KINEZIOLOGIJA SA KINEZIOMETRIJOM

Prof dr Dijana Avdić

Kinetički lanci

Vrlo su rijetki pokreti gdje se dejstvo jednog mišića ispoljava samo pokretanjem poluge za koju je neposredno vezan. Kontrakcija određenog mišića pomjera koštanu polugu za koju je neposredno ve­ zan, ali time pomjera i sistem poluga koje su za pokretnu polugu vezane lancem zglobova. Najčešće se sreće dejstvo mišića, koje se ispoljava i na susjedim dijelovima tijela, koje on ne može neposredno pokretati. Ovakav kompleks pokreta, koji izaziva jedan mišić neposredno u predjelu svoje lokacije i posredno na susjedne dijelove tijela, naziva se lanac pokreta ili kinetički lanac. Ove lance grade mišići siner-gisti koji preko kostiju ili fibroznih veza nadovezuju se jedan na drugi. Antagonisti također učestvuju u njihoj izgradnji po principu kontrole pokreta.

Kinetičke vijuge su dva mišića po funkciji antagonisti, a vezani su zglobom ili fibroznom vezom. Jedna od tih vijuga je mišićna vijuga m. rhomboideus-a i m. serratus anterior-a. Obje vijuge fiksiraju donji ugao skapule i unutrašnji rub uz grudni koš pri čemu dok romboideus primiče skapulu kičmenom stubu m. seratus vrši udaljavanje. Da bi se izveo ma koji pokret, mora da postoji određena fiksna tačka. Ta fiksna tačka u lancu pokreta se pomjera sa mišića na mišić odnosno duž određenog lanca pokreta

Primjer je podizanje nogu iz ležećeg položaja na leđima. To je pokret koji počinje od perifernog pripoja pregibača zgloba kuka, prenosi se na karlicu, sa karlice se prenosi na trbušne mišiće i odatle na grudni koš, sa ovoga na klavikulu i mišiće koji se vežu za nju, potom na gornji dio m.trapesius-a, zatim na glavu pa na fleksore glave suprotne strane i konačno na prednju stranu vratnog dijela kičmenog stuba. Zavisno od toga da li postoji fiksna tačka na krajevima takvih lanaca razlikuje se zatvoreni i otvoreni kinetički lanac.

Otvoreni kinetički lanac

Ova vrsta lanca javlja se u slučaju kada se radi o sistemu dijelova tijela koji su učvršćeni samo na jednom svom kraju. Drugi kraj je slobodan i on se specifičnim dejstvom mišića u kinetičkom lancu, kao krajnji dio tog lanca, može pokrenuti na određeni način već prema tome šta se želi postići tim kretanjem. Najprostiji primjer dejstva mišića u otvorenom kinetičkom lancu je dejstvo mišića fleksora u zglobu lakta gdje je ruka slobodno opuštena. U tom slučaju djeluju mišići fleksori u zglobu lakta sa centalnim osloncem i logično bi bilo da se pokrene samo sistem podlaktice sa šakom. Ali, sila teže takođe aktivno djeluje prilikom zauzimanja novog položaja. Pregibanjem u zglobu lakta opuštene ruke težište se izvodi iz vertikale koja prolazi kroz centar zgloba ramena, koji predstavlja fiksnu tačku za ruku, odnosno zatvoreni kraj kinetičkog lanca.

Ukoliko bi dijelovali samo mišići fleksori u zglobu lakta, kao posljedica dejstva sile zemljine teže došlo bi do pomijeranja nadlaktice unazad sve dok se težište ruke, sada u novom položaju ne bi ponovo nalazilo vertikalno ispod centra zgloba ramena. Ova retrofleksija nije samo posljedica dejstva sile teže nego i komponente pritiska koja djeluje prema centru zgloba lakta. Sa dejstvo mišića prednje strane tijela, i to pretežno mišića trbušnog zida i mišića fleksora u zglobu kuka, je takođe specifično u otvorenom kinetičkom lancu. Primjer je podizanje nogu sa podloge pri čemu se noge mogu pomjeriti intenzivnim disanjem. Da bi se ovo ostvarilo, mišići moraju imati uporište u karlici i slabinskom dijelu kičmenog stuba uz jaku izometrijsku kontrakciju pripadajućih mišića.

Fiksiranje karlice će se izvršiti ako mišići trbušnog zida svojom kontrakcijom spriječe pomjeranje centralnih pripoja mišića fleksora u zglobovima kukova ka perifernim pripojima na femuru odnosno kostima potkoljenice. Zbog toga će se i trbušni mišići nalaziti u izometrijskoj kontrakciji. Otvoreni kraj kinetičkog lanca predstavlja noge odvojene od tla. U tom položaju održava ih izometrijska kontrakcija fleksora zgloba kuka, koji imaju fiksnu tačku na karlici i na lumbalnom dijeli kičmenog stuba. Karlicu učvršćuju trbušni mišići svojom izometrijskom kontrakcijom, koji svoju fiksnu tačku nalaze na prednjoj strani grudnog koša. Na taj način su noge preko karika kinetičkog lanca učvršćene za prednju stranu grudnog koša. Zbog toga osoba koja se nalazi u tom položaju pri intenzivnom disanju pomjera i noge.

Primjer otvorenog kinetičkog lanca - težište (TT) sistema nadlaktice, podlaktice i šake ostaju na istoj vertikali kad se izvrši fleksija lakta

Primjer otvorenog kinetičkog lanca koncentričnom kontrakcijom mišića inspiratora se posredno preko izometrijskih kontrakcija abdominalnih mišića i mišića fleksora u kukovima mogu pomjeriti noge u antigravitacijskom smjeru .

 Zatvoreni kinetički lanci Ova vrsta kinetičkog lanca javlja se u onim slučajevima kada se radi o onim dijelovima ljudskog tijela koji su učvršćeni na oba kraja. a cilj je da se specifičnim dejstvom u zatvorenom kinetičkom lancu izvrši određeno pomijeranje unutar oba zatvorena kraja kinetičkog lanca. .

U tom položaju. ma u kom dijelu tijela on bio zatvoren. samo ako postoji oslonac pa u tom slučaju može da dođe do izmjene fiksnog za mobilni pripoj i obratno. Najprostiji primjer dejstva u zatvorenom kinetičkom lancu najlakše se može da objasni na primjeru fleksora u zglobu lakta gdje se ruka nalazi u neutralnom opuštenom položaju opuštena niz tijelo ali prsti moraju biti oslonjeni na neku čvrstu podlogu. mišići mogu da stvaraju fiksne odnosno mobilne pripoje. Istovremeno će se u zglobu korijena šake izvršiti ekstenzija koja nije posljedica djelovanja eksten-zora šake nego je to posredno dejstvo antefleksora u zatvorenom kinetičkom lancu u izvršenju ovog pokreta. . ako djeluju mišići antefleksori u zglobu ramena doći će do antefleksije u zglobu ramena ali sa smanjenom amplitudom pokreta. Mora se naglasiti da samo u slučaju zatvorenog kinetičkog lanca.

Ako npr. Zavisno od toga da li je jedan kraj zatvorenog kinetičkog lanca opterećen ili nije. . Pošto stopalo nije opterećeno. osoba sjedi tako da stopala nisu opterećena ničim samo težinom potkoljenice i natkoljenice. U tom položaju se kontrahuju mišići ekstenzori u skočnom zglobu. zatvoreni kinetički lanac će se prostirati od karlice do stopala odnosno od oslonca na stolici gdje sjedi do oslonca stopala na tlu. može posredno dejstvo jednog mišića na susjedne karike tog lanca da bude drugačije. dejstvo ekstenzora u skočnom zglobu će biti sa centralnim osloncem. što znači da će se pripoj na pet-nim kostima približiti pripojima na potkoljenicama. Podizanjem peta od tla vrši se fleksija u zglobu koljena i zglobu kuka odnosno koncentričnom kontrakcijom mišića ekstenzora u skočnom zglobu se posredno izvrši i fleksija u kuku i koljenu.

Zavisno od toga kako pojedinac uspijeva u datim vremenskim intervalima postaviti dijelove svog aparata za kretanje i uključiti određene sile sa određenim intenzitetom. tada se vidi da se u funkci­ji pokreta smjenjuju otvoreni i zatvoreni kinetički lanci. Na osnovu volje i psihofizičke kondicije postižu se i bolji efekti u pokretu koji su posljedica djelovanja kinetičkog lanca. zavisi i kvalitet pokreta i kretanja uopće. . Ako se razmotre svi pokreti koji se dešavaju u ljudskom organizmu.

zatvoreni kraj kinetičkog lanca u perifernom predjelu .posrednim dejstvom mišića ekstenzora u skočnim zglobovima se može izvršiti fleksija u koljenima i kukovima O mišići ekstenzori u skočnom zglobu C .primjer zatvorenog kinetičkog lanca .

zatvoreni kraj kinetičkog lanca u perifernom predjelu .posredstvom dejstva mišića antefleksora u zglobu ra­mena može se izvršiti ekstenzija u ručnom zglobu A mišići antefleksori C .primjer zatvorenog kinetičkog lanca.

a da ostatak mogućnosti vršenja kontrakcije iskoristi za fiksaciju zgloba. Oni su prekratki za pokrete suprot­nog smjera tako da njihovi antagonisti također mogu da izvedu samo dio pokreta i tada se govori o pasivnoj insuficijenciji. . Višezglobni mišići su dugački i ne mogu da daju maksimalnu kontrakciju na svim zglobovima.  Karakteristike jednozglobnih i višezglobnih mišića Jednozglobni ili višezglobni mišići u odnosu na svoje protezanje utiču na pokrete jednog ili više zglobova pri čemu jednozglobni mišić je uvijek u mogućnosti da kontrakciju dovede do kraja i izvrši pokret. Oni postaju insuficijentni i tada se govorim o aktivnoj insuficijenciji.

Kada je koljeno u ekstenziji. prelazeći preko jednog zgloba koji veže te kosti. što im samim tim omogućava bogatiji i posebno karaktrističan rad na polugama. Zavisno od stepena pokretljivosti u tom zglobu kao i pravca pružanja mišićnih vlaka. Mišići mogu biti vezani za dvije kosti.  Primjer su mišići stražnje lože potkoljenice koji imaju funkciju fleksora u koljenu ali i funkciju ekstensora u zglobu kuka. Međutim. Određeni broj mišića prelazi preko dva pa i više zglobova. mišić na tim kostima vrši određene pokrete. mišići se olabave i tada se fleksija u kuku može izvesti do130°. . kada je koljeno u fleksiji hvatišta mišića stražnje lože natkoljenice se približe. tada je fleksija u u kuku moguća samo do 90° jer se mišići stražnje lože natkoljenice ne mogu više istegnuti i to je primjer pasivne insuficijencije.

.   U praksi se pominju dva karakteristična primjera: 1.supinacija Rad u ramenu. M. To potvrđuje njegovo učešće u aktu vršenja supinacije podlaktice. Kada se vrši supinacija podlaktice (a da ruka nije ni na šta fiksirana) u tom položaju ne može se olabaviti biceps jer je on kontrahovan. biceps brachii Funkcija ovog mišića je: -savijanje u ramenu . vuče svoje pripoje na skapuli (tada je pripoj na podlaktici fiksiran) i preko skapule vuče trup u strmoglavi položaj antefleksije trupa. prilikom izvlačenja stava na šakama.antefleksija -savijanje u laktu .fleksija -izvrtanje u podlaktici .

a zglob koljena ekstendirati. a dođe do kontrakcije ovog mišića. koljeno) nije fiksiran. rectus femoris Funkcija ovog mišića je: -ekstenzija potkoljenice -fleksija kuka  Ako ni jedan od zglobova (kuk. brzog trčanja. trčanja preko prepreka i slično. .2. M. što se događa kod snažnog zamaha. zglob kuka će se flektirati. Snažnom kontrakcijom ovog mišića na slobodnoj nozi saopćava se najveća brzina perifernom dijelu noge. i to stopalu.

Pokreti fleksije i ekstenzije se vrše u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. Principi pokreta glave i vrata . Atlantooccipitalis Atlantookcipitalni zglob je zglob koga čine fovea articularis superior atlantis i condyli occipitale. Art. Atlantoaxial Atlantoaksijalni zglob čine atlas i axis. Pokretljivost u ovom zglobu se vrši u horizontalnoj ravni oko vertikalne osovine. 1. Art. Pokreti laterofleksije se vrše u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine. U ovom zglobu se ostvaruje veliki obim pokreta. 2.POKRETI GLAVE I VRATA Pokreti glave i vrata se odvijaju u dva zgloba.

. a drugim na kosti kičmenog stuba i ramenog pojasa sa prednje strane. m. rectus colli Mjerenje pokreta se vrši i centimetarskom trakom pri čemu se mjeri rastojanje mentuma i jugularne jame. rectus capitis ant. Fiziološki iznosi 0 cm. Mišići koji su odgovorni za ovaj pokret su: m. Vrši se u sagitalnoj ravani oko frontalne osi. longus capitis m. To su parni mišići koji čist pokret izvode samo ako se kontrahuju u paru. Obim pokreta je 0450.    ANTEFLEKSIJA (ANTEFLEXIO) Antefleksija je savijanje glave naprijed odn odnosno pokret kojim se približava brada sternumu. longus colli m. Pokret vrše mišići koji jednim svojim krajem se pripajaju na kosti glave.

Obim pokreta je 0-300. . Mišići koji vrše ovaj pokret su:  m. Retrofleksiju vrše mišići koji se jednim svojim krajem pripajaju na kosti glave. Pokret se vrši u sagitalnoj ravni oko frontalne osi. longissimus capitis  m.EKSTENZIJA (RETROFLEXIOEXTENSIO) Retrofleksija je pokret savijanja glave unazad iza frontalne ravni. splenius MJERENJE obima pokreta vrši se i centimetarskom trakom pri čemu se mjeri rastojanje mentumiugulum ili linea nuchae-VII cervikalni kralježak. trapesius (pars descendens)  m. sternocleidomastoideus  m. semispinalis capitis  m. a drugim na kosti vrata i trupa sa zadnje strane.RETROFLEKSIJA . To su parni mišići koji čist pokret izvode samo ako se kontrahuju u paru.

       LATEROFLEKSIJA (LATEROFLEXIO) Laterofleksija je bočno pregibanje na jednu ili drugu stranu. rectus capitis lateralis MJERENJE pokreta vrši se i centimetarskom trakom. semispinalis capitis m. trapesius (pars descendens) m. . pri čemu se mjeri rastojanje lobulus uha acromion. longissimus capitis. sternocleidomastoideus mm.scaleni m. Obim pokreta je 0-450. splenius m. Pokret se vrši u frontalnoj ravni oko sagitalne osi. Mišići koji vrše pokret nalaze se sa jedne strane glave i vrata: m. m.

Funkcija mišića može se promijeniti zavisno od pomjeranja ili promjene hvatišta kao i od toga da li pojedini mišići djeluju samostalno ili u kombinaciji. sternocleidomastoideus Mjerenje obima pokreta se vrši pomoću uglomjera. splenius • rotatori glave na suprotnu stranu m. Mišići koji vrše pokret su: • rotatori glave na istu stranu m. 3. Pokret se vrši u horizontalnoj ravni oko vertikalne osi.    .  ROTACIJA (ROTATIO) Rotacija je uvrtanje glave na jednu ili drugu stranu. longus colli m. obliqus capitis superior m. Obim pokreta je 0-450. obliqus capitis inf.m. longus colli m.

kičmeni stub formira tri kolone zglobova koji su ojačani ligamentarnim vezama i na taj način je obezbjeđena kompaktnost. čvrstina i elastičnost. 5 lumbalnih kralježaka. 4. Da bi bili zadovoljeni biomehanički zahtjevi. Principi pokreta kičmenoga stuba . BIOMEHANIKA KIČMENOG STUBA Kičmeni stub se sastoji od: 7 cervikalnih kralježaka.     KIČMENI STUB Kičmeni stub predstavlja koštanu osovinu trupa i čvrst oslonac za pokrete dijelova tijela vezanih za njega.5 kokcigealnih kralježaka. 12 torakalnih kralježaka. 5 sakralnih kralježaka.

Jednu kolonu čine; -corpus vertebrae -discus intervertebralis:anulus fibrosus,nucleus pulposus -ligamentum longitudinale anterior -ligamentum longitudinale posterior. Dvije bočne kolone zglobova čine; -bočni zglobni nastavci -ligamenta flava. U torakalnom dijelu pripoj rebara doprinosi čvrstini, ali istovremeno i ograničava pokretljivost kičmenog stuba.

Pokretljivost kičmenog stuba u najvećoj mjeri zavisi od: -broja kralježaka u odredjenom području, -visine tijela kralješka, -veličine prečnika tijela kralješka -visine intervertebralnih diskova, -širine poprečnih nastavaka, -dužine, širine i položaja procesus spinosusa, -dužine mišića, ligamenata i zglobnih kapsula, -konstrukcije i oblika grudnog koša.

Na osnovu navedenih karakteristika pokretljivost određenog segmenta kičmenog stuba biće veća; -ako na istom prostoru postoji veći broj kralježaka, -ako su tijela kralježaka viša, -ako im je prečnik manji, -ako su intervertebralni diskovi viši, -ako su poprečni nastavci uži, -ako su procesus spinosusi kraći, uži i horizontalniji, -ako su okolne meke strukture duže, a kapsula labavija, -ako je poprečni dijametar grudnog koša manji, -ako je pokretljivost rebara veća, ako su rebra elastičnija.

Kičmeni stub nije građen poput ravnog štapa, već postoje krivine koje doprinose njegovoj boljoj funkciji. Krivine kičmenog stuba igraju važnu ulogu u statici i dinamici tijela. One povećavaju ukupnu dužinu kičmenog stuba. Najveća važnost krivina je u tome što povećavaju čvrstinu i otpor na pritisak, pa je zahvaljujući tome kičma čvršća 17 puta od kičme koja bi bila potpuno prava. Najveći činilac stabilizacije predstavlja aktiviranje mišića antagonista, dok u amortizaciji potresa po uzdužnoj osovini kičmenog stuba važnu ulogu imaju intervertebralni diskusi.

FIZIOLOŠKE KRIVINE LORDOSIS CERVICALIS  Cervikalnu lordozu gradi sedam prvih kralježaka. Ona leži u sagitalnoj ravni sa ispupčenjem naprijed. Ima veliku pokretljivost zbog: 1. velikog broja kralježaka na malom prostoru, 2. malog prečnika tijela kralježaka, 3. srazmjerno visokih intervertebralnih diskova, 4. kratkih, uskih, skoro paralelno postavljenih procesus spinosusa, 5. skoro horizontalno postavljenih procesus transversusa, 6. labavih veza izmedju zglobnih površina, 7. urođene veće pokretljivosti vratnog dijela kičmenog stuba.

KYPHOSIS THORACALIS Torakalnu kifozu gradi 12 torakalnih kralježaka. Ova krivina leži u sagitalnoj ravni sa ispupčenjem nazad. Slaba (najmanja) pokretljivost ovog segmenta je zbog: 1.zglobljavanja rebara sa tijelom kralješka, 2.vertikalno postavljenih procesus transverzusa, 3.jako ukošenih procesus spinosusa, 4.velikog prečnika tijela kralješka, 5.relativno niskih intervertebralnih diskusa, 6.zatezanja ligamenata sa zadnje strane kičmenog stuba

LORDOSIS LUMBALIS Lumbalnu lordozu gradi 5 lumbalnih kralježaka. Krivina leži u sagitalnoj ravni sa ispupčenjem naprijed. Pokretljivost je osrednja zbog: 1.relativno visokih medjupršljenskih diskova, posebno u nivou L5/S1, 2.zbog vertikalno postavljenih procesus transversusa, 3.donje površine trupova su udubljene i okrenute unazad, a gornje valjkasto ispupčene i okrenute u polje i prema naprijed, 4.poprečni nastavci su uski.

OS SACRUM ET OS COCCYGIS Završni dio kičmenog stuba čini 5 sakralnih i 3 do 4 kokcigealna kralješka koji medjusobno srastaju. Kretanje ovog dijela kičme su u sklopu pokreta karlice, donjih ekstremiteta i trupa.

konstitucija. I pored relativno velike ukupne pokretljivosti kičmenog stuba. pri izvodjenju antefleksije i retrofleksije. POKRETI KIČME KAO CJELINE Faktori koji utiču na pokretljivost kičmenog stuba su brojni i pored elemenata građe važna je profesija. . Položaj kičme održavaju mišići statičkom kontrakcijom. pa se prosječne srednje vrijednosti uzimaju kao orijentacione a ne egzaktne veličine. uzrast. kao i pomjeranjem karlice sa pokretom u kukovima prilikom izvodjenja laterofleksije. uvježbanost i sl. Pokreti kičmenog stuba se najčešče dopunjuju pokretima u kuko­vima. dok se pokreti održavaju dinamičkom kontrakcijom. to ipak nije dovoljno. Zbog toga su i razumljive velike razlike u obimu pokreta cijele kičme. pol. za najveći broj normalnih i životnih aktivnosti.

ANTEFLEXIO  Pokret antefleksije je pokret koji se vrši u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine.900. 3. Pokret antefleksije vrše mišići pregibači trupa i to istovremenom kontrakcijom parnih mišića. Obim pokreta je 0.m. 2.m.obliqus abdominis externus.psoas minor . 5.psoas maior 6.m.transversus abdominis.m. 4.obliqus abdominis internus. 1.m.m.rectus abdominis.

multifidus 3.mm.longissimus -m.350 . RETROFLEXIO Pokret retrofleksije je pokret koji se vrši u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine.transversus spinalis -m. Obim pokreta je 0.rotatores -m.m.erector spine -m.quadratus lumborum 4.iliocostalis 2.spinalis -m.m.m.interspinales .semispinalis -mm. Pokrete vrše mišići opružači kičme istovremenom kontrakcijom: 1.

serratus post.sup.iliocostalis 6.scaleni .quadratus lumborum 2.m.serratus post. Bočno pregibanje vrše pripadajući mišići i to fleksori i ekstenzori iste strane istovremenom kontrakcijom: 1.m.m. 4.  LATEROFLEXIO Laterofleksija trupa je pokret koji se vrši u frontalnoh ravni oko sagitalne osovine.inf. Obim pokreta je 0-350 .m.obliqus abdominis internus 5.m. 3.mm.

obliqus abdominis externus suprotne strane 3. strenocleidomastoideus iste strane 2.m.m. Obim pokreta je 0-450. ROTATIO Rotacija trupa je poret koji se vrši u horizontalnoj ravni oko vertikalne osovine. 3.psoas maior et minor suprotne strane .obliqus abdominis internus iste strane 2.m.m.transversospinale suprotne strane (b) u slabinskom dijelu kičmenoga stuba 1. Pokret vrše odgovorni mišići i to fleksori iste strane i ekstenzori suprotne strane istovremenom kontrakcijom: (a) u vratnom i torakalnom dijelu kičmenoga stuba 1.scaleni iste strane.m.mm.

slabi ekstenzor glave u paru  . clavicula Periferno hvatište . STERNOCLEIDOMASTOIDEUS    Centralno hvatište .M. rotator lica na suprotnu. linea nuchae Inervacija-n. fleksor glave u paru.manubrium sterni. mastoideus. Accessorius Funkcija -laterofleksor glave na istu stranu.proc.

Centralno hvatište . C7-C8 Funkcija . srednji i stražnji skaleni mišić.proc. rotatori na suprotnu stranu.MM.laterofleksori na istu stranu. transversus C4C6 Periferno hvatište . Čine je prednji. C2-C8. proc. SCALENI .M. MEDIUS. POSTERIOR     Skalenska skupina mišića pripada dubokoj skupini mišića lateralne strane vrata. prvo rebro. drugo rebro Inervacija -plexus cervicalis: C4C6. pomoćni inspiratori pri fiksiranom vratu .transversus C2-C7. transversus C3-C6. SCALENUS ANTERIOR.prvo rebro. proc.

rebarna hrskavica V-VII rebra Periferno hvatište -ramus superior ossis pubis Inervacija -nn. n. intercostales VII-XII. RECTUS ABDOMINIS Centralno hvatište .fleksor trupa pri stajanju.    M. fleksor karlice prema grudnom košu pri ležanju . lumbalis primum Funkcija .processus xyphoideus.

n. iliohypogastricus.. pecten ossis pubis. tuberculum pubicum. OBLIQUUS ABDOMINIS EXTERNUS     Centralno hvatište -V-XII rebro Periferno hvatište .sup. Inervacija-nn-intercostales V-XII. crista iliaca.linea alba. rotator na suprotnu stranu .M. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa i kičmenog stuba. spina ilica ant. n.

sup. Inguinale. n. iliohypogastricus. zadnja 3 rebra. OBLIQUUS ABDOMINIS INTERNUS Centralno hvatište -crista iliaca ant. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa. fascia thoracolumbalis Periferno hvatište -linea alba. rotator trupa na svoju stranu.intercostales VIII-XII. lig.    M. ramus superior ossis pubis Inervacija -nn.. povećava pritisak u abdomenu i djeluje kao pomoćni ekspirator . n.

    M. pravi struk . rotator na svoju stranu. n. iliohypogastricus. lig. crista iliaca. smanjuje trbušnu duplju i pomoćni je ekspirator uz ostale trbusne misice. TRANSVERSUS ABDOMINIS Centralno hvatište -6 posljednjih rebarnih hrskavica. n. intercostales VI-XII. fascia thoracolum-balis Periferno hvatište -aponeurosis abdominalis -linea alba Inervacija -nn. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa. sužava grudni koš. inguinale.

crista iliaca. costalis prva 4 lumbalna kralješka Inervacija -plexus lumbalis Funkcija -laterofleksor na svoju stranu.iliolumbale Periferno hvatište . lig.kada je grudni koš miran podiže karlicu . pomoćni ekstenzor. proc. QUADRATUS LUMBORUM Centralno hvatište .    M.XI-XII rebro.

erctor spinae je zajednički naziv za tri višedjelna površna mišića: M. vrata i tupa. ERECTOR SPINAE    M. te održava ravnotežu i jednostrana kontrakcija . glave.ekstenzor kičmenog stuba.nagiba i rotira glavu. vrat i trup na svoju stranu . SPINALIS M.M. ILIOCOSTALIS M. LONGISSIMUS Funkcija cjelokupnog mišića je: obostrana kontrakcija .

costae VII-XII i III -VII rebra Periferno hvatište -. THORACIS. spinales Funkcija -ekstenzor.PARS LUMBALIS. ILIOCOSTALIS . laterofleksor na svoju stranu..C2-C6 Inervacija -nn. rotator . crista sacralis. costae I -VI.angulus costae VXII. Tran.M. proc. CERVICIS    Centralno hvatište -crista iliaca.

spinosusi vratni. PARS THORACIS     Centralno hvatište -proc. TH11-L2 Periferno hvatište -proc spinosusi torakalne i cervikalne kičme Inervacija -nn. SPINALIS -PARS CAPITIS. PARS CERVICIS. C6TH2. spinales dorsales C2-TH8 Funkcija -ekstenzor i laterofleksor kičme .M.

crista iliaca. torakalne i cervikalne kičme Periferno hvatište -proc. spinales C2-L5 Funkcija . tran. transversus TH1 TH12 i C2-C7. LONGISSIMUS-PARS THORACIS.. proc.ekstenzor i laterofleksor Mišići duboke grupe su: . proc mastoideus ossis temporalis Inervacija -nn. CAPITIS      Centralno hvatište -crista sacralis. costarius L1L5 anguslis costae II-XII. pr.M. CERVICALIS. toracolumbalna fascija.

proc. thoracis. mammilares Periferno hvatište -arcus vertebrae cervikalne kičme. ROTATORES . torakalne kičme. lumborum Centralno hvatište -proc. proc. tran.    MM. proc spinosusi torakalne i lumbalne kičme Inervacija -nn. articulares inferiores cervikalne kičme. spinales C2-L5 Funkcija -extenzori i rotatori .pars cervicis.

cervicis Mm.ekstenzori kičme i rotiraju prema suprotnoj strani . Multifidi pokrivaju lamine arcus vertebrae od S4 -C2. MULTIFIDI . thoracis. spinales C3 -S4 Funkcija .   MM.m.multifidus lumborum. Najjači su u lumbalnom dijelu i prelaze dva .nn.tri kralješka. Inervacija .

ekstenzor.pars cervicis. INTERSPINALESES.MM. lumborum     Centralno hvatište -proc spinosisi Periferno hvatište -proc. spinales C2 -L5 Funkcija . laterofleksor. rotator . spinosusi Inervacija -nn. thoracis.

MM. transversusa Inervacija . spinales C2-L5 Funkcija . INTERTRANSVERSARII pars lumborum.nn. thoracis.ekstenzori. cervicis    Pružaju se između proc. laterofleksori kičmenog stuba i trupa .

. Zaštićen je rebrima. a donja dijafragma. Gornja granica šupljine je prvo rebro. prsni koš je šupljina u ljudskom tijelu smještena iznad trbušne šupljine.Principi pokreta grudnoga koša i disanja  Grudni.

 Važne strukture unutar grudne šupljine su: 1.Endokrine žlijezde: grudna žlijezda 5. bronhi i pluća 3. pulmonalne vene i vena azygos 2. Strukture kardiovaskularnog sistema: srce. šuplje vene. pulmonarna arterija. aorta.Strukture limfnog sistema: ductus thoracicus . Strukture respiratornog sistema: dušnik.Strukture probavnog sistema: jednjak 4.Strukture nervnog sistema: nervus vagus 6.

.coste spurie.  Koštani dio čine 12 pari rebara. Zadnja se dva para nazivaju lebdeća rebra (costae fluctuantes) ili kralježna rebra jer su vezana samo za kičmeni stub a ne za sternum ili hrskavicu sternuma. Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara. dijele hrskavičnu vezu sa prsnom kosti. poznata kao "lažna rebra". dok neki imaju i treći par. Prvih je sedam hrskavično povezano s prsnom kosti (sternum) -cos-tae vere. Naredna tri para.

 . smanjujući vanprsni pritisak i vukući zrak u pluća. Grudni je koš odvojen od trbušne šupljine (abdomena) plućnom dijafragmom (ošitom) koja ujedno regulira disanje. grudni koš se sa rebrima širi. Kad se dijafragma kontrahuje.

 Grudni koš predstavlja kinetički lanac i služi kao oslonac za: 1.pokrete karlice 4.glavu 2.pokrete disanja .ramene zglobove 3.

trbušne muskulature da se oslobodi periferno hvatište za pomoćnu disajnu muskulaturu. 2.pomoćnih mišića disanja da bi trbušni mišići dinamičkom kontrakcijom flektirali karlicu. Statička kontrakcija omogućuje fiksaciju grudnog koša i to: 1. . Prilikom disanja dolazi do promjena dijametara grudnog koša.

pogrbljen stav loš za disanje).dužine rebara i rebarnih hrskavicaduža rebra imaju veći uticaj na promjenu dijametra. Povećanje dijametra grudnog koša pri inspiriju zavisi od: 1.veličine leđne krivine (što je manja širenje je veće. primjer .nagiba rebara . 3. .hrskavica i hrskavica .veličine ugla rebro . 2.grudna kost. 4.ukošenija rebra imaju veću pokretljivost.

 provodi zrak od atmosfere do respiracijskog područja (nos.  vlaži.Respiratorni sistem ima nekoliko važnih funkcija:  osigurava izmjenu plinova između tijela i okoline. . pjevanju . grkljan. kihanje) zrak.  učestvuje pri govoru. smijanju. dušnik. ždrijelo.  igra ulogu u regulaciji acido-bazne ravnoteže za vrijeme opterećenja. dušnice). zagrijava i čisti (kašljanje.

regulacija disanja. difuzija respiracijskih plinova između alveola i krvi. transport plinova krvlju i tjelesnim tekućinama do stanica i od njih. .DISANJE      Disanje je proces izmjene plinova i može se podijeliti u četiri dijela: plućna ventilacija (proces izmjene zraka između atmosfere i pluća).

. 1. smanjenje pritiska zraka u plućima. Gradijent pritiska uzrokuje strujanje zraka dišnim putevima do alveola. MEHANIKA DISANJA Disanje se odvija u dvije faze. Udisaj ili inspirij Za vrijeme inspirija je kontrakcija inspiracijskih mišića. Za vrijeme inspirija pritisak u alveolama je niži od atmosferskog i iznosi 3 do -5 cmH2O.

2. Normalna vrijednost mu je -4 cmH2O. U ekspiriju tlak u alveolama je viši od atmosferskog i iznosi oko 3 cmH2O. Gradijent tlaka uzrokuje strujanje zraka dišnim putevima prema vani. Izdisaj ili ekspirij   U ovom aktu disanja dilazi do opuštanja respiratornih mišića i povećanja pritiska zraka u plućima. To je uzrokovano površinskom napetošću tekućine koja oblaže alveole i napetošću elastičnih vlakana u plućima. . Pluća neprestano teže kolapsu i odvajanju od torakalne stijenke. Ukupna tendencija pluća da kolabiraju može se mjeriti vrijednošću negativnog pritiska u intrapleuralnom prostoru. koji je potreban da spriječi kolaps pluća.

dijafragma 2. Glavni inspiracijski mišići su: 1.trbušni mišići 2. .unutarnji međurebreni mišići .vanjski međurebreni mišići .  Glavni ekspiracijski mišići su: 1.

3% ukupne potrošnje kisika.svladavanje elastičnog otpora pluća.svladavanje otpora u dišnim putovima . 3.smanjene plućne propustljivosti.kod opstruktivnih poremećaja kada duboko i sporo disanje smanjuje dišni rad.plitkog i ubrzanog disanje i 2.povećanog otpora u dišnom putovima. Normalno na rad disanja otpada 2 .   Prilikom disanja energija se troši na: 1. Dišni rad . 2. Smanjen dišni rad nalazi se kod: 1. 2. a može biti i veći od 30% ukupne potrošnje kisika kod: 1.svladavanje viskoznosti.

Npr. Također. Kod zdravih ljudi volumen zraka u plućima prvenstveno zavisi od njihove građe i veličine. različiti položaji mijenjaju volumen zraka. Pored toga u ležećem položaju povećana je količina krvi u plućima što također sa svoje strane smanjuje raspoloživi prostor u plućima . u ležećem stavu oni su uvijek manji jer u tom položaju trbušni organi potiskujući dijafragmu prema gore smanjuju zapreminu grudnog koša.

. Sredovječni ljudi dišu grudnim tipom disanja. Djeca i stari ljudi dišu dominantno abdominalnim disanjem zato jer je kod djece grudni koš još nedovoljno razvijen. a kod starih dolazi do sklerotičnih degenerativnih promjena koje onemogućavaju dovoljno širenje grudnog koša. Osnovni oblici disanja su trbušno i grudno disanje koje se ostvaruje pomoću pripadajuće muskulature.

AKTIVNOST MIŠIĆA PRI DISANJU  Aktivnost mišića pri disanju je različita. mišići inspirij miran ekspirij dubok miran ++ + ++ dubok dijafragma trbišni mišići + . dok pri dubokom ekspiriju najviše su angažovani trbušni mišići. Pri dubokom inspiriju najviše je aktivirana dijafragma.

Ona se veže za rub grudnog koša i učestvuje u disanju. a pošto se dijafragma veze i rubno za grudni koš. Prilikom kontrakcije dijafragme obara svoje kupole i spušta se u potpunosti do trbušnih organa. odižu se rebra bočno i na taj način se povećava horizontalni dijametar. Spustanjem dijafragme za 1cm poveća se zapremina grudne šupljine za oko 250 ml. . Spuštanjem dijafragme do trbušnih organa povećava se vertikalni dijametar. Dijafragma je mišić koji odvaja grudnu i trbušnu duplju.

jednog od najvažnijih mišića za disanje.prostor lijevo. prostora.c. mijenja se položaj dijafragme. granice dijafragme su 4. . U miru.   Tokom disanja.c.prostor desno i 5. i. i.c. Pri dubokom inspiriju dijafragma spušta se za 1-2 i.

uključeni su: KOSTOHUMERALNI MIŠIĆI 1.mm.m.m. trapasius 2. rhomboideus VRATNI MIŠIĆI 1. m. m.m. scaleni Pri forsiranom ekspiriju uključeni su trbušni mišići i leđni mišići 1. serratus anterior SPINOHUMERALNI MIŠIĆI 1. pectoralis maior et minor 2. m. latissimus dorsi .   Pri forsiranom disanju i to inspiriju. m. sternocleidomastoideus 2. iliocostalis 2.

  OLAKŠANO DISANJE Određeni položaji mogu olakšati disanje.podići ruke Pri ekspiriju potrebno je ramena postaviti u protrakciju.ekstendirati kičmeni stub 3. a ruke u antefleksiju i prema dole. . Pri inspiriju ti položaji su: 1.podići ramena 2.zabaciti ramena 4.

Ležeći na boku jedna strana grudnog je koša slobodnija. Stojeći i sjedeći položaj omogućava da 1.trbušni organi potisnu dijafragmu gore 2. dijafragma se spušta dole 2. Ležeći položaj na leđima 1.trbušna stijenka i rebra su podignuti.trbušni mišići su zategnuti 3. trbušni mišići su opušteni.    Dijafragma također pri određenim položajima može ima značajnu funkciju pri olakšavanju disanja. .

 Za određivanje funkcije disanja potrebno je poznavati osnovne parametre vezane za vrijednosti plućnog volumena i kapaciteta. Spirometrija je metodski postupak za mjerenje plućnih volumena i kapaciteta. .

    Plućni volumeni TV .ekspiracijski rezervni volumen: volumen koji se može forsirano izdahnuti nakon normalnog izdaha približno 1100 ml. omogućuje da zrak u alveolama ostane u stalnom kontaktu s krvlju između udaha da nema rezidualnog volumena. prosječno 1200 ml. . kod odraslog iznosi 500 ml (7 ml/kg). koncentracija plinova u krvi bi jako varirala prilikom svake inspiracije. IRV .rezidualni volumen: volumen zraka koji ostaje u plućima i nakon forsiranog izdaha.inspiracijski rezervni volumen: volumen zraka koji se može udahnuti povrh normalnog respiracijskog volumena približno 3000 ml.respiracijski volumen (tidal volume): volumen zraka koji se udahne i izdahne svakom respiracijom približno. ERV . RV .

Plućni kapaciteti Plućni kapaciteti predstavljaju kombinacija dvaju ili više volumena.  VC - vitalni kapacitet je najveća količina zraka koja se može izdahnuti poslije maksimalnog udisaja IRV + ERV + TV 65 - 75 ml/kg

FRC - funkcionalni rezidualni kapacitet ERV + RV količina zraka koja ostaje u plućima nakon normalnog izdisaja, normalno oko 2300 ml, o njemu ovisi ukupna zaliha kisika u organizmu za vrijeme apneje ta zaliha iznosi; FiO2 * FRC = 2300 * 0.21 = 480 ml, kod udisanja čistog kisika iznosi 2300 ml u tom slučaju hipoksemija nastaje nakon 4 - 5 min .

TLC - ukupni kapacitet pluća, maksimalni volumen do kojeg se pluća mogu raširiti oko 5800 ml. Dinamički plućni volumeni i protoci odražavaju promjer i cjelovitost dišnih putova mjere se volumeni i kapaciteti u jedinici vremena, FVC forsirani vitalni kapacitet; VC uz brzi, forsirani, puni izdisaj, FEV1 - forsirani izdahnuti volumen u prvoj sekundi normalno iznosi više od 75% FVCa, omjer FEV1/FVC govori o stupnju opstrukcije u dišnim putovima nije dovoljno osjetljiv za utvrđivanje ranih opstruktivnih promjena na malim dišnim putovima

PEF - vršni ekspiracijski protok, maksimalni volumen zraka izdahnut u jedinici vremena, normalno je veći od 200 L/min, pokazatelj je učinka bronhodilatatorne terapije u astmi □krivulja protok volumen, ispisuje se usporednim mjerenjem volumena i protoka tijekom maksimalnog udisaja i forsiranog izdisaja, odražava stanje plućnih volumena i dišnih putova tijekom čitavog resp. ciklusa CV - volumen zatvaranja, volumen pri kojem zbog porasta pleuralnog tlaka i povećanja tlačenja plućnog tkiva u donjim dijelovima pluća dolazi do zatvaranja malih dišnih putova, izražava se kao postotak VC-a. CC kapacitet zatvaranja malih dišnih putova CV + RV, odnos FRC i CC određuje stanje svake plućne jedinice normalno se CC nalazi ispod FRC s godinama se CC povećava, iznad 65. godine je jednak ili veći od FRC

Minutni volumen disanja

količina novog zraka koja u svakoj minuti dospije u dišne putove približno 70 ml/kg TV (respiratorni volumen) x frekvencija disanja Alveolarna ventilacija je dio minutnog volumena koji sudjeluje u izmjeni plinova, jednaka je minutnom volumenu minus mrtvi prostor, anatomski mrtvi prostor (iznosi oko 2 ml/kg, čine ga gornji dišni putovi i bronhioli do 17 generacije), alveole koje nisu perfundirane čine alveolarni mrtvi prostor, fiziološki mrtvi prostor je zbroj jednog i drugog. Može se izračunati modificiranom Bohrovom jednadžbom VD = TV*(PaCO2-PECO2)/PaCO2 Kod normalne plućne funkcije oko 2/3 svakog udaha sudjeluje u izmjeni plinova, mrtvi prostor normalno čini trećinu respiracijskog volumena

Kontrola disanja  Respiracijski ili dišni centar prima nervne i humoralne informacije i na osnovi njih regulira disanje. Humoralni kemoreceptori 1.Centralni kemoreceptori su smješteni u moždini. Reaguju na PCO2 i koncentraciju H+ u cerebro-spinalnoj tekućini 2.Periferni kemoreceptori su aortalna i karotidna tjelešca. Reaguju na PO2, PCO2, H+, i K+ u krvi. Neuralni input potiče iz motoričke kore ili skeletnih mišića. Pripadajući mišići su

M. PECTORALIS MAIOR- pars clavicularis, pars sternocostalis, pars abdominalis  Veliki prsni mišić je mišić lepezastog oblika koji čini veći dio gornjeg prednjeg dijela trupa. Mišićne niti polaze sa prsne polovice ključne kosti, prednje strane prsne kosti i sa hvatišta hrskavica svih pravih rebara, sve do šestog ili sedmog rebra. Od polazišta niti se spajaju u tetivu koja se hvata za veliki tuberkul nadlaktične kosti.  Centralno hvatište -medijalni dio klavikule, sternum i rebarne hrskavice od VII-XII rebra, ovojnica m. recti abdominis  Periferno hvatište - crista tuberculi maioris na humerusu Inervacija - nn. thoracales anteriores

Funkcija -adduktor nadlaktice, rotator prema unutra antefleksor nadlaktice, kada nadlaktica miruje podiže rebra, palpira se u aksili, spuštanje roletni -pokret naspram otpor (donje niti + posteriorne niti deltoideusa), cio mišić - prenosi ruku na suptornu stranu, ispruža ruku pri bacanju lopte, pri dubokom disanju, pri fiksiranom humerusu gura sternum gore i naprijed i povećava obim toraksa, pri disanju pomaže i seratus anterior

rebra od 5-3 Periferno hvatište -proc. ide prema gore i hvata se na lopaticu (vrh korakoidnog nastavka).     PECTORALIS MINOR Mali prsni mišić je mišić koji se nalazi na prednjoj strani trupa. coracoideus scapulae Inervacija -nn. Centralno hvatište . thoracales anteriores Funkcija -povlaci rame naprijed i dole i pomoćni je inspirator . Polazi sa 3. Mali prsni mišić pomaže pri disanju. rebra (prednje površine). 5.

thoracodorsalis Funkcija -adduktor nadlaktice. Centralno hvatište -proc. sa križne kosti (crista sacralis) i bočne kosti (stražnja trećina cristae iliacae o. LATISSIMUS DORSI Najširi leđni mišić je veliki.    M. crista sacralis mediana. svi lumbalni. ilium). Mišić polazi s šiljastih nastavaka posljednjih šest prsnih i svih lumbalnih kralješaka (putem leđne fascije). Inervacija -n. retrofleksor nadlaktice .crista tiberculi minoris humeri. Mišić se hvata na nadlaktičnu kost. spinosus zadnjih torakalnih kralježaka. crista iliaca. fascia toracolumbalis i angulus inferior scapulae Periferno hvatište . unutrasnji rotator. pljosnati mišić leđa.

vuće skapulu gore i medijalno i on je antagonist m.    M. dorsalis scapulae Funkcija . serratus anterior. transversus C6C7. Th1-Th4 Periferno hvatište -margo medialis scapulae Inervacija -n. .adduktor scapulae. RHOMBOIDEUS MAIOR ET MINOR Centralno hvatište -proc. priljubljuje scapulu uz grudni koš.

nervus subclavius Funkcija .     Potključni mišić (musculus subclavius) je kratki mišić koji se nalazi između ključne kosti i prvog rebra. Mišić polazi sa prvog rebra i nje­gove hrskavice (gornje strane). Mišić pomaže pri disanju.cartilago costae I.podiže prvo rebro. Centralno hvatište . spušta lateralni dio klavikule i istovremeno i rame M. a inervira ga nervus subclavius. ide prema gore i lateralno i hvata se za ključnu kost (donju stranu). (gornja strana) Periferno hvatište . SUBCLAVIUS .clavicula (donja strana leteralne trećine) Inervacija .

Periferno hvatište .    M. margo medialis scapulae i angulus inferior scapulae Inervacija -n.angulus superior scapulae. SERRATUS ANTERIOR Centralno hvatište -rebra od 9. thoracicus longus Funkcija -povlaći skapulu prema naprijed lateralnio i gore. -1. rotira skapulu i pomoćni je inspirator .

nn. pružaju se koso gore i nazad.    MM. INTERCOSTALES Centralno hvatište . EXTERNI: inspiratori. pružaju se koso dole i naprijed.rebra Periferno hvatište . obaraju rebra . INTERNI: ekspiratori.rebra Inervacija . podižu rebra 2.intercostales Funkcija 1.

rebra i lumbalni kralješci 3. Periferno hvatište . pars costalis.n.. xyphoideus. hrskavice 12. phrenicus Funkcija .inspirator .5.DIJAFRAGMA .pars sternalis. pars lumbalis     Centralno hvatište –proc.centrum tendineum Inervacija .-6.

Koštani elementi su: clavicula.Principi pokreta u ramenom pojasu  Rameni pojas čini koštano . Pomoću ramenoga pojasa omogućava se velika pokretljivost gornjih ekstremiteta. sternum.  .mišićni sistem između grudnog koša i gornjih ekstremiteta. scapula. dok sternoklavikularni i akromioklavicularni zglobovi povezuju te koštane elemente.

Ključna kost (clavicula)

Ključna kost služi kao pokretna, čvrsta potporna struktura s koje "vise" skapula i slobodna ruka, odmičući ih od trupa tako da ruka ima maksimalnu slobodu pokreta. Klavikula je pokretna i dopušta skapuli da se kreće na torakalnom zidu u skapulotorakalnom zglobu, povećavajući obim pokreta ruke. Fiksiranje klavikule, osobito nakon njenog podizanja, omogućuje podizanje rebara pri dubokoj inspiraciji. Klavikula tvori jednu od koštanih granica cervikoaksilarnog kanala (prolaza između vrata i ruke), dajući zaštitu neurovaskularnom snopu koji opskrbljuje ruku. Prenosi traumatske udare s ruke na aksijalni skelet.

Klavikula je postavljena hrizontalno i svojim lateralnim krajem je zabačena 30 stepeni unazad u odnosu na frontalnu ravan. Labave veze i specifična mehanička konstrukcija omogućavaju veliku pokretljivost klavikule jer; svi pokreti su u sternoklavikularnom zglobu gdje se nalazi oslonac i tačka obrta, veza sa skapulom je slaba jer skapula klizi po grudnom košu, zglobne plohe art. acromioclavicularis su skoro horizontalne. Klavikula vrši pokrete u sve tri ravni:

1. sagitalna - gdje se vrše pokreti naprijed (antepulsio) i nazad (retropulsio) 2. frontalna - gdje se vrše pokreti gore (elevatio) i dole (depresio) 3. horizontalna - gdje se vrše pokreti uvrtanja oko uzdužne osovine klavikule pri čemu lateralni kraj opisuje elipsu baze 12 cm.

Skapula nema čvrstih veza sa grudnim košem i kičmenim stubom. Vezana je samo mišićima uz grudni koš. U fiziološkim uslovima priljubljena je uz grudni koš, tako da je njena unutrašnja ivica udaljena od procesus spinozusa za oko 5 cm. Gornja ivica je u visini 2. rebra, a donja u visini 7. rebra. Pokreti skapule su specifični i odvijaju se kao klizanje jer: 1. nema čvrstih veza sa grudnim košem i kičmenim stubom, 2. široko je vezana uz humerus što omogućuje veliku pokretljivost ramenog zgloba, 3. sagitalna osovina skapule prolazi bliže angulus lateralis-u pa zato najveći luk opisuje angulus inferior.

LOPATICA (scapula)

Zglobovi odgovorni za pokrete u ramenom pojasu su: 1. art. sternoclavicularis Sternoklavikularni zglob je zglob gdje se uzglobljavaju sterum,klavikula i hrskavica prvog rebra. Ojačan je ligamentarnim vezama • lig. sternoclaviculare anterius et posterius • lig. costoclavicularae (dole) • lig. interclavicularae (gore)

2. art. acromioclavicularis Art. acromioclavicularis je zglob gdje se zglobljavaju klavikula i skapula. Zglob je ojačan vezama syndensmosis coracoclavicularis i lig. coracoclavicularae (osigurava veličini ugla od 700).

Pomoću ramenoga pojasa omogućava se velika pokretljivost gornjih ekstremiteta Pokreti koji se vrše u ramenom pojasu su: • podizanje - elevatio • spuštanje - depresio • primicanje - antepulsio • odmicanje - retropulsio

SKAPULARNA ELEVACIJA 0st15st
Primarni elevatori m. trapezius, n. accessorius XI

m. levator scapulae, n. dorsalis scapulae
Sekundarni elevatori

m. rhomboideus major, n. dors. scapulae m. rhomboideus minor, n. dors. scapulae

SKAPULARNA DEPRESIJA

1.m trapezius (pars ascendens) 2. m serratus anterior

rhomboideus minor. dors. n. n. scapulae m. scapulae Sekundarni retraktor m. rhomboideus major. trapezius. addukcija) 0st-15st Primarni retraktori m. accessorius XI .SKAPULARNA RETRAKCIJA (ekstenzija. n. dors.

abduktori) Primarni protraktor m. n. serratus anterior. pectoralis minor . thoracicus longus m.SKAPULARNA PROTRAKCIJA (fleksija.

M. Polazi sa poprečnih nas­tavaka vratnih kralježaka. LEVATOR SCAPULAE      Mišić podizač lopatice je mišić koji se nalazi na stražnjoj strani vrata i leđa. laterofleksor na svoju stranu i prema natrag . Centralno hvatište -tuberculi posteriores C1-C4 Periferno hvatište -angulus superior scapulae Inervacija -n. ide koso prema dolje i hvata se za medijalni rub lopatice. ako je skapula fiksirana onda je ekstenzor vratne kičme. dorsales scapulae Funkcija -podiže skapulu gore i medijalno.

razlikujemo na ovom mišiću: silazne niti . poprečne niti . M. uzlazne niti . Ima oblik trapeza. sa zatiljne kosti. sa šiljastih nastavka kralježaka (7.hvataju se za akromion i na greben lopatice. vratni i svi prsni).hvataju se za ključnu kost. Mišićne niti se skupljaju i hvataju se za ključnu kost (lateralna trećina stražnjeg ruba).hvataju se za lopaticu . Ovisno o smjeru. lopaticu i rameni vrh (acromion) na lopatici. Polazi široko. sa ligamentum nuchae.pars descendes. TRAPEZIUS . pars transversa. pars ascendens Trapezni mišić je mišić leđa koji je smješten najpovršnije.

    Centralno hvatište -linea nuchae superior.lig. pars transversa . lateralni dio clavicule i acromion Inervacija -plexus cervicalis i n. proc.adduktor skapule. a ako je rame fiksirano ekstenzor je glave i laterofleksor . lig. pars ascendens-vuče skapulu prema dolje. accesorius Funkcija -pars descendens-podiže rame i skapulu. supraspinale Periferno hvatište -spina scapulae. nuchae. spinosusi thoracalne kicme. protuberantia occipitalis externa.

Centralno hvatište .n. serratus anterior. dorsales scapulae Funkcija -adduktor scapulae.  .     M.proc. priljubljuje scapulu uz grudni koš i on je antagonist m. ROMBOIDEUS MAIOR ET MINOR Mišić se nalazi ispod trapezijusa. spinosusi C6-Th4 Periferno hvatište -margo medialis scapulae Inervacija .

Principi pokreta u ramenome zglobu  Rameni zglob (art. . Rameni zglob osobito je ran­jiv kod aktivnosti ruke iznad glave zbog velikog stresa na njegov stabilizirajući mehanizam koji čine statički stabilizatori (ligamento-labralni kompleks) i dinamički stabilizatori (mišići i rotatorne manžete). a ujedno i najnestabilniji zglob upravo zbog funkcije koju obavlja. humeroscapularis seu humeri) je najpokretljiviji zglob u ljudskom tijelu.

Tako nastala nestabilnost remeti sinhroni mehanizam između mišića rotatora lopatice i rotatorne manžete. Prekomjerna aktivnost ruke kod nekih zanimanja te sportova koji koriste ruku iznad glave proizvodi nekoliko sindroma prenaprezanja u području ramena. . Prekomjerna aktivnost ruke može oštetiti statičke i dinamičke stabilizatore ramena.

S obzirom na to da rameni pojas spaja gornje udove s trupom. daje oslonac nadlaktici i cijelom gornjem udu te omogućuje gibljivost ruku. . Rameni zglob i ruke imaju posebnu funkciju pri kretanju i održavanju ravnoteže. treba jačati i održavati aktivnost pripadajućih mišića kao i mišića nadlaktice koji također sudjeluju u učvršćivanju ramena.

. odguravanje.. Ne treba zaboraviti da su zbog važne uloge u svakodnevnom životu (podizanje. odlaganje. nošenje. oslanjanje. zbog čega se povećava mogućnost ozljeđivanja i nastanka strukturalnih promjena koje uzrokuju bol.. povlačenje.) mišići ramena. ramenog pojasa i nadlaktice najviše izloženi opterećenju. držanje. pridržavanje.

pregradio i ojačao kako bi se mogao suprotstaviti novim mehaničkim opterećenjima. a prirođene osobitosti građe zgloba pridonose nastanku habitualnog iščašenja ramena. Stoga pri ozljedama vrlo često u tom zglobu nastaje iščašenje. Rameni zglob tokom razvoja nije se potpuno prilagodio. .

konkavno. Zglobna tijela nisu razmjerno građena jer je glava nadlaktične kosti 2-3 puta veća od zglobne čašice. zglobno tijelo je glava nadlaktične kosti (caput humeri) koja ima oblik polukugle promjera 25-30 mm. . zglobno tijelo je zglobna čašica na bočnom gornjem kutu lopatice (cavitas glenoidalis). Ispupčeno.Građa ramenoga zgloba  Rameni zglob je spoj između lopatice (scapula) i nadlaktične kosti (humerus). Udubljeno. konveksno.

acromion i ligg. Sa gornje strane zglob je zaštićen lukom koji sačinjavaju processus coracoideus.  Zglobna kapsula građena od ligamenata je obilata i dozvoljava razmicanje zglobnih tijela za 2-5 cm. Zbog ovakve građe. U njemu su mogući svi tipovi pokreta i opsežne kretnje u svim smjerovima pa se rukom može dotaknuti svaki dio tijela. . rameni je zglob najpokretljiviji zglob u čovjekovu tijelu.coracoacromiale. Ukoliko se zglobna tijela previše udalje jedno od drugoga ligamenti se normalno zategnu i spriječavaju daljnji pokret. loptastog sinovijalnog troosovinskog zgloba. gibljivosti zglobnih tijela i obilate zglobne čahure.

rebra. Na gornjem kraju nalazi se glava (caput humeri) koja zajedno sa cavitas glenoidalis. čini rameni zglob. Ovaj nastavak služi za pripajanje mišića i veza. Na krajevima se nalaze dva zadebljala kraja. koja se nalazi na scapuli. do 7.  Scapula je stražnja kost ramenog pojasa okružena snažnim mišićima i prilijepljena je dorzalno od 2. Humerus je duga kost. trokutastog oblika i na svom vanjskom kutu ima široku zglobnu čašicu (cavitas glenoidalis) za uzglobljivanje sa glavom humerusa i jaki kljunasti nastavak (processus coracoideus) . . donji i gornji. Pljosnatog je izgleda. ima trostrano tijelo koje ima oblik prizme.

Kapsula ramenog zgloba je nestabilna i labava. Čašica je vrlo plitka i na njenim rubovima nalazi se usna (labrum glenoidale). glenohumeralia.   .coracohumerale i 3 ligg.5 cm. ali je ovim povećana opasnost od dislokacija. Njena funkcija je da otupljuje nagle pokrete zglobna glave u koju naliježe. što omogućava lakšu pokretljivost. Zglobna površina glave humerusa je u obliku polulopte sa promjerom od oko 2. Sa prednje strane zglobnu kapsulu pojačavaju ligamenti i to lig.

 Snažna veza lig. a svojim kontrakcijama reguliraju pokrete zgloba. zglob ramena osiguravaju okolni mišići koji ga okružuju sa svih strana. Pošto je zglobna kapsula nestabilna. coracohumerale stabilizira glavu hunerusa (caput humeri) uz čašicu i spriječava njezino spuštanje. Najčešće iskakanje kod ičašenja događa se u prednje-donjem dijelu jer je tu zglobna kapsula najmanje osigurana .

Podgrebeni mišić (m.Podlopatični mišić (m. To su :  1.deltoideus) 2.infraspinatus) 4.supraspinatus) 3.Veliki kružni mišić (m.Deltoidni mišić (m.teres maior) 6. i pet stražnjih mišića koji omogućavaju pokrete ovog zgloba.Mišići ramena  U mišiće ramena spadaju jedan bočni.subscapularis)  .Mali kružni mišić (m.teres minor) 5.Nadgrebeni mišić (m.

učestvuje u antefleksiji. retrofleksiji. Njegova baza je na prednjem rubu vanjskog kraja klavikule.clavicula. natuberositas deltoidea. na vanjskom rubu acromiona i na donjoj usni zadnjeg ruba grebena lopatice (spina scapule).abduktor nadlaktice. DELTOIDEUS (PARS CLAVICULARIS. ACROMIALIS ET SPINALIS)      Deltoidni mišić je trokutastog oblika. . a od nje je odvojen razvijenom sluznom kesom (bursa subdeltoidea).M.n.tuberositas deltoidea humeri Inervacija . Centralno hvatište . Ovaj mišić naliježe na vanjsku stranu zgloba ramena. rotatio ext i int. Sa svojom vrhom završava na vanjskom dijelu ramenice. axillaris Funkcija . acromion i spina scapulae Periferno hvatište .

n.M. nakon što prođe ispod lopatice (scapule).  Centralno hvatište -fossa supraspinata Periferno hvatište -tuberculum maius humeri Inervacija . i na dubokoj strani svoje jake fascije . SUPRASPINATUS      Nadgrebeni mišić (m.suprascapularis Funkcija .abduktor nadlaktice i on započinje taj pokret a nastavlja ga deltoideus . Završava se svojom tetivom na prednjem dijelu velike kvržice (tuberculm majus) na ramenoj kosti.supraspinatus) pripaja se u nadgrebenoj jami lopatice (scapule).

INFRASPINATUS Podgrebeni mišić (m.tuberculum maius na humerusu Inervacija . Svojom bazom se pripaja u podgrebenoj jami (fossa infraspinata).vanjski rotator . suprascapularis Funkcija . a svojim vrhom na velikoj kvržici ramene kosti (tuberculum majus) i to na njenom središnjem dijelu.     M.infraspinatus) je trokutastog oblika. Centralno hvatište -fossa infraspinata Periferno hvatište .n.

adduktor nadlaktice i rotator internus . subscapularis Funkcija . polazi sa donjeg dijela lopatice.n. teres major ograničava otvor.margo lateralis scapulae Periferno hvatište . Ovaj mišić.crista tuberculi maiores Inervacija . Centralno hvatište .teres major). čiju bazu zatvara collum chirurgicum humeri. TERES MAIOR      Veliki kružni mišić (m. a završava se na grebenu male kvržice ramenice (crista-tuberculi mi-noris). prolazi ispred hirurškog vrata ramenice (collum chirurgicum).M. zajedno sa m.

teres minor).margo lateralis scapulae Periferno hvatište .n. i na zadnjoj strani kapsule ra-menog zgloba.tuberculum maius Inervacija . axillaris Funkcija .vanjski rotator i adduktor . a završava se na velikoj kvržici ramenice (tuberculum majus). Centralno hvatište . ima polaznu tačku u gornjem dijelu vanjskog ruba lopatice (scapula).     M. TERES MINOR Mali kružni mišić (m.

a završava na maloj kvržici ramenice (tuberculum minus). SUBSCAPULARIS      Podlopatični mišić (m.unutarnji rotator . Centralno hvatište -facies costalis scapulae Periferno hvatište -tuberculum minus Inervacija . odlikuje se snažnim trokutastim tijelom.M.subscapularis). Počinje iz podlopatične jame (fossa subscapularis).n subscapularis Funkcija .

troosovinski sferoidni zglob u ljudskom tijelu. Pokreti u ramenom zglobu su.Funkcionalnost mišića ramenog zgloba  Zglob ramena je najpokretljiviji. fleksijaekstenzija. abdukcija-addukcija i vanjska i unutarnja rotacija. To je zglob u kojem se pokreti odvijaju u sve tri prostorne ravni. .

pectoralis major (klavikularni dio) nn.ANTEFLEKSIJA u ramenom zglobu 0-900. n. axillaris. C5 m. deltoideusa. biceps. Maksimalno podizanje nadlaktice kroz fleksiju iznosi 1200 s. n. C5-C6 Sekundarni m. Pri vršenju fleksije istovremeno se vrši podizanje fleksori pectorales. n. ali po pravilu nije moguće dostići vertikalu. s rotacijom lopatice od 90-1800 Primarni fleksori Prednji dio m. musculocutaneus. musculocutaneus. C5-T1 m. nadlaktice i pomjeranje ramenog pojasa naprijed uz C5-C6 istovremenu spoljnu rotaciju skapule da bi se pomakao caput humeri odnosno tuberculum maius. jer je za to potrebno zabacivanje trupa unazad povećanjem lumbalne lordoze. . coracobrachialis.

RETROFLEKSIJA u ramenom zglobu. jer je dovoljna sila gravitacije. lig. 0-500 s rotacijom lopatice od 180-900  Retrofleksija ili ekstenzija je ograničen pokret u kome veći dio izvodi rameni pojas. spuštanje nadlaktice koja je bila flektirana vrši se bez učešća mišića ekstenzora. coracohumerale i mišića infraspinatusa i subscapularisa. Pokret je ograničen u ramenom zglobu zbog zatezanja zglobne kapsule. . Iz stojećeg stava.

tada se uključuje i m. . a to je kada se nadlaktica lagano spušta iz fleksije do neutralnog položaja. Ponekad mišići fleksori ekscentričnom kontrakcijom usmjeravaju djejstvo sile zemljine teže. m. pectoralis maior spuštajući rame i okrečući cavitas glenoi-dalis naniže i upolje. ako se ekstenzija nadlaktice vrši protiv otpora. rhomboideus. trapesius (pars transversai ascendens) i m. Ali.

U tom momentu je potrebno izvršiti vanjsku rotaciju što povećava obim pokreta za najviše 5 0. C6 m. m. C5. deltoideusa. supraspinatus koji u tom polažaju ima najpovoljniji obrtni momenat. axillaris. Abdukciju započinje m. U daljem Abdukcija u ramenom zglobu je moguća samo do 90-950C5-C7 obimu pokreta uključuje se i scapula kao i mišići sinergisti. . Dalji obim pokreta moguć je uz sudjelovanje skapule akcijom mišića koji obrču donji ugao skapule upolje (teres minor. n. n. m. a zatim taj pokret nastavlja m. deltoideus koji svojim koncentričnim kontrakcijama. glenohumerale inf. C5. 0-90 0.pars spinalis)  .thoracicus longus. supraspinatus. infraspinatus.ABDUKCIJA u ramenom zglobu. suprascapularis. s rotacijom lopatice do 180 Primarni abduktori srednji dio m. do ugla 90-950. deltoideus . C6 Sekundarni abduktori prednji i stražnji dio deltoideusa m. Dalje izvođenje pokreta onemogućeno je sudaranjem tuberculum maius-a i akromiona ili gornje ivice cavitas glenoidali i zatezanja lig. n. serratus anterior (direktno djelujući na skapulu).

sa amplitudom do 150 Primarni aduktori m. subscapularis inferor. a čista adukcija od 90-0 0 Addukciju vrši dio m. n. s rotacijom lopatice od 180-90 0. axillaris gravitacije ili ekscentrične kontrakcije mišića abduktora. m. C5-T1 m. teres je rezultat djelovanja nadlaktice major. deltoideusa. n. n. .pectoralis major i m.ADDUKCIJA u ramenom zglobu 180-0 0 i 0-450. latissimus dorsi. C6-C8 Sekundarni Addukcija aduktori m. thoracalis anterior. deltoideusa. thoracodorsalis. tada se uključuju mišići ramena. C6-C7 prednji dio m. Ako se vrši u ležećem položaju ili protiv otpora. pectoralis major. pectoralis minor. n.

UNUTARNJA ROTACIJA Unutrašnju rotaciju vrši m. vertikalnoj osovini u ramenom zglobu 00-900 . subscapulares m.latisimusa dorsi. subscapularis. subscapularis inferior Sekundarni unutarnji prednji Unutrašnja i vanjska rotacijadio m. teres major. thoracales anteriores m. . amplituda unutrašnje rotacije je do 55° Primarni unutarnji rotatori m.subscapularis uz pomoć m. n. medijalni i lateralni nn. Interna rotacija je kombinacija pokreta nadlaktice i ramenog pojasa jer se tada rame pomjera nazad a skapula abducira. deltoideusa odvijaju u su pokreti koji se rotator horizontalnoj ravni. n. gornji i donji nn. latissimus dorsi. pectoralis. thoracodorsalis m.

n. grana n. suprascapularis m. teres minor.teres minor i m. deltoideusa Sekundarni vanjski rotator Vanjska rotacija se vrši do 50 0. ali uz addukciju skapule povćava se do 90 0.VANJSKA ROTACIJA Vanjsku rotaciju vrše m. . Posmatra se pri flektiranoj podlaktici. infraspinatus.infraspinatus. amplituda vanjske rotacije je do 40° u ramenom zglobu 00-900 Primarni vanjski rotatori m. axillarisa stražnji dio m. jer se u suprotnom dodaje i pokret supinacije ili pronacije.

supraspinatus. teres minor i m. a sa stražnje strane tetive infraspinatusa i teres minora. Rotatorna manžeta je tetivno-mišićna ovojnica koja gotovo sa svih strana pokriva i pojačava zglobnu kapsulu ramenog zgloba s kojom je djelomično srasla. s gornje strane tetiva supraspinatusa. Tetiva supskapularisa ojačava zglobnu čahuru s prednje strane. m. m. subscapularis. . infraspinatus. Mišići rotatorne manšete su: m.

 Subscapularis omogućuje unutarnju rotaciju. Mišići rotatorne manžete spuštaju glavu nadlaktične kosti prema zglobnoj površini na lopatici. . Slabost mišića rotatorne manžete može uzrokovati pomak glave nadlaktične kosti prema gore zbog povlačenja deltoidnog mišića. a infraspinatus i teres minor pomažu u vanjskoj rotaciji.

 . koje umanjuju trenje okolnih tetiva. Funkcionalno gledajući. sluznih vreća. Tako oni djeluju kao poluga omogućujući deltoidnom mišiću da nastavi s daljnjim pokretom. Mišići rotatorne manžete dinamički stabiliziraju nadlaktičnu kost čineći depresiju i fiksaciju njene glave u odnosu na zglobnu površinu na lopatici (glenoid). Oko ramenog zgloba nekoliko je burza. tetiva duge glave bicepsa pripada rotatornoj manžeti.

art radio-ulnare. humero radialis. . a art. Humerus i ulna formiraju art.Principi pokreta u lakatnome zglobu    Lakatni zglob (articulatio cubiti) je složeni zglob (articulatio composita) koji se sastoji od triju zglobova koje obavija zajednička zglobna ovojnica. humero .  U sastav lakatnog zgloba ulaze 3 kosti: humerus. radius i ulna i formiraju art.ulnaris seu cubiti. art humero-ulnare. humeroradialis seu cubiti grade humerus i radijus.

Zglobne površine međusobno su povezane zglobnom ovojnicom.   Art. anteriorno i posteriorno. U lakatnom zglobu trohleu nadlaktične kosti (trochlea humeri) prima incisura trochlearis ulnae. a gla­va nadlaktične kosti (capitulum humeri) uzglobljuje se s glavom palčane kosti (caput radii). radioulnaris distalis je spoj caput ulnae i incisurae radii. Art. radioulnaris proximalis je spoj circumferentio articularis radii i incisurae radialis ulnae. koja je zadebljana medijalno i lateralno a u manjoj mjeri. Između radijusa i ulne je zategnuta čvrsta fibrozna membrana (membrana interossea antebrachii). .

Ligamentum anulare radii. Ligamentum collaterale radiale. 3. Ta se zadebljanja obično se opisuju kao zasebni ligamenti: 1. a u radioulnare pokreti pronacije i supinacije. Ligamentum collaterale ulnare. 2. Ligamentum quadratum. U zglobovima humeroradiale i humeroulnare odvijaju se pokreti fleksije i ekstenzije.  .

ali lakat postavlja šaku na željeno mjesto i učestvuje u aktivnostima svakodnevnog života (posebno pri jedenju). aktivno guranje predmeta ispred sebe (kolica) i slični pokreti važni za svakodnevne aktivnosti. Sinergističkim djelovanjem mišića lakta i ramena omogućuju se precizni pokreti . Rame nosi ruku. Pri ekstenziji u lakatnom zglobu omogućeno je dosezanje željenog cilja.

  Za pokrete ispred tijela uključeni su fleksori lakta i fleksori. Za pokrete iza tijela uključeni su ekstenzori lakta i abduktori i lateralni rotatori ramena i retraktori skapule. što nije funkcionalno niti ekonomično. U tim slučajevima šaka može dotaći usta samo naginjanjem trupa.   . Kod oštećene funkcije lakta limitirana je funkcija gornjih ekstremiteta. adduktori i medijalni rotatori ramena i protraktori skapule.

fleksija podlaktice snagom nadmašuje ekstenzore. Fleksija u supinaciji je znatno slabija od fleksije u pronasciji što se objašnjava povoljnijim položajem m. abductor pollicis brevis. biceps brachii. C6. n.. n.C7 . exten­sor carpi radialis longusa uz snagu m. brachioradialisa i m. Snaga mišića fleksora nije konstantna i zavisi od položaja podlaktice u odnosu na nadlakticu. medianus. m.150/160 0 Primarni abduktori  Po nekim autorima. radialis. abductor pollicis long.Articulatio humeroradiale et humeroulnare FLEKSIJA 0 .C7 m.

radialis  Ekstenzija podlaktice vrši se uglavnom dejstvom gravitacije.To dovodi do zaključka da su ruke prilagođene pokretima pejanja i izvlačenja na rukuma jer je fleksija najjača kada su ruke iznad glave. n. anconeus. dok su ekstenzori nejefikasniji ako su ruke spuštene. radialis m. nešto je manja pri podignutim rukama iznad glave a najslabija je pri položaju ruku u horizontali naprijed. n.00/ -50 Primarni ekstenzor Sekundarni ekstenzor m. dok paraliza fleksora predstavlja daleko teže onesposobljenje. triceps brachii. To objašnjava i zašto bolesnici sa paralizom ekstenzora podlakta mogu da vrše čitav niz pokreta. Ekstenzija je najsnažnija kada je nadlaktica spuštena uz trup. .EKSTENZIJA 160 .

radialis Sekundarni supinator PRONACIJA 0-900 m. n. prednja interosealna grana n. medianusa Sekundarni i supinacija su carpi radialis. n. musculocutaneus m. n. medianus m. pronator teres. a dole oko capitulum ulnae. radialis Primarni pronatori m. vrše oko Pronacija pronator osovine podlakta koja prolazi gore sredinom capitulum radii.Articulatio radioulnare SUPINACIJA 0-900 Primarni supinatori m. Zbog toga gornji kraj žbice okreće se oko svoje osovine (u mjestu). flexor pokreti koji n. . n. je funkcionalan položaj za šaku. supinator. brachioradialis. a donji kruži oko lakatne kosti kao osovine. biceps brachii. Međupokret. kada je dlan okrenut medijalno. pronator quadratus. semedianus uzdužne m.

  Pronacija i supinacija su pokreti koji se vrše oko uzdužne osovine podlakta koja prolazi gore sredinom capitulum radii. palac medijalno i ulna i radijus su ukrštene. je funkcionalan položaj za šaku. palac je lateralno i paralelno su postavljene ulna i radijus. Pokret pronacije predstavlja pokret pri kome je dlan okrenut prema dole. a dole oko capitulum ulnae. Zbog toga gornji kraj žbice okreće se oko svoje osovine (u mjestu). . kada je dlan okrenut medijalno. Pokret supinacije je pokret pri kome je dlan okrenut prema gore. a donji kruži oko lakatne kosti kao osovine. Međupokret.

. Pokret se može i dalje poećavati ako se uključi pokret kičmenog stuba. Snaga vršenja pokreta pronacije zavisi od ugla pod kojim se vrši pokret. Pod uglom od 90 0 snaga pronacije je manja nego ako je ruka opružena. Uz rotaciju nadlaktice pokret se može povećati i do 260 0.  Pokreti pronacije i supinacije imaju obim pokreta i do 175 0 ako se uključe okolne strukture. kada se dobije obim pokreta i veći od 300 0. a ako je uključena i abdukcija nadlaktice pokret je obima 300 0.

Ovu promjenu označavamo kao teniski lakat (tenis elbow).  To je zato što su pripoji svih pronatora izuzev m. pronator teres flektiranjem podlaktice skraćeni. Fleksija i ekstenzija su uredni i bezbolni. U predjelu epikondila humerusa može se javi jaka bolnost koja je uzrokovana ponavljanim prenaprezanjnima osobito pri rotatornim kretnjama lakta zbog mikro traumatriziranja na pripojima mišića koji se vežu za lateralni epikondil (ekstenzori). .

brachioradiali .pomoćni fleksori .triceps.Intermuskularna septa     prednji odjeljak . anconeus ekstenzori podlaktica .fleksori stražnji odjeljak . .brachioradialis. pronator teres.biceps brachii.

tuberositas radii Inervacija .biceps brachi. Mišić polazi tetivom sa lopatice (supraglenoidalna kvržica lopatice) dugom glavom koja prolazi kroz rameni zglob.n.fleksor i supinator . m. musculocutaneus Funkcija . kao i kratkom glavom koja polazi s korakoidnog nastavka lopatice. brachialis . coracobrachialis. processus coracoideus Periferno hvatište . inervirani su od n. musculocutaneusa M. BICEPS BRACHI      Dvoglavi nadlaktični mišić prednje strane nadlaktice. m.NADLAKTICA (PREDNJA GRUPA) m.tuberculum supraglenoidale. Ima dvije glave-caput longum et caput breve. Centralno hvatište . Mišićne niti obiju glava se spajaju i hvataju se za palčanu kost.

facies anterior humeri.n. radialis Funkcija . priprema lakat za povoljniju funkciju bicepsa brachii. BRACHIORADIALIS     Centralno hvatište .fleksor podlaktice.M.processus styloideus radii Inervacija . septum intermuscularis Periferno hvatište . postavlja podlakticu između supinacije i pronacije  .

antefleksor nadlaktice . CORACOBRACHIALIS        Kljunastonadlaktični mišić mišić nadlaktice koji je inerviran od nervus musculocutaneus. Mišić polazi sa lopatice (korakoidnog nastavka). niti mu idu prema dolje i hvataju se za medijalnu stranu nadlaktične kosti (srednja trećina). Centralno hvatište processus coracoideus scapulae Periferno hvatište .facies anterior humeri Inervacija -n. musculocutaneus Funkcija.M.

musculocutaneus Funkcija.M.tuberositas ulnae Inervacija -n. BRACHIALIS     Centralno hvatište donja polovina prednje strane humerusa Periferno hvatište .fleksor podlaktice .

pronator. medianus Funkcija.facies laterale radii Inervacija -n.NADLAKTICA (STRAŽNJA GRUPA) M. laterale et mediale     Centralno hvatište . radialis Funkcija. processus coronoideus Periferno hvatište . caput ulnare     Centralno hvatište . TRICEPS BRACHI. fleksor . obje strane sulcus nervi radialis Periferno hvatište .caput longum.olecranon Inervacija -n. PRONATOR TERES-caput humerale.ekstenzor M.tuberculum infraglenoidale .epicondylus medialis humeri .

MIŠIĆI PODLAKTICE (Musculi antebachii) Mišići podlaktice se topografski dijele u tri skupine    prednju lateralnu stražnju .

Topografski prema dubini smješataja. dijele se na 4 sloja: 1.površni sloj (od radijalno ka ulnarno) .sloj .I. prednja podlaktična grupa  Ovi mišići su po svojoj funkciji fleksori šake i prstiju kao i pronatori podlaktice.

processus coronoideus ulnae (medijalni dio) Periferno hvatište .n.caput ulnare . PRONATOR TERES     Centralno hvatište .M. medianus Funkcija .pronira podlakticu .facies lateralis radii (srednji dio) Inervacija .caput humerale -epicondylus medialis humeri .

bazalni dio) Inervacija .M. medianus Funkcija . pronira i radijalno abducira šaku .n.flektira.ossis MTC II (palmarna strana.epicondylus medialis humeri Periferno hvatište . FLEXOR CARPI RADIALIS     Centralno hvatište .

ossis MTC II (palmarna strana. bazalni dio) Inervacija .flektira. FLEXOR CARPI RADIALIS     Centralno hvatište .epicondylus medialis humeri Periferno hvatište .n. pronira i radijalno abducira šaku . medianus Funkcija .M.

M. flektira šaku . medianus Funkcija .aponeurosis palmaris Inervacija .nateže palmarnu aponeurozu.n.epicondylus medialis humeri Periferno hvatište . PALMARIS LONGUS     Centralno hvatište .

olecranon (medijalna strana) Periferno hvatište .os pisiforme.caput humerale epicondylus medialis humeri . ulnaris Funkcija .n. baza IV. FLEXOR CARPI ULNARIS     Centralno hvatište . i V. ulnarno abducira šaku .M. os hamatum. MTC kosti Inervacija .caput ulnare .fleksor.

medianus Funkcija .n.phalanx media digg. te šaku     . FLEXOR DIGITORUM SUPERFITIALIS Centralno hvatište . II-V Inervacija . sloj (radijalno ka ulnarno) M.caput humeroulnareepicondylus medialis humeri processus coronoideus ulnae (medijalna strana) Periferno hvatište .2.flektira srednju falangu i cijeli prst.

facies anterior radii (srednji dio). medianus Funkcija .3. FLEXOR POLLICIS LONGUS Centralno hvatište . sloj (radijalno ka ulnarno) M. membrana interossea antebrachii Periferno hvatišta .n.phalanx distalis pollicis (bazalni dio prednje strane) Inervacija .flektira distalnu falangu palca i cijeli palac     .

n. FLEXOR DIGITORUM PROFUNDUS     Centralno hvatište -facies anterior ulnae.n. membrana interossea antebrachii Periferno hvatište . te šaku . ulnaris (za IV-V prst) Funkcija .flektira distalnu falangu i cijeli prst.distalna flanga II.M.-V. prsta (bazalni dio prednje strane) Inervacija . medianus ( za II-III prst) .

sloj .pronira podlakticu .n.duboki sloj M. PRONATOR QUADRATUS       Centralno hvatište .facies anterior ulnae (distalni dio) Periferno hvatište . medianus Funkcija .4.facies anterior radii (diatalni dio) Inervacija .

septum intermusculare brachii laterale Periferno hvatište .flektira podlakticu . površni sloj (radijalno ka ulnarno) M. Inervirani su od n. BRACHIORADIALIS     Centralno hvatište -margo lateralis humeri (donji dio).n.processus styloideus radii Inervacija .II. lateralna podlaktična grupa   Ovi mišići su po svojoj funkciji ekstenzori šake. Topografski se dijele u površni i duboki sloj. supinatori podlaktice i fleksori podlaktice. radialis Funkcija. 1. radialis-a.

EXTENSOR CARPI RADIALIS LONGUS     Centralno hvatište . epicondylus lateralis humeri. radialis  Funkcija . (dorzalna strana baze)  Inervacija -n.ekstendira i radijalno abducira šaku i flektira podlakticu .os MTC II.M.margo lateralis humeri. septum intermusculare brachii laterale  Periferno hvatište .

epicondylus lateralis humeri.n.lig.collaterale radiale. crista supinatoria ulnae Periferno hvatište . EXTENSOR CARPI RADIALIS BREVIS     Centralno hvatište . radialis Funkcija .supinira podlakticu .facies posterior radii (proksimalni dio) Inervacija .M.

collateraleradiale.epicondylus lateralis humeri.facies posterior radii (proksimalni dio) Inervacija .duboki sloj M.n. radialis Funkcija . crista supinatoria ulnae Periferno hvatište .2. lig.supinira podlakticu . SUPINATOR     Centralno hvatište .

ANCONEUS     Centralno hvatište . Topografski. 1. stražnja podlaktična grupa Ovi mišići su po svojoj funkciji ekstenzori šake i prstiju. Svi mišići su inervirani od n.ekstenzor i pronator podlaktice  . radialis Funkcija . površni sloj (od radijalno prema ulnarno) M. prema dubini smještaja.III.olecranon (lateralni dio) Inervacija .epincondylus lateralis humeri Periferno hvatište . dijele se u površni i duboki sloj. odmicači palca i sudjeluju u ekstenziji podlaktce.n. radialis-a.

aponeurosis dorsalis dig.-V. II. srednje falange II. membrana interossea antebrachii.n.epicondylus lateralis humeri.M. prsta i šake M.ekstendira mali prst . Inervacija . membrana interossea antebrachii.aponeurosis dorsalis digg.-V. EXTENSOR DIGITORUM     Centralno hvatište .epicondylus lateralis humeri. V..n. fascia ante-brachii Periferno hvatište . radialis Funkcija-ekstenzor II. radialis Funkcija .-V. EXTENSOR DIGITI MINIMI     Centralno hvatište . prsta (dozalno) Inervacija . fascia ante-brachii Periferno hvatište .

M. fascia antebrachii-caput ulnare olecranon. facies posterior ulnae Periferno hvatište . lig. EXTENSOR CARPI ULNARIS     Centralno hvatište -caput humerale epicondylus lateralis humeri.os MTC V.n. membrana interossea antebrachii. radialis Funkcija . collaterale radiale. (dorzalna stana bazalnog dijela) Inervacija .ekstendira i ulnarno abducira šaku .

os MTC I.duboki sloj (od radijalno ka ulnarno) M. ABDUCTOR POLLICIS LONGUS     Centralno hvatište -facies posterior radii et ulnae.2. radialis Funkcija . EXTENSOR POLLICIS BREVIS     Centralno hvatište .n. membrana interossea antebrachii Periferno hvatište . Inervacija .proksimalna falanga palca (dorzalna strana) Inervacija .ekstendira proksimalnu falangu palca i radijalno abducira šaku . radialis Funkcija .facies dorsalis radii (granica srednje i distalne trećine).abducira palac i šaku M. membrana interossea an-tebrachii Periferno hvatište .n.

ekstendira drugi prst i šaku . radialis Funkcija .EXTENSOR POLLICIS LONGUS     Centralno hvatište . II. membrana interossea antebrachii Periferno hvatište .ekstendira distalnu falangu i cijeli palac.aponeurosis dorsalis dig. abducira palac i šaku M.n. membrana intrerossea antebrachii Periferno hvatište .facies posterior ulnae (granica srednje i distalne trećine). EXTENSOR INDICIS     Centralno hvatište . radialis Funkcija .facies posterior ulnae (srednja trećina).distalna falanga palca (dorzalna strana) Inervacija . Inervacija -n.

lig. sinovijalni. Zglobovi su ojačani ligamentarnim vezama . .Principi pokreta u ručnome zglobu    Ručni zglob (art. Ručni zglob je jajoliki zglob. oko 800 ) i pokreti radijalne (oko 15 0 ) i ulnarne abdukcije (oko 350) u frontalnoj ravnini. radiocarpalis) čine kosti radius. lunatum. radiocarpalni palmarni i dorzalni intercarpalni ligamenti. ulna i kosti karpusa. triquetrum. hamatum. collaterale radiale et ulnare. capitatum. a II reda . Art. Zglobovi koji se formiraju između kostiju ručnog zgloba su art. dvoosovinski između palčane i kosti zapešća u kojem su moguće kretnje fleksije (oko 850 ) i ekstenzije (dorzalne fleksije. os scaphoideum. radioulnare. intercarpea formiraju kosti I reda. os lunatum i art. trapesoideum. os trapesium. os scaphoideum. radiocarpalis kojeg čine radius.

extensor carpi radialis longus n. C6 DORZALNA FLEKSIJA m. extensor carpi radialis brevis. n. extenzor digitorum Uloga ekstenzora je i pri pronaciji šake kada se suprostavljaju sili gravitacije koja djeluje na šaku (tipkanje na mašini ili sviranje klavira). extensor carpi ulnaris.C6 0 -70 0 Primarni ekstenzori m. C7 . radialis. radialis. radialis.EKSTENZIJA ŠAKE . extenzor indicis m. n. (C7) m. C6 (C7) m. Slabost ovih mišića vodi visećoj šaci.

extensor pollicis longus. flexor carpi radialis. radialis . flexor carpi radialis. extensor digitorum. n. n. extensor digiti minimi. m. n. radialis m.FLEKSIJA ŠAKE . m. n. radialis m. medianus. m. C8 (T1) flexor policis longus flexor digitorum superficialis i profundus palmaris longus 0 RADIJALNA DEVIJACIJA ŠAKE 0-25      m. radialis m. radialis m. extensor carpi ulnaris. n. n. radialis m. m. ulnaris. n. flexor pollicis longus.C7 0-90 0 Primarni fleksori m. extensor carpi radialis longus. medianus m. n. medianus ULNARNA DEVIJACIJA ŠAKE 0-600     m. n. flexor carpi ulnaris. n. abductor pollicis longus. ulnaris m. n. C7 flexor capi ulnaris.

Palmarna fleksija ili volarna 3. Ulnarna devijacija ili addukcija .KLINIKA Frakture podlaktice i ručnog zgloba nastaje zbog pada na opruženu ruku:  Collesova fraktura  Smithova fraktura  fractura osssis scaphoidei Pokreti koji se vrše su: 1. Radialna devijacija ili abdukcija 4. Dorzalna fleksija 2.

. dok na lateralnom epikondilu su ekstenzori. Periferno hvatište nalazi se na karpalnim kostima ili metakarpalnim tj falangama. a n. radialis za ekstenzore. u zavisnosti od funkcije.   Grupa mišića koja obavlja pokrete u ručnom zglobu imaju centralno hvatište na medijalnom epikondilu i to su fleksori. medianus za fleksore. Inervacija je n. palmarno ili dorzalno.

Tijelo i distalne krajeve metakarpalnih kostiju lako je palpirati ispod kože.ŠAKA  Kosti šake dijele se na osam karpalnih kostiju. osim za palac. koji ima dva članka. pet metakarpalnih kostiju i 14 falangi prstiju. i proksimalno formiraju zglobno tijelo za ručni zglob. capitatum. Kosti I. karpalne kosti poredane su u dva reda. reda su os scaphoideum. reda su os trapesium. triquetrum Kosti II. trapesoideum.  . hamatum. a distalno se uzglobljuju sa pet metakarpalnih kostiju koje spajaju karpus s kostima prstiju. lunatum. Kosti prstiju sačinjavaju po tri članka za svaki prst.

abduktor digiti kvinti m. flexor digiti kvinti brevis m. koju čine četiri mišića što pokreću palac: m. To su: . hipotenar.Mišići šake Mišići šake dijele se u tri skupine: lateralna. koju čine četiri mišića što pokreću mali prst: m. Funkcija je pri pokretima prstiju. abduktor policis brevis m. flexor policis brevis m. oponens policis m. tenar. tzv. primiče i odmiče prste Nalazi se između spoljne i unutrašnje grupe i čini je 4 lumbrikalna i 7 interosealnih mišića. Lateralna skupina mišića šake čini uzvisinu ispod palca. oponens digiti kvinti 3. adduktor policis 2. Medijalna skupina mišića šake čini uzvisinu ispod malog prsta. Središnja skupina mišića šake pregiba. tzv. medijalna i središnja. 1.

flexor digitorum profundus. medianus. Ima ih 4 i broje se odradijalno prema ulnarno.fleksija u MCP zglobovima. I IV n.radijalne strane tetiva m. lumbricales  Mm. III. I II. Centralno hvatište .dorzalna aponeuroza zadnja četiri prsta Inervacija . ekstenzija u IP zglobovima     .I. N. flex. ulnaris Funkcija . Digitorum profundus Periferno hvatište .Mm. Lumbricales se nalaze između tetiva m.

Mm. interossei su raspoređeni kao tri palmarna i četiri dorzalna mišića. Mišićne niti idu prema metakarpofalangealnim zglobovima gdje prelaze u tetivu koja se dijelina dva dijala: kratki dio koji se hvata za bazu druge falange i drugi dio koji se hvata na dorzalnu aponeurozu. .inerosei dorsales imaju dvije glave i polaze sa susjednih strana svih metakarpalnih kostiju koje ograničavaju isti međukoštani prostor.INTEROSSEI DORSALES  Mm. MM.

i IV. ekstenzori u IP zglobovima.fleksori u svim MCP zglobovima. završava na radijalnoj strani baze proksi-malne falange II. prsta. interosseus III. prsta.      M. Inervacija . na ulnarnoj strani baze proksimalne falange IV. na radijalnoj strani baze ptoksimalne falange III. na ulnarnoj strani baze proksimalne falange III. prsta. interosseus I. M.n. interosseus II. M. a osim toga i abduktori II. prsta. prsta . interosseus IV. M.III. ulnaris Funkcija .

proksimalna falanga i dorzalna aponeuroza II. prsta     . adduktori II. ulnaris Funkcija. IV. MC kost Periferno hvatište .fleksori u MCP zglobovima. Prsta Inervacija .n. INTEROSSEI PALMARES       Centralno hvatište .II. ekstenzori u IP zglobovima. IV.MM. IV. i V. i V. i V.

oponens pollicis. oponens dig. m.    Važnu ulogu u funkciji ima i vezivo koje je raspoređeno u fleksorni retinakulum. palmarnu aponeurozu kao i ovojnice tetiva. adductor pollicis). m. flexor digitorum superfitialis. . flexor digitorum minimi. Mišići šake svoju funkciju ostvaruju i preko ručnog zgloba . minimi. m. m. flexor pollicis brevis. m. m. flexor pollicis longus) intrinzičku muskulaturu čija hvatišta se nalaze na šaci (m. Mišiči zatvarači šake su podijeljeni na: ekstrinzičku muskulaturu čija hvatišta se nalaze na podlaktici (m. flexor digitorum profundus.

fleksiju i ekstenziju. jajoliki zglobovi izmeđnu metakarpalnih kostiju i prstiju (metakarpofalangealni zglobovi) omogućuju pokrete oko dvije osovine . te abdukciju i adukciju prstiju. Zglobovi između članaka prstiju (interfalangealni zglobovi) jednostavni su kutni zglobovi koji omogućuju samo pokrete fleksije i ekstenzije.PRSTI Na šaci. .  Pokreti abdukcije i adukcije palca odvijaju se u sedlastom zglobu između karpusa i prve metakarpalne kosti.

abdukcija i addukcija.  . opozicija i repozicija. Palac ima veći obim pokreta i tu se vrši fleksija i ekstenzija.nježni a mišići se dijele u tri grupe. Pokreti su precizni. Zglobovi u prstima su jednoosovinski i pokreti su fleksija i ekstenzija. Mišići pokretači su kratki i centralni a periferna hvatišta se nalaze na tim kostima.

extensor indicis. C7 m. n. C7 Ekstenzija (dorzalna fleksija) u DIP 80-0 0 Ekstenzija u PIP 120-0 0 Ekstenzija u MCP 0-40 0    .EKSTENZIJA PRSTIJU . extensor digiti minimi.C7 Primarni ekstenzori: m. C7 m. extensor digitorum communis. radialis. radialis. n. n. radialis.

medianus. n. minimi. flexor digitorum superficialis. n. n.C8 m. interossei dors. interossei palmares et dorsales. ulnaris C8. ulnaris. C7.flexor digitorum profundus. abductor dig. C8. ulnaris. prednja interosealna grana n. n. minimi. T1 ADUKCIJA PRSTIJU . n. n. T1 m. T1 . medianus mm.T1. C8.. T1 m. ulnaris C8. n. medianusa. C8. interossei dors. do 30st Primarni abduktori: mm.Primarni fleksori DIP Palmama fleksija 0-80st Primarni fleksori PIP Palmarna fleksija od 0-120st Primarni fleksori MCP Palmarna fleksija 0-90st FLEKSIJA PRSTIJU .T1 do 00 Primarni aduktor: mm.. ulnaris radijalna dva. T1 mm. ulnaris ABDUKCIJA PRSTIJU . n. abductor dig. lumbricales ulnarna dva. n. C8.T1 m. ulnaris.

PALAC EKSTENZIJA PALCA Primarni ekstenzor MCP zgloba m. C7 Primarni ekstenzor IP zgloba m. n. medianus . radialis.flexor pollicis longus. extensor pollicis longus. n. C7 FLEKSIJA PALCA m. extensor pollicis brevis. n. radialis.

ulnaris. C6. abductor pollicis long. medianus. n.ABDUKCIJA PALCA Primarni fleksor MCP zgloba m. medianus. caput superficiale.C7 caput profundum. C8 Primarni fleksor IP zgloba m. n. n. medianus. flexor pollicis brevis. abductor pollicis brevis. C8. n. n. radialis.T1 ADUKCIJA PALCA Primarni abduktori m. C6. C7 m.. flexor pollicis longus.C7 .

n medianus. ulnaris. C6. opponens digiti minimi.C7 m. n. C8 .OPOZICIJA PALCA I MALOG PRSTA Primarni opozitori m. opponens pollicis.

Funkcije šake su mnogostruke. Pri funkcijama koje moraju biti precizne. . Među najznačajnije spadaju mogućnost izvođenja preciznih pokreta. Ta funkcija ne zavisi samo od funkcije palca i prstiju koji drže ručku šoljice nego i od pozicije podlaktice i stabilnosti ručnog zgloba. funkcio­nalne i ekonomične ta uloga i povezanost se posebno ističu. Svakodnevna funkcija. naprimjer držanja šoljice kafe pri pijenju je funkcionalna samo ako se šoljica drži uspravno.Funkcionalne mogućnosti šake i prstiju   Uloga podlaktice. šake i prstiju je usko povezana.

Šaka ima ulogu i u komunikaciji i ona vrlo često odražava emocije pojedinca. Precizni pokreti prstiju i palca su uslovljeni intrizičkom muskulaturom šake. držanje predmeta pri pisanju a također i prepoznavanje predmeta (stereognozija).  . Šaka je i senzorni organ jer se tu nalaze taktilni receptori koji omogučuju npr.

prst. Posebno su zahvaćeni index i III.prsti šake okrenuti ulnarno sa uglom u MCP zglobovima. MCP zglobovi su otečeni i bolni. . I. Važno je održati snagu posebno I. Taj deformitet je zbog subluksacije proksimalne falange MCP zgloba i kapsule. interosealni mišić se palpira kada je palac u abdukciji i index u abdukciji. dorzalnog interosealnog mišića da bi održao prste u pravilnom položaji. Klinika  Reumatoidna šaka .

kumulativno oboljenje zbog pretjerane upotrebe prstiju pri radu kada se tanji ovojnica i postaje bolna.prst je u fleksiji i mora se pasivno ekstendirati. prst  2. reumatoridni artritis • deformitet labuđeg vrata (swan neck deformity) hiperekstenzija PIP i fleksija DIP zbog rupture tetive m. extensor pollicis longus i brevis. i IV. Najzastupljenija je kod m. flexor digitorum profundus i prevage lumbrikalnih mišića za ekstenzijom • trigger prst . .čekičasti prst 3. Najzahvaćeniji su III. trauma prstiju . ponavljana trauma . Deformiteti prstiju 1. abduktor pollicis longus-a i m.

sjedne (os ischium) i preponske (os pubis) kosti. . koje srastu u području acetabuluma.bočne (os ilium). Karlični pojas (pelvis) sastoji se od dvije karlične kosti. Karlicu prema dole povlač m.pelvis    Pelvis je oslonac za pokrete trupa i donjih ekstremiteta i pri pokretima povećava obim pokreta. Karlične kosti nastaju spajanjem triju kostiju . koja se spaja s femurom u zglobu kuka. gluteus max. iliopsoas a prema natrag m.Pri uspravnom stavu karlica stoji pod uglom 600.Principi pokreta u karličnome pojasu . te sakruma i kokcigealne kosti.

Dvije grane preponske kosti spajaju se sa bočnom (gornja grana) i sjednom (donja grana) kosti.    Karlica štiti organe u donjem dijelu trbuha i služi kao hvatište mišića trbuha i natkoljenice. formirajući tzv. Os ischium ima oblik slova L. preponska simfiza. čiji okomiti dio čini tijelo kosti. Gornji dio os ilium koji se palpira ispod kože. zaptivni otvor između njih. Preponske kosti desne i lijeve karlične kosti spaja hrskavični spoj. a vodoravni dio je grana (ramus). Sjedna kvrga (tuber ischiadicum) najizbočeniji je dio i oslonac karlice s donje strane pri sjedenju. . a na kraju ovog grebena nalazi se prednji gornji bočni trn (spina iliaca anterior superior) i najizbočenija je tačka s prednje strane karlice. naziva se bočni greben (crista iliaca).

nosi težinu gornjeg dijela tijela i prenosi opterećenja vezana uz lokomociju i uspravni stav. To je klizni zglob u kojem su moguće tek vrlo ograničene kretnje klizanja između karlice i sakruma. Sprijeda se preponske kosti spajaju u području simfize. gdje ih razdvaja vezivnohrskavični prsten. u sakroilijakalnim zglobovima. . čvrst i stabilan koštani obruč.  Zglobovi karličnog pojasa i noge Karlica. Karlični pojas nastaje uzglobljenjem dvaju karličnih kostiju sa sakrumom.

U acetabulumu je centralno ulegnuta fosa sa okolnom perifernom zglobnom porcijom lunarne površine. Sastoji se od sferične femoralne glave koja je smještena u konkavni acetabulum koji je formiran fuzijom os ilium. . ischium i pubis. Gusto fibrozno tkivo ograđuje femoralnu glavu izvan ekvatora i tako povećava zglobnu stabilnost. Zglob kuka (art.coxe) Anatomija Principi pokreta u zglobu kuka  Kuk je diartrodijalni sinovijalni zglob koji funkcionira kao loptasti zglob. Inferiorno je prekida acetabularni urez koji je premošten transverzalnim ligamentom koji se cirkumferencijalno dotiče sa acetabularnim labrumom.

vrat. . Ugao između femoralnog vrata u odnosu na tijelo kod odraslih je oko 126 0 do 128 0 (ugao inklinacije).  Proksimalni kraj femura čine glava. Ligamentum teres femoralne glave stapa se u transverzalni acetabularni ligament i inserira u plitku jamu nazvanu fovea capitis. Femoralni vrat je uži nego dijametar glave koja dopušta širi obim kretnji. a anteverzija vrata (ugao torzije) od 12 0 do 15 0 . veliki i mali trohanter.

. koji osigurava hiperekstenziju kuka. koji prevenira prekomjernu abdukciju i ekstenziju. i pubofemoralnim ligamentom. Svi ovi ligamenti pridonose velikoj stabilnosti zgloba u stojećoj posturi. Posteriorno je lociran ischiofemoralni ligament čije niti su čvrste i napete pri kuku u ekstenziji. Čvrsta zglobna kapsula podržavana je sprijeda debelim iliofemoralnim (lateralna i medijalna traka) ligamentom.

adductor brevis. gluteus maximus. semitendinosus iliopsoas. semitendinosus. adductor longus. pectineus. quadratus femoris. tensor fasciae latae. tensor fasciae late. adductor brevis. sartorius. piriformis. adductor longus. gracilis gluteus maximus. kose niti adductor magnusa Eksterni rotatori gluteus maximus. gluteus medius. obturator internus. gemelus inferior et superior Interni rotatori gluteus minimus. semimembranosus. pectinues. biceps femoris. prednje niti gluteus mediusa. sartorius.Abduktori Adduktori Ekstenzori Fleksori Mišići koji učestvuju u kretnjama zgloba kuka gluteus minimus. biceps femoris. gluteus maximus. tensor fasciae latae adductor magnus sa minimusom. semimembranosus . obturator externus.

koji je formiran pos-teriorno od velikih ogranaka medijalne femoralne cirkumfleksne arterije. piriformis i drugi kratki eksterni mišići rotatori pripajaju se u trohanternoj fosi. Tetivna hvatišta iliopsoasa na malom trohanteru omogućuju jaku fleksiju kuka. Ove arterije daju ascendentne cervikalne (retinakularne) arterije koje probijaju kapsulu i vaskulariziraju glavu femura. Arterija ligamentum teres nesignifikantno učestvuje u vaskularizaciji femoralne glave. Prilikom prijeloma vrata femura postoji velika opasnost od njihove lezije. M. obturatorijusa. . femoralisa. n. Glava femura je vaskularizirana od : ekstrakapsularnog arterijskog prstena. Inervacija zgloba kuka dolazi od n. a anteriorno od lateralne cirkumfleksne femoralne arterije. ishiadicusa i n.   Veliki trohanter služi kao inserciono mjesto za mišiće abduktore.

opterećenje. Zglob kuka je tako građen da mora podnositi i izdržavati snažne pokrete. interna i eksterna rotacija koje se odvijaju u transverzalnoj (horizontalnoj) ravni oko longitudinalnog (vertikalnog) aksisa  . Kretnje kuka su u kombinaciji tri bazične ravni: 1. fleksija i ekstenzija koje se odvijaju u sagitalnoj ravni oko frontalnog aksisa 2. oslonac kao i impakciju za vrijeme životnih aktivnosti. abdukcija i addukcija u frontalnoj ravni oko anteroposteriornog (sagitalnog) aksisa 3.

Normalne vrijednosti pasivnog obima kretnji kuka kretnje Fleksija Ekstenzija Abdukcija Addukcija Eksterna rotacija Interna rotacija Miller 1000-1300 100-500 400-550 00-450 360-500 300-470 Frankel & Pugh Charlton & Capecci 1400 150 300 <250 900 700 1200-1350 100-300 300-500 100-300 450-600 300-450   .

 .  Raspodjela opterećenja površine femoralne glave ovisi o nizu faktora koji su vezani za pokretljivost zgloba.aplikovane statičke snage kao i kret­nji ovog zgloba. Femoralna glava i acetabulum su orijentirani da stvaraju kontaktnu silu između femura i acetabuluma visoko u anterosuperiornoj regiji zgloba kroz dvostruki efekat .

•rasporeda energije u proksimalnom okrajku femura odn. od elastičnosti spongioznog dijela kosti (hidrostatskih osobina spongioze). • inklinacionog ugla i dužine vrata femura. •površine opterećenja zglobnih tijela.Veličina pritiska u zglobu kuka ovisi od : •veličine i smjera statičkih i dinamičkih tlačnih sila. sila smika koje djeluju na zglob. težine tijela. . •faze hoda.

  . Oblik u frontalnoj ravni se označava kao coxa vara ili valga. femur mora razviti specifičan oblik sa karakterističnom orijentacijom u frontalnoj i transverzalnoj ravni. a u transverzalnoj kao anteverzija ili retroverzija. U postizanju relativne orijentacije acetabuluma i femura.

Ugao je nešto manji kod žena i starijih osoba nego kod muškaraca. Collum femoris . Akceptiran je kod većine autora u rasponu od 1260 do 128 o. Samim tim je povećana i širina pelvisa. U frontalnoj ravni važno je utvrđivanje ugla inklinacije femura ili kolodijafizarnog CCD (Centrum capitis . . On predstavlja ugao između aksisa femoralne glave i vrata i aksisa femoralnog tijela. Diaphysis femoris) ugla.

koje mogu rezultirati degenerativnim izmjenama zglobnih površina. Samim tim kod ovog deformiteta skraćenjem kraka djelovanja sile mišića abduktora pojačava se kontrakcija koja uzrokuje povećanje snažne zglobne aktivnosti. Povećanjem snage aktivnosti zgloba dolazi do istovremenog smanjenja nosećih polja u kojima se povećava stres. U ovoj poziciji femoralna glava je usmjerena više superiorno u acetabulumu. Drugim riječima. Patološko povećanje ugla inklinacije označava se kao coxa valga. Kod ovog fenomena femoralni vrat podnosi i transmitira paralelnu i snažnu aktivnu zglobnu kompresiju. ovaj deformitet uzrokuje nekoliko štetnih alter-acija u mehanici zgloba. .

smanjen inklinacioni ugao se opisuje kao deformitet coxa vara. ova pozicija daje bolje mehaničke prednosti. Za razliku od coxa valga. . Kod ovog deformiteta veliki trohanter je pomaknut lateralnije. Ovaj pozitivan efekat ima koristi kod raznih osteotomija femura za tretman osteoartroza ili aseptičkih nekroza glave femura. Mehanički efekti su suprotni od onih kod coxa valga. čime se kreira povećanje tlačne sile. a vlačne sile lateralno . što ima za posljedicu produženje kraka djelo-vanja sile abduktornih mišića. dalje je od pelvisa. Kontrakcija je manje jaka u produkciji adekvatne sile u stabilizaciji pelvisa smanjujući snagu zglobne aktivnosti. Snaga zglobne aktivnosti se pomiče medijalno.   Za razliku od prethodnog.

Coxa vara ima za posljedicu širi pelvis. bit će povećani. kao i normalna postura ugla sa femurom. Ovo se svakako može akceptirati samo onda ako postoji radiografska pretpostavka da PE * i CE ** / Wiberg / uglovi nisu patološki. ali i budući ugao koljena u frontalnoj ravni.  . Ova izmjena predstavlja potencijalni problem za donje ekstremitete . odnosno da se ne radi o displastičnom acetabulumu. Ove izmjene se reflektiraju na povećanje lukova i toka trabekularne kosti u femoralnom vratu. Samim tim i odnos prema koljenu i stopalu.

. Ugao koji se formira između aksisa femoralnih kondila i aksisa glave i vrata femura označava se kao ugao torzije femura.  Femoralni odnos u transverzalnoj ravni također utiče na mehaniku zgloba kuka. U normalnom razvoju proksimalni femur podnosi zakrivljenje ili torziju na distalno.

.  Anteverzija je definirana kao anteriorna pozicija aksisa vrata femura u odnosu na femoralne kondile i kod odraslih iznosi od 12 do 15 o. Retroverzija ukazuje daje aksis femoralnog vrata paralelan i posterioran u odnosu na kondilarni aksis.aut.sitting) kao komfornoj poziciji. frog . Prekomjerna anteverzija smislu interne nego eksterne rotacije i teži tipičnoj posturi « sjedenja žabe « (eng.

femoralis* m. brevis et anterior portion of magnus. femoralis et obturatorius* m. gracilis.2. L24 m. n femoralis L1. n. iliopsoas. sartorius. tensor fasciae latae. adductor longus. n.FLEKSIJA 0-120 0 Primarni fleksor Sekundarni fleksori m. n.anterior portion. obturatorius* m. n.* m. pectineus. gluteus superior* . gluteus sup. n.3 m. femoralis. gluteus medius et minimus . n. n. rectus femoris. obturatorius* m.

M.ako je flektirana pokret je moguć sve dok se prednja strana natkoljenice ne sudari sa prednjim trbušnim zidom. Učešće m. rectus femorisa u fleksiji je moguće samo ako je koljeni zglob fiksiran pa se promijene hvatišta. Obim je znatno manji ako je potkoljenica opružena jer ga ograničava zatezanje mišića zadnje lože natkoljenice i dostiže ugao od 100 0. . Obim pokreta zavisi od položaja natkoljenice . gluteus maximus ne ogrančava fleksiju jer je dovoljno istegljiv.

adductor magnus (ishiadični dio) . S1 Sekundarni ekstenzor mm. gluteus superior* m. n. gluteus medius et minimus posterior portion. piriformis. gluteus maximus.. n. tibialis m. gluteus inf. hamstringsi. n.EKSTENZIJA 0-200 Primarni ekstenzor m. plexus sacralis* m.

ishiofemorale.  . a ne pokreta u kuku. abdukcija i addukcija. Pri maksimalnoj ekstenziji zglobne veze kuka su jako zategnute zbog čega iz toga položaja nije moguća spoljna ili unutrašnja rotacija.iliofemorale i lig. Relativno mali obim pokreta je zbog zatezanja lig. Pokret veće amplitude je prividan zbog naginjanja karlice naprijed.

On stupa u akciju samo ako je napor veliki ili kada se izvodi pokret. Zato za stajanje sa karlicom zabačenom unazad nisu potrebne kaontrakcije mišića fleksora natkoljenice da bi se taj položaj održao pošto je zatezanje lig. gluteus maximus nije angažovan. iliofemorale dovoljno da spriječi padanje trupa nazad.  . kao što je slučaj pri fleksiji trupa naprijed m. Za održavanje položaja trupa snagom ekstenzora.

gluteus medius. tensor fasciae latae. n. gluteus superior .ABDUKCIJA 0-45 0 Primarni abduktor m. n. n. gluteus superior m. gluteus superior. L5 Sekundarni abduktor m. gluteus minimus.

Ako se karlica nagne naprijed. . Pokret je ograničen zatezanjem mišića adduktora i zglobnih veza. Nedovoljna abdukcija se često kompenzuje naginjanjam karlice u suprotnu stranu. pokret se može izvesti skoro do 90 0. jer se kombinuje abdukcija i laka fleksija natkoljenice prema karlici.

ADUKCIJA 0-45 0
Primarni aduktor m. adductor longus, n.obturatorius, L2,3,4

Sekundarni aduktori m. adductor brevis, n. obturatorius m. adductor magnus, n. obturatorius m. pectineus, n. femoralis et n. obturatorius m. gracilis, n. obturatorius

Addukcija se izvodi korištenjem gravitacije, jer abducirana noga sama pada u pravcu addukcije. Ipak, snaga addukcije je mnogo veća od abducije iz filogenetskih razloga. Pokret se može povećati ako addukciju prati i naginjanje karlice u istom pravcu.

UNUTARNJA ROTACIJA 0-35 0 , 0-45 0 sa flektiranim koljenom
Primarni unutarnji rotatori m. tensor fasciae latae, n. gluteus superior m. pectineus, n. femoralis et n.obturatorius m. gluteus minimus - anterior portion, n. gluteus superior Sekundarni unutarnji rotatori m. gluteus medius - anterior portion, n. gluteus superior m. aductor longus, n. obturatorius m. aductor brevis, n. obturatorius m. semitendinosus, n. tibialis m. semimembranosus, n. tibialis

Svojom snagom je slaba i zato u slučajevima pareza mišića karlice i natkoljenice noga je po pravilu u naglašenoj vanjskoj rotaciji.

VANJSKA ROTACIJA 0-45 0
Primarni vanjski rotatori m. gluteus maximus, n. gluteus inferior m. piriformis, plexus sacralis mm. gamelli, n. gluteus inferior, plexus sacralis m. obturatorius internus, n. obturatorius m. quadratus femoris, n. gluteus inferior, plexus sacralis m. gluteus medius - posterior portion m. gluteus minimus posterior portion m. obturatorius externus, n. obturatorius m. biceps femoris, n. tibialis

Sekundarni vanjski rotatori

Natkoljenica se rotira oko svoje uzdužne osovine, pri čemu se patela i stopalao okreću upolje. Pokret je veći ako je natkoljenica flektirana jer su zglobne veze olabavljenje i djelovanje mišića rotatora je slobodno. Pokret je jači ako se izvodi iz neutralnog položaja nego ako je noga prethodno bila u unutrašnjoj rotaciji. Mišići koji učestvuju u pokretima kuka pripadaju mišićima femoralne i glutealne regije. Vezivne ovojnice koje obavijaju ove mišiće su fascia glutea, fascia iliaca i fascia lata.

 

M. GLUTEUS MAXIMUS Centralno hvatište - facies glutea ossis ilii, facies thoracolumbalis ossis sacri, os coccgiys, ligg.sacroiliaca dorsalis, lig. sacrotuberale Periferno hvatište - tuberositas glutea femoris, septum intermuscularefemoris lateralis, labrum laterale lineae asperae Inervacija - n. gluteus inferior Funkcija - ekstenzor, abduktor, adduktor, vanjski rotator bedra

M. GLUTEUS MEDIUS ET MINIMUS

 

Centralno hvatište - facies glutea ossis ilii Periferno hvatište - trochanter maior (vanjska strana, prednji rub) Inervacija - n. gluteus superior Funkcija - abduktor, vanjski rotator i fiksator natkoljenice

M. TENSOR FASCIAE LATAE

  

Centralno hvatište - spina iliaca anterior superior Periferno hvatište - condilus lat. Tibiae Inervacija -n. gluteus superior Funkcija - fleksor u kuku, naginje zdjelicu naprijed, abducira i rotira bedro prema unutra, fiksira koljeno u ekstenziji

os pubis Periferno hvatište .linea aspera femoris Inervacija .n. stražnji dio ekstensor . spoljni rotator. prednji dio pomoćni fleksor.M. obturatorius Funkcija -adduktor natkoljenice. ADDUCTOR LONGUS ET BREVIS     Centralno hvatište .

os pubis.M. stražnji dio ekstensor .linea aspera. epicondylus medialis femoris Inervacija . ischiadicus Funkcija .adduktor natkoljenice. n. ADDUCTOR MAGNUS       Centralno hvatište . spoljni rotator.n. os ischii Periferno hvatište . prednji dio pomoćni fleksor. obturatorius.

fleksor i unutarnji rotator potkoljenice .adduktor.os pubis Periferno hvatište .M. GRACILLIS     Centralno hvatište .n. obturatorius Funkcija . fleksor i vanjski rotator natkoljenice.tuberositas tibiae Inervacija .

trochanter minor Inervacija . transverzus L1-L4 Periferno hvatište . intervertebralni diskusi.n. proc. ILIOPSOAS M. femoralis Funkcija .fleksor u kuku.    M. podiže tijelo prema naprijed iz ležećeg položaja . ako je noga fiks irana naginje zdjelicu i lumbalnu kicčmu na svoju stranu. PSOAS MAIOR ET MINOR M ILIACUS Centralno hvatište .corpus vertebrae Th12-L4. os ilium. adduktor i rotator prema vani.

sacrum. abduktori u kuku . PELVITROCHANTERICI m. quadratus femoris      Centralno hvatište .MM.plexus sacralis. pisiformis. fossa trochanterica. m. foramen obturatum i membrane obuturatoria os ischii Periferno hvatište . obturatorius Funkcija . gemellus inferior et superior.trochanter maior. obturatorius internus et externus.vanjski rotator. crista intertrochanterica Inervacija . m. m. n.

M. PECTINEUS     Centralno hvatište . n.pecten ossis pubis Periferno hvatište .adduktor i fleksor natkoljenice.linea pectinea femoris Inervacija . femoralis Funkcija . obturatorius. spoljni rotator .n.

femoralis Funkcija .n.antefleksor i vanjski rotator natkoljenice. pojačava ekstenziju potkoljenice .condylus medialis tibiae (medijalno straga) Inervacija . SARTORIUS     Centralno hvatište .spina iliaca anterior superior Periferno hvatište . flektira i rotira potkoljenicu prema unutra.M.

.patela koja se nalazi u tetivi m. Ovom zglobu pripada i sezamska kost .quadricepsa femorisa. Povezuje distalni kraj femura i proksimalni kraj tibije.Principi pokreta u koljenome zglobu  Koljeni zglob (art.genus) odlikuje se posebnom građom zglobnih tijela i osobitom građom i razmještajem ligamenata. Patela je oslonjena na prednju stranu kondila femura .

i to lateralni i medijalni. Kongruenciju zglobnih ploha femura i tibije ostvaruju dvije vezivno-hrskavične srpaste tvorbe ili zglobni menisci. Konkavno zglobno tijelo čine kondili tibije.  Konveksno zglobno tijelo ovog zgloba tvore kondili femura odijeljeni međučvornom udubinom. Pomicanje meniska omogućuje da konkavno zglobno tijelo prigodom pokreta prati konveksno zglobno tijelo.  .

 Vanjski rub meniska je zadebljan. Fibrozna opna zglobne kapsule nema vlastitih vlakana nego je oblikuju vlakna tetive okolnih mišića. Menisci imaju veliko značenje u funkciji koljenog zgloba. meniscus lateralis. zbog čega je lateralni menisk gibljiviji nego medijalni. ima oblik otvorenog slova C i vezan je uz zglobnu čahuru. Medijalni menisk. meniscus medialis. . ima oblik zatvorenog slova C. a prema sredini zgloba menisci se stanjuju i oblikuju tanak slo­bodni rub. a lateralni menisk.

Postranično zglobnu kapsulu pojačavaju bočne sveze. quadriceps femorisa. popliteum obliquum i lučna natkoljena sveza.  Stražnju stranu zglobne kapsule pojačavaju kosa natkoljena sveza. popliteum arcuatum. odnosno lig. collaterale laterale (fibulare). a medijalno i lateralno od ligamenta nalaze se držači patele. retinaculum patellae mediale et laterale.    Fibrozna opna zglobne kapsule nema vlastitih vlakana nego je oblikuju vlakna tetive okolnih mišića. lig. collaterale mediale (tibiale). i to s medijalne strane lig. lig. a s lateralne strane lig. . patellae. Prednju stranu kapsule pojačava zajednička tetiva m.

. Ukrižene sveze. a svaka je sveza uzvojita i oko svoje osi. jesu dvije kratke i vrlo čvrste sveze smještene u unutrašnjosti zgloba. te se međusobno ukrižuju. Anteriorni ligament se pruža od prednjeg ruba tibije do lateralnog kondila femura. cruciatum anterius et posterius. Te sveze onemogućuju abdukciju i adukciju u koljenom zglobu pri ispruženom koljenu. a mlohave su pri fleksiji. ligg.   Bočne su sveze zategnute pri ekstenziji i onemogućuju prekomjernu ekstenziju. Posteriorni ligament se pruža od medijalnog kondila femura do stražnjeg ruba između kondila. Sveze su razapete između međučvorne udubine bedrene kosti i goljenične kosti.

 Zahvaljujući dvostrukom ukriženju sveze osiguravaju stalan doticaj zglobnih tijela u svakom položaju zgloba jer je dio sveza uvijek zategnut. Oko frontalne osi obavljaju se fleksija i ekstenzija potkoljenice. pa postoje dvije osi gibanja: sagi-talna i frontalna. a oko sagitalne osi obrtanje (rotacija) potkoljenice prema van i prema unutra. . Koljeni je zglob združeni kutni i obrtni zglob (trochogynglimus).

Kondili bedrene kosti su zavijeni od sprijeda prema natrag pa omogućuju fleksiju i ekstenziju. a medijalni kondil zavijen je i oko međučvorne udubine što omogućuje i rotaciju potkoljenice. Kretnje oko osi različito su raspoređene u medijalnoj i lateralnoj polovini koljenskog zgloba. .

 . Pri fleksiji koljena od 90 ° moguće su rotacijske kretnje prema unutra i prema van između 45 ° i 60 °. Rotacija u koljenskom zglobu moguća je samo u fleksiji i polufleksiji zgloba. tj. Aktivna fleksija u koljenskom zglobu moguća je do 130 °. Potpuno ispruženo koljeno označavamo kao početni. nulti položaj.

 EKSTENZIJA 180 0-0 0 Primarni ekstenzor m. Pri tome dolazi i do laganog razdvajanja ukrštenih ligamenata. L2-L4 m. . n femoralis. quadriceps femoris. Pri ekstenziji napeta su i zategnuta kolateralna ligamenta kao i prednji ukršteni ligament jer tada kondili kližu do krajnje pozicije. tensor fascise latae Ekstenziju ogrničavaju kolateralni ligamenti jer centar koljenog zgloba je tako postavljen da su krivine kondila prema njoj ekscentrične.

L5 m. semimembranosus. n. sartorius.FLEKSIJA 0-135 0 Primarni fleksori Hamstringsi m. tibialis m. n. S1 caput breve. n. caput longum. semitendinosus. tibialis. popliteus. peroneus communis m gracilis. n. n. tibialis Sekundarni fleksori . L5 m. femoralis m. gastrocnemius. biceps femoris. n. obturatorius m. n. tibialis. tibialis. n.

Meniskusi se tokom fleksije pomjeraju unazad jer ih potiskuju kondili femura i zglobna kapsula. Pri izvođenju fleksije kondili femura klize od nazad prema naprijed.Kada se koljeno nalazi u položaju fleksije tada su gotovo svi ligamenti labavi pa je zbog toga tada moguće izvesti pokrete rotacije potkoljenice. koji istovremeno obezbjeđuju i stabilnost u ovom zglobu. kao i ligamenti koji vrše trakciju u tom pravcu. Razlika u veličini kondila (lateralni kondil ima manji prečnik) izaziva unutrašnju rotaciju potkoljenice odnosno vanjsku rotaciju natkoljenice tokom fleksije. Taj pokret rotacije odmjeravaju ligamenta krucijata. .

femoralis m. n. gracilis.ROTACIJA PREMA UNUTRA 5-10 0 kod flektiranog koljena m. n. popliteus. semitendinosus. tibialis  Pokret interne rotacije je moguć samo ako je potkoljenica u položaju fleksije. n. tibialis m. tibialis m. semimembranosus. n. sartorius. . n. obturatorius m.

 Mišići stražnje skupine natkoljenice: . biceps femoris. peroneus communis  Pokret vanjske rotacije je moguć samo ako je koljeno u izvjesnoj fleksiji jer zategnutost ligamenata ograničava ovaj pokret kada je ekstenzija potpuna.ROTACIJA PREMA VAN 10 . n.15 0 kod flektiranog koljena m. tibialis et n.

labium laterale lineae asperae na femuru Periferno hvatište .tuber ischiadicum oss ischii.M.n.capitulum fibule Inervacija .caput longum et breve     Centralno hvatište . fleksor i interni rotator u koljenom zglobu . BICEPS FEMORIS . femoralis Funkcija -eksterni rotator i ekstenzor kuka.

ekstendira i adducira kuk .fleksor u koljenom zglobu.tuberozitas tibiae (medijalni dio) Inervacija .n. SEMITENDINOSUS     Centralno hvatište .tuber ischiadicum ossis ischii Periferno hvatište . tibialis Funkcija .M. interni rotator potkoljenice.

tuber ischiadicum ossis ischi Periferno hvatište . popliteum obliquum Inervacija .ekstendira i abducira u kuku.M. lig.n. SEMIMEMBRANOSUS      Centralno hvatište . fleksor u koljenom zglobu i interni rotator potkoljenice Mišići prednje skupine natkoljenice: . tibialis Funkcija .condylus medialis tibiae.

septum intermusculare laterale Periferno hvatište .n. RECTUS FEMORIS. corpus ossis femoris (gornja polovina prednje strane). femoralis Funkcija .ekstenzor u koljenom zglobu. pomoćni fleksor u kuku .tuberositas tibiae Inervacija . trochanter maior.. labium laterale lineae asperae. M. VASTUS MEDIALIS. M. QUADRICEPS FEMORIS.INTERMEDIUS ET LATERALIS     Centralno hvatište . labium mediale lineae asperae.spina iliaca ant inerior i acetabulum.M.

DEFORMITETI  Gena vara . ali može biti i posljedica rahitisa. jako rijetko jednostrano.O noge  Deformitet koji se uglavnom javlja obostrano. . Poremećena je fiziološka osovina i slabije su razvijeni unutrašnji dijelovi kosti. O noge mogu da nastanu i zbog preranog postavljanja djeteta na noge i forsiranog hodanja kada se noge iskrive zbog opterećenja težinom tijela. Najčešće se radi o urođenom deformitetu. Kosti natkoljenica i potkolenica se krive put spolja tako da je najveće iskrivljenje u predjelu koljena.

.Gena valga .Zbog nepravilnog opterećenja pri dužem hodu se javlja zamor i bolovi u svim zglobovima nogu pa čak i u krstima.X noge X noge su deformitet koljena koji se javlja kao posljedica urođeno slabije razvijenih spoljašnjih dijelova kostiju koje čine koljeno ili zbog poremećene statike uzrokovane deformitetima kukova ili stopala. Položaj nogu u materici tokom trudnoće može takođe biti uzrok kao i prekomjerna tjelesna težina. Najčešće se javlja obostrano. mnogo rjeđe je prisutan deformitet na jednom koljenu što može tokom rasta da dovede do skolioze.

. talocruralis) Gornji skočni zglob spaja tijelo skočne kosti s donjim krajevima kostiju potkoljenice. a.) Gornji skočni zglob (art. trochlea tali uvlači se u rezistentnu koštanu viljušku.Principi pokreta u skočnome zglobu Skočni zglob (articulatio talocruralis) Ovaj zglob se funkcionalno sastoji iz gornjeg i donjeg skočnog zgloba koji se u funkcionalnom pogledu nadopunjuju. Pokreti koji se vrše u ovom zglobu su fleksija i ekstenzija. koju obrazuju donji okrajci tibiae i fibulae. Zglobna površina tijela skočne kosti.

tibiotalaris posterior. lig. lig.  . tibionavicularis i dva duboka . Medijalnu stranu zglobne čahure pojačava deltasta veza (lig. Zglobnu čahuru pojačavaju snažne bočne veze. koje silaze od gležnjeva. dva površna .lig. koja se sastoji iz četiri dijela i to. šire se zrakasto i završavaju na bočnim stranama skočne i petne kosti.deltoideum).tibiotalaris anterior. tibiocalcaneus.lig.

• lig.calcaneofibulare (KFL) je druga komponenta lateralnog kompleksa koja se pripaja na prednjem dijelu lateralnog maleola. neposredno ispod pripoja ATFL-a i ide ispod peronalnih tetiva. talofibulare anterius (ATFL) je ravan. širok ligament koji pripaja na prednjoj ivici fibule i na prednje lateralnom dijelu talusa. da bi se završio na malom tuberkulu lateralnog zida petne kosti (kalkaneusa). najjači je ligament ovog kompleksa i rijetko se povrijeđuje. . talofibulare posterius (PTFL) ide od zadnjeg dijela fibule do tijela talusa. Lateralnu stranu zgloba pojačavaju: • lig. U neutralnoj poziciji stopala on ima približno horizontalnu poziciju i najslabiji je od sva tri lateralna ligamenta. On služi kao stabilizator subtalarnog zgloba. • lig.

• Zadnji dio (art. subtalaris). b. Pokreti koji su mogući u donjem skočnom zglobu su inverzija i everzija. spaja zadnju konveksnu površinu petne kosti s odgovarajućom konkavnom zglobnom površinom skočne kosti. spaja glavu skočne kosti s konkavnom čašicom koju sačinjavaju zglobna površina čunaste kosti i dvije prednje zglobne površine na sustentaculumu petne kosti. calcaneonaviculare plantare koji na svojoj gornjoj strani ima zglobnu hrskavicu.) Donji skočni zglob Donji skočni zglob podijeljen je kanalom nožja (sinus tarsi) u dva dijela: • Prednji dio (art. talocalcaneonavicularis). .Trouglasti prostor između čunaste i petne kosti dopunjuje snažna hrskavična veza: lig.

extensor hallucis longus M. M. peroneus longus 2. tibialis anterior 2 . M. peroneus brevis . Mišići pokretači skočnog zgloba Mišići prednje grupe 1.M. peroneus tertius Mišići vanjske grupe 1. extensor digitorum longus M. M.

soleus Duboki sloj M. M. tibialis posterior M.Mišići zadnje grupe Površni sloj: 1. M.gastrocnemius b.triceps surae a.flexor hallucis longus M. flexor digitorum longus Mehanički gornji i donji skočni zglob u funkcionalnom pogledu predstavljaju zajedno jedan kuglasati zglob u kome se vrše pokreti stopala u svim pravcima. . M.

trčanju i skakanju. Skočna kost. extensor hallucis longus. peroneus profundus. L5 m. Pokreti u skočnom zglobu: DORZIFLEKSIJA 0-20st m. peroneus profundus. n. L4 (L5) m. n. što je od velikog značaja za funkciju noge pri hodu. tibialis anterior. koja je ubačena u ovaj kuglasti zglob i snažne zglobne veze ograničavaju njegove pokrete i obezbjeđuju njegovu čvrstinu. peroneus profundus. n. L5 . extensor digitorum longus.

m. n. m.m. m. m. S1 ADUKCIJA 0-20st i ABDUKCIJA 0-10st su minimalni pokreti koji su uvijek kombinovani pa se govori o pokretima inverzije i everzije. L5 flexor digitorum longus. n. n. S1 m. L5 m. m. S2 . tibialis. tibialis. n. L5 flexor hallucis longus. extensor digitorum longus. L5 SUBTALARNA INVERZIJA 0-30st tibialis anterior. n.glavni peroneus longus et brevis. tibialis. tibialis. n. m. peroneus profundus. n. peroneus superficialis. L4 (L5) tibialis posterior. Sl. n. L5 flexor digitorum longus. m. n. peroneus superficialis. peroneus superficialis. tibialis. Sl flexor hallucis longus. n. n. L5 tibialis posterior. . PLANTARNA FLEKSIJA u gornjem nožnom zglobu 0-45st gastrocnemius et soleus. peroneus longus. L5 SUBTALARNA EVERZIJA 0-20st m. tibialis. m. peroneus profundus. peroneus brevis. n. tibialis.

Tarzalne kosti znatno su masivnije od karpalnih kostiju. . budući da nose težinu cijelog tijela. i petna kost. Mišići stopala  Mišići stopala dijele se na dorzalnu i plantarnu skupinu. Najveće su talus. koji ima dva članka. hvata Ahilova tetiva. pet metatarzalnih kostiju i 14 falangi prstiju. jedina koja se uzglobljuje (u skočnom zglobu) sa kostima potkoljenice. sačinjavaju po tri članka za svaki prst. osim za palac.Stopalo Kosti stopala  Kosti stopala dijele se na sedam tarzalnih kostiju. kao i na šaci. na čiju se kvrgu sa stražnje strane.  Kosti prstiju. Distalno se tarzalne kosti uzglobljuju sa pet metatarzalnih kostiju koje spajaju tarzus s kostima prstiju.

hallucis longi i falanga placa  Inervacija . M.ekstenzor prstiju i palca  .tetiva m.Dorzalnoj skupini pripadaju: 1. extensor hallucis brevis .ext.calcaneus  Periferno .n.M. extensor digitorum brevis kratki ispružač prstiju 2. fibularis profundus  Funkcija .kratki ispružač palca  Centralno hvatište .

tibialis Funkcija . m. flexor digiti minimi Inervacija .      Plantarnoj skupini pripadaju: Medijalna grupa. abductor hallucis 2.n. m. flexor hallucis brevis 3. prsta . m. m abductor digiti minimi 2.vrše pokrete palca 1. prsta i fleksor V.abduktor V.n. adductor hallucis Inervacija .prema nazivu mišića Lateralna grupa .vrše pokrete malog prsta 1. m. tibialis Funkcija .

mm. abduktori)  Inervacija .Središnja grupa . F adduktori) 5.n.pregibaju. tibialis  . lumbricales (4. m quadratus plantae 3. flexor digitorum brevis 2. mm. fleksori prstiju) 4. F plant. m. interossei dorsales (4. interossei plantares (3. mm. primiću i razmiću prste stopala 1.

lateralni svod čini calcaneus. niži i trpi veći pritisak. Uzdužni su: . Ovaj svod je čvršći. .medijalni svod čine calcaneus. Poprečni su: . os cuneiforme.stražnji svod čine lukovi 3 klinaste kosti i os cuboideum. os cuboideum i četvrta i peta metatarzalna kost.vanjski . . prva i druga metatarzalna kost. Svodovi stopala Na stopalu nalazimo svodove koji osiguravaju biomehaniku stopala. Ovaj svod služi za amortizaciju pokreta.unutarnji . .prednji svod čine glavice metatarzalnih kostiju. os naviculare.

a pri pokretu su sve ili samo neke metatarzalne glavice. i 5. a sprijeda pri stajanju to sa glavice prve do pete metatarzalne kosti. Najveći oslonac je na glavicama metatarzalnih kostiju 2. Prilikom oslonca na stopala postoje uporišta pa je to straga tuber calcanei. prst se pomjeraju . Pri hodu 1. do 4.

peroneus brevis pomaže pri funkciji svoda M. adductor hallucis M.Lateralni svod održavaju M. peroneus longus .Medijalni svod održavaju M. glavni pri funkciji svoda M. tibialis posterior podupire talus i navikularnu kost M. peroneus longus M. abductor hallucis podupire talus i kalkaneus. tibialis posterior . flexor hallucis longus podupire talus i kalkaneus M. peroneus longus podupire kalkneus i kuboidnu kost M. abductor digiti minimi pomaže pri funkciji svoda . Mišići koji održavaju svodove .Poprečni svod održavaju M.

lig. metatarse transversum 4.3 cm na peti) ima zaštitnu ulogu. aponeurosis plantaris Potkožno masno tkivo (2 . lig.  Ligamenti koji održavaju svodove 1. plantare longum 2. calcaneonaviculare plantare 3. lig. .

talofibulare anterior 2.MEDIJALNO lig. talofibulare posterior . calcaneofibulare 3. tibiotalare posterior lig.LATERALNO 1. DELTOIDEUM. 2. 3. tibionaviculare lig. 4. lig. LIG. tibiotalare anterior LIGAMENTI . tibiocalcanei lig.1. lig. lig.

n. n. extensor hallucis longus. tibialis m. plantaris medialis FLEKSIJA II-V PRSTA stopala m. tibialis m. peroneus profundus m. n.  EKSTENZIJA PALCA stopala m. peroneus profundus FLEKSIJA PALCA stopala m. flexor digitorum brevis. extensor digitorum longus. flexor hallucis longus. n. n. flexor digitorum longus. extensor digitorum brevis. flexor hallucis brevis. plantaris medialis       . n. n. peroneus profundus EKSTENZIJA II-V PRSTA stopala m. extensor hallucis brevis. n. peroneus profundus m.

facies posterior fibulae  Periferno hvatište . tibialis  Funkcija .triceps surae . SOLEUS  Centralno hvatište -capitulum fibulae. te gastroknemius i soleus čine m. tibialis  Funkcija . mišić koji podiže cijelo tijelo uvis M.calcaneus  Inervacija -n.površna M.plantarni fleksor stopala.plantarni fleksor Završna tetiva gastroknemiusa i soleusa čine Ahilovu tetivu. GASTROCNEMIUS-CAPUT MEDIALE ET LATERALE  Centralno hvatište -epikondilus medialis et lateralis femoris  Periferno hvatište .MIŠIĆI POTKOLJENICE 1.calcaneus  Inervacija -n. Stražnja grupa .

1. TIBIALIS POSTERIOR  Centralno hvatište .-IV  Inervacija . os metatrsale II.n.facies posterior tibiae i fibulae  Periferno hvatište . tibialis  Funkcija .flektira i rotira stopalo prema unutra M. Stražnja grupa . FLEXOR HALLUCIS LONGUS  Centralno hvatište .plantarni fleksor palca i stopala.navikularna kost.falange palca  Inervacija .duboka M. tibialis  Funkcija .facies posterior fibule i membrana interossea  Periferno hvatište .calcaneus. unutarnji rotator stopala .n. kuneiformna kost.

stražnja strana tibiae Periferno hvatište .prsta Inervacija .tibia (facies posterior) Inervacija .flektira i rotira potkoljenicu prema unutra     .distalne falange 2.    M.-5. unutarnji rotator stopala M.n. POPLITEUS Centralno hvatište . tibialis Funkcija .plantarni fleksor prstiju i stopala. FLEXOR DIGITORUM LONGUS Centralno hvatište .condylus laterali femura Periferno hvatište . tibialis Funkcija .n.

fibularis profundus Funkcija .dorzalni fleksor stopala i supinator M.2.falange 2. prsta Inervacija .ekstenzor palca i stopala M.distalna falanga palca Inervacija . membrana interossea Periferno hvatište .n. TIBIALIS ANTERIOR Centralno hvatište .n.-5.facies lateralis tibiae. fibularis profundus Funkcija . EXTENSOR DIGITORUM LONGUS Centralno hvatište . Prednja grupa     M.ekstenzor prstiju i stopala        . EXTENSOR HALLUCIS LONGUS Centralno hvatište .tibia i fibula Periferno hvatište . fibularis profundus Funkcija .os cuneiforme mediale i prva metatarzalna kost Inervacija -n.fibula Periferno hvatište .

PERONEUS BREVIS Centralno hvatište .n.    3.prva metatarzalna kost Inervacija . PERONEUS LONGUS Centralno hvatište . fibularis superficialis Funkcija .plantarni fleksor stopala M.fibula Periferno hvatište .fibula Periferno hvatište .peta metatarzalna kost Inervacija .n. Lateralna grupa M.plantarni fleksor stopala     . fibularis superficialis Funkcija .

donja nosna školjka (concha nasalis inferior) 6. Ima ih ukupno petnaest (šest parnih i tri neparne). Parne kosti: 1. suzna kost (os lacrimale) 5. gornja vilica (maxilla) 2. ossa faciei) čine prednje-donji dio kostura glave. jabučna kost (os zygomaticum). Neparne kosti: 1. nepčana kost (os palatinum) 3. nosna kost (os nasale) 4.Kosti lica i glave  MIŠIĆI GLAVE Kosti lica (viscerocranium s. donja vilica (mandibula) 3. 2. podjezična kost (os hyoideum) . ralasta kost (vomer).

temporomandibularis je jedini pokretni zglob glave. Art. Mišiće glave sačinjavaju dvije velike muskulatorne grupe: • površinski ili potkožni mišići • duboki ili mastikatorni mišići   . koja se sa bazom lobanje spojena preko viličnog zgloba (articulatio temporomandibularis). Jedina pokretna kost je donja vilica.

iznenađenje i sl). pa pri njegovoj povredi dolazi do oduzetosti većeg dela muskulature. a osim toga daju karakteristične izraze licu (zbog čega ih nazivaju i mimični mišići). hrskavicama. pljosnati i leže u potkožnom tkivu lica i krova lobanje. Sa izuzetkom mišića obraza. tugu.   POVRŠINSKI MIŠIĆI Površinski mišići su tanki. djeluju pri žvakanju. koja odražava cjelokupno duševno stanje čovjeka (radost. Ona se nalazi pod uticajem volje i složenih refleksnih centara u mozgu. aponeurozi svoda lobanje i na dubokoj strani kože lica i lobanje. svi oni nemaju svoje fascijalne omotače i različito su razvijeni kod pojedinih osoba. Potkožni mišići se pripajaju na kostima. Mimična muskulatura predstavlja veoma složenu cjelinu. Ovi mišići učestvuju u otvaranju i zatvaranju prirodnih otvora oko kojih su lokalizovani. Svi su inervisani grančicama facijalnog nerva. . ljutnju. gutanju i govoru.

govoru itd. DUBOKI MIŠIĆI Duboki mišići glave učestvuju prevashodno u procesu žvakanja hrane i predstavljaju cjelinu sa anatomskog. Oni se pripajaju na skeletu lobanje i donjoj vilici. uzimanju hrane. fiziološkog i embrionalnog stanovišta. a inervirani su bočnim granama mandibularnog nerva. Svojim djejstvom učestvuju u podizanju i spuštanju mandibule. .

M. . prvi u nizu sfinktera probavnog trakta. Facijalni mišići. Usne kao i oblik i stupanj otvaranja usta važni su za jasan govor. Nekoliko mišića mijenja oblik usta i usana za vrijeme govorenja kao i za vrijeme aktivnosti kao što su pjevanje. i kontrolira ulaz i izlaz kroz usni otvor (rima oris). facialis. zviždanje ili mimika. M. što stvara mnoge izraze lica. orbicularis oris je važan pri artikulaciji (govoru). nalazi se unutar usana. orbicularis oris. su pričvršćeni na kožu i mogu je pomicati. koje inervira n. okružuje usta.MIŠIĆI LICA    Mišići lica su površinski sfinkteri i dilatatori na glavi. Također još više se naglašava verbalna komunikacija izrazima lica.

Prednje granice dvaju mišića suprotnih strana križaju se na bradi i miješaju se s ostalim mišićima lica. plosnat mišić koji se nalazi u potkožnom tkivu vrata. Kada je napeto donje hvatište platizme. Kada je napeto gornje hvatište platizme. ona zateže kožu. premještajući tako veliki pritisak sa površnih vena. stvarajući verikalne nabore na koži. Mišić inervira ogranak n.tanak. ona pomaže pritiskanju donje čeljusti i povlači kutove usta prema dolje (npr. kožu i potkožno tkivo lica.  Platysma je širok. niti mu prelaze preko ključne kosti i vežu se na kosti (donja čeljust). facialisa Mišić polazi široko sa fascije koje pokriva gornji dio velikog prsnog mišića i deltoidnog mišića.kod grimasa) .

pošto licu daje izraz neraspoloženja i žalosti. Mišić svoda lobanje (musculus epicranius) spada u potkožne mišiće glave i sačinjavaju ga parni potiljačno-čeoni mišić i aponeuroza svoda lobanje .  Mišić podizač gornje usne (musculus levator labii superioris) je parni mišić glave. Mišić podizač gornje usne pripada grupi mimičnih mišića. U inervaciji ovog mišića učestvuju jabučne grane facijalnog živca. Pruža se koso naniže i unutra od spoljašnje strane gornje vilice (neposredno ispod otvora očne duplje) do duboke strane spoljašnje polovine kože gornje usne. koji ima oblik tanke pljosnate mišićne trake. a uloga mu se ogleda u povlačenju gornje usne naviše i unapred.

jer licu daje izraz pažnje i iznenađenja. četvrtasta. a potiljačni dio od zadnje ivice aponeuroze svoda lobanje do najviše linije potiljačne kosti. Oba trbuha su inervirana granama facijalnog nerva. Osim toga.  Potiljačno-čeoni mišić (musculus occipitofrontalis) je sastavljen iz dva dijela: prednjeg ili čeonog trbuha (venter frontalis) i zadnjeg ili potiljačnog trbuha (venter occipitalis). Između njih se nalazi široka. . Čeoni trbuh se pruža od područja obrva (povije) do prednje ivice aponeuroze. Na taj način on djeluje kao mimični mišić. čeoni dio podiže obrve i stvara poprečne nabore na čelu. vezivna ploča (aponeuroza) sastavljena od fibroznih vlakana. a osnovna uloga im je zatezanje aponeuroze.

poglavinu. Zbog toga se čitava poglavina sa kosom lako može "skalpirati" odnosno odvojiti od kosti. Aponeuroza svoda lobanje (galea aponeurotica) predstavlja široku tetivu umetnutu između dva trbuha mišića. Ona je čvrsto pripojena za unutrašnju stranu kože i sa njom čini tzv. ali veoma labavim tkivom. što je bio običaj kod ratnika američkih urođenika (Indijanaca). . Aponeuroza se pripaja i za pokosnicu krova lobanje.

kapačnog i suznog. a kapačni dio i bez uticaja volje blago zatvara oči i uzrokuje treptanje. Kapačni dio (pals palpebralis) je sastavljen od vlakana. Orbitalni dio (pars orbitalis) se nalazi oko ulaznog otvora očne duplje i njegova vlakna se prekidaju na unutrašnjoj ivici. koja se protežu kroz potkožni sloj gornjeg i donjeg kapka. To je tanak. . a suzni dio (pals lacrimalis) nalježe na zadnju i unutrašnju stranu suzne kesice. Inervacija sva tri dijela mišića potiče od sljepoočnih i jabučnih grana facijalnog nerva. elipsoidan mišić sastavljen iz tri dijela: orbitalnog.    Kružni mišić oka (musculus orbicularis oculi) Kružni mišić oka je parni mišić lokalizovan oko otvora očne duplje i ispod kože kapaka. gdje se pričvršćuju na čeoni nastavak gornje vilice. Prva dva dijela zatvaraju kapke oka. Suzni dio vrši pritisak na suznu kesicu i olakšava usisavanje i oticanje suza iz nje.

. bola i patnje. On spada i u mimične mišiće. i pri tome obrazuje vertikalne na-bore između dvije obrve. inerviraju ga grančice facijalnog nerva (sljepoočne grane).  Mišić nabirač obrve (musculus corrugator supercilii) Mišić nabirač obrve je parni lučni mišić. Slično kao i kod ostalih mišića glave. koji je smješten ispod kože unutrašnje polovine obrve. Ovaj mišić povlači ka unutra i naniže unutrašnju polovinu obrve. pošto licu daje izraz srdžbe. Pripa­ja se na koštanom tkivu nadveđnog luka (arcus superciliaris) čeone kosti i na unutrašnjoj strani kože središnjeg dijela odgovarajuće obrve.

On se pruža naviše od gornjeunutrašnjeg kraja kružnog mišića oka i pripaja se na dubokoj strani kože unutrašnjeg dijela obrve. Na taj način. a drugi ga smatraju dijelom kružnog mišića oka. Slično mišiću nabiraču obrve. . To ga svrstava u kategoriju mimičnih mišića. inerviran je sljepoočnim granama facijalnog nerva i zajedno sa njim učestvuje u spuštanju unutrašnje polovine odgovarajuće obrve. patnje i sl. ovaj mišić formira vertikalne nabore u prostoru između dvije obrve i licu daje izgled bijesa.  Mišić obarač obrve (musculus depressor supercilii) To je parni mišić glave. koji pojedini autori opisuje posebno.

. spuštanja kapka koji prekriva veći deo rožnjače. Stoga u slučaju povrede ili paralize pomenutog nerva. Inervacija mišića podizača potiče od okulomotornog nerva. Osnovna funkcija mu je povlačenje gorn­jeg kapka naviše. pruža se unaprijed ispod njenog krova i u pred­jelu ekvatora duplje počinje da se širi u svoju tetivu i da skreće naniže prema gornjem kapku oka. dolazi do ptoze tj.  Mišić podizač gornjeg očnog kapka (musculus levator palpebrae superioris) To je parni mišić glave. koji se pričvrščuju na okolnim koštanim strukturama. Središnji dio tetive se pripaja na dubokoj strani kože kapka i na gornjem tarzusu. Od njega se potom odvajaju bočni produžeci. dok mu se najveći dio tijela nalazi u okviru očne duplje. Polazi od vrha očne duplje (iznad optičkog kanala). koji ulazi u gornji kapak svojom širokom lepezastom završnom tetivom.

 OČNI KAPCI Tarzalni mišići (musculus tarsalis superior et inferior) . Nji­hova vlakna su postavljena uzdužno i gornji mišić je nešto bolje razvijen od donjeg. U slučaju nekih oboljenja (npr. odnosno stanja poznatog kao ptoza. Inervišu ih simpatičke grane. koje potiču iz cilijarnog gangliona.su parni mišići glave. Osnovna funkcija mišića j e održavanje normalne širine međukapačnog otvora i asistencija pri djelovanju podizača gornjeg kapka. Izgrađeni su od glatke muskulature i nalaze se u perifernom dijelu odgovarajućeg očnog kapka. .gornji i donji . Hornerov sindrom) ili oštećenja pomenutih nerava može doći do spuštanja kapka.

trakasti mišići. U ovu grupu spadaju: gornji pravi mišić (mm rectus superior). spoljašnji pravi mišić (mm rectus lateralis) unutrašnji pravi mišić (mm rectus medialis).    PRAVI MIŠIĆI OČNE JABUČICE To su parni mišići glave. donji pravi mišić (mm rectus inferior). koji se u vidu kupe pružaju od vrha očne duplje do beonjače. To su četvrtasti. pljosnati. koji pokreću oko u svim pravcima i usmjeravaju ga ka posmatranim objek­tima. .

  Sva četiri člana se pripajaju na tzv. a donji mišić ka naniže i unutra. zajedničkom tetivnom prstenu. Spoljašnji pravi mišić povlači oko direktno upolje. . gornji pravi mišić pokreće očnu jabučicu naviše i unutra. Spoljašnji pravi mišić je inerviran od strane živca odvodioca. dok su ostala tri inervirana živcem pokretačem oka. koji se pričvršćuje u predjelu vrha očne duplje i okružuje optički kanal. Odatle se oni prostiru unaprijed. unutrašnji ga povlači ka unutra. obuhvataju očnu jabučicu i nastavljaju se završnim tetivama koje su utkane u prednji dio beonjače.

dok u izgradnju njegovog ivičnog dijela ulaze i vlakna susjednih mišića usana. i od donje usne naniže do bradno-usnog žlijeba. obraza i brade. Kružni mišić usana (musculus orbicularis oris) okružuje usni otvor i pruža se od gornje usne do opnastog dijela nosne pregrade. Sastavljen je od glatkih mišićnih vlakana i nalazi se u pokosnici očne duplje. a osnovna funkcija mu se ogleda u blagom pomjeranju očne jabučice unapred. Unutrašnji dio čine samo vlakna kružnog mišića usana. Ima oblik elipse i sastoji se od dva koncentrična dijela: unutrašnjeg ili usničkog (pars labialis) i spoljašnjeg ili ivičnog (pars marginalis). . koja prekriva donju očnu pukotinu.  Orbitalni mišić (musculus orbitalis) je mali parni mišić glave. Mišić je inervisan od strane simpatikusa.

Mišić obarač donje usne (musculus depressor labii inferioris) je parni mišić glave.   . Uloga mišića se sastoji u povlačenju donje usne naniže i upolje i izvrtanju njene slobodne ivice. pa se ovaj mišić ubraja u mimičnu muskulaturu. žvakanju. koji ima oblik pljosnate četvrtaste trake i pruža se od tzv. Inerviše ga ivična grana donje vilice. kose linije na spoljašnjoj strani donje vilice do unutrašnje strane kože donje usne. To licu daje izraz zlovolje i prezira. ubraja se u kategoriju mimičnih mišića. Djejstvo mišića se ogleda u zatvaranju usta. Inervacija potiče od obraznih grana facijalnog nerva i njegove donjovilične ivične grane. koja potiče od facijalnog nerva. Obzirom da učestvuje u ekspresiji izraza lica. a osim toga sudjeluje u sisanju. zviždanju i izgovoru pojedinih samoglasnika.

  Veliki jabučni mišić (musculus zygomaticus major) je parni mišić glave. mišićem smijeha i sl. Pri obostranoj kontrakciji on daje licu nasmijan izraz. Inervacija mu potiče od jabučnih grana facijalnog nerva. a djejstvo se ogleda u povlačenju ugla usana i gornje usne naviše i upolje. tako da se ubraja i u mimične mišiće. On djelimično ulazi i u sastav kružnog mišića usana. . koji se pruža od spoljašnje strane odgovarajuće jabučne kosti ka unutra i naniže do duboke strane kože u predjelu ugla usana. što čini u saradnji sa malim jabučnim mišićem.

Sastoji se od nekoliko mišićnih snopova. koji se odvajaju od unutrašnje ivice mišića obarača usnog ugla. Neki autori poprečni mišić brade opisuju posebno. a dejstvo nije u potpunosti razjašnjeno. a drugi ga smatraju dijelom pomenutog mišića. parni. pružaju se poprečno ispod kože brade i spajaju se sa vlaknima mišića na suprotnoj strani. nestalni mišić glave. Inervacija mu potiče od obraznih grana facijalnog živca.  Poprečni mišić brade (musculus transversus menti) je mali. .

  Obrazni mišić (musculus buccinator) je parni mišić glave. nasuprot kutnjaka. prolazeći duboko do mandibule. zadebljanog dijela bukofaringealne fascije. Mišić je tanak. tako da je blisko vezan za bukalnu mukozu nego za kožu lica. i na taj način spriječava njegovo boranje i ozljeđivanje prilikom žvakanja. pljosnat. To je najdeblji. M. najdublji mišić glave i jedini je obložen svojom (obrazno-ždrelnom) fascijom. Njegova vlakna takođe ulaze i u sastav kružnog mišića usana. . a također održava obraz napetim. i s raphe pterydomandibularis. buccinator aktivan je pri smijanju. Zauzima dublju i više medijalnu površinu od ostalih mišića lica. pravokutan i polazi s lateralne strane alveolarnog nastavka gornje i donje čeljusti. koji ispunjava bočni prostor između gornje i donje vilice i čini mišićni sloj obraza.

malim i velikim jabučnim mišićem. orbicularis oris. izvodnim kanalom parotidne pljuvačne žlezde.  . Kontrakcija m. krvnim sudovima i dr. masnim tijelom obraza (corpus adiposus buccae). osigurava nježan ali kontinuirani otpor prema tendenciji zubi da se iskrive prema vani. Tonus ta dva mišića stišće obraze i usne prema zubima i desnima. vlakna m. buccinatora a pogotovo m. zubi postaju iskrivljeni ili strše prema naprijed. Površinska strana mišića je u odnosu sa viličnom granom mandibule. mišićem smijeha i obaračem usnog ugla. buccinatora miješaju se medijalno s vlaknima m. orbicularis oris. Sprijeda. Kroz tkivo mišića prolaze parotidni izvodni kanal i obrazni nerv (grana donjoviličnog nerva). Ukoliko je gornja usna kraća. Duboka strana odgovara obraznim pljuvačnim žljezdama i prekrivena je oralnom sluzokožom. ili postoje retraktori koji uklanjaju tu silu.

koji inervira i ostale mišiće glave. Kada je potisnut upolje (zrakom ili hranom). On povlači uglove usana unazad i upolje i približava obraze zubnim lukovima. on učestvuje i u aktu sisanja. svojom kontrakcijom obrazni mišić potiskuje sadržaj ka naprijed (npr. Također.orbicularis oris i m. M. on zateže sluzokožu koja ga prekriva i na taj način je štiti od povrijeđivanja tokom akta žvakanja.  Djejstvo obraznog mišića je veoma složeno. Pored toga. buccinator zajedno s jezikom omogućavaju hrani da ostane između okluzalnih ploština zubiju za vrijeme žvakanja i spriječavaju hrani da se skuplja u usnoj šupljini Inervacija potiče od završnih grančica facijalnog nerva. . pri sviranju duvačkih instrumenata) ili ka nazad (u toku unosa hrane).

Lateralno od kutova usana ili komisura usana (mjesta spajanja gornje i donje usne). Ponekad može biti u potpunosti odsutan. trouglasti mišić koji je smješten u najpovršnijem sloju potkožne muskulature obraza. nešto kao žbice na kotaču. . i tako potpomaže dejstvo druge muskulature koja licu daje nasmijan izraz.   Nekoliko mišića dilatatora (pružača) širi se od usana i kutova usana. Inerviraju ga grane facijalnog nerva. vlakna devet mišića lica se isprepliću ili spajaju u obliku vrlo promjenjivih i raznolikih formacija koje se zovu modiolusi. odgovornih za pojavu rupica na obrazima kod nekih pojedinaca. Ovaj mišić povlači uglove usana naviše i upolje. Mišić smijeha (musculus risorius) je tanki.

grebena i kanala u koje ulaze tetive i mišićna vlakna. Područje pripoja na donjoj vilici je lako uočljivo zbog prisutnih neravnina. duboki dio mišića je uspravan. Površinski dio se pripaja na donjoj ivici temporalnog nastavka jabučne kosti. koga sačinjavaju dva dijela: površinski (pars superficialis) i duboki (pars profunda). debeo i snažan mišić. U inervaciji učestvuje maseterični nerv. On se pripaja na čitavoj donjoj ivici jabučnog luka i na donjoj vilici iznad pripoja površinskih vlakana. grana donjoviličnog nerva. odakle se pruža naniže i pričvršćuje na grani i viličnom uglu mandibule. Za razliku od površinskog dijela.   Maseterični mišić (musculus masseter) je parni mišić glave. koji se proteže od jabučnog luka do spoljašnje strane donje vilice. . On nosi naziv maseterično ispupčenje (tuberositas masseterica). To je četvrtast. čija su vlakna usmjerena koso naniže i unazad.

tokom akta žvakanja. . Osim toga.  Osnovna funkcija mišića se ogleda u podizanju donje vilice. Pri izvjesnim oboljenjima (kao npr. što je poznato kao trizmus. pa se oni često označavaju terminom zigomatiko-mandibularni mišić koji učestvuje u vraćanju donje vilice (retrakciji) iz njenog propulzionog položaja. on učestvuje u propulziji (pomjeranju vilice unaprijed). Odlikuje ga razvijanje snažnih sila u predjelu kutnjaka. ekstremnim later-alnim kretnjama mandibule i sl. Duboki snop maseteričnog mišića je povezan sa površinskim vlaknima sljepoočnog mišića. u slučaju tetanusa) može doći do trajnog grča ovog mišića. kada se istovremeno kontrahuju i desni i lijevi mišić.

prekidanje) pod kontrolom su volje. unutarnjih i vanjskih mehaničkih sila koje djeluju na čovjeka. Te su kretnje automatske. što obično rezultira prenošenjem tijela sa jednog mjesta na drugo. .Biomehanika hoda  Hod je aktivno kretanje tijela naizmjeničnim pokretima donjih ekstremiteta. Hod je vrlo složeno zbivanje i proizvod složenih međusobnih reakcija. a samo započinjanje i promjene hoda (smjer. brzina.

korakom. kojem je svrha u pojednostavljenom mehaničkom smislu . Povezivanje brojnih promjenljivih uvjeta djelovanja sila uključuje i mnoštvo mehaničkih zbivanja: naprezanje i trenje u zglobovima. Nervni impulsi i kontrola djelovanja tih sila. . dinamika mišića kao drugog činitelja pokreta. uz mogućnost orijentacije u prostoru rezultiraju pokretom tj. te kosti kao poluge.pomak težišta.

Mali mozak i centralni vestibularni sistem su imperativ za održavanje ravnoteže. vestibularni sistem. bol i temperaturu) i duboki (osjet pokreta. Za normalan hod od neobične važnosti je pravilno funkcioniranje mnogobrojnih organskih sistema. frontalni režanj velikoga mozga. Brojne su strukture odgovorne za hod: periferni nervni sistem. odnosno očuvanost mnogih funkcija u ljudskom organizmu. vibracije) senzibilitet svojim aferentnim vlaknima. i mišićno-skeletni sistem. Periferni nervni sistem provodi površni (dodir. . piramidni i ekstrapiramidni sistem. položaja. a eferentnim vlaknima daje motornu inervaciju. cerebelum. vid.

Svakako. Svi voljni impulsi teku aksonima piramidnog puta iz kore velikoga mozga. hod kao trodimenzionalna aktivnost zahtijeva koordinirano djelovanje nervnog sistema i lokomotornog aparata. Vid je od velike važnosti za koordinaciju. . palparne reflekse i početak procesa hodanja. Ekstrapiramidni sistem utječe i kontrolira položaj. Frontalni režanj velikoga mozga kontrolira posturalne reflekse i početak hodanja. tj. Ovi sistemi su komplementarni u funkciji održavanja uspravnog stava i hoda. od velikog je značaja i neuromišićna spojnica i mišićno-skeletni sistem koji omogućava pokretanje tijela.

djelovanje mišića uslovljava potrebnu stabilnost zglobova. što ovisi o mnogim faktorima: konstituciji. Način hoda može biti vrlo raznolik. stanju mišića. obući kao i o ritmu hodanja. . životnoj dobi. je ritmičko kretanje slijedom naizmjeničnih pokreta obje noge prema naprijed. Usklađeno. Normalan hod umjerenim tempom. i tako omogućuje efektivan rad mišića pri pojedinom pokretu. Suprostavljajući se sili teže. Pri tome se stopalo jedne noge osloni na podlogu prije nego što se stopalo druge noge odvoji od nje. prirodi tla. uhranjenosti. uglavnom automatizirano djelovanje mišića omogućuje pri hodu pokret prema naprijed uz istodobno nošenje tijela. spolu. itd. umoru.

4. 5. Uzdužna osovina donje trećine potkoljenice mora biti paralelna sa uzdužnom osovinom kalkaneusa. Ne smije postojati rotacija ekstremiteta (iznad nivoa skočnog zgloba) u horizontalnoj ravni. Ljudski hod je vrlo složen i koordiniran ciklus pokreta koji definira 6 kriterija: 1. U frontalnoj ravni noga mora biti pod pravim uglom u odnosu na podlogu. Horizontalna ravan prednjeg dijela stopala mora biti pod pravim uglom u odnosu na uzdužnu osovinu kalkaneusa. 3. U sagitalnoj ravni noga mora biti pod pravim uglom u odnosu na podlogu. 6. Neophodan je minimum od 10 stepeni dorzalne fleksije u skočnom zglobu. 2. .

 Ciklus hoda se može podijeliti u dvije glavne faze: faza oslonca. i faza zamaha.  . čiji je međusobni vremenski odnos 60 prema 40%.

Njihovo ukupno trajanje je po 10-12% ciklusa hoda. Započinje kontaktom pete. Završni dvostruki oslonac je suprotan. Postoje dva kratka perioda kada su oba stopala na podlozi. hoda u kom se vrši prenos težine. Ciklus hoda . Prvi se javlja u momentu odizanja prstiju jednog stopala i kontakta pete drugog stopala sa podlogom. odnosno javlja se u momentu odizanja prstiju drugog stopala i kontakta pete prvog stopala sa podlogom. a označavaju se kao početni (inicijalni) i završni (terminalni) dvostruki oslonac.faza oslonca je onaj dio ciklusa . U tom momentu počinje faza zamaha. a završava odizanjem prstiju istog stopala.

. a u kuku dolazi do ekstenzije. a skočni zglob u neutralnom položaju ili je blago plantarno flektiran. Kalkaneus je u inverziji od 2 stepena. U toku oslonca zdjelica se postepeno rotira prema natrag. Podfaza opterećenja korespondira inicijalnom dvostrukom osloncu. U početnom kontaktu peta dotiče podlogu nešto malo lateralno od svog centra. Ovo predstavlja mehanizam štednje energije. a skočni zglob plantarno flektira se također za 15 stepeni. Tokom inicijalnog kontakta koljeno je ekstendirano. Tokom opterećenja koljeno se flektira za 15 stepeni.

Sa udarom pete kalkaneus počinje pronaciju i nastavlja sve do oko 22% ciklusa oslonca. U ovom trenutku stopalo pomaže apsorpciji udara i prihvata rotaciju gornjeg dijela noge. Koljeno je opet ekstendirano u sredini oslonca. dok ne dostigne 4 stepena pronacije (ukupna pronacija je oko 6 stepeni). tj. U subtalarnom zglobu počinje supinacija koja se odvija tokom cijele preostale faze oslonca. a skočni zglob je u neutralnom položaju. .

počinju dorzalnu fleksiju u nivou metatarzofalangealnih zglobova. kvadriceps nastavljaju svoju aktivnost sve do rane podfaze sredine oslonca. triceps sure koji kontrolira napredovanje tibije. U cilju očuvanja stabilnosti kuka i koljena. Tada je aktivan m. U završnoj fazi oslonca prsti. Tokom prvog perioda oslonca aktivni su hamstrinzi i dorzalni fleksori skočnog zgloba. glutealna muskulatura i m. Faza prezamaha odgovara terminalnom dvostrukom osloncu. Na kraju sredine oslonca subtalarni zglob je u neutralnom položaju koji podrazumijeva blokiranost srednjeg tarzalnog zgloba. koji su do tada bili u neutralnom položaju. .

 Tokom faze oslonca težina se prenosi preko skočnog zgloba i kostiju stopala na podlogu. . ona mora biti stabilna u odnosu kako na proksimalnu. sile iniciraju pokret nestabilne kosti. Da bi bilo koja kost mogla podnijeti težinu. tako i na distalnu kost. Ukoliko nema te stabilnosti.

a G-H čistu propulziju. U dijelu F-G podizanje pete vrši everziju prednjeg dijela stopala kako bi se sile prenijele od glavice pete do glavice prve metatarzalne kosti. Prenos sila preko stopala se može prikazati krivuljom u kojoj područje A-E predstavlja pronatorni dio. Dakle F-G predstavlja supinaciju stražnjeg i pronaciju prednjeg dijela stopala. E-F supinatorni dio. .

to će težinu primiti prvo lateralni dio pete. Budući da je stopalo blago supinirano u inicijalnom kontaktu sa podlogom. odsječak A-B krivulje predstavlja supinaciju. Supinacija tokom propulzije je predstavljena odsječkom E-G. i dalji prenos ide u smjeru od lateralno prema medijalno do prve metatarzalne kosti. pa peta metatarzalna kost. . Prema tome. a B-E pronaciju. Potom težinu prihvata medijalni dio pete. a supinacija obrnuto. Pronacija pomjera prenos težine prema medijalnoj strani stopala. Odmah po tom počinje pronacija koja traje do 22% faze zamaha.

Drugim riječima. . Femur se simultano rotira. Tibija i femur. u fazi oslonca tibija se rotira za 15 stepeni: od početne pozicije 10 stepeni vanjske rotacije (inicijalni kontakt) do 5 stepeni unutarnje rotacije. odnosno obje duge kosti se rotiraju prema unutra u fazi pronacije. odnosno prema vani u fazi supinacije. zahvaljujući činjenici da je tibija "zaključana" u talusu. također imaju određenu ulogu. vjerovatnoća je da će doći i do reperkusija na patelu (hondromalacija). Ukoliko postoji abnormalnost pronacije.

faza zamaha počinje odizanjem prstiju od podloge. Skočni zglob se dorzalno flektira koncentričnom akcijom m. . Ciklus hoda . Subtalarni zglob zauzima neutralan položaj a prsti idu u blagu dorzalnu fleksiju. a završava kontaktom pete i podloge. a ostali mišići miruju. kao pripremu za narednu fazu oslonca.tibialis anteriora. i u cilju potpomaganja prednjeg zamaha noge. Neposredno prije nego se prsti odvoje od podloge dolazi do kontrakcije kvadricepsa u cilju spriječavanja prevelikog odizanja pete prema natrag.

a potom supinira. Supinacija stabilizira koštanu arhitekturu stopala. u ovoj fazi stopalo se prvo pronira. i koljena i kuka. zasigurno će doći do oštećenja i skočnog zgloba. Ukoliko stopalo udara o podlogu u položaju pronacije. Dakle. odnosno kontrole pozicije stopala prilikom kontakta pete i podloge. Pronacija u stvari skraćuje stopalo i smanjuje potrošnju neophodne energije. . hamstrinzi postaju aktivni u cilju deceleracije prednjeg zamaha. pripremajući je za udar pete o podlogu kada stopalo mora apsorbovati udar. malo prije nego što će peta dotaći podlogu. U kasnijoj fazi zamaha.

. Nastavlja se srednja podfaza (MSW) koja završava dovođenjem uzdužne osovine tibije u okomiti odnos prema podlozi. Inicijalna podfaza (ISW) počinje odizanjem prsta od podloge i traje dok se ne postigne maksimalna fleksija koljena (60 stepeni). Faza zamaha se dijeli na tri podfaze. Slijedi terminalni zamah (TSW) koji traje do inicijalnog kontakta u fazi oslonca.

. u čijem razvoju učestvuju plantarni fleksori sa 85%. Tokom progresije potencijalna energija se pretvara u kinetičku. i fleksori kuka sa 15%. Normalan hod zahtijeva stabilnost u fazi oslonca. te sredstva progresije i konzerviranja energije. Stabilnost. Veliki dio kinetičke energije ekstremiteta u zamahu je obezbijeđen inercijom. opet zahtijeva konstanto balansiranje trupa nad bazom oslonca.

rezultanti sila gravitacije i inercije. ali naravno suprotnog smjera. Potrebno je istaći još jednu silu koja se vektorski može predstaviti: sila reakcije tla (ground reaction force). te transferom energije između segmenata tijela. Štednja energije je bazirana na osnovu minimiziranja pokreta centra gravitacije. . kontrole momenta. Jednaka je.

karlica ne pada na suprotnu stranu od opterećenog zgloba kuka. . jer tu pojavu spriječava snaga jakih mišića. Naime. čije je hvatište na krilu karlične kosti i na velikom trohanteru femura. prilikom stajanja na dvije noge tjelesna težina se podjednako prenosi na oba zgloba kuka. S obzirom na osobitosti ljudskog tijela i njegove građe. Međutim u trenutku kada stojimo na jednoj nozi događa se čitav niz stvari koji karlicu dovode u ravnotežu.

. stabiliziraju karlicu. i na taj način omogućavaju čovjekov hod i kretanje. Ovi snažni mišići održavaju karlicu u ravnoteži. i usklađuju fleksiju i ekstenziju. Adduktori kuka u fazi oslonca suprostavljaju se abduktorima. Dužina koraka i raspon između stopala uslovljen je brzinom hoda. i tako kontrolišu pokrete abdukcije. Kod noge u zamahu oni vrše fiksaciju smjera koraka.

Podjela hoda po brzini Vrsta hoda Spori hod Srednji hod Brzi hod Sportski hod Broj koraka/minuti 70-80 koraka/min 80-100 koraka/min 100-120 koraka/min 120 koraka/min Pređena udaljenost km/h 3-3.5-4 km/h 4-4.5 km/h 3.5 km/h 7 km/h .

Lateralno naginjanje karlice ne smije biti veće od 5 stepeni tj. Dok u fazi odupiranja stojimo na jednoj nozi. . a centar gravitacije ne smije imati veći vertikalni pomak od 5 cm. i težište tijela biva pomaknuto u tom smjeru. Korak ne treba biti duži od 20 do 25 cm (rastojanje od druge pete). kralježnica se neznatno flektira na stranu te noge. a razmak između peta 5 -10 cm. Trup ne smije da se podiže i spušta više od 4 do 6 cm. Fleksiju ograničava kontrakcija m. erector spinae suprotne strane. Karlica u fazi zamaha se rotira naprijed za oko 40 stepeni. 4-5 cm.

čovječiji hod je zapravo. . kao i sposobnost brzog adaptiranja na zahtjeve okoline. neuromuskularne i kardiovaskularne funkcije.Balans i kretanje  U biomehaničkom smislu. gubljenje i uspostavljanje balansa tijela. Balans i kretanje zahtijevaju kompleksnu međuigru spoznajne. tako da se balans uspostavi prije nego što bi se poremetio uz pad tijela.

a balans se uspostavlja trakcijom ispružene noge koja je u iskoraku. . kao što su npr. Rezultirajuća vulnerabilnost čini stariju osobu sklonu padanju kada je suočena sa dodatnim opterećenjem bilo koje od navedenih funkcija. prelom kosti. pneumonija ili infarkt miokarda. Starenjem balans slabi. a teturanje se pojačava. I tako. Pomak tijela prema naprijed nastaje pružanjem noge u drugoj polovici faze njenog opterećenja. na izgled manji pad može biti uzrokovan ozbiljnim problemom.

  .procesi senzorih interakcija. Sastavne komponente balansa su: .mišićno-skeletni elementi. . .senzorni elementi odgovorni za prepoznavanje pokreta tijela.

Većina pokreta i grupa mišića koje učestvuju u hodu pripadaju ovoj ravni. . Ponekad je ovo i jedino mjerena ravnina kada se ispituje hod.Kinematika sagitalne ravnine    Sagitalna kinematika donjih ekstremiteta dominira hodom.

. 2°5 fleksije do 0° Koljeno. 15° fleksije do 0° fleksije Skočni zglob.       Kontakt petom do kontakta stopalom Kuk . 10° plantarne fleksije do 5° dorzalne fleksije Nagnutost karlice 5° prema naprijed u ranoj potpornoj fazi. potom ponovo 5° prema naprijed u kasnom zamahu Ruke Zamasi ruke su obrnuti od zamaha nogu i utiču na izravnavanje trajektorije težišta tijela. potom 5° unatrag u kasnoj potpornoj fazi.0° fleksije do 15° fleksije Skočni zglob – 0° do 10° plantarne fleksije Kontakt stopalom do potpore u sredini faze   Kuk .fleksija 25° Koljeno .

Nagnutost karlice u frontalnoj ravnini • U sredini potporne faze težište (centar mase) je visoko • Zamašna strana karlice se spušta tokom zamaha da bi se spustil otežište ( centar mase).Kinematika frontalne ravnine Kinematika frontalne ravnine odnosi se uglavnom na pokrete kukova i karlice. Primicanje i odmicanje kuka • Odmicanje 5° u ranoj potpornoj fazi • Primicanje oko 5° u kasnoj potpornoj fazi • Neutralno (0°) u zamahu .

U fazi zamaha karlica se rotira prema naprijed oko 40° stepeni .Kinematika tranverzalne ravnine  Kinematika tranverzalne ravnine se odnosi na pokrete rotacije karlice i trupa.

ABDUKTORI MIŠIĆI KUKA  Glavni abduktori kuka su m. klateće noge odnosno adukciju kuka na strani opterećene noge. Mali nagib karlice od nekoliko stepeni na stranu klateće noge olakšava premještanje težišta gornjeg dijela tijela na stranu opterećene noge i smanjuje jaču lateralizaciju trupa pri hodu. Njihova aktivnost sprječava nagib karlice na stranu tzv. Oni imaju zadaću stabilizacije karlice u hodu i djeluju gotovo isključivo u fazi opterećenja jedne noge. gluteus minimus. gluteus medius i m. .

fleksiju. U funkciji stabilizacije karlice mišići abduktori počinju djelovati malo prije opterećenja noseće noge. ekstenziju. U početku faze oslonca se naglije aktiviraju. Misli se da je djelovanje mišća abduktora u fazi tzv. a zatim njihova akcija postepeno popušta do faze opterećenja oblih nogu. premda pojedini dijelovi mišića mogu vršiti i abdukciju. Funkcija abduktora je više fiksaciona nego pokretna. klaćenja noge potpuno pasivno i da se sastoji u elastičnoj fiksaciji smjera iskoraka. te rotaciju prema unutra i van. . Pojedini mišići u fazi opterećenja noge sprječavaju rotaciju bedra prema van odnosno zakretanje zdjelice prema suprotnoj strani.

a istodobno kontroliraju pokrete klaćenja noge. klaćenja druge noge. U frontalnoj ravnini aduktorni mišići su uz silu teže antagonisti abduktorima i onemogućuje prekomjernu abdukcij kuka. . U sagitalnoj ravnini djeluju kao fleksori i ekstenzori i usmjeravaju pokrete u fazi iskoračenja noge.ADDUKTORNA MUSKULATURA KUKA PRI HODU   Adduktorna muskulatura kuka zbog topografskih odnosa i položaja kuka različito djeluje. U hodu djeluje u fazi oslonca na jednu nogu i u fazi tzv.

Osim stabiliziranja karlice mišići aduktori pomažu i kontroliraju fleksiju i ekstenziju kuka. S mišićima ekstenzorima održavaju ravnotežu karlice u sagitalnij ravnini. U horizontalnoj ravnini aduktori uz mišiće rotatore osiguravaju pri hodu odnose između femura i karlice i reguliraju normalnu torziju karlice. . osobito u fazi oslonca na obje noge.

Fleksori kuka su pri tom pokretu antagonisti sili teže.FLEKSORNA MUSKULATURA KUKA PRI HODU    M. fleksori uz klaćenje čitave noge prema naprijed. premda se njegovo djelovanje i kasnije ne može isključiti. M ili­opsoas je najvažnijifleksor natkoljenice i on pokreće klaćenje. . kao pasivnog mehanizma U iskoraku započinju i usmjeravaju tu kretnju fleksije u kuku.

Smatra sa da sa pri običnom hodu. sartorius i m. adductor brevis. a m. nakon početne aktivne fleksije natkoljenice noga dalje klati prema naprijed bez bitnijeg djelovanja mišića. pectineus. tensor fasciae latea. adductor longus i m. m. . U početnoj fazi fleksije kuka sudjeluje i m. rectus femoris je pomoćni fleksor u zglobu kuka i istodobno glavni ekstenzor potkoljenice. Pri fleksiji kuka mogu sudjelovati i m.

.EKSTENZORNA MUSKULATURA KUKA PRI HODU  M. gluteus maksimusa koja pri daljnjoj fazi opterećenja naglo popušta. gluteus maximus. jer sprječava antefleksiju karlice. ima posebnu funkciju u fazi opterećenja jednom nogom. Neposredno nakon opterećenja noge u iskoraku nastaje jaka kontrakcija m. a time i gornjeg dijela tijela. kao glavni ekstenzor u kuku.

kada je noga već u iskoraku prema naprijed. a koju m. semitendinosus i m. semimembranosus. bicipitis femoris. quadriceps femoris ekstendira. . m. gluteus maksimusa ekstenziju bedra vrše uglavnom caput longum m. koji imaju i zadaću flektiranja potkoljenice. Osim m.

što omogućuje normalan fiziološki hod. a pri hodu ona stalno prelazi bazu oslonca u smjeru prema naprijed. Središte gravitacije koje je pri hodu prema naprijed ispred uporišta stopala nalazi se u labilnoj ravnoteži sve do faze kada se oba stopala oslone na podlogu. Težišnica se pri hodu pomiče naprijed i okomita je na smjer kretanja. . uz mišićnu akciju i inerciju je u cjelosti kordinirano zbivanje.Djelovanje gravitacije pri hodu  kao pasivne sile. U statičkoj ravnoteži težišnica prolazi kroz bazu oslonca.

Inercija kao mehanička sila pri hodu djeluje na akceleraciju i deceleraciju pokreta.  Kretanje središta gravitacije prema naprijed opisuje sinusoidnu crtu. Međutim. Vertikalna sila težišta djeluje u istom smjeru i polovima opterećenja na oba kuka. nožnog zgloba i stopala. Dirigiranom se mišićnom akcijom najekonomičnije iskorištavaju sila gravitacija i sila inercije. Težina tijela je u fazi opterećenja na obje noge jednoliko raspoređena na oba zgloba kuka. te karlice smanjuju sinusoidni ugao težišta i približavaju ga mehanički idealnoj i ekonomičnoj ravnoj liniji kretanja. u fazi opterećenja samo jedne noge nastaju u kuku posve drugačiji mehanički odnosi. Pokreti koljena. .

. Održavanje ravnoteže u sagitalnoj ravnini tj. sprječavanje padanje trupa prema naprijed vrši pri hodu m. gluteus medius et minimus) . sagitalnoj i horizontalnoj ravnini.Ravnoteža karlice pri hodu     Ravnoteža karlice pri hodu održava se u frontalnoj. Dinamičku ravnotežu u horizontalnoj ravnini osiguravaju prednji i stražnji rotatori kuka. U frontalnoj ravnini ranoteža karlice je uvjetovana djelovanjem pasivne sile težine tijela i aktivne sile abduktornih mišića (mm. a prema natrag fleksori natkoljenice. koje pri normalnom hodu moraju biti u ravnoteži. gluteus maximus.

Položaji i stavovi tijela  Anatomski položaj tijela je uspravan stav koji ima slijedeće karakteristike • Lice okrenuto naprijed • Linija ramena horizontalna • Ruke spuštene niz tijelo • Dlanovi okrenuti naprijed • Ekstremiteti u ekstenziji • Stopala u neutralnom položaju .

 Ravni Izučavanje stavova tijela vrši se u određenim ravnima ljudkoskog tijela. Osnovne ravni su frontalna. . sagitalna i horizontalna. u odnosu na osovine.

. Osnovni neutralni položaj se razlikuje od anatomskog položaja samo položaju ruku koje su okrenute prema tijelu.Neutralan položaj zglobova  Neutralan (standardni) položaj zglobova je onaj položaj u kome su zglobovi u najpovoljnijem položaju i položaj u kome se počinju kineziološka mjerenja .

Linije sile gravitacije su paralelne. i II. POSTERIORNI POLOŽAJ -Linija kičmenog stuba -Između skapula -Između gluteusa -Između natkoljenica -Između koljena -Između peta . djeluju vertikalno prema dole.Mjerne linije . Mjerne linije . sakralnog segmenta.linije gravitacije su fiksne linije koje služe prilikom izučavanja položaja.linije gravitacije  Centar gravitacije cijelog tijala nalazi se ispred I.

Koronarna sutura Vanjski slušni hodnik Tijela većine cervikalnih kralježaka RAMENI ZGLOB Tijela lumbalnih kralježaka Posteriorno od osovine kuka Anteriorno od osovine koljena Lateralni maleolus Na osnovu fiksnih tačaka izgled ljudskog tijela ima svoje karakteristike .LATERALNI POLOŽAJ .

        LATERALNO Glava u medijalnoj liniji Blaga cervikalna lordoza Blaga torakalna kifoza Blaga lumbalna lordoza Kukovi u neutralnoj poziciji Koljena ekstendirana Skočni zglobovi u neutralnom položaju Spine iliake ant.sup u istoj liniji sa pubičnom simfizom .

koljena i skočni zglobovi u neutralnom položaju Spine iliake posteriores u istoj transverzalnoj ravni . udaljene od med. linije 3-4 cm Torakalna i lumbalna kičma u med.      POSTERIORNO Glava u medijalnoj liniji Cervikalna kičma u medijalnoj liniji Skapule paralelne. liniji Kukovi.

stav mirno.   Tokom životne i radne aktivnosti. čučeći. klečeći). . položaj upora i položaj visa. raskorak. Pojam "stav" određuje način relizacije određenog položaja tijela (ležeran stojeći stav. iskoračno stav. položaji mogu biti usravan (stojeći. iskorak naprijed. ležeći. stav na jednoj nozi. Pojam "položaj" podrazumijeva odnos dimenzije čovjekovog tijela u odnosu na dimenziju prostora.). Na osnovu toga. čovjek zauzima različite položaje i stavove. ustranu itd. sjedeći.

kroz centralni dio trupa padajući na sredini površine oslonca. pa se tijelo nalazi upoložaju labilnee ravnoteže. Tačka težišta nalazi se na napadnoj liniji u nivou male kalice iznad površine oslonca. . USPRAVAN POLOŽAJ Uspravan položaj tijela je prirodni ili fiziološki položaj. Oslonjeno je na podlogu stopalima koja svojim oblikom čine površinu oslonca. Težišna linija prolazi osovinom skela ta od težišta glave. Tijelo je tada visinom postavljeno vertikalno. ispred skočnoh zglobova a između stopala.

Mišićne kontrakcije su minimalne. Pomjeranje segmenata naprijed. Zamor najmanji. nazad ili u stranu uslovljava mišićnu kontrakciju koja će spriječiti padanje na tu stranu. .Stojeći stav  Ležeran stojeći stav je stav u kome je težina tijela ravnjomjerno raspoređena na obje noge. Segmenti su u ravnoteži kada su im težišta tačno iznad zgloba kojim su vezani za donji susjedni segment.

.Vertikalna osovina prolazi kroz • Atlantookcipitalni zglob • Međupršljenski zglobovi • Kukovi • Koljena • Skočni zglobovi  Narušavanje vertikalne osovine zahtijeva aktivaciju pasivnih stabilizatora i dodatnu kontrakciju mišića.

Vertikala pada ispred art. .TEŽIŠTE GLAVE u ovom položaju se nalazi u području sella turcica. splenius capitis  m. atlantooccipitalis. semispinalis capitis.  m. reda. 1 cm iza dorsum sellae. Naglašena je funkcija ekstenzora glave i to. longisimus capitis  m. Na održavanje glave djeluje poluga I.

transversospinalis. Smanjenje torakalne kifoze se ostvaruje djelovanjem m. Na održavanje položaja ulogu ima poluga I. sacroiliacalis.  TEŽIŠTE GLAVE. intertransversarii. reda. . TRUPA. m.Težišna linija ide zadnjom stranom art. RUKU u ovom položaju je u visini TH 12Ll.

iliopsoas i ostali fleksori. Pogrbljen stav angažuje pasivne stabilizatore bez uticaja muskulature. M. Težišna linija trupa prolazi iza linije koja spaja obje glave femura. . iliofemorale se suprostavljaju ekstenzorima trupa. Ravnoteža trupa prema karlici održava se gotovo bez naprezanja. Na smanjenje lumbalne lordoze djeluju trbušni mišići. lig.

težišna linija ide zadnjom stranom koljena iza osovina zgloba.   .  TEŽIŠTE KOLJENA . pa težina djeluje u pavcu fleksije. Angažovani su ekstenzori . quadriceps femoris ima najveću ulogu. Koljena se nalaze u položaju lagane fleksije.m.

triceps surae. Ligamentarni aparat ima funkciju stabilizacije. reda. Vertikala prolazi 6 cm ispred osovine skočnog zglova. najviše m.  STOPALA nose težinu tijela. Angažovan je m. Veliku ulogu u održavanju stava tijela i funkciji nogu ima poluga II. soleus. .

. Stav "mirno" Stav mirno ima svoje karakteristike: • stojeći stav • težina raspoređena na obje noge • kičmeni stub maksimalno ekstendiran • grudni koš naglašen •trbuh uvučen • koljena potpuno ekstendirana • statička kontrakcija odgovorne muskulature • zamor velik .

Istegnuti mišići trbušnog zida. POLOŽAJ GLAVE .  .Smanjenje cervikalne lordoze uz angažovanje paravertebralne muskulature (m. scaleni). Nagib rebara smanjen -grudni koš proširen.smanjuju je ekstenzori snažnim kontrakcijama. infrahyoideus. mm. TORAKALNA KIFOZA . suprahyoideus. m.ekspirij nepotpun.

Angažovana hamstring muskulatura. Funkciju otežavaju kontrakcije m. STABILIZACIJA POTKOLJENICA uz učešće m. .  EKSTENZIJA KOLJENA omogućena djelovanjem m. Vertikala pada bliže skočnom zglobu pa je kontrakcija manje zahtjevna u odnosu na ležeran stojeći stav. iliopsoas-a i drugih fleksora natkoljenice koji sprečavaju padanje trupa nazad. triceps surae.quadriceps femoris -a.   LUMBALNA LORDOZA ispravljena uz zabacivanje karlice prema straga.

Zavisno od načina realizacije. Površinu oslonca čini sjedalni dio. donji dio natkoljenica i stopala.SJEDEĆI POLOŽAJ   Sjedeći položaj je prirodan i predstavlja prelaz između stojećeg i ležećeg stava . Težište se nalazi u položaju labilne ravnoteže. sjedeći položaj može biti: .

ugao sigurnosti povećan). agonisti i antagonisti podjedanko angažovani. odmarajući (mišići maksimalno relaksirani. zglobne veze najmanje nategnute. vrata i trupa i pri čemu je potrošnja energije velika. • bez naslona (kada su angažovani ekstenzori glave. a zamor nastupa brzo.  • sa naslonom za leđa (angažovani fleksori glave snažnim kontrakcijama). položaj je nešto olakšan kada težišna linija pada po sredini karlične osovine) . .

odmarajući položaj. .LEŽEĆI POLOŽAJ  Ležeći položaj je prirodni. Težište tijela je maksimalno približeno osloncu. potrbuške i na boku. Površina oslonca je velika što obezbjeđuje uslove za potpunu relaksaciju mišića. Ovaj položaj može se ostvariti na leđima.

qudriceps femoris-a dolazi do kompenzatornog povećanja lumbalne lordoze. Tada zatezanjem m.• Ležeći položaj na leđima sa ispruženim nogama i rukama pored tijela je neadekvatan položaj pogotovo kada se isturene sjedalne površine nađu u istoj ravni sa petama. Položaj je zamoran i zbog toga dolazi do fleksije kukova i koljena. . a pasivni stabilizatori dozvoljavaju hiperekstenziju kukova. čime će se normalizovati položaj karlice i izravnati lumbalna lordoza.

• Ležeći položaj na trbuhu je manje pogodan zbog ograničavanja širenja grudnog koša pri disanju. Nepovoljan je i oslonac stopala jer se ona nalaze u maksimalnoj plantarnoj fleksiji.  • Ležeći položaj na boku predstavlja položaj za relaksaciju u koji se čovjek postavlja prema vlastitom ugođaju. kao i nefiziološkog položaja glave (oslonac na lice). .

kinesis – kretanje. KINEZILOGIJA je znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i učinke tih procesa na ljudski organizam.      KINEZIOLOŠKA EDUKACIJA .… na organizam sportaša KINEZIOLOŠKA REKREACIJA . bolesti ili urođene mane.… na organizam rekreativaca KINEZIOLOŠKA KINEZITERAPIJA – je znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i učinke tih procesa na ljudski organizam kojem su opće sposobnosti umanjene zbog ozljede.Kineziometrija   grč. funkcionalnih poremećaja. . validacije mjernih instrumenata. te općenito problemima mjerenja u kineziologiji. metron – mjera Kineziometrija je znanstvena disciplina koja se bavi problemima konstrukcije.… na organizam djeteta u školskom sustavu KINEZIOLOGIJA SPORTA .

2006). tjelesna težina (kg). Moguće je razlikovati dvije vrste mjerenja:    DIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica imaju ista svojstva (antropometrijske mjere – tjelesna visina (cm).Mjerenje  Mjerenje je postupak kojim se objektima (entitetima. ispitanicima) pridružuju brojevi ili oznake prema određenim pravilima u skladu s razvijenosti mjernog svojstva (atributa. …) INDIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica nemaju ista svojstva ( testovi motoričkih sposobnosti – eksplozivna snaga nogu mjeri se s testom MSD čija je mjerna jedinica centimetar) . obilježja) čime se postiže njegova kvantifikacija ili klasifikacija (Dizdar. karakteristike.

Elementi mjerenja  OBJEKT MJERENJA – u kineziološkim. FLEKSIBILNOST. tehnički elementi). TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST. …) . pa tako i u kineziterapijskim mjerenjima objekti mjerenja su najčešće ljudi. ( u kineziologiji: sportske ekipe. Objekt mjerenja ili entitet. VOLUMINOSTONST I PMT) POSTURALNA OBILJEŽJA (POKAZATELJI TJELESNOG DRŽANJA) MOTORIČKE SPOSOBNOSTI ( MIŠIĆNA SNAGA. U kineziterapiji predmeti mjerenja mogu biti:     ANTROPOMETRIJSKA OBILJEŽJA (LONGITUDINALNA. je nosioc informacija koje je moguće prikupiti nekim postupkom mjerenja a što opisuje njegovo stanje. KOORDINACIJA. PREDMET MJERENJA – je određeno svojstvo koje se mjeri na entitetima (objektima).

Metrijske karakteristike  Svaki proces mjerenja mora zadovoljavati određena metrijska svojstva da bi dobiveni podaci tim mjerenjem bili upotrebljivi. S toga postoje slijedeće metrijske karakteristike: POUZDANOST metrijska karakteristika koja se odnosi na točnost mjerenja tj.   OBJEKTIVNOST – je metrijska karakteristika kojom se određuje nezavisnost rezultata mjerenja od mjerioca.  HOMOGENOST – je svojstvo kompozitnih testova koje pokazuje koliko rezultati ispitanika u svim česticama zavise od istog predmeta mjerenja. . na nezavisnost mjerenja od nesistematskih pogrešaka.

Postoji više tipova valjanosti: Apriorna valjanost – zaključivanje o predmetu mjerenja vrši se logičkom analizom Faktorska valjanost – se želi utvrditi koliko neki mjerni instrument dobro mjeri onaj faktor za čije je mjerenje konstruiran Pragmatična valjanost – se želi utvrditi s kolikom sigurnošću možemo predvidjeti uspjeh u nekoj praktičnoj aktivnosti na temelju rezultata tog mjernog testa. OSJETLJIVOST – VALJANOST  predstavlja svojstvo mjernog instrumenta da uspješno razlikuje ispitanike po predmetu mjerenja – je metrijska karakteristika koja određuje da li određeni mjerni instrument mjeri pravi predmet mjerenja.    .

2006). ODNOSNO KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE OPIS POSTUPAKA MJERENJA UPUTU ISPITANIKU NAČIN ODREĐIVANJA REZULTATA ISPITANIKA .  Podrazumijeva precizan opis svih postupaka i uvjeta u kojima se provodi mjerenje nekim mjernim instrumentom. Ona obuhvaća:      Standardizacija postupka mjerenja NAZIV I ŠIFRU MJERNOG INSTRUMENTA TEHNIČKI OPIS. te načina bodovanja i vrednovanje dobivenih rezultata (Dizdar.

.

. U kliničkoj kineziterapiji predmet mjerenja biti će vezan za procjenu stanja bolesnika.Predmeti i metode mjerenja u kineziterapiji  U kineziološkoj kineziterapiji predmetom mjerenja mogu biti:    ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE POSTURALNA OBILJEŽJA MOTORIČKE KAKATERISTIKE   Što će od navedenog biti predmet mjerenja ovisi o postavljenom cilju istraživanja na entitetima.

Antropometrijske karakteristike  Možemo ih podijeliti u četiri grupe:     LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST VOLUMINOZNOST POTKOŽNO MASNO TKIVO .

LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST       tjelesna visina dužina ruke dužina noge raspon ruku dužina šake dužina stopala Mjerni instrument: antropometar. klizni šestar .

TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST      dijametar koljena dijametar skočnog zgloba dijametar lakta širina kukova širina zdjelice Mjerni instrument: klizni šestar. pelvimetar .

centimetarska vrpca .VOLUMINOZNOST tjelesna težina opseg kukova opseg struka opseg natkoljenice opseg potkoljenice opseg nadlaktice       Mjerni instrument: vaga.

POTKOŽNO MASNO TKIVO     kožni nabor trbuha kožni nabor leđa kožni nabor natkoljenice kožni nabor nadlaktice Mjerni instrument: kaliper .

Posturalna obilježja .

dok neke jednostavnije. .Predmet istraživanja u kineziološkoj kineziterapiji Metode procjene tjelesnog držanja   Postoji više metoda procjene posture. manje zahtjevnije. u školskim ustanovama. odnosno tjelesnog držanja Suvremenije metode se koriste u medicinskim ustanovama.

Ova metoda je vrlo pouzdana*. pokazuje oštećenja na kralješnici prije nego se skolioza manifestira. Termografija se sastoji od fotografija vrućih zona i hladnih zona tijela izazvanim učinkom telekamere s infracrvenim crtama. odnosno. Normalna leđa su karakteristična po simetričnoj raspodjeli temperatura.    . pa ako se boja razlijeva na jednoj strani leđa onda to ukazuje da postoji deformacija. SAVREMENE METODE Metoda termografije. upozorava na nastanak skolioze u vrlo ranoj fazi.

Metoda termografije .

pod određenim kutom. odnosno topografska mapa na kojoj se pojavljuju izohipse kao i na geodetskim topografskim snimkama. na principu optičke fizike. uz pomoć svjetla koje prolazi zaštitno polje (filmsko platno) proizvesti učinak slike čovjeka Ovom metodom na ispitanikova leđa projicira se raster koji se snimi običnim fotografskim aparatom. sa standardiziranom snimkom rastera projiciranog na ravnu neutralnu površinu. Na temelju asimetričnih obrisa razaznaju se skoliotične promjene . Negativ te snimke poklopi se poslije. Fotografijom je moguće. Preklapanjem te dvije snimke dobiva se reljefna slika leđa.    Metoda fototopografija Moire* sinteze je moderne tehnologije između optike i elektronike.

Metoda fototopografija Moire .

a jedna od najpraktičnijih je Cobbova metoda . Na rendgenskim snimcima stupanj skolioze. kifoze ili lordoze ustvrđuje se nekom od metoda. Rendgen (X-ray) snimci kralješnice u najvećoj mjeri koriste se u medicini za utvrđivanje visokih stupnjeva deformacija.

Iz tih linija. sredinom navedenih kralješaka povuku se okomice.   Cobbova metoda mjerenja * jedna je od najzastupljenijih metoda utvrđivanja postranične iskrivljenosti kralješnice. . Cilj metode je odrediti gornji i donji završni kralješak krivine koji se smatraju onima koji imaju maksimalni nagib prema konvektitetu krivine. Koristi se u dijagnozi skolioza. Mjerenje se vrši na način da se povuku dvije linije koje prolaze gornjim rubom superiornog kralješka krivine i druga donjim rubom inferiornog kralješka krivine. Postupak mjerenja je vezan uz rendgenski snimak kralješnice u anteroposteriornoj projekciji u stojećem ili ležećem položaju. Kut koji one zatvaraju predstavlja stupanj skolioze. koje se sijeku.

Cobbova metoda mjerenja .

PEDAR I PLINCE SUSTAVI Savremeni sistemi na bazi računalne tehnologije koji dostižu vrh tehnologije u izračunu i mjerenju distribucije dinamičkog pritiska stopala. Postoje tri podgrupe proizvoda:    Emed pedografska platforma koja se upotrebljava u funkcionalnoj dijagnozi stopala Pedar in-shoe koji se koristi pri praćenju pritiska stopala u aktivnosti . NOVEL EMED.

.

.

Metoda plantografije – otisak stopala na plantogramu .

Posture Image Analyser .

POKAZATELJI TJELESNOG DRŽANJA POSTURE .

Opis mjernog instrumenta:  Za određivanje pokazatelja tjelesnog držanja u frontalnom i sagitalnom pregledu putem digitalnih fotografija ispitanika izrađen je računalni program u Visual Basic-u. 256 MB RAM i 60 GB HD).5 GHz. Rad s računalnim programom moguć je pod operativnim sustavom Windows na PC kompatibilnim računalima. Nakon pokretanja računalnog programa. Za izvođenje računalnog programa potrebna je Visual Basic Runtime datoteka. Fotografije prebačene na računalo pohranjuju se na tvrdi disk (Hard disc). otvara se sljedeći prikaz:  . te minimalna PC konfiguracija (CPU 1. Unos fotografija ispitanika vrši se preko memorijske kartice digitalnog fotoaparata ili direktnim spajanjem digitalnog fotoaparata na računalo putem USB kabela.

.

te na desnoj strani su tablice u kojima se prikazuju vrijednosti pokazatelja tjelesnog držanja u obje ravnine. u središnjem dijelu nalaze se dva okvira u koje se unose fotografije ispitanika u frontalnom i sagitalnom pregledu. S lijeve strane upisuju se osnovni podaci o ispitaniku.  . sagitalne LOAD PICTURE SAGITAL). Nakon unosa osnovnih podataka i fotografija (frontalne – LOAD PICTURE FRONTAL.

tj. Aktiviranjem ikona:  računalni program postavlja markere na pokazatelje  ucrtava se horizontalne linije poveznice dvije točke (narančaste linije)  ucrtava se vertikalna linija ispitanika  postavljamo u sagitalnom pregledu gravitacijsku liniju  ucrtavaju se grafičke oznake smjera nagiba u frontalnom pregledu  postavljamo skalu. visinu ispitanika koja postavlja centimetarski omjer za računanje odstupanja pokazatelja od gravitacijske linije u sagitalnom pregledu  pokazuje vrijednosti odstupanja pokazatelja tjelesnog držanja od pravilnih položaja u tablici na desnoj strani .

.

Motoričke sposobnosti  Možemo ih podijeliti na:  SPOSOBNOSTI REGULACIJE KRETANJA      KOORDINACIJSKE SPOSOBNOSTI I AGILNOST BRZINA RAVNOTEŽA PRECIZNOST FLEKSIBILNOST  SPOSOBNOSTI ENERGETSKE REGULACIJE    REPETITIVNA SNAGA EKSPLOZIVNA SNAGA STATIČKA SNAGA .

tj. određivanja stupnja mišićne slabosti uslijed oboljenja. Ovaj test se rutinski primjenjuje. Nedostatci:    Rezultati su pod subjektivnim utjecajem mjerioca Mali broj ocjena s obzirom da postoji čitav niz različitih stanja u snazi mišića .Manualni mišićni test    Provodi se s ciljem ispitivanja snage pojedinih mišića ili mišićnih grupa. povrede ili aktivnosti. Najviše se primjenjuje kod oštećenja perifernih motornih živaca.

 Prednosti su:  Najpraktičnija metoda za izvođenje  Za njeno izvođenje dovoljna je jedna stručna osoba  Testiranje se može ponavljati u kraćim vremenskim razmacima bez posljedica na ispitanikovo objektivno stanje .

uključivši silu gravitacije Savladava se otpor u punom obimu pokreta Savladava se maksimalni otpor u punom obimu pokreta . isključivši silu gravitacije Izvršava pokret u punom obimu.Mišićna snaga se ocjenjuje od 0 do 5 Ocjena Mišićna snaga u postotcima 0 1 2 3 4 5 0% 10% 25% 50% 75% 100% Mišićna kontrakcija Nema Mala Izvršava pokreta u punom obimu.

“neutralni položaj” koji je za svaki zglob određen i od koga počinje mjerenje. Kod mjerenja pokretljivosti najvažnije je odrediti tzv.Testovi pokretljivosti   Pod obimom pokreta u pojedinom zglobu podrazumijeva se slobodna pokretljivost dijelova ekstremiteta koji učestvuju u formiranju zgloba. .

 Neutralni položaji zglobova:       ŠAKA (RADIOKARPALNI) – opružena šak u produžetku osovine podlaktice LAKAT – nadlaktica i podlaktica u ravnini RAME – nadlaktica uz tijelo sa podlakticom u supinaciji KOLJENO I KUK – donji ekstremitet u pravcu osovine tijela STOPALO – položaj stopala pod 90° u odnosu na potkoljenicu KRALJEŠNICA – uspravan stav .

a mjerna jedinica su stupnjevi. Zglob u neutralnom položaju ima vrijednost od 0°  OPSEG POKRETA U VRATNOM (CERVIKALNOM) DIJELU KRALJEŠNICE EKSTENZIJA I FLEKSIJA LATERALNA FLEKSIJA ROTACIJA .  Mjerenje pokretljivosti zglobova vrši se goniometrom.

 OPSEG POKRETA U LUMBALNOM DIJELU KRALJEŠNICE ROTACIJA LATERALNA INKLINACIJA EKSTENZIJA FLEKSIJA .

FLEKSIJA 135° ELEVACIJA ANTERIOR 180° EKSTENZIJA-RETROPULZIJA ABDUKCIJA-HORIZ. OPSEG POKRETA U RAMENOM ZGLOBU ABDUKCIJA 90° ELEVACIJA ANTERIOR ABDUKCIJA-HORIZ.EKSTE. 4050° RETROPULZIJA 20-40° INTERNA ROTACIJA 90° EKSTERNA ROTACIJA 40-60° INTERNA ROTACIJA 70° EKSTERNA ROTACIJA 70° .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU LAKTA FLEKSIJA 150° SUPINACIJA HIPEREKSTENZIJA 10° PRONACIJA .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU ŠAKE INKLINACIJA RADIUS 30° INKLINACIJA KUBITUS 30-40° EKSTENZIJA ŠAKE 50-60° FLEKSIJA ŠAKE 90° .

 OPSEG POKRETA PALCOM I PRSTOM FLEKSIJA FLEKSIJA PRSTA ABDUKCIJA ADDUKCIJA OPOZICIJA FALANGI .

ROTACIJA EXT. EXT. ROTACIJA INT. OPSEG POKRETA U ZGLOBU KUKA FLEKSIJA EKSTENZIJA ROTACIJA ROTACIJA ABDUKCIJA ADDUKCIJA INT. .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU KOLJENA FLEKSIJA 120-150° HIPERKESTENZIJA 5-10° EKSTERNA ROTACIJA 45-90° INTERNA ROTACIJA 15-90° .

 OPSEG POKRETA U TIBIO-TALUSU PLANTARNA 30° FLEKSIJA 50° DORZALNA FLEKSIJA 20PLANTARNA FLEKSIJA 40- .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU GLEŽNJA EVERZIJA 30° INVERZIJA 60° PRONACIJA 15° SUPINACIJA 35° .

taping nogama o zid itd). ruka)  Za mjerenje brzine kretanja (20m. itd)  Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom.Kineziološki testovi procjene motoričkih sposobnosti  TESTOVI ZA PROCJENU BRZINE Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni. 30m. akustični ili kinestetički podražaj)  Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga.  . taping nogom.

 TESTOVI ZA PROCJENU AGILNOSTI  Za mjerenje okomite agilnosti (“japan” test)  Za mjerenje lateralne agilnosti (test “koraci u stranu”)  Za mjerenje kombinirane agilnosti (test “kretanje u trokut”) .

 TESTOVI ZA PROCJENU KOORDINACIJE  test “provlačenje i preskakivanje”  test “osmica sa sagibanjem”  test “poligon natraške” .

 TESTOVI ZA PROCJENU FLEKSIBILNOSTI  test “odnoženje ležeći bočno”  test “pretklon na klupi”  test “pretklon raskoračno” .

 TESTOVI ZA PROCJENU EKSPLOZIVNE SNAGE Za eksplozivnu snagu odraza (“skok u dalj s mjesta”. “skok uvis s mjesta”)  Za eksplozivnu snagu izbačaja (“bacanje medicinke”. “bacanje lopte iz sjedenja”)  .

 TESTOVI ZA PROCJENU STATIČKE SNAGE Za ruke i ramena “izdržaj u visu zgibom”  Za noge “ izdržaj u dobokom čučnju”  Za mišiće leđa “ izdržaj na švedskom sanduku”  .

“podizanje trupa s teretom”  Za noge “čučnjevi”. “čučnjevi na jednoj nozi”  . TESTOVI ZA PROCJENU REPETITIVNE SNAGE Za ruke i ramena “zgibovi na preči pothvatom”. “bench press”  Za trup “podizanje trupa”.

 TESTOVI ZA PROCJENU PRECIZNOSTI Za mjerenje preciznosti ciljanja (“ciljanje dugim štapom”)  Za mjerenje preciznosti gađanja (“gađanje vertikalnog cilja nogom”)  .

“na jednoj nozi poprečno”) . “na dvije noge poprečno”. TESTOVI ZA PROCJENU RAVNOTEŽE  Testovi stajanja na klupici za ravnotežu s otvorenim ili zatvorenim očima (“na dvije noge uzdužno”. “na jednoj nozi uzdužno”.

Organizacija mjerenja  Organizacija prostora (postavljanje stanica mjerenja) Upute za mjerioce (opis mjernog testa s slikom i svim uputama) Postavljanje svih tehničkih pomagala na svoja smjesta prema planu prostora Upute ispitanicima prije početka mjerenja Podjela ispitanika po stanicama Provedba rada u stanicama      .

Anthropometric Dimensional Data for American Female .

Anthropometric Dimensional Data for American Male .

Body Planes and Orientations .

Anatomical and Anthropometric Landmarks .

 Anatomical and Anthropometric Landmarks .

Anthropometric Landmarks of the Head and Face .

Illustrative view of Body Segments and Planes of Segmentation .

    KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ PROCES VJEŽBANJA KOJI IMA ZA CILJ:  Unapređenje zdravlja ljudi Održavanje razine antropološkog statusa i radne sposobnosti Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu .

VRSTE KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI       MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI POLISTRUKTURALNE ESTETSKE AKTIVNOSTI   .

mačevanje.. plivanje. judo. .. veslanje... skok u vis. .. dizanje utega... POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE  više kretnih struktura koje se povremeno ponavljaju: boks. bacanje koplja. MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE  jedna kretna struktura koja se povremeno ponavlja:streljaštvo...   MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE  jedna kretna struktura koja se stalno ponavlja: trčanje. biciklizam.

... . vaterpolo. noomet.. rukomet.  POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI  veći broj struktura kretanja i izmjene cikličkih i acikličkih sadržaja: sportske igre s loptom (košarka. . ples.. odbojka.) POLISTRUKTURALNE ESTETSKE AKTIVNOSTI  veći broj struktura kretanja i izmjene cikličkih i acikličkih sadržaja s naglaskom na estetsko izražavanje pokretom: ritmička gimnastika.. umjetničko klizanje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful