KINEZIOLOGIJA SA KINEZIOMETRIJOM

Prof dr Dijana Avdić

Kinetički lanci

Vrlo su rijetki pokreti gdje se dejstvo jednog mišića ispoljava samo pokretanjem poluge za koju je neposredno vezan. Kontrakcija određenog mišića pomjera koštanu polugu za koju je neposredno ve­ zan, ali time pomjera i sistem poluga koje su za pokretnu polugu vezane lancem zglobova. Najčešće se sreće dejstvo mišića, koje se ispoljava i na susjedim dijelovima tijela, koje on ne može neposredno pokretati. Ovakav kompleks pokreta, koji izaziva jedan mišić neposredno u predjelu svoje lokacije i posredno na susjedne dijelove tijela, naziva se lanac pokreta ili kinetički lanac. Ove lance grade mišići siner-gisti koji preko kostiju ili fibroznih veza nadovezuju se jedan na drugi. Antagonisti također učestvuju u njihoj izgradnji po principu kontrole pokreta.

Kinetičke vijuge su dva mišića po funkciji antagonisti, a vezani su zglobom ili fibroznom vezom. Jedna od tih vijuga je mišićna vijuga m. rhomboideus-a i m. serratus anterior-a. Obje vijuge fiksiraju donji ugao skapule i unutrašnji rub uz grudni koš pri čemu dok romboideus primiče skapulu kičmenom stubu m. seratus vrši udaljavanje. Da bi se izveo ma koji pokret, mora da postoji određena fiksna tačka. Ta fiksna tačka u lancu pokreta se pomjera sa mišića na mišić odnosno duž određenog lanca pokreta

Primjer je podizanje nogu iz ležećeg položaja na leđima. To je pokret koji počinje od perifernog pripoja pregibača zgloba kuka, prenosi se na karlicu, sa karlice se prenosi na trbušne mišiće i odatle na grudni koš, sa ovoga na klavikulu i mišiće koji se vežu za nju, potom na gornji dio m.trapesius-a, zatim na glavu pa na fleksore glave suprotne strane i konačno na prednju stranu vratnog dijela kičmenog stuba. Zavisno od toga da li postoji fiksna tačka na krajevima takvih lanaca razlikuje se zatvoreni i otvoreni kinetički lanac.

Otvoreni kinetički lanac

Ova vrsta lanca javlja se u slučaju kada se radi o sistemu dijelova tijela koji su učvršćeni samo na jednom svom kraju. Drugi kraj je slobodan i on se specifičnim dejstvom mišića u kinetičkom lancu, kao krajnji dio tog lanca, može pokrenuti na određeni način već prema tome šta se želi postići tim kretanjem. Najprostiji primjer dejstva mišića u otvorenom kinetičkom lancu je dejstvo mišića fleksora u zglobu lakta gdje je ruka slobodno opuštena. U tom slučaju djeluju mišići fleksori u zglobu lakta sa centalnim osloncem i logično bi bilo da se pokrene samo sistem podlaktice sa šakom. Ali, sila teže takođe aktivno djeluje prilikom zauzimanja novog položaja. Pregibanjem u zglobu lakta opuštene ruke težište se izvodi iz vertikale koja prolazi kroz centar zgloba ramena, koji predstavlja fiksnu tačku za ruku, odnosno zatvoreni kraj kinetičkog lanca.

Ukoliko bi dijelovali samo mišići fleksori u zglobu lakta, kao posljedica dejstva sile zemljine teže došlo bi do pomijeranja nadlaktice unazad sve dok se težište ruke, sada u novom položaju ne bi ponovo nalazilo vertikalno ispod centra zgloba ramena. Ova retrofleksija nije samo posljedica dejstva sile teže nego i komponente pritiska koja djeluje prema centru zgloba lakta. Sa dejstvo mišića prednje strane tijela, i to pretežno mišića trbušnog zida i mišića fleksora u zglobu kuka, je takođe specifično u otvorenom kinetičkom lancu. Primjer je podizanje nogu sa podloge pri čemu se noge mogu pomjeriti intenzivnim disanjem. Da bi se ovo ostvarilo, mišići moraju imati uporište u karlici i slabinskom dijelu kičmenog stuba uz jaku izometrijsku kontrakciju pripadajućih mišića.

Fiksiranje karlice će se izvršiti ako mišići trbušnog zida svojom kontrakcijom spriječe pomjeranje centralnih pripoja mišića fleksora u zglobovima kukova ka perifernim pripojima na femuru odnosno kostima potkoljenice. Zbog toga će se i trbušni mišići nalaziti u izometrijskoj kontrakciji. Otvoreni kraj kinetičkog lanca predstavlja noge odvojene od tla. U tom položaju održava ih izometrijska kontrakcija fleksora zgloba kuka, koji imaju fiksnu tačku na karlici i na lumbalnom dijeli kičmenog stuba. Karlicu učvršćuju trbušni mišići svojom izometrijskom kontrakcijom, koji svoju fiksnu tačku nalaze na prednjoj strani grudnog koša. Na taj način su noge preko karika kinetičkog lanca učvršćene za prednju stranu grudnog koša. Zbog toga osoba koja se nalazi u tom položaju pri intenzivnom disanju pomjera i noge.

Primjer otvorenog kinetičkog lanca - težište (TT) sistema nadlaktice, podlaktice i šake ostaju na istoj vertikali kad se izvrši fleksija lakta

Primjer otvorenog kinetičkog lanca koncentričnom kontrakcijom mišića inspiratora se posredno preko izometrijskih kontrakcija abdominalnih mišića i mišića fleksora u kukovima mogu pomjeriti noge u antigravitacijskom smjeru .

. Zatvoreni kinetički lanci Ova vrsta kinetičkog lanca javlja se u onim slučajevima kada se radi o onim dijelovima ljudskog tijela koji su učvršćeni na oba kraja. a cilj je da se specifičnim dejstvom u zatvorenom kinetičkom lancu izvrši određeno pomijeranje unutar oba zatvorena kraja kinetičkog lanca.

Istovremeno će se u zglobu korijena šake izvršiti ekstenzija koja nije posljedica djelovanja eksten-zora šake nego je to posredno dejstvo antefleksora u zatvorenom kinetičkom lancu u izvršenju ovog pokreta. Najprostiji primjer dejstva u zatvorenom kinetičkom lancu najlakše se može da objasni na primjeru fleksora u zglobu lakta gdje se ruka nalazi u neutralnom opuštenom položaju opuštena niz tijelo ali prsti moraju biti oslonjeni na neku čvrstu podlogu. ako djeluju mišići antefleksori u zglobu ramena doći će do antefleksije u zglobu ramena ali sa smanjenom amplitudom pokreta. . Mora se naglasiti da samo u slučaju zatvorenog kinetičkog lanca. mišići mogu da stvaraju fiksne odnosno mobilne pripoje. U tom položaju. samo ako postoji oslonac pa u tom slučaju može da dođe do izmjene fiksnog za mobilni pripoj i obratno. ma u kom dijelu tijela on bio zatvoren.

može posredno dejstvo jednog mišića na susjedne karike tog lanca da bude drugačije. što znači da će se pripoj na pet-nim kostima približiti pripojima na potkoljenicama. U tom položaju se kontrahuju mišići ekstenzori u skočnom zglobu. . Zavisno od toga da li je jedan kraj zatvorenog kinetičkog lanca opterećen ili nije. Podizanjem peta od tla vrši se fleksija u zglobu koljena i zglobu kuka odnosno koncentričnom kontrakcijom mišića ekstenzora u skočnom zglobu se posredno izvrši i fleksija u kuku i koljenu. osoba sjedi tako da stopala nisu opterećena ničim samo težinom potkoljenice i natkoljenice. dejstvo ekstenzora u skočnom zglobu će biti sa centralnim osloncem. zatvoreni kinetički lanac će se prostirati od karlice do stopala odnosno od oslonca na stolici gdje sjedi do oslonca stopala na tlu. Pošto stopalo nije opterećeno. Ako npr.

zavisi i kvalitet pokreta i kretanja uopće. Zavisno od toga kako pojedinac uspijeva u datim vremenskim intervalima postaviti dijelove svog aparata za kretanje i uključiti određene sile sa određenim intenzitetom. . Na osnovu volje i psihofizičke kondicije postižu se i bolji efekti u pokretu koji su posljedica djelovanja kinetičkog lanca. tada se vidi da se u funkci­ji pokreta smjenjuju otvoreni i zatvoreni kinetički lanci. Ako se razmotre svi pokreti koji se dešavaju u ljudskom organizmu.

primjer zatvorenog kinetičkog lanca .posrednim dejstvom mišića ekstenzora u skočnim zglobovima se može izvršiti fleksija u koljenima i kukovima O mišići ekstenzori u skočnom zglobu C .zatvoreni kraj kinetičkog lanca u perifernom predjelu .

primjer zatvorenog kinetičkog lanca.posredstvom dejstva mišića antefleksora u zglobu ra­mena može se izvršiti ekstenzija u ručnom zglobu A mišići antefleksori C .zatvoreni kraj kinetičkog lanca u perifernom predjelu .

Višezglobni mišići su dugački i ne mogu da daju maksimalnu kontrakciju na svim zglobovima.  Karakteristike jednozglobnih i višezglobnih mišića Jednozglobni ili višezglobni mišići u odnosu na svoje protezanje utiču na pokrete jednog ili više zglobova pri čemu jednozglobni mišić je uvijek u mogućnosti da kontrakciju dovede do kraja i izvrši pokret. a da ostatak mogućnosti vršenja kontrakcije iskoristi za fiksaciju zgloba. Oni su prekratki za pokrete suprot­nog smjera tako da njihovi antagonisti također mogu da izvedu samo dio pokreta i tada se govori o pasivnoj insuficijenciji. Oni postaju insuficijentni i tada se govorim o aktivnoj insuficijenciji. .

prelazeći preko jednog zgloba koji veže te kosti. kada je koljeno u fleksiji hvatišta mišića stražnje lože natkoljenice se približe. Zavisno od stepena pokretljivosti u tom zglobu kao i pravca pružanja mišićnih vlaka. što im samim tim omogućava bogatiji i posebno karaktrističan rad na polugama.  Primjer su mišići stražnje lože potkoljenice koji imaju funkciju fleksora u koljenu ali i funkciju ekstensora u zglobu kuka. mišići se olabave i tada se fleksija u kuku može izvesti do130°. Međutim. Kada je koljeno u ekstenziji. . tada je fleksija u u kuku moguća samo do 90° jer se mišići stražnje lože natkoljenice ne mogu više istegnuti i to je primjer pasivne insuficijencije. Mišići mogu biti vezani za dvije kosti. Određeni broj mišića prelazi preko dva pa i više zglobova. mišić na tim kostima vrši određene pokrete.

biceps brachii Funkcija ovog mišića je: -savijanje u ramenu .fleksija -izvrtanje u podlaktici .   U praksi se pominju dva karakteristična primjera: 1. M. To potvrđuje njegovo učešće u aktu vršenja supinacije podlaktice.supinacija Rad u ramenu. . Kada se vrši supinacija podlaktice (a da ruka nije ni na šta fiksirana) u tom položaju ne može se olabaviti biceps jer je on kontrahovan.antefleksija -savijanje u laktu . prilikom izvlačenja stava na šakama. vuče svoje pripoje na skapuli (tada je pripoj na podlaktici fiksiran) i preko skapule vuče trup u strmoglavi položaj antefleksije trupa.

M. što se događa kod snažnog zamaha. trčanja preko prepreka i slično.2. Snažnom kontrakcijom ovog mišića na slobodnoj nozi saopćava se najveća brzina perifernom dijelu noge. brzog trčanja. a zglob koljena ekstendirati. a dođe do kontrakcije ovog mišića. rectus femoris Funkcija ovog mišića je: -ekstenzija potkoljenice -fleksija kuka  Ako ni jedan od zglobova (kuk. koljeno) nije fiksiran. zglob kuka će se flektirati. i to stopalu. .

Pokretljivost u ovom zglobu se vrši u horizontalnoj ravni oko vertikalne osovine. Atlantoaxial Atlantoaksijalni zglob čine atlas i axis. Atlantooccipitalis Atlantookcipitalni zglob je zglob koga čine fovea articularis superior atlantis i condyli occipitale.POKRETI GLAVE I VRATA Pokreti glave i vrata se odvijaju u dva zgloba. Pokreti fleksije i ekstenzije se vrše u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. 2. Art. U ovom zglobu se ostvaruje veliki obim pokreta. Pokreti laterofleksije se vrše u frontalnoj ravni oko sagitalne osovine. Principi pokreta glave i vrata . 1. Art.

rectus capitis ant. Fiziološki iznosi 0 cm. To su parni mišići koji čist pokret izvode samo ako se kontrahuju u paru. Vrši se u sagitalnoj ravani oko frontalne osi. longus capitis m. . rectus colli Mjerenje pokreta se vrši i centimetarskom trakom pri čemu se mjeri rastojanje mentuma i jugularne jame.    ANTEFLEKSIJA (ANTEFLEXIO) Antefleksija je savijanje glave naprijed odn odnosno pokret kojim se približava brada sternumu. m. a drugim na kosti kičmenog stuba i ramenog pojasa sa prednje strane. longus colli m. Mišići koji su odgovorni za ovaj pokret su: m. Obim pokreta je 0450. Pokret vrše mišići koji jednim svojim krajem se pripajaju na kosti glave.

To su parni mišići koji čist pokret izvode samo ako se kontrahuju u paru. Pokret se vrši u sagitalnoj ravni oko frontalne osi. Retrofleksiju vrše mišići koji se jednim svojim krajem pripajaju na kosti glave. sternocleidomastoideus  m. Obim pokreta je 0-300. a drugim na kosti vrata i trupa sa zadnje strane. .EKSTENZIJA (RETROFLEXIOEXTENSIO) Retrofleksija je pokret savijanja glave unazad iza frontalne ravni. longissimus capitis  m. semispinalis capitis  m. splenius MJERENJE obima pokreta vrši se i centimetarskom trakom pri čemu se mjeri rastojanje mentumiugulum ili linea nuchae-VII cervikalni kralježak.RETROFLEKSIJA . Mišići koji vrše ovaj pokret su:  m. trapesius (pars descendens)  m.

longissimus capitis. semispinalis capitis m. Obim pokreta je 0-450. m. Pokret se vrši u frontalnoj ravni oko sagitalne osi. sternocleidomastoideus mm. rectus capitis lateralis MJERENJE pokreta vrši se i centimetarskom trakom.scaleni m. trapesius (pars descendens) m. splenius m. Mišići koji vrše pokret nalaze se sa jedne strane glave i vrata: m. .       LATEROFLEKSIJA (LATEROFLEXIO) Laterofleksija je bočno pregibanje na jednu ili drugu stranu. pri čemu se mjeri rastojanje lobulus uha acromion.

3.    . longus colli m. splenius • rotatori glave na suprotnu stranu m.  ROTACIJA (ROTATIO) Rotacija je uvrtanje glave na jednu ili drugu stranu. sternocleidomastoideus Mjerenje obima pokreta se vrši pomoću uglomjera. longus colli m. Funkcija mišića može se promijeniti zavisno od pomjeranja ili promjene hvatišta kao i od toga da li pojedini mišići djeluju samostalno ili u kombinaciji.m. Mišići koji vrše pokret su: • rotatori glave na istu stranu m. Pokret se vrši u horizontalnoj ravni oko vertikalne osi. obliqus capitis superior m. obliqus capitis inf. Obim pokreta je 0-450.

12 torakalnih kralježaka.     KIČMENI STUB Kičmeni stub predstavlja koštanu osovinu trupa i čvrst oslonac za pokrete dijelova tijela vezanih za njega. kičmeni stub formira tri kolone zglobova koji su ojačani ligamentarnim vezama i na taj način je obezbjeđena kompaktnost. BIOMEHANIKA KIČMENOG STUBA Kičmeni stub se sastoji od: 7 cervikalnih kralježaka.5 kokcigealnih kralježaka. čvrstina i elastičnost. 5 sakralnih kralježaka. Principi pokreta kičmenoga stuba . 5 lumbalnih kralježaka. 4. Da bi bili zadovoljeni biomehanički zahtjevi.

Jednu kolonu čine; -corpus vertebrae -discus intervertebralis:anulus fibrosus,nucleus pulposus -ligamentum longitudinale anterior -ligamentum longitudinale posterior. Dvije bočne kolone zglobova čine; -bočni zglobni nastavci -ligamenta flava. U torakalnom dijelu pripoj rebara doprinosi čvrstini, ali istovremeno i ograničava pokretljivost kičmenog stuba.

Pokretljivost kičmenog stuba u najvećoj mjeri zavisi od: -broja kralježaka u odredjenom području, -visine tijela kralješka, -veličine prečnika tijela kralješka -visine intervertebralnih diskova, -širine poprečnih nastavaka, -dužine, širine i položaja procesus spinosusa, -dužine mišića, ligamenata i zglobnih kapsula, -konstrukcije i oblika grudnog koša.

Na osnovu navedenih karakteristika pokretljivost određenog segmenta kičmenog stuba biće veća; -ako na istom prostoru postoji veći broj kralježaka, -ako su tijela kralježaka viša, -ako im je prečnik manji, -ako su intervertebralni diskovi viši, -ako su poprečni nastavci uži, -ako su procesus spinosusi kraći, uži i horizontalniji, -ako su okolne meke strukture duže, a kapsula labavija, -ako je poprečni dijametar grudnog koša manji, -ako je pokretljivost rebara veća, ako su rebra elastičnija.

Kičmeni stub nije građen poput ravnog štapa, već postoje krivine koje doprinose njegovoj boljoj funkciji. Krivine kičmenog stuba igraju važnu ulogu u statici i dinamici tijela. One povećavaju ukupnu dužinu kičmenog stuba. Najveća važnost krivina je u tome što povećavaju čvrstinu i otpor na pritisak, pa je zahvaljujući tome kičma čvršća 17 puta od kičme koja bi bila potpuno prava. Najveći činilac stabilizacije predstavlja aktiviranje mišića antagonista, dok u amortizaciji potresa po uzdužnoj osovini kičmenog stuba važnu ulogu imaju intervertebralni diskusi.

FIZIOLOŠKE KRIVINE LORDOSIS CERVICALIS  Cervikalnu lordozu gradi sedam prvih kralježaka. Ona leži u sagitalnoj ravni sa ispupčenjem naprijed. Ima veliku pokretljivost zbog: 1. velikog broja kralježaka na malom prostoru, 2. malog prečnika tijela kralježaka, 3. srazmjerno visokih intervertebralnih diskova, 4. kratkih, uskih, skoro paralelno postavljenih procesus spinosusa, 5. skoro horizontalno postavljenih procesus transversusa, 6. labavih veza izmedju zglobnih površina, 7. urođene veće pokretljivosti vratnog dijela kičmenog stuba.

KYPHOSIS THORACALIS Torakalnu kifozu gradi 12 torakalnih kralježaka. Ova krivina leži u sagitalnoj ravni sa ispupčenjem nazad. Slaba (najmanja) pokretljivost ovog segmenta je zbog: 1.zglobljavanja rebara sa tijelom kralješka, 2.vertikalno postavljenih procesus transverzusa, 3.jako ukošenih procesus spinosusa, 4.velikog prečnika tijela kralješka, 5.relativno niskih intervertebralnih diskusa, 6.zatezanja ligamenata sa zadnje strane kičmenog stuba

LORDOSIS LUMBALIS Lumbalnu lordozu gradi 5 lumbalnih kralježaka. Krivina leži u sagitalnoj ravni sa ispupčenjem naprijed. Pokretljivost je osrednja zbog: 1.relativno visokih medjupršljenskih diskova, posebno u nivou L5/S1, 2.zbog vertikalno postavljenih procesus transversusa, 3.donje površine trupova su udubljene i okrenute unazad, a gornje valjkasto ispupčene i okrenute u polje i prema naprijed, 4.poprečni nastavci su uski.

OS SACRUM ET OS COCCYGIS Završni dio kičmenog stuba čini 5 sakralnih i 3 do 4 kokcigealna kralješka koji medjusobno srastaju. Kretanje ovog dijela kičme su u sklopu pokreta karlice, donjih ekstremiteta i trupa.

to ipak nije dovoljno. uzrast. . uvježbanost i sl. za najveći broj normalnih i životnih aktivnosti. Pokreti kičmenog stuba se najčešče dopunjuju pokretima u kuko­vima. dok se pokreti održavaju dinamičkom kontrakcijom. I pored relativno velike ukupne pokretljivosti kičmenog stuba. pa se prosječne srednje vrijednosti uzimaju kao orijentacione a ne egzaktne veličine. kao i pomjeranjem karlice sa pokretom u kukovima prilikom izvodjenja laterofleksije. POKRETI KIČME KAO CJELINE Faktori koji utiču na pokretljivost kičmenog stuba su brojni i pored elemenata građe važna je profesija. Zbog toga su i razumljive velike razlike u obimu pokreta cijele kičme. pri izvodjenju antefleksije i retrofleksije. pol. Položaj kičme održavaju mišići statičkom kontrakcijom. konstitucija.

obliqus abdominis externus. 2. 1.rectus abdominis.m.psoas minor . 5. 3.900.m.m.obliqus abdominis internus. 4.transversus abdominis.m.psoas maior 6.m.ANTEFLEXIO  Pokret antefleksije je pokret koji se vrši u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine. Pokret antefleksije vrše mišići pregibači trupa i to istovremenom kontrakcijom parnih mišića. Obim pokreta je 0.m.

m.350 . Pokrete vrše mišići opružači kičme istovremenom kontrakcijom: 1.spinalis -m.m.interspinales .m.semispinalis -mm.rotatores -m.mm.iliocostalis 2. Obim pokreta je 0.multifidus 3. RETROFLEXIO Pokret retrofleksije je pokret koji se vrši u sagitalnoj ravni oko frontalne osovine.longissimus -m.quadratus lumborum 4.transversus spinalis -m.erector spine -m.

m.m.  LATEROFLEXIO Laterofleksija trupa je pokret koji se vrši u frontalnoh ravni oko sagitalne osovine.m.mm.obliqus abdominis internus 5. 4.m.inf.scaleni . 3.serratus post.quadratus lumborum 2. Obim pokreta je 0-350 .serratus post.sup. Bočno pregibanje vrše pripadajući mišići i to fleksori i ekstenzori iste strane istovremenom kontrakcijom: 1.m.iliocostalis 6.

mm. Pokret vrše odgovorni mišići i to fleksori iste strane i ekstenzori suprotne strane istovremenom kontrakcijom: (a) u vratnom i torakalnom dijelu kičmenoga stuba 1. 3.transversospinale suprotne strane (b) u slabinskom dijelu kičmenoga stuba 1. strenocleidomastoideus iste strane 2.obliqus abdominis internus iste strane 2.obliqus abdominis externus suprotne strane 3.m.m.m. ROTATIO Rotacija trupa je poret koji se vrši u horizontalnoj ravni oko vertikalne osovine.m. Obim pokreta je 0-450.m.psoas maior et minor suprotne strane .scaleni iste strane.

linea nuchae Inervacija-n. rotator lica na suprotnu. STERNOCLEIDOMASTOIDEUS    Centralno hvatište . Accessorius Funkcija -laterofleksor glave na istu stranu. slabi ekstenzor glave u paru  . clavicula Periferno hvatište . fleksor glave u paru.M.proc. mastoideus.manubrium sterni.

rotatori na suprotnu stranu. transversus C3-C6. srednji i stražnji skaleni mišić. proc. pomoćni inspiratori pri fiksiranom vratu . prvo rebro. SCALENUS ANTERIOR. C2-C8. drugo rebro Inervacija -plexus cervicalis: C4C6. Čine je prednji.proc. C7-C8 Funkcija .prvo rebro. MEDIUS.M. Centralno hvatište .MM. transversus C4C6 Periferno hvatište .laterofleksori na istu stranu. proc.transversus C2-C7. POSTERIOR     Skalenska skupina mišića pripada dubokoj skupini mišića lateralne strane vrata. SCALENI .

processus xyphoideus.fleksor trupa pri stajanju. lumbalis primum Funkcija . n. intercostales VII-XII.    M. RECTUS ABDOMINIS Centralno hvatište . fleksor karlice prema grudnom košu pri ležanju . rebarna hrskavica V-VII rebra Periferno hvatište -ramus superior ossis pubis Inervacija -nn.

spina ilica ant. rotator na suprotnu stranu . pecten ossis pubis. Inervacija-nn-intercostales V-XII. iliohypogastricus.sup.M. crista iliaca..linea alba. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa i kičmenog stuba. n. n. OBLIQUUS ABDOMINIS EXTERNUS     Centralno hvatište -V-XII rebro Periferno hvatište . tuberculum pubicum.

n.intercostales VIII-XII. fascia thoracolumbalis Periferno hvatište -linea alba. n. rotator trupa na svoju stranu. lig.    M.sup. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa. povećava pritisak u abdomenu i djeluje kao pomoćni ekspirator .. OBLIQUUS ABDOMINIS INTERNUS Centralno hvatište -crista iliaca ant. iliohypogastricus. ramus superior ossis pubis Inervacija -nn. Inguinale. zadnja 3 rebra.

pravi struk . fascia thoracolum-balis Periferno hvatište -aponeurosis abdominalis -linea alba Inervacija -nn. n.    M. rotator na svoju stranu. smanjuje trbušnu duplju i pomoćni je ekspirator uz ostale trbusne misice. ilioinguinalis Funkcija -fleksor trupa. intercostales VI-XII. crista iliaca. lig. sužava grudni koš. inguinale. iliohypogastricus. n. TRANSVERSUS ABDOMINIS Centralno hvatište -6 posljednjih rebarnih hrskavica.

kada je grudni koš miran podiže karlicu .    M. QUADRATUS LUMBORUM Centralno hvatište . costalis prva 4 lumbalna kralješka Inervacija -plexus lumbalis Funkcija -laterofleksor na svoju stranu. lig.iliolumbale Periferno hvatište . proc.crista iliaca. pomoćni ekstenzor.XI-XII rebro.

glave. vrata i tupa. ILIOCOSTALIS M.ekstenzor kičmenog stuba. LONGISSIMUS Funkcija cjelokupnog mišića je: obostrana kontrakcija .M. SPINALIS M. erctor spinae je zajednički naziv za tri višedjelna površna mišića: M. ERECTOR SPINAE    M. vrat i trup na svoju stranu .nagiba i rotira glavu. te održava ravnotežu i jednostrana kontrakcija .

Tran. costae I -VI.. laterofleksor na svoju stranu. THORACIS. spinales Funkcija -ekstenzor.M. ILIOCOSTALIS . CERVICIS    Centralno hvatište -crista iliaca.angulus costae VXII.C2-C6 Inervacija -nn. crista sacralis. proc. costae VII-XII i III -VII rebra Periferno hvatište -. rotator .PARS LUMBALIS.

M. PARS THORACIS     Centralno hvatište -proc. C6TH2. SPINALIS -PARS CAPITIS. PARS CERVICIS. spinosusi vratni. TH11-L2 Periferno hvatište -proc spinosusi torakalne i cervikalne kičme Inervacija -nn. spinales dorsales C2-TH8 Funkcija -ekstenzor i laterofleksor kičme .

pr. transversus TH1 TH12 i C2-C7.M. LONGISSIMUS-PARS THORACIS. CERVICALIS.. CAPITIS      Centralno hvatište -crista sacralis. proc. spinales C2-L5 Funkcija . proc mastoideus ossis temporalis Inervacija -nn.ekstenzor i laterofleksor Mišići duboke grupe su: . tran. toracolumbalna fascija. crista iliaca. torakalne i cervikalne kičme Periferno hvatište -proc. costarius L1L5 anguslis costae II-XII.

mammilares Periferno hvatište -arcus vertebrae cervikalne kičme.pars cervicis. lumborum Centralno hvatište -proc. torakalne kičme. tran. articulares inferiores cervikalne kičme. ROTATORES . proc. proc spinosusi torakalne i lumbalne kičme Inervacija -nn. proc. spinales C2-L5 Funkcija -extenzori i rotatori .    MM. thoracis.

Najjači su u lumbalnom dijelu i prelaze dva . Inervacija . cervicis Mm.nn. MULTIFIDI .m.   MM.multifidus lumborum. thoracis. Multifidi pokrivaju lamine arcus vertebrae od S4 -C2.tri kralješka.ekstenzori kičme i rotiraju prema suprotnoj strani . spinales C3 -S4 Funkcija .

lumborum     Centralno hvatište -proc spinosisi Periferno hvatište -proc. spinales C2 -L5 Funkcija .pars cervicis.ekstenzor. laterofleksor. INTERSPINALESES.MM. rotator . thoracis. spinosusi Inervacija -nn.

ekstenzori.MM. transversusa Inervacija . INTERTRANSVERSARII pars lumborum. laterofleksori kičmenog stuba i trupa . thoracis. spinales C2-L5 Funkcija . cervicis    Pružaju se između proc.nn.

. Zaštićen je rebrima. Gornja granica šupljine je prvo rebro.Principi pokreta grudnoga koša i disanja  Grudni. prsni koš je šupljina u ljudskom tijelu smještena iznad trbušne šupljine. a donja dijafragma.

šuplje vene. aorta.Endokrine žlijezde: grudna žlijezda 5. Važne strukture unutar grudne šupljine su: 1. bronhi i pluća 3. pulmonarna arterija.Strukture limfnog sistema: ductus thoracicus . pulmonalne vene i vena azygos 2.Strukture probavnog sistema: jednjak 4.Strukture nervnog sistema: nervus vagus 6. Strukture respiratornog sistema: dušnik. Strukture kardiovaskularnog sistema: srce.

dijele hrskavičnu vezu sa prsnom kosti. Nekim ljudima nedostaje jedan od zadnja dva para rebara.coste spurie. Prvih je sedam hrskavično povezano s prsnom kosti (sternum) -cos-tae vere. poznata kao "lažna rebra". Naredna tri para. .  Koštani dio čine 12 pari rebara. Zadnja se dva para nazivaju lebdeća rebra (costae fluctuantes) ili kralježna rebra jer su vezana samo za kičmeni stub a ne za sternum ili hrskavicu sternuma. dok neki imaju i treći par.

Kad se dijafragma kontrahuje. Grudni je koš odvojen od trbušne šupljine (abdomena) plućnom dijafragmom (ošitom) koja ujedno regulira disanje.  . grudni koš se sa rebrima širi. smanjujući vanprsni pritisak i vukući zrak u pluća.

glavu 2. Grudni koš predstavlja kinetički lanac i služi kao oslonac za: 1.pokrete disanja .ramene zglobove 3.pokrete karlice 4.

.pomoćnih mišića disanja da bi trbušni mišići dinamičkom kontrakcijom flektirali karlicu.trbušne muskulature da se oslobodi periferno hvatište za pomoćnu disajnu muskulaturu. 2. Prilikom disanja dolazi do promjena dijametara grudnog koša. Statička kontrakcija omogućuje fiksaciju grudnog koša i to: 1.

3.nagiba rebara . primjer . 4.grudna kost. Povećanje dijametra grudnog koša pri inspiriju zavisi od: 1.hrskavica i hrskavica .ukošenija rebra imaju veću pokretljivost.pogrbljen stav loš za disanje). . 2.veličine leđne krivine (što je manja širenje je veće.veličine ugla rebro .dužine rebara i rebarnih hrskavicaduža rebra imaju veći uticaj na promjenu dijametra.

ždrijelo. dušnik. pjevanju . grkljan.  provodi zrak od atmosfere do respiracijskog područja (nos.Respiratorni sistem ima nekoliko važnih funkcija:  osigurava izmjenu plinova između tijela i okoline. smijanju.  igra ulogu u regulaciji acido-bazne ravnoteže za vrijeme opterećenja. zagrijava i čisti (kašljanje. kihanje) zrak.  učestvuje pri govoru.  vlaži. dušnice). .

difuzija respiracijskih plinova između alveola i krvi. . regulacija disanja.DISANJE      Disanje je proces izmjene plinova i može se podijeliti u četiri dijela: plućna ventilacija (proces izmjene zraka između atmosfere i pluća). transport plinova krvlju i tjelesnim tekućinama do stanica i od njih.

smanjenje pritiska zraka u plućima. MEHANIKA DISANJA Disanje se odvija u dvije faze. . 1. Za vrijeme inspirija pritisak u alveolama je niži od atmosferskog i iznosi 3 do -5 cmH2O. Gradijent pritiska uzrokuje strujanje zraka dišnim putevima do alveola. Udisaj ili inspirij Za vrijeme inspirija je kontrakcija inspiracijskih mišića.

Pluća neprestano teže kolapsu i odvajanju od torakalne stijenke. koji je potreban da spriječi kolaps pluća. U ekspiriju tlak u alveolama je viši od atmosferskog i iznosi oko 3 cmH2O. Gradijent tlaka uzrokuje strujanje zraka dišnim putevima prema vani.2. To je uzrokovano površinskom napetošću tekućine koja oblaže alveole i napetošću elastičnih vlakana u plućima. . Ukupna tendencija pluća da kolabiraju može se mjeriti vrijednošću negativnog pritiska u intrapleuralnom prostoru. Izdisaj ili ekspirij   U ovom aktu disanja dilazi do opuštanja respiratornih mišića i povećanja pritiska zraka u plućima. Normalna vrijednost mu je -4 cmH2O.

 Glavni ekspiracijski mišići su: 1.dijafragma 2. . Glavni inspiracijski mišići su: 1.trbušni mišići 2.unutarnji međurebreni mišići .vanjski međurebreni mišići .

Smanjen dišni rad nalazi se kod: 1.   Prilikom disanja energija se troši na: 1.svladavanje elastičnog otpora pluća.povećanog otpora u dišnom putovima.kod opstruktivnih poremećaja kada duboko i sporo disanje smanjuje dišni rad. Normalno na rad disanja otpada 2 .smanjene plućne propustljivosti. 3.3% ukupne potrošnje kisika.svladavanje otpora u dišnim putovima . Dišni rad .svladavanje viskoznosti.plitkog i ubrzanog disanje i 2. 2. 2. a može biti i veći od 30% ukupne potrošnje kisika kod: 1.

u ležećem stavu oni su uvijek manji jer u tom položaju trbušni organi potiskujući dijafragmu prema gore smanjuju zapreminu grudnog koša. Kod zdravih ljudi volumen zraka u plućima prvenstveno zavisi od njihove građe i veličine. različiti položaji mijenjaju volumen zraka. Npr. Također. Pored toga u ležećem položaju povećana je količina krvi u plućima što također sa svoje strane smanjuje raspoloživi prostor u plućima .

Djeca i stari ljudi dišu dominantno abdominalnim disanjem zato jer je kod djece grudni koš još nedovoljno razvijen. a kod starih dolazi do sklerotičnih degenerativnih promjena koje onemogućavaju dovoljno širenje grudnog koša. . Osnovni oblici disanja su trbušno i grudno disanje koje se ostvaruje pomoću pripadajuće muskulature. Sredovječni ljudi dišu grudnim tipom disanja.

mišići inspirij miran ekspirij dubok miran ++ + ++ dubok dijafragma trbišni mišići + .AKTIVNOST MIŠIĆA PRI DISANJU  Aktivnost mišića pri disanju je različita. dok pri dubokom ekspiriju najviše su angažovani trbušni mišići. Pri dubokom inspiriju najviše je aktivirana dijafragma.

Spustanjem dijafragme za 1cm poveća se zapremina grudne šupljine za oko 250 ml. . Spuštanjem dijafragme do trbušnih organa povećava se vertikalni dijametar. a pošto se dijafragma veze i rubno za grudni koš. Ona se veže za rub grudnog koša i učestvuje u disanju. Prilikom kontrakcije dijafragme obara svoje kupole i spušta se u potpunosti do trbušnih organa. odižu se rebra bočno i na taj način se povećava horizontalni dijametar. Dijafragma je mišić koji odvaja grudnu i trbušnu duplju.

granice dijafragme su 4.prostor lijevo. U miru. jednog od najvažnijih mišića za disanje.c. mijenja se položaj dijafragme.c. i.   Tokom disanja.prostor desno i 5.c. prostora. i. . Pri dubokom inspiriju dijafragma spušta se za 1-2 i.

mm. m.m.m. serratus anterior SPINOHUMERALNI MIŠIĆI 1. m.   Pri forsiranom disanju i to inspiriju. trapasius 2.m. scaleni Pri forsiranom ekspiriju uključeni su trbušni mišići i leđni mišići 1. rhomboideus VRATNI MIŠIĆI 1. pectoralis maior et minor 2. sternocleidomastoideus 2. iliocostalis 2. latissimus dorsi . uključeni su: KOSTOHUMERALNI MIŠIĆI 1. m. m.

ekstendirati kičmeni stub 3. Pri inspiriju ti položaji su: 1.zabaciti ramena 4. a ruke u antefleksiju i prema dole.  OLAKŠANO DISANJE Određeni položaji mogu olakšati disanje. .podići ramena 2.podići ruke Pri ekspiriju potrebno je ramena postaviti u protrakciju.

Ležeći položaj na leđima 1. Ležeći na boku jedna strana grudnog je koša slobodnija.trbušni mišići su zategnuti 3. trbušni mišići su opušteni.trbušni organi potisnu dijafragmu gore 2.    Dijafragma također pri određenim položajima može ima značajnu funkciju pri olakšavanju disanja. Stojeći i sjedeći položaj omogućava da 1.trbušna stijenka i rebra su podignuti. . dijafragma se spušta dole 2.

Spirometrija je metodski postupak za mjerenje plućnih volumena i kapaciteta. . Za određivanje funkcije disanja potrebno je poznavati osnovne parametre vezane za vrijednosti plućnog volumena i kapaciteta.

inspiracijski rezervni volumen: volumen zraka koji se može udahnuti povrh normalnog respiracijskog volumena približno 3000 ml.    Plućni volumeni TV .ekspiracijski rezervni volumen: volumen koji se može forsirano izdahnuti nakon normalnog izdaha približno 1100 ml. IRV . .rezidualni volumen: volumen zraka koji ostaje u plućima i nakon forsiranog izdaha. prosječno 1200 ml.respiracijski volumen (tidal volume): volumen zraka koji se udahne i izdahne svakom respiracijom približno. ERV . koncentracija plinova u krvi bi jako varirala prilikom svake inspiracije. kod odraslog iznosi 500 ml (7 ml/kg). omogućuje da zrak u alveolama ostane u stalnom kontaktu s krvlju između udaha da nema rezidualnog volumena. RV .

Plućni kapaciteti Plućni kapaciteti predstavljaju kombinacija dvaju ili više volumena.  VC - vitalni kapacitet je najveća količina zraka koja se može izdahnuti poslije maksimalnog udisaja IRV + ERV + TV 65 - 75 ml/kg

FRC - funkcionalni rezidualni kapacitet ERV + RV količina zraka koja ostaje u plućima nakon normalnog izdisaja, normalno oko 2300 ml, o njemu ovisi ukupna zaliha kisika u organizmu za vrijeme apneje ta zaliha iznosi; FiO2 * FRC = 2300 * 0.21 = 480 ml, kod udisanja čistog kisika iznosi 2300 ml u tom slučaju hipoksemija nastaje nakon 4 - 5 min .

TLC - ukupni kapacitet pluća, maksimalni volumen do kojeg se pluća mogu raširiti oko 5800 ml. Dinamički plućni volumeni i protoci odražavaju promjer i cjelovitost dišnih putova mjere se volumeni i kapaciteti u jedinici vremena, FVC forsirani vitalni kapacitet; VC uz brzi, forsirani, puni izdisaj, FEV1 - forsirani izdahnuti volumen u prvoj sekundi normalno iznosi više od 75% FVCa, omjer FEV1/FVC govori o stupnju opstrukcije u dišnim putovima nije dovoljno osjetljiv za utvrđivanje ranih opstruktivnih promjena na malim dišnim putovima

PEF - vršni ekspiracijski protok, maksimalni volumen zraka izdahnut u jedinici vremena, normalno je veći od 200 L/min, pokazatelj je učinka bronhodilatatorne terapije u astmi □krivulja protok volumen, ispisuje se usporednim mjerenjem volumena i protoka tijekom maksimalnog udisaja i forsiranog izdisaja, odražava stanje plućnih volumena i dišnih putova tijekom čitavog resp. ciklusa CV - volumen zatvaranja, volumen pri kojem zbog porasta pleuralnog tlaka i povećanja tlačenja plućnog tkiva u donjim dijelovima pluća dolazi do zatvaranja malih dišnih putova, izražava se kao postotak VC-a. CC kapacitet zatvaranja malih dišnih putova CV + RV, odnos FRC i CC određuje stanje svake plućne jedinice normalno se CC nalazi ispod FRC s godinama se CC povećava, iznad 65. godine je jednak ili veći od FRC

Minutni volumen disanja

količina novog zraka koja u svakoj minuti dospije u dišne putove približno 70 ml/kg TV (respiratorni volumen) x frekvencija disanja Alveolarna ventilacija je dio minutnog volumena koji sudjeluje u izmjeni plinova, jednaka je minutnom volumenu minus mrtvi prostor, anatomski mrtvi prostor (iznosi oko 2 ml/kg, čine ga gornji dišni putovi i bronhioli do 17 generacije), alveole koje nisu perfundirane čine alveolarni mrtvi prostor, fiziološki mrtvi prostor je zbroj jednog i drugog. Može se izračunati modificiranom Bohrovom jednadžbom VD = TV*(PaCO2-PECO2)/PaCO2 Kod normalne plućne funkcije oko 2/3 svakog udaha sudjeluje u izmjeni plinova, mrtvi prostor normalno čini trećinu respiracijskog volumena

Kontrola disanja  Respiracijski ili dišni centar prima nervne i humoralne informacije i na osnovi njih regulira disanje. Humoralni kemoreceptori 1.Centralni kemoreceptori su smješteni u moždini. Reaguju na PCO2 i koncentraciju H+ u cerebro-spinalnoj tekućini 2.Periferni kemoreceptori su aortalna i karotidna tjelešca. Reaguju na PO2, PCO2, H+, i K+ u krvi. Neuralni input potiče iz motoričke kore ili skeletnih mišića. Pripadajući mišići su

M. PECTORALIS MAIOR- pars clavicularis, pars sternocostalis, pars abdominalis  Veliki prsni mišić je mišić lepezastog oblika koji čini veći dio gornjeg prednjeg dijela trupa. Mišićne niti polaze sa prsne polovice ključne kosti, prednje strane prsne kosti i sa hvatišta hrskavica svih pravih rebara, sve do šestog ili sedmog rebra. Od polazišta niti se spajaju u tetivu koja se hvata za veliki tuberkul nadlaktične kosti.  Centralno hvatište -medijalni dio klavikule, sternum i rebarne hrskavice od VII-XII rebra, ovojnica m. recti abdominis  Periferno hvatište - crista tuberculi maioris na humerusu Inervacija - nn. thoracales anteriores

Funkcija -adduktor nadlaktice, rotator prema unutra antefleksor nadlaktice, kada nadlaktica miruje podiže rebra, palpira se u aksili, spuštanje roletni -pokret naspram otpor (donje niti + posteriorne niti deltoideusa), cio mišić - prenosi ruku na suptornu stranu, ispruža ruku pri bacanju lopte, pri dubokom disanju, pri fiksiranom humerusu gura sternum gore i naprijed i povećava obim toraksa, pri disanju pomaže i seratus anterior

ide prema gore i hvata se na lopaticu (vrh korakoidnog nastavka). Centralno hvatište .rebra od 5-3 Periferno hvatište -proc. Polazi sa 3. 5.     PECTORALIS MINOR Mali prsni mišić je mišić koji se nalazi na prednjoj strani trupa. coracoideus scapulae Inervacija -nn. thoracales anteriores Funkcija -povlaci rame naprijed i dole i pomoćni je inspirator . rebra (prednje površine). Mali prsni mišić pomaže pri disanju.

thoracodorsalis Funkcija -adduktor nadlaktice. pljosnati mišić leđa.crista tiberculi minoris humeri. crista iliaca. unutrasnji rotator. sa križne kosti (crista sacralis) i bočne kosti (stražnja trećina cristae iliacae o. spinosus zadnjih torakalnih kralježaka. crista sacralis mediana. Inervacija -n.    M. fascia toracolumbalis i angulus inferior scapulae Periferno hvatište . ilium). LATISSIMUS DORSI Najširi leđni mišić je veliki. Mišić polazi s šiljastih nastavaka posljednjih šest prsnih i svih lumbalnih kralješaka (putem leđne fascije). retrofleksor nadlaktice . svi lumbalni. Mišić se hvata na nadlaktičnu kost. Centralno hvatište -proc.

dorsalis scapulae Funkcija . priljubljuje scapulu uz grudni koš. .    M. vuće skapulu gore i medijalno i on je antagonist m. Th1-Th4 Periferno hvatište -margo medialis scapulae Inervacija -n. transversus C6C7. RHOMBOIDEUS MAIOR ET MINOR Centralno hvatište -proc. serratus anterior.adduktor scapulae.

     Potključni mišić (musculus subclavius) je kratki mišić koji se nalazi između ključne kosti i prvog rebra. Centralno hvatište . (gornja strana) Periferno hvatište .nervus subclavius Funkcija . Mišić polazi sa prvog rebra i nje­gove hrskavice (gornje strane). a inervira ga nervus subclavius. ide prema gore i lateralno i hvata se za ključnu kost (donju stranu).cartilago costae I.podiže prvo rebro. Mišić pomaže pri disanju. spušta lateralni dio klavikule i istovremeno i rame M.clavicula (donja strana leteralne trećine) Inervacija . SUBCLAVIUS .

Periferno hvatište .    M. margo medialis scapulae i angulus inferior scapulae Inervacija -n.angulus superior scapulae. SERRATUS ANTERIOR Centralno hvatište -rebra od 9. -1. rotira skapulu i pomoćni je inspirator . thoracicus longus Funkcija -povlaći skapulu prema naprijed lateralnio i gore.

rebra Inervacija .    MM.rebra Periferno hvatište . obaraju rebra . INTERCOSTALES Centralno hvatište . podižu rebra 2. INTERNI: ekspiratori. pružaju se koso dole i naprijed.intercostales Funkcija 1. pružaju se koso gore i nazad.nn. EXTERNI: inspiratori.

xyphoideus.DIJAFRAGMA . phrenicus Funkcija .5. pars costalis.-6. pars lumbalis     Centralno hvatište –proc.inspirator . rebra i lumbalni kralješci 3. Periferno hvatište .. hrskavice 12.pars sternalis.n.centrum tendineum Inervacija .

scapula. dok sternoklavikularni i akromioklavicularni zglobovi povezuju te koštane elemente.  .mišićni sistem između grudnog koša i gornjih ekstremiteta. Koštani elementi su: clavicula.Principi pokreta u ramenom pojasu  Rameni pojas čini koštano . Pomoću ramenoga pojasa omogućava se velika pokretljivost gornjih ekstremiteta. sternum.

Ključna kost (clavicula)

Ključna kost služi kao pokretna, čvrsta potporna struktura s koje "vise" skapula i slobodna ruka, odmičući ih od trupa tako da ruka ima maksimalnu slobodu pokreta. Klavikula je pokretna i dopušta skapuli da se kreće na torakalnom zidu u skapulotorakalnom zglobu, povećavajući obim pokreta ruke. Fiksiranje klavikule, osobito nakon njenog podizanja, omogućuje podizanje rebara pri dubokoj inspiraciji. Klavikula tvori jednu od koštanih granica cervikoaksilarnog kanala (prolaza između vrata i ruke), dajući zaštitu neurovaskularnom snopu koji opskrbljuje ruku. Prenosi traumatske udare s ruke na aksijalni skelet.

Klavikula je postavljena hrizontalno i svojim lateralnim krajem je zabačena 30 stepeni unazad u odnosu na frontalnu ravan. Labave veze i specifična mehanička konstrukcija omogućavaju veliku pokretljivost klavikule jer; svi pokreti su u sternoklavikularnom zglobu gdje se nalazi oslonac i tačka obrta, veza sa skapulom je slaba jer skapula klizi po grudnom košu, zglobne plohe art. acromioclavicularis su skoro horizontalne. Klavikula vrši pokrete u sve tri ravni:

1. sagitalna - gdje se vrše pokreti naprijed (antepulsio) i nazad (retropulsio) 2. frontalna - gdje se vrše pokreti gore (elevatio) i dole (depresio) 3. horizontalna - gdje se vrše pokreti uvrtanja oko uzdužne osovine klavikule pri čemu lateralni kraj opisuje elipsu baze 12 cm.

Skapula nema čvrstih veza sa grudnim košem i kičmenim stubom. Vezana je samo mišićima uz grudni koš. U fiziološkim uslovima priljubljena je uz grudni koš, tako da je njena unutrašnja ivica udaljena od procesus spinozusa za oko 5 cm. Gornja ivica je u visini 2. rebra, a donja u visini 7. rebra. Pokreti skapule su specifični i odvijaju se kao klizanje jer: 1. nema čvrstih veza sa grudnim košem i kičmenim stubom, 2. široko je vezana uz humerus što omogućuje veliku pokretljivost ramenog zgloba, 3. sagitalna osovina skapule prolazi bliže angulus lateralis-u pa zato najveći luk opisuje angulus inferior.

LOPATICA (scapula)

Zglobovi odgovorni za pokrete u ramenom pojasu su: 1. art. sternoclavicularis Sternoklavikularni zglob je zglob gdje se uzglobljavaju sterum,klavikula i hrskavica prvog rebra. Ojačan je ligamentarnim vezama • lig. sternoclaviculare anterius et posterius • lig. costoclavicularae (dole) • lig. interclavicularae (gore)

2. art. acromioclavicularis Art. acromioclavicularis je zglob gdje se zglobljavaju klavikula i skapula. Zglob je ojačan vezama syndensmosis coracoclavicularis i lig. coracoclavicularae (osigurava veličini ugla od 700).

Pomoću ramenoga pojasa omogućava se velika pokretljivost gornjih ekstremiteta Pokreti koji se vrše u ramenom pojasu su: • podizanje - elevatio • spuštanje - depresio • primicanje - antepulsio • odmicanje - retropulsio

SKAPULARNA ELEVACIJA 0st15st
Primarni elevatori m. trapezius, n. accessorius XI

m. levator scapulae, n. dorsalis scapulae
Sekundarni elevatori

m. rhomboideus major, n. dors. scapulae m. rhomboideus minor, n. dors. scapulae

SKAPULARNA DEPRESIJA

1.m trapezius (pars ascendens) 2. m serratus anterior

n. n. addukcija) 0st-15st Primarni retraktori m. accessorius XI .SKAPULARNA RETRAKCIJA (ekstenzija. dors. scapulae m. rhomboideus minor. n. scapulae Sekundarni retraktor m. rhomboideus major. dors. trapezius.

n. pectoralis minor .SKAPULARNA PROTRAKCIJA (fleksija. serratus anterior. thoracicus longus m. abduktori) Primarni protraktor m.

Centralno hvatište -tuberculi posteriores C1-C4 Periferno hvatište -angulus superior scapulae Inervacija -n. LEVATOR SCAPULAE      Mišić podizač lopatice je mišić koji se nalazi na stražnjoj strani vrata i leđa.M. Polazi sa poprečnih nas­tavaka vratnih kralježaka. laterofleksor na svoju stranu i prema natrag . ide koso prema dolje i hvata se za medijalni rub lopatice. ako je skapula fiksirana onda je ekstenzor vratne kičme. dorsales scapulae Funkcija -podiže skapulu gore i medijalno.

vratni i svi prsni). M. sa zatiljne kosti.hvataju se za ključnu kost. Ima oblik trapeza. razlikujemo na ovom mišiću: silazne niti . poprečne niti . uzlazne niti . lopaticu i rameni vrh (acromion) na lopatici. Mišićne niti se skupljaju i hvataju se za ključnu kost (lateralna trećina stražnjeg ruba). TRAPEZIUS . Ovisno o smjeru. sa šiljastih nastavka kralježaka (7.pars descendes. sa ligamentum nuchae. Polazi široko.hvataju se za akromion i na greben lopatice.hvataju se za lopaticu . pars transversa. pars ascendens Trapezni mišić je mišić leđa koji je smješten najpovršnije.

lateralni dio clavicule i acromion Inervacija -plexus cervicalis i n.adduktor skapule. protuberantia occipitalis externa. pars transversa . supraspinale Periferno hvatište -spina scapulae. a ako je rame fiksirano ekstenzor je glave i laterofleksor . pars ascendens-vuče skapulu prema dolje.    Centralno hvatište -linea nuchae superior. nuchae. proc. lig.lig. spinosusi thoracalne kicme. accesorius Funkcija -pars descendens-podiže rame i skapulu.

     M. serratus anterior. ROMBOIDEUS MAIOR ET MINOR Mišić se nalazi ispod trapezijusa.proc. priljubljuje scapulu uz grudni koš i on je antagonist m. dorsales scapulae Funkcija -adduktor scapulae. Centralno hvatište .n. spinosusi C6-Th4 Periferno hvatište -margo medialis scapulae Inervacija .  .

Rameni zglob osobito je ran­jiv kod aktivnosti ruke iznad glave zbog velikog stresa na njegov stabilizirajući mehanizam koji čine statički stabilizatori (ligamento-labralni kompleks) i dinamički stabilizatori (mišići i rotatorne manžete). humeroscapularis seu humeri) je najpokretljiviji zglob u ljudskom tijelu. a ujedno i najnestabilniji zglob upravo zbog funkcije koju obavlja. .Principi pokreta u ramenome zglobu  Rameni zglob (art.

. Tako nastala nestabilnost remeti sinhroni mehanizam između mišića rotatora lopatice i rotatorne manžete. Prekomjerna aktivnost ruke može oštetiti statičke i dinamičke stabilizatore ramena. Prekomjerna aktivnost ruke kod nekih zanimanja te sportova koji koriste ruku iznad glave proizvodi nekoliko sindroma prenaprezanja u području ramena.

 Rameni zglob i ruke imaju posebnu funkciju pri kretanju i održavanju ravnoteže. S obzirom na to da rameni pojas spaja gornje udove s trupom. treba jačati i održavati aktivnost pripadajućih mišića kao i mišića nadlaktice koji također sudjeluju u učvršćivanju ramena. daje oslonac nadlaktici i cijelom gornjem udu te omogućuje gibljivost ruku. .

povlačenje. nošenje. pridržavanje. odlaganje. oslanjanje. odguravanje.. . držanje. ramenog pojasa i nadlaktice najviše izloženi opterećenju.) mišići ramena. zbog čega se povećava mogućnost ozljeđivanja i nastanka strukturalnih promjena koje uzrokuju bol. Ne treba zaboraviti da su zbog važne uloge u svakodnevnom životu (podizanje..

Stoga pri ozljedama vrlo često u tom zglobu nastaje iščašenje. a prirođene osobitosti građe zgloba pridonose nastanku habitualnog iščašenja ramena. Rameni zglob tokom razvoja nije se potpuno prilagodio. . pregradio i ojačao kako bi se mogao suprotstaviti novim mehaničkim opterećenjima.

zglobno tijelo je glava nadlaktične kosti (caput humeri) koja ima oblik polukugle promjera 25-30 mm. konveksno. konkavno. . Udubljeno. Ispupčeno. Zglobna tijela nisu razmjerno građena jer je glava nadlaktične kosti 2-3 puta veća od zglobne čašice.Građa ramenoga zgloba  Rameni zglob je spoj između lopatice (scapula) i nadlaktične kosti (humerus). zglobno tijelo je zglobna čašica na bočnom gornjem kutu lopatice (cavitas glenoidalis).

  Zglobna kapsula građena od ligamenata je obilata i dozvoljava razmicanje zglobnih tijela za 2-5 cm.coracoacromiale. . acromion i ligg. U njemu su mogući svi tipovi pokreta i opsežne kretnje u svim smjerovima pa se rukom može dotaknuti svaki dio tijela. loptastog sinovijalnog troosovinskog zgloba. Ukoliko se zglobna tijela previše udalje jedno od drugoga ligamenti se normalno zategnu i spriječavaju daljnji pokret. rameni je zglob najpokretljiviji zglob u čovjekovu tijelu. Zbog ovakve građe. gibljivosti zglobnih tijela i obilate zglobne čahure. Sa gornje strane zglob je zaštićen lukom koji sačinjavaju processus coracoideus.

ima trostrano tijelo koje ima oblik prizme. rebra. koja se nalazi na scapuli. . Pljosnatog je izgleda. Humerus je duga kost. donji i gornji. Ovaj nastavak služi za pripajanje mišića i veza. do 7. čini rameni zglob.  Scapula je stražnja kost ramenog pojasa okružena snažnim mišićima i prilijepljena je dorzalno od 2. Na gornjem kraju nalazi se glava (caput humeri) koja zajedno sa cavitas glenoidalis. Na krajevima se nalaze dva zadebljala kraja. trokutastog oblika i na svom vanjskom kutu ima široku zglobnu čašicu (cavitas glenoidalis) za uzglobljivanje sa glavom humerusa i jaki kljunasti nastavak (processus coracoideus) .

glenohumeralia. što omogućava lakšu pokretljivost.5 cm. Njena funkcija je da otupljuje nagle pokrete zglobna glave u koju naliježe. ali je ovim povećana opasnost od dislokacija. Zglobna površina glave humerusa je u obliku polulopte sa promjerom od oko 2.coracohumerale i 3 ligg. Sa prednje strane zglobnu kapsulu pojačavaju ligamenti i to lig. Čašica je vrlo plitka i na njenim rubovima nalazi se usna (labrum glenoidale).   . Kapsula ramenog zgloba je nestabilna i labava.

a svojim kontrakcijama reguliraju pokrete zgloba. Najčešće iskakanje kod ičašenja događa se u prednje-donjem dijelu jer je tu zglobna kapsula najmanje osigurana . Pošto je zglobna kapsula nestabilna. Snažna veza lig. coracohumerale stabilizira glavu hunerusa (caput humeri) uz čašicu i spriječava njezino spuštanje. zglob ramena osiguravaju okolni mišići koji ga okružuju sa svih strana.

deltoideus) 2.supraspinatus) 3.Veliki kružni mišić (m.infraspinatus) 4.Podgrebeni mišić (m.teres minor) 5.subscapularis)  .Deltoidni mišić (m. To su :  1.Mišići ramena  U mišiće ramena spadaju jedan bočni.Podlopatični mišić (m.teres maior) 6.Nadgrebeni mišić (m. i pet stražnjih mišića koji omogućavaju pokrete ovog zgloba.Mali kružni mišić (m.

n. Ovaj mišić naliježe na vanjsku stranu zgloba ramena. axillaris Funkcija . na vanjskom rubu acromiona i na donjoj usni zadnjeg ruba grebena lopatice (spina scapule). Njegova baza je na prednjem rubu vanjskog kraja klavikule. retrofleksiji.M. a od nje je odvojen razvijenom sluznom kesom (bursa subdeltoidea). DELTOIDEUS (PARS CLAVICULARIS.abduktor nadlaktice. Centralno hvatište . . Sa svojom vrhom završava na vanjskom dijelu ramenice. natuberositas deltoidea. ACROMIALIS ET SPINALIS)      Deltoidni mišić je trokutastog oblika. acromion i spina scapulae Periferno hvatište . rotatio ext i int.tuberositas deltoidea humeri Inervacija .clavicula. učestvuje u antefleksiji.

i na dubokoj strani svoje jake fascije . Završava se svojom tetivom na prednjem dijelu velike kvržice (tuberculm majus) na ramenoj kosti.  Centralno hvatište -fossa supraspinata Periferno hvatište -tuberculum maius humeri Inervacija .n.suprascapularis Funkcija . nakon što prođe ispod lopatice (scapule).supraspinatus) pripaja se u nadgrebenoj jami lopatice (scapule). SUPRASPINATUS      Nadgrebeni mišić (m.abduktor nadlaktice i on započinje taj pokret a nastavlja ga deltoideus .M.

Centralno hvatište -fossa infraspinata Periferno hvatište . suprascapularis Funkcija . Svojom bazom se pripaja u podgrebenoj jami (fossa infraspinata).tuberculum maius na humerusu Inervacija . a svojim vrhom na velikoj kvržici ramene kosti (tuberculum majus) i to na njenom središnjem dijelu.infraspinatus) je trokutastog oblika.     M.n. INFRASPINATUS Podgrebeni mišić (m.vanjski rotator .

a završava se na grebenu male kvržice ramenice (crista-tuberculi mi-noris).n.M. polazi sa donjeg dijela lopatice. TERES MAIOR      Veliki kružni mišić (m.adduktor nadlaktice i rotator internus .crista tuberculi maiores Inervacija . prolazi ispred hirurškog vrata ramenice (collum chirurgicum).margo lateralis scapulae Periferno hvatište . čiju bazu zatvara collum chirurgicum humeri. subscapularis Funkcija . teres major ograničava otvor.teres major). Ovaj mišić. Centralno hvatište . zajedno sa m.

margo lateralis scapulae Periferno hvatište . axillaris Funkcija . TERES MINOR Mali kružni mišić (m.     M. i na zadnjoj strani kapsule ra-menog zgloba.teres minor).vanjski rotator i adduktor . ima polaznu tačku u gornjem dijelu vanjskog ruba lopatice (scapula).tuberculum maius Inervacija . a završava se na velikoj kvržici ramenice (tuberculum majus). Centralno hvatište .n.

M.n subscapularis Funkcija . Centralno hvatište -facies costalis scapulae Periferno hvatište -tuberculum minus Inervacija . odlikuje se snažnim trokutastim tijelom. Počinje iz podlopatične jame (fossa subscapularis). a završava na maloj kvržici ramenice (tuberculum minus).subscapularis).unutarnji rotator . SUBSCAPULARIS      Podlopatični mišić (m.

fleksijaekstenzija. abdukcija-addukcija i vanjska i unutarnja rotacija. troosovinski sferoidni zglob u ljudskom tijelu. . To je zglob u kojem se pokreti odvijaju u sve tri prostorne ravni. Pokreti u ramenom zglobu su.Funkcionalnost mišića ramenog zgloba  Zglob ramena je najpokretljiviji.

musculocutaneus. Pri vršenju fleksije istovremeno se vrši podizanje fleksori pectorales. biceps. nadlaktice i pomjeranje ramenog pojasa naprijed uz C5-C6 istovremenu spoljnu rotaciju skapule da bi se pomakao caput humeri odnosno tuberculum maius. . C5-T1 m. coracobrachialis. jer je za to potrebno zabacivanje trupa unazad povećanjem lumbalne lordoze. pectoralis major (klavikularni dio) nn. n. C5 m.ANTEFLEKSIJA u ramenom zglobu 0-900. ali po pravilu nije moguće dostići vertikalu. s rotacijom lopatice od 90-1800 Primarni fleksori Prednji dio m. deltoideusa. n. Maksimalno podizanje nadlaktice kroz fleksiju iznosi 1200 s. musculocutaneus. n. axillaris. C5-C6 Sekundarni m.

0-500 s rotacijom lopatice od 180-900  Retrofleksija ili ekstenzija je ograničen pokret u kome veći dio izvodi rameni pojas. Iz stojećeg stava. lig. Pokret je ograničen u ramenom zglobu zbog zatezanja zglobne kapsule. coracohumerale i mišića infraspinatusa i subscapularisa. jer je dovoljna sila gravitacije. . spuštanje nadlaktice koja je bila flektirana vrši se bez učešća mišića ekstenzora.RETROFLEKSIJA u ramenom zglobu.

tada se uključuje i m. . a to je kada se nadlaktica lagano spušta iz fleksije do neutralnog položaja. ako se ekstenzija nadlaktice vrši protiv otpora. Ponekad mišići fleksori ekscentričnom kontrakcijom usmjeravaju djejstvo sile zemljine teže. m. pectoralis maior spuštajući rame i okrečući cavitas glenoi-dalis naniže i upolje. rhomboideus. Ali. trapesius (pars transversai ascendens) i m.

do ugla 90-950. C5. glenohumerale inf. n.thoracicus longus. infraspinatus. s rotacijom lopatice do 180 Primarni abduktori srednji dio m. axillaris. U daljem Abdukcija u ramenom zglobu je moguća samo do 90-950C5-C7 obimu pokreta uključuje se i scapula kao i mišići sinergisti. supraspinatus koji u tom polažaju ima najpovoljniji obrtni momenat. . deltoideus koji svojim koncentričnim kontrakcijama. U tom momentu je potrebno izvršiti vanjsku rotaciju što povećava obim pokreta za najviše 5 0. Abdukciju započinje m. serratus anterior (direktno djelujući na skapulu). suprascapularis. n. m. supraspinatus. 0-90 0.ABDUKCIJA u ramenom zglobu.pars spinalis)  . C5. Dalje izvođenje pokreta onemogućeno je sudaranjem tuberculum maius-a i akromiona ili gornje ivice cavitas glenoidali i zatezanja lig. m. deltoideusa. C6 Sekundarni abduktori prednji i stražnji dio deltoideusa m. n. C6 m. a zatim taj pokret nastavlja m. Dalji obim pokreta moguć je uz sudjelovanje skapule akcijom mišića koji obrču donji ugao skapule upolje (teres minor. deltoideus .

thoracodorsalis. C6-C7 prednji dio m. . thoracalis anterior. n. a čista adukcija od 90-0 0 Addukciju vrši dio m. n. axillaris gravitacije ili ekscentrične kontrakcije mišića abduktora. subscapularis inferor. pectoralis major. sa amplitudom do 150 Primarni aduktori m. deltoideusa. latissimus dorsi. tada se uključuju mišići ramena. m. s rotacijom lopatice od 180-90 0. teres je rezultat djelovanja nadlaktice major. pectoralis minor.ADDUKCIJA u ramenom zglobu 180-0 0 i 0-450. C6-C8 Sekundarni Addukcija aduktori m. C5-T1 m.pectoralis major i m. n. Ako se vrši u ležećem položaju ili protiv otpora. n. deltoideusa.

thoracales anteriores m. medijalni i lateralni nn. n. latissimus dorsi. deltoideusa odvijaju u su pokreti koji se rotator horizontalnoj ravni. pectoralis. gornji i donji nn. .subscapularis uz pomoć m. teres major. vertikalnoj osovini u ramenom zglobu 00-900 .latisimusa dorsi.UNUTARNJA ROTACIJA Unutrašnju rotaciju vrši m. Interna rotacija je kombinacija pokreta nadlaktice i ramenog pojasa jer se tada rame pomjera nazad a skapula abducira. amplituda unutrašnje rotacije je do 55° Primarni unutarnji rotatori m. n. thoracodorsalis m. subscapularis. subscapularis inferior Sekundarni unutarnji prednji Unutrašnja i vanjska rotacijadio m. subscapulares m.

suprascapularis m. . Posmatra se pri flektiranoj podlaktici.teres minor i m. jer se u suprotnom dodaje i pokret supinacije ili pronacije. n. teres minor. deltoideusa Sekundarni vanjski rotator Vanjska rotacija se vrši do 50 0. infraspinatus.VANJSKA ROTACIJA Vanjsku rotaciju vrše m. axillarisa stražnji dio m. amplituda vanjske rotacije je do 40° u ramenom zglobu 00-900 Primarni vanjski rotatori m. grana n.infraspinatus. ali uz addukciju skapule povćava se do 90 0.

Mišići rotatorne manšete su: m. infraspinatus. . m. Rotatorna manžeta je tetivno-mišićna ovojnica koja gotovo sa svih strana pokriva i pojačava zglobnu kapsulu ramenog zgloba s kojom je djelomično srasla. m. subscapularis. s gornje strane tetiva supraspinatusa. teres minor i m. supraspinatus. a sa stražnje strane tetive infraspinatusa i teres minora. Tetiva supskapularisa ojačava zglobnu čahuru s prednje strane.

 Subscapularis omogućuje unutarnju rotaciju. . Mišići rotatorne manžete spuštaju glavu nadlaktične kosti prema zglobnoj površini na lopatici. Slabost mišića rotatorne manžete može uzrokovati pomak glave nadlaktične kosti prema gore zbog povlačenja deltoidnog mišića. a infraspinatus i teres minor pomažu u vanjskoj rotaciji.

Funkcionalno gledajući. Mišići rotatorne manžete dinamički stabiliziraju nadlaktičnu kost čineći depresiju i fiksaciju njene glave u odnosu na zglobnu površinu na lopatici (glenoid).  . koje umanjuju trenje okolnih tetiva. Oko ramenog zgloba nekoliko je burza. Tako oni djeluju kao poluga omogućujući deltoidnom mišiću da nastavi s daljnjim pokretom. tetiva duge glave bicepsa pripada rotatornoj manžeti. sluznih vreća.

humeroradialis seu cubiti grade humerus i radijus. radius i ulna i formiraju art. humero . art humero-ulnare. art radio-ulnare. . a art.Principi pokreta u lakatnome zglobu    Lakatni zglob (articulatio cubiti) je složeni zglob (articulatio composita) koji se sastoji od triju zglobova koje obavija zajednička zglobna ovojnica. humero radialis.ulnaris seu cubiti. Humerus i ulna formiraju art.  U sastav lakatnog zgloba ulaze 3 kosti: humerus.

Između radijusa i ulne je zategnuta čvrsta fibrozna membrana (membrana interossea antebrachii). . radioulnaris proximalis je spoj circumferentio articularis radii i incisurae radialis ulnae. radioulnaris distalis je spoj caput ulnae i incisurae radii. U lakatnom zglobu trohleu nadlaktične kosti (trochlea humeri) prima incisura trochlearis ulnae.   Art. Zglobne površine međusobno su povezane zglobnom ovojnicom. koja je zadebljana medijalno i lateralno a u manjoj mjeri. anteriorno i posteriorno. Art. a gla­va nadlaktične kosti (capitulum humeri) uzglobljuje se s glavom palčane kosti (caput radii).

 . U zglobovima humeroradiale i humeroulnare odvijaju se pokreti fleksije i ekstenzije. a u radioulnare pokreti pronacije i supinacije. Ligamentum collaterale ulnare. Ligamentum collaterale radiale. 2. Ta se zadebljanja obično se opisuju kao zasebni ligamenti: 1. Ligamentum anulare radii. Ligamentum quadratum. 3.

aktivno guranje predmeta ispred sebe (kolica) i slični pokreti važni za svakodnevne aktivnosti. Rame nosi ruku. Pri ekstenziji u lakatnom zglobu omogućeno je dosezanje željenog cilja. Sinergističkim djelovanjem mišića lakta i ramena omogućuju se precizni pokreti . ali lakat postavlja šaku na željeno mjesto i učestvuje u aktivnostima svakodnevnog života (posebno pri jedenju).

Za pokrete iza tijela uključeni su ekstenzori lakta i abduktori i lateralni rotatori ramena i retraktori skapule.  Za pokrete ispred tijela uključeni su fleksori lakta i fleksori.   . što nije funkcionalno niti ekonomično. U tim slučajevima šaka može dotaći usta samo naginjanjem trupa. Kod oštećene funkcije lakta limitirana je funkcija gornjih ekstremiteta. adduktori i medijalni rotatori ramena i protraktori skapule.

biceps brachii.C7 . n. Snaga mišića fleksora nije konstantna i zavisi od položaja podlaktice u odnosu na nadlakticu. abductor pollicis brevis. C6.C7 m.150/160 0 Primarni abduktori  Po nekim autorima. exten­sor carpi radialis longusa uz snagu m. fleksija podlaktice snagom nadmašuje ekstenzore. n. medianus. m. Fleksija u supinaciji je znatno slabija od fleksije u pronasciji što se objašnjava povoljnijim položajem m.Articulatio humeroradiale et humeroulnare FLEKSIJA 0 . abductor pollicis long. brachioradialisa i m. radialis..

To objašnjava i zašto bolesnici sa paralizom ekstenzora podlakta mogu da vrše čitav niz pokreta. n.EKSTENZIJA 160 . . radialis m.To dovodi do zaključka da su ruke prilagođene pokretima pejanja i izvlačenja na rukuma jer je fleksija najjača kada su ruke iznad glave. radialis  Ekstenzija podlaktice vrši se uglavnom dejstvom gravitacije. dok paraliza fleksora predstavlja daleko teže onesposobljenje. triceps brachii. anconeus. n. dok su ekstenzori nejefikasniji ako su ruke spuštene.00/ -50 Primarni ekstenzor Sekundarni ekstenzor m. nešto je manja pri podignutim rukama iznad glave a najslabija je pri položaju ruku u horizontali naprijed. Ekstenzija je najsnažnija kada je nadlaktica spuštena uz trup.

semedianus uzdužne m. biceps brachii. n. supinator. n. radialis Primarni pronatori m. musculocutaneus m. . kada je dlan okrenut medijalno. je funkcionalan položaj za šaku. flexor pokreti koji n. Zbog toga gornji kraj žbice okreće se oko svoje osovine (u mjestu). a donji kruži oko lakatne kosti kao osovine. medianusa Sekundarni i supinacija su carpi radialis. n. vrše oko Pronacija pronator osovine podlakta koja prolazi gore sredinom capitulum radii. n. Međupokret. brachioradialis. pronator teres. prednja interosealna grana n.Articulatio radioulnare SUPINACIJA 0-900 Primarni supinatori m. pronator quadratus. medianus m.radialis Sekundarni supinator PRONACIJA 0-900 m. a dole oko capitulum ulnae.

Pokret pronacije predstavlja pokret pri kome je dlan okrenut prema dole. Međupokret. je funkcionalan položaj za šaku. a dole oko capitulum ulnae. Pokret supinacije je pokret pri kome je dlan okrenut prema gore. . palac medijalno i ulna i radijus su ukrštene.  Pronacija i supinacija su pokreti koji se vrše oko uzdužne osovine podlakta koja prolazi gore sredinom capitulum radii. palac je lateralno i paralelno su postavljene ulna i radijus. Zbog toga gornji kraj žbice okreće se oko svoje osovine (u mjestu). a donji kruži oko lakatne kosti kao osovine. kada je dlan okrenut medijalno.

Pokret se može i dalje poećavati ako se uključi pokret kičmenog stuba. . kada se dobije obim pokreta i veći od 300 0. Uz rotaciju nadlaktice pokret se može povećati i do 260 0. Pod uglom od 90 0 snaga pronacije je manja nego ako je ruka opružena. a ako je uključena i abdukcija nadlaktice pokret je obima 300 0. Snaga vršenja pokreta pronacije zavisi od ugla pod kojim se vrši pokret.  Pokreti pronacije i supinacije imaju obim pokreta i do 175 0 ako se uključe okolne strukture.

  To je zato što su pripoji svih pronatora izuzev m. pronator teres flektiranjem podlaktice skraćeni. . Fleksija i ekstenzija su uredni i bezbolni. U predjelu epikondila humerusa može se javi jaka bolnost koja je uzrokovana ponavljanim prenaprezanjnima osobito pri rotatornim kretnjama lakta zbog mikro traumatriziranja na pripojima mišića koji se vežu za lateralni epikondil (ekstenzori). Ovu promjenu označavamo kao teniski lakat (tenis elbow).

. anconeus ekstenzori podlaktica .triceps.pomoćni fleksori .Intermuskularna septa     prednji odjeljak .fleksori stražnji odjeljak . pronator teres.biceps brachii. brachioradiali .brachioradialis.

NADLAKTICA (PREDNJA GRUPA) m. Centralno hvatište . coracobrachialis. m. inervirani su od n. musculocutaneusa M. musculocutaneus Funkcija .tuberositas radii Inervacija . processus coracoideus Periferno hvatište . BICEPS BRACHI      Dvoglavi nadlaktični mišić prednje strane nadlaktice.tuberculum supraglenoidale. Mišićne niti obiju glava se spajaju i hvataju se za palčanu kost. kao i kratkom glavom koja polazi s korakoidnog nastavka lopatice.fleksor i supinator .n. brachialis . m. Ima dvije glave-caput longum et caput breve. Mišić polazi tetivom sa lopatice (supraglenoidalna kvržica lopatice) dugom glavom koja prolazi kroz rameni zglob.biceps brachi.

n.M. BRACHIORADIALIS     Centralno hvatište . priprema lakat za povoljniju funkciju bicepsa brachii. postavlja podlakticu između supinacije i pronacije  .processus styloideus radii Inervacija . radialis Funkcija .fleksor podlaktice. septum intermuscularis Periferno hvatište .facies anterior humeri.

musculocutaneus Funkcija. Mišić polazi sa lopatice (korakoidnog nastavka). Centralno hvatište processus coracoideus scapulae Periferno hvatište .antefleksor nadlaktice .facies anterior humeri Inervacija -n. CORACOBRACHIALIS        Kljunastonadlaktični mišić mišić nadlaktice koji je inerviran od nervus musculocutaneus. niti mu idu prema dolje i hvataju se za medijalnu stranu nadlaktične kosti (srednja trećina).M.

BRACHIALIS     Centralno hvatište donja polovina prednje strane humerusa Periferno hvatište .fleksor podlaktice .M. musculocutaneus Funkcija.tuberositas ulnae Inervacija -n.

tuberculum infraglenoidale . TRICEPS BRACHI. obje strane sulcus nervi radialis Periferno hvatište . laterale et mediale     Centralno hvatište .facies laterale radii Inervacija -n. processus coronoideus Periferno hvatište .ekstenzor M. caput ulnare     Centralno hvatište .olecranon Inervacija -n.pronator.NADLAKTICA (STRAŽNJA GRUPA) M. PRONATOR TERES-caput humerale.epicondylus medialis humeri .caput longum. medianus Funkcija. fleksor . radialis Funkcija.

MIŠIĆI PODLAKTICE (Musculi antebachii) Mišići podlaktice se topografski dijele u tri skupine    prednju lateralnu stražnju .

Topografski prema dubini smješataja. prednja podlaktična grupa  Ovi mišići su po svojoj funkciji fleksori šake i prstiju kao i pronatori podlaktice.I. dijele se na 4 sloja: 1.sloj .površni sloj (od radijalno ka ulnarno) .

n.caput ulnare .processus coronoideus ulnae (medijalni dio) Periferno hvatište . PRONATOR TERES     Centralno hvatište .caput humerale -epicondylus medialis humeri .M. medianus Funkcija .facies lateralis radii (srednji dio) Inervacija .pronira podlakticu .

pronira i radijalno abducira šaku . FLEXOR CARPI RADIALIS     Centralno hvatište . medianus Funkcija .M.flektira.epicondylus medialis humeri Periferno hvatište .n.ossis MTC II (palmarna strana.bazalni dio) Inervacija .

flektira.ossis MTC II (palmarna strana. bazalni dio) Inervacija .epicondylus medialis humeri Periferno hvatište .n. medianus Funkcija . pronira i radijalno abducira šaku .M. FLEXOR CARPI RADIALIS     Centralno hvatište .

PALMARIS LONGUS     Centralno hvatište . medianus Funkcija .nateže palmarnu aponeurozu.n. flektira šaku .epicondylus medialis humeri Periferno hvatište .aponeurosis palmaris Inervacija .M.

ulnaris Funkcija .fleksor.n. baza IV.caput humerale epicondylus medialis humeri .caput ulnare . os hamatum.M.olecranon (medijalna strana) Periferno hvatište . MTC kosti Inervacija . ulnarno abducira šaku .os pisiforme. i V. FLEXOR CARPI ULNARIS     Centralno hvatište .

II-V Inervacija .flektira srednju falangu i cijeli prst. te šaku     . medianus Funkcija . FLEXOR DIGITORUM SUPERFITIALIS Centralno hvatište .caput humeroulnareepicondylus medialis humeri processus coronoideus ulnae (medijalna strana) Periferno hvatište . sloj (radijalno ka ulnarno) M.2.n.phalanx media digg.

sloj (radijalno ka ulnarno) M. medianus Funkcija .3.flektira distalnu falangu palca i cijeli palac     .phalanx distalis pollicis (bazalni dio prednje strane) Inervacija . membrana interossea antebrachii Periferno hvatišta .n. FLEXOR POLLICIS LONGUS Centralno hvatište .facies anterior radii (srednji dio).

-V.n. ulnaris (za IV-V prst) Funkcija . te šaku .n. medianus ( za II-III prst) .distalna flanga II. prsta (bazalni dio prednje strane) Inervacija .M.flektira distalnu falangu i cijeli prst. membrana interossea antebrachii Periferno hvatište . FLEXOR DIGITORUM PROFUNDUS     Centralno hvatište -facies anterior ulnae.

PRONATOR QUADRATUS       Centralno hvatište .facies anterior radii (diatalni dio) Inervacija .n.duboki sloj M.sloj .pronira podlakticu .4. medianus Funkcija .facies anterior ulnae (distalni dio) Periferno hvatište .

II. površni sloj (radijalno ka ulnarno) M. radialis Funkcija.n. septum intermusculare brachii laterale Periferno hvatište . lateralna podlaktična grupa   Ovi mišići su po svojoj funkciji ekstenzori šake. 1. Inervirani su od n. BRACHIORADIALIS     Centralno hvatište -margo lateralis humeri (donji dio).processus styloideus radii Inervacija . supinatori podlaktice i fleksori podlaktice.flektira podlakticu . radialis-a. Topografski se dijele u površni i duboki sloj.

EXTENSOR CARPI RADIALIS LONGUS     Centralno hvatište .os MTC II. (dorzalna strana baze)  Inervacija -n.margo lateralis humeri.M.ekstendira i radijalno abducira šaku i flektira podlakticu . epicondylus lateralis humeri. septum intermusculare brachii laterale  Periferno hvatište . radialis  Funkcija .

facies posterior radii (proksimalni dio) Inervacija .n.lig.supinira podlakticu . crista supinatoria ulnae Periferno hvatište .epicondylus lateralis humeri.collaterale radiale.M. EXTENSOR CARPI RADIALIS BREVIS     Centralno hvatište . radialis Funkcija .

radialis Funkcija . crista supinatoria ulnae Periferno hvatište .collateraleradiale.epicondylus lateralis humeri.2.facies posterior radii (proksimalni dio) Inervacija . SUPINATOR     Centralno hvatište .n.duboki sloj M. lig.supinira podlakticu .

ekstenzor i pronator podlaktice  . ANCONEUS     Centralno hvatište . površni sloj (od radijalno prema ulnarno) M.olecranon (lateralni dio) Inervacija . radialis Funkcija . dijele se u površni i duboki sloj.III.epincondylus lateralis humeri Periferno hvatište . odmicači palca i sudjeluju u ekstenziji podlaktce. radialis-a. 1. prema dubini smještaja. Svi mišići su inervirani od n.n. stražnja podlaktična grupa Ovi mišići su po svojoj funkciji ekstenzori šake i prstiju. Topografski.

II. EXTENSOR DIGITI MINIMI     Centralno hvatište .n.-V. membrana interossea antebrachii.epicondylus lateralis humeri. Inervacija . EXTENSOR DIGITORUM     Centralno hvatište . fascia ante-brachii Periferno hvatište . prsta i šake M.aponeurosis dorsalis digg.aponeurosis dorsalis dig. fascia ante-brachii Periferno hvatište .-V. radialis Funkcija . membrana interossea antebrachii. V. prsta (dozalno) Inervacija .ekstendira mali prst ..epicondylus lateralis humeri.n.-V.M. radialis Funkcija-ekstenzor II. srednje falange II.

membrana interossea antebrachii. (dorzalna stana bazalnog dijela) Inervacija . fascia antebrachii-caput ulnare olecranon.M.os MTC V. radialis Funkcija . collaterale radiale. EXTENSOR CARPI ULNARIS     Centralno hvatište -caput humerale epicondylus lateralis humeri.ekstendira i ulnarno abducira šaku . lig.n. facies posterior ulnae Periferno hvatište .

ekstendira proksimalnu falangu palca i radijalno abducira šaku .n. membrana interossea an-tebrachii Periferno hvatište . membrana interossea antebrachii Periferno hvatište .abducira palac i šaku M. EXTENSOR POLLICIS BREVIS     Centralno hvatište .os MTC I.proksimalna falanga palca (dorzalna strana) Inervacija .2. radialis Funkcija .duboki sloj (od radijalno ka ulnarno) M. Inervacija .facies dorsalis radii (granica srednje i distalne trećine). radialis Funkcija .n. ABDUCTOR POLLICIS LONGUS     Centralno hvatište -facies posterior radii et ulnae.

Inervacija -n.EXTENSOR POLLICIS LONGUS     Centralno hvatište . membrana interossea antebrachii Periferno hvatište . membrana intrerossea antebrachii Periferno hvatište . radialis Funkcija .aponeurosis dorsalis dig.ekstendira drugi prst i šaku .facies posterior ulnae (srednja trećina).distalna falanga palca (dorzalna strana) Inervacija . radialis Funkcija . EXTENSOR INDICIS     Centralno hvatište .n. abducira palac i šaku M. II.facies posterior ulnae (granica srednje i distalne trećine).ekstendira distalnu falangu i cijeli palac.

radioulnare. capitatum. dvoosovinski između palčane i kosti zapešća u kojem su moguće kretnje fleksije (oko 850 ) i ekstenzije (dorzalne fleksije. a II reda .Principi pokreta u ručnome zglobu    Ručni zglob (art. radiocarpalni palmarni i dorzalni intercarpalni ligamenti. collaterale radiale et ulnare. os scaphoideum. lunatum. hamatum. Ručni zglob je jajoliki zglob. ulna i kosti karpusa. oko 800 ) i pokreti radijalne (oko 15 0 ) i ulnarne abdukcije (oko 350) u frontalnoj ravnini. Zglobovi su ojačani ligamentarnim vezama . os lunatum i art. intercarpea formiraju kosti I reda. radiocarpalis kojeg čine radius. os scaphoideum. Zglobovi koji se formiraju između kostiju ručnog zgloba su art. . Art. triquetrum. trapesoideum. radiocarpalis) čine kosti radius.lig. os trapesium. sinovijalni.

extensor carpi radialis brevis. (C7) m. C6 (C7) m. radialis. extenzor digitorum Uloga ekstenzora je i pri pronaciji šake kada se suprostavljaju sili gravitacije koja djeluje na šaku (tipkanje na mašini ili sviranje klavira). extensor carpi ulnaris. Slabost ovih mišića vodi visećoj šaci. n. C6 DORZALNA FLEKSIJA m. extenzor indicis m.EKSTENZIJA ŠAKE . extensor carpi radialis longus n. radialis. C7 . n.C6 0 -70 0 Primarni ekstenzori m. radialis.

C8 (T1) flexor policis longus flexor digitorum superficialis i profundus palmaris longus 0 RADIJALNA DEVIJACIJA ŠAKE 0-25      m. medianus m. m. flexor carpi radialis. C7 flexor capi ulnaris. medianus ULNARNA DEVIJACIJA ŠAKE 0-600     m. extensor digitorum. n. radialis m. abductor pollicis longus.C7 0-90 0 Primarni fleksori m. n. n. m. radialis m. extensor pollicis longus. ulnaris. m. radialis m. radialis m.FLEKSIJA ŠAKE . flexor carpi ulnaris. n. n. extensor carpi radialis longus. n. ulnaris m. flexor carpi radialis. n. n. n. radialis . extensor carpi ulnaris. radialis m. medianus. flexor pollicis longus. extensor digiti minimi. n. n. m.

Radialna devijacija ili abdukcija 4.KLINIKA Frakture podlaktice i ručnog zgloba nastaje zbog pada na opruženu ruku:  Collesova fraktura  Smithova fraktura  fractura osssis scaphoidei Pokreti koji se vrše su: 1. Palmarna fleksija ili volarna 3. Dorzalna fleksija 2. Ulnarna devijacija ili addukcija .

a n. Periferno hvatište nalazi se na karpalnim kostima ili metakarpalnim tj falangama.   Grupa mišića koja obavlja pokrete u ručnom zglobu imaju centralno hvatište na medijalnom epikondilu i to su fleksori. u zavisnosti od funkcije. palmarno ili dorzalno. radialis za ekstenzore. Inervacija je n. dok na lateralnom epikondilu su ekstenzori. medianus za fleksore. .

Tijelo i distalne krajeve metakarpalnih kostiju lako je palpirati ispod kože. reda su os trapesium. Kosti I. koji ima dva članka. trapesoideum.  . karpalne kosti poredane su u dva reda. triquetrum Kosti II.ŠAKA  Kosti šake dijele se na osam karpalnih kostiju. Kosti prstiju sačinjavaju po tri članka za svaki prst. i proksimalno formiraju zglobno tijelo za ručni zglob. a distalno se uzglobljuju sa pet metakarpalnih kostiju koje spajaju karpus s kostima prstiju. reda su os scaphoideum. hamatum. pet metakarpalnih kostiju i 14 falangi prstiju. lunatum. osim za palac. capitatum.

medijalna i središnja. abduktor policis brevis m. primiče i odmiče prste Nalazi se između spoljne i unutrašnje grupe i čini je 4 lumbrikalna i 7 interosealnih mišića. tenar. abduktor digiti kvinti m. hipotenar. koju čine četiri mišića što pokreću mali prst: m. tzv. Središnja skupina mišića šake pregiba. Lateralna skupina mišića šake čini uzvisinu ispod palca. flexor policis brevis m. oponens policis m. koju čine četiri mišića što pokreću palac: m. 1. tzv. oponens digiti kvinti 3. To su: . Medijalna skupina mišića šake čini uzvisinu ispod malog prsta. Funkcija je pri pokretima prstiju. adduktor policis 2.Mišići šake Mišići šake dijele se u tri skupine: lateralna. flexor digiti kvinti brevis m.

Centralno hvatište . medianus. I IV n. ekstenzija u IP zglobovima     . I II.I. Ima ih 4 i broje se odradijalno prema ulnarno. Digitorum profundus Periferno hvatište . flex.dorzalna aponeuroza zadnja četiri prsta Inervacija . flexor digitorum profundus. ulnaris Funkcija .Mm. lumbricales  Mm.fleksija u MCP zglobovima. Lumbricales se nalaze između tetiva m.radijalne strane tetiva m. III. N.

Mm.inerosei dorsales imaju dvije glave i polaze sa susjednih strana svih metakarpalnih kostiju koje ograničavaju isti međukoštani prostor.INTEROSSEI DORSALES  Mm. Mišićne niti idu prema metakarpofalangealnim zglobovima gdje prelaze u tetivu koja se dijelina dva dijala: kratki dio koji se hvata za bazu druge falange i drugi dio koji se hvata na dorzalnu aponeurozu. interossei su raspoređeni kao tri palmarna i četiri dorzalna mišića. . MM.

na ulnarnoj strani baze proksimalne falange IV.III. Inervacija . završava na radijalnoj strani baze proksi-malne falange II. prsta. prsta. interosseus III. interosseus I. ekstenzori u IP zglobovima. interosseus II. a osim toga i abduktori II. M. i IV.fleksori u svim MCP zglobovima. M.n.      M. prsta . prsta. na ulnarnoj strani baze proksimalne falange III. ulnaris Funkcija . M. prsta. interosseus IV. na radijalnoj strani baze ptoksimalne falange III.

proksimalna falanga i dorzalna aponeuroza II. i V. adduktori II. i V.II. i V.MM.fleksori u MCP zglobovima.n. IV. ekstenzori u IP zglobovima. prsta     . Prsta Inervacija . INTEROSSEI PALMARES       Centralno hvatište . IV. MC kost Periferno hvatište . IV. ulnaris Funkcija.

flexor digitorum minimi. Mišiči zatvarači šake su podijeljeni na: ekstrinzičku muskulaturu čija hvatišta se nalaze na podlaktici (m. flexor digitorum profundus. m. flexor pollicis longus) intrinzičku muskulaturu čija hvatišta se nalaze na šaci (m. m. oponens dig. flexor pollicis brevis. oponens pollicis. m. m. minimi. m. adductor pollicis). .    Važnu ulogu u funkciji ima i vezivo koje je raspoređeno u fleksorni retinakulum. m. flexor digitorum superfitialis. Mišići šake svoju funkciju ostvaruju i preko ručnog zgloba . palmarnu aponeurozu kao i ovojnice tetiva.

Zglobovi između članaka prstiju (interfalangealni zglobovi) jednostavni su kutni zglobovi koji omogućuju samo pokrete fleksije i ekstenzije. . jajoliki zglobovi izmeđnu metakarpalnih kostiju i prstiju (metakarpofalangealni zglobovi) omogućuju pokrete oko dvije osovine .PRSTI Na šaci.fleksiju i ekstenziju.  Pokreti abdukcije i adukcije palca odvijaju se u sedlastom zglobu između karpusa i prve metakarpalne kosti. te abdukciju i adukciju prstiju.

 .nježni a mišići se dijele u tri grupe. abdukcija i addukcija. Zglobovi u prstima su jednoosovinski i pokreti su fleksija i ekstenzija. Mišići pokretači su kratki i centralni a periferna hvatišta se nalaze na tim kostima. Palac ima veći obim pokreta i tu se vrši fleksija i ekstenzija. Pokreti su precizni. opozicija i repozicija.

radialis. extensor indicis. n. n. extensor digitorum communis. radialis. C7 Ekstenzija (dorzalna fleksija) u DIP 80-0 0 Ekstenzija u PIP 120-0 0 Ekstenzija u MCP 0-40 0    .EKSTENZIJA PRSTIJU . radialis. C7 m. extensor digiti minimi. C7 m. n.C7 Primarni ekstenzori: m.

medianus mm. ulnaris ABDUKCIJA PRSTIJU . n. medianus. interossei dors. ulnaris C8. T1 m. n. n. n. do 30st Primarni abduktori: mm. ulnaris radijalna dva. lumbricales ulnarna dva.T1. T1 mm. T1 .flexor digitorum profundus. interossei palmares et dorsales. n.. abductor dig. ulnaris C8. minimi. T1 ADUKCIJA PRSTIJU . C8. prednja interosealna grana n. interossei dors.C8 m. n.. medianusa. abductor dig.Primarni fleksori DIP Palmama fleksija 0-80st Primarni fleksori PIP Palmarna fleksija od 0-120st Primarni fleksori MCP Palmarna fleksija 0-90st FLEKSIJA PRSTIJU . flexor digitorum superficialis. T1 m. n. ulnaris. C7. ulnaris. C8.T1 m. C8. ulnaris. minimi.T1 do 00 Primarni aduktor: mm. n. n. C8.

medianus . n.PALAC EKSTENZIJA PALCA Primarni ekstenzor MCP zgloba m. n. n. extensor pollicis brevis. C7 FLEKSIJA PALCA m. C7 Primarni ekstenzor IP zgloba m.flexor pollicis longus. radialis. radialis. extensor pollicis longus.

C7 m. medianus.C7 .ABDUKCIJA PALCA Primarni fleksor MCP zgloba m. C6. C8. radialis. n. flexor pollicis longus. medianus. n. C6. ulnaris. medianus. caput superficiale. flexor pollicis brevis.C7 caput profundum. abductor pollicis brevis. abductor pollicis long. n.. C8 Primarni fleksor IP zgloba m.T1 ADUKCIJA PALCA Primarni abduktori m. n. n.

n. opponens digiti minimi.C7 m. C8 . C6. n medianus.OPOZICIJA PALCA I MALOG PRSTA Primarni opozitori m. ulnaris. opponens pollicis.

Svakodnevna funkcija. Ta funkcija ne zavisi samo od funkcije palca i prstiju koji drže ručku šoljice nego i od pozicije podlaktice i stabilnosti ručnog zgloba.Funkcionalne mogućnosti šake i prstiju   Uloga podlaktice. naprimjer držanja šoljice kafe pri pijenju je funkcionalna samo ako se šoljica drži uspravno. funkcio­nalne i ekonomične ta uloga i povezanost se posebno ističu. šake i prstiju je usko povezana. Među najznačajnije spadaju mogućnost izvođenja preciznih pokreta. Pri funkcijama koje moraju biti precizne. Funkcije šake su mnogostruke. .

Šaka ima ulogu i u komunikaciji i ona vrlo često odražava emocije pojedinca.  . Šaka je i senzorni organ jer se tu nalaze taktilni receptori koji omogučuju npr. Precizni pokreti prstiju i palca su uslovljeni intrizičkom muskulaturom šake. držanje predmeta pri pisanju a također i prepoznavanje predmeta (stereognozija).

Taj deformitet je zbog subluksacije proksimalne falange MCP zgloba i kapsule. Posebno su zahvaćeni index i III. dorzalnog interosealnog mišića da bi održao prste u pravilnom položaji.prsti šake okrenuti ulnarno sa uglom u MCP zglobovima. Klinika  Reumatoidna šaka . Važno je održati snagu posebno I. . I. MCP zglobovi su otečeni i bolni. interosealni mišić se palpira kada je palac u abdukciji i index u abdukciji. prst.

.prst je u fleksiji i mora se pasivno ekstendirati. i IV. prst  2. Deformiteti prstiju 1. flexor digitorum profundus i prevage lumbrikalnih mišića za ekstenzijom • trigger prst .kumulativno oboljenje zbog pretjerane upotrebe prstiju pri radu kada se tanji ovojnica i postaje bolna. reumatoridni artritis • deformitet labuđeg vrata (swan neck deformity) hiperekstenzija PIP i fleksija DIP zbog rupture tetive m.čekičasti prst 3. Najzahvaćeniji su III. extensor pollicis longus i brevis. abduktor pollicis longus-a i m. trauma prstiju . Najzastupljenija je kod m. ponavljana trauma .

iliopsoas a prema natrag m. sjedne (os ischium) i preponske (os pubis) kosti.Pri uspravnom stavu karlica stoji pod uglom 600.Principi pokreta u karličnome pojasu . Karlične kosti nastaju spajanjem triju kostiju .pelvis    Pelvis je oslonac za pokrete trupa i donjih ekstremiteta i pri pokretima povećava obim pokreta. koje srastu u području acetabuluma. te sakruma i kokcigealne kosti. Karlicu prema dole povlač m. koja se spaja s femurom u zglobu kuka. Karlični pojas (pelvis) sastoji se od dvije karlične kosti. gluteus max. .bočne (os ilium).

Sjedna kvrga (tuber ischiadicum) najizbočeniji je dio i oslonac karlice s donje strane pri sjedenju. Dvije grane preponske kosti spajaju se sa bočnom (gornja grana) i sjednom (donja grana) kosti. . Gornji dio os ilium koji se palpira ispod kože. Preponske kosti desne i lijeve karlične kosti spaja hrskavični spoj. a na kraju ovog grebena nalazi se prednji gornji bočni trn (spina iliaca anterior superior) i najizbočenija je tačka s prednje strane karlice. a vodoravni dio je grana (ramus). formirajući tzv. zaptivni otvor između njih. Os ischium ima oblik slova L.    Karlica štiti organe u donjem dijelu trbuha i služi kao hvatište mišića trbuha i natkoljenice. čiji okomiti dio čini tijelo kosti. naziva se bočni greben (crista iliaca). preponska simfiza.

čvrst i stabilan koštani obruč. u sakroilijakalnim zglobovima. Sprijeda se preponske kosti spajaju u području simfize.  Zglobovi karličnog pojasa i noge Karlica. nosi težinu gornjeg dijela tijela i prenosi opterećenja vezana uz lokomociju i uspravni stav. . Karlični pojas nastaje uzglobljenjem dvaju karličnih kostiju sa sakrumom. gdje ih razdvaja vezivnohrskavični prsten. To je klizni zglob u kojem su moguće tek vrlo ograničene kretnje klizanja između karlice i sakruma.

U acetabulumu je centralno ulegnuta fosa sa okolnom perifernom zglobnom porcijom lunarne površine. . Zglob kuka (art. ischium i pubis. Gusto fibrozno tkivo ograđuje femoralnu glavu izvan ekvatora i tako povećava zglobnu stabilnost.coxe) Anatomija Principi pokreta u zglobu kuka  Kuk je diartrodijalni sinovijalni zglob koji funkcionira kao loptasti zglob. Sastoji se od sferične femoralne glave koja je smještena u konkavni acetabulum koji je formiran fuzijom os ilium. Inferiorno je prekida acetabularni urez koji je premošten transverzalnim ligamentom koji se cirkumferencijalno dotiče sa acetabularnim labrumom.

veliki i mali trohanter.  Proksimalni kraj femura čine glava. Femoralni vrat je uži nego dijametar glave koja dopušta širi obim kretnji. a anteverzija vrata (ugao torzije) od 12 0 do 15 0 . Ugao između femoralnog vrata u odnosu na tijelo kod odraslih je oko 126 0 do 128 0 (ugao inklinacije). Ligamentum teres femoralne glave stapa se u transverzalni acetabularni ligament i inserira u plitku jamu nazvanu fovea capitis. . vrat.

koji osigurava hiperekstenziju kuka. Čvrsta zglobna kapsula podržavana je sprijeda debelim iliofemoralnim (lateralna i medijalna traka) ligamentom. Svi ovi ligamenti pridonose velikoj stabilnosti zgloba u stojećoj posturi. . koji prevenira prekomjernu abdukciju i ekstenziju. i pubofemoralnim ligamentom. Posteriorno je lociran ischiofemoralni ligament čije niti su čvrste i napete pri kuku u ekstenziji.

gluteus maximus. tensor fasciae latae adductor magnus sa minimusom. gemelus inferior et superior Interni rotatori gluteus minimus. quadratus femoris. semitendinosus. piriformis. adductor longus. obturator externus. biceps femoris. semitendinosus iliopsoas. gracilis gluteus maximus. sartorius. kose niti adductor magnusa Eksterni rotatori gluteus maximus. pectinues. tensor fasciae late. adductor longus. gluteus medius. semimembranosus . sartorius. prednje niti gluteus mediusa. biceps femoris. adductor brevis. tensor fasciae latae. adductor brevis. pectineus. gluteus maximus. semimembranosus. obturator internus.Abduktori Adduktori Ekstenzori Fleksori Mišići koji učestvuju u kretnjama zgloba kuka gluteus minimus.

femoralisa. Inervacija zgloba kuka dolazi od n. Prilikom prijeloma vrata femura postoji velika opasnost od njihove lezije. piriformis i drugi kratki eksterni mišići rotatori pripajaju se u trohanternoj fosi. n. ishiadicusa i n. Arterija ligamentum teres nesignifikantno učestvuje u vaskularizaciji femoralne glave. Ove arterije daju ascendentne cervikalne (retinakularne) arterije koje probijaju kapsulu i vaskulariziraju glavu femura. Glava femura je vaskularizirana od : ekstrakapsularnog arterijskog prstena. . koji je formiran pos-teriorno od velikih ogranaka medijalne femoralne cirkumfleksne arterije. M. obturatorijusa. a anteriorno od lateralne cirkumfleksne femoralne arterije. Tetivna hvatišta iliopsoasa na malom trohanteru omogućuju jaku fleksiju kuka.   Veliki trohanter služi kao inserciono mjesto za mišiće abduktore.

oslonac kao i impakciju za vrijeme životnih aktivnosti. opterećenje. Kretnje kuka su u kombinaciji tri bazične ravni: 1. interna i eksterna rotacija koje se odvijaju u transverzalnoj (horizontalnoj) ravni oko longitudinalnog (vertikalnog) aksisa  . Zglob kuka je tako građen da mora podnositi i izdržavati snažne pokrete. fleksija i ekstenzija koje se odvijaju u sagitalnoj ravni oko frontalnog aksisa 2. abdukcija i addukcija u frontalnoj ravni oko anteroposteriornog (sagitalnog) aksisa 3.

Normalne vrijednosti pasivnog obima kretnji kuka kretnje Fleksija Ekstenzija Abdukcija Addukcija Eksterna rotacija Interna rotacija Miller 1000-1300 100-500 400-550 00-450 360-500 300-470 Frankel & Pugh Charlton & Capecci 1400 150 300 <250 900 700 1200-1350 100-300 300-500 100-300 450-600 300-450   .

  Raspodjela opterećenja površine femoralne glave ovisi o nizu faktora koji su vezani za pokretljivost zgloba.aplikovane statičke snage kao i kret­nji ovog zgloba.  . Femoralna glava i acetabulum su orijentirani da stvaraju kontaktnu silu između femura i acetabuluma visoko u anterosuperiornoj regiji zgloba kroz dvostruki efekat .

sila smika koje djeluju na zglob. •rasporeda energije u proksimalnom okrajku femura odn. •površine opterećenja zglobnih tijela. težine tijela. od elastičnosti spongioznog dijela kosti (hidrostatskih osobina spongioze). • inklinacionog ugla i dužine vrata femura.Veličina pritiska u zglobu kuka ovisi od : •veličine i smjera statičkih i dinamičkih tlačnih sila. . •faze hoda.

femur mora razviti specifičan oblik sa karakterističnom orijentacijom u frontalnoj i transverzalnoj ravni. Oblik u frontalnoj ravni se označava kao coxa vara ili valga.  . U postizanju relativne orijentacije acetabuluma i femura. a u transverzalnoj kao anteverzija ili retroverzija.

. Ugao je nešto manji kod žena i starijih osoba nego kod muškaraca. U frontalnoj ravni važno je utvrđivanje ugla inklinacije femura ili kolodijafizarnog CCD (Centrum capitis . On predstavlja ugao između aksisa femoralne glave i vrata i aksisa femoralnog tijela. Akceptiran je kod većine autora u rasponu od 1260 do 128 o. Collum femoris . Diaphysis femoris) ugla. Samim tim je povećana i širina pelvisa.

U ovoj poziciji femoralna glava je usmjerena više superiorno u acetabulumu. Samim tim kod ovog deformiteta skraćenjem kraka djelovanja sile mišića abduktora pojačava se kontrakcija koja uzrokuje povećanje snažne zglobne aktivnosti. ovaj deformitet uzrokuje nekoliko štetnih alter-acija u mehanici zgloba. . Kod ovog fenomena femoralni vrat podnosi i transmitira paralelnu i snažnu aktivnu zglobnu kompresiju. Patološko povećanje ugla inklinacije označava se kao coxa valga. koje mogu rezultirati degenerativnim izmjenama zglobnih površina. Drugim riječima. Povećanjem snage aktivnosti zgloba dolazi do istovremenog smanjenja nosećih polja u kojima se povećava stres.

Ovaj pozitivan efekat ima koristi kod raznih osteotomija femura za tretman osteoartroza ili aseptičkih nekroza glave femura. Snaga zglobne aktivnosti se pomiče medijalno. a vlačne sile lateralno . ova pozicija daje bolje mehaničke prednosti. smanjen inklinacioni ugao se opisuje kao deformitet coxa vara.   Za razliku od prethodnog. Kod ovog deformiteta veliki trohanter je pomaknut lateralnije. što ima za posljedicu produženje kraka djelo-vanja sile abduktornih mišića. dalje je od pelvisa. . čime se kreira povećanje tlačne sile. Za razliku od coxa valga. Mehanički efekti su suprotni od onih kod coxa valga. Kontrakcija je manje jaka u produkciji adekvatne sile u stabilizaciji pelvisa smanjujući snagu zglobne aktivnosti.

kao i normalna postura ugla sa femurom. odnosno da se ne radi o displastičnom acetabulumu. ali i budući ugao koljena u frontalnoj ravni.  . bit će povećani. Samim tim i odnos prema koljenu i stopalu. Ovo se svakako može akceptirati samo onda ako postoji radiografska pretpostavka da PE * i CE ** / Wiberg / uglovi nisu patološki. Ova izmjena predstavlja potencijalni problem za donje ekstremitete . Ove izmjene se reflektiraju na povećanje lukova i toka trabekularne kosti u femoralnom vratu. Coxa vara ima za posljedicu širi pelvis.

U normalnom razvoju proksimalni femur podnosi zakrivljenje ili torziju na distalno. Ugao koji se formira između aksisa femoralnih kondila i aksisa glave i vrata femura označava se kao ugao torzije femura.  Femoralni odnos u transverzalnoj ravni također utiče na mehaniku zgloba kuka. .

Prekomjerna anteverzija smislu interne nego eksterne rotacije i teži tipičnoj posturi « sjedenja žabe « (eng.sitting) kao komfornoj poziciji. . frog .  Anteverzija je definirana kao anteriorna pozicija aksisa vrata femura u odnosu na femoralne kondile i kod odraslih iznosi od 12 do 15 o.aut. Retroverzija ukazuje daje aksis femoralnog vrata paralelan i posterioran u odnosu na kondilarni aksis.

gluteus sup. n. gluteus medius et minimus . pectineus. n. n. n. gluteus superior* . adductor longus.FLEKSIJA 0-120 0 Primarni fleksor Sekundarni fleksori m. n femoralis L1.2. rectus femoris. n. femoralis.* m. obturatorius* m. L24 m. obturatorius* m. iliopsoas. n. tensor fasciae latae.anterior portion. femoralis et obturatorius* m. brevis et anterior portion of magnus. sartorius. gracilis. femoralis* m.3 m. n.

M. rectus femorisa u fleksiji je moguće samo ako je koljeni zglob fiksiran pa se promijene hvatišta. gluteus maximus ne ogrančava fleksiju jer je dovoljno istegljiv.ako je flektirana pokret je moguć sve dok se prednja strana natkoljenice ne sudari sa prednjim trbušnim zidom. Obim je znatno manji ako je potkoljenica opružena jer ga ograničava zatezanje mišića zadnje lože natkoljenice i dostiže ugao od 100 0. Obim pokreta zavisi od položaja natkoljenice . . Učešće m.

gluteus maximus. piriformis. gluteus superior* m. gluteus medius et minimus posterior portion. n. gluteus inf. tibialis m. adductor magnus (ishiadični dio) . plexus sacralis* m. hamstringsi. n. n.EKSTENZIJA 0-200 Primarni ekstenzor m. S1 Sekundarni ekstenzor mm..

a ne pokreta u kuku. ishiofemorale. Pri maksimalnoj ekstenziji zglobne veze kuka su jako zategnute zbog čega iz toga položaja nije moguća spoljna ili unutrašnja rotacija. abdukcija i addukcija. Pokret veće amplitude je prividan zbog naginjanja karlice naprijed.  . Relativno mali obim pokreta je zbog zatezanja lig.iliofemorale i lig.

 . Zato za stajanje sa karlicom zabačenom unazad nisu potrebne kaontrakcije mišića fleksora natkoljenice da bi se taj položaj održao pošto je zatezanje lig. On stupa u akciju samo ako je napor veliki ili kada se izvodi pokret. Za održavanje položaja trupa snagom ekstenzora. gluteus maximus nije angažovan. kao što je slučaj pri fleksiji trupa naprijed m. iliofemorale dovoljno da spriječi padanje trupa nazad.

n. gluteus superior .ABDUKCIJA 0-45 0 Primarni abduktor m. gluteus medius. gluteus superior. tensor fasciae latae. n. n. gluteus superior m. gluteus minimus. L5 Sekundarni abduktor m.

pokret se može izvesti skoro do 90 0. Ako se karlica nagne naprijed. . Pokret je ograničen zatezanjem mišića adduktora i zglobnih veza. jer se kombinuje abdukcija i laka fleksija natkoljenice prema karlici. Nedovoljna abdukcija se često kompenzuje naginjanjam karlice u suprotnu stranu.

ADUKCIJA 0-45 0
Primarni aduktor m. adductor longus, n.obturatorius, L2,3,4

Sekundarni aduktori m. adductor brevis, n. obturatorius m. adductor magnus, n. obturatorius m. pectineus, n. femoralis et n. obturatorius m. gracilis, n. obturatorius

Addukcija se izvodi korištenjem gravitacije, jer abducirana noga sama pada u pravcu addukcije. Ipak, snaga addukcije je mnogo veća od abducije iz filogenetskih razloga. Pokret se može povećati ako addukciju prati i naginjanje karlice u istom pravcu.

UNUTARNJA ROTACIJA 0-35 0 , 0-45 0 sa flektiranim koljenom
Primarni unutarnji rotatori m. tensor fasciae latae, n. gluteus superior m. pectineus, n. femoralis et n.obturatorius m. gluteus minimus - anterior portion, n. gluteus superior Sekundarni unutarnji rotatori m. gluteus medius - anterior portion, n. gluteus superior m. aductor longus, n. obturatorius m. aductor brevis, n. obturatorius m. semitendinosus, n. tibialis m. semimembranosus, n. tibialis

Svojom snagom je slaba i zato u slučajevima pareza mišića karlice i natkoljenice noga je po pravilu u naglašenoj vanjskoj rotaciji.

VANJSKA ROTACIJA 0-45 0
Primarni vanjski rotatori m. gluteus maximus, n. gluteus inferior m. piriformis, plexus sacralis mm. gamelli, n. gluteus inferior, plexus sacralis m. obturatorius internus, n. obturatorius m. quadratus femoris, n. gluteus inferior, plexus sacralis m. gluteus medius - posterior portion m. gluteus minimus posterior portion m. obturatorius externus, n. obturatorius m. biceps femoris, n. tibialis

Sekundarni vanjski rotatori

Natkoljenica se rotira oko svoje uzdužne osovine, pri čemu se patela i stopalao okreću upolje. Pokret je veći ako je natkoljenica flektirana jer su zglobne veze olabavljenje i djelovanje mišića rotatora je slobodno. Pokret je jači ako se izvodi iz neutralnog položaja nego ako je noga prethodno bila u unutrašnjoj rotaciji. Mišići koji učestvuju u pokretima kuka pripadaju mišićima femoralne i glutealne regije. Vezivne ovojnice koje obavijaju ove mišiće su fascia glutea, fascia iliaca i fascia lata.

 

M. GLUTEUS MAXIMUS Centralno hvatište - facies glutea ossis ilii, facies thoracolumbalis ossis sacri, os coccgiys, ligg.sacroiliaca dorsalis, lig. sacrotuberale Periferno hvatište - tuberositas glutea femoris, septum intermuscularefemoris lateralis, labrum laterale lineae asperae Inervacija - n. gluteus inferior Funkcija - ekstenzor, abduktor, adduktor, vanjski rotator bedra

M. GLUTEUS MEDIUS ET MINIMUS

 

Centralno hvatište - facies glutea ossis ilii Periferno hvatište - trochanter maior (vanjska strana, prednji rub) Inervacija - n. gluteus superior Funkcija - abduktor, vanjski rotator i fiksator natkoljenice

M. TENSOR FASCIAE LATAE

  

Centralno hvatište - spina iliaca anterior superior Periferno hvatište - condilus lat. Tibiae Inervacija -n. gluteus superior Funkcija - fleksor u kuku, naginje zdjelicu naprijed, abducira i rotira bedro prema unutra, fiksira koljeno u ekstenziji

n.os pubis Periferno hvatište .M. stražnji dio ekstensor . obturatorius Funkcija -adduktor natkoljenice. prednji dio pomoćni fleksor.linea aspera femoris Inervacija . spoljni rotator. ADDUCTOR LONGUS ET BREVIS     Centralno hvatište .

stražnji dio ekstensor . obturatorius. ischiadicus Funkcija .linea aspera.os pubis.n. ADDUCTOR MAGNUS       Centralno hvatište .adduktor natkoljenice. n. epicondylus medialis femoris Inervacija . prednji dio pomoćni fleksor. os ischii Periferno hvatište .M. spoljni rotator.

adduktor. fleksor i unutarnji rotator potkoljenice .M. fleksor i vanjski rotator natkoljenice.tuberositas tibiae Inervacija . obturatorius Funkcija .os pubis Periferno hvatište . GRACILLIS     Centralno hvatište .n.

femoralis Funkcija . ILIOPSOAS M. ako je noga fiks irana naginje zdjelicu i lumbalnu kicčmu na svoju stranu. proc. intervertebralni diskusi. os ilium.fleksor u kuku.    M. transverzus L1-L4 Periferno hvatište .corpus vertebrae Th12-L4. adduktor i rotator prema vani. podiže tijelo prema naprijed iz ležećeg položaja .trochanter minor Inervacija . PSOAS MAIOR ET MINOR M ILIACUS Centralno hvatište .n.

vanjski rotator. foramen obturatum i membrane obuturatoria os ischii Periferno hvatište . m. m.plexus sacralis.sacrum. gemellus inferior et superior. crista intertrochanterica Inervacija . pisiformis. abduktori u kuku . obturatorius Funkcija .trochanter maior. PELVITROCHANTERICI m. m. fossa trochanterica. n.MM. obturatorius internus et externus. quadratus femoris      Centralno hvatište .

spoljni rotator .n. PECTINEUS     Centralno hvatište . n.adduktor i fleksor natkoljenice. obturatorius.pecten ossis pubis Periferno hvatište . femoralis Funkcija .linea pectinea femoris Inervacija .M.

M.spina iliaca anterior superior Periferno hvatište . femoralis Funkcija . SARTORIUS     Centralno hvatište . pojačava ekstenziju potkoljenice .antefleksor i vanjski rotator natkoljenice.condylus medialis tibiae (medijalno straga) Inervacija . flektira i rotira potkoljenicu prema unutra.n.

patela koja se nalazi u tetivi m.genus) odlikuje se posebnom građom zglobnih tijela i osobitom građom i razmještajem ligamenata. Ovom zglobu pripada i sezamska kost .quadricepsa femorisa. . Povezuje distalni kraj femura i proksimalni kraj tibije. Patela je oslonjena na prednju stranu kondila femura .Principi pokreta u koljenome zglobu  Koljeni zglob (art.

i to lateralni i medijalni. Pomicanje meniska omogućuje da konkavno zglobno tijelo prigodom pokreta prati konveksno zglobno tijelo.  . Konkavno zglobno tijelo čine kondili tibije.  Konveksno zglobno tijelo ovog zgloba tvore kondili femura odijeljeni međučvornom udubinom. Kongruenciju zglobnih ploha femura i tibije ostvaruju dvije vezivno-hrskavične srpaste tvorbe ili zglobni menisci.

Medijalni menisk. Fibrozna opna zglobne kapsule nema vlastitih vlakana nego je oblikuju vlakna tetive okolnih mišića. zbog čega je lateralni menisk gibljiviji nego medijalni. a prema sredini zgloba menisci se stanjuju i oblikuju tanak slo­bodni rub. ima oblik otvorenog slova C i vezan je uz zglobnu čahuru. . ima oblik zatvorenog slova C. Menisci imaju veliko značenje u funkciji koljenog zgloba. meniscus medialis. meniscus lateralis. Vanjski rub meniska je zadebljan. a lateralni menisk.

quadriceps femorisa. i to s medijalne strane lig. odnosno lig. popliteum obliquum i lučna natkoljena sveza. lig. . popliteum arcuatum. retinaculum patellae mediale et laterale. lig. collaterale laterale (fibulare).  Stražnju stranu zglobne kapsule pojačavaju kosa natkoljena sveza. collaterale mediale (tibiale). a medijalno i lateralno od ligamenta nalaze se držači patele. patellae. a s lateralne strane lig. Postranično zglobnu kapsulu pojačavaju bočne sveze.    Fibrozna opna zglobne kapsule nema vlastitih vlakana nego je oblikuju vlakna tetive okolnih mišića. Prednju stranu kapsule pojačava zajednička tetiva m.

. Posteriorni ligament se pruža od medijalnog kondila femura do stražnjeg ruba između kondila. a svaka je sveza uzvojita i oko svoje osi.   Bočne su sveze zategnute pri ekstenziji i onemogućuju prekomjernu ekstenziju. Anteriorni ligament se pruža od prednjeg ruba tibije do lateralnog kondila femura. ligg. Ukrižene sveze. Sveze su razapete između međučvorne udubine bedrene kosti i goljenične kosti. a mlohave su pri fleksiji. te se međusobno ukrižuju. cruciatum anterius et posterius. Te sveze onemogućuju abdukciju i adukciju u koljenom zglobu pri ispruženom koljenu. jesu dvije kratke i vrlo čvrste sveze smještene u unutrašnjosti zgloba.

Oko frontalne osi obavljaju se fleksija i ekstenzija potkoljenice. . a oko sagitalne osi obrtanje (rotacija) potkoljenice prema van i prema unutra. pa postoje dvije osi gibanja: sagi-talna i frontalna. Zahvaljujući dvostrukom ukriženju sveze osiguravaju stalan doticaj zglobnih tijela u svakom položaju zgloba jer je dio sveza uvijek zategnut. Koljeni je zglob združeni kutni i obrtni zglob (trochogynglimus).

.Kondili bedrene kosti su zavijeni od sprijeda prema natrag pa omogućuju fleksiju i ekstenziju. a medijalni kondil zavijen je i oko međučvorne udubine što omogućuje i rotaciju potkoljenice. Kretnje oko osi različito su raspoređene u medijalnoj i lateralnoj polovini koljenskog zgloba.

 . tj. Pri fleksiji koljena od 90 ° moguće su rotacijske kretnje prema unutra i prema van između 45 ° i 60 °. Rotacija u koljenskom zglobu moguća je samo u fleksiji i polufleksiji zgloba. Aktivna fleksija u koljenskom zglobu moguća je do 130 °. nulti položaj. Potpuno ispruženo koljeno označavamo kao početni.

L2-L4 m. quadriceps femoris. EKSTENZIJA 180 0-0 0 Primarni ekstenzor m. Pri ekstenziji napeta su i zategnuta kolateralna ligamenta kao i prednji ukršteni ligament jer tada kondili kližu do krajnje pozicije. tensor fascise latae Ekstenziju ogrničavaju kolateralni ligamenti jer centar koljenog zgloba je tako postavljen da su krivine kondila prema njoj ekscentrične. Pri tome dolazi i do laganog razdvajanja ukrštenih ligamenata. n femoralis. .

FLEKSIJA 0-135 0 Primarni fleksori Hamstringsi m. tibialis. n. n. n. obturatorius m. biceps femoris. sartorius. n. semitendinosus. tibialis. caput longum. L5 m. tibialis Sekundarni fleksori . gastrocnemius. popliteus. L5 m. tibialis. peroneus communis m gracilis. n. femoralis m. n. S1 caput breve. n. n. semimembranosus. tibialis m.

 Pri izvođenju fleksije kondili femura klize od nazad prema naprijed. kao i ligamenti koji vrše trakciju u tom pravcu. Taj pokret rotacije odmjeravaju ligamenta krucijata.Kada se koljeno nalazi u položaju fleksije tada su gotovo svi ligamenti labavi pa je zbog toga tada moguće izvesti pokrete rotacije potkoljenice. Meniskusi se tokom fleksije pomjeraju unazad jer ih potiskuju kondili femura i zglobna kapsula. koji istovremeno obezbjeđuju i stabilnost u ovom zglobu. Razlika u veličini kondila (lateralni kondil ima manji prečnik) izaziva unutrašnju rotaciju potkoljenice odnosno vanjsku rotaciju natkoljenice tokom fleksije. .

tibialis m. n. n. . tibialis  Pokret interne rotacije je moguć samo ako je potkoljenica u položaju fleksije. n. semitendinosus.femoralis m. n. semimembranosus. n.ROTACIJA PREMA UNUTRA 5-10 0 kod flektiranog koljena m. obturatorius m. sartorius. popliteus. tibialis m. gracilis.

15 0 kod flektiranog koljena m. peroneus communis  Pokret vanjske rotacije je moguć samo ako je koljeno u izvjesnoj fleksiji jer zategnutost ligamenata ograničava ovaj pokret kada je ekstenzija potpuna.  Mišići stražnje skupine natkoljenice: .ROTACIJA PREMA VAN 10 . biceps femoris. n. tibialis et n.

caput longum et breve     Centralno hvatište . femoralis Funkcija -eksterni rotator i ekstenzor kuka.tuber ischiadicum oss ischii.capitulum fibule Inervacija .n. labium laterale lineae asperae na femuru Periferno hvatište . fleksor i interni rotator u koljenom zglobu .M. BICEPS FEMORIS .

n.M. ekstendira i adducira kuk . tibialis Funkcija .tuberozitas tibiae (medijalni dio) Inervacija .tuber ischiadicum ossis ischii Periferno hvatište .fleksor u koljenom zglobu. SEMITENDINOSUS     Centralno hvatište . interni rotator potkoljenice.

tuber ischiadicum ossis ischi Periferno hvatište .condylus medialis tibiae.ekstendira i abducira u kuku. popliteum obliquum Inervacija .M.n. fleksor u koljenom zglobu i interni rotator potkoljenice Mišići prednje skupine natkoljenice: . SEMIMEMBRANOSUS      Centralno hvatište . tibialis Funkcija . lig.

femoralis Funkcija . RECTUS FEMORIS. VASTUS MEDIALIS. labium mediale lineae asperae.n.ekstenzor u koljenom zglobu. septum intermusculare laterale Periferno hvatište ..tuberositas tibiae Inervacija . QUADRICEPS FEMORIS.INTERMEDIUS ET LATERALIS     Centralno hvatište .M. trochanter maior. corpus ossis femoris (gornja polovina prednje strane). pomoćni fleksor u kuku . M. labium laterale lineae asperae.spina iliaca ant inerior i acetabulum. M.

O noge  Deformitet koji se uglavnom javlja obostrano. Kosti natkoljenica i potkolenica se krive put spolja tako da je najveće iskrivljenje u predjelu koljena. jako rijetko jednostrano. Najčešće se radi o urođenom deformitetu. ali može biti i posljedica rahitisa. O noge mogu da nastanu i zbog preranog postavljanja djeteta na noge i forsiranog hodanja kada se noge iskrive zbog opterećenja težinom tijela.DEFORMITETI  Gena vara . Poremećena je fiziološka osovina i slabije su razvijeni unutrašnji dijelovi kosti. .

Zbog nepravilnog opterećenja pri dužem hodu se javlja zamor i bolovi u svim zglobovima nogu pa čak i u krstima. Najčešće se javlja obostrano. .Gena valga . mnogo rjeđe je prisutan deformitet na jednom koljenu što može tokom rasta da dovede do skolioze.X noge X noge su deformitet koljena koji se javlja kao posljedica urođeno slabije razvijenih spoljašnjih dijelova kostiju koje čine koljeno ili zbog poremećene statike uzrokovane deformitetima kukova ili stopala. Položaj nogu u materici tokom trudnoće može takođe biti uzrok kao i prekomjerna tjelesna težina.

Pokreti koji se vrše u ovom zglobu su fleksija i ekstenzija. . a. trochlea tali uvlači se u rezistentnu koštanu viljušku. talocruralis) Gornji skočni zglob spaja tijelo skočne kosti s donjim krajevima kostiju potkoljenice.) Gornji skočni zglob (art.Principi pokreta u skočnome zglobu Skočni zglob (articulatio talocruralis) Ovaj zglob se funkcionalno sastoji iz gornjeg i donjeg skočnog zgloba koji se u funkcionalnom pogledu nadopunjuju. Zglobna površina tijela skočne kosti. koju obrazuju donji okrajci tibiae i fibulae.

lig. tibionavicularis i dva duboka . lig.deltoideum). dva površna .  .tibiotalaris anterior. šire se zrakasto i završavaju na bočnim stranama skočne i petne kosti. Medijalnu stranu zglobne čahure pojačava deltasta veza (lig.lig. lig. tibiotalaris posterior. koja se sastoji iz četiri dijela i to. koje silaze od gležnjeva. tibiocalcaneus. Zglobnu čahuru pojačavaju snažne bočne veze.

talofibulare posterius (PTFL) ide od zadnjeg dijela fibule do tijela talusa. • lig. Lateralnu stranu zgloba pojačavaju: • lig. najjači je ligament ovog kompleksa i rijetko se povrijeđuje. U neutralnoj poziciji stopala on ima približno horizontalnu poziciju i najslabiji je od sva tri lateralna ligamenta. . On služi kao stabilizator subtalarnog zgloba. da bi se završio na malom tuberkulu lateralnog zida petne kosti (kalkaneusa). • lig. širok ligament koji pripaja na prednjoj ivici fibule i na prednje lateralnom dijelu talusa. neposredno ispod pripoja ATFL-a i ide ispod peronalnih tetiva. talofibulare anterius (ATFL) je ravan.calcaneofibulare (KFL) je druga komponenta lateralnog kompleksa koja se pripaja na prednjem dijelu lateralnog maleola.

calcaneonaviculare plantare koji na svojoj gornjoj strani ima zglobnu hrskavicu. b. . talocalcaneonavicularis). spaja zadnju konveksnu površinu petne kosti s odgovarajućom konkavnom zglobnom površinom skočne kosti. • Zadnji dio (art. subtalaris).Trouglasti prostor između čunaste i petne kosti dopunjuje snažna hrskavična veza: lig. Pokreti koji su mogući u donjem skočnom zglobu su inverzija i everzija.) Donji skočni zglob Donji skočni zglob podijeljen je kanalom nožja (sinus tarsi) u dva dijela: • Prednji dio (art. spaja glavu skočne kosti s konkavnom čašicom koju sačinjavaju zglobna površina čunaste kosti i dvije prednje zglobne površine na sustentaculumu petne kosti.

peroneus brevis . M. peroneus tertius Mišići vanjske grupe 1. extensor digitorum longus M. peroneus longus 2. extensor hallucis longus M. M.M. tibialis anterior 2 . M. Mišići pokretači skočnog zgloba Mišići prednje grupe 1.

gastrocnemius b. . flexor digitorum longus Mehanički gornji i donji skočni zglob u funkcionalnom pogledu predstavljaju zajedno jedan kuglasati zglob u kome se vrše pokreti stopala u svim pravcima. M. soleus Duboki sloj M. tibialis posterior M. M.flexor hallucis longus M.Mišići zadnje grupe Površni sloj: 1.triceps surae a. M.

peroneus profundus. L4 (L5) m. što je od velikog značaja za funkciju noge pri hodu. peroneus profundus. n. peroneus profundus. koja je ubačena u ovaj kuglasti zglob i snažne zglobne veze ograničavaju njegove pokrete i obezbjeđuju njegovu čvrstinu. Skočna kost. extensor digitorum longus. n. extensor hallucis longus. trčanju i skakanju. L5 . Pokreti u skočnom zglobu: DORZIFLEKSIJA 0-20st m. L5 m. tibialis anterior. n.

tibialis.m. n. S1 ADUKCIJA 0-20st i ABDUKCIJA 0-10st su minimalni pokreti koji su uvijek kombinovani pa se govori o pokretima inverzije i everzije. n. peroneus superficialis. n. L5 SUBTALARNA EVERZIJA 0-20st m. S1 m. extensor digitorum longus. n. m. L5 flexor hallucis longus. m. n. m. m. PLANTARNA FLEKSIJA u gornjem nožnom zglobu 0-45st gastrocnemius et soleus. n. n. L5 tibialis posterior. peroneus brevis. m. tibialis. peroneus superficialis. peroneus profundus. L5 flexor digitorum longus. tibialis. tibialis. tibialis. Sl. n. n. peroneus profundus. . n. L5 m. L5 flexor digitorum longus. Sl flexor hallucis longus. n. tibialis. tibialis. n. peroneus longus. m.glavni peroneus longus et brevis. L5 SUBTALARNA INVERZIJA 0-30st tibialis anterior. L4 (L5) tibialis posterior. m. peroneus superficialis. m. S2 .

hvata Ahilova tetiva. jedina koja se uzglobljuje (u skočnom zglobu) sa kostima potkoljenice. i petna kost. Najveće su talus. koji ima dva članka. budući da nose težinu cijelog tijela.  Kosti prstiju. sačinjavaju po tri članka za svaki prst. kao i na šaci. pet metatarzalnih kostiju i 14 falangi prstiju. Distalno se tarzalne kosti uzglobljuju sa pet metatarzalnih kostiju koje spajaju tarzus s kostima prstiju.Stopalo Kosti stopala  Kosti stopala dijele se na sedam tarzalnih kostiju. Tarzalne kosti znatno su masivnije od karpalnih kostiju. osim za palac. Mišići stopala  Mišići stopala dijele se na dorzalnu i plantarnu skupinu. . na čiju se kvrgu sa stražnje strane.

ekstenzor prstiju i palca  .tetiva m.calcaneus  Periferno .hallucis longi i falanga placa  Inervacija . extensor hallucis brevis .n.ext. fibularis profundus  Funkcija . extensor digitorum brevis kratki ispružač prstiju 2.M.kratki ispružač palca  Centralno hvatište .Dorzalnoj skupini pripadaju: 1. M.

abduktor V.vrše pokrete palca 1. abductor hallucis 2. m. prsta . m.      Plantarnoj skupini pripadaju: Medijalna grupa.n. flexor digiti minimi Inervacija .vrše pokrete malog prsta 1. prsta i fleksor V.prema nazivu mišića Lateralna grupa . tibialis Funkcija . adductor hallucis Inervacija . tibialis Funkcija . m. m.n. m abductor digiti minimi 2. flexor hallucis brevis 3.

m quadratus plantae 3. flexor digitorum brevis 2. lumbricales (4. F adduktori) 5.n.pregibaju. mm. m. mm. interossei dorsales (4.Središnja grupa . primiću i razmiću prste stopala 1. F plant. abduktori)  Inervacija . interossei plantares (3. tibialis  . fleksori prstiju) 4. mm.

Ovaj svod služi za amortizaciju pokreta. Poprečni su: .vanjski .medijalni svod čine calcaneus. . . Ovaj svod je čvršći. os naviculare.prednji svod čine glavice metatarzalnih kostiju.stražnji svod čine lukovi 3 klinaste kosti i os cuboideum. Svodovi stopala Na stopalu nalazimo svodove koji osiguravaju biomehaniku stopala.unutarnji . . Uzdužni su: . niži i trpi veći pritisak. os cuboideum i četvrta i peta metatarzalna kost. os cuneiforme.lateralni svod čini calcaneus. prva i druga metatarzalna kost.

 Prilikom oslonca na stopala postoje uporišta pa je to straga tuber calcanei. a pri pokretu su sve ili samo neke metatarzalne glavice. a sprijeda pri stajanju to sa glavice prve do pete metatarzalne kosti. i 5. Pri hodu 1. prst se pomjeraju . do 4. Najveći oslonac je na glavicama metatarzalnih kostiju 2.

abductor hallucis podupire talus i kalkaneus. Mišići koji održavaju svodove . glavni pri funkciji svoda M.Lateralni svod održavaju M. abductor digiti minimi pomaže pri funkciji svoda .Poprečni svod održavaju M. tibialis posterior . peroneus brevis pomaže pri funkciji svoda M. peroneus longus podupire kalkneus i kuboidnu kost M. flexor hallucis longus podupire talus i kalkaneus M.Medijalni svod održavaju M. peroneus longus . adductor hallucis M. tibialis posterior podupire talus i navikularnu kost M. peroneus longus M.

calcaneonaviculare plantare 3. . lig. metatarse transversum 4. plantare longum 2.  Ligamenti koji održavaju svodove 1. aponeurosis plantaris Potkožno masno tkivo (2 .3 cm na peti) ima zaštitnu ulogu. lig. lig.

talofibulare posterior . lig. 2. tibiocalcanei lig. 3. 4. lig. talofibulare anterior 2.MEDIJALNO lig. calcaneofibulare 3. tibionaviculare lig. lig.LATERALNO 1. DELTOIDEUM. LIG. tibiotalare anterior LIGAMENTI . tibiotalare posterior lig.1.

extensor digitorum brevis. flexor hallucis longus. flexor hallucis brevis. n. n. peroneus profundus m. n. peroneus profundus m. tibialis m. n. plantaris medialis       . peroneus profundus EKSTENZIJA II-V PRSTA stopala m. tibialis m. n. n. flexor digitorum brevis.  EKSTENZIJA PALCA stopala m. extensor hallucis brevis. peroneus profundus FLEKSIJA PALCA stopala m. flexor digitorum longus. n. extensor digitorum longus. extensor hallucis longus. n. plantaris medialis FLEKSIJA II-V PRSTA stopala m.

GASTROCNEMIUS-CAPUT MEDIALE ET LATERALE  Centralno hvatište -epikondilus medialis et lateralis femoris  Periferno hvatište . tibialis  Funkcija . tibialis  Funkcija .triceps surae . te gastroknemius i soleus čine m. facies posterior fibulae  Periferno hvatište .površna M.MIŠIĆI POTKOLJENICE 1.calcaneus  Inervacija -n. SOLEUS  Centralno hvatište -capitulum fibulae. mišić koji podiže cijelo tijelo uvis M.calcaneus  Inervacija -n. Stražnja grupa .plantarni fleksor stopala.plantarni fleksor Završna tetiva gastroknemiusa i soleusa čine Ahilovu tetivu.

facies posterior fibule i membrana interossea  Periferno hvatište . Stražnja grupa .n.falange palca  Inervacija . kuneiformna kost. tibialis  Funkcija .duboka M.calcaneus.plantarni fleksor palca i stopala.flektira i rotira stopalo prema unutra M. FLEXOR HALLUCIS LONGUS  Centralno hvatište .navikularna kost. os metatrsale II.n.-IV  Inervacija .facies posterior tibiae i fibulae  Periferno hvatište . tibialis  Funkcija . unutarnji rotator stopala . TIBIALIS POSTERIOR  Centralno hvatište .1.

tibialis Funkcija .condylus laterali femura Periferno hvatište .-5.distalne falange 2. tibialis Funkcija . unutarnji rotator stopala M.prsta Inervacija .plantarni fleksor prstiju i stopala.n.n. POPLITEUS Centralno hvatište .stražnja strana tibiae Periferno hvatište .tibia (facies posterior) Inervacija .    M.flektira i rotira potkoljenicu prema unutra     . FLEXOR DIGITORUM LONGUS Centralno hvatište .

fibularis profundus Funkcija .tibia i fibula Periferno hvatište . EXTENSOR HALLUCIS LONGUS Centralno hvatište .2. membrana interossea Periferno hvatište .facies lateralis tibiae. fibularis profundus Funkcija .ekstenzor prstiju i stopala        . TIBIALIS ANTERIOR Centralno hvatište .os cuneiforme mediale i prva metatarzalna kost Inervacija -n.distalna falanga palca Inervacija . prsta Inervacija .ekstenzor palca i stopala M. EXTENSOR DIGITORUM LONGUS Centralno hvatište .dorzalni fleksor stopala i supinator M. Prednja grupa     M.fibula Periferno hvatište .falange 2. fibularis profundus Funkcija .n.n.-5.

plantarni fleksor stopala M. PERONEUS BREVIS Centralno hvatište . Lateralna grupa M. fibularis superficialis Funkcija . PERONEUS LONGUS Centralno hvatište .fibula Periferno hvatište .fibula Periferno hvatište .plantarni fleksor stopala     .peta metatarzalna kost Inervacija . fibularis superficialis Funkcija .    3.n.prva metatarzalna kost Inervacija .n.

2. ossa faciei) čine prednje-donji dio kostura glave. donja vilica (mandibula) 3. ralasta kost (vomer). Parne kosti: 1. nosna kost (os nasale) 4. podjezična kost (os hyoideum) . Neparne kosti: 1. suzna kost (os lacrimale) 5. nepčana kost (os palatinum) 3. gornja vilica (maxilla) 2.Kosti lica i glave  MIŠIĆI GLAVE Kosti lica (viscerocranium s. Ima ih ukupno petnaest (šest parnih i tri neparne). donja nosna školjka (concha nasalis inferior) 6. jabučna kost (os zygomaticum).

 Jedina pokretna kost je donja vilica. temporomandibularis je jedini pokretni zglob glave. Mišiće glave sačinjavaju dvije velike muskulatorne grupe: • površinski ili potkožni mišići • duboki ili mastikatorni mišići   . koja se sa bazom lobanje spojena preko viličnog zgloba (articulatio temporomandibularis). Art.

ljutnju. aponeurozi svoda lobanje i na dubokoj strani kože lica i lobanje. hrskavicama. . svi oni nemaju svoje fascijalne omotače i različito su razvijeni kod pojedinih osoba. gutanju i govoru. iznenađenje i sl). Sa izuzetkom mišića obraza. Mimična muskulatura predstavlja veoma složenu cjelinu. koja odražava cjelokupno duševno stanje čovjeka (radost. djeluju pri žvakanju. tugu. pa pri njegovoj povredi dolazi do oduzetosti većeg dela muskulature. Ovi mišići učestvuju u otvaranju i zatvaranju prirodnih otvora oko kojih su lokalizovani.   POVRŠINSKI MIŠIĆI Površinski mišići su tanki. Ona se nalazi pod uticajem volje i složenih refleksnih centara u mozgu. Potkožni mišići se pripajaju na kostima. Svi su inervisani grančicama facijalnog nerva. pljosnati i leže u potkožnom tkivu lica i krova lobanje. a osim toga daju karakteristične izraze licu (zbog čega ih nazivaju i mimični mišići).

a inervirani su bočnim granama mandibularnog nerva. . uzimanju hrane. govoru itd. Svojim djejstvom učestvuju u podizanju i spuštanju mandibule. DUBOKI MIŠIĆI Duboki mišići glave učestvuju prevashodno u procesu žvakanja hrane i predstavljaju cjelinu sa anatomskog. Oni se pripajaju na skeletu lobanje i donjoj vilici. fiziološkog i embrionalnog stanovišta.

orbicularis oris je važan pri artikulaciji (govoru). Usne kao i oblik i stupanj otvaranja usta važni su za jasan govor. orbicularis oris. Facijalni mišići. i kontrolira ulaz i izlaz kroz usni otvor (rima oris). zviždanje ili mimika. okružuje usta. koje inervira n. Također još više se naglašava verbalna komunikacija izrazima lica. M. Nekoliko mišića mijenja oblik usta i usana za vrijeme govorenja kao i za vrijeme aktivnosti kao što su pjevanje.MIŠIĆI LICA    Mišići lica su površinski sfinkteri i dilatatori na glavi. što stvara mnoge izraze lica. prvi u nizu sfinktera probavnog trakta. nalazi se unutar usana. . facialis. M. su pričvršćeni na kožu i mogu je pomicati.

premještajući tako veliki pritisak sa površnih vena. Mišić inervira ogranak n. plosnat mišić koji se nalazi u potkožnom tkivu vrata. facialisa Mišić polazi široko sa fascije koje pokriva gornji dio velikog prsnog mišića i deltoidnog mišića. Kada je napeto gornje hvatište platizme.kod grimasa) . niti mu prelaze preko ključne kosti i vežu se na kosti (donja čeljust). Prednje granice dvaju mišića suprotnih strana križaju se na bradi i miješaju se s ostalim mišićima lica.tanak. stvarajući verikalne nabore na koži. kožu i potkožno tkivo lica.  Platysma je širok. Kada je napeto donje hvatište platizme. ona zateže kožu. ona pomaže pritiskanju donje čeljusti i povlači kutove usta prema dolje (npr.

  Mišić podizač gornje usne (musculus levator labii superioris) je parni mišić glave. Pruža se koso naniže i unutra od spoljašnje strane gornje vilice (neposredno ispod otvora očne duplje) do duboke strane spoljašnje polovine kože gornje usne. U inervaciji ovog mišića učestvuju jabučne grane facijalnog živca. a uloga mu se ogleda u povlačenju gornje usne naviše i unapred. pošto licu daje izraz neraspoloženja i žalosti. koji ima oblik tanke pljosnate mišićne trake. Mišić svoda lobanje (musculus epicranius) spada u potkožne mišiće glave i sačinjavaju ga parni potiljačno-čeoni mišić i aponeuroza svoda lobanje . Mišić podizač gornje usne pripada grupi mimičnih mišića.

vezivna ploča (aponeuroza) sastavljena od fibroznih vlakana. čeoni dio podiže obrve i stvara poprečne nabore na čelu. Čeoni trbuh se pruža od područja obrva (povije) do prednje ivice aponeuroze. Na taj način on djeluje kao mimični mišić. a osnovna uloga im je zatezanje aponeuroze. četvrtasta. Osim toga. Oba trbuha su inervirana granama facijalnog nerva. Između njih se nalazi široka. .  Potiljačno-čeoni mišić (musculus occipitofrontalis) je sastavljen iz dva dijela: prednjeg ili čeonog trbuha (venter frontalis) i zadnjeg ili potiljačnog trbuha (venter occipitalis). jer licu daje izraz pažnje i iznenađenja. a potiljačni dio od zadnje ivice aponeuroze svoda lobanje do najviše linije potiljačne kosti.

. Aponeuroza svoda lobanje (galea aponeurotica) predstavlja široku tetivu umetnutu između dva trbuha mišića. Zbog toga se čitava poglavina sa kosom lako može "skalpirati" odnosno odvojiti od kosti. Ona je čvrsto pripojena za unutrašnju stranu kože i sa njom čini tzv. Aponeuroza se pripaja i za pokosnicu krova lobanje. ali veoma labavim tkivom. poglavinu. što je bio običaj kod ratnika američkih urođenika (Indijanaca).

gdje se pričvršćuju na čeoni nastavak gornje vilice. To je tanak. Kapačni dio (pals palpebralis) je sastavljen od vlakana. koja se protežu kroz potkožni sloj gornjeg i donjeg kapka. Inervacija sva tri dijela mišića potiče od sljepoočnih i jabučnih grana facijalnog nerva. . a kapačni dio i bez uticaja volje blago zatvara oči i uzrokuje treptanje. elipsoidan mišić sastavljen iz tri dijela: orbitalnog. Prva dva dijela zatvaraju kapke oka.    Kružni mišić oka (musculus orbicularis oculi) Kružni mišić oka je parni mišić lokalizovan oko otvora očne duplje i ispod kože kapaka. Suzni dio vrši pritisak na suznu kesicu i olakšava usisavanje i oticanje suza iz nje. a suzni dio (pals lacrimalis) nalježe na zadnju i unutrašnju stranu suzne kesice. kapačnog i suznog. Orbitalni dio (pars orbitalis) se nalazi oko ulaznog otvora očne duplje i njegova vlakna se prekidaju na unutrašnjoj ivici.

inerviraju ga grančice facijalnog nerva (sljepoočne grane). i pri tome obrazuje vertikalne na-bore između dvije obrve. Pripa­ja se na koštanom tkivu nadveđnog luka (arcus superciliaris) čeone kosti i na unutrašnjoj strani kože središnjeg dijela odgovarajuće obrve. On spada i u mimične mišiće. pošto licu daje izraz srdžbe.  Mišić nabirač obrve (musculus corrugator supercilii) Mišić nabirač obrve je parni lučni mišić. . Slično kao i kod ostalih mišića glave. bola i patnje. koji je smješten ispod kože unutrašnje polovine obrve. Ovaj mišić povlači ka unutra i naniže unutrašnju polovinu obrve.

a drugi ga smatraju dijelom kružnog mišića oka. To ga svrstava u kategoriju mimičnih mišića.  Mišić obarač obrve (musculus depressor supercilii) To je parni mišić glave. On se pruža naviše od gornjeunutrašnjeg kraja kružnog mišića oka i pripaja se na dubokoj strani kože unutrašnjeg dijela obrve. patnje i sl. koji pojedini autori opisuje posebno. inerviran je sljepoočnim granama facijalnog nerva i zajedno sa njim učestvuje u spuštanju unutrašnje polovine odgovarajuće obrve. Slično mišiću nabiraču obrve. ovaj mišić formira vertikalne nabore u prostoru između dvije obrve i licu daje izgled bijesa. . Na taj način.

Stoga u slučaju povrede ili paralize pomenutog nerva. spuštanja kapka koji prekriva veći deo rožnjače. . koji se pričvrščuju na okolnim koštanim strukturama. Osnovna funkcija mu je povlačenje gorn­jeg kapka naviše. Središnji dio tetive se pripaja na dubokoj strani kože kapka i na gornjem tarzusu. Inervacija mišića podizača potiče od okulomotornog nerva. dok mu se najveći dio tijela nalazi u okviru očne duplje. Polazi od vrha očne duplje (iznad optičkog kanala). dolazi do ptoze tj. Od njega se potom odvajaju bočni produžeci. koji ulazi u gornji kapak svojom širokom lepezastom završnom tetivom. pruža se unaprijed ispod njenog krova i u pred­jelu ekvatora duplje počinje da se širi u svoju tetivu i da skreće naniže prema gornjem kapku oka.  Mišić podizač gornjeg očnog kapka (musculus levator palpebrae superioris) To je parni mišić glave.

Nji­hova vlakna su postavljena uzdužno i gornji mišić je nešto bolje razvijen od donjeg. Inervišu ih simpatičke grane. Izgrađeni su od glatke muskulature i nalaze se u perifernom dijelu odgovarajućeg očnog kapka. U slučaju nekih oboljenja (npr. . koje potiču iz cilijarnog gangliona.su parni mišići glave.gornji i donji . Hornerov sindrom) ili oštećenja pomenutih nerava može doći do spuštanja kapka. odnosno stanja poznatog kao ptoza. OČNI KAPCI Tarzalni mišići (musculus tarsalis superior et inferior) . Osnovna funkcija mišića j e održavanje normalne širine međukapačnog otvora i asistencija pri djelovanju podizača gornjeg kapka.

koji se u vidu kupe pružaju od vrha očne duplje do beonjače. donji pravi mišić (mm rectus inferior). pljosnati. spoljašnji pravi mišić (mm rectus lateralis) unutrašnji pravi mišić (mm rectus medialis). To su četvrtasti. trakasti mišići. koji pokreću oko u svim pravcima i usmjeravaju ga ka posmatranim objek­tima. U ovu grupu spadaju: gornji pravi mišić (mm rectus superior). .    PRAVI MIŠIĆI OČNE JABUČICE To su parni mišići glave.

Spoljašnji pravi mišić povlači oko direktno upolje. koji se pričvršćuje u predjelu vrha očne duplje i okružuje optički kanal.  Sva četiri člana se pripajaju na tzv. Spoljašnji pravi mišić je inerviran od strane živca odvodioca. zajedničkom tetivnom prstenu. unutrašnji ga povlači ka unutra. gornji pravi mišić pokreće očnu jabučicu naviše i unutra. a donji mišić ka naniže i unutra. dok su ostala tri inervirana živcem pokretačem oka. obuhvataju očnu jabučicu i nastavljaju se završnim tetivama koje su utkane u prednji dio beonjače. . Odatle se oni prostiru unaprijed.

Mišić je inervisan od strane simpatikusa. Unutrašnji dio čine samo vlakna kružnog mišića usana. a osnovna funkcija mu se ogleda u blagom pomjeranju očne jabučice unapred. Ima oblik elipse i sastoji se od dva koncentrična dijela: unutrašnjeg ili usničkog (pars labialis) i spoljašnjeg ili ivičnog (pars marginalis). koja prekriva donju očnu pukotinu. dok u izgradnju njegovog ivičnog dijela ulaze i vlakna susjednih mišića usana. . obraza i brade. Sastavljen je od glatkih mišićnih vlakana i nalazi se u pokosnici očne duplje.  Orbitalni mišić (musculus orbitalis) je mali parni mišić glave. i od donje usne naniže do bradno-usnog žlijeba. Kružni mišić usana (musculus orbicularis oris) okružuje usni otvor i pruža se od gornje usne do opnastog dijela nosne pregrade.

To licu daje izraz zlovolje i prezira. a osim toga sudjeluje u sisanju. Djejstvo mišića se ogleda u zatvaranju usta. Inervacija potiče od obraznih grana facijalnog nerva i njegove donjovilične ivične grane. ubraja se u kategoriju mimičnih mišića. koja potiče od facijalnog nerva. Uloga mišića se sastoji u povlačenju donje usne naniže i upolje i izvrtanju njene slobodne ivice. koji ima oblik pljosnate četvrtaste trake i pruža se od tzv. Mišić obarač donje usne (musculus depressor labii inferioris) je parni mišić glave. pa se ovaj mišić ubraja u mimičnu muskulaturu. kose linije na spoljašnjoj strani donje vilice do unutrašnje strane kože donje usne. zviždanju i izgovoru pojedinih samoglasnika. Inerviše ga ivična grana donje vilice. Obzirom da učestvuje u ekspresiji izraza lica. žvakanju.   .

  Veliki jabučni mišić (musculus zygomaticus major) je parni mišić glave. On djelimično ulazi i u sastav kružnog mišića usana. Inervacija mu potiče od jabučnih grana facijalnog nerva. tako da se ubraja i u mimične mišiće. a djejstvo se ogleda u povlačenju ugla usana i gornje usne naviše i upolje. koji se pruža od spoljašnje strane odgovarajuće jabučne kosti ka unutra i naniže do duboke strane kože u predjelu ugla usana. mišićem smijeha i sl. Pri obostranoj kontrakciji on daje licu nasmijan izraz. . što čini u saradnji sa malim jabučnim mišićem.

Inervacija mu potiče od obraznih grana facijalnog živca. nestalni mišić glave. Sastoji se od nekoliko mišićnih snopova. a dejstvo nije u potpunosti razjašnjeno. a drugi ga smatraju dijelom pomenutog mišića. Neki autori poprečni mišić brade opisuju posebno. parni. pružaju se poprečno ispod kože brade i spajaju se sa vlaknima mišića na suprotnoj strani. koji se odvajaju od unutrašnje ivice mišića obarača usnog ugla.  Poprečni mišić brade (musculus transversus menti) je mali. .

pravokutan i polazi s lateralne strane alveolarnog nastavka gornje i donje čeljusti. i na taj način spriječava njegovo boranje i ozljeđivanje prilikom žvakanja. najdublji mišić glave i jedini je obložen svojom (obrazno-ždrelnom) fascijom. M.  Obrazni mišić (musculus buccinator) je parni mišić glave. tako da je blisko vezan za bukalnu mukozu nego za kožu lica. a također održava obraz napetim. Zauzima dublju i više medijalnu površinu od ostalih mišića lica. Njegova vlakna takođe ulaze i u sastav kružnog mišića usana. buccinator aktivan je pri smijanju. pljosnat. zadebljanog dijela bukofaringealne fascije. nasuprot kutnjaka. i s raphe pterydomandibularis. . prolazeći duboko do mandibule. Mišić je tanak. To je najdeblji. koji ispunjava bočni prostor između gornje i donje vilice i čini mišićni sloj obraza.

orbicularis oris. Kontrakcija m. zubi postaju iskrivljeni ili strše prema naprijed. buccinatora a pogotovo m. malim i velikim jabučnim mišićem. Sprijeda. Tonus ta dva mišića stišće obraze i usne prema zubima i desnima. Ukoliko je gornja usna kraća. ili postoje retraktori koji uklanjaju tu silu. buccinatora miješaju se medijalno s vlaknima m. vlakna m. mišićem smijeha i obaračem usnog ugla. izvodnim kanalom parotidne pljuvačne žlezde. osigurava nježan ali kontinuirani otpor prema tendenciji zubi da se iskrive prema vani. Površinska strana mišića je u odnosu sa viličnom granom mandibule. Duboka strana odgovara obraznim pljuvačnim žljezdama i prekrivena je oralnom sluzokožom. krvnim sudovima i dr.  . masnim tijelom obraza (corpus adiposus buccae). Kroz tkivo mišića prolaze parotidni izvodni kanal i obrazni nerv (grana donjoviličnog nerva). orbicularis oris.

On povlači uglove usana unazad i upolje i približava obraze zubnim lukovima. Također. koji inervira i ostale mišiće glave. svojom kontrakcijom obrazni mišić potiskuje sadržaj ka naprijed (npr.orbicularis oris i m. M. pri sviranju duvačkih instrumenata) ili ka nazad (u toku unosa hrane). Pored toga. . buccinator zajedno s jezikom omogućavaju hrani da ostane između okluzalnih ploština zubiju za vrijeme žvakanja i spriječavaju hrani da se skuplja u usnoj šupljini Inervacija potiče od završnih grančica facijalnog nerva. Kada je potisnut upolje (zrakom ili hranom). on učestvuje i u aktu sisanja. on zateže sluzokožu koja ga prekriva i na taj način je štiti od povrijeđivanja tokom akta žvakanja.  Djejstvo obraznog mišića je veoma složeno.

Inerviraju ga grane facijalnog nerva. Ponekad može biti u potpunosti odsutan.   Nekoliko mišića dilatatora (pružača) širi se od usana i kutova usana. Lateralno od kutova usana ili komisura usana (mjesta spajanja gornje i donje usne). trouglasti mišić koji je smješten u najpovršnijem sloju potkožne muskulature obraza. Mišić smijeha (musculus risorius) je tanki. vlakna devet mišića lica se isprepliću ili spajaju u obliku vrlo promjenjivih i raznolikih formacija koje se zovu modiolusi. nešto kao žbice na kotaču. odgovornih za pojavu rupica na obrazima kod nekih pojedinaca. . i tako potpomaže dejstvo druge muskulature koja licu daje nasmijan izraz. Ovaj mišić povlači uglove usana naviše i upolje.

To je četvrtast. On nosi naziv maseterično ispupčenje (tuberositas masseterica). .   Maseterični mišić (musculus masseter) je parni mišić glave. Područje pripoja na donjoj vilici je lako uočljivo zbog prisutnih neravnina. koji se proteže od jabučnog luka do spoljašnje strane donje vilice. debeo i snažan mišić. U inervaciji učestvuje maseterični nerv. čija su vlakna usmjerena koso naniže i unazad. duboki dio mišića je uspravan. odakle se pruža naniže i pričvršćuje na grani i viličnom uglu mandibule. Površinski dio se pripaja na donjoj ivici temporalnog nastavka jabučne kosti. On se pripaja na čitavoj donjoj ivici jabučnog luka i na donjoj vilici iznad pripoja površinskih vlakana. koga sačinjavaju dva dijela: površinski (pars superficialis) i duboki (pars profunda). grana donjoviličnog nerva. grebena i kanala u koje ulaze tetive i mišićna vlakna. Za razliku od površinskog dijela.

Pri izvjesnim oboljenjima (kao npr. kada se istovremeno kontrahuju i desni i lijevi mišić. Osim toga. .  Osnovna funkcija mišića se ogleda u podizanju donje vilice. tokom akta žvakanja. u slučaju tetanusa) može doći do trajnog grča ovog mišića. Duboki snop maseteričnog mišića je povezan sa površinskim vlaknima sljepoočnog mišića. što je poznato kao trizmus. on učestvuje u propulziji (pomjeranju vilice unaprijed). Odlikuje ga razvijanje snažnih sila u predjelu kutnjaka. ekstremnim later-alnim kretnjama mandibule i sl. pa se oni često označavaju terminom zigomatiko-mandibularni mišić koji učestvuje u vraćanju donje vilice (retrakciji) iz njenog propulzionog položaja.

Biomehanika hoda  Hod je aktivno kretanje tijela naizmjeničnim pokretima donjih ekstremiteta. prekidanje) pod kontrolom su volje. brzina. unutarnjih i vanjskih mehaničkih sila koje djeluju na čovjeka. što obično rezultira prenošenjem tijela sa jednog mjesta na drugo. a samo započinjanje i promjene hoda (smjer. . Te su kretnje automatske. Hod je vrlo složeno zbivanje i proizvod složenih međusobnih reakcija.

kojem je svrha u pojednostavljenom mehaničkom smislu . uz mogućnost orijentacije u prostoru rezultiraju pokretom tj. te kosti kao poluge. . Nervni impulsi i kontrola djelovanja tih sila.pomak težišta. korakom. dinamika mišića kao drugog činitelja pokreta. Povezivanje brojnih promjenljivih uvjeta djelovanja sila uključuje i mnoštvo mehaničkih zbivanja: naprezanje i trenje u zglobovima.

odnosno očuvanost mnogih funkcija u ljudskom organizmu. Periferni nervni sistem provodi površni (dodir. Za normalan hod od neobične važnosti je pravilno funkcioniranje mnogobrojnih organskih sistema. a eferentnim vlaknima daje motornu inervaciju. cerebelum. položaja. piramidni i ekstrapiramidni sistem. Brojne su strukture odgovorne za hod: periferni nervni sistem. frontalni režanj velikoga mozga. vestibularni sistem. bol i temperaturu) i duboki (osjet pokreta. Mali mozak i centralni vestibularni sistem su imperativ za održavanje ravnoteže. vibracije) senzibilitet svojim aferentnim vlaknima. vid. i mišićno-skeletni sistem. .

od velikog je značaja i neuromišićna spojnica i mišićno-skeletni sistem koji omogućava pokretanje tijela. Frontalni režanj velikoga mozga kontrolira posturalne reflekse i početak hodanja. Svi voljni impulsi teku aksonima piramidnog puta iz kore velikoga mozga. palparne reflekse i početak procesa hodanja. hod kao trodimenzionalna aktivnost zahtijeva koordinirano djelovanje nervnog sistema i lokomotornog aparata. Ovi sistemi su komplementarni u funkciji održavanja uspravnog stava i hoda. Svakako. . tj. Vid je od velike važnosti za koordinaciju. Ekstrapiramidni sistem utječe i kontrolira položaj.

stanju mišića. Suprostavljajući se sili teže. uglavnom automatizirano djelovanje mišića omogućuje pri hodu pokret prema naprijed uz istodobno nošenje tijela. obući kao i o ritmu hodanja. djelovanje mišića uslovljava potrebnu stabilnost zglobova. Način hoda može biti vrlo raznolik. Pri tome se stopalo jedne noge osloni na podlogu prije nego što se stopalo druge noge odvoji od nje. itd. Usklađeno. uhranjenosti. . spolu. umoru. prirodi tla. životnoj dobi. je ritmičko kretanje slijedom naizmjeničnih pokreta obje noge prema naprijed. što ovisi o mnogim faktorima: konstituciji. i tako omogućuje efektivan rad mišića pri pojedinom pokretu. Normalan hod umjerenim tempom.

Horizontalna ravan prednjeg dijela stopala mora biti pod pravim uglom u odnosu na uzdužnu osovinu kalkaneusa. 5. U sagitalnoj ravni noga mora biti pod pravim uglom u odnosu na podlogu. Uzdužna osovina donje trećine potkoljenice mora biti paralelna sa uzdužnom osovinom kalkaneusa. Ljudski hod je vrlo složen i koordiniran ciklus pokreta koji definira 6 kriterija: 1. 4. 2. U frontalnoj ravni noga mora biti pod pravim uglom u odnosu na podlogu. 6. 3. . Neophodan je minimum od 10 stepeni dorzalne fleksije u skočnom zglobu. Ne smije postojati rotacija ekstremiteta (iznad nivoa skočnog zgloba) u horizontalnoj ravni.

 Ciklus hoda se može podijeliti u dvije glavne faze: faza oslonca. i faza zamaha. čiji je međusobni vremenski odnos 60 prema 40%.  .

Njihovo ukupno trajanje je po 10-12% ciklusa hoda. Postoje dva kratka perioda kada su oba stopala na podlozi. Prvi se javlja u momentu odizanja prstiju jednog stopala i kontakta pete drugog stopala sa podlogom. Završni dvostruki oslonac je suprotan. a završava odizanjem prstiju istog stopala. Ciklus hoda . U tom momentu počinje faza zamaha. a označavaju se kao početni (inicijalni) i završni (terminalni) dvostruki oslonac. Započinje kontaktom pete.faza oslonca je onaj dio ciklusa . hoda u kom se vrši prenos težine. odnosno javlja se u momentu odizanja prstiju drugog stopala i kontakta pete prvog stopala sa podlogom.

Ovo predstavlja mehanizam štednje energije. U početnom kontaktu peta dotiče podlogu nešto malo lateralno od svog centra. Tokom opterećenja koljeno se flektira za 15 stepeni. a skočni zglob u neutralnom položaju ili je blago plantarno flektiran. Kalkaneus je u inverziji od 2 stepena. . a u kuku dolazi do ekstenzije. U toku oslonca zdjelica se postepeno rotira prema natrag. a skočni zglob plantarno flektira se također za 15 stepeni. Tokom inicijalnog kontakta koljeno je ekstendirano. Podfaza opterećenja korespondira inicijalnom dvostrukom osloncu.

tj. U subtalarnom zglobu počinje supinacija koja se odvija tokom cijele preostale faze oslonca. a skočni zglob je u neutralnom položaju. U ovom trenutku stopalo pomaže apsorpciji udara i prihvata rotaciju gornjeg dijela noge. . Sa udarom pete kalkaneus počinje pronaciju i nastavlja sve do oko 22% ciklusa oslonca. Koljeno je opet ekstendirano u sredini oslonca. dok ne dostigne 4 stepena pronacije (ukupna pronacija je oko 6 stepeni).

koji su do tada bili u neutralnom položaju. Faza prezamaha odgovara terminalnom dvostrukom osloncu. kvadriceps nastavljaju svoju aktivnost sve do rane podfaze sredine oslonca. U završnoj fazi oslonca prsti. triceps sure koji kontrolira napredovanje tibije. Tokom prvog perioda oslonca aktivni su hamstrinzi i dorzalni fleksori skočnog zgloba. . glutealna muskulatura i m. Na kraju sredine oslonca subtalarni zglob je u neutralnom položaju koji podrazumijeva blokiranost srednjeg tarzalnog zgloba. Tada je aktivan m. U cilju očuvanja stabilnosti kuka i koljena. počinju dorzalnu fleksiju u nivou metatarzofalangealnih zglobova.

Ukoliko nema te stabilnosti. . Da bi bilo koja kost mogla podnijeti težinu. Tokom faze oslonca težina se prenosi preko skočnog zgloba i kostiju stopala na podlogu. sile iniciraju pokret nestabilne kosti. ona mora biti stabilna u odnosu kako na proksimalnu. tako i na distalnu kost.

. Dakle F-G predstavlja supinaciju stražnjeg i pronaciju prednjeg dijela stopala. U dijelu F-G podizanje pete vrši everziju prednjeg dijela stopala kako bi se sile prenijele od glavice pete do glavice prve metatarzalne kosti. E-F supinatorni dio. a G-H čistu propulziju. Prenos sila preko stopala se može prikazati krivuljom u kojoj područje A-E predstavlja pronatorni dio.

a supinacija obrnuto. Budući da je stopalo blago supinirano u inicijalnom kontaktu sa podlogom. to će težinu primiti prvo lateralni dio pete. Prema tome. Potom težinu prihvata medijalni dio pete. a B-E pronaciju. Pronacija pomjera prenos težine prema medijalnoj strani stopala. odsječak A-B krivulje predstavlja supinaciju. Odmah po tom počinje pronacija koja traje do 22% faze zamaha. i dalji prenos ide u smjeru od lateralno prema medijalno do prve metatarzalne kosti. Supinacija tokom propulzije je predstavljena odsječkom E-G. . pa peta metatarzalna kost.

odnosno prema vani u fazi supinacije. u fazi oslonca tibija se rotira za 15 stepeni: od početne pozicije 10 stepeni vanjske rotacije (inicijalni kontakt) do 5 stepeni unutarnje rotacije. . Drugim riječima. Ukoliko postoji abnormalnost pronacije. vjerovatnoća je da će doći i do reperkusija na patelu (hondromalacija). također imaju određenu ulogu. Femur se simultano rotira. zahvaljujući činjenici da je tibija "zaključana" u talusu. odnosno obje duge kosti se rotiraju prema unutra u fazi pronacije. Tibija i femur.

 Ciklus hoda . Subtalarni zglob zauzima neutralan položaj a prsti idu u blagu dorzalnu fleksiju. . a ostali mišići miruju. i u cilju potpomaganja prednjeg zamaha noge. kao pripremu za narednu fazu oslonca. Skočni zglob se dorzalno flektira koncentričnom akcijom m.tibialis anteriora.faza zamaha počinje odizanjem prstiju od podloge. Neposredno prije nego se prsti odvoje od podloge dolazi do kontrakcije kvadricepsa u cilju spriječavanja prevelikog odizanja pete prema natrag. a završava kontaktom pete i podloge.

odnosno kontrole pozicije stopala prilikom kontakta pete i podloge. Ukoliko stopalo udara o podlogu u položaju pronacije. Supinacija stabilizira koštanu arhitekturu stopala. i koljena i kuka. pripremajući je za udar pete o podlogu kada stopalo mora apsorbovati udar. zasigurno će doći do oštećenja i skočnog zgloba. a potom supinira. malo prije nego što će peta dotaći podlogu. hamstrinzi postaju aktivni u cilju deceleracije prednjeg zamaha. Dakle. . Pronacija u stvari skraćuje stopalo i smanjuje potrošnju neophodne energije. u ovoj fazi stopalo se prvo pronira. U kasnijoj fazi zamaha.

. Faza zamaha se dijeli na tri podfaze. Inicijalna podfaza (ISW) počinje odizanjem prsta od podloge i traje dok se ne postigne maksimalna fleksija koljena (60 stepeni). Nastavlja se srednja podfaza (MSW) koja završava dovođenjem uzdužne osovine tibije u okomiti odnos prema podlozi. Slijedi terminalni zamah (TSW) koji traje do inicijalnog kontakta u fazi oslonca.

Stabilnost. Veliki dio kinetičke energije ekstremiteta u zamahu je obezbijeđen inercijom. i fleksori kuka sa 15%. te sredstva progresije i konzerviranja energije. Normalan hod zahtijeva stabilnost u fazi oslonca. . u čijem razvoju učestvuju plantarni fleksori sa 85%. opet zahtijeva konstanto balansiranje trupa nad bazom oslonca. Tokom progresije potencijalna energija se pretvara u kinetičku.

kontrole momenta. te transferom energije između segmenata tijela. ali naravno suprotnog smjera. Štednja energije je bazirana na osnovu minimiziranja pokreta centra gravitacije. Jednaka je. rezultanti sila gravitacije i inercije. . Potrebno je istaći još jednu silu koja se vektorski može predstaviti: sila reakcije tla (ground reaction force).

Međutim u trenutku kada stojimo na jednoj nozi događa se čitav niz stvari koji karlicu dovode u ravnotežu. S obzirom na osobitosti ljudskog tijela i njegove građe. čije je hvatište na krilu karlične kosti i na velikom trohanteru femura. Naime. karlica ne pada na suprotnu stranu od opterećenog zgloba kuka. prilikom stajanja na dvije noge tjelesna težina se podjednako prenosi na oba zgloba kuka. jer tu pojavu spriječava snaga jakih mišića. .

i tako kontrolišu pokrete abdukcije. Adduktori kuka u fazi oslonca suprostavljaju se abduktorima. Dužina koraka i raspon između stopala uslovljen je brzinom hoda. Ovi snažni mišići održavaju karlicu u ravnoteži. stabiliziraju karlicu. . i na taj način omogućavaju čovjekov hod i kretanje. Kod noge u zamahu oni vrše fiksaciju smjera koraka. i usklađuju fleksiju i ekstenziju.

5 km/h 3.Podjela hoda po brzini Vrsta hoda Spori hod Srednji hod Brzi hod Sportski hod Broj koraka/minuti 70-80 koraka/min 80-100 koraka/min 100-120 koraka/min 120 koraka/min Pređena udaljenost km/h 3-3.5-4 km/h 4-4.5 km/h 7 km/h .

. Fleksiju ograničava kontrakcija m. erector spinae suprotne strane. kralježnica se neznatno flektira na stranu te noge. a centar gravitacije ne smije imati veći vertikalni pomak od 5 cm. Karlica u fazi zamaha se rotira naprijed za oko 40 stepeni. i težište tijela biva pomaknuto u tom smjeru. Lateralno naginjanje karlice ne smije biti veće od 5 stepeni tj. 4-5 cm. Trup ne smije da se podiže i spušta više od 4 do 6 cm. Dok u fazi odupiranja stojimo na jednoj nozi. Korak ne treba biti duži od 20 do 25 cm (rastojanje od druge pete). a razmak između peta 5 -10 cm.

čovječiji hod je zapravo. neuromuskularne i kardiovaskularne funkcije. gubljenje i uspostavljanje balansa tijela.Balans i kretanje  U biomehaničkom smislu. Balans i kretanje zahtijevaju kompleksnu međuigru spoznajne. . kao i sposobnost brzog adaptiranja na zahtjeve okoline. tako da se balans uspostavi prije nego što bi se poremetio uz pad tijela.

I tako. prelom kosti. pneumonija ili infarkt miokarda. Starenjem balans slabi. na izgled manji pad može biti uzrokovan ozbiljnim problemom. Rezultirajuća vulnerabilnost čini stariju osobu sklonu padanju kada je suočena sa dodatnim opterećenjem bilo koje od navedenih funkcija. a balans se uspostavlja trakcijom ispružene noge koja je u iskoraku. a teturanje se pojačava. . kao što su npr. Pomak tijela prema naprijed nastaje pružanjem noge u drugoj polovici faze njenog opterećenja.

senzorni elementi odgovorni za prepoznavanje pokreta tijela.procesi senzorih interakcija. . Sastavne komponente balansa su: . .   .mišićno-skeletni elementi.

Ponekad je ovo i jedino mjerena ravnina kada se ispituje hod. . Većina pokreta i grupa mišića koje učestvuju u hodu pripadaju ovoj ravni.Kinematika sagitalne ravnine    Sagitalna kinematika donjih ekstremiteta dominira hodom.

       Kontakt petom do kontakta stopalom Kuk . . potom ponovo 5° prema naprijed u kasnom zamahu Ruke Zamasi ruke su obrnuti od zamaha nogu i utiču na izravnavanje trajektorije težišta tijela. 15° fleksije do 0° fleksije Skočni zglob.0° fleksije do 15° fleksije Skočni zglob – 0° do 10° plantarne fleksije Kontakt stopalom do potpore u sredini faze   Kuk . 2°5 fleksije do 0° Koljeno. 10° plantarne fleksije do 5° dorzalne fleksije Nagnutost karlice 5° prema naprijed u ranoj potpornoj fazi. potom 5° unatrag u kasnoj potpornoj fazi.fleksija 25° Koljeno .

Primicanje i odmicanje kuka • Odmicanje 5° u ranoj potpornoj fazi • Primicanje oko 5° u kasnoj potpornoj fazi • Neutralno (0°) u zamahu . Nagnutost karlice u frontalnoj ravnini • U sredini potporne faze težište (centar mase) je visoko • Zamašna strana karlice se spušta tokom zamaha da bi se spustil otežište ( centar mase).Kinematika frontalne ravnine Kinematika frontalne ravnine odnosi se uglavnom na pokrete kukova i karlice.

Kinematika tranverzalne ravnine  Kinematika tranverzalne ravnine se odnosi na pokrete rotacije karlice i trupa. U fazi zamaha karlica se rotira prema naprijed oko 40° stepeni .

gluteus medius i m. . Oni imaju zadaću stabilizacije karlice u hodu i djeluju gotovo isključivo u fazi opterećenja jedne noge.ABDUKTORI MIŠIĆI KUKA  Glavni abduktori kuka su m. Mali nagib karlice od nekoliko stepeni na stranu klateće noge olakšava premještanje težišta gornjeg dijela tijela na stranu opterećene noge i smanjuje jaču lateralizaciju trupa pri hodu. Njihova aktivnost sprječava nagib karlice na stranu tzv. klateće noge odnosno adukciju kuka na strani opterećene noge. gluteus minimus.

Misli se da je djelovanje mišća abduktora u fazi tzv. Pojedini mišići u fazi opterećenja noge sprječavaju rotaciju bedra prema van odnosno zakretanje zdjelice prema suprotnoj strani. te rotaciju prema unutra i van. U početku faze oslonca se naglije aktiviraju. U funkciji stabilizacije karlice mišići abduktori počinju djelovati malo prije opterećenja noseće noge. fleksiju. klaćenja noge potpuno pasivno i da se sastoji u elastičnoj fiksaciji smjera iskoraka. a zatim njihova akcija postepeno popušta do faze opterećenja oblih nogu. premda pojedini dijelovi mišića mogu vršiti i abdukciju. Funkcija abduktora je više fiksaciona nego pokretna. ekstenziju. .

U frontalnoj ravnini aduktorni mišići su uz silu teže antagonisti abduktorima i onemogućuje prekomjernu abdukcij kuka.ADDUKTORNA MUSKULATURA KUKA PRI HODU   Adduktorna muskulatura kuka zbog topografskih odnosa i položaja kuka različito djeluje. a istodobno kontroliraju pokrete klaćenja noge. . U sagitalnoj ravnini djeluju kao fleksori i ekstenzori i usmjeravaju pokrete u fazi iskoračenja noge. klaćenja druge noge. U hodu djeluje u fazi oslonca na jednu nogu i u fazi tzv.

U horizontalnoj ravnini aduktori uz mišiće rotatore osiguravaju pri hodu odnose između femura i karlice i reguliraju normalnu torziju karlice. osobito u fazi oslonca na obje noge. S mišićima ekstenzorima održavaju ravnotežu karlice u sagitalnij ravnini. Osim stabiliziranja karlice mišići aduktori pomažu i kontroliraju fleksiju i ekstenziju kuka. .

premda se njegovo djelovanje i kasnije ne može isključiti. fleksori uz klaćenje čitave noge prema naprijed. Fleksori kuka su pri tom pokretu antagonisti sili teže. M ili­opsoas je najvažnijifleksor natkoljenice i on pokreće klaćenje. kao pasivnog mehanizma U iskoraku započinju i usmjeravaju tu kretnju fleksije u kuku.FLEKSORNA MUSKULATURA KUKA PRI HODU    M. .

pectineus. Smatra sa da sa pri običnom hodu. tensor fasciae latea. rectus femoris je pomoćni fleksor u zglobu kuka i istodobno glavni ekstenzor potkoljenice. . adductor longus i m. m. nakon početne aktivne fleksije natkoljenice noga dalje klati prema naprijed bez bitnijeg djelovanja mišića. Pri fleksiji kuka mogu sudjelovati i m. adductor brevis. a m. U početnoj fazi fleksije kuka sudjeluje i m. sartorius i m.

a time i gornjeg dijela tijela. jer sprječava antefleksiju karlice. gluteus maksimusa koja pri daljnjoj fazi opterećenja naglo popušta.EKSTENZORNA MUSKULATURA KUKA PRI HODU  M. ima posebnu funkciju u fazi opterećenja jednom nogom. . kao glavni ekstenzor u kuku. gluteus maximus. Neposredno nakon opterećenja noge u iskoraku nastaje jaka kontrakcija m.

. Osim m. koji imaju i zadaću flektiranja potkoljenice. semimembranosus. m. a koju m. semitendinosus i m. bicipitis femoris. gluteus maksimusa ekstenziju bedra vrše uglavnom caput longum m. quadriceps femoris ekstendira. kada je noga već u iskoraku prema naprijed.

što omogućuje normalan fiziološki hod.Djelovanje gravitacije pri hodu  kao pasivne sile. uz mišićnu akciju i inerciju je u cjelosti kordinirano zbivanje. a pri hodu ona stalno prelazi bazu oslonca u smjeru prema naprijed. Središte gravitacije koje je pri hodu prema naprijed ispred uporišta stopala nalazi se u labilnoj ravnoteži sve do faze kada se oba stopala oslone na podlogu. Težišnica se pri hodu pomiče naprijed i okomita je na smjer kretanja. U statičkoj ravnoteži težišnica prolazi kroz bazu oslonca. .

u fazi opterećenja samo jedne noge nastaju u kuku posve drugačiji mehanički odnosi.  Kretanje središta gravitacije prema naprijed opisuje sinusoidnu crtu. Težina tijela je u fazi opterećenja na obje noge jednoliko raspoređena na oba zgloba kuka. Vertikalna sila težišta djeluje u istom smjeru i polovima opterećenja na oba kuka. te karlice smanjuju sinusoidni ugao težišta i približavaju ga mehanički idealnoj i ekonomičnoj ravnoj liniji kretanja. nožnog zgloba i stopala. . Međutim. Inercija kao mehanička sila pri hodu djeluje na akceleraciju i deceleraciju pokreta. Dirigiranom se mišićnom akcijom najekonomičnije iskorištavaju sila gravitacija i sila inercije. Pokreti koljena.

Ravnoteža karlice pri hodu     Ravnoteža karlice pri hodu održava se u frontalnoj. gluteus maximus. sagitalnoj i horizontalnoj ravnini. Održavanje ravnoteže u sagitalnoj ravnini tj. U frontalnoj ravnini ranoteža karlice je uvjetovana djelovanjem pasivne sile težine tijela i aktivne sile abduktornih mišića (mm. . koje pri normalnom hodu moraju biti u ravnoteži. sprječavanje padanje trupa prema naprijed vrši pri hodu m. a prema natrag fleksori natkoljenice. gluteus medius et minimus) . Dinamičku ravnotežu u horizontalnoj ravnini osiguravaju prednji i stražnji rotatori kuka.

Položaji i stavovi tijela  Anatomski položaj tijela je uspravan stav koji ima slijedeće karakteristike • Lice okrenuto naprijed • Linija ramena horizontalna • Ruke spuštene niz tijelo • Dlanovi okrenuti naprijed • Ekstremiteti u ekstenziji • Stopala u neutralnom položaju .

. u odnosu na osovine. Osnovne ravni su frontalna. sagitalna i horizontalna. Ravni Izučavanje stavova tijela vrši se u određenim ravnima ljudkoskog tijela.

Neutralan položaj zglobova  Neutralan (standardni) položaj zglobova je onaj položaj u kome su zglobovi u najpovoljnijem položaju i položaj u kome se počinju kineziološka mjerenja . . Osnovni neutralni položaj se razlikuje od anatomskog položaja samo položaju ruku koje su okrenute prema tijelu.

Mjerne linije . Mjerne linije . POSTERIORNI POLOŽAJ -Linija kičmenog stuba -Između skapula -Između gluteusa -Između natkoljenica -Između koljena -Između peta . djeluju vertikalno prema dole.linije gravitacije su fiksne linije koje služe prilikom izučavanja položaja. sakralnog segmenta. Linije sile gravitacije su paralelne. i II.linije gravitacije  Centar gravitacije cijelog tijala nalazi se ispred I.

Koronarna sutura Vanjski slušni hodnik Tijela većine cervikalnih kralježaka RAMENI ZGLOB Tijela lumbalnih kralježaka Posteriorno od osovine kuka Anteriorno od osovine koljena Lateralni maleolus Na osnovu fiksnih tačaka izgled ljudskog tijela ima svoje karakteristike .LATERALNI POLOŽAJ .

sup u istoj liniji sa pubičnom simfizom .        LATERALNO Glava u medijalnoj liniji Blaga cervikalna lordoza Blaga torakalna kifoza Blaga lumbalna lordoza Kukovi u neutralnoj poziciji Koljena ekstendirana Skočni zglobovi u neutralnom položaju Spine iliake ant.

      POSTERIORNO Glava u medijalnoj liniji Cervikalna kičma u medijalnoj liniji Skapule paralelne. koljena i skočni zglobovi u neutralnom položaju Spine iliake posteriores u istoj transverzalnoj ravni . udaljene od med. liniji Kukovi. linije 3-4 cm Torakalna i lumbalna kičma u med.

položaji mogu biti usravan (stojeći. stav na jednoj nozi. ustranu itd. raskorak. sjedeći. stav mirno.). ležeći. čučeći.   Tokom životne i radne aktivnosti. položaj upora i položaj visa. . iskoračno stav. iskorak naprijed. Pojam "položaj" podrazumijeva odnos dimenzije čovjekovog tijela u odnosu na dimenziju prostora. Pojam "stav" određuje način relizacije određenog položaja tijela (ležeran stojeći stav. klečeći). čovjek zauzima različite položaje i stavove. Na osnovu toga.

ispred skočnoh zglobova a između stopala. . Oslonjeno je na podlogu stopalima koja svojim oblikom čine površinu oslonca. Težišna linija prolazi osovinom skela ta od težišta glave. pa se tijelo nalazi upoložaju labilnee ravnoteže. Tačka težišta nalazi se na napadnoj liniji u nivou male kalice iznad površine oslonca. Tijelo je tada visinom postavljeno vertikalno. USPRAVAN POLOŽAJ Uspravan položaj tijela je prirodni ili fiziološki položaj. kroz centralni dio trupa padajući na sredini površine oslonca.

.Stojeći stav  Ležeran stojeći stav je stav u kome je težina tijela ravnjomjerno raspoređena na obje noge. Mišićne kontrakcije su minimalne. Segmenti su u ravnoteži kada su im težišta tačno iznad zgloba kojim su vezani za donji susjedni segment. Pomjeranje segmenata naprijed. nazad ili u stranu uslovljava mišićnu kontrakciju koja će spriječiti padanje na tu stranu. Zamor najmanji.

.Vertikalna osovina prolazi kroz • Atlantookcipitalni zglob • Međupršljenski zglobovi • Kukovi • Koljena • Skočni zglobovi  Narušavanje vertikalne osovine zahtijeva aktivaciju pasivnih stabilizatora i dodatnu kontrakciju mišića.

semispinalis capitis.TEŽIŠTE GLAVE u ovom položaju se nalazi u području sella turcica. longisimus capitis  m. Vertikala pada ispred art. Naglašena je funkcija ekstenzora glave i to. splenius capitis  m. Na održavanje glave djeluje poluga I.  m. . reda. 1 cm iza dorsum sellae. atlantooccipitalis.

reda.transversospinalis. . RUKU u ovom položaju je u visini TH 12Ll.Težišna linija ide zadnjom stranom art. TRUPA. sacroiliacalis.  TEŽIŠTE GLAVE. intertransversarii. Na održavanje položaja ulogu ima poluga I. m. Smanjenje torakalne kifoze se ostvaruje djelovanjem m.

 Na smanjenje lumbalne lordoze djeluju trbušni mišići. M. . Pogrbljen stav angažuje pasivne stabilizatore bez uticaja muskulature. Ravnoteža trupa prema karlici održava se gotovo bez naprezanja. Težišna linija trupa prolazi iza linije koja spaja obje glave femura. iliofemorale se suprostavljaju ekstenzorima trupa. lig. iliopsoas i ostali fleksori.

pa težina djeluje u pavcu fleksije. Koljena se nalaze u položaju lagane fleksije. Angažovani su ekstenzori .   .  TEŽIŠTE KOLJENA .težišna linija ide zadnjom stranom koljena iza osovina zgloba. quadriceps femoris ima najveću ulogu.m.

reda. najviše m. Veliku ulogu u održavanju stava tijela i funkciji nogu ima poluga II. . Angažovan je m. Ligamentarni aparat ima funkciju stabilizacije. soleus. triceps surae. Vertikala prolazi 6 cm ispred osovine skočnog zglova.  STOPALA nose težinu tijela.

. Stav "mirno" Stav mirno ima svoje karakteristike: • stojeći stav • težina raspoređena na obje noge • kičmeni stub maksimalno ekstendiran • grudni koš naglašen •trbuh uvučen • koljena potpuno ekstendirana • statička kontrakcija odgovorne muskulature • zamor velik .

Nagib rebara smanjen -grudni koš proširen. m. TORAKALNA KIFOZA . infrahyoideus.Smanjenje cervikalne lordoze uz angažovanje paravertebralne muskulature (m. suprahyoideus. POLOŽAJ GLAVE .  .smanjuju je ekstenzori snažnim kontrakcijama. Istegnuti mišići trbušnog zida.ekspirij nepotpun. scaleni). mm.

Vertikala pada bliže skočnom zglobu pa je kontrakcija manje zahtjevna u odnosu na ležeran stojeći stav. Funkciju otežavaju kontrakcije m. iliopsoas-a i drugih fleksora natkoljenice koji sprečavaju padanje trupa nazad.quadriceps femoris -a. .   LUMBALNA LORDOZA ispravljena uz zabacivanje karlice prema straga.  EKSTENZIJA KOLJENA omogućena djelovanjem m. STABILIZACIJA POTKOLJENICA uz učešće m. triceps surae. Angažovana hamstring muskulatura.

Površinu oslonca čini sjedalni dio. Zavisno od načina realizacije. donji dio natkoljenica i stopala. Težište se nalazi u položaju labilne ravnoteže. sjedeći položaj može biti: .SJEDEĆI POLOŽAJ   Sjedeći položaj je prirodan i predstavlja prelaz između stojećeg i ležećeg stava .

ugao sigurnosti povećan). zglobne veze najmanje nategnute. položaj je nešto olakšan kada težišna linija pada po sredini karlične osovine) . . vrata i trupa i pri čemu je potrošnja energije velika. odmarajući (mišići maksimalno relaksirani.  • sa naslonom za leđa (angažovani fleksori glave snažnim kontrakcijama). agonisti i antagonisti podjedanko angažovani. a zamor nastupa brzo. • bez naslona (kada su angažovani ekstenzori glave.

odmarajući položaj. Površina oslonca je velika što obezbjeđuje uslove za potpunu relaksaciju mišića. potrbuške i na boku. Ovaj položaj može se ostvariti na leđima. .LEŽEĆI POLOŽAJ  Ležeći položaj je prirodni. Težište tijela je maksimalno približeno osloncu.

Položaj je zamoran i zbog toga dolazi do fleksije kukova i koljena. . a pasivni stabilizatori dozvoljavaju hiperekstenziju kukova. Tada zatezanjem m. qudriceps femoris-a dolazi do kompenzatornog povećanja lumbalne lordoze.• Ležeći položaj na leđima sa ispruženim nogama i rukama pored tijela je neadekvatan položaj pogotovo kada se isturene sjedalne površine nađu u istoj ravni sa petama. čime će se normalizovati položaj karlice i izravnati lumbalna lordoza.

kao i nefiziološkog položaja glave (oslonac na lice). .• Ležeći položaj na trbuhu je manje pogodan zbog ograničavanja širenja grudnog koša pri disanju. Nepovoljan je i oslonac stopala jer se ona nalaze u maksimalnoj plantarnoj fleksiji.  • Ležeći položaj na boku predstavlja položaj za relaksaciju u koji se čovjek postavlja prema vlastitom ugođaju.

… na organizam sportaša KINEZIOLOŠKA REKREACIJA .… na organizam djeteta u školskom sustavu KINEZIOLOGIJA SPORTA . validacije mjernih instrumenata. te općenito problemima mjerenja u kineziologiji.Kineziometrija   grč. . KINEZILOGIJA je znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i učinke tih procesa na ljudski organizam. funkcionalnih poremećaja. metron – mjera Kineziometrija je znanstvena disciplina koja se bavi problemima konstrukcije.      KINEZIOLOŠKA EDUKACIJA .… na organizam rekreativaca KINEZIOLOŠKA KINEZITERAPIJA – je znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti upravljanja procesom vježbanja i učinke tih procesa na ljudski organizam kojem su opće sposobnosti umanjene zbog ozljede. bolesti ili urođene mane. kinesis – kretanje.

Moguće je razlikovati dvije vrste mjerenja:    DIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica imaju ista svojstva (antropometrijske mjere – tjelesna visina (cm). karakteristike. obilježja) čime se postiže njegova kvantifikacija ili klasifikacija (Dizdar. tjelesna težina (kg). 2006).Mjerenje  Mjerenje je postupak kojim se objektima (entitetima. …) INDIREKTNO – predmet mjerenja i mjerna jedinica nemaju ista svojstva ( testovi motoričkih sposobnosti – eksplozivna snaga nogu mjeri se s testom MSD čija je mjerna jedinica centimetar) . ispitanicima) pridružuju brojevi ili oznake prema određenim pravilima u skladu s razvijenosti mjernog svojstva (atributa.

PREDMET MJERENJA – je određeno svojstvo koje se mjeri na entitetima (objektima). U kineziterapiji predmeti mjerenja mogu biti:     ANTROPOMETRIJSKA OBILJEŽJA (LONGITUDINALNA. tehnički elementi). Objekt mjerenja ili entitet. FLEKSIBILNOST. KOORDINACIJA. je nosioc informacija koje je moguće prikupiti nekim postupkom mjerenja a što opisuje njegovo stanje.Elementi mjerenja  OBJEKT MJERENJA – u kineziološkim. pa tako i u kineziterapijskim mjerenjima objekti mjerenja su najčešće ljudi. VOLUMINOSTONST I PMT) POSTURALNA OBILJEŽJA (POKAZATELJI TJELESNOG DRŽANJA) MOTORIČKE SPOSOBNOSTI ( MIŠIĆNA SNAGA. …) . TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST. ( u kineziologiji: sportske ekipe.

 HOMOGENOST – je svojstvo kompozitnih testova koje pokazuje koliko rezultati ispitanika u svim česticama zavise od istog predmeta mjerenja.   OBJEKTIVNOST – je metrijska karakteristika kojom se određuje nezavisnost rezultata mjerenja od mjerioca. na nezavisnost mjerenja od nesistematskih pogrešaka.Metrijske karakteristike  Svaki proces mjerenja mora zadovoljavati određena metrijska svojstva da bi dobiveni podaci tim mjerenjem bili upotrebljivi. . S toga postoje slijedeće metrijske karakteristike: POUZDANOST metrijska karakteristika koja se odnosi na točnost mjerenja tj.

Postoji više tipova valjanosti: Apriorna valjanost – zaključivanje o predmetu mjerenja vrši se logičkom analizom Faktorska valjanost – se želi utvrditi koliko neki mjerni instrument dobro mjeri onaj faktor za čije je mjerenje konstruiran Pragmatična valjanost – se želi utvrditi s kolikom sigurnošću možemo predvidjeti uspjeh u nekoj praktičnoj aktivnosti na temelju rezultata tog mjernog testa. OSJETLJIVOST – VALJANOST  predstavlja svojstvo mjernog instrumenta da uspješno razlikuje ispitanike po predmetu mjerenja – je metrijska karakteristika koja određuje da li određeni mjerni instrument mjeri pravi predmet mjerenja.    .

2006).  Podrazumijeva precizan opis svih postupaka i uvjeta u kojima se provodi mjerenje nekim mjernim instrumentom. ODNOSNO KONSTRUKCIJSKE KARAKTERISTIKE OPIS POSTUPAKA MJERENJA UPUTU ISPITANIKU NAČIN ODREĐIVANJA REZULTATA ISPITANIKA . Ona obuhvaća:      Standardizacija postupka mjerenja NAZIV I ŠIFRU MJERNOG INSTRUMENTA TEHNIČKI OPIS. te načina bodovanja i vrednovanje dobivenih rezultata (Dizdar.

.

. U kliničkoj kineziterapiji predmet mjerenja biti će vezan za procjenu stanja bolesnika.Predmeti i metode mjerenja u kineziterapiji  U kineziološkoj kineziterapiji predmetom mjerenja mogu biti:    ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE POSTURALNA OBILJEŽJA MOTORIČKE KAKATERISTIKE   Što će od navedenog biti predmet mjerenja ovisi o postavljenom cilju istraživanja na entitetima.

Antropometrijske karakteristike  Možemo ih podijeliti u četiri grupe:     LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST VOLUMINOZNOST POTKOŽNO MASNO TKIVO .

klizni šestar .LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST       tjelesna visina dužina ruke dužina noge raspon ruku dužina šake dužina stopala Mjerni instrument: antropometar.

pelvimetar .TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST      dijametar koljena dijametar skočnog zgloba dijametar lakta širina kukova širina zdjelice Mjerni instrument: klizni šestar.

VOLUMINOZNOST tjelesna težina opseg kukova opseg struka opseg natkoljenice opseg potkoljenice opseg nadlaktice       Mjerni instrument: vaga. centimetarska vrpca .

POTKOŽNO MASNO TKIVO     kožni nabor trbuha kožni nabor leđa kožni nabor natkoljenice kožni nabor nadlaktice Mjerni instrument: kaliper .

Posturalna obilježja .

dok neke jednostavnije. .Predmet istraživanja u kineziološkoj kineziterapiji Metode procjene tjelesnog držanja   Postoji više metoda procjene posture. manje zahtjevnije. odnosno tjelesnog držanja Suvremenije metode se koriste u medicinskim ustanovama. u školskim ustanovama.

pokazuje oštećenja na kralješnici prije nego se skolioza manifestira.    . SAVREMENE METODE Metoda termografije. Normalna leđa su karakteristična po simetričnoj raspodjeli temperatura. Ova metoda je vrlo pouzdana*. Termografija se sastoji od fotografija vrućih zona i hladnih zona tijela izazvanim učinkom telekamere s infracrvenim crtama. pa ako se boja razlijeva na jednoj strani leđa onda to ukazuje da postoji deformacija. odnosno. upozorava na nastanak skolioze u vrlo ranoj fazi.

Metoda termografije .

uz pomoć svjetla koje prolazi zaštitno polje (filmsko platno) proizvesti učinak slike čovjeka Ovom metodom na ispitanikova leđa projicira se raster koji se snimi običnim fotografskim aparatom. Negativ te snimke poklopi se poslije. sa standardiziranom snimkom rastera projiciranog na ravnu neutralnu površinu. Preklapanjem te dvije snimke dobiva se reljefna slika leđa. odnosno topografska mapa na kojoj se pojavljuju izohipse kao i na geodetskim topografskim snimkama.    Metoda fototopografija Moire* sinteze je moderne tehnologije između optike i elektronike. Na temelju asimetričnih obrisa razaznaju se skoliotične promjene . pod određenim kutom. na principu optičke fizike. Fotografijom je moguće.

Metoda fototopografija Moire .

 Rendgen (X-ray) snimci kralješnice u najvećoj mjeri koriste se u medicini za utvrđivanje visokih stupnjeva deformacija. kifoze ili lordoze ustvrđuje se nekom od metoda. a jedna od najpraktičnijih je Cobbova metoda . Na rendgenskim snimcima stupanj skolioze.

Kut koji one zatvaraju predstavlja stupanj skolioze. Koristi se u dijagnozi skolioza. Iz tih linija. Mjerenje se vrši na način da se povuku dvije linije koje prolaze gornjim rubom superiornog kralješka krivine i druga donjim rubom inferiornog kralješka krivine. Postupak mjerenja je vezan uz rendgenski snimak kralješnice u anteroposteriornoj projekciji u stojećem ili ležećem položaju. koje se sijeku. Cilj metode je odrediti gornji i donji završni kralješak krivine koji se smatraju onima koji imaju maksimalni nagib prema konvektitetu krivine.   Cobbova metoda mjerenja * jedna je od najzastupljenijih metoda utvrđivanja postranične iskrivljenosti kralješnice. sredinom navedenih kralješaka povuku se okomice. .

Cobbova metoda mjerenja .

PEDAR I PLINCE SUSTAVI Savremeni sistemi na bazi računalne tehnologije koji dostižu vrh tehnologije u izračunu i mjerenju distribucije dinamičkog pritiska stopala. Postoje tri podgrupe proizvoda:    Emed pedografska platforma koja se upotrebljava u funkcionalnoj dijagnozi stopala Pedar in-shoe koji se koristi pri praćenju pritiska stopala u aktivnosti . NOVEL EMED.

.

.

Metoda plantografije – otisak stopala na plantogramu .

Posture Image Analyser .

POKAZATELJI TJELESNOG DRŽANJA POSTURE .

otvara se sljedeći prikaz:  . te minimalna PC konfiguracija (CPU 1.5 GHz. Unos fotografija ispitanika vrši se preko memorijske kartice digitalnog fotoaparata ili direktnim spajanjem digitalnog fotoaparata na računalo putem USB kabela. Za izvođenje računalnog programa potrebna je Visual Basic Runtime datoteka. Fotografije prebačene na računalo pohranjuju se na tvrdi disk (Hard disc). Rad s računalnim programom moguć je pod operativnim sustavom Windows na PC kompatibilnim računalima. Nakon pokretanja računalnog programa. 256 MB RAM i 60 GB HD).Opis mjernog instrumenta:  Za određivanje pokazatelja tjelesnog držanja u frontalnom i sagitalnom pregledu putem digitalnih fotografija ispitanika izrađen je računalni program u Visual Basic-u.

.

 . sagitalne LOAD PICTURE SAGITAL). S lijeve strane upisuju se osnovni podaci o ispitaniku. u središnjem dijelu nalaze se dva okvira u koje se unose fotografije ispitanika u frontalnom i sagitalnom pregledu. te na desnoj strani su tablice u kojima se prikazuju vrijednosti pokazatelja tjelesnog držanja u obje ravnine. Nakon unosa osnovnih podataka i fotografija (frontalne – LOAD PICTURE FRONTAL.

visinu ispitanika koja postavlja centimetarski omjer za računanje odstupanja pokazatelja od gravitacijske linije u sagitalnom pregledu  pokazuje vrijednosti odstupanja pokazatelja tjelesnog držanja od pravilnih položaja u tablici na desnoj strani . tj. Aktiviranjem ikona:  računalni program postavlja markere na pokazatelje  ucrtava se horizontalne linije poveznice dvije točke (narančaste linije)  ucrtava se vertikalna linija ispitanika  postavljamo u sagitalnom pregledu gravitacijsku liniju  ucrtavaju se grafičke oznake smjera nagiba u frontalnom pregledu  postavljamo skalu.

.

Motoričke sposobnosti  Možemo ih podijeliti na:  SPOSOBNOSTI REGULACIJE KRETANJA      KOORDINACIJSKE SPOSOBNOSTI I AGILNOST BRZINA RAVNOTEŽA PRECIZNOST FLEKSIBILNOST  SPOSOBNOSTI ENERGETSKE REGULACIJE    REPETITIVNA SNAGA EKSPLOZIVNA SNAGA STATIČKA SNAGA .

Najviše se primjenjuje kod oštećenja perifernih motornih živaca. tj. Nedostatci:    Rezultati su pod subjektivnim utjecajem mjerioca Mali broj ocjena s obzirom da postoji čitav niz različitih stanja u snazi mišića .Manualni mišićni test    Provodi se s ciljem ispitivanja snage pojedinih mišića ili mišićnih grupa. određivanja stupnja mišićne slabosti uslijed oboljenja. povrede ili aktivnosti. Ovaj test se rutinski primjenjuje.

 Prednosti su:  Najpraktičnija metoda za izvođenje  Za njeno izvođenje dovoljna je jedna stručna osoba  Testiranje se može ponavljati u kraćim vremenskim razmacima bez posljedica na ispitanikovo objektivno stanje .

uključivši silu gravitacije Savladava se otpor u punom obimu pokreta Savladava se maksimalni otpor u punom obimu pokreta . isključivši silu gravitacije Izvršava pokret u punom obimu.Mišićna snaga se ocjenjuje od 0 do 5 Ocjena Mišićna snaga u postotcima 0 1 2 3 4 5 0% 10% 25% 50% 75% 100% Mišićna kontrakcija Nema Mala Izvršava pokreta u punom obimu.

. “neutralni položaj” koji je za svaki zglob određen i od koga počinje mjerenje. Kod mjerenja pokretljivosti najvažnije je odrediti tzv.Testovi pokretljivosti   Pod obimom pokreta u pojedinom zglobu podrazumijeva se slobodna pokretljivost dijelova ekstremiteta koji učestvuju u formiranju zgloba.

 Neutralni položaji zglobova:       ŠAKA (RADIOKARPALNI) – opružena šak u produžetku osovine podlaktice LAKAT – nadlaktica i podlaktica u ravnini RAME – nadlaktica uz tijelo sa podlakticom u supinaciji KOLJENO I KUK – donji ekstremitet u pravcu osovine tijela STOPALO – položaj stopala pod 90° u odnosu na potkoljenicu KRALJEŠNICA – uspravan stav .

Zglob u neutralnom položaju ima vrijednost od 0°  OPSEG POKRETA U VRATNOM (CERVIKALNOM) DIJELU KRALJEŠNICE EKSTENZIJA I FLEKSIJA LATERALNA FLEKSIJA ROTACIJA .  Mjerenje pokretljivosti zglobova vrši se goniometrom. a mjerna jedinica su stupnjevi.

 OPSEG POKRETA U LUMBALNOM DIJELU KRALJEŠNICE ROTACIJA LATERALNA INKLINACIJA EKSTENZIJA FLEKSIJA .

 OPSEG POKRETA U RAMENOM ZGLOBU ABDUKCIJA 90° ELEVACIJA ANTERIOR ABDUKCIJA-HORIZ.FLEKSIJA 135° ELEVACIJA ANTERIOR 180° EKSTENZIJA-RETROPULZIJA ABDUKCIJA-HORIZ.EKSTE. 4050° RETROPULZIJA 20-40° INTERNA ROTACIJA 90° EKSTERNA ROTACIJA 40-60° INTERNA ROTACIJA 70° EKSTERNA ROTACIJA 70° .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU LAKTA FLEKSIJA 150° SUPINACIJA HIPEREKSTENZIJA 10° PRONACIJA .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU ŠAKE INKLINACIJA RADIUS 30° INKLINACIJA KUBITUS 30-40° EKSTENZIJA ŠAKE 50-60° FLEKSIJA ŠAKE 90° .

 OPSEG POKRETA PALCOM I PRSTOM FLEKSIJA FLEKSIJA PRSTA ABDUKCIJA ADDUKCIJA OPOZICIJA FALANGI .

ROTACIJA INT. ROTACIJA EXT. OPSEG POKRETA U ZGLOBU KUKA FLEKSIJA EKSTENZIJA ROTACIJA ROTACIJA ABDUKCIJA ADDUKCIJA INT. EXT. .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU KOLJENA FLEKSIJA 120-150° HIPERKESTENZIJA 5-10° EKSTERNA ROTACIJA 45-90° INTERNA ROTACIJA 15-90° .

 OPSEG POKRETA U TIBIO-TALUSU PLANTARNA 30° FLEKSIJA 50° DORZALNA FLEKSIJA 20PLANTARNA FLEKSIJA 40- .

 OPSEG POKRETA U ZGLOBU GLEŽNJA EVERZIJA 30° INVERZIJA 60° PRONACIJA 15° SUPINACIJA 35° .

Kineziološki testovi procjene motoričkih sposobnosti  TESTOVI ZA PROCJENU BRZINE Za mjerenje brzine reakcije (na vizualni. ruka)  Za mjerenje brzine kretanja (20m. taping nogom.  . 30m. akustični ili kinestetički podražaj)  Za mjerenje brzine jednokratnih pokreta (noga. itd)  Za mjerenje brzine frekvencije pokreta (taping rukom. taping nogama o zid itd).

 TESTOVI ZA PROCJENU AGILNOSTI  Za mjerenje okomite agilnosti (“japan” test)  Za mjerenje lateralne agilnosti (test “koraci u stranu”)  Za mjerenje kombinirane agilnosti (test “kretanje u trokut”) .

 TESTOVI ZA PROCJENU KOORDINACIJE  test “provlačenje i preskakivanje”  test “osmica sa sagibanjem”  test “poligon natraške” .

 TESTOVI ZA PROCJENU FLEKSIBILNOSTI  test “odnoženje ležeći bočno”  test “pretklon na klupi”  test “pretklon raskoračno” .

 TESTOVI ZA PROCJENU EKSPLOZIVNE SNAGE Za eksplozivnu snagu odraza (“skok u dalj s mjesta”. “bacanje lopte iz sjedenja”)  . “skok uvis s mjesta”)  Za eksplozivnu snagu izbačaja (“bacanje medicinke”.

 TESTOVI ZA PROCJENU STATIČKE SNAGE Za ruke i ramena “izdržaj u visu zgibom”  Za noge “ izdržaj u dobokom čučnju”  Za mišiće leđa “ izdržaj na švedskom sanduku”  .

“bench press”  Za trup “podizanje trupa”. “podizanje trupa s teretom”  Za noge “čučnjevi”. TESTOVI ZA PROCJENU REPETITIVNE SNAGE Za ruke i ramena “zgibovi na preči pothvatom”. “čučnjevi na jednoj nozi”  .

 TESTOVI ZA PROCJENU PRECIZNOSTI Za mjerenje preciznosti ciljanja (“ciljanje dugim štapom”)  Za mjerenje preciznosti gađanja (“gađanje vertikalnog cilja nogom”)  .

 TESTOVI ZA PROCJENU RAVNOTEŽE  Testovi stajanja na klupici za ravnotežu s otvorenim ili zatvorenim očima (“na dvije noge uzdužno”. “na jednoj nozi poprečno”) . “na dvije noge poprečno”. “na jednoj nozi uzdužno”.

Organizacija mjerenja  Organizacija prostora (postavljanje stanica mjerenja) Upute za mjerioce (opis mjernog testa s slikom i svim uputama) Postavljanje svih tehničkih pomagala na svoja smjesta prema planu prostora Upute ispitanicima prije početka mjerenja Podjela ispitanika po stanicama Provedba rada u stanicama      .

Anthropometric Dimensional Data for American Female .

Anthropometric Dimensional Data for American Male .

Body Planes and Orientations .

Anatomical and Anthropometric Landmarks .

 Anatomical and Anthropometric Landmarks .

Anthropometric Landmarks of the Head and Face .

Illustrative view of Body Segments and Planes of Segmentation .

    KINEZIOLOGIJU ZANIMA SAMO ONAJ PROCES VJEŽBANJA KOJI IMA ZA CILJ:  Unapređenje zdravlja ljudi Održavanje razine antropološkog statusa i radne sposobnosti Maksimalan razvoj ljudskih sposobnosti i osobina za postizanje što boljih rezultata u pojedinom sportu .

VRSTE KINEZIOLOŠKIH AKTIVNOSTI       MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI POLISTRUKTURALNE ESTETSKE AKTIVNOSTI   .

biciklizam. judo. bacanje koplja.... veslanje.   MONOSTRUKTURALNE CIKLIČKE  jedna kretna struktura koja se stalno ponavlja: trčanje. MONOSTRUKTURALNE ACIKLIČKE  jedna kretna struktura koja se povremeno ponavlja:streljaštvo.. POLISTRUKTURALNE ACIKLIČKE  više kretnih struktura koje se povremeno ponavljaju: boks. mačevanje. . skok u vis... dizanje utega.. plivanje... .

rukomet. vaterpolo..) POLISTRUKTURALNE ESTETSKE AKTIVNOSTI  veći broj struktura kretanja i izmjene cikličkih i acikličkih sadržaja s naglaskom na estetsko izražavanje pokretom: ritmička gimnastika. umjetničko klizanje.... ..  POLISTRUKTURALNE SLOŽENE AKTIVNOSTI  veći broj struktura kretanja i izmjene cikličkih i acikličkih sadržaja: sportske igre s loptom (košarka.. . ples. odbojka. noomet.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful