Informatika za pravnike Temeljna literatura: •Mecanovic, Ivan: UVOD U PRAVO INFORMACIJA, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1997.

(1-89; 127-155) 2. Lozina, D./ Klaric, M.: Nova javna uprava, Split, 2003. str. 65 – 150. Dopunska literatura: •Tudman, M.: Teorija informacijskih znanosti, Informator Zagreb, 1998. •Dragicevic, D.: Kompjutorski kriminalitet i informacijski sustavi •Zima, P.: Bilješke s predavanja, Osijek, 2006. Zakonski tekstovi: • Zakon o pravu na pristup informacijama, NN, 172/2003 • Zakon o medijima, NN, 163/2003 (odgovornost novinara-urednika, pravna zaštita) • Zakon o elektronickim medijima, NN, 122/2003 • Zakon o javnom informiranju, NN, 22/1992 • Zakon o javnom priopcavanju (procišceni tekst), NN, 69/2003 • Zakon o zaštiti tajnosti podataka, NN, 108/1996 • Zakon o zaštiti osobnih podataka, NN, 103/2003 • Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, NN, 167/2003 • e-Državna uprava • Središnji državni ured za e-Hrvatsku je nadležno tijelo državne uprave zaduženo za objedinjavanje nabavke informacijsko-komunikacijske opreme. U okviru toga Ured nabavlja informacijsko-komunikacijsku opremu, licence, programske i druge proizvode (Microsoft, Sophos, Oracle) te konzultacijske usluge za sva tijela državne uprave. • Uz osiguravanje programske podrške tijelima državne uprave, a kao preduvjet stvaranju transparentne i efikasne državne uprave u tijeku je izrada Plana za informaticko obrazovanje službenika i namještenika u državnoj upravi (ECDL). • Maticni uredi i službe za popise biraca informatizirani su jedinstvenim aplikativnim rješenjima Središnjeg državnog ureda za upravu. • Svi maticni uredi i službe za popise biraca rade lokalno sa koncepcijom objedinjavanja podataka u jedinstveni centralni sustav. . • Na nivou maticnih ureda u postupku je povezivanje maticnih ureda u centralni sustav. • Konacni ciljevi povezivanja maticnih ureda u centralni sustav su: objedinjavanje, kontrola i kvaliteta podataka; mogucnost izdavanja bilo kog dokumenta iz bilo kog maticnog ureda u RH te stvaranje e-matica - ureda koji ce izdavati sve dokumente iz državnih matica na osnovi zahtjeva upucenog putem Interneta. • e-Pravosude • U provedbi programa e-Hrvatska do sada su najveci pomaci napravljeni u podrucju pravosuda. • Ministarstvo pravosuda pokrenulo je projekte s ciljem uvodenja modernih metoda rada i umrežavanja svih pravosudnih institucija: • ePortal Ministarstva pravosuda; • integrirani informacijski sustav za pravosudne ustanove (Integrated Court Case Management System); • Baza zemljišnih podataka (BZP);

• • • • •

Internet gruntovnice; sustav za kaznenu i prekršajnu evidenciju te projekt multifunkcijske smart kartice za sustav pravosuda. Ministarstvo pravosuda, www.pravosudje.hr e-Obrazovanje

• Projekti u podrucju obrazovanja u nadležnosti su Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. • Projekt Informacijski sustav visokih ucilišta (ISVU) razvijen je i implementiran na desetak visokoškolskih ustanova, a na još tridesetak ustanova zapoceo je projekt implementacije. • Informacijski sustav studentske prehrane (ISSP) u redovnom je radu. • Projektom opremanja školskih knjižnica racunalnom opremom opremljeno je 300 školskih knjižnica. Projekt se nastavlja i u 2005. godini. • U podrucju programske podrške sve škole opremljene su licenciranom programskom potporom Microsoft. • Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, http://www.mzos.hr Informacijski sustav visokih ucilišta - ISVU, http://www.isvu.hr Giga CARNet, http://giga.carnet.hr/ • e-Zdravstvo • Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi - nastavak projekta Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite. • Implementacija Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite uskoro ce zapoceti, a uskoro se ocekuje i odluka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi o projektu Integriranog bolnickog informacijskog sustava pracenja pacijenata i poslovanja cijele bolnice (IBIS). • Procjenjuje se da ce uvodenje IBIS-a donijeti znacajne uštede u radu i troškovima poslovanja. Primjenom IBIS projekta nastavlja se smanjenje papirologije, a vec sada su omogucene neke transakcije u okviru bolnickog informacijskog sustava (HZZO prihvaca bolnicke racune i u elektronickom obliku). • e-Poslovanje • Stvaranje pravnog okruženja u Republici Hrvatskoj za uspješan razvoj elektronickog poslovanja zapocelo donošenjem Zakona o elektronickom potpisu u sijecnju 2002. godine i Zakona o elektronickoj trgovini u studenome 2003. godine te sukladnih propisa. • U domeni uporabe elektronickih dokumenata kao i njihovog pravnog prihvacanja u poslovanju, utvrdena je potreba donošenja Zakona o elektronickom dokumentu. U 2004. godini pristupilo se analizi potreba, upoznavanju s pravnim stecevinama Europske unije na podrucju pravnog uredivanja uporabe elektronickih dokumenata. • Zadaca Strucne skupine je napraviti popis minimalnih funkcionalnosti objedinjenih na jednoj smart kartici u svrhu osobne identifikacije, primjene naprednog elektronickog potpisa te podrške poslovnih procesa u sustavima zdravstva i pravosuda. • Zakon o elektronickom potpisu (NN 10/02) Zakon o elektronickoj trgovini (NN 173/03) Uredba o djelokrugu, sadržaju i nositelju poslova certificiranja elektronickih potpisa za tijela državne uprave (NN 146/04) Uvodno • Roscoe Pound – usporeduje pravo sa društvenim inženjeringom – uredivanje nacina ljudskog ponašanja s ciljem uspješnog osiguranja društvenih interesa

• Pravo kao oblik društvenog inženjeringa imalo je kroz povijest dvije osnovne funkcije: - rješavanje sporova - održavanje društvenog reda • U modernom društvu opca funkcija prava je da služi kao sredstvo za unapredenje društvene pravde – mnogo je posebnih funkcija • Dvojak je utjecaj na pravo (ovih tehnologija): - Informacijska tehnologija doprinosi porastu svih vrsta ljudskog komuniciranja, pri cemu se povecava mogucnost izbijanja sporova - Širom upotrebom novih tehnologija nastaju novi pravni problemi (medicina-moralkompjutorski kriminal); • Izmedu covjeka i pojavnog svijeta – razne relacije – jedna od njih je spoznajna korelacija u okviru koje pojavni svijet emitira podatke koje covjek spoznaje • Na temelju te spoznaje covjek stvara svoje znanje i saznanje, pretvarajuci podatke u informacije, koje cine znanje. • Podatak je u pravilu dio informacije dostupan podjednako svim ljudima • Informacija je interdisciplinarni fenomen i svaka pojedina znanost proucava pojedine segmente ovoga problema, tako i pravna znanost • Informacijske znanosti – znanost o informacijama pojavljuje se 60-ih godina 20.st. • Predmet istraživanja Prava informacija je informacija promatrana kao proces stjecanja znanja, stvaranje nove forme znanja i saznanja, odnosno modela znanja, te uspostavljanje razlicitih odnosa uz informaciju kao objekt pravnog proucavanja. • Uz novu pravnu granu – pravo informacija pojavljuje se niz konkretnih odnosa koji nastaju iz stvorenih tehnologija, odnosno pratecih pravnih pitanja vezanih uz nove tehnologije: – Pravo industrijskog vlasništva – Autorska prava (software) – Javno informiranje, javni mediji, informacijski sustavi. • Rijec informatika – prvi upotrebljava Philipe Dreyfus 1962. godine, a izveo ju je iz rijeci information i automatique – Information = informacija, (na odredeni nacin poredan niz signala) – Automatique = stroj bez pomoci covjeka nastavlja rad • Automatizacija obrade podataka zapocinje znacajnije krajem 19. st. • Korištenje termina AOP = automatska obrada podataka • Razne su definicije informatike – znanost sistematskog i efikasnog obradivanja informacija kao medija ljudskog znanja i medija za komuniciranje, uz pomoc automata (strojeva) • Informatika je temeljna znanstvena disciplina o sustavnoj i racionalnoj obradi podataka pomocu automatiziranih strojeva pri cemu informacijom smatramo – znanje koje omogucuje pravovremeno donošenje odluka o pojavama i procesima u vremenu i prostoru • Informacije su mediji ljudskog znanja u tehnološkom, ekonomskom, sociološkom, pravnom smislu • Dominirajuce tehnologije našega (informacijskog) društva su one koje se odnose na prikupljanje, obradu, cuvanje i širenje zvucnih, slikovnih i numerickih informacija i to uz pomoc kompjuterske i komunikacijske tehnologije zasnovane na mikroelektronici. - Zašto nastaju novi pravni problemi? Informacijska tehnologija ne postupa sa informacijom tradicionalno, a pravo je reguliralo (do sada) samo tradicione pojavne oblike (materijalno opredmecene) informacija.

pa zakoni (norme) i kada se donesu – izgledaju vec kao zastarjeli .stoljeca (pravnici prakticari). prijenos informacija preko državnih granica • Interes za kompjutersko pravo proizlazi iz prakticne nužnosti da se sistematski obuhvate brojni pravni problemi koje je postavila intenzivna upotreba racunala (kompjutera) i u tome mislu ovo pravo podsjeca na svemirsko pravo. Primjena analogije i prilagodavanje postojecih pravnih normi novonastalim okolnostima 2.Novi (nastajuci) problemi razliciti su od vec postojecih.Povijesno je najstariji pristup koji istice da problemi koji nastaju primjenom informacijske tehnologije nisu toliko posebni da se ne bi mogli rješavati putem tradicionalnih pravnih metoda .) • Ad/2 –Informaticko pravo – Pojam informatika je prijevod francuske rijeci informatique koja je nastala povezivanjem rijeci information i rijeci automatique Informatika je znanost raciolanog postupanja s informacijama. internet. nelojalne konkurencije. a koji inace pripadaju drugim tradicionalnim disciplinama materijalnog prava. elektronski prijenos podataka. . Tri su koncepta ove nove pravne discipline: Kompjutersko pravo Informaticko pravo Informacijsko pravo • Ad/1 . intelektualno vlasništvo.Kompjutersko pravo – pojam . pa se pravna zaštita ne može osigurati tumacenjem ili primjenom postojecih pravnih normi.. Uredenje novih problema stvaranjem novih (posebnih) pravnih normi 3.Ad/1 Analogija i prilagodavanje propisa .Ad/2 Novi propisi (sui generis) . Problem je brzi razvoj nove tehnologije. – Problemi intelektualnog vlasništva.Ad/3 Sistematsko reguliranje – nova pravna disciplina . • Problem je i terminološke prirode – može li termin kompjutersko pravo obuhvatiti širinu pravnih problema koji nastaju u informacijskom društvu – racunala nisu (danas) ni približno jedini predstavnik informacijske tehnologije (telekomunikacije..• Moguca su tri opca pristupa prema kojima bi pravo moglo odgovoriti na nastajuce društvene probleme informacijskog društva: 1. informacijska privatnost. ugovori u vezi sa sistemima za elektronsku obradu podataka – Knjige: kompjutorski ugovori. društvenim i ekonomskim oblastima.Stvaranje nove (specijalizirane) pravne discipline koja ce se baviti problematikom novih ili postojecih propisa koji mogu razrješiti mnoštvo pitanja koja postavlja “informacija”. Sistematsko uredenje svih srodnih problema u okviru nove pravne discipline . narocito s pomocu automatskih mašina a koja je podloga za znanje i komunikacije u tehnickim.zemlje “common law-a” pocetkom 80-ih godina 20. sportsko pravo i komunikacijsko pravo • Sve ove pravne discipline obuhvacaju pravne probleme koji su skupljeni oko jedne zajednicke teme. porezi i prekršaji.

.• Pojam informatickog prava potjece dakle iz Europe – Terminološki pojam informatike je širi od pojma kompjuterskog prava. ali se probija i shvacanje da se uzrok problema ne nalazi u informacijskog tehnologiji nego u osobinama postupanja s informacijama u elektronickom obliku.. Polazeci od toga. – raspravljajuci o vještini upravljanja. kompjuterski kriminal. tj. W. na socijalne sisteme • Kibernetika kao teorija strojeva ("automata"). Moles). sama vještina upravljanja oznacava se kao "kormilarenje" tj. • I informaticko pravo i kompjutersko pravo naglašavaju ulogu tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema. zaštita informacijske provatnosti i sl. onog koji vlada vještinom upravljanja provincijom. A. posebno u Državi i Gorgiji. koji u svome temeljnom smislu oznacava "kormilara broda".. – Kibernetes . bilo da se odnosi na ljude. (. elektronski elementi. u smislu "guvernera" recimo jedne države clanice SAD) upravo ima znacenje "upravljaca" provincije u Platonovu smislu rijeci.definirana je kao nauka o organizmima ona traži zajednicko u raznim nacinima udruživanja poznatih elemenata bez obzira da li su ti organi mehanicki djelovi. – Za Platona je kormilar covjek vještine i vrline • Wiener svoju koncepciju kibernetike. Fizicar) kibernetika se odreduje kao "teorija strojeva". kibernetika ima za predmet "organizme“ . a to je osnova za koncept informacijskog prava • Ad/3 – Informacijsko pravo – Za kompjutersko i informaticko pravo zajednicka je znacajka naglašavanja uloge tehnologije pri stvaranju novih vrsta pravnih problema ali – se sve više probija shvacanje da se uzrok problema ne nalazi u tehnologiji nego u posebnostima postupanja s informacijama u elektronskom obliku. tj. tj. Platon upotrebljava izraz kibernetes. . zaštita podataka. na socijalne sisteme Stanje u kome priopcavam naredbu nekom stroju ne razlikuje se bitno od stanja u kome naredbu priopcavam nekoj osobi. • Wiener svoju koncepciju kibernetike. kao osnove za proucavanje procesa upravljanja složenim biološkim i mehanickim sistemima. • Informaticko pravo odnosi se na pravne propise koji u širem smislu ureduju automatsku obradu podataka – oskudna literatura i sama disciplina nije predmet zasebnog proucavanja – nema sistematizacije • Ipak se uocava pojacan interes za pojedine probleme koji se onda zasebno izucavaju: prekogranicni tok informacija. kao kibernetika. a u svome prenesenom znacenju upravljaca. životinje ili strojeve predstavlja samo jedan segment teorije komunikacija • Platon (428-347).upravljac. tj..) • Stoga teorija upravljanja (. proširuje i na "društvo". proširuje i na "društvo". Ross Ashby (eng. kao osnove za proucavanje procesa upravljanja složenim biološkim i mehanickim sistemima. "automata“ • Kibernetika kao teorija organizama. – u engleskom jeziku rijec "governor" (npr. O u svojim Dijalozima. To je osnova koncepta pojma informacijskoga prava Norbert Wiener (1894-1964) • Kljucna uloga u konstituiranju kibernetike kao znanstvene discipline • Wiener: kibernetika je znanstvena disciplina koja se bavi opcim principima procesa upravljanja kod živih bica i strojeva. kormilar.). Prema pojedinim koncepcijama (npr. ili biološki organi u klasicnom smislu rijeci.

a svaki je predstavljao znamenku od 0 do 9. George). g. tj. Jackard .H. recimo zastupa akademik J. matematicar. pa se moglo dodati bilo koji broj pomicanjem zupcanika za tocan broj zubaca. Tzv. .G. W.mehanicki kalkulator za zbrajanje.). kao i pronaci odgovarajuce koncepte i metode (. g.") i – c/ kibernetika je opca disciplina ciji je predmet proces upravljanja i komunikacije u složenim sustavima. st. st. . koristio je 10 metalnih zupcanika. Povijesni razvoj racunala • Dogadaji i pojedinci koji prethode racunalima: • 17. g. polazi od Wienerovog stanovišta. množenje i dijeljenje • 19. i koji polazi od postavke da je kibernetika u stvari informatika.. Babbage . oduzimanje. st. Slican pristup kibernetici kao nauci o "pretvaranju" invormacija. – b/ kibernetika je orijentirana prema integraciji posebnih elemenata u opce principe ("kako bi se posebne karakteristike mogle podvesti pod zajednicke pojmove. stoljece • 1642... • André-Marie Ampére.u eri punog zamaha industrijske revolucije. • 1673. . M.Blase Pascal .Boolova algebra . .diferencijalni stroj i analiticko racunalo imalo je sve elemente suvremenih racunala: skladište ili memoriju.prvi je uporabio bušene kartice na kojima je bio program za upravljanje tkalackim strojem pa je na taj nacin isti stroj mogao tkati razlicite uzorke • sredinom 19. ali "kompletira koncepciju složenosti sistema uvodeci pojmove "samoregulacije" i "adaptacije” • Termin "kibernetika" u smislu vještine upravljanja (društvenim i državnim poslovima). imalo je univerzalni karakter tj. Bool . stoljece • 1801. samoregulativni (samoupravni) pristup kibernetici i ujedno jedno karakteristicno britansko shvacanje (F. Ampére navodi kibernetiku. daje sistematizaciju svih dotada poznatih ljudskih znanja i svakoj oblasti odreduje "odgovarajucu" naucnu disciplinu.1843. postavio temelje za izradu racunala • sredinom 19..• Kibernetika kao "obrada" informacija. fizicar i mislilac. . • Karakteristike kibernetike: – a/ kibernetika ima imanentno metodološke karakteristike ("svrha je kibernetike razviti jedinstveni pojmovni aparat i odgovarajucu tehniku (.C. Leibnitz . "informaticki pristup" kibernetici (koji. ima i tzv.izumio je prvi mehanicki kalkulator za zbrajanje i oduzimanje. disciplina koja se bavi obradom informacija • Samoregulativni pristup.G.. a koja se treba baviti "vodenjem državnih poslova i poboljšanjem stanja društva". • Kao jednu novu društvenu disciplinu koju treba ubuduce razvijati.. Bober).). zupcanici su bili povezani. mlin ili procesor te ulazne i izlazne uredaje. .razvio je logicki sustav koji se kasnije povezao s binarnim brojevnim sustavom i iskoristio za opis rada racunala .J. trebao je rješavati probleme bilo kojeg tipa za koje je imao program koji se unosio na bušenim karticama. prvi put je upotrebljen sredinom 18.

Hardware racunala se usavršava (smanjuje). bilo je moguce na istim nacelima razviti manja.sortirni stroj .upravljano programom. uporaba binarnog sustava za prikaz podataka. zagrijavala su se i cesto kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku.cuvanje programa u memoriji racunala kao podatke. g. a u programiranju racunala prelazi se na upotrebu simbolickog jezika. g. .K.000 elektronskih cijevi pa je pamtio i obradivao podatke elektronski. osnivac IBM-a • 20. proracuni hidrogenske bombe i putanja topovskih projektila • 1949. ta racunala dijelimo u generacije. Aiken . kao i pouzdanost u radu. do sredine 50-ih godina • 1945. Zuse . Hollerith .prvo potpuno elektronicko digitalno racunalo . g. . tehnickim rješenjima ulaznih i izlaznih jedinica. pouzdanija i brža racunala. – H.g. SAD) .prvo elektromehanicko digitalno racunalo korišteno za potrebe americke vojske.Colossus koristio je 1500 elektronskih cijevi. generacije bila su velika i teška. iskoristio bušene kartice i elektricitet za obradu podataka. . Programiranje racunala olakšano je uporabom viših programskih jezika. spremaju i obraduju elektronski. a brzina obrade podataka se povecava.J. g. Za potrebe ulaza koriste se bušene kartice i bušene papirne vrpce. 18. On je bio prvi takav stroj sposoban za obranu kako numerickih tako i nenumerickih podataka.• 1890. a izvodila su 20 do 30 tisuca operacija u sekundi.od druge polovice 60-ih do pocetka 70-ih • Veci broj tranzistora se logicki povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio u izradi racunala. • 3. Mauchly i P. izvršavao je 3 operacije u sekundi.ENIAC. Tako se i program unosi u radnu memoriju racunala. Ovisno o vrsti elektronickih elemenata koji su se koristili za njihovu realizaciju razlikujemo slijedece generacije racunala: • 1. GENERACIJA RACUNALA • . Eckert (ocevi modernih racunala.prvi je ostvario ideju tj. ulazne podatke je primao s bušene kartice ili vrpce (realizirana ideja C.J..programabilni elektromehanicki kalkulator (Z1 i Z3) • 1943.H.g. Ostvarila se mogucnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa i mogucnost prikljucenja terminala koji omogucuju daljinsku obradu podataka. GENERACIJA RACUNALA • . Prva racunala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957.od 1945. korištenje jezika za programiranje • Racunala 1. Babbagea) • Od trenutka kada su se poceli koristiti elektronicki elementi u izradi digitalnih racunala u kojima se podatci prenose. za njegovu izradu korišteni su releji i elektronske cijevi. stoljece • 1936. stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovništva u SAD-u 1890. • 2. . g. Velika pažnja posvecena je nacinu komuniciranja s racunalom tj.Manchester MARK 1 ili The Baby . Usavršava se i software. GENERACIJA RACUNALA • . (rucno prespajanje kabela). . . 30 tona.englesk znanstvenici . U pocetku su to bili sklopovi niskog i srednjeg stupnja gustoce elektronickih elemenata na njima.od druge polovice 50-ih do sredine 60-ih • Pronalaskom tranzistora 1947. Prvo uspješno komercijalno racunalo (46 komada) te generacije je UNIVAC. uspješno se koristio za razbijanje njemackih šifriranih radio poruka • 1944. von Neumann . u Bell laboratorijima (SAD).

ekspertni sustavi. GENERACIJA RACUNALA • Pocela se razvijati u Japanu pocetkom 80-ih godina (kasnije i drugdje).Vecina programa su komercijalni programi . palmtop.placaju se (osim Linuxa).u racunalo je prethodno ugraden barem minimalni program za pokretanje racunala BIOS (Basic Input Output System). robotika. a to su umjetna inteligencija. u skladu sa uputama definiranim u programu. rucna racunala (hendheld. pisac (printer) • Stavljanje u pogon racunala s tvrdim (hard) diskom • .obradu. brojeva. racunalo izvodi aritmeticke ili usporedbene (logicke) operacije sa predstavljenim podacima. • . te jednostavnom nacinu korištenja i komuniciranja s njima.prikaz rezultata i . laptop) ali i tzv. • Program je skup instrukcija složenih odredenim redoslijedom u skladu s kojima racunalo izvodi gore navedene operacije sa ciljem izvodenja odredenog zadatka. • . a nakon njega uslužni programi.unos podataka. s ciljem da se naprave inteligentna racunala koja bi imala sposobnost ucenja. Uporaba racunala je jednostavna zahvaljujuci raznolikom i razvijenom softwareu. izvodenja zakljucaka i donošenja važnih odluka. GENERACIJA RACUNALA • . . • Obrada (processing): Kod obrade. Unix). prirodni jezici. U biti vecina stvari koje mikroprocesor (srce racunala) stvarno izvodi temelji se na operaciji zbrajanja ili usporedivanja dvaju brojeva. . racunalo prihvaca podatke predstavljene na nacin na koje ih racunalo može razumijeti. Osim PC-a. PDA (personal digital assistant).vecinom su danas svi ovi programi vec instalirani za krajnjeg korisnika • Što je uopce racunalo? Racunalo je stroj koji. Pocetkom 80-ih pojavljuju se prva osobna racunala (PC). miš izlazne jedinice: zaslon (ekran).• 4. do danas • 1971. ali kada se kupi racunalo u cijenu se uracunava i operacijski sustav i glavni uslužni programi.pohranjivanje podataka. izvodi 4 osnovne operacije: . slika ili njihovih kombinacija. danas su u uporabi još manja prijenosna racunala (notebook.od 1971. Te operacije su uistinu jako jednostavne. sastavljen od rijeci. nakon toga se instalira operativni sustav (Windows. DOS. • 5. godine nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji racunala i povecavanju njihove snage i brzine. • • • • Glavni dijelovi (osobnog) racunala kucište ulazne jedinice: tipkovnica (tastatura. Linux. . • Unos podataka (input): Pri unosu podataka. sirovi materijal. U ovom kontekstu podatak (data) odnosi se na bilo kakav neorganizirani. keyboard). Stoga se pojavljuju nova podrucja istraživanja u industriji racunala.

primjerice voziti bicikl. Tijekom obrade sirovi podaci dohvacaju se iz memorije. racunalo uvijek barata sa podatkom predstavljenim nizom bitova. racunalo cita podatke. slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopcavanja. • Izlaz (output): Treca operacija ima za cilj predstaviti rezultate obrade na nacin razumljiv ljudima. Sloboda izražavanja misli obuhvaca osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopcavanja. • Racunalni sustav Cesto se u svakodnevnom govoru koristi rijec "racunalni sustav" ili samo "sustav" i taj pojam ima šire znacenje od pojma racunalo. Racunalni sustav obuhvaca skup odgovarajucih komponenti projektiranih da zajedno rade uskladeno. U širem smislu tim pojmom obuhvacen je sav pisani materijal kojeg koristimo u radu sa racunalom. ukljucujuci samo racunalo i pridodane periferne uredaje. ponovljivih postupaka obrade organiziranih u proceduru napisanu u obliku "korak po korak". • Pohranjivanje podataka • Ono što je zajednicko svim operacijama koje izvodi racunalo jest manipulacija sa podacima. Što racunalo (još) može? Cinjenica je da racunalo pretvara podatke u informacije.Ustav RH: Jamci se sloboda mišljenja i izražavanja misli. koju zovemo algoritam. Racunalo ne može. Kod unosa. tj. racunalo ih sprema na odabrani medij za trajnu pohranu. . primjerice upute za instalaciju ili korištenje programa i slicno. a s druge strane postoji vec 200 godina kao ustavno pravo – pravo javnih informacija . osim ako netko ne napiše program koji oponaša ovu složenu ljudsku aktivnost pomocu jednostavnih. SOFTWARE – Programi koji se izvode na racunalu.• Ono što racunalo uzdiže na prijestolje je brzina kojom izvodi te informacije (milijune u sekundi). Cak i najjeftinija racunala mogu godinama izvoditi nekoliko milijuna operacija u sekundi bez greške uzrokovane funkcioniranjem hardverskih komponenti. racunalo sprema rezultate kako bi se mogli kasnije koristiti. tijekom operacije prikazivanja poprima formu razumljivu korisniku. Kolicina podataka koju može spremiti i dobaviti jeftinije racunalo mogla bi se usporediti sa enciklopedijom tiskanom u 32 volumena. Ove 4 operacije jednim imenom zovemo ciklus obrade informacije i to je zapravo "sve" što racunalo može i zna raditi. Pohranjivanje (storage): Pri pohranjivanju. • Pravo informacija slijedi druga podrucja informacijskih znanosti. Odlucimo li podatke pohraniti. a obuhvaca: • HARDWARE – pod tim pojmom podrazumijevamo sve fizicke komponente racunala. (Gotovo sve "pogreške racunala" uzrokovane su logikom u programiranju ili pogrešnim podacima kojima ljudi opskrbljavaju racunalo). pohranjuje ih u radnu memoriju. • Druga cinjenica koja je bila presudna za prodor racunarstva bila je upravo pouzdanost u izvodenju obrade. Obradeni podaci proslijeduju se kao informacija. te podvrgavaju aritmetickim i logickim operacijama i pretvaraju u korisnu informaciju koja. Pri svakoj od navedenih operacija.

Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.Obrada informacija . znanosti o informiranju. te na primijenjenoj elektronici • Komunikacija se odvija u prostoru (kroz mreže) i u vremenu (u trenutku i naknadno) – informacija se može koristiti i kasnije – pa je lišena vremenske dimenzije • Informacije . ali i Ujedinjeni narodi. kao zbirna informacija – novine. stavovima i sl.Zabranjuje se cenzura. .Clanak 119. • Informacija se kao proizvod (roba) pojavljuje na tržištu u okviru pojedinih medija.Nove grane prava uvjetuju stvaranje novih procesnih normi i pravila. vrlo specifican – ali ipak – proizvod.Stvaranje informacija .Ažuriranje informacija . Jamci se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješcu povrijedeno Ustavom ili zakonom utvrdeno pravo. _ Opca deklaracija o pravima covjeka (1948. – osnovna je ljudska sloboda • Pojavljivanje ovih informacija na tržištu informacija cini od informacije proizvod. . od neposrednih i slucajnih razmjena obavijesti do tržišta informacija – sve je ovo sadržaj PRAVA INFORMACIJA • Informiranje drugih o mislima. matematici i drugim znanostima.) definira informaciju kao ljudsko pravo i slobodu .Sve su ove radnje vezane uz pravne odnose pojedinih subjekata koji se javljaju u svezi s informacijom i predmet su prava informacija. u ime Republike Hrvatske. Prije nego što stupe na snagu zakoni i drugi propisi državnih tijela objavljuju se u “Narodnim novinama”. Sudske su rasprave javne i presude se izricu javno.Lansiranje (odašiljanje) informacija . do tehnickih standarda u okviru informaticke tehnologije. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nacin u skladu sa zakonom.U osnovi svake grane prava nalazi se (posredno ili neposredno) neko ljudsko pravo ili gradanska sloboda – . . službenom listu Republike hrvatske. istina. • Pravo na informaciju priznaju ljudima pojedini ustavi. • Razvoj pak informiranja temelji se na kibernetici. od komunikacija do pozicije državnih organa u procesu informiranja. kao i donošenje niza tehnickih normi i standarda kojima se stvaraju pretpostavke za djelovanje sustava • U pravu informacija ukrštaju se sve naznacene “linije” – od prava na informaciju i slobode informiranja.u okviru sustava nalazimo: .Cuvanje informacija . Ipak nas u pravnom smislu zanima ponajprije pojedina informacija a tek onda i zbirna informacija. emisije i sl. 1. st. teoriji sustava.Clanak 89.

• Zaštitu autorskih prava i drugih prava industrijskog vlasništva. prodaje. • Obvezu svakog sudionika u procesu informairanja da osigura kvalitet informacije. ali ima i niz svojih posebnosti: _ Može se prodati nizu subjekata.• Covjek da bi djelovao mora dobivati informacije. na kojem informacija postaje roba. to je potreba koja se mora osigurati – osigurava ju ili država ili tržište ili on sam. • Naziv PRAVO INFORMACIJA – proizlazi iz teorijskog stava da nas zapravo interesira pravni režim u okviru kojeg se stvara.rada se iz konkretnih odnosa medu ljudima uz posredovanje informacija i komunikacija • Nisu sve informacije (a posebno podatci). ima konkurenciju. • Odgovornost svih subjekata za kvalitet informacije te poštivanje prava na informaciju i slobode informiranja. istina. • Sloboda informiranja završava na tržištu. stavove radove i sl. • Pravo covjeka na dostupnost svih informacija koje su mu objektivno (ili subjektivno). • Obvezu državnih organa i javnih službi da osiguraju gradaninu dostupnost svake informacije koja ima status javne informacije. • Informacija u okviru pravnog sustava je i sama sloboda i pravo gradana. • Pravo na “ulazak” u pojedine sustave – baze podataka. • Pravo korištenja svih sustava i sredstava kojima se osigurava protok inforamcija.. potrebne osim onih koje su zakonom zabranjene. a koje je zakonodavac regulirao pojedinim propisima ili za koje je omogucio autonomnu regulaciju. bilo kroz medije ili djelovanje državnih organa. • Izraz kompjutorsko pravo – samo je segment prava informacija (informaticka oprema) • Pravo informacija je nova grana prava. niti sve komunikacije predmet prava informacija. roba sui generis – ona se proizvodi. • Pravo na informaciju spada u prirodna prava covjeka. stvara profit. a da ne gubi na objektivnoj vrijednosti _ Uporabom se ne troši • Robni karakter informacije otvara niz pravnih pitanja vezanih uz informaciju: _ Pravo vlasništva nad informacijom _ Autorstvo na informaciji (ne i na podatku) . • Da bi informacija dobila “pravni oblik” ona mora biti vezana uz: • Slobodu covjeka da lansira (objavi) svoje ideje. • Potrebu stvaranja povjerenja u ovlaštene službe i javne djelatnosti koje se bave informiranjem. neposredno ili putem medija. cuva i lansira informacija (bilo kao sloboda covjeka ili kao pravo gradana) – kroz sustave koji ubrzavaju i omogucavaju protok informacija. odnosno za donošenje odluka i podloga za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. ono je osnovica za svakodnevno ponašanje covjeka. a u svezi s informacijama. nego su to one informacije i komunikacije – koje stvaraju odgovarajuce pravne ucinke (posljedice). • Slobodu covjeka da se profesionalno bavi informiranjem drugih ljudi. ali i pretpostavka za ostvarivanje niza drugih prava i sloboda. obraduje.

• Prometna vrijednost informacije stvara se. odnosno pravo na informaciju predstavlja drugi pojavni oblik informacije – temelji se na pravu covjeka da dobije informaciju koja mu je potrebna radi: • Ostvarivanja drugih prava i sloboda • Stjecanje znanja i saznanja o nizu društvenih i politickih dogadaja • Zadovoljavanja drugih. jer se mora dokazivati zla namjera (dolus) posjednika informacije • Informacija se uporabom ne troši. bez obzira kako je korisnik došao do iste. • S pozicije tržišta mogu se informacije “proizvoditi”: • Za jednog korisnika • Za ograniceni broj korisnika • Za neograniceni broj korisnika • Informacija kao pravo. • Informaciju je moguce monopolizirati kroz monopol nad sredstvima i organizacijom prikupljanja i obrade informacija. putem svoje organizacije (ukoliko se do informacije ne može doći na drugi nacin) • Ostvarivanje ovoga prava traži odgovarajucu organiziranost državne uprave. ali ova monopolizacija ne može trajati duže vrijeme. kao i kod drugih roba. • Pravo na informaciju je pasivno pravo gradana. te se kao i druga pasivna prava gradana definira ustavom i zakonima kroz: • Utvrdivanje okvira prava. djelujuci tako na kakvocu misli i odlucivanja • Državnih organa i javnih službi koji takoder mogu manipulirati informacijama. razlicitih interesa • Pravo na informaciju je konkretno ljudsko pravo koje gradanima treba osigurati država. sadržaja. pa je vlasništvo na informaciji vrlo teško štititi. pa onda posredno i gradanima . vec može samo mijenjati svoje karakteristike. na kojem postoji ponuda i potražnja. obujma prava i njegovih limita • Utvrdivanje subjekata u državnoj upravi i javnim službama koji su dužni dati gradanima zatražene informacije • Postavljanje organizacije (prikupljanje podataka. jer se ostvarivanje prava na informaciju ostvaruje u okviru državnog sustava informiranja. stvaranje baza podataka) za informiranje gradana • Utvrdivanje odnosa izmedu pojedinih upravnih organa i javnih službi i javnog informiranja putem medija • Utvrdivanje pozicije gradana u realizaciji prava na informaciju • Realizacija slobode informiranja i prava na informaciju interpolirana je izmedu: • Sve mocnijih medija koji mogu zloporabiti svoju posrednicku poziciju. iz kojega gradanin može dobivati potrebne informacije (kvalitetne). na tržištu. • Informacija kao roba ima razlicite razine organiziranosti: _ Prikupljanje podataka koji sami po sebi nisu roba _ Obradivanje podataka i pretvaranje u informaciju _ Cuvanje i lansiranje informacija _ Pretvaranje u konacan proizvod • Informacija kao roba razlikuje se od drugih roba po slijedecim karakteristikama: • Informacija (kao supstrat znanja) ulazi u ljudsko znanje i iskustvo ._ Odgovornost za informaciju i sl.

a ne filozofskog poimanja istine. te brojne subjekte koji ulaze u razlicite pravne odnose u svezi s informacijama. • Kakvoca (kvaliteta) informacija je poseban predmet prava informacija – ona mora biti kvalitetna. zakoni i drugi propisi kojima se regulira odnose medu subjektima vezanim uz informaciju. medunarodni dokumenti. metode izvori i sadržaj Prava informacija • Predmet proucavanja Prava informacija . nacina prikupljanja. ustroj i djelovanje službi informiranja u okviru državne uprave i javnog sektora. standardi – kao unutarnji (autonomni) propisi . • Izvori za Pravo informacija – Ustav. jer ce dalji podaci možda dovesti u pitanje kvalitet same informacije • Pravodobnost informacije može dovoditi u pitanje njenu potpunost i istinitost. potpunosti i pravodobnosti) treba dodati: • Objektivnost i jasnocu • Pridržavanje standardnih metoda obrade • Prikupljanje informacija s izvora koji su dostupni svima. HT (PTT) (organizacijski propisi) _ Zakoni i propisi iz drugih grana prava koji zadiru u informacije i informativne i informaticke sustave _ Statuti. Izvori za pravo informacija – (brojni su i nesistematizirani) vezani su uz razlicite manifestacije informiranja. a koje mogu imati za posljedicu povrede ne samo tijeka informacija.pravni odnosi vezani uz informaciju kao objekt proucavanja. obrade i sl.kako podataka tako i informacije • U okviru kakvoce – podatci moraju biti istiniti: moraju davati istinu o pojavi ili dogadaju • Informacija je potpunija – što je više podataka uzeto u obzir kod definiranja dogadaja ili pojave o kojoj se daje informacija • Potpunost informacije se može prosudivati samo prema trenutku kada je nastala. vec i pravnih normi kojima se normiraju odnosi izmedu izvora informacije i njezinog odredišta. u pravilu ne stvara pravne posljedice. • Osnovnim atributima (istinitosti. Pod pojmom šumova – promatramo smetnje. zakoni i podzakonski akti kojima se na razini pojedine države reguliraju: slobode i prava gradana u svezi s informiranjem gradana. dokumenti Europske zajednice. koja treba u suradnji s prva dva cimbenika osigurati kvalitetno informiranje Predmet. bez obzira je li proizvod (roba) ili je definirana u okviru prava na informaciju • Kakvoca se utvrduje na temelju kriterija: • Istinitosti • Potpunosti • Pravodobnosti . uz osnivanje mreža za prijenos informacija. medunarodnih udruga i unija u radio-televizijskoj djelatnosti. Informacija je istinitija ako se temelji na vecem broju podataka. dok svi drugi dijelovi sheme (gore) jesu od interesa za ovaj predmet. • Istinitost je najvažniji kakvosni element – istinitost u smislu dnevnog. _ Ustavi. isl. Zavod za platni promet. telekomunikacijama. _ Ustroj i djelovanje specijaliziranih institucija za informiranje: Zavod za statistiku.• Javnosti. koje se mogu stvoriti u okviru djelovanja sustava za proizvodnju i promet informacijama. • Izvor informacija nije poseban predmet prava informacija. pravna teorija. pravilnici. tehnicke norme. komunicikacija i samih informacija su: _ Medunarodni dokumenti – kojima se s pozicije UN-a ureduju prava i slobode u informativnoj djelatnosti.

propagandnoj djelatnosti. s obzirom na atribute koji se daju informaicjama. zdravstvene) _ Slobodne informacije.. do kojih se dolazi djelovanjem tržišta ili ostvarenjem prava na informaciju • Ekonomskom funkcijom informacija: _ Informacije za koje se placa _ Informacije koje se dobivaju bez naplate _ Naplatne usluge u komunikacijskim i dr. te privatne informaicje kojima se ostvaruje vlasništvo na informaciji _ Pravnim statuskom informacija: _ Informacije u funkciji ostvarenja slobode gradana _ Informacije u funkciji ostvarenja prava gradana _ Informacije kao objekti stvaranja infrastrukturnih organizacija i mreža _ Informacije u funkciji stvaranja organizacija za prikupljanje. koje su dostupne samo ovlaštenim osobama _ Zašticene informacije u okviru pojedine profesije (npr. bibliotecno-informacijskoj djelatnosti _ Sudbena praksa glede informacija i njihove uporabe i zloporabe _ Pravna znanost koja stvara odgovarajuce sinteze. obradu cuvanje. normativi. a na temelju ukupnog djelovanja informacija kao objekata • Sadržaj prava informacija je vrlo širok – klasifikacija obilježja informacija. pravna rješenja za kvalitet informacija _ Informacije u okvirima pravnih postupaka _ Vrstom informacija _ Javne informacije (lansiraju se putem mreža) _ Privatne informacije koje se prenose putem komunikacijskih mreža _ Baze podataka (u okviru javnih mreža) dostupne subjektima u informiranju _ Privatne informacije koje (fizicka ili pravna) osoba prikuplja. kodeksi i sl. Sredstvima _ Proizvodnim funkcijama: _ Informacije koje su sastavni dio inputa u proizvodnju _ Informacije koje nastaju kao nusproizvodi tijekom proizvodnje _ Informacije o proizvodnji i proizvodu _ Tehnicko-tehnološkim organizacijskim oblicima za stvaranje informacija _ Informacije u okviru posebnih informacijskih sustava _ Informacije u okviru informatickih sustava _ Informacije u okviru telekomunikacijskih sustava _ Informacije u okviru globalnih informatickih i informacijskih sustava • Prostornim aspektom nastanka informacija _ Lokalne informacije _ Informacije na nacionalnoj (državnoj) razini _ Globalne informacije _ Vremenskim aspektima informacija: . a mogu biti od interesa za druge osobe _ Informacije do kojih se dolazi slucajno _ Dostupnošcu informacija _ Povjerljive (zašticene) informacije. u svezi je s: • Karakterom informacije: _ Informacije koje proizvode pravne implikacije _ Informacije i komunikacije koje ne proizvode pravne efekte _ Javne informacije (koje su dostupne svima) jer se njima ostvaruje pravo na informaciju. obraduje i cuva.. _ Informacije u funkciji djelovanja državne uprave i javnih službi _ Standardi._ Kodeksi ponašanja u javnom informiranju.

pravovremene. koji u komunikaciji s pojavnim svijetom ili drugim subjektima stvaraju ili razmjenjuju informacije. lažne informacije. dezinformacije _ Ekonomskim statusom informacija: _ Informacije koje obavljaju funkcije novca (informaticki zapisi u bankama) _ Informacije koje obavljaju funkcije vrijednosnih papira (informaticki zapis o vp) _ Informacije u odnosu izmedu pojedinaca i obveza prema državi (knjigovodstvo) _ Procesnim pravilima u okviru uprave _ Informacije kao dokazi u raznim postupcima pred državnim organima _ Informacije u sustavu formiranja spisa i cuvanja i arhiviranja u funkciji djelovanja državnih i sl. obrada. te stvaranju arhivske grade za kasnije obrade. • Subjekti prava informacija • Pravo informacija definirano je objektom – komunikacijom izmedu subjekata. proizvodnja cuvanje _ Infrastrukturni subjekti cija je djelatnost vezana uz stvaranje uvjeta za ustroj mreža za komunikacije (prijenos informacija) _ Subjekti koji stvaraju informaciju kao “nusproizvod” tijekom svoje djelatnosti . uprava. organa. • Sva prava i obveze se odnose na ljudska bica i pravne osobe pa su stoga gradani i pravne osobe subjekti prava informacija. javne službe) _ Informacije u tijeku izvršavanja procesa rada _ Informacije u funkciji zadovoljavanja interesa i potreba pojedinaca _ Informacije u funkciji stjecanja znanja _ Informacije u funkciji komunikacija medu ljudima (meduljudski odnosi) _ Standardima i normativima: _ Standardizirane informacije (metode i postupci) _ Nestandardizirane informacije _ Kodirane informacije _ Izvorima informacija: _ Primarne informacije (rezultat neposrednog informiranja prikupljenim podatcima o dogadajima u prirodi i društvu) _ Sekundarne informacije (koje nastaju obradom primarnih informacija i pracenjem i ažuriranjem tih primarnih informacija) _ Tercijarne informacije (autorske informacije – spoj primarnih i sekundarnih informacija i znanja pojedinaca • Nastankom informacija: _ Prirodne informacije koje nastaju na temelju podataka _ Spekulativne informacije (nastaju na temelju ljudskih misli ili simulacija) _ Kvalitetom informacija: _ Kvalitetne informacije (istinite. • Subjekte prava informacija moguce je dijeliti na: _ Primarne subjekte _ Davatelje informacija _ Korisnike informacija _ Izvedene subjekte (pravne osobe) _ Specijalizirani subjekti cija je djelatnost prikupljanje._ Trenutacne informacije _ Tekuce informacije – koje predstavljaju ljudsko znanje – a istinite su _ Povijesne informacije – koje predstavlju znanje koje je prešlo u opceljudsku baštinu _ Namjenom informacija: _ Informacije u svezi s donošenjem odluka (poduzeca. potpune. objektivne i jasne) _ Nekvalitetne informacije (kojima manjka neka od osnovnih atribucija).

• Zakljucujemo-korisnici informacija stupaju u procesu informiranja u odnose: _ kupoprodajne odnose u okviru kojih kupuju (pojedinu ili složenu) informaciju _ ugovorne odnose kojima se utvrduje pravo korištenja infrastrukturnih sustava ili pravo na dobivanje informacija iz takvih susava _ izvanugovorne odnose koji nastaju kod slucajnog dolaska do informacija _ odnose prema informacijama koje se dobivaju u procesu rada pojedinog subjekta _ informacije koje se dobivaju korištenjem neposredne komunikacije s davateljem informacije • Izvedeni subjekti . te ih dalje prenose. pa on ne može bit nositelj autorskog prava. To mogu biti: _ Slucajni svjedoci dogadaja o kojem informiraju _ Obveznici za davanje informacija (državna uprava – javni sektor) _ Djelovi organizacije za prikupljanje i obradu podataka (zaposlenici u izvedenim subjektima koji povremeno ili konstantno prikupljaju podatke radi davanja informacija) • Davatelji informacija mogu svoje poslove obaviti: _ Spontano _ Profesionalno _ Po autoritetu javne vlasti (državne uprave i javnih službi) • Svaka je informacija (u pravilu) dostupna – ako nije zakonom zašticena. odnosno da dobije provjeru informacije u koju sumnja. Proizvodac je dužan osigurati minimum standardne kvalitete. • Davatelj informacija “samo” percipira dogadaje ili pojave u svome okruženju zajedno s drugim ljudima. pojavljuju se odnosi gdje je davatelj informacije državna uprava i javne službe (autoritativnost) – pravo na informaciju je pravo gradana da dobije informaciju u okviru svojih prava od organa državne uprave. uz pravo kupca na državnu zaštitu._ Državne upravne organizacije kojima je uz standardne poslove. zadaca i informirati gradane • Primarni subjekti u Pravu informacija • Primarni subjekti u Pravu informacija su osobe koje prihvacaju iz okruženja podatke. pretiska (copy right i druga vlasnicka prava). posebice kod roba svakodnevne potrošnje. • U korištenju informacija korisnici u ugovornim odnosima moraju se pridržavati opcih i ugovornih pravila. te osobe koje koriste informacije: _ Davatelji informacija _ Korisnici informacija • Davatelji informacija su osobe koje iz neposrednog kontakta s okruženjem prihvacaju odgovarajuce podatke koji se odnose na razlicite dogadaje i situacije i lansiraju ih dalje u odgovarajuce sustave ili pojedincima. • Korisnik informacije slobodno. koja se odnose na zaštitu same informacije od zloporabe. dakle sloboda informiranja ostvaruje se kroz dostupnost informacije uz zakonom odredena ogranicenja. • Ovdje se danas javlja problem zaštite kupca. prema svojim potrebama dolazi do informacije. a koja je lansirana kroz subjekte izvan državne uprave. • Osim kupoprodaje. pa se smatra da je kupoprodaja najbolji pravni odnos.

kada je jednom stvorena nema visoke troškove održavanja). telekomunikacije) postoje brojne medunarodne unije koje povezuju nacionalne sustave u jedinstveni globalni sustava koji je standardiziran. definirana statisticka istraživanja. dobivaju se raznovrsne opce informacije • Subjekti koji proizvode informaciju u procesu rada kao nusprodukt . profitabilno ili neprofitabilno prikupljaju podatke i informacije. • Moguca su dodatna ogranicenja elektronskih medija pogotovo u ogranicavanju oglašavanja. • Kako bi se iskoristila stvorena telekomunikacijska mreža (koja. • Djeluju temeljem posebnih zakona ili opcih akata. na temelju slobode tiska (kasnije audiovizualnih medija). te specificne norme prava informacija. • Mreža je javna i dostupna pod jednakim uvjetima svim potencijalnim korisnicima. kojim državni organi definiraju uvjete za djelovanje takvih subjekata. lansiraju se dodatne informacije i baze podataka – uz naplatu telefonskih impulsa.) • U okviru globalnih mreža (pošta. Pravno. Ako se radi o profitabilnim organizacijama onda imaju status trgovackih društava. štetno djelovanje na djecu. obraduju cuvaju. razvitak je bio slican. njegovoga trajanja. Mediji koji djeluju izmedu tržišta i državne uprave imaju slicne zakonske okvire u gotovo svim državama – ustavima se deklarira sloboda tiska i inih medija s mogucim ogranicenjima (pornografija. radio. prisluškivanje elektronskih uredaja i sl. • Oni stvaraju javnu infrastrukturnu mrežu putem i preko koje korisnici razmjenjuju informacije ili medusobno komuniciraju – pristup je isti (od prvih poštanskih službi do interneta): korisnik mreže koristi ju za svoje potrebe uz naplatu odgovarajuce cijene usluge. informacijske i informaticke mreže za prijenos podataka i informacija – u pravilu ne stvaraju sami informacije nego omogucavaju drugim subjektima prijenos informacija. odnosa sadržaja zabavnih i informativnih emisija i sl. a postoje pravila o tajnosti informacija (zabrana otvaranja pošte. ažuriraju i lansiraju informacije svojim korisnicima ili povremenim kupcima i _ Statisticke organizacije • Masovni mediji – nastali su rano. • Subjekti koji stvaraju telekomunikacijske. Za neprofitabilne organizacije vrijede opci propisi koji se odnose na ustanove ili udruge gradana. obraduju podatke u sekundarne informacije. • Specijalizirani subjekti – prema nacinu djelovanja u lansiranju informacija su: _ “Masovni mediji”: tisak. televizija i izvještajne agencije _ Trgovacka društva koja prikupljaju. cuvanja i lansiranja – pretvarajuci se u davatelja informacija • Specijalizirani subjekti su one pravne osobe koje profesionalnim radom svojih djelatnika u podrucju informiranja. alkoholna pica i narkotici. te proizvode tercijarne informacije koje lansiraju korisnicima.• I davatelj i korisnik informacije mogu biti izvedeni subjekti prava informacija • Ako se pravna osoba pojavljuje kao korisnik informacija – nastaju situacije: _ Korisnik kupuje ili dobiva informaciju radi zadovoljavanja svojih potreba (ali ju dalje ne lansira) _ Korisnik dobiva informaciju koju mu je davatelj dužan dati _ Korisnik dobiva (kupuje ili prikuplja) informacije radi dalje obrade. politicki stavovi). • Državna statistika je javna služba koja na temelju Zakona o statistickim istraživanjima ima svoju specificnu organizaciju.

telekomunikacijama. a razlike nastaju zbog tehnicko-tehnoloških. tehnicka ogranicenja. uz zaštitu dostojanstva svake osobe. • Bez obzira na ove podjele. saznanja. cenzure ili zabrane (odredivanje financijskih uvjeta. samostalno ili uz korištenje tudih informacija. sportski i dr. privatni i mediji u vl. filmu i sl. • Ova povelja utvrduje: • Odnos demokracije i slobode medija (uz stav da je sloboda medija “najvažniji uvjet za djelovanje demokratskog sustava”). tisku. s tim da država garantira ovu slobodu • Slobodu covjeka da iz svojih misli. naroda i nacije • Informiranja . na konferenciji u Pravu (prosinac 1994. televizija i sl. • Slobodu prikupljanja informacija. • Specificnosti ustrojstva i djelovanja elektronickih medija svode se na: • Pitanja koja se odnose na stvaranje sustava za emitiranje informacija u tehnicko tehnološkom smislu. radio. • U okviru Vijeca Europe. • Obvezu država da ne provode nikakve restrikcije.) • Stvaranje pluralistickog sustava u informiranju kojim se može osigurati konkurencija u informiranju i razbijanje sprege državnih i privatnih medija. te da komuniciraju neposredno ili posredno putem medija. frekvencije i sl. ustavnopravna pozicija medija je ista. definirani su okviri za slobodne medije. sloboda i odgovornost za datu informaciju. koji pak jesu predmet prava informacija. • Potrebu da se redefinira pozicija novinara. istraživanja. jer daju gradanima potrebne informacije. bez obzira nalaze li se oni u okviru jedne ili više država. ali i za ustroj knjigovodstvenih sustava (kao informacijskih). pravo vlasništva (copy right) ili neko drugo pravo. • Mediji i sloboda informiranja • U okvirima ustava neposredno ili u svezi s njihovom realizacijom definira se pozicija medija – koji se mogu podijeliti: • Obzirom na tehnicko-tehnološke uvjete informiranja: tisak. bez obzira na njihovo podrijetlo ili izvor • Slobodu medija u funkciji slobode informiranja ogranicavaju države na dva nacina: • Preferiranjem pojedinih ljudskih prava koja su sama na razini prava informiranja (pravo na privatnost) • Utvrdivanjem okvira za slobodu informiranja – zakonima o javnom informiranju. te za . To vrijedi i za statisticke podatke. Poveljom za slobodne medije koju su prihvatili svi clanovi. što znaci • Prihvat standarda i normi koje osigurafaju protok informacija. organizacijskih i pravnih razloga (prema specificnosti) • Sloboda informiranja putem medija u okviru ustavnog prava svodi se na: • Slobodu covjeka da iznosi svoje mišljenje u komunikaciji s drugima.• Uz svaki ljudski rad i djelovanje pojavljuje se informacija kao nusproizvod u procesu rada – stvaraju se i predmet rada i informacija o tijeku i rezultatima rada • Rezultati rada pretvaraju se npr. stvori informacije na kojima on ili njegov poslodavac (mediji) ima odgovarajuca prava (autorsko pravo). kako bi se potvrdila njihova nezavisnost. udruga • Obzirom na sadržaje emitiranja: politicki. zabavni. • Stvaranje samoregulacije u okviru javnih medija umjesto pritisaka države • Stvaranje tolerancije u okviru medija. u knjigovodstvene podatke koji su od interesa za fiskalne propise. a ne “teroriziranja” gradana i sl. • Obzirom na vlasnicke odnose: državni. radio-televiziji. kojima se osigurava protok informacija izmedu odašiljaca i prijamnika. a koje se medunarodno utvrduju.) na razini ministara.

• Pravo na informaciju kao ustavna kategorija . glavne urednike pojedinih dijelova ili programa i glavne i odgovorne urednike) ili • djelatnike koji su licencirani (novinari i urednici) i djelatnike koji nisu licencirani (tehnicko osoblje) • Novinar – osoba koja se profesionalno bavi poslovima neposrednog informiranja. koju imaju u svojoj nadležnosti državna ili para-državna tijela. • Utvrdivanje tehnicke kvalitete emitiranog zvuka ili slike. • urednike (urednike. • Osobe koje lansiraju informacije (novinari) • Osobe koje snose odgovornost za informacije. • Svakako bi bilo potrebno utvrditi što je eticki dopušteno. uvjete • Ogranicenost frekvencija i potreba njihove distribucije. i sl. dobivanje licenci za rad i sl. • Osobe koje obraduju podatke. U tome okruženju možemo ih podijeliti na: • Osobe koje prikupljaju podatke. kolektivnim ugovorom sindikata u koji je uclanjen i ugovorom o zasnivanju radnog odnosa (s pozicije radnopravnih odnosa) i • Ustavom. te posebno kakve su sankcije za neeticnost u novinarskoj struci. zakonima o informiranju. statutima strukovnih organizacija u pogledu njihove javne djelatnosti • U okviru ustavnog prava.• preuzimanje kojih postoji interes u svakoj zemlji. te imaju odgovarajuca prava u pogledu informacija (nakladnici. tako da samo iznimno profesionalne organizacije mogu dovesti do prestanka rada pojedinih novinara. pozicija novinara vezana je i uz profesionalnu etiku. novinare i reporetere (komentatore. pojedinim gradanima (kod delikta ucinjenih u obavljanju svoje profesije). • Osobe koje daju tehnicki i tehnološki servis. a u funkciji zaštite korisnika informacije (kojom se može uvesti i cenzura) • Koncesije i uvjete koncesionarima za dobivanje koncesije za elektronske medije. pa njegov status zbog naznacenog dualiteta treba definirati: • Statutom organizacije u kojoj radi. • Ogranicavanje ekonomsko-promotivnih sadržaja • Specificnosti naplate usluga vezane uz elektronske medije. te utvrdivanje sustava raspodjele pretplate izmedu konkuretnih organizacija • Utvrdivanje elementarnih ogranicavanja u emitiranju pojedinih sadržaja (pornografija i sl) Zaposlenici u masovnim medijima • Zaposlenici razlicitih profila imaju specificne pozicije u ostvarivanju slobode informiranja. eksperte). odnosno kod svakog subjekta koji se bavi emitiranjem • Zabranu ometanja emitiranih signala bez obzira na politicke. urednici) • Vlasnici i dionicari koji utvrduju politiku i usmjerenje pojedinog subjekta • Uz ovu podjelu može se naciniti i podjela na: tehnicko osoblje. te ih pretvaraju u pojedinacne informacije. odnosno poštivanje pravila struke (kao i svuda u javnom sektoru – Kodeks) • U okviru pravnih sustava ne traže se (u pravilu – na žalost) posebna svojstva: obrazovanje.. za novinare. kolumniste. dajuci svoje osobne priloge u javne medije ili osoba koja ureduje priloge u okviru javnih medija • Novinar je javni djelatnik koji odgovara za svoj rad javnosti. S druge strane on je zaposlenik u nekoj organizaciji – ima radne obveze. te svojoj struci.

potreba ili iz znatiželje (bez pravnog temelja). o prošlim pojavama (povijesne informacije) ili o postojecem stanju (tekuce informacije). odnosno koja mora i sama u posebnom obliku upravnog postupka osiguravati traženu informaciju. – Informacije o imovinskim statusima i sl. • Sadržaj prava na informaciju postavlja i pitanje reorganizacije državne uprave koja mora biti osposobljena za zadovoljavanje prava na informaciju. kao sredstvu za smanjenje rizika u poslovanju. • Pravo na informaciju je pojam koji obuhvaca: – Pravo na dobivanje informacija od državnih tijela. baza podataka. – Informacije o ostalim pravima koja imaju za temelj pravo na informaciju. razne države daju gradanima razlicito definirana prava na informaciju – Daju subjektima pravo pristupa i dobivanja informacija kojima raspolažu državne i paradržavne javne službe. subjekata u javnom sektoru. tijela regionalne i lokalne samouprave. u Švedskoj je dano pravo gradanima da traže i dobiju informaciju od državnih tijela. – Ulaz u arhive. a koje se nalaze u svezi sa subjektom koji je tražio informaciju (pretpostavka je da se ne radi o zašticenim informacijama) – Daje se pravo na informaciju pojedinim subjektima koji imaju dokazani interes za pojedine informacije. telefonskim brojevima (s ogranicenjima prava privatnosti). – Opce poslovne informacije. biblioteke. informaciju koja mu je potrebna za zadovoljavanje interesa. adresi. s kojima se mogu smanjiti rizici. • Informiranje na relaciji državna uprava – gradanin uvijek je dvostrani proces: vecina podataka kojima raspolažu organi državne uprave i javnih službi. – Ulaz u baze podataka koje je država stvorila za svoje potrebe. • Gradanin u realizaciji prava na informaciju ima pravo tražiti i dobiti: – Informacije o statusu drugih gradana na temelju maticnih knjiga ili evidencija o mjestu stanovanja. u kojima se nalaze pohranjeni dokumenti i informacije kojima država raspolaže. jer se u okviru ustavnih prava ne ispituje oportunitet davanja prava. prikupljaju se od gradana koji su ih dužni davati državnim organima (na temelju propisanih obveza). ili na drugi nacin. ili imaju odgovarajuci status (novinari. a u kojima se nalaze informacije od interesa za gradane. – Informacije iz arhiva. informacije u sudskim registrima. – Informacije o industrijskom vlasništvu i drugim pravima. i javnih službi. • Pravo na informaciju sadrži i obvezu državne uprave i javnih službi da: – Se organiziraju tako da imaju odgovarajuci sustav informiranja. kinoteke i sl. ako je ista dostupna organu. . koji se danas temelji na korištenju informaticke tehnologije i – Koriste isti informaticki sustav za davanje informacija gradanima • Pravo na informaciju temelji se na obvezi državnih organa da daju gradaninu traženu informaciju. strucnjaci) da dobiju informacije – Daju sudbenim organima da svojom odlukom omoguce pojedinim subjektima da dobiju pojedinu informaciju • Pod pravom na informaciju podrazumijevamo ustavno pravo gradana da dobije od nadležnih organa. – Informacije o pravnim propisima. ili da upute gradanina na drugi izvor informiranja koji raspolaže traženom informacijom. • Usporedno (komparativno) gledano. vec postojanje prava i mogucnost njegove realizacije. – Informacije o poslovnim partnerima. biblioteka i sl.• Pravo na informaciju kao ustavna kategorija pojavljuje se kasnije od prava na slobodu informiranja. Istina ima iznimaka – 1766.

• U okviru ostvarivanja slobode komunikacija i tajnosti dopisivanja i razmjene informacija – treba zakonima preciznije utvrditi uvjete kada se može povrijediti ovo pravo. ustavi vecine država definiraju ogranicenja slobode i tajnosti komunikacije vrlo restriktivno: zaštita ustavnog poretka i pomoc kod utvrdivanja cinjenica u kaznenom postupku. prava iz javnoga informiranja. ali oni nisu za javnost i objavljivanje takvih informacija predstavlja kazneno djelo • Potrebno je u tom kontekstu voditi brigu (nadzor) nad bazama podataka u kojima se nalaze takvi podatci. ali i stvoriti takve tehnološke uvjete (sustavi pošta i telekomunikacija) da nije moguce povrijediti tajnost – privatizacija telekomunikacija Tajnost osobnih podataka • Tajnost osobnih podataka i informiranje o njima – je osobno pravo gradana na privatnost i rada obvezu državnih organa (i javnih službi) da štite podatke do kojih su došli • O gradanima se prikupljaju podatci o: zdravlju. ugovorno pravo. što pravni sustavi danas ne omogucavaju apsolutno. • Na realizaciju ovoga prava odnosi se i zabrana cenzure. ali ona je relativna jer je ogranicena posebnim interesima “zaštite sigurnosti države ili kaznenog postupka • U vecini država pravo kontrole korespondencije i prisluškivanja telefonskih (i drugih) linija povjerava se organima policije. što bi trebalo preciznije regulirati propisima. gradanskim stanjima – to su osobni podatci i njima se mogu služiti samo nadležna tijela u okviru zakona. • Gradani su dužni dati te podatke. a uz ovo se veže i odgovornost za kakvocu informacije. autorsko pravo. Robni karakter informacije i njegovo pravno reguliranje • Informacija koja je lansirana na tržište veže uz sebe niz prava: pravo vlasništva. Ovo pravo nastaje iz tajnosti dopisivanja (pisma). naknade štete. dok se drugi podaci i informacije vežu uz realizaciju niza drugih prava • Covjek. uz direktni nalog pravosudnih tijela • U svakom slucaju. Prof.. obrazovanju. u okviru kojeg se razmjenjuju informacije. • I pravo na informaciju mora biti temeljno ljudsko pravo. Sloboda informiranja i pravo na informaciju kao pretpostavka drugih ustavnih prava gradana • Sloboda informiranja i pravo na informaciju predstavljaju u isti tren: – Slobodu i pravo za sebe i po sebi – Slobodu i pravo u funkciji ostvarivanja drugih sloboda i prava • Neke informacije i podaci mogu se samostalno pretvarati u ostvarenje slobode iznošenja misli i priopcavanja (stjece se pravo na informaciju). Mecanovic misli da ne može vrijediti generalno nacelo “nepoznavanje zakona ne opravdava”.• Nepovredivost komunikacija i zaštita osobnih podataka • U okviru vecine ustava osigurava se sloboda i nepovredivost svih vidova komunikacije. da bi mogao koristiti svoja prava mora ih najprije poznavati. • Ostvarenje prava na informaciju mora osiguravati država koja se mora organizirati tako da svojim gradanima osigura informacije koje su im potrebne. da bi moglo služiti za ostvarenje ostalih ljudskih prava. kaznena odgovornost – sve su to problemi vezani uz informaciju kao robu . imovini. prava vezana uz emitiranje informacija i sl.

• Informacija se može izgubiti (nemarom). informacija ima: a/ objektivnu i subjektivnu vrijednost. ali se ne može uporabom potrošiti – kod drugih roba vlasnik svojim pravom i fizickim posjedom eliminira sve druge radi zadovoljenja svojih potreba. grafickih potrepština i sl. hladni pogon (investicije u sustav prije pocetka rada). a ima i robni karakter • Ekonomika informacije . te njihove obrade. b/ proizvodnu i tržišnu vrijednost • Tržišna vrijednost informacije izracunava se formulom Pri cemu je : Vi – vrijednost informacije Sh – troškovi hladnog pogona (investicije u sustav) St – troškovi toplog pogona (za proizvodnju) Sk – zbroj korisnika Pp – planirani profit Objašnjenje formule – u okviru sustava za proizvodnju informacija najprije se izgraduje tzv. obradu. i na tržištu se pojavljuje kao složeni genericki proizvod. vlasnik informacije može “prenijeti” vlasništvo na n subjekata a da svi oni na istoj razini zadovoljavaju svoje potrebe • Tržišno gledano. kreatori hardwarea i softwarea – Proizvodaci pomocnih sredstava (disketa. a na temelju informacija utvrduje se na nacionalnoj razini makroekonomska politika države • Ekonomika informacija tvori reprocjelinu u koju ulaze: – Proizvodaci informaticke i telekomunikacijske opreme – Informaticke i telekomunikacijske mreže s pretplatnicima – Agencije za prikupljanje.) • Informacija je jedina roba u prometu – a/ koja se u potrošnji ne gubi niti mijenja svoja temeljna obilježja. c/ protekom vremena ne gubi svoju vrijednost u cjelini. Topli pogon odnosi se na sredstva koja se izdvajaju za samu proizvodnju informacije. .ostvaruje se na dvije razine: državnoj i tržišnoj • Informacija ulazi u svaki proizvod na specifican nacin. cuvanje i lansiranje informacija uz naplatu – Proizvodaci informacija. Proizvodnja informacija za tržište • Proizvodnja informacija odvija se na razlicitim razinama: – Individualnim djelovanjem pojedinaca u kontaktu s drugim ljudima – Sustavnim uocavanjem pojava i njihovim pracenjem (profesionalno) davanjem podataka i primarnih informacija odgovarajucoj organizaciji – Znanstvenim otkricima ili na drugi nacin kojim se proširuju ljudska znanja – Djelovanjem državnih i politickih subjekata – Autorskim djelovanjem pojedinaca koji svoje misli i djela lansiraju medijima kao primarne informacije • Na temelju primarnih inforamcija koje su rezultat djelovanja pojedinaca (organiziranih ili ne).• U okviru ustavnopravnih institucija informacija ima dvojni karakter: ona je osigurac za druga pojedina ljudska prava. može se uništiti. • U svakom slucaju treba razlikovati vlasništvo nad informacijom od vlasništva nad “novinom”(emisijom) koje je jednako vlasništvu nad svim drugim robama. b/ u isto vrijeme zadovoljava veci broj ljudi. Zbroj korisnika predstavlja osobe kojoj se informacija prodaje – što je veci broj korisnika jedinicna cijena može biti manja ili se kod fiksne cijene povecava profit. CD-a. d/ koja djeluje na duhovno (nematerijalno) bice covjeka • Svaka je informacija sama po sebi proizvod (koji se sastoji od podataka). nastaju sekundarne informacije.

Zagreb. najcešce se na tržištu susrecu skupne informacije). ali i sekundarna ili tercijarna.u Hrvatskoj – HINA • Agencijske su vijesti u pravilu pouzdane i provjerene (za razliku od informacija slucajnih sakupljaca). • Prve se agencije javljaju polovinom 19. bilo pojedinacnu bilo skupnu informaciju (istina. Ustava Republike Hrvatske. ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA . listopada 2003.2491. novinu). u Berlinu WOLF. – u Parizu HAVAS. u Londonu REUTER i sl. koji pak na temelju njih stvaraju sekundarne i tercijarne informacije (npr. v. HRVATSKI SABOR . 21. listopada 2003. koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. a Agencije cesto proizvode informaciju za “poznatog kupca”. nastaju tercijarne informacije koje su autorske (komentari u medijima. Broj: 01-081-03-3491/2. – da bi danas svaka država imala svoju nacionalnu agenciju . prodaju dalje svojim pretplatnicima.– Klasicni oblik sekundarnih informacija su statisticke informacije odnosno one koje stvaraju agencije za svoje korisnike – U proizvodnji sekundarnih informacija radi se o proizvodnji robe • Spojem primarnih i/ili sekundarnih informacija i ljudskoga znanja i talenta. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesic.. donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA Proglašavam Zakon o pravu na pristup informacijama. ali i zadržava pravo autorstva nad informacijom • Najveci dokaz za postojanje informacije kao robe su Agencije koje primarne informacije o dogadajima (koje su prikupili njihovi zaposlenici).Na temelju clanka 88. • U okviru “proizvodnje” informacija postoje “dva svijeta” – onaj koji proizvodi informacije do lansiranja na tržište i onaj koji lansira informacije krajnjim korisnicima. • Nacelno svaka primarna informacija prolazi fazu sekundarne obrade iako se dalje može lansirati opet kao primarna. st. knjige) kod kojih autor dobiva naknadu. r.

raspolažu ili nadziru traženu informaciju. izvješce. pravo ovlaštenika na traženje i dobivanje informacije kao i 2. vrijeme nastanka. sukladno ovom i drugim zakonima. koje posjeduju. 3) »Informacija« je podatak. obvezu tijela javne vlasti da omoguci pristup zatraženoj informaciji. u cije ime i za ciji racun je informacija pohranjena ili drugo svojstvo informacije. na to po cijem nalogu. (2) Vlada Republike Hrvatske ce svake godine do 31. 2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela.I. NACELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Pretpostavke javnosti. Cilj Clanak 2. Cilj ovoga Zakona je omoguciti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizickim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. nacrt ili drugi prilog. fotografija. sijecnja u »Narodnim novinama« objaviti popis tijela javne vlasti. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. Ovim se Zakonom ureduje pravo na pristup informacijama koje posjeduju. akt. crtež. (2) Ovlaštenik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju. (1) Sve informacije koje posjeduju. odnosno da 3. te bez obzira na izvor. tablica. tijela jedinica lokalne i podrucne (regionalne) samouprave. pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti. izuzeci od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama. II. mjesto pohranjivanja. slobodnog pristupa i ogranicenja Clanak 4. . propisuju nacela prava na pristup informacijama. film. objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev vec takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu odredenu zakonom ili drugim opcim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija). bez obzira na to je li pohranjena na nekom dokumentu ili nije. OPCE ODREDBE Sadržaj Clanak 1. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. 4) »Dokument« je svako materijalno sredstvo na kojem je zapisana ili unesena informacija koju posjeduju. 5) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaca 1. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti moraju biti dostupne zainteresiranim ovlaštenicima prava na informaciju. na nacin saznavanja. raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti. Pojmovi Clanak 3. (1) Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedece znacenje: 1) »Ovlaštenik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: ovlaštenik) je svaka domaca ili strana fizicka ili pravna osoba koja zahtijeva pristup informaciji. grafikon.

5) onemogucilo provodenje gospodarske ili monetarne politike. . tocki 6. (4) Tijela javne vlasti odobrit ce pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti. (3) Pravo na pristup informacijama koje sadrže osobne podatke ostvaruje se na nacin koji je propisan drugim zakonom. vojnom. (2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog ovlaštenika na nacin da se odredenom ovlašteniku informacija dade ranije. osim ako zakonom ili drugim propisom nije odreden duži rok. izvršenje sudske odluke ili kazne. odnosno objavljuju mora biti potpuna i tocna. tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi. Potpunost i tocnost informacije Clanak 5. III. (4) Iznimno. sigurnost ljudi ili za okoliš. službenom. profesionalnom ili poslovnom tajnom ili . ovoga clanka postaju dostupne javnosti kada to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta.ako je zašticena zakonom kojim se ureduje podrucje zaštite osobnih podataka. NaCelo raspolaganja informacijom Clanak 7. odnosno o razlozima zbog kojih je odlucio o uskrati informacije. zdravlje. odnosno nadzor zakonitosti. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA Izuzeci i njihovo trajanje Clanak 8. 3) onemogucilo rad tijela koji vrše upravni nadzor. upravnog ili drugog pravno uredenog postupka. (2) Tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje: 1) onemogucilo poduzimanje mjera i radnji radi sprjecavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona pocinitelja kažnjivih djela.(3) U slucaju ogranicenja prava na pristup odredenoj informaciji. 4) izazvalo ozbiljnu štetu za život. osim u slucaju izricitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika. pravo na pristup informacijama može se ograniciti u slucajevima i na nacin propisan zakonom. Informacija koju tijela javne vlasti daju. (1) Pravo na pristup informacijama pripada svim ovlaštenicima na jednak nacin i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju. 2) onemogucilo ucinkovito. neovisno i nepristrano vodenje sudskog. Ovlaštenik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi. ali najduže u roku od 20 godina od dana kada je informacija nastala. (1) Tijela javne vlasti uskratit ce pravo na pristup informaciji ako je .informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrdenih zakonom proglašena državnom. Jednakost Clanak 6. 6) ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva. (3) Informacije kojima se uskracuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2.

(2) U slucaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat ce podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. (1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omoguciti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva. u postupku radi ostvarivanja prava na pristup informacijama na odgovarajuci nacin primjenjuju se odredbe Zakona o opcem upravnom postupku. uz uvjet objave jedanput mjesecno. a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uredaja sastavit ce se službena zabilješka. (4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji. IV. POSTUPOVNE ODREDBE Primjena propisa o opcem upravnom postupku Clanak 9. podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije. 4) dostavljanjem ovlašteniku koji je podnio zahtjev preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju. kako je to odredeno posebnim zakonom ili drugim opcim aktom. 5) na drugi nacin kojim se ostvaruje pravo na slobodan pristup informacijama. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajuci nacin tijelo javne vlasti odbacit ce rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun. Rokovi Clanak 12. (3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi. Ako ovim Zakonom nije drukcije odredeno. Tijela javne vlasti obvezna su omoguciti pristup informacijama: 1) redovitim objavljivanjem odredenih informacija.(5) Informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom clanku prema kojima tijelo javne vlasti uskracuje pravo na pristup informaciji. ime i prezime i adresu fizicke osobe podnositelja zahtjeva. (1) Ovlaštenik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti. (5) Podnositelj zahtjeva može u zahtjevu predložiti nacin na koji ce tijelo javne vlasti uciniti informaciju dostupnom. Ustupanje zahtjeva . tvrtku. 3) uvidom u dokumente i pravljenjem preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju. 2) neposrednim pružanjem informacije ovlašteniku koji je podnio zahtjev. Nacini ostvarivanja prava na pristup informacijama Clanak 10. odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište. na primjeren i dostupan nacin radi upoznavanja javnosti. Zahtjev Clanak 11. (2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome ce se sastaviti zapisnik.

.Clanak 13. na osnovi dokaza kojima raspolaže. ovoga clanka. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva: 1) ako se radi o slucajevima iz clanka 8. a ima saznanja o nadležnom tijelu. rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji racunaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev. u skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima. (1) Ukoliko ovlaštenik. ovoga Zakona. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je donijeti posebno rješenje o odbijanju zahtjeva ako smatra da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije. Produženje rokova Clanak 14. a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje. Žalba i upravni spor Clanak 17. obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen. (2) U slucaju iz stavka 1. stavka 1. bez odgode. a najkasnije u roku od 8 dana. 3) ukoliko je istom ovlašteniku omogucen pristup istoj informaciji u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva. odnosno konacnoga prvostupanjskog rješenja tijela javne vlasti kojim se zahtjev odbija. (1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje. u roku od 8 dana od dana dostavljanja rješenja. kada i kako tražena informacija objavljena. odnosno dopunu. (1) Tijelo javne vlasti ne donosi posebno rješenje o prihvacanju zahtjeva za pristup informaciji. ne nadzire. podnositelj zahtjeva može tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom. (1) Protiv rješenja tijela javne vlasti. može zahtijevati njen ispravak. podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu celniku nadležnog tijela javne vlasti. Postupak po tužbi je hitan. i 2. ne raspolaže ili ne nadzire informaciju. (1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji utvrdeni ovim Zakonom mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se: 1) informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti. tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva gdje je. o cemu ce obavijestiti podnositelja. (3) Protiv drugostupanjske odluke. (2) Drugostupanjska odluka po žalbi mora se donijeti i dostaviti bez odgode. Dopuna i ispravak informacije Clanak 16. (2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode ce. Rješenje o zahtjevu Clanak 15. vec ce o tom slucaju sastaviti službenu zabilješku. niti ima saznanja gdje se informacija nalazi. (3) U slucaju kada je informacija vec objavljena. 2) jednim zahtjevom traži veci broj razlicitih informacija. raspolaže ili nadzire informaciju. 2) ukoliko tijelo javne vlasti ne raspolaže. a najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe. smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije tocna ili potpuna.

pisana ocitovanja korisnika i konacni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na nacin propisan u stavku 1. tijela javne vlasti obvezna su svojim opcim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omogucava neposredan uvid javnosti u njihov rad. Javnost rada Clanak 21. Ustroj. ovoga clanka. V. u službenim glasilima ili na informatickom mediju objaviti posebno: 1) svoje odluke i mjere kojima se utjece na interese ovlaštenika. 2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri cemu se mora voditi racuna o redoslijedu prijavljivanja. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI Objavljivanje informacija Clanak 20. Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od ovlaštenika u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije. Naknada Clanak 19. Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima. (2) tijela javne vlasti u cijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omoguciti ovlaštenicima da se u primjerenom roku o njima ocituju. organizaciji. 4) informacije o natjecaju i natjecajnoj dokumentaciji za javne nabave. mora iskljuciti. (2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o: 1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja. s razlozima za njihovo donošenje. kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.Službeni upisnik Clanak 18. 3) informacije o podnesenim zahtjevima. (1) Radi osiguravanja javnosti rada. sadržaj i nacin vodenja službenog upisnika propisat ce podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opce uprave. nacinu rada tijela javne vlasti i mogucnostima neposrednog uvida u njihov rad. peticijama. u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. ukljucujuci podatke o aktivnostima. Nacrti zakona i podzakonskih akata. postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. (3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost. odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona. . 2) informacije o svom radu. (1) Neovisno o pojedinacnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan nacin. predstavkama. troškovima rada i izvorima financiranja. prijedlozima.

(4) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit ce katalog informacija koje posjeduje. ovoga Zakona. nacinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup. ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ogranicenjima iz clanka 8. Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri. a radi tocnog i potpunog obavješcivanja javnosti. (1) Sva tijela javne vlasti dužna su ministarstvu nadležnom za poslove opce uprave dostaviti izvješce o provedbi ovoga Zakona na temelju podataka sadržanih u katalogu informacija iz clanka 22. (5) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vodenja kataloga. veljace za prethodnu godinu. kao i o nacinu njegova rada. a koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja. raspolaže ili nadzire. ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. koje se nakon prihvacanja objavljuje u »Narodnim novinama«. Nadzor nad provodenjem ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove opce uprave. stavka 4. (3) Službenik za informiranje: 1) obavlja poslove rješavanja pojedinacnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija. 2) unapreduje nacin obrade. sijecnja. Iskljucenje odgovornosti službenika za informiranje Clanak 23. a za što je neposredno odgovoran celniku tijela javne vlasti.Službenik za informiranje Clanak 22. cuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti. namjenom. (3) Vlada Republike Hrvatske dužna je podnijeti izvješce o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru radi prihvacanja najkasnije do 31. sukladno svom unutarnjem ustroju. (2) Ministarstvo nadležno za poslove opce uprave podnosi objedinjeno izvješce o provedbi ovoga Zakona Vladi Republike Hrvatske najkasnije do 28. Izvješca Clanak 25. KAZNENE ODREDBE Clanak 26. (1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom ce odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje). . izvan granica svojih ovlasti omoguci pristup odredenoj informaciji. 3) osigurava neophodnu pomoc podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrdenih ovim Zakonom. (2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje. Nadzor nad provodenjem Zakona Clanak 24. VI. ožujka za prethodnu godinu. klasificiranja.

tijelo javne vlasti obvezno je ovlašteniku prava na informaciju omoguciti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona. ovoga Zakona nadležni ministar donijet ce najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (4) Za prekršaj iz stavka 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.000. Podzakonske propise iz clanka 18.00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana.000. u slucaju utvrdene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ogranicenja ostvarivanja prava na pristup informaciji.000. uništi. listopada 2003.00 do 10. kaznit ce se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novcanom kaznom od 5. Klasa: 008-02/03-01/05 Zagreb. VII.000.00 do 8.00 do 10.(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemoguci ili ogranici ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit ce se za prekršaj novcanom kaznom od 20.000. u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.00 kuna. Potpuno ispunjenje obveze Clanak 27. r. .000. (2) Za prekršaje iz stavka 1. materijalne. 15. sakrije ili na drugi nacin ucini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemoguci ostvarivanje prava na pristup informacijama.00 kuna. Clanak 29. Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija. Tijela javne vlasti osigurat ce organizacijske. v.00 do 100. (3) Novcanom kaznom od 1. ovoga clanka kaznit ce i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novcanom kaznom od 5.000.00 kuna kaznit ce se za prekršaj fizicka osoba koja ošteti. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Clanak 28. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomcic.000. tehnicke i druge uvjete za provodenje odredbi ovoga Zakona. Clanak 30.

(fajl. Ime je odreduje sadržajno. www.ba.cob. • davatelj Internet usluga (ISP) ISP (Internet Service Provider). Browser . Na Internetu je domena podrucje oznaceno nekim imenom. odnosno koliko se bitova podataka obradi ili prenese u jednoj sekundi. bps (bps) Kratica engleskog izraza bits per second. smještaja Web stranica itd.TXT mogu biti upustva za upotrebu kavomata. Poslužitelj obraduje stranicu prije no što se ona šalje korisniku koji ju je zatražio. Npr. download (download) . ASP (Active Server Page) je HTML stranica koja sadrži jednu ili više skripti (mali programi) koje se obraduju na poslužitelju koji koristi Microsoftov program. odnosno skup nekih informacija. razlikovanja i s ciljem lakšeg pronalaženja datoteka na racunalu. Radi organizacije. dok ekstenzija odreduje kojeg su tipa podaci sadržani u datoteci.cob. No pitanje je hocete li tražiti datoteku PISMO.net. monkey) Monkey.ba oznacava web poslužitelj u domeni www.TXT vjerojatno sadržava pismo u tekstualnom formatu. Kažemo vjerojatno jer korisnik može datoteci dati bilo kakvo ime. Ime i ekstenzija odvajaju se tockom. pa tako PISMO. Oznacava brzinu prijenosa podataka. datoteka PISMO. Osmišljena je kako bi se podaci u kompjuteru spremali u organizirane skupine olakšavajuci rad i pretraživanje. domena (domain) Domena je podrucje nadzora ili skup informacija. svaka ima svoje ime i ekstenziju. eng file) Datoteka je skupina identicnih podataka.preglednik WWW stranica (Netscape Navigator. ludo a i at nazivi su za znak "@". Internet Explorer) • datoteka. a koristi se u adresama elektronske pošte kako bi se oznacilo na kojem poslužitelju korisnik ima otvoren korisnicki racun.• @ (at. Englesko znacenje znaka je at (kod).net. odnosno davatelj Internet usluga je firma koja pruža usluge spajanja na Internet. e-maila.TXT kada budete trebali upute za upotrebu kavomata. Npr. Visual Basicu ili ActiveX Data objekti. Skripte mogu biti u Javi.

Izmjene su striktno zabranjene. kao što su lozinke kod korištenja raznih Web servisa. HTML (HyperText Markup Language) Programski jezik koji se koristi za stvaranje hipertekstovnih dokumenata (dokumenata koji sadržavaju linkove) na Webu. brbljanje (chat) s jednim ili više korisnika. IMAP (Internet Message Access Protocol) Protokol za prijenos elektronske pošte. I Seek You . download fajla znaci zatražiti je od drugog kompjutera (npr. freeware (freeware) Program koji se smije besplatno koristiti. a najcešce i slobodno distribuirati bez izmjena. ICQ (ICQ) (eng. • Internet (Internet) Svjetska mreža medusobno povezanih kompjutera. HTTP (HyperText Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za prijenos hipertekstovnih dokumenata. Iz perspektive korisnika Interneta. Tada možete vidjeti tko je od njih istovremeno kada i Vi spojen na Internet. Npr. HTTPS (HyperText Transmission Protocol. ekstenzija (extension) Opisuje vrstu podataka pohranjenih u fajlu (datoteci). slikama. elektronicka pošta (e-mail) Elektronska pošta je naziv usluge na Internetu koja omogucuje slanje i primanje poruka putem Interneta. Web stranica.Prijenos podataka s jednog kompjuterskog sistema na drugi. Pruža vecu mogucnost manipulacije elektronskom poštom na samom poslužitelju. primiti je i pohraniti na svoj kompjuter. Sastoji se od cetiri broja odvojena tockama. . tj. zvucnim zapisima ili nekom drugom dokumentu. Autoru se ne placa nikakva naknada za korištenje programa. Secure) Protokol koji služi za siguran prijenos podataka i Web stranica izmedu korisnikovog Web klijenta i Web poslužitelja. komunikaciju glasom itd. Podaci koji se razmjenjuju se kriptiraju. Ime je dobila prema IP protokolu. tako da ih neovlašteni korisnici ne mogu procitati. fajl s ekstenzijom TXT sadrži tekst. HTTPS protokol se koristi kada je potrebno razmijeniti privatne podatke. • hipertekst (hypertext) Tekst u kojem odredene rijeci ili slike služe kao veza (link) prema drugim tekstovima. IP adresa (IP address) Jedinstvena numericka adresa nekog kompjutera spojenog na Internet. prijenos fajlova. dok fajl s ekstenzijom SYS sadrži sistemske podatke. Web stranice su hipertekst. Omogucava slanje poruka. brojevi kreditnih kartica kod on-line kupovanja i sl. Web stranicu na drugom kompjuteru).tražim te) Program koji omogucava kreiranje liste poznanika koji takoder imaju instaliran ICQ.

lozinku). Neki sistemi imaju posebna pravila za izmjenu lozinke. te mu omogucuje pristup do odredenih usluga. a poruke se automatski isporucuju prijavljenim korisnicima. Vlasnici Web sajta na taj nacin rade statistiku posjeta.000 bps. te zahtijevaju da lozinka sadržava najmanje osam znakova. mailing lista (mailing list) Lista u kojoj su pohranjene e-mail adrese korisnika koji su se prijavili za primanje poruka s mailing liste. oprez! ISDN (Integrated Services Digital Network) Naziv za novu. Mjesto prisustva (Point Of Presence) Mjesto na kojem davatelj Internet usluga (ISP) ima svoj pristupni cvor. Npr. hard) disku Vašeg kompjutera. no lako postanete ovisni. na kojem može pružati svoje usluge. na koje ima pravo. tj. Vrlo je popularan. Drugi nazivi su login ili userID. Cookie takoder pamti neke postavke koje ste namjestili i podatke koje ste upisali na posjecenom sajtu (npr. • korisnicko ime (username) Rijec ili niz znakova koji oznacava korisnika na nekom sistemu. k56flex (k56flex) Modemski sklop (chipset) kojim je Rockwell omogucio spajanje i prijenos podataka s Interneta brzinama do 56. podataka i sl. Korisnicko ime provjerava se lozinkom. Stoga. • Mapa (Folder . kolacic (Cookie) Mali fajl koja sadrži podatke o posjeti nekom Web sajtu.direktorij) Kao i prava mapa to je mjesto u kojem su zajedno spremljene neki fajlovi i druge mape. Pod terminom korisnicki racun podrazumijevaju se korisnicko ime i lozinka koji omogucavaju pristup odredenoj usluzi. Kako je korisnicko ime više manje javni podatak. korisnicki racun (account) Korisnicki racun vlasniku omogucava korištenje odredenih mrežnih usluga. lozinka (password) Lozinka se koristi iz sigurnosnih razloga za potvrdu korisnickog imena. korisnicki racun za e-mail omogucava njegovo korištenje. lozinka je ta koja korisniku omogucuje pristup. Liste su tematske.90 protokola (koji je postao standard) polako se napušta. Uz mnogobrojne dodatne usluge u telefoniji omogucuje brži i kvalitetniji pristup Internetu. a nalazi se na tvrdom (eng. koja zamjenjuje staru analognu. Uvodenjem v. Modem (Modem) . pa je potrebno da ona bude tajna i da je nije lako pogoditi.IRC (Internet Relay Chat) Usluga na Internetu cija je svrha brbljanje s drugim korisnicima. od njih barem jedan broj i jedno veliko slovo. digitalnu telekomunikacijsku mrežu.

Mrežne usluge (Network Service) Informacije s Interneta korisnicima su dostupne putem usluga kao što su WWW. Ispravan driver uslov je ispravnog korištenja kompjuterske komponente. Postcardware (Postcardware) Programski atribut koji oznacava da se program smije slobodno distribuirati bez izmjena i da ga možete besplatno koristiti neko odredeno vrijeme (poput shareware programa). modemom). Za pregledavanje PDF datoteka potreban je program Acrobat Reader. Pribadaca (Attachment) Fajl bilo koje vrste (slika. Za svaku uslugu na poslužitelju je pokrenut zaseban program. Sredstvo placanja nije novac vec . Objedinjava tekst. no nakon tog perioda morate ga kupiti od autora. POP3 (Post Office Protocol) Protokol koji se koristi za primanje poruka elektronske pošte. • Pokretac (Driver) Program cija je namjena da upravlja nekom kompjuterskom komponentom (npr. FTP.razglednice. telnet. pogodne za prijenos telefonskom linijom. slike i ostale sadržaje u jedan fajl. Pri slanju pribadace potrebno je obratiti pažnju na velicinu fajla koji se dodaje emailu. Autoru za program morate poslati razglednicu. Mreža (Network) Pojam koji oznacava više medusobno povezanih kompjutera. Poslužitelj (Server) Kompjuter stalno spojen na Internet cija je funkcija obavljati neku od usluga. a njemu se mogu dodati i drugi fajlovi. FTP. Na Internetu se cesto koristi za distribuciju prirucnika i uputstava. Pošiljalac i primalac moraju koristiti isti protokol. . Fajl treba biti što manji. kao što su WWW. Protokol (Protocol) Skup pravila koja se koriste pri prijenosu podataka. Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer i Netscape Navigator.Uredaj koji služi za povezivanje na Internet. Modem pretvara digitalne kompjuterske signale u analogne. PDF (Portable Document Format) PDF je nacin zapisa datoteka koji je razvila firma Adobe. Osnovni sadržaj je tekst. e-mail. sposobnih da razmjenjuju podatke. Word dokument itd. Neispravan driver prouzrokovat ce razne probleme pri radu s komponentom. :) • Preglednik (Browser) Naziv za program koji služi za surfanje Web stranicama. Poruka elektronske pošte ili e-mail poruka (E-mail message) Poruka koja se šalje elektronskom poštom. e-mail.) koja se šalje kao dodatak osnovnoj e-mail poruci. chat itd. Modem može biti ugraden u kompjuter (interni) ili spojen na serijski ili USB port kompjutera (eksterni). IRC itd.

Desktop je zelene boje nalik na stare uredske podmetace za stol koji su bili zelene boje kako ne bi umarali oci. naravno. Dio Web stranice (rijec. • Telefonska veza (Dial-Up connection) Veza na Internet ostvarena korištenjem telefonske linije i modema. odnosno sliku. ikona) koji vodi na drugu Web stranicu. Dekstop. slika. možete promijeniti. odnosno platiti autoru. URL (Uniform Resource Locator) Standardizirana shema adresiranja sadržaja na Internetu. Quicktime ujedinjuje zvuk. to znaci da je on spojen na mrežu (Internet) i da je u vezi s drugim kompjuterima koji su takoder spojeni na tu mrežu. Veza (Link) 1. pa umjesto u zelenu podlogu možete gledati u bilo koju sliku koju sami odaberete (nije preporucivo). V. Radna površina (Desktop) Naziv radne površine Vašeg kompjutera ako koristite Windowse.000 bps. . tekst. možete pregledavati multimedijalne sekvence. Osnovna struktura je hijerarhijska i raste s lijeva na desno. Web site je skup svih stranica unutar iste domene. To je neka vrsta probnog perioda (najcešce 30 dana). TCP/IP (TCP/IP) Protokol (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) na kojem se zasniva rad Interneta. Quicktime fajlovi mogu se prepoznati po ekstenzijama: QT. animaciju i video u jedan fajl. Surfanje (Surfing) Popularni naziv za pregledavanje sadržaja Web stranica na Internetu. SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) Protokol koji se koristi za slanje poruka elektronske pošte. no ne i nakon što ga kupite.Quicktime (Quicktime) To je multimedijska tehnologija za razvoj.90) Modemski protokol koji omogucava prijenos podataka brzinom do 56. • Shareware (Shareware) Programski atribut koji oznacava da se program smije besplatno koristiti samo neko odredeno vrijeme.90 (V. Shareware program se smije distribuirati bez izmjena. recenica. koju je razvio Apple. pohranu i prezentaciju. Spojeno (On-line) Kada je kompjuter on-line. morate ga kupiti. Koristeci Quicktime player. MOV i MOOV. bilo kao sastavni dio Web browsera ili kao samostalnu aplikaciju koju možete downloadati s Interneta. Nastao je iz x2 i k56flex protokola. Site (Site) Skup povezanih Web stranica. Ako nakon isteka tog perioda i dalje želite koristiti program. fajl ili uslugu.

a može sadržavati i slike. koji sadrži linkove. Predvidena je za gledanje putem posebnih programa (browsera).2. To je ujedno i najpopularnija usluga. W@P (Wireless Application Protocol) WAP ili W@P je protokol koji omogucava pristup Internetu putem mobilnog GSM telefona. bugovi) u nekom programu. Spoj izmedu dva kompjutera ili nekih drugih uredaja u mreži. a uvodenjem v. Kako bi se W@P koristio. • Web stranica (Web Page) Web stranica je (HTML) dokument dostupan putem usluge WWW. GSM uredaj ga mora podržavati. WWW (World Wide Web) Svjetska mreža medusobno povezanih fajlova u obliku teksta.90 protokola (koji je postao standard) se polako napušta. koju mnogi pogrešno poistovjecuju s Internetom. Npr.cob. Web site (Web Site) Web sajt je skup (smisleno) povezanih Web stranica koje se nalaze na nekom Web poslužitelju.net. http://www. Razvio ga je US Robotics. slika i zvukova. Stranica je zapravo tekst kodiran HTML jezikom. Pristup je moguc samo odredenim sadržajima. kao što su e-mail i Web stranice posebno napravljene za W@P uredaje. te audio i video zapise. .000 bps.ba/ je Web site. Zakrpa (Patch) Program cijom se instalacijom automatski popravljaju uocene greške (eng. X2 (X2) Modemski protokol koji omogucava spajanje i prijenos podataka s Interneta do korisnika na brzinama do 56.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful