informacije (milijune u sekundi).

Obrada informacija . Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u “Narodnim novinama”. istina. Ipak nas u pravnom smislu zanima ponajprije pojedina informacija a tek onda i zbirna informacija.Nove grane prava uvjetuju stvaranje novih procesnih normi i pravila. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nacin u skladu sa zakonom. kao i donošenje niza tehnickih normi i standarda kojima se stvaraju pretpostavke za djelovanje sustava • U pravu informacija ukrštaju se sve naznacene “linije” – od prava na informaciju i slobode informiranja. • Informacija se kao proizvod (roba) pojavljuje na tržištu u okviru pojedinih medija. st. . _ Opca deklaracija o pravima covjeka (1948. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji. teoriji sustava. u ime Republike Hrvatske.U osnovi svake grane prava nalazi se (posredno ili neposredno) neko ljudsko pravo ili gradanska sloboda – . službenom listu Republike hrvatske. – osnovna je ljudska sloboda • Pojavljivanje ovih informacija na tržištu informacija cini od informacije proizvod.Sve su ove radnje vezane uz pravne odnose pojedinih subjekata koji se javljaju u svezi s informacijom i predmet su prava informacija. • Razvoj pak informiranja temelji se na kibernetici. do tehnickih standarda u okviru informaticke tehnologije. matematici i drugim znanostima. • Pravo na informaciju priznaju ljudima pojedini ustavi.Cuvanje informacija .u okviru sustava nalazimo: .) definira informaciju kao ljudsko pravo i slobodu . emisije i sl. od komunikacija do pozicije državnih organa u procesu informiranja. Jamci se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješcu povrijedeno Ustavom ili zakonom utvrdeno pravo.Lansiranje (odašiljanje) informacija . .Zabranjuje se cenzura. Sudske su rasprave javne i presude se izricu javno. 1. znanosti o informiranju.Clanak 119. kao zbirna informacija – novine. od neposrednih i slucajnih razmjena obavijesti do tržišta informacija – sve je ovo sadržaj PRAVA INFORMACIJA • Informiranje drugih o mislima.Ažuriranje informacija .Clanak 89. ali i Ujedinjeni narodi. stavovima i sl. vrlo specifican – ali ipak – proizvod.Stvaranje informacija . te na primijenjenoj elektronici • Komunikacija se odvija u prostoru (kroz mreže) i u vremenu (u trenutku i naknadno) – informacija se može koristiti i kasnije – pa je lišena vremenske dimenzije • Informacije . .

bilo kroz medije ili djelovanje državnih organa. na kojem informacija postaje roba. potrebne osim onih koje su zakonom zabranjene. • Sloboda informiranja završava na tržištu. ali ima i niz svojih posebnosti: _ Može se prodati nizu subjekata. • Naziv PRAVO INFORMACIJA – proizlazi iz teorijskog stava da nas zapravo interesira pravni režim u okviru kojeg se stvara. to je potreba koja se mora osigurati – osigurava ju ili država ili tržište ili on sam. • Obvezu državnih organa i javnih službi da osiguraju gradaninu dostupnost svake informacije koja ima status javne informacije. • Potrebu stvaranja povjerenja u ovlaštene službe i javne djelatnosti koje se bave informiranjem.. stavove radove i sl. istina. obraduje. • Pravo na “ulazak” u pojedine sustave – baze podataka. niti sve komunikacije predmet prava informacija. nego su to one informacije i komunikacije – koje stvaraju odgovarajuce pravne ucinke (posljedice). • Obvezu svakog sudionika u procesu informairanja da osigura kvalitet informacije. • Pravo korištenja svih sustava i sredstava kojima se osigurava protok inforamcija. a koje je zakonodavac regulirao pojedinim propisima ili za koje je omogucio autonomnu regulaciju.rada se iz konkretnih odnosa medu ljudima uz posredovanje informacija i komunikacija • Nisu sve informacije (a posebno podatci). neposredno ili putem medija. cuva i lansira informacija (bilo kao sloboda covjeka ili kao pravo gradana) – kroz sustave koji ubrzavaju i omogucavaju protok informacija. • Slobodu covjeka da se profesionalno bavi informiranjem drugih ljudi. ali i pretpostavka za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. a da ne gubi na objektivnoj vrijednosti _ Uporabom se ne troši • Robni karakter informacije otvara niz pravnih pitanja vezanih uz informaciju: _ Pravo vlasništva nad informacijom _ Autorstvo na informaciji (ne i na podatku) . • Odgovornost svih subjekata za kvalitet informacije te poštivanje prava na informaciju i slobode informiranja. • Zaštitu autorskih prava i drugih prava industrijskog vlasništva. ono je osnovica za svakodnevno ponašanje covjeka. a u svezi s informacijama. odnosno za donošenje odluka i podloga za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. • Pravo covjeka na dostupnost svih informacija koje su mu objektivno (ili subjektivno). • Da bi informacija dobila “pravni oblik” ona mora biti vezana uz: • Slobodu covjeka da lansira (objavi) svoje ideje. • Pravo na informaciju spada u prirodna prava covjeka. • Izraz kompjutorsko pravo – samo je segment prava informacija (informaticka oprema) • Pravo informacija je nova grana prava. roba sui generis – ona se proizvodi. stvara profit.• Covjek da bi djelovao mora dobivati informacije. • Informacija u okviru pravnog sustava je i sama sloboda i pravo gradana. prodaje. ima konkurenciju.

iz kojega gradanin može dobivati potrebne informacije (kvalitetne). jer se mora dokazivati zla namjera (dolus) posjednika informacije • Informacija se uporabom ne troši. stvaranje baza podataka) za informiranje gradana • Utvrdivanje odnosa izmedu pojedinih upravnih organa i javnih službi i javnog informiranja putem medija • Utvrdivanje pozicije gradana u realizaciji prava na informaciju • Realizacija slobode informiranja i prava na informaciju interpolirana je izmedu: • Sve mocnijih medija koji mogu zloporabiti svoju posrednicku poziciju. razlicitih interesa • Pravo na informaciju je konkretno ljudsko pravo koje gradanima treba osigurati država. na kojem postoji ponuda i potražnja. • Informacija kao roba ima razlicite razine organiziranosti: _ Prikupljanje podataka koji sami po sebi nisu roba _ Obradivanje podataka i pretvaranje u informaciju _ Cuvanje i lansiranje informacija _ Pretvaranje u konacan proizvod • Informacija kao roba razlikuje se od drugih roba po slijedecim karakteristikama: • Informacija (kao supstrat znanja) ulazi u ljudsko znanje i iskustvo . ali ova monopolizacija ne može trajati duže vrijeme. kao i kod drugih roba. na tržištu. pa je vlasništvo na informaciji vrlo teško štititi. vec može samo mijenjati svoje karakteristike. sadržaja. • Informaciju je moguce monopolizirati kroz monopol nad sredstvima i organizacijom prikupljanja i obrade informacija. pa onda posredno i gradanima . • S pozicije tržišta mogu se informacije “proizvoditi”: • Za jednog korisnika • Za ograniceni broj korisnika • Za neograniceni broj korisnika • Informacija kao pravo._ Odgovornost za informaciju i sl. • Pravo na informaciju je pasivno pravo gradana. odnosno pravo na informaciju predstavlja drugi pojavni oblik informacije – temelji se na pravu covjeka da dobije informaciju koja mu je potrebna radi: • Ostvarivanja drugih prava i sloboda • Stjecanje znanja i saznanja o nizu društvenih i politickih dogadaja • Zadovoljavanja drugih. putem svoje organizacije (ukoliko se do informacije ne može doći na drugi nacin) • Ostvarivanje ovoga prava traži odgovarajucu organiziranost državne uprave. • Prometna vrijednost informacije stvara se. obujma prava i njegovih limita • Utvrdivanje subjekata u državnoj upravi i javnim službama koji su dužni dati gradanima zatražene informacije • Postavljanje organizacije (prikupljanje podataka. bez obzira kako je korisnik došao do iste. te se kao i druga pasivna prava gradana definira ustavom i zakonima kroz: • Utvrdivanje okvira prava. djelujuci tako na kakvocu misli i odlucivanja • Državnih organa i javnih službi koji takoder mogu manipulirati informacijama. jer se ostvarivanje prava na informaciju ostvaruje u okviru državnog sustava informiranja.

_ Ustavi. potpunosti i pravodobnosti) treba dodati: • Objektivnost i jasnocu • Pridržavanje standardnih metoda obrade • Prikupljanje informacija s izvora koji su dostupni svima. u pravilu ne stvara pravne posljedice. • Kakvoca (kvaliteta) informacija je poseban predmet prava informacija – ona mora biti kvalitetna.• Javnosti. dok svi drugi dijelovi sheme (gore) jesu od interesa za ovaj predmet. obrade i sl. uz osnivanje mreža za prijenos informacija. Informacija je istinitija ako se temelji na vecem broju podataka. medunarodnih udruga i unija u radio-televizijskoj djelatnosti. zakoni i podzakonski akti kojima se na razini pojedine države reguliraju: slobode i prava gradana u svezi s informiranjem gradana. standardi – kao unutarnji (autonomni) propisi . HT (PTT) (organizacijski propisi) _ Zakoni i propisi iz drugih grana prava koji zadiru u informacije i informativne i informaticke sustave _ Statuti. • Izvor informacija nije poseban predmet prava informacija. koje se mogu stvoriti u okviru djelovanja sustava za proizvodnju i promet informacijama. komunicikacija i samih informacija su: _ Medunarodni dokumenti – kojima se s pozicije UN-a ureduju prava i slobode u informativnoj djelatnosti. • Osnovnim atributima (istinitosti. nacina prikupljanja. _ Ustroj i djelovanje specijaliziranih institucija za informiranje: Zavod za statistiku. te brojne subjekte koji ulaze u razlicite pravne odnose u svezi s informacijama. tehnicke norme. zakoni i drugi propisi kojima se regulira odnose medu subjektima vezanim uz informaciju. telekomunikacijama. pravilnici.kako podataka tako i informacije • U okviru kakvoce – podatci moraju biti istiniti: moraju davati istinu o pojavi ili dogadaju • Informacija je potpunija – što je više podataka uzeto u obzir kod definiranja dogadaja ili pojave o kojoj se daje informacija • Potpunost informacije se može prosudivati samo prema trenutku kada je nastala. isl. metode izvori i sadržaj Prava informacija • Predmet proucavanja Prava informacija . • Istinitost je najvažniji kakvosni element – istinitost u smislu dnevnog. vec i pravnih normi kojima se normiraju odnosi izmedu izvora informacije i njezinog odredišta. a koje mogu imati za posljedicu povrede ne samo tijeka informacija. koja treba u suradnji s prva dva cimbenika osigurati kvalitetno informiranje Predmet. ustroj i djelovanje službi informiranja u okviru državne uprave i javnog sektora. bez obzira je li proizvod (roba) ili je definirana u okviru prava na informaciju • Kakvoca se utvrduje na temelju kriterija: • Istinitosti • Potpunosti • Pravodobnosti . medunarodni dokumenti. Izvori za pravo informacija – (brojni su i nesistematizirani) vezani su uz razlicite manifestacije informiranja. Zavod za platni promet. pravna teorija. • Izvori za Pravo informacija – Ustav.pravni odnosi vezani uz informaciju kao objekt proucavanja. Pod pojmom šumova – promatramo smetnje. a ne filozofskog poimanja istine. jer ce dalji podaci možda dovesti u pitanje kvalitet same informacije • Pravodobnost informacije može dovoditi u pitanje njenu potpunost i istinitost. dokumenti Europske zajednice.

pravna rješenja za kvalitet informacija _ Informacije u okvirima pravnih postupaka _ Vrstom informacija _ Javne informacije (lansiraju se putem mreža) _ Privatne informacije koje se prenose putem komunikacijskih mreža _ Baze podataka (u okviru javnih mreža) dostupne subjektima u informiranju _ Privatne informacije koje (fizicka ili pravna) osoba prikuplja.. propagandnoj djelatnosti. s obzirom na atribute koji se daju informaicjama. u svezi je s: • Karakterom informacije: _ Informacije koje proizvode pravne implikacije _ Informacije i komunikacije koje ne proizvode pravne efekte _ Javne informacije (koje su dostupne svima) jer se njima ostvaruje pravo na informaciju._ Kodeksi ponašanja u javnom informiranju.. normativi. zdravstvene) _ Slobodne informacije. a mogu biti od interesa za druge osobe _ Informacije do kojih se dolazi slucajno _ Dostupnošcu informacija _ Povjerljive (zašticene) informacije. do kojih se dolazi djelovanjem tržišta ili ostvarenjem prava na informaciju • Ekonomskom funkcijom informacija: _ Informacije za koje se placa _ Informacije koje se dobivaju bez naplate _ Naplatne usluge u komunikacijskim i dr. bibliotecno-informacijskoj djelatnosti _ Sudbena praksa glede informacija i njihove uporabe i zloporabe _ Pravna znanost koja stvara odgovarajuce sinteze. kodeksi i sl. obraduje i cuva. koje su dostupne samo ovlaštenim osobama _ Zašticene informacije u okviru pojedine profesije (npr. a na temelju ukupnog djelovanja informacija kao objekata • Sadržaj prava informacija je vrlo širok – klasifikacija obilježja informacija. Sredstvima _ Proizvodnim funkcijama: _ Informacije koje su sastavni dio inputa u proizvodnju _ Informacije koje nastaju kao nusproizvodi tijekom proizvodnje _ Informacije o proizvodnji i proizvodu _ Tehnicko-tehnološkim organizacijskim oblicima za stvaranje informacija _ Informacije u okviru posebnih informacijskih sustava _ Informacije u okviru informatickih sustava _ Informacije u okviru telekomunikacijskih sustava _ Informacije u okviru globalnih informatickih i informacijskih sustava • Prostornim aspektom nastanka informacija _ Lokalne informacije _ Informacije na nacionalnoj (državnoj) razini _ Globalne informacije _ Vremenskim aspektima informacija: . _ Informacije u funkciji djelovanja državne uprave i javnih službi _ Standardi. te privatne informaicje kojima se ostvaruje vlasništvo na informaciji _ Pravnim statuskom informacija: _ Informacije u funkciji ostvarenja slobode gradana _ Informacije u funkciji ostvarenja prava gradana _ Informacije kao objekti stvaranja infrastrukturnih organizacija i mreža _ Informacije u funkciji stvaranja organizacija za prikupljanje. obradu cuvanje.

organa. potpune. te stvaranju arhivske grade za kasnije obrade. obrada. • Sva prava i obveze se odnose na ljudska bica i pravne osobe pa su stoga gradani i pravne osobe subjekti prava informacija. koji u komunikaciji s pojavnim svijetom ili drugim subjektima stvaraju ili razmjenjuju informacije. • Subjekte prava informacija moguce je dijeliti na: _ Primarne subjekte _ Davatelje informacija _ Korisnike informacija _ Izvedene subjekte (pravne osobe) _ Specijalizirani subjekti cija je djelatnost prikupljanje. proizvodnja cuvanje _ Infrastrukturni subjekti cija je djelatnost vezana uz stvaranje uvjeta za ustroj mreža za komunikacije (prijenos informacija) _ Subjekti koji stvaraju informaciju kao “nusproizvod” tijekom svoje djelatnosti . javne službe) _ Informacije u tijeku izvršavanja procesa rada _ Informacije u funkciji zadovoljavanja interesa i potreba pojedinaca _ Informacije u funkciji stjecanja znanja _ Informacije u funkciji komunikacija medu ljudima (meduljudski odnosi) _ Standardima i normativima: _ Standardizirane informacije (metode i postupci) _ Nestandardizirane informacije _ Kodirane informacije _ Izvorima informacija: _ Primarne informacije (rezultat neposrednog informiranja prikupljenim podatcima o dogadajima u prirodi i društvu) _ Sekundarne informacije (koje nastaju obradom primarnih informacija i pracenjem i ažuriranjem tih primarnih informacija) _ Tercijarne informacije (autorske informacije – spoj primarnih i sekundarnih informacija i znanja pojedinaca • Nastankom informacija: _ Prirodne informacije koje nastaju na temelju podataka _ Spekulativne informacije (nastaju na temelju ljudskih misli ili simulacija) _ Kvalitetom informacija: _ Kvalitetne informacije (istinite._ Trenutacne informacije _ Tekuce informacije – koje predstavljaju ljudsko znanje – a istinite su _ Povijesne informacije – koje predstavlju znanje koje je prešlo u opceljudsku baštinu _ Namjenom informacija: _ Informacije u svezi s donošenjem odluka (poduzeca. lažne informacije. dezinformacije _ Ekonomskim statusom informacija: _ Informacije koje obavljaju funkcije novca (informaticki zapisi u bankama) _ Informacije koje obavljaju funkcije vrijednosnih papira (informaticki zapis o vp) _ Informacije u odnosu izmedu pojedinaca i obveza prema državi (knjigovodstvo) _ Procesnim pravilima u okviru uprave _ Informacije kao dokazi u raznim postupcima pred državnim organima _ Informacije u sustavu formiranja spisa i cuvanja i arhiviranja u funkciji djelovanja državnih i sl. uprava. objektivne i jasne) _ Nekvalitetne informacije (kojima manjka neka od osnovnih atribucija). • Subjekti prava informacija • Pravo informacija definirano je objektom – komunikacijom izmedu subjekata. pravovremene.

_ Državne upravne organizacije kojima je uz standardne poslove. te osobe koje koriste informacije: _ Davatelji informacija _ Korisnici informacija • Davatelji informacija su osobe koje iz neposrednog kontakta s okruženjem prihvacaju odgovarajuce podatke koji se odnose na razlicite dogadaje i situacije i lansiraju ih dalje u odgovarajuce sustave ili pojedincima. dakle sloboda informiranja ostvaruje se kroz dostupnost informacije uz zakonom odredena ogranicenja. pojavljuju se odnosi gdje je davatelj informacije državna uprava i javne službe (autoritativnost) – pravo na informaciju je pravo gradana da dobije informaciju u okviru svojih prava od organa državne uprave. • Osim kupoprodaje. pa on ne može bit nositelj autorskog prava. To mogu biti: _ Slucajni svjedoci dogadaja o kojem informiraju _ Obveznici za davanje informacija (državna uprava – javni sektor) _ Djelovi organizacije za prikupljanje i obradu podataka (zaposlenici u izvedenim subjektima koji povremeno ili konstantno prikupljaju podatke radi davanja informacija) • Davatelji informacija mogu svoje poslove obaviti: _ Spontano _ Profesionalno _ Po autoritetu javne vlasti (državne uprave i javnih službi) • Svaka je informacija (u pravilu) dostupna – ako nije zakonom zašticena. koja se odnose na zaštitu same informacije od zloporabe. Proizvodac je dužan osigurati minimum standardne kvalitete. • Zakljucujemo-korisnici informacija stupaju u procesu informiranja u odnose: _ kupoprodajne odnose u okviru kojih kupuju (pojedinu ili složenu) informaciju _ ugovorne odnose kojima se utvrduje pravo korištenja infrastrukturnih sustava ili pravo na dobivanje informacija iz takvih susava _ izvanugovorne odnose koji nastaju kod slucajnog dolaska do informacija _ odnose prema informacijama koje se dobivaju u procesu rada pojedinog subjekta _ informacije koje se dobivaju korištenjem neposredne komunikacije s davateljem informacije • Izvedeni subjekti . odnosno da dobije provjeru informacije u koju sumnja. pretiska (copy right i druga vlasnicka prava). pa se smatra da je kupoprodaja najbolji pravni odnos. • Korisnik informacije slobodno. prema svojim potrebama dolazi do informacije. te ih dalje prenose. a koja je lansirana kroz subjekte izvan državne uprave. • Davatelj informacija “samo” percipira dogadaje ili pojave u svome okruženju zajedno s drugim ljudima. zadaca i informirati gradane • Primarni subjekti u Pravu informacija • Primarni subjekti u Pravu informacija su osobe koje prihvacaju iz okruženja podatke. • U korištenju informacija korisnici u ugovornim odnosima moraju se pridržavati opcih i ugovornih pravila. uz pravo kupca na državnu zaštitu. posebice kod roba svakodnevne potrošnje. • Ovdje se danas javlja problem zaštite kupca.

• Mreža je javna i dostupna pod jednakim uvjetima svim potencijalnim korisnicima. Za neprofitabilne organizacije vrijede opci propisi koji se odnose na ustanove ili udruge gradana. • Moguca su dodatna ogranicenja elektronskih medija pogotovo u ogranicavanju oglašavanja. informacijske i informaticke mreže za prijenos podataka i informacija – u pravilu ne stvaraju sami informacije nego omogucavaju drugim subjektima prijenos informacija. • Subjekti koji stvaraju telekomunikacijske. politicki stavovi).) • U okviru globalnih mreža (pošta. dobivaju se raznovrsne opce informacije • Subjekti koji proizvode informaciju u procesu rada kao nusprodukt . televizija i izvještajne agencije _ Trgovacka društva koja prikupljaju. Mediji koji djeluju izmedu tržišta i državne uprave imaju slicne zakonske okvire u gotovo svim državama – ustavima se deklarira sloboda tiska i inih medija s mogucim ogranicenjima (pornografija. • Državna statistika je javna služba koja na temelju Zakona o statistickim istraživanjima ima svoju specificnu organizaciju. cuvanja i lansiranja – pretvarajuci se u davatelja informacija • Specijalizirani subjekti su one pravne osobe koje profesionalnim radom svojih djelatnika u podrucju informiranja. obraduju cuvaju. • Kako bi se iskoristila stvorena telekomunikacijska mreža (koja. te proizvode tercijarne informacije koje lansiraju korisnicima. profitabilno ili neprofitabilno prikupljaju podatke i informacije. definirana statisticka istraživanja. štetno djelovanje na djecu. a postoje pravila o tajnosti informacija (zabrana otvaranja pošte. Pravno. alkoholna pica i narkotici. kojim državni organi definiraju uvjete za djelovanje takvih subjekata. lansiraju se dodatne informacije i baze podataka – uz naplatu telefonskih impulsa. • Djeluju temeljem posebnih zakona ili opcih akata. te specificne norme prava informacija. njegovoga trajanja. • Specijalizirani subjekti – prema nacinu djelovanja u lansiranju informacija su: _ “Masovni mediji”: tisak. telekomunikacije) postoje brojne medunarodne unije koje povezuju nacionalne sustave u jedinstveni globalni sustava koji je standardiziran. ažuriraju i lansiraju informacije svojim korisnicima ili povremenim kupcima i _ Statisticke organizacije • Masovni mediji – nastali su rano. odnosa sadržaja zabavnih i informativnih emisija i sl.• I davatelj i korisnik informacije mogu biti izvedeni subjekti prava informacija • Ako se pravna osoba pojavljuje kao korisnik informacija – nastaju situacije: _ Korisnik kupuje ili dobiva informaciju radi zadovoljavanja svojih potreba (ali ju dalje ne lansira) _ Korisnik dobiva informaciju koju mu je davatelj dužan dati _ Korisnik dobiva (kupuje ili prikuplja) informacije radi dalje obrade. kada je jednom stvorena nema visoke troškove održavanja). razvitak je bio slican. Ako se radi o profitabilnim organizacijama onda imaju status trgovackih društava. na temelju slobode tiska (kasnije audiovizualnih medija). radio. prisluškivanje elektronskih uredaja i sl. • Oni stvaraju javnu infrastrukturnu mrežu putem i preko koje korisnici razmjenjuju informacije ili medusobno komuniciraju – pristup je isti (od prvih poštanskih službi do interneta): korisnik mreže koristi ju za svoje potrebe uz naplatu odgovarajuce cijene usluge. obraduju podatke u sekundarne informacije.

a koje se medunarodno utvrduju. stvori informacije na kojima on ili njegov poslodavac (mediji) ima odgovarajuca prava (autorsko pravo). bez obzira na njihovo podrijetlo ili izvor • Slobodu medija u funkciji slobode informiranja ogranicavaju države na dva nacina: • Preferiranjem pojedinih ljudskih prava koja su sama na razini prava informiranja (pravo na privatnost) • Utvrdivanjem okvira za slobodu informiranja – zakonima o javnom informiranju. sportski i dr. • Potrebu da se redefinira pozicija novinara. Poveljom za slobodne medije koju su prihvatili svi clanovi. • U okviru Vijeca Europe. a razlike nastaju zbog tehnicko-tehnoloških. ustavnopravna pozicija medija je ista. • Mediji i sloboda informiranja • U okvirima ustava neposredno ili u svezi s njihovom realizacijom definira se pozicija medija – koji se mogu podijeliti: • Obzirom na tehnicko-tehnološke uvjete informiranja: tisak. kako bi se potvrdila njihova nezavisnost. te da komuniciraju neposredno ili posredno putem medija. što znaci • Prihvat standarda i normi koje osigurafaju protok informacija. privatni i mediji u vl. udruga • Obzirom na sadržaje emitiranja: politicki. te za . • Specificnosti ustrojstva i djelovanja elektronickih medija svode se na: • Pitanja koja se odnose na stvaranje sustava za emitiranje informacija u tehnicko tehnološkom smislu. istraživanja. na konferenciji u Pravu (prosinac 1994. kojima se osigurava protok informacija izmedu odašiljaca i prijamnika. radio. televizija i sl. definirani su okviri za slobodne medije. zabavni. uz zaštitu dostojanstva svake osobe. telekomunikacijama. To vrijedi i za statisticke podatke. saznanja. bez obzira nalaze li se oni u okviru jedne ili više država. s tim da država garantira ovu slobodu • Slobodu covjeka da iz svojih misli.) • Stvaranje pluralistickog sustava u informiranju kojim se može osigurati konkurencija u informiranju i razbijanje sprege državnih i privatnih medija. pravo vlasništva (copy right) ili neko drugo pravo. filmu i sl. u knjigovodstvene podatke koji su od interesa za fiskalne propise. • Obzirom na vlasnicke odnose: državni.• Uz svaki ljudski rad i djelovanje pojavljuje se informacija kao nusproizvod u procesu rada – stvaraju se i predmet rada i informacija o tijeku i rezultatima rada • Rezultati rada pretvaraju se npr. • Ova povelja utvrduje: • Odnos demokracije i slobode medija (uz stav da je sloboda medija “najvažniji uvjet za djelovanje demokratskog sustava”). koji pak jesu predmet prava informacija. tehnicka ogranicenja. cenzure ili zabrane (odredivanje financijskih uvjeta.) na razini ministara. tisku. a ne “teroriziranja” gradana i sl. • Stvaranje samoregulacije u okviru javnih medija umjesto pritisaka države • Stvaranje tolerancije u okviru medija. • Obvezu država da ne provode nikakve restrikcije. organizacijskih i pravnih razloga (prema specificnosti) • Sloboda informiranja putem medija u okviru ustavnog prava svodi se na: • Slobodu covjeka da iznosi svoje mišljenje u komunikaciji s drugima. jer daju gradanima potrebne informacije. ali i za ustroj knjigovodstvenih sustava (kao informacijskih). sloboda i odgovornost za datu informaciju. samostalno ili uz korištenje tudih informacija. radio-televiziji. • Slobodu prikupljanja informacija. frekvencije i sl. naroda i nacije • Informiranja . • Bez obzira na ove podjele.

U tome okruženju možemo ih podijeliti na: • Osobe koje prikupljaju podatke. • Ogranicavanje ekonomsko-promotivnih sadržaja • Specificnosti naplate usluga vezane uz elektronske medije. kolumniste. glavne urednike pojedinih dijelova ili programa i glavne i odgovorne urednike) ili • djelatnike koji su licencirani (novinari i urednici) i djelatnike koji nisu licencirani (tehnicko osoblje) • Novinar – osoba koja se profesionalno bavi poslovima neposrednog informiranja. odnosno poštivanje pravila struke (kao i svuda u javnom sektoru – Kodeks) • U okviru pravnih sustava ne traže se (u pravilu – na žalost) posebna svojstva: obrazovanje. • Utvrdivanje tehnicke kvalitete emitiranog zvuka ili slike. i sl. te posebno kakve su sankcije za neeticnost u novinarskoj struci. • Pravo na informaciju kao ustavna kategorija . eksperte). pojedinim gradanima (kod delikta ucinjenih u obavljanju svoje profesije). a u funkciji zaštite korisnika informacije (kojom se može uvesti i cenzura) • Koncesije i uvjete koncesionarima za dobivanje koncesije za elektronske medije. koju imaju u svojoj nadležnosti državna ili para-državna tijela. uvjete • Ogranicenost frekvencija i potreba njihove distribucije. te ih pretvaraju u pojedinacne informacije. novinare i reporetere (komentatore. za novinare.. • urednike (urednike. statutima strukovnih organizacija u pogledu njihove javne djelatnosti • U okviru ustavnog prava. pa njegov status zbog naznacenog dualiteta treba definirati: • Statutom organizacije u kojoj radi.• preuzimanje kojih postoji interes u svakoj zemlji. tako da samo iznimno profesionalne organizacije mogu dovesti do prestanka rada pojedinih novinara. te utvrdivanje sustava raspodjele pretplate izmedu konkuretnih organizacija • Utvrdivanje elementarnih ogranicavanja u emitiranju pojedinih sadržaja (pornografija i sl) Zaposlenici u masovnim medijima • Zaposlenici razlicitih profila imaju specificne pozicije u ostvarivanju slobode informiranja. odnosno kod svakog subjekta koji se bavi emitiranjem • Zabranu ometanja emitiranih signala bez obzira na politicke. • Osobe koje obraduju podatke. zakonima o informiranju. • Osobe koje lansiraju informacije (novinari) • Osobe koje snose odgovornost za informacije. S druge strane on je zaposlenik u nekoj organizaciji – ima radne obveze. dajuci svoje osobne priloge u javne medije ili osoba koja ureduje priloge u okviru javnih medija • Novinar je javni djelatnik koji odgovara za svoj rad javnosti. te imaju odgovarajuca prava u pogledu informacija (nakladnici. te svojoj struci. • Svakako bi bilo potrebno utvrditi što je eticki dopušteno. kolektivnim ugovorom sindikata u koji je uclanjen i ugovorom o zasnivanju radnog odnosa (s pozicije radnopravnih odnosa) i • Ustavom. pozicija novinara vezana je i uz profesionalnu etiku. • Osobe koje daju tehnicki i tehnološki servis. dobivanje licenci za rad i sl. urednici) • Vlasnici i dionicari koji utvrduju politiku i usmjerenje pojedinog subjekta • Uz ovu podjelu može se naciniti i podjela na: tehnicko osoblje.

ili imaju odgovarajuci status (novinari. ili na drugi nacin. biblioteka i sl. tijela regionalne i lokalne samouprave. . informaciju koja mu je potrebna za zadovoljavanje interesa. ako je ista dostupna organu. • Sadržaj prava na informaciju postavlja i pitanje reorganizacije državne uprave koja mora biti osposobljena za zadovoljavanje prava na informaciju. • Usporedno (komparativno) gledano. – Informacije o poslovnim partnerima. razne države daju gradanima razlicito definirana prava na informaciju – Daju subjektima pravo pristupa i dobivanja informacija kojima raspolažu državne i paradržavne javne službe. – Ulaz u arhive. ili da upute gradanina na drugi izvor informiranja koji raspolaže traženom informacijom. telefonskim brojevima (s ogranicenjima prava privatnosti). • Pravo na informaciju je pojam koji obuhvaca: – Pravo na dobivanje informacija od državnih tijela. koji se danas temelji na korištenju informaticke tehnologije i – Koriste isti informaticki sustav za davanje informacija gradanima • Pravo na informaciju temelji se na obvezi državnih organa da daju gradaninu traženu informaciju. s kojima se mogu smanjiti rizici. – Ulaz u baze podataka koje je država stvorila za svoje potrebe. – Informacije o ostalim pravima koja imaju za temelj pravo na informaciju. a u kojima se nalaze informacije od interesa za gradane.• Pravo na informaciju kao ustavna kategorija pojavljuje se kasnije od prava na slobodu informiranja. baza podataka. u kojima se nalaze pohranjeni dokumenti i informacije kojima država raspolaže. kao sredstvu za smanjenje rizika u poslovanju. u Švedskoj je dano pravo gradanima da traže i dobiju informaciju od državnih tijela. • Gradanin u realizaciji prava na informaciju ima pravo tražiti i dobiti: – Informacije o statusu drugih gradana na temelju maticnih knjiga ili evidencija o mjestu stanovanja. vec postojanje prava i mogucnost njegove realizacije. – Informacije o pravnim propisima. strucnjaci) da dobiju informacije – Daju sudbenim organima da svojom odlukom omoguce pojedinim subjektima da dobiju pojedinu informaciju • Pod pravom na informaciju podrazumijevamo ustavno pravo gradana da dobije od nadležnih organa. potreba ili iz znatiželje (bez pravnog temelja). biblioteke. subjekata u javnom sektoru. Istina ima iznimaka – 1766. a koje se nalaze u svezi sa subjektom koji je tražio informaciju (pretpostavka je da se ne radi o zašticenim informacijama) – Daje se pravo na informaciju pojedinim subjektima koji imaju dokazani interes za pojedine informacije. odnosno koja mora i sama u posebnom obliku upravnog postupka osiguravati traženu informaciju. – Opce poslovne informacije. o prošlim pojavama (povijesne informacije) ili o postojecem stanju (tekuce informacije). kinoteke i sl. i javnih službi. jer se u okviru ustavnih prava ne ispituje oportunitet davanja prava. – Informacije o industrijskom vlasništvu i drugim pravima. – Informacije o imovinskim statusima i sl. – Informacije iz arhiva. informacije u sudskim registrima. • Informiranje na relaciji državna uprava – gradanin uvijek je dvostrani proces: vecina podataka kojima raspolažu organi državne uprave i javnih službi. prikupljaju se od gradana koji su ih dužni davati državnim organima (na temelju propisanih obveza). adresi. • Pravo na informaciju sadrži i obvezu državne uprave i javnih službi da: – Se organiziraju tako da imaju odgovarajuci sustav informiranja.

ali i stvoriti takve tehnološke uvjete (sustavi pošta i telekomunikacija) da nije moguce povrijediti tajnost – privatizacija telekomunikacija Tajnost osobnih podataka • Tajnost osobnih podataka i informiranje o njima – je osobno pravo gradana na privatnost i rada obvezu državnih organa (i javnih službi) da štite podatke do kojih su došli • O gradanima se prikupljaju podatci o: zdravlju. prava vezana uz emitiranje informacija i sl. Robni karakter informacije i njegovo pravno reguliranje • Informacija koja je lansirana na tržište veže uz sebe niz prava: pravo vlasništva. • U okviru ostvarivanja slobode komunikacija i tajnosti dopisivanja i razmjene informacija – treba zakonima preciznije utvrditi uvjete kada se može povrijediti ovo pravo. ugovorno pravo. da bi mogao koristiti svoja prava mora ih najprije poznavati. gradanskim stanjima – to su osobni podatci i njima se mogu služiti samo nadležna tijela u okviru zakona. ustavi vecine država definiraju ogranicenja slobode i tajnosti komunikacije vrlo restriktivno: zaštita ustavnog poretka i pomoc kod utvrdivanja cinjenica u kaznenom postupku. Ovo pravo nastaje iz tajnosti dopisivanja (pisma). a uz ovo se veže i odgovornost za kakvocu informacije.• Nepovredivost komunikacija i zaštita osobnih podataka • U okviru vecine ustava osigurava se sloboda i nepovredivost svih vidova komunikacije. dok se drugi podaci i informacije vežu uz realizaciju niza drugih prava • Covjek. ali ona je relativna jer je ogranicena posebnim interesima “zaštite sigurnosti države ili kaznenog postupka • U vecini država pravo kontrole korespondencije i prisluškivanja telefonskih (i drugih) linija povjerava se organima policije. Mecanovic misli da ne može vrijediti generalno nacelo “nepoznavanje zakona ne opravdava”. • Na realizaciju ovoga prava odnosi se i zabrana cenzure. • Gradani su dužni dati te podatke. naknade štete. • I pravo na informaciju mora biti temeljno ljudsko pravo. • Ostvarenje prava na informaciju mora osiguravati država koja se mora organizirati tako da svojim gradanima osigura informacije koje su im potrebne. obrazovanju. uz direktni nalog pravosudnih tijela • U svakom slucaju. što pravni sustavi danas ne omogucavaju apsolutno. u okviru kojeg se razmjenjuju informacije. što bi trebalo preciznije regulirati propisima. imovini. Sloboda informiranja i pravo na informaciju kao pretpostavka drugih ustavnih prava gradana • Sloboda informiranja i pravo na informaciju predstavljaju u isti tren: – Slobodu i pravo za sebe i po sebi – Slobodu i pravo u funkciji ostvarivanja drugih sloboda i prava • Neke informacije i podaci mogu se samostalno pretvarati u ostvarenje slobode iznošenja misli i priopcavanja (stjece se pravo na informaciju). Prof. da bi moglo služiti za ostvarenje ostalih ljudskih prava. kaznena odgovornost – sve su to problemi vezani uz informaciju kao robu . autorsko pravo. ali oni nisu za javnost i objavljivanje takvih informacija predstavlja kazneno djelo • Potrebno je u tom kontekstu voditi brigu (nadzor) nad bazama podataka u kojima se nalaze takvi podatci. prava iz javnoga informiranja..

Topli pogon odnosi se na sredstva koja se izdvajaju za samu proizvodnju informacije. kreatori hardwarea i softwarea – Proizvodaci pomocnih sredstava (disketa. . CD-a. • Informacija se može izgubiti (nemarom). informacija ima: a/ objektivnu i subjektivnu vrijednost. vlasnik informacije može “prenijeti” vlasništvo na n subjekata a da svi oni na istoj razini zadovoljavaju svoje potrebe • Tržišno gledano. a ima i robni karakter • Ekonomika informacije . cuvanje i lansiranje informacija uz naplatu – Proizvodaci informacija.ostvaruje se na dvije razine: državnoj i tržišnoj • Informacija ulazi u svaki proizvod na specifican nacin. može se uništiti. b/ proizvodnu i tržišnu vrijednost • Tržišna vrijednost informacije izracunava se formulom Pri cemu je : Vi – vrijednost informacije Sh – troškovi hladnog pogona (investicije u sustav) St – troškovi toplog pogona (za proizvodnju) Sk – zbroj korisnika Pp – planirani profit Objašnjenje formule – u okviru sustava za proizvodnju informacija najprije se izgraduje tzv. a na temelju informacija utvrduje se na nacionalnoj razini makroekonomska politika države • Ekonomika informacija tvori reprocjelinu u koju ulaze: – Proizvodaci informaticke i telekomunikacijske opreme – Informaticke i telekomunikacijske mreže s pretplatnicima – Agencije za prikupljanje. Zbroj korisnika predstavlja osobe kojoj se informacija prodaje – što je veci broj korisnika jedinicna cijena može biti manja ili se kod fiksne cijene povecava profit. nastaju sekundarne informacije. grafickih potrepština i sl. • U svakom slucaju treba razlikovati vlasništvo nad informacijom od vlasništva nad “novinom”(emisijom) koje je jednako vlasništvu nad svim drugim robama. ali se ne može uporabom potrošiti – kod drugih roba vlasnik svojim pravom i fizickim posjedom eliminira sve druge radi zadovoljenja svojih potreba. te njihove obrade.) • Informacija je jedina roba u prometu – a/ koja se u potrošnji ne gubi niti mijenja svoja temeljna obilježja. b/ u isto vrijeme zadovoljava veci broj ljudi.• U okviru ustavnopravnih institucija informacija ima dvojni karakter: ona je osigurac za druga pojedina ljudska prava. i na tržištu se pojavljuje kao složeni genericki proizvod. c/ protekom vremena ne gubi svoju vrijednost u cjelini. d/ koja djeluje na duhovno (nematerijalno) bice covjeka • Svaka je informacija sama po sebi proizvod (koji se sastoji od podataka). obradu. hladni pogon (investicije u sustav prije pocetka rada). Proizvodnja informacija za tržište • Proizvodnja informacija odvija se na razlicitim razinama: – Individualnim djelovanjem pojedinaca u kontaktu s drugim ljudima – Sustavnim uocavanjem pojava i njihovim pracenjem (profesionalno) davanjem podataka i primarnih informacija odgovarajucoj organizaciji – Znanstvenim otkricima ili na drugi nacin kojim se proširuju ljudska znanja – Djelovanjem državnih i politickih subjekata – Autorskim djelovanjem pojedinaca koji svoje misli i djela lansiraju medijima kao primarne informacije • Na temelju primarnih inforamcija koje su rezultat djelovanja pojedinaca (organiziranih ili ne).

donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA Proglašavam Zakon o pravu na pristup informacijama. ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA . ali i zadržava pravo autorstva nad informacijom • Najveci dokaz za postojanje informacije kao robe su Agencije koje primarne informacije o dogadajima (koje su prikupili njihovi zaposlenici). bilo pojedinacnu bilo skupnu informaciju (istina. u Berlinu WOLF. listopada 2003. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic. prodaju dalje svojim pretplatnicima. najcešce se na tržištu susrecu skupne informacije). r. u Londonu REUTER i sl. 21.2491. ali i sekundarna ili tercijarna. – da bi danas svaka država imala svoju nacionalnu agenciju .. a Agencije cesto proizvode informaciju za “poznatog kupca”. • Nacelno svaka primarna informacija prolazi fazu sekundarne obrade iako se dalje može lansirati opet kao primarna. knjige) kod kojih autor dobiva naknadu. st. koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. v. HRVATSKI SABOR .– Klasicni oblik sekundarnih informacija su statisticke informacije odnosno one koje stvaraju agencije za svoje korisnike – U proizvodnji sekundarnih informacija radi se o proizvodnji robe • Spojem primarnih i/ili sekundarnih informacija i ljudskoga znanja i talenta. koji pak na temelju njih stvaraju sekundarne i tercijarne informacije (npr. • U okviru “proizvodnje” informacija postoje “dva svijeta” – onaj koji proizvodi informacije do lansiranja na tržište i onaj koji lansira informacije krajnjim korisnicima. Zagreb. Ustava Republike Hrvatske. nastaju tercijarne informacije koje su autorske (komentari u medijima.Na temelju clanka 88. novinu).u Hrvatskoj – HINA • Agencijske su vijesti u pravilu pouzdane i provjerene (za razliku od informacija slucajnih sakupljaca). listopada 2003. – u Parizu HAVAS. • Prve se agencije javljaju polovinom 19. Broj: 01-081-03-3491/2.

odnosno da 3. (2) Ovlaštenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju. Cilj Clanak 2. na to po cijem nalogu. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. te bez obzira na izvor. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaštenicima prava na informaciju. izvješce. II. nacrt ili drugi prilog. izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. fotografija. NACELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Pretpostavke javnosti.I. . raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. grafikon. OPCE ODREDBE Sadržaj Clanak 1. propisuju nacela prava na pristup informacijama. Cilj ovoga Zakona je omoguciti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizickim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. obvezu tijela javne vlasti da omoguci pristup zatraženoj informaciji. u cije ime i za ciji racun je informacija pohranjena ili drugo svojstvo informacije. film. objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev vec takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odredenu zakonom ili drugim opcim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija). mjesto pohranjivanja. koje posjeduju. (1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedece znacenje: 1) »Ovlaštenik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) je svaka domaca ili strana fizicka ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. (2) Vlada Republike Hrvatske ce svake godine do 31. raspolažu ili nadziru traženu informaciju. na nacin saznavanja. pravo ovlaštenika na traženje i dobivanje informacije kao i 2. crtež. tablica. 3) »Informacija« je podatak. sukladno ovom i drugim zakonima. sijecnja u »Narodnim novinama« objaviti popis tijela javne vlasti. akt. tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave. 2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela. slobodnog pristupa i ogranicenja Clanak 4. Pojmovi Clanak 3. Ovim se Zakonom ureduje pravo na pristup informacijama koje posjeduju. pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti. 5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaca 1. bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije. (1) Sve informacije koje posjeduju. 4) »Dokument« je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju. vrijeme nastanka.

upravnog ili drugog pravno uredenog postupka. (3) Pravo na pristup informacijama koje sadrže osobne podatke ostvaruje se na nacin koji je propisan drugim zakonom. odnosno objavljuju mora biti potpuna i tocna.ako je zašticena zakonom kojim se ureduje podrucje zaštite osobnih podataka. 2) onemogucilo ucinkovito. osim ako zakonom ili drugim propisom nije odreden duži rok. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Izuzeci i njihovo trajanje Clanak 8. vojnom. 3) onemogucilo rad tijela koji vrše upravni nadzor. (4) Iznimno.informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrdenih zakonom proglašena državnom. NaCelo raspolaganja informacijom Clanak 7. (3) Informacije kojima se uskracuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. (1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlaštenicima na jednak nacin i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju. III. (1) Tijela javne vlasti uskratit ce pravo na pristup informaciji ako je . (4) Tijela javne vlasti odobrit ce pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti. ovoga clanka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta. Potpunost i tocnost informacije Clanak 5. osim u slucaju izricitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika. Ovlaštenik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi. 5) onemogucilo provodenje gospodarske ili monetarne politike. (2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje: 1) onemogucilo poduzimanje mjera i radnji radi sprjecavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona pocinitelja kažnjivih djela. 4) izazvalo ozbiljnu štetu za život. službenom. 6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva.(3) U slucaju ogranicenja prava na pristup odredenoj informaciji. profesionalnom ili poslovnom tajnom ili . Informacija koju tijela javne vlasti daju. pravo na pristup informacijama može se ograniciti u slucajevima i na nacin propisan zakonom. odnosno o razlozima zbog kojih je odlucio o uskrati informacije. . zdravlje. neovisno i nepristrano vodenje sudskog. tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi. (2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog ovlaštenika na nacin da se odredenom ovlašteniku informacija dade ranije. odnosno nadzor zakonitosti. Jednakost Clanak 6. tocki 6. sigurnost ljudi ili za okoliš. izvršenje sudske odluke ili kazne. ali najduže u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala.

uz uvjet objave jedanput mjesecno.(5) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom clanku prema kojima tijelo javne vlasti uskracuje pravo na pristup informaciji. IV. (2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome ce se sastaviti zapisnik. Nacini ostvarivanja prava na pristup informacijama Clanak 10. (1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omoguciti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uredaja sastavit ce se službena zabilješka. (2) U slucaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat ce podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. 5) na drugi nacin kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama. podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije. (1) Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. POSTUPOVNE ODREDBE Primjena propisa o opcem upravnom postupku Clanak 9. odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. na primjeren i dostupan nacin radi upoznavanja javnosti. (3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi. Ustupanje zahtjeva . (5) Podnositelj zahtjeva može u zahtjevu predložiti nacin na koji ce tijelo javne vlasti uciniti informaciju dostupnom. kako je to odredeno posebnim zakonom ili drugim opcim aktom. 2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev. 3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajuci nacin tijelo javne vlasti odbacit ce rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun. Rokovi Clanak 12. (4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji. tvrtku. Zahtjev Clanak 11. u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe Zakona o opcem upravnom postupku. Tijela javne vlasti obvezna su omoguciti pristup informacijama: 1) redovitim objavljivanjem odredenih informacija. ime i prezime i adresu fizicke osobe podnositelja zahtjeva. Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. 4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju.

a najkasnije u roku od 8 dana. tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je. (3) Protiv drugostupanjske odluke. raspolaže ili nadzire informaciju. (1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvrdeni ovim Zakonom mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se: 1) informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti. u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja. Postupak po tužbi je hitan. ovoga clanka. rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji racunaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev. obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen. 2) jednim zahtjevom traži veci broj razlicitih informacija. podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom. niti ima saznanja gdje se informacija nalazi. kada i kako tražena informacija objavljena. (2) U slucaju iz stavka 1. (2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode ce. podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu celniku nadležnog tijela javne vlasti. i 2. stavka 1. bez odgode. (2) Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode. Produženje rokova Clanak 14. Dopuna i ispravak informacije Clanak 16. Žalba i upravni spor Clanak 17. . na osnovi dokaza kojima raspolaže. odnosno konacnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija. 2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolaže. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva: 1) ako se radi o slucajevima iz clanka 8. ovoga Zakona. može zahtijevati njen ispravak. a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje. (1) Protiv rješenja tijela javne vlasti. odnosno dopunu. 3) ukoliko je istom ovlašteniku omogucen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva. ne raspolaže ili ne nadzire informaciju.Clanak 13. vec ce o tom slucaju sastaviti službenu zabilješku. o cemu ce obavijestiti podnositelja. (3) U slucaju kada je informacija vec objavljena. a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. (1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje. ne nadzire. Rješenje o zahtjevu Clanak 15. smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije tocna ili potpuna. (1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rješenje o prihvacanju zahtjeva za pristup informaciji. (1) Ukoliko ovlaštenik. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije. u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. a ima saznanja o nadležnom tijelu.

organizaciji. prijedlozima. V. sadržaj i nacin vodenja službenog upisnika propisat ce podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opce uprave. tijela javne vlasti obvezna su svojim opcim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omogucava neposredan uvid javnosti u njihov rad. peticijama. u službenim glasilima ili na informatickom mediju objaviti posebno: 1) svoje odluke i mjere kojima se utjece na interese ovlaštenika. nacinu rada tijela javne vlasti i mogucnostima neposrednog uvida u njihov rad. postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona. 2) informacije o svom radu. Javnost rada Clanak 21. Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima.Službeni upisnik Clanak 18. u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Naknada Clanak 19. 2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri cemu se mora voditi racuna o redoslijedu prijavljivanja. Ustroj. (3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost. predstavkama. 4) informacije o natjecaju i natjecajnoj dokumentaciji za javne nabave. ukljucujuci podatke o aktivnostima. (2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o: 1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja. (1) Radi osiguravanja javnosti rada. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI Objavljivanje informacija Clanak 20. kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti. Nacrti zakona i podzakonskih akata. 3) informacije o podnesenim zahtjevima. troškovima rada i izvorima financiranja. Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije. pisana ocitovanja korisnika i konacni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na nacin propisan u stavku 1. (1) Neovisno o pojedinacnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan nacin. (2) tijela javne vlasti u cijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omoguciti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima ocituju. s razlozima za njihovo donošenje. mora iskljuciti. . ovoga clanka.

raspolaže ili nadzire. ovoga Zakona. (1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom ce odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje). . veljace za prethodnu godinu. ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ogranicenjima iz clanka 8. sijecnja. Iskljucenje odgovornosti službenika za informiranje Clanak 23. 2) unapreduje nacin obrade. Nadzor nad provodenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opce uprave. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje.Službenik za informiranje Clanak 22. 3) osigurava neophodnu pomoc podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrdenih ovim Zakonom. izvan granica svojih ovlasti omoguci pristup odredenoj informaciji. KAZNENE ODREDBE Clanak 26. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. (4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit ce katalog informacija koje posjeduje. (3) Službenik za informiranje: 1) obavlja poslove rješavanja pojedinacnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija. koje se nakon prihvacanja objavljuje u »Narodnim novinama«. sukladno svom unutarnjem ustroju. klasificiranja. (1) Sva tijela javne vlasti dužna su ministarstvu nadležnom za poslove opce uprave dostaviti izvješce o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadržanih u katalogu informacija iz clanka 22. VI. a koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja. Nadzor nad provodenjem Zakona Clanak 24. (5) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vodenja kataloga. kao i o nacinu njegova rada. Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri. (3) Vlada Republike Hrvatske dužna je podnijeti izvješce o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvacanja najkasnije do 31. a za što je neposredno odgovoran celniku tijela javne vlasti. a radi tocnog i potpunog obavješcivanja javnosti. cuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti. stavka 4. namjenom. ožujka za prethodnu godinu. nacinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup. Izvješca Clanak 25. (2) Ministarstvo nadležno za poslove opce uprave podnosi objedinjeno izvješce o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28.

00 kuna. materijalne.00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana. u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. u slucaju utvrdene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ogranicenja ostvarivanja prava na pristup informaciji.00 do 100.000.000. v. r.000. listopada 2003.000. Clanak 30. Potpuno ispunjenje obveze Clanak 27. Podzakonske propise iz clanka 18. 15. tehnicke i druge uvjete za provodenje odredbi ovoga Zakona. ovoga Zakona nadležni ministar donijet ce najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. tijelo javne vlasti obvezno je ovlašteniku prava na informaciju omoguciti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona. VII.000.00 do 10.000.00 do 10. Tijela javne vlasti osigurat ce organizacijske. kaznit ce se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novcanom kaznom od 5.00 kuna kaznit ce se za prekršaj fizicka osoba koja ošteti. (4) Za prekršaj iz stavka 3.00 kuna. (3) Novcanom kaznom od 1. (2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga clanka kaznit ce i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novcanom kaznom od 5. .000. Klasa: 008-02/03-01/05 Zagreb. Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomcic. uništi. sakrije ili na drugi nacin ucini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemoguci ostvarivanje prava na pristup informacijama.000. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Clanak 29.00 do 8. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clanak 28.(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemoguci ili ogranici ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit ce se za prekršaj novcanom kaznom od 20.

eng file) Datoteka je skupina identicnih podataka. Npr.net. Radi organizacije. Englesko znacenje znaka je at (kod).preglednik WWW stranica (Netscape Navigator. Ime je odreduje sadržajno.cob. smještaja Web stranica itd. Ime i ekstenzija odvajaju se tockom. a koristi se u adresama elektronske pošte kako bi se oznacilo na kojem poslužitelju korisnik ima otvoren korisnicki racun. Osmišljena je kako bi se podaci u kompjuteru spremali u organizirane skupine olakšavajuci rad i pretraživanje. Internet Explorer) • datoteka. bps (bps) Kratica engleskog izraza bits per second. Visual Basicu ili ActiveX Data objekti. Na Internetu je domena podrucje oznaceno nekim imenom. Oznacava brzinu prijenosa podataka. domena (domain) Domena je podrucje nadzora ili skup informacija.ba. www. Skripte mogu biti u Javi. Poslužitelj obraduje stranicu prije no što se ona šalje korisniku koji ju je zatražio.net. svaka ima svoje ime i ekstenziju.ba oznacava web poslužitelj u domeni www. Npr. • davatelj Internet usluga (ISP) ISP (Internet Service Provider). razlikovanja i s ciljem lakšeg pronalaženja datoteka na racunalu. odnosno davatelj Internet usluga je firma koja pruža usluge spajanja na Internet. e-maila. ludo a i at nazivi su za znak "@".TXT vjerojatno sadržava pismo u tekstualnom formatu.TXT kada budete trebali upute za upotrebu kavomata. download (download) . (fajl. Browser . ASP (Active Server Page) je HTML stranica koja sadrži jednu ili više skripti (mali programi) koje se obraduju na poslužitelju koji koristi Microsoftov program. No pitanje je hocete li tražiti datoteku PISMO. monkey) Monkey.TXT mogu biti upustva za upotrebu kavomata. pa tako PISMO. datoteka PISMO.cob. odnosno skup nekih informacija.• @ (at. odnosno koliko se bitova podataka obradi ili prenese u jednoj sekundi. Kažemo vjerojatno jer korisnik može datoteci dati bilo kakvo ime. dok ekstenzija odreduje kojeg su tipa podaci sadržani u datoteci.

Web stranica.Prijenos podataka s jednog kompjuterskog sistema na drugi. Tada možete vidjeti tko je od njih istovremeno kada i Vi spojen na Internet. Ime je dobila prema IP protokolu. komunikaciju glasom itd. brbljanje (chat) s jednim ili više korisnika. Iz perspektive korisnika Interneta. dok fajl s ekstenzijom SYS sadrži sistemske podatke. • Internet (Internet) Svjetska mreža medusobno povezanih kompjutera. kao što su lozinke kod korištenja raznih Web servisa. zvucnim zapisima ili nekom drugom dokumentu. ekstenzija (extension) Opisuje vrstu podataka pohranjenih u fajlu (datoteci). . IMAP (Internet Message Access Protocol) Protokol za prijenos elektronske pošte. I Seek You . Secure) Protokol koji služi za siguran prijenos podataka i Web stranica izmedu korisnikovog Web klijenta i Web poslužitelja. Autoru se ne placa nikakva naknada za korištenje programa. Pruža vecu mogucnost manipulacije elektronskom poštom na samom poslužitelju. a najcešce i slobodno distribuirati bez izmjena. primiti je i pohraniti na svoj kompjuter. prijenos fajlova. HTTPS (HyperText Transmission Protocol. elektronicka pošta (e-mail) Elektronska pošta je naziv usluge na Internetu koja omogucuje slanje i primanje poruka putem Interneta. Web stranicu na drugom kompjuteru). Sastoji se od cetiri broja odvojena tockama. • hipertekst (hypertext) Tekst u kojem odredene rijeci ili slike služe kao veza (link) prema drugim tekstovima. slikama. fajl s ekstenzijom TXT sadrži tekst. tako da ih neovlašteni korisnici ne mogu procitati. download fajla znaci zatražiti je od drugog kompjutera (npr. HTTPS protokol se koristi kada je potrebno razmijeniti privatne podatke. ICQ (ICQ) (eng. IP adresa (IP address) Jedinstvena numericka adresa nekog kompjutera spojenog na Internet.tražim te) Program koji omogucava kreiranje liste poznanika koji takoder imaju instaliran ICQ. freeware (freeware) Program koji se smije besplatno koristiti. HTTP (HyperText Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za prijenos hipertekstovnih dokumenata. Npr. brojevi kreditnih kartica kod on-line kupovanja i sl. tj. Izmjene su striktno zabranjene. Web stranice su hipertekst. Omogucava slanje poruka. Podaci koji se razmjenjuju se kriptiraju. HTML (HyperText Markup Language) Programski jezik koji se koristi za stvaranje hipertekstovnih dokumenata (dokumenata koji sadržavaju linkove) na Webu.

• Mapa (Folder . Vrlo je popularan. digitalnu telekomunikacijsku mrežu. korisnicki racun (account) Korisnicki racun vlasniku omogucava korištenje odredenih mrežnih usluga. Korisnicko ime provjerava se lozinkom. Cookie takoder pamti neke postavke koje ste namjestili i podatke koje ste upisali na posjecenom sajtu (npr. Uz mnogobrojne dodatne usluge u telefoniji omogucuje brži i kvalitetniji pristup Internetu. oprez! ISDN (Integrated Services Digital Network) Naziv za novu.direktorij) Kao i prava mapa to je mjesto u kojem su zajedno spremljene neki fajlovi i druge mape. a poruke se automatski isporucuju prijavljenim korisnicima. mailing lista (mailing list) Lista u kojoj su pohranjene e-mail adrese korisnika koji su se prijavili za primanje poruka s mailing liste. Stoga. Vlasnici Web sajta na taj nacin rade statistiku posjeta. od njih barem jedan broj i jedno veliko slovo. te zahtijevaju da lozinka sadržava najmanje osam znakova.90 protokola (koji je postao standard) polako se napušta. Modem (Modem) . koja zamjenjuje staru analognu. lozinka (password) Lozinka se koristi iz sigurnosnih razloga za potvrdu korisnickog imena. tj. pa je potrebno da ona bude tajna i da je nije lako pogoditi. a nalazi se na tvrdom (eng. korisnicki racun za e-mail omogucava njegovo korištenje. no lako postanete ovisni. • korisnicko ime (username) Rijec ili niz znakova koji oznacava korisnika na nekom sistemu.000 bps. k56flex (k56flex) Modemski sklop (chipset) kojim je Rockwell omogucio spajanje i prijenos podataka s Interneta brzinama do 56. Kako je korisnicko ime više manje javni podatak. podataka i sl. Uvodenjem v. Neki sistemi imaju posebna pravila za izmjenu lozinke. Mjesto prisustva (Point Of Presence) Mjesto na kojem davatelj Internet usluga (ISP) ima svoj pristupni cvor. Pod terminom korisnicki racun podrazumijevaju se korisnicko ime i lozinka koji omogucavaju pristup odredenoj usluzi. hard) disku Vašeg kompjutera.IRC (Internet Relay Chat) Usluga na Internetu cija je svrha brbljanje s drugim korisnicima. kolacic (Cookie) Mali fajl koja sadrži podatke o posjeti nekom Web sajtu. Drugi nazivi su login ili userID. na kojem može pružati svoje usluge. na koje ima pravo. Npr. te mu omogucuje pristup do odredenih usluga. lozinku). Liste su tematske. lozinka je ta koja korisniku omogucuje pristup.

FTP. telnet. chat itd. POP3 (Post Office Protocol) Protokol koji se koristi za primanje poruka elektronske pošte. Na Internetu se cesto koristi za distribuciju prirucnika i uputstava. Word dokument itd. Neispravan driver prouzrokovat ce razne probleme pri radu s komponentom. Mrežne usluge (Network Service) Informacije s Interneta korisnicima su dostupne putem usluga kao što su WWW. no nakon tog perioda morate ga kupiti od autora. slike i ostale sadržaje u jedan fajl. Modem može biti ugraden u kompjuter (interni) ili spojen na serijski ili USB port kompjutera (eksterni).razglednice. Mreža (Network) Pojam koji oznacava više medusobno povezanih kompjutera. Fajl treba biti što manji. Modem pretvara digitalne kompjuterske signale u analogne. Sredstvo placanja nije novac vec . a njemu se mogu dodati i drugi fajlovi. Postcardware (Postcardware) Programski atribut koji oznacava da se program smije slobodno distribuirati bez izmjena i da ga možete besplatno koristiti neko odredeno vrijeme (poput shareware programa). Protokol (Protocol) Skup pravila koja se koriste pri prijenosu podataka. pogodne za prijenos telefonskom linijom. Za svaku uslugu na poslužitelju je pokrenut zaseban program. IRC itd. Za pregledavanje PDF datoteka potreban je program Acrobat Reader. Objedinjava tekst. Autoru za program morate poslati razglednicu. :) • Preglednik (Browser) Naziv za program koji služi za surfanje Web stranicama. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer i Netscape Navigator. PDF (Portable Document Format) PDF je nacin zapisa datoteka koji je razvila firma Adobe. Pošiljalac i primalac moraju koristiti isti protokol. • Pokretac (Driver) Program cija je namjena da upravlja nekom kompjuterskom komponentom (npr. sposobnih da razmjenjuju podatke. Pribadaca (Attachment) Fajl bilo koje vrste (slika. e-mail. Ispravan driver uslov je ispravnog korištenja kompjuterske komponente. modemom). Osnovni sadržaj je tekst. Poruka elektronske pošte ili e-mail poruka (E-mail message) Poruka koja se šalje elektronskom poštom. e-mail. FTP. Pri slanju pribadace potrebno je obratiti pažnju na velicinu fajla koji se dodaje emailu. Poslužitelj (Server) Kompjuter stalno spojen na Internet cija je funkcija obavljati neku od usluga.Uredaj koji služi za povezivanje na Internet. .) koja se šalje kao dodatak osnovnoj e-mail poruci. kao što su WWW.

no ne i nakon što ga kupite. Ako nakon isteka tog perioda i dalje želite koristiti program. • Shareware (Shareware) Programski atribut koji oznacava da se program smije besplatno koristiti samo neko odredeno vrijeme.Quicktime (Quicktime) To je multimedijska tehnologija za razvoj. to znaci da je on spojen na mrežu (Internet) i da je u vezi s drugim kompjuterima koji su takoder spojeni na tu mrežu. pohranu i prezentaciju. Dekstop. animaciju i video u jedan fajl. slika.000 bps.90 (V. naravno. možete pregledavati multimedijalne sekvence. Veza (Link) 1. Shareware program se smije distribuirati bez izmjena. Koristeci Quicktime player. bilo kao sastavni dio Web browsera ili kao samostalnu aplikaciju koju možete downloadati s Interneta. Web site je skup svih stranica unutar iste domene. fajl ili uslugu. pa umjesto u zelenu podlogu možete gledati u bilo koju sliku koju sami odaberete (nije preporucivo). MOV i MOOV. URL (Uniform Resource Locator) Standardizirana shema adresiranja sadržaja na Internetu. morate ga kupiti. To je neka vrsta probnog perioda (najcešce 30 dana). Quicktime fajlovi mogu se prepoznati po ekstenzijama: QT. • Telefonska veza (Dial-Up connection) Veza na Internet ostvarena korištenjem telefonske linije i modema. odnosno platiti autoru. koju je razvio Apple. možete promijeniti. Nastao je iz x2 i k56flex protokola. TCP/IP (TCP/IP) Protokol (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) na kojem se zasniva rad Interneta. Quicktime ujedinjuje zvuk. V. odnosno sliku. ikona) koji vodi na drugu Web stranicu. Radna površina (Desktop) Naziv radne površine Vašeg kompjutera ako koristite Windowse.90) Modemski protokol koji omogucava prijenos podataka brzinom do 56. Desktop je zelene boje nalik na stare uredske podmetace za stol koji su bili zelene boje kako ne bi umarali oci. Site (Site) Skup povezanih Web stranica. Surfanje (Surfing) Popularni naziv za pregledavanje sadržaja Web stranica na Internetu. recenica. Spojeno (On-line) Kada je kompjuter on-line. Dio Web stranice (rijec. . SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za slanje poruka elektronske pošte. Osnovna struktura je hijerarhijska i raste s lijeva na desno. tekst.

W@P (Wireless Application Protocol) WAP ili W@P je protokol koji omogucava pristup Internetu putem mobilnog GSM telefona.ba/ je Web site.cob. Razvio ga je US Robotics. .2. Kako bi se W@P koristio. Spoj izmedu dva kompjutera ili nekih drugih uredaja u mreži. slika i zvukova. GSM uredaj ga mora podržavati. • Web stranica (Web Page) Web stranica je (HTML) dokument dostupan putem usluge WWW.net.000 bps. te audio i video zapise. WWW (World Wide Web) Svjetska mreža medusobno povezanih fajlova u obliku teksta. a može sadržavati i slike. Zakrpa (Patch) Program cijom se instalacijom automatski popravljaju uocene greške (eng. Npr. koji sadrži linkove. Predvidena je za gledanje putem posebnih programa (browsera). X2 (X2) Modemski protokol koji omogucava spajanje i prijenos podataka s Interneta do korisnika na brzinama do 56. To je ujedno i najpopularnija usluga. koju mnogi pogrešno poistovjecuju s Internetom. Stranica je zapravo tekst kodiran HTML jezikom.90 protokola (koji je postao standard) se polako napušta. Pristup je moguc samo odredenim sadržajima. http://www. bugovi) u nekom programu. kao što su e-mail i Web stranice posebno napravljene za W@P uredaje. Web site (Web Site) Web sajt je skup (smisleno) povezanih Web stranica koje se nalaze na nekom Web poslužitelju. a uvodenjem v.