teme broja: restaurirana slika Gospe od Porata „Pravo na rođenje u učenju Crkve” Svećenička godina Naša Gospa (Dubrovnik

), XV (2009.), br. 40

1

godište XV. - broj 40 - kolovoz 2009. - ISSN 1330-7908

Prvopričesnici 2009.
Euharistijskom je stolu u Stolnoj crkvi Gospe Velike u Dubrovniku 24. svibnja 2009. po prvi put pristupilo 26 prvopričesnika: Fotografirao: Ivo Marlais
Hrvoje Ban

Ivan Crnjak

Mavro Farčić

Tomislav Filipović

Đivo Gašpar

Bruno Gregov

Maria Hvar

Tina Jaković

Dora Kisić

Petar Kulišić

Mara Ana Lisičić

Mia Ljubičić

Dominik Marić

Dario Martić

Orsat Mladošić

Karla Moravec

Ana Nikić

Ana Prebisalić

Petrunjela Pustić

Gabrijela Radović

Nikša Raguž

Žan Riha

Marin Vidak

Ernest Vierda

Petar Vlašić

Irena Zanini

2

Naša Gospa (Dubrovnik), XV (2009.), br. 40

SADRŽAJ
Prvopričesnici 2009. ................................................................ 2 Uvodnik .................................................................................... 4 O crtežu s naslovne stranice ..................................................... 4 Vijesti iz katedralne župe 1038. Festa svetoga Vlaha ....................................................... 5 Problem i metamorfoze kulture ............................................... 6 Grad u snijegu .......................................................................... 7 Velika srijeda ........................................................................... 7 Veliki četvrtak .......................................................................... 7 Dubrovčani hodočastili na grob Petra Barbarića u Travnik ..... 7 Godišnjak klasične gimnazije .................................................. 8 Prva sveta pričest – moj veliki dan .......................................... 8 Krizmanici 2009. – dovršetak kršćanske inicijacije ................ 9 Blagoslov Gospina doma u Grgurićima ................................... 9 Susret s knjigom o pravu na rođenje ........................................ 9 Papa pozdravio katedralne krizmanike .................................... 9 Misa za Domovinu 2009. ....................................................... 10 Preko mora do Barija ............................................................. 11 Razgovor ugodni Regens chori profesorica Margit Cetinić ............................... 12 Odgoj Domoljublje u školi ................................................................ 13 Naši pokojnici Govor na sprovodu Marije Filičić .......................................... 14 Na pokopu gospara Antuna Pače ........................................... 14 Stvaralaštvo mladih Ne želim zaboraviti ................................................................ 15 Slano – a nama slatko! ........................................................... 15 Ljudi koje pamtimo Na oproštaju s Perom Ljubićem ............................................. 16 Iz župnih matica Kršteni, vjenčani, pokopani ................................................... 16 Marijansko svetište u katedrali Uz Veliku Gospu i zaštitnicu gradske župe Gospu od Porata ........... 17 Molitva Onoj koja nam je znak sigurne nade i utjehe ........... 18 Baština Blago katedralne riznice, moćnici XCII i XCIII .................... 19 Dubrovački govor Riječ Bog u dubrovačkomu govoru ....................................... Testamenat doktora Balda Podića .......................................... Izvor za proučavanje dubrovačke liturgijske baštine ............. Crkovne funcioni po misalu Pija Petoga ................................ „Pravo na rođenje u učenju Crkve” Papin apostolski blagoslov knjizi ........................................... Pismo državnog tajnika Svete Stolice don Stanku Lasiću ..... Hvalevrijedan pothvat ............................................................ O gorućim problemima našega vremena ............................... Obilje tekstova i podataka o vrijednosti nerođenoga života ... Veledjelo logično i smjelo ..................................................... Govor naravi mora biti govor morala .................................... Važno je da članovi Crkve dođu do pravih informacija ........ 20 24 25 25 26 27 27 27 27 28 30 32 Knjiga koja otvara teološku misao drugim disciplinama i siječe klišeje ................................................... Čovjek je upravitelj i čuvar, a Bog vlasnik života ................. Misterij i poigravanje svijeta oko zanijetka ........................... Riznica crkvenog navještaja s mnoštvom podataka i raščlambi .......................................... Nezaobilazno djelo u svakoj raspravi o ljudskom životu i rađanju .................................................... Poslijepobačajni sindrom: abortus i osjećaj krivnje ............... Neiscrpni materijal navjestiteljima Evanđelja ....................... Odgojiti i obrazovati da od suradnika postanu djelatno suodgovorni ................................................ Jeste li znali...? ....................................................................... Obrazloženje čovjekove parnice ............................................ Svako se začeto ljudsko biće ima pravo roditi ....................... Svećenička godina Izumiremo kao hrvatski narod, izumiremo li i kao Crkva dubrovačka? .......................................................... Isus u mojoj lađi ..................................................................... Ja glasnik bit ću Božji ............................................................ Svećenici koji su djelovali u Dubrovačkoj biskupiji zadnja dva stoljeća .................................................. 33 34 36 38 39 41 42 44 44 45 46

48 49 50 50

Krizmanici 2009. .................................................................... 67 Obnovljena slika Gospe od Porata ......................................... 68 Autori priloga Benedikt XVI. ......................................................... 9, 26, 46-47 Bertone, Tarcisio ..................................................................... 27 Bosančić, Jure ................................................................... 42-43 Bozanić, Josip ......................................................................... 27 Caccia, Gabriele ...................................................................... 26 Carić, Lucija ...................................................................... 24, 25 Cetinić, Margita ...................................................................... 12 Gjukić, Božo ................................................ 7, 18, 19, 20-23, 68 Ivan Pavao II. .......................................................................... 18 Juranić, Stjepan ....................................................................... 44 Kaznačić, Mirjana ................................................................... 13 Kaznačić, Vido ........................................................................ 15 Kupareo, Rajmund .................................................................. 49 Lasić, Stanko .................................... 6, 10-11, 14, 16, 25, 45-46 Lučić, Antun ...................................................................... 36-38 Marlais, Ivo ......................................................... 2, 5, 12, 45, 48 Mišić, Anto ........................................................................ 39-40 Mustać, Ivan ...................................................................... 33-34 Nikić, Mijo ........................................................................ 41-42 Nosić, Stipe ....................................................................... 32-33 Perić, Ratko ....................................................................... 28-30 Podić, Baldo ............................................................................ 24 Poljak, Izidor ........................................................................... 50 Pozaić, Valentin ................................................................. 38-39 Prebisalić, Ana .............................................................. 8, 11, 15 Puljić, Želimir ......................................................................... 27 Rode, Franc .............................................................................. 27 Skočibušić, Siniša ............................................................. 34-36 Vukšić, Tomo ..................................................................... 30-32 Živković, Marijo .................................................................... 44

Naša Gospa”, list katedralne župe Gospe Velike u Dubrovniku, izlazi od travnja 1995. ISSN 1330-7908. Nakladnik: Gradski župni ured, Kneza Damjana Jude 1, 20000 Dubrovnik; nasa.gospa@gmail.com. Glavni i odgovorni urednik: don Stanko Lasić, stanko.lasic@du.t-com.hr. Uredništvo: Ivo Marlais (foto.studio.placa@du.t-com.hr), Ljiljana Stjepanović, Tonći Batinić, Mirjana Kaznačić, Lucija Carić i Eržebet Đanić. Prijelom: Dobroslav Oštrek. Priprema i tisak: Tonimir, Varaždinske Toplice.
Naša Gospa (Dubrovnik), XV (2009.), br. 40

3

bez pretvaranja. za svačiju se tjelesnu cjelovitost vrijedi prepirati. Izjava o izazvanom pobačaju iz 1974. koliko ih sada legalno izazvanim pobačajem u Općoj bolnici u Dubrovniku završava fetalnom smrću. to čini jer je dovoljno moćan i dobar da iz samoga zla izvuče neko dobro. prema crtežu Željka Pekovića. samohvala i licemjerje. sigurne kuće za trudnice. koje obuhvaća i „pobačene zametke umrle u majčinoj utrobi u kojoj su i živjeli”. nego u poseban „rajni” ili „anđeoski” grob. str.. nije se usudio izreći pogrdan sud protiv njega. bivša djeca. Treće. 13. u Donjem Čelu (mramor. srpnja 2009. I četvrto. Crkva uči da svaki vjernik uza se ima anđela kao čuvara i pastira da ga vodi u život. Druge kršćanske sredine su nas stigle i prestigle. oni koji promiču život moraju se čuvati pogrda.-1927. ako treba. a ovdje je riječ o milijunima djece kojima ljudi. (kad je donesena Opća deklaracija o ljudskim pravima) do danas. 1). Petnaeste godine izlaženja „Naše Gospe” u ruci držite jubilarni. medicine. 4 Naša Gospa (Dubrovnik). u očekivanju uskrsnuća tijela. stanju u kojem uživaju anđeli i pravednici nakon smrti. da bližnjega opomenem bez oholosti te potičem na dobro. pravnika i znanstvenika čije postupanje ne mogu odobriti. i okružnica Ivana Pavla II. Knjiga je ilustrirana sa šest reprodukcija. Ti Božji glasnici katkad najavljuju začeće (Suci 13. a okružuju svaki ljudski život (Tobija 12. osude i prezira žena i muškaraca. Grafičkim prikazima takve brojidbe nekih država za razdoblje od 1948. primjerice Talijani imaju čitavu mrežu organizacija: Pokret za život. ali ne silom.. No. Duška Violića i Doroti Brajnov. 10-13. 5. 7). Više istraživača smatra da je anđeo na koločepskom zabatu sveti Mihajlo. Zaharija 1. 22 crteža. U svibnju 2009. Predstavljena je u Kneževu dvoru 3. Neuslišan je i poziv ravnatelja Caritasa Dubrovačke biskupije: „Do sada je oko dvadesetak žena odgovoreno od pobačaja. Zbog tog uvjerenja. lipnja i u Zagrebu 3. Prvo. „koji štiti sinove Božjeg naroda” (Daniel 12. saveze udruga Gemma. 12. 23 fotografije i 82 grafikona. u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Batakovini snimio Božo Gjukić 16. br. Cjelovito se donose: Izlaganje Tome Akvinskoga o zapovijedi „Ne ubij” iz 1273. porođaj i babinje te njegu. No... Opisuje kako se nadograđivalo učenje Crkve o početku ljudskoga postojanja. da ih ne bi preuzeli taština. istinitim bez dvoličnosti. i boriti. u Jarama 21. U devetome retku Judine poslanice piše: „Kad se Mihael arkanđeo s đavlom prepirao za tijelo Mojsijevo. Uz uobičajene rubrike. četrdeseti broj. 3/2003. U njoj se obrađuje kršćanski pogled na život prije rođenja. debeo 8 cm). Nakon panoramskog pregleda problematike u predgovoru. (Samo u našemu Gradu tjedno bi se mogla spasiti najmanje tri ljudska života. Pokojno kršteno dijete naziva se „rajno” (dječak „rajnik”.. O crtežu s naslovne stranice Na naslovnici ovoga broja „Naše Gospe” kao i na omotu knjige „Pravo na rođenje u učenju Crkve” prikazan je starohrvatski (ranoromanički) zabat iz XI.). dva su tematska bloka u ovom broju. POLITICI. ZNANOSTI. od djeteta (Matej 18. 22). 10) do umirućeg (Luka 16. lipnja. srpnja. Zabat je nastao i čuva se na Koločepu. da sami ne postanu krvnici čijeg života i dobra glasa i da im bude uslišana pravednikova molitva: ”Učini me. Vjerodostojno tumačenje o kaznenom poimanju pobačaja iz 1988. knjiga vodi čitatelja kroz sustavnu i moralnu teologiju od Poslanice Galaćanima (57. tri bakropisa. odgoj i udomljenje djeci koju roditelji nisu mogli ili htjeli zadržati. 12). u obiteljsku grobnicu. 31). centara za pomoć životu. 23-24. 91. u Mostaru 4. usprkos svim ljudskim pokušajima. Taj svetopisamski redak smjerokaz je i današnjim kršćanima i to u četiri pravca. lipnja. dug 55 cm. djevojčica „rajnica”) jer se drži da je sigurno u raju. uskraćuju rođenje i život. po Kristu) do naputka Dostojanstvo osobe (2008. djeca se nisu ni pokapala s grešnicima. poštovanje prava na rođenje poprište je sukoba dobra i zla. jedan posvećen prvim odjecima knjige „Pravo na rođenje u učenju Crkve”. naputak Dar života iz 1987. 8. nepropadljivih bestjelesnih bića u obredu dječjega sprovoda pridonijelo je pučkom poimanju da preminula djeca postaju anđeli.) Drugo. (Više o njoj na stranici 17-18). kakve u Gradu podno Srđa ne postoje od ukinuća Nahodišta. Zeleni telefon. to jest godišnje očuvati najmanje 151 dječaka i djevojčicu. da dobro činim bez preuzetnosti. za to treba stvoriti neke strukture alternative pobačaju. 52). XV (2009. liječnika. Luka 1. prava. visok 59 cm. od apostola Pavla do pape Benedikta XVI. 173/. Bosni i Hercegovini i u još 55 zemalja koja otkriva zapanjujuće podatke i tendencije. jer je Isus nju odbacio (Matej 26. pet drvoreza.) kao konkretno svjedočanstvo organizirane kršćanske skrbi koje je trudnicama pružalo besplatno utočište. to kompleksno pitanje vjere i ćudoređa (i biologije. ekonomije…). perivoju blaženstva. i odgovori o uklanjanju maternice iz 1993.Uvodnik JUBILARNI BROJ. bojovnik (Otkrivenje 12. SOS život i Crveni telefon. detaljni podatci na osnovi kojih su napravljeni grafikoni nalaze se u knjizi. a ako ga i pusti.). političara.” /Obavijesti Dubrovačke biskupije. Tisućljetno spominjanje Bogu bliskih. Bože moj. nego reče: Spriječio te Gospodin!”. 40 . stoljeća s poprsjem anđela. KNJIGA PRIJEKO POTREBNA CRKVI. Psalam 34. br. U dodatku je povijesni mozaik o dubrovačkom Nahodištu (1432. Job 33. Zbora za učenje vjere na čelu s Franjom Šeperom. a drugi početku Svećeničke godine.” Na zaslovnici Upravo restaurirana slika Gospe od Porata. te budućnosti današnjeg čovječanstva. Radosna vijest života iz 1995. u izdanju Centra za bioetiku Filozofskoteološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu i Nakladničke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica objavljena je knjiga „Pravo na rođenje u učenju Crkve”. Dodana je i statistika poštovanja i kršenja prava na rođenje u Hrvatskoj. program pomoći trudnicama nažalost je u zastoju zbog pomanjkanja odgovarajućeg prostora i stručne osobe za taj posao. savjesti i demografije. ilustrirane su prve recenzije. u konačnici samo Bog može spriječiti neko zlo. riječju i primjerom.

Uz njega su festanjuli Marko Stjepović i Antun Soko. snimio Ivo Marlais Braća Bratstva Presvetog Sakramenta u procesiji Svetoga Vlaha 2009.: Pero Radelj. XV (2009.. Propovijedajući o Vlahu. onda je prva festa bila 972.. mučeniku i liječniku msgr. štititi). snimio Ivo Marlais 5 . 40 Konavočica na Festi 3. Frano Beno i Ivo Jelić. snimio Ivo Marlais Naša Gospa (Dubrovnik). Toma Lučić čita pozdravne brzojave na otvoru Feste 2.. do danas. vodio je nadbiskup Nikola Eterović iz Vatikana. Koliko više to vrijedi za Božju riječ koja liječi dušu? Bratstvo festanjula i Vedran Albrogheti s barjakom svetoga Vlaha na Kandeloru.. riječ koja daje nadu bolesnicima i koja olakšava djelovanje lijekova. Tisuću trideset i osmu festu 3. šibenski i hvarski biskup. biskupu. a tisuću i prva 1972. Bratstvo djeluje pri dubrovačkoj prvostolnici neprekidno od 1550. nadbiskup Nikola Eterović te dubrovački. Festa svetoga Vlaha Ako je sveti Vlaho postao zaštitnik Dubrovnika godine 971. omogućuje dostojanstveno prihvaćanje krhkosti i smrtnosti ljudskog života kad medicina postaje bespomoćna. br. veljače 2009.). što znači da su 2009. snimio Ivo Marlais. Rektor Zborne crkve svetoga Vlaha msgr. Nikola Eterović je istaknuo da je prvi i temeljni lijek svake bolesti lijepa riječ. veljače 2009.Vijesti iz katedralne župe 1038. veljače 2009. Grad i Biskupija po tisuću trideset i osmi put proslavili svoga parca (od latinskoga glagola parcere štedjeti.

Znanstveno izlaganje tog predmeta treba temeljitije hraniti naukom Svetoga pisma. šesti bioetičke. i stilski izraz koji imponira bujicom riječi koje autor obično u kvartetu vješto pronalazi za isti pojam. Obnovljena kršćanska svijest i duhovnost s nepokolebljivim povjerenjem u Boga i Oca Gospodina Isusa Krista ponavlja zajedno s apostolom Pavlom da „sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema budućoj slavi koja se ima očitovati u nama” (Rim 8. U tom ključu Matulić razrađuje metamorfoze crkvene svijesti kao znakove vremena u drugom poglavlju i društvene svijesti u trećem. Tu je okosnica i osovina kulture. Navodim kratak ulomak biskupa Butorca koji mi izgleda kao prethodnica Matulićevoj knjizi.Problem i metamorfoze kulture Kad se uzme u ruke knjiga od 940 stranica. nepomućena ravnoteža između individualizma i komunitarizma” (str. Osjetio je da u našoj teološkoj literaturi itekako nedostaje komentar ovoga važnog saborskog dokumenta upravo zato što ga je bilo teško napraviti. Upustio se hrabro u taj posao i knjiga se može smatrati najboljim komentarom. a napisao je dr. Samo snagom vjere i nade u Isusa Krista vjernik u ovom i ovakvom svijetu u kojemu vlada zaborav i odbacivanje Boga i pomutnja moralne savjesti. 16: “Naročitu pažnju treba posvetiti usavršavanju moralne teologije.) pripadao je skupini najvećih intelektualaca među hrvatskim biskupima i klerom koji je uspješno pratio suvremena gibanja u Crkvi i u svijetu. između pojedinčevih prava i općega dobra. Ona mora nositi pečat njegova bića.). pa kako ju čovjek nazire takva je. a izglasan posljednjega radnog dana Sabora 7. imenskim i pojmovnim kazalom i bilješkama. Poglavlje o položaju kulture u današnjem svijetu iz konstitucije „Gaudium et spes“ nadahnulo ga je u izboru naslova. sedam dijelova i 30 poglavlja. Polazište njegova razmišljanja u području moralne teologije je saborski tekst iz dekreta o odgoju i obrazovanju svećenika „Optatam totius” br. On nije samo sudjelovao na Drugome vatikanskom saboru nego se duboko zanimao za njegove reformne ideje koje je donekle unio u „Problem kulture” inzistirajući na kulturnoj i vjerskoj ideji komunitarizma koju je očito uzeo iz pastoralne konstitucije „Gaudium et spes” o Crkvi u suvremenom svijetu. Četvrti dio odnosi se na metamorfoze znanstvenotehničke svijesti. Matulić je specijalizaciju iz moralne teologije obavio na prestižnom rimskom institutu Alfonziani gdje je nadaleko poznati teolog Bernhard Haering dugi niz godina sa suradnicima nasto6 jao provoditi u djelo saborske smjernice najpoznatijeg dokumenta „Gaudium et spes” za čiju je konačnu redakciju osobno zaslužan. ne možemo očekivati da će razne faze kulturnog razvitka proći mimo nas bez potresa. Iz prebogate baštine Drugoga vatikanskog sabora Matulić uzima punto di riferimento znakove vremena koje je u teologiju i duhovnost ponovno uveo papa Ivan XXIII. a bilješkama se služi u najmanjoj mogućoj mjeri. anomalije se mogu javiti samo kao iznimke. Gledanje na čovjeka daje kulturi intonaciju i smjer. nije neka izraslina izvan čovjeka. U Dubrovniku 26. 5). i to se može vidjeti gotovo na svakoj stranici knjige. 15). Matulić misli potrepljuje Svetim pismom pa i sam naslov ove knjige ima evanđeoski pečat u Isusovim riječima koje su prve potekle iz njegovih usta: „Metanoeite kai pisteute en to euangelio . Objavljena je 1966. Kako su spisi crkvenog učiteljstva vrlo koncizni i mnogima nepoznati Matulić bira kraće citate i na njima gradi postavke. no kasnije je gotovo zaboravljena. s obzirom na njegove godine. veljače 2009. Ako je podloga kulturna djelovanja obilježena pozitivnošću. I baš taj saborski dokument koji je dugo stvaran.Obratite se i vjerujte Evanđelju” (Mk 1. a napose kršćaninu otvara poglede. 18). Nije za samu kulturu svejedno kako se shvaća odnos između auktoriteta i slobode. a baš se time po našem sudu primičemo jezgri pitanja… Jezgra je problema o kulturi problem o čovjeku. svijeta i povijesti. Zato o ispravnu ili neispravnu shvaćanju o kulturi visi i njezin tok. koja nose rasulo. a zatim sklad između čovjeka i okoline.. br. a sedmi i zadnji duhovne svijesti kao znakova vremena. prosinca 1965. U svoje je vrijeme bila ocjenjena vrhunskim djelom i bila je dovoljan razlog da Bogoslovni fakultet u Zagrebu autoru dodijeli počasni doktorat. Pa stoga je kultura u prvom redu afirmacija slobodne ličnosti. Ona je rod njegova duha. naime. U skladu s navedenim saborskim tekstom Matulićeva teologija je kristocentrična i njegova mjerila na moralnom području uvijek su prožeta Kristovim duhom. Stoga se bez straha treba upustiti u čitanje ove knjige koja čovjeku. peti etičke. don Stanko Lasić Naša Gospa (Dubrovnik). pruža savjete. Ona treba rasvijetliti uzvišeni poziv vjernika u Kristu i njihovu obvezu da u ljubavi donesu plod za život svijeta“. 40 . Metamorfoze smjeraju na takvo obraćenje (metanoju). Ono što označava Matulićeve poglede i stavove jest vjernost nauci crkvenog učiteljstva. Matulić je glasnik kršćanske kulture koja je bila i ostala temelj europske i zapadne uljudbe. XV (2009. i u mnogo čemu nedovršen. Ovom je knjigom potvrdio da je sretna pojava na hrvatskom teološkom i općedruštvenom obzorju. sličnoga naslova. poslužio je Matuliću kao okvir za knjigu. jer je iz njega proistekla. „Problem kulture“. Knjiga zagovara zauzeto nastojanje oko nužnih metamorfoza kršćanske svijesti i duhovnosti. tek zadobiva prave obrise i mjere. može postati donositelj istinskoga svjetla koje pro-svjetljuje svakog čovjeka i širitelj kršćanskog optimizma koji se korijeni u samom Bogu kao jedinom gospodaru života i smrti. a stilski i sadržajno gotovo proročki najavljuje probleme koje će Matulić opširno temetizirati u svojoj knjizi: „Kultura. a divljenje što je na jednom mjestu složeno golemo gradivo i sve to zaodjenuto u teološki govor koji razumije i akademski obrazovan čovjek i običan vjernik. između pojedinčeve slobode i društvene zajednice. sklad između čovjeka i svijeta. osobito onog papinskog. Tonči Matulić ovom knjigom razvija koncilska i pokoncilska stajališta o kulturi i njezinoj ulozi u suvremenom svijetu i posebno u Crkvi. nego. a mi mu poželimo da još dugo traje. koja nije samo bljesnula. Biskup Butorac (1888. na takav preobražaj uma i srca. Pavao Butorac. čitatelj u isto vrijeme proživljava i strepnju i divljenje. Strepnju hoće li ustrajati do kraja u čitanju. dubrovački biskup. nudi odgovore na važna pitanja koja ulaze u područje suvremene kulture i civilizacije. Ako se za podlogu kulturna djelova-nja uzmu načela. Prvi pogled na knjigu podsjetio me na jednu drugu. Ako je biskup Pavao Butorac bio dobra poveznica između predkoncilke i koncilske misli o kulturi. Iako je knjiga znanstveno djelo. Matulić radi lakšeg čitanja i razumijevanja biblijske navode i misli uglavnom stavlja uz sami tekst. Prvi dio knjige govori o toj kategoriji i njezinoj važnosti za život Crkve i društva.-1966.

Admirata Lučić srdačno dočekala i upoznala sa zajednicom. snimio Božo Gjukić 19. 40 . Petar Perić.). Mirko Majdančić počastio je hodočasnike u samostanskom podrumu. veljače 2009. koji je dio tropleta bosanskih franjevačkih zajednica koje su preživjele turska osvajanja i rušenja i u kojem se čuvaju najdragocjenije isprave višestoljetnog martirologija tog dijela Bosne i neprekinutoga katoličkog i hrvatskog identiteta. Samostan djeluje monumentalno na uzvisini koja upućuje na činjenicu da je narod i u prošlosti i u sadašnjosti s ponosom gledao i gleda na svoje duhovne pastire i crkve. snimio Božo Gjukić Velika srijeda Nakon mise posvete ulja u Stolnoj crkvi Gospe Velike 8. Suradnja s mjesnim vlastima i međunacionalni odnosi su dobri. Gonzagu Periš koja je bila ostala u okupiranom Cavtatu i ravnateljicu zborova (regens chori) Stolne crkve prof. Robert Hausvička. Istoga smo dana pohodili drugi čuveni franjevački samostan. Marija Šikića. upoznao ih sa stanjem u župi istaknuvši optimizam unatoč činjenici da je župa s tisuću župljana prije rata devedesetih godina spala na stotinjak katolika. franjevca dr.59. Sljedeća postaja bio je starodrevni franjevački samostan u Kreševu s kojim je Dubrovnik povijesno povezan ne samo trgovačkim nego i kulturološkim vezama i ispravama koje se čuvaju kako u Državnom arhivu u Dubrovniku tako i u bogato opremljenom samostanskom muzeju koji je prava riznica kulturne katoličke i franjevačke duhovne baštine. Fr. XV (2009. dubrovački biskup dr. nakon ugodnog noćenja u hotelu Tisa u Busovači kratko smo posjetili Obiteljski centar za osobe s posebnim potrebama Sveti Rafael sestara Služavki Malog Isusa u Vitezu u kojem nas je s. Don Slavko i don Stanko su se prihvatili metle i lopate da očiste prilaz Katedrali. Ivo Vidojević stariji i Ivo Vidojević mlađi. Dubrovčani hodočastili na grob Petra Barbarića u Travnik U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. prostrana i moderno opremljena. povela kroz grad do župne crkve gdje nas je župnik fr. hodočastili su u Travnik na grob sluge Božjeg Petra Barbarića. imenovao svojim kapelanima (monsignorima) don Mirka Maslaća i don Antu Markovića te odličjem svetoga križa za Crkvu i Prvosvećenika (pro Ecclesia et Pontifice) odlikovao pučkog misionara dominikanca Draga Kolimbatovića. Andrije pod vodstvom župnika don Joza Njavra i don Stanka Lasića za prvosvibanjske blagdane 2009. Nova župna kuća. Tako su „učenici” bili: Nikola Beusan. iznenadio je Dubrovčane nespremne na snijeg. veljače 2009. u 7. Želimir Puljić oprao je noge dvanaestorici istaknutih vjernika iz različitih dubrovačkih župa. Gvardijan fr. tijekom mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak 9. Marko Stjepović.. II. a oni su odozgor ne samo vidjeli svoj narod nego trajno silazili k njemu i ta uspinjanja i silaženja bili su i ostali integralni dio kršćanskog svjetonazora. Drugoga dana. Jozo Lovrić. Margitu Cetinić (više na str 12). 2009. Program je obuhvatio pohod župi Jablanica u Hercegovini gdje je hodočasnike dočekao i pozdravio župnik don Ivan Zovko. Mario Ivušić. travnja 2009. treći apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari uručio je isprave kojima je Sveti Otac Benedikt XVI. Ivica Korčanin proveo nas je kroz crkvu i muzej. Mile Pavlović. Prijeko se zabijelilo od snijega. Zoran Livančić dočekao i upoznao 7 Veliki četvrtak U spomen na Isusovo pranje nogu apostolima. Juraj Mazarekić. redovnicu Kćeri milosrđa s. Mješoviti katedralni zbor iz Dubrovnika i članovi katedralne župe Gospe Velike i župe sv. Naša Gospa (Dubrovnik). znakovito najavljuje bolju budućnost ove malobrojne katoličke zajednice. br. Doznali smo da su Dubrovčani njegovi česti gosti. u Fojnici. Skalini Zborne crkve svetoga Vlaha okovani ledom 19. Mario Rajčević. Igor Đanić. travnja 2009.Grad u snijegu Četvrtak 19.

objavljen je drugi godišnjak Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića. bio je dovoljan da se srede toliki lijepi dojmovi koji će za sve sudionike biti i nezaboravni. Antun i Vlaho. te se pripremili kao mali mravi uz svog predvodnika.s najvećom župom u Bosni. Nedjelja. Ganuto je pripovijedao i o ratnim stradanjima toga kraja. Katolički školski centar sada pohađa tisuću đaka. a Collegium Rhacusinum bio je škola i 1684. Molim ti se i obraćam svaki dan i poručujem. odgojni centri. Ponos i pogled prema mojim najmilijim. Čašćenje. naša prva sveta pričest. Hvala im svima od srca što su uveličali moj veliki dan. S ponosom je govorio o ljudima Lašvanske doline koji su marljivi. u kojoj lik sluge Božjega Petra Barbarića zauzima prvo mjesto. jer su mi loknice u kosi i bijeli cvjetići davali andioski izgled. Ravnatelj Katoličkoga školskog centra „Petar Barbarić“ vlč. Učili smo molitve. III. Treba se nadati da će centar rasti brojčano.). Ostala sam s dragim Isusom. a koji djeluje na području gradske župe. Prolazeći glavnom ulicom najednom se pogled zaustavlja na velebnoj zgradi Travničkoga sjemeništa koje je graničnik između dva vremenska razdoblja. Eto izgleda. hvala ti što si mi ušao u život. Sad i ja s ponosom mogu reći: Bože. obrazovno i duhovno. zaslugama otaca isusovaca. Na izlasku se osjeti topli lahor Božjeg prolaza i miris uskrsne pobjede dobra nad zlom. Primili smo presveti Sakrament. br. samostan i spomen sobu potresnih slika ratnih stradanja prve polo-vice devedesetih godina u kojima se svaki posjetitelj osjeća sudionikom križnoga puta ranjenika. pljesak i poljupce. don Stanko Lasić Prva sveta pričest –moj veliki dan Došao je i taj dugo očekivani dan. Bilo je i suza. 8 . Franjevačka ljubav ponovno je posvjedočena u ratnoj bolnici u Novoj Biloj u kojoj smo doživjeli veličinu kršćanske ljubavi s kojom se trajno ponose franjevci i svi ljudi dobre volje. jer nam je druženje uz vjeronauk i nedjeljne mise pričinjalo veliku radost i unutarnji mir. Ja sam se i osjećala kao andio.-1806. uspjeli smo zajedno. upravne zgrade. osobito liječnici bez granica.a Osnovne škole Marina Getaldića Godišnjak klasične gimnazije U svibnju 2009. ali naravno radosnica. a najdraži čestitari su mi bili moji rođaci. sakralni spomenici. jedinog humanističkog liceja u našoj Biskupiji i Županiji. 40 Dubrovački hodočasnici u Novoj Bili 2. umirućih i pomoćnog osoblja znanih i neznanih Šimuna Cirenaca i Veronika. Sve je proteklo u najboljem redu. dug sedam sati. o gradnji sjemenišne zgrade i njezinoj odgojnoj ulozi. Franjevac Marko Ketić proveo nas je kroz crkvu. Posljednja postaja dubrovačkog pohoda Bosni bio je Travnik. prvi dojmovi i međusobne čestitke.. Alojzija sažeto je prikazao povijest katoličke zajednice koja je od predratnih šest tisuća pala na dvije tisuće katolika. darove od don Stanka. da iskažu divljenje tom plemenitom narodu i da zahvale za tolika duhovna zvanja koja su im došla iz tih krajeva i posvjedoče poštovanje i kršćansku solidarnost onima koji svake godine hodočaste u Dubrovnik svetom Vlahu na njegov blagdan. svibnja 2009. pjevali uz tamburice i našeg dragog dunda Igora. Cijelu smo godinu bili s Bogom više nego što smo i sami zapazili. Jedva sam dočekala da se spremim i krenem u župni ured odakle smo zajedno trebali krenuti u povorku bijelih anđela u Katedralu. dan koji smo svi čekali sa strepnjom i ushićenjem. neumornog don Stanka. Jutro je bilo kao prava Božja zahvala našem trudu. plavetnilom neba i bezgraničnom ljubavlju naših bližnjih. Marijan Pejić u sjemenišnoj crkvi sv. plemeniti i napredni što se vidi i po kućama i okućnicama koje su europski građene i uređene. pomogao mi da budem još veća vjernica. Naša Gospa (Dubrovnik). Svaki pohod Bosni za Dubrovčane je prilika da pođu stopama svojih predaka. ali čim sam nogom zakoračila u svetu kuću sve je nestalo. okupano suncem. a širinom građevine i okoliša pokazuje se kao otvorena vrata novom vremenu koje i danas traje. glas mi je podrhtavao u očekivanju recita-cije. svi su bili ushićeni i zadovoljni. turskoga i austrijskog. 24. naučili puno iz tuđih dobrih djela. zanatske radionice i brojni ugostiteljski objekti. Povratak u Dubrovnik. U srcu mi je gorio plamen. Klasična gimnazija u toj zgradi postoji od 1948. mali razdragani blizanci. grad koji prvim prizorima na ulazu otkriva srednjovjekovnu dušu u kojoj dominiraju obrambene utvrde. Trebala mu je velika snaga i bistra glava da kako kažu ukrotiti dvadeset i šest malih nestašnih glavica. a vrućina koja je vladala još je bila pojačana emocijama svih nazočnih. svibnja 2009. I nedjeljni objed imao je posebnu čar. uske ulice. XV (2009. Misa u crkvi i molitva na grobu Petra Barbarića bili su u znaku uzrečice da konac djelo krasi. ne ćeš biti razočaran što si mi dao svoj blagoslov! Ana Prebisalić. male trgovine.

Luka Simović. Toni Depolo. Maris Čejović. Ivona Matić. a o knjizi su govorili dr. 2009. Tomislav Uršić. Ivo Mlačić. Naša Gospa (Dubrovnik). Jelena Perišić. Domagoj Miličević. Ivan Mustać. Susret s knjigom o pravu na rođenje Knjiga don Stanka Lasića Pravo na rođenje u učenju Crkve po prvi je put javnosti predstavljena u prepunom Kneževu dvoru u Dubrovniku u srijedu 3. Luka Pleša. Maris Laptalo. hrvatskim je jezikom pozdravio potvrđenike Gradske župe Gospe Velike u Dubrovniku: „Od srca pozdravljam sve hrvatske hodočasnike. Danijela Bačić. dr. VI. Sandra Sekulić. lipnja 2009. duhovnu oazu i prostor za posebni apostolat dubrovačke katedralne župe. programu sudjelovali su Katedralni madrigalisti. Eli Hausvička. Jelena Siništaj. Dvor je bio pun. Niko Batinić. stonski dekan don Vojislav Vlašić blagoslovio je 2. Iva Srhoj. Vicko Kisić. Ivana Đanović. Tomo Vukšić. Sakrament svete potvrde u Stolnoj crkvi Gospe Velike u Dubrovniku 31. Darko Stević-Ogresta. Lucija Ogresta. msgr. Zvonimir Mihaljević. 40 9 . lipnja 2009. Antonio Đanović. Jelena Moretić. Toma Lučić i don Stanko Lasić. Gospin dom u Grgurićima pokraj Slanoga. a osobito krizmanike katedralne župe iz Dubrovnika! Preporučite Presvetom Srcu Isusovu svoj život i vaše obitelji kako bi rasli u Njegovoj ljubavi. Dubravka Mirošević. (skupna fotografija na stranici 67) Papa pozdravio katedralne krizmanike Na općoj audijenciji u srijedu 17. Mara Rimac. Nika Čupić. Romana Dedović. primilo je 40 mladih kršćana (abecedom prezimena): Iva Aerlić. U glazbenom Papa pozdravlja Dubrovčane 17. Hvaljen Isus i Marija!” Te su Papine riječi izazvale veliko oduševljenje tridesetak mladih i njihova župnika. Mladi Dubrovčani došli su vrlo rano u Vatikan i zauzeli prve redove na audijenciji tako da su Papu vidjeli izbliza i pri prolazu ga srdačno pozdravili kličući „Dubrovnik – Hrvatska!” vijoreći hrvatski stijeg. Mihaela Vukojević i Kristina Vidović. Ana Sentović. Tea Raguž. Ozana Masnec.). Mara Tošić.Krizmanici 2009. Zrinka Ivanković. Srđ Katić. na Trgu svetoga Petra u Vatikanu Sveti Otac Benedikt XVI. Vlaho Sabljić. br. svibnja 2009. fr. lipnja 2009. Blagoslov Gospina doma u Grgurićima U nazočnosti desetak braće svećenika. Vlaho Banović. Akademski zbor Pro musica iz Mostara i Ani Stjepanović na violončelu. Stipe Nosić i mr. Ivana Šteta. XV (2009. Josip Bošković.

Ivana Merza“ u kojem su sudjelovali na svetoj misi koju je predvodio upravitelj o. IV. don Stanko Lasić Misa za Domovinu 2009. koji je ovdje bio nadbiskup. Petra te grob Sluge Božjega Ivana Pavla II. Istog dana uslijedio je pohod katakombama u kojima je hrvatski salezijanac don Mate Tomas mladima zanosno tumačio povijest Crkve prvih stoljeća i ulogu kršćanskih mučenika te bazilici Svetoga Pavla izvan zidina koja monumentalnošću i ljepotom ostavlja veličanstven dojam na posjetitelje. Panteon. rimski Forum. prihvativši i odobrivši korištenje slavenskog jezika u liturgiji. bez ikakvih preinaka. što stoji ponosan na svoju povijest i na svoju baštinu slobode. jer iziskuje iznalaženje izraza koji su prikladni da se. Petra u okovima s Michelangelovim Mojsijem i medaljonom s poprsjem Juliju Kloviću. 40 Dubrovčani u dvorištu Bazilike Svetoga Pavla izvan zidina 10 . Euharistija za domovinu ponajprije je zahvalna molitva za sve koji su ostvarili hrvatski san a više ih nema među živima kao i za nas žive koji nastavljamo graditi slobodnu i suverenu državu Hrvatsku. koji je od danas i moj grad. VI. Dan državnosti Republike Hrvatske ove godine slavimo s novim gradonačelnikom i županom dr. Nikolom Dobroslavićem. naše znanje i sposobnosti nego nam je potrebna i pomoć i nadahnuće odozgor od Onoga od kojega dolazi svaki dobar dar. Jeronima u kojoj počiva nekoliko znamenitih Dubrovčana. molitva na njegovu grobu zadobiva na pouzdanju i pobožnosti. Sveta su braća ostavila značajno svjedočanstvo u tome pogledu. najpoznatije fontane i trgove te Hrvatski zavod i crkvu sv. XV (2009.: „Sjećajući se mojega predhodnika Pija IV. 2003.-1478. i svu hrvatsku zemlju. U druga dva dana Dubrovčani su pohodili Lateransku baziliku s krstionicom i Svetom skalom. br. Oltar domovine. neovisnosti. Trg i baziliku sv. s radošću dođoh u ovaj stari i slavni grad Dubrovnik.. u koje Crkva i dan danas gleda kako bi u njemu našla nadahnuće i smjerokaz.Govoreći o svetoj braći Ćirilu i Metodiju. do 17.”). crkvu Sv. što se je nagomilala tijekom minulih stoljeća. i one na vratima Vijećnice u Kneževu dvoru: ‘Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničko dobro’.).: „Neka Bog blagoslovi Dubrovnik. Dan državnosti već u nazivu krije univerzalne vrijednosti slobode. o dvijetisućitoj obljetnicu rođenja Apostola naroda. To pretpostavlja vrlo zahtijevan rad na ‘prevođenju’. Dubrovčani su najprije pohodili Dom hrvatskih hodočasnika „Bl. uz Božju pomoć i pomoć vašega Parca. godine primio papa Hadrijan II. Kolosej. Benedikt XVI. bogatstvo i smrt svojih neprijatelja nego pronicavo srce da može Naša Gospa (Dubrovnik). je rekao: „U Rimu ih je 867. mudro ih ostvariti i krvlju obraniti. i dalje. suverenosti. baziliku Svete Marije Velike. svetoga Vlaha. koji je naslutio da bi slavenski narodi mogli odigrati ulogu mosta i tako pridonijeti očuvanju jedinstva među kršćanima jednog i drugog dijela Rimskog carstva. Ćiril i Metodije bili su uvjereni da pojedini narodi ne mogu držati da su u punini primili Objavu sve dok je nisu čuli na vlastitoj jeziku i čitali iz knjiga pisanih njihovim pismom. Božidar Nagy koji je iznio kratku povijest doma i njegovu ulogu i važnost za hrvatske hodočasnike i počastio sve doručkom. bude najdragocjenije blago puka ove zemlje. o čemu svjedoče u kamen upisane riječi nad vratima tvrđave svetoga Lovrijenca: ‘Sloboda se ne prodaje ni za sve blago svijeta’. On je bez imalo oklijevanja odobrio misiju dvojice braće u Velikoj Moravskoj. za pohod Dubrovniku (6. U Godini svetoga Pavla. U Vatikanu su posjetili Vatikanske muzeje sa Sikstinskom kapelom.”) i prihvaćanje počasnog građanstva (29. na kojem su obavili zahvalnu molitvu za Papino zauzimanje za Grad tijekom rata.). Slavenski apostoli predstavljaju klasični primjer onoga za što se danas koristi naziv ‘inkulturacija’: svaki narod mora ucijepiti u svoju kulturu objavljenu poruku i izraziti njezinu spasenjsku istinu vlastitim jezikom. Poput kralja Salomona koji je na početku svoje odgovorne službe molio od Boga ne dug život. bogatstvo objavljene Riječi izloži na nov način. Osjećamo da pred tim velikim ciljem nije dostatna naša dobra volja. lipnja. pravde i promaknuća zajedničkoga dobra. Dugo putovanje i nesnosna vrućina doživljeni su kao žrtva koja upotpunjuje veličinu hodočašća i množinu dojmova koje pruža Vječni Grad i koji se pamte cijeli život. Androm Vlahušićem i prof. Želja mi je da baština ljudskih i kršćanskim vrijednosti. 2004.” Hodočašće u Rim trajalo je pet dana. od 13. Kapitolij s crkvom Svete Marije „Nebeski žrtvenik“ i grobom bosanske kraljice blažene Katarine Kotromanić (1424. Čestitam im na povjerenju birača koje su dobili i želim dobar i uspješan početak časne i odgovorne službe na dobro Grada i Županije. mira i blagostanja državne zajednice za koje je u našem konkretnom slučaju trebalo stoljećima čeznuti. Sveta misa na Dan državnosti i na druge državne blagdane postaje izvrsna prilika da se svi bez obzira na razlike koje nas dijele osjetimo na jednom mjestu jednakima i složnima i okrenutima k jednom jedinom cilju: zajedničkom dobru i boljoj budućnosti.

Ma zna on to. gondola. Drugi krivi oblik razboritosti je lukavost tj. Suprotno tome mlade valja pripremati za kušnje slobode i novosti modernog doba a ne nuditi im ponavljanja i potrošene odgovore iz predmodernog vremena. Hvala. Enzo čeka za obilazak svetišta blaženog Jakova u Bitettu. električnih autića. lavovi spavali u dubokoj hladovini. 40 zaigrali na karata. Krist je oglašenik. A prorok je uvijek okrenut prema budućnosti. Sretna je i znakovita okolnost da se dan prije blagdana hrvatske državnosti slavi sveti Ivan Krstitelj. Dva su sata prošla. i tome je došao kraj. nego su im se čak uvjeti svjedočenja osjetno poboljšali: žive u dobrovoljnoj skromnosti prve Crkve. roditelji slikavaju. On je sam u duboku poklonu pred njim. Namještamo se pred bazilikom i pokazujemo zubiće. razigranom dječicom. uz naravno. Krist je onaj koji treba da nastupi. nevezani su na vlast i svjetovnu moć. Prekrasna građevina. Naš postupak prema drugim ljudima treba biti prožet razboritošću. Rumenih lica. od vožnje u carstvu majmuna babuna. Postoje i krivi oblici razboritosti kao što je razboritost tijela kojom se angažira za tjelesna i ovozemna dobra zapostavljajući duhovna i vječna odbra. lipnja 2009. pozdravljali svaki na svoj način. U tom slučaju zlo može poprimiti velike razmjere. Umijemo li drugima predočiti Isusa Krista. a svoj napredak grad duguje razboritosti vladara” (Sir 10. vodenih tobogana. A zamislite kako to izgleda s nama. Budi nas miris našeg mora. majmuni. Ako poglavar nije urešen upravničkom razboritošću. On pretkazuje Isusa. Od silnog uzbuđenja i brbljanja nismo ni bili svjesni kako smo se našli u brodskom salonu. Samo da ste vidjeli te ljepote svodova i oltare. U Stolnoj crkvi Gospe Velike u Dubrovniku 24. A i stvarno je bio. Pronicavo srce u biblijskom smislu znači razboritost koja nije važna samo za vlastiti život i djelovanje već i za odnos prema drugim ljudima. medvjedi su se zaljubljeno gledali.suditi svom narodu. ispriku kako nas sutra čeka naporan dan. paljenje svijeća i neizostavni suveniri. Ana Prebisalić 11 . don Stanko. Zato ih ljudi sve više počinju poštivati i cijeniti. u obilazak zvjerinjaka (zoološkog safarija) i luna parka. Kupila sam darove za svoje bližnje i prijatelje.. unatoč vrućinama. smirenog srca i s ponosom ostavljamo Bari iza sebe. doviđenja. Tko zna koliko bi potrajalo. Mirisi talijanske kuhinje ulaze nam pod nozdrve. Žirafe dugih crnih jezika jedva su dočekala naše slane štapiće. Pričati im o sretnoj i idiličnoj prošlosti malo vrijedi jer je oni nikada ne će dočekati. i te kako. nosorozi i ostala svita. br. Do tada. I eto. pune mirisavih ruža. razlikovati dobro od zla pa je zaslužio da mu Bog podari mudro i razumno srce kakvo nije imao nitko prije njega. don Stanko Lasić Preko mora do Barija Kako svake godine. Krenulo je zajedničko druženje nas djece i roditelja. u nadi da će se ovakva druženja i izleti nastaviti i ubuduće. mjesec prkosno drži glavu visoko. i potrebna baš takva životna mudrost kojom će se nadahnjivati oni kojima je narod dao povjerenje na demokratskim izborima tako i drugi koji će im biti suradnici i pomoćnici. tako i ove. da bi ipak na kraju mi Naša Gospa (Dubrovnik). Predviđeno vrijeme za kupovinu bilo je dovoljno jedino da svi naši roditelji nabave željno čekani „pravi” parmezan. To vrijedi ne samo za civilne nego i za crkvene predvodnike. na divnom izletu i želji da nam ispunite dano obećanje. jedino stalno upozoravaju don Stanka da se nasmije. Vjerodostojni su svjedoci Kristove ljubavi. Ništa nam nije teško padalo. lunapark. I društvo i Crkva danas imaju veliku odgovornost za odgoj mladih vjernika koji će živjeti u ovom promijenjenom svijetu.). Evangelizacija polazi uvijek od dolje polako i bez povrede tuđe slobode s učincima koji se još ne vide ali sigurno nadolaze. ali nema predaha. skupljaju se u male zajednice molitve i dobrote. upotrebljavanje skrivenih putova ili načina da se dođe do cilja. Što sve nismo provali. sami puni duboka poštovanja prema njegovoj jedinstvenoj osobi? Ivan je jer od rođenih od žene ne usta veći prorok (Mt 11. Vama i našoj teti Lili. Ta on je samo glas. kreće se prema Fasanu. najviše sličice svetoga Nikole. Nestrpljenje raste. Voda se pila u potocima. Krenuli smo od bazilike Svetog Nikole u samom Bariju. ali nipošto ne stupa u prvi plan. kuće vjetrova.. jer ne bi izdržali vrućinu paklenog asfalta i temperature koje su u jednom trenutku po riječima našeg šofera prelazile 40 stupnjeva Celzija. XV (2009. redovito zla cilja. Padala je večer kad smo se ukrcavali na putnički brod Marko Polo u Gruškoj luci. mjestu udaljenom nekih 45 minuta od Barija. Naša braća kršćani u zapadnjačkom društvu nisu iščeznuli ili prestali vjerovati. A Ivan je u punini posjedovao drugu važnu kršćansku krepost poniznosti. don Stanko je odlučio odvesti prvopričesnike na putovanje u Italiju. On je samo preteča. tiha molitva. posebno poglavara prema podložnicima. 11). 3). Evo i brod nas čeka. I gle veselja. Hvala dragom Bogu da smo imali klimatizirani autobus i snalažljivog šofera Enza. svjetlost grada i puno srce. slonovi. da nas roditelji nisu poslali na spavanje. Još jedna divna zgrada i uživanje. „Nerazborit kralj upropašćuje svoj narod. onda je to veliko zlo za zajednicu kojoj je na čelu. Na palubi lagano pirka vjetrić. a nojevi. a mi lagano tonemo u san. a manje odbacivati ili ih se bojati. Isusom koji ju jedini Spasitelj svijeta. Krećemo pješice sporednim uličicama do katedrale.

okupiti i zadržati mlade u zboru? Sve ovisi o obiteljima. kako stignete sve to posložiti i uskladiti? Kad je sklad i blagoslov u obitelji onda se sve može. Imamo godišnje tradicionalne koncerte o Svetome Vlahu. Kristu Kralju i Božiću. opuštanje i duhovno zajedništvo. Pjevamo na misi prigodom državnih blagdana i u drugim prigodama tako da nema predaha. Velikoj Gospi. Oni koji u zboru nađu svoje društvo i osjete da su prihvaćeni ostaju i uče od starijih i tako malo pomalo postanu stalni članovi. u Velikom tjednu. postoji dobra jezgra koja svojim radom. Jordana Kuničića. Sva naša djeca koja pjevaju u zboru ne bi to činila kad ne bi vidjela da nas to čini sretnima i zadovoljnima. molitva i sveta misa su izvori naše tjelesne i duševne snage i to je odgovor na pitanje otkud nam tolika radna energija. orguljašicu. Iva Pervana da bi od 1977. ožujka 2009. S obzirom na opseg Vaših poslova u školi. Odličje joj je uručio apostolski nuncij Mario Roberto Cassari u našoj Katedrali 8. recite nešto o sebi našim čitateljima! Rođena sam u Budimpešti 14. i mlađima. maestra Miha Demovića. i među starijima. nakon čega sam dobila mjesto nastavnika u Glazbenoj školi u Dubrovniku i ostala sve do sada kao predavač svih teoretskih predmeta i kao repetitor pjevačima. godine osnovala mladi zbor „Katedralni madrigalisti“ koji djeluju kao dio zbora i nastupaju svake nedjelje na župnoj (nekad pontifikalnoj) misi u 10 sati u Katedrali. 40 . Mladima je uslijed novog načina večernjeg izlaženja teže ustati rano i pjevati na dnevnoj nedjeljnoj misi. Čestitamo Vam ovo časno odličje i želimo da istim žarom i jednakim uspjehom nastavite raditi na slavu Božju i na dobro naše katedralne župe. Bila sam mlada i željela sam što više mladih uključiti u zbor. pjevanje traži velike žrtve i odricanja a u obiteljima se sve manje njeguju te vrline. Nekad sam na koncertima imala po trideset obitelji koje su dolazile slušati svoju djecu. U Katedralnom pjevačkom zboru počela sam s majkom pjevati s osam godina. XV (2009. 12 Kako uspijevate zainteresirati. Uvečer se dogovaramo o našim sutrašnjim poslovima. Muzičku akademiju završila sam u Zagrebu 1970. Sreća je što predajem u Glazbenoj školi pa pratim mlade i uspijevam neke od njih privući u naš zbor. K tome. Gdje god dođemo osjetimo da smo učinili nešto dobro i vratimo se zadovoljni.. ozbiljnošću i otvorenošću stvara i čuva pozitivno ozračje. sestru Mercedes. U zboru. Cijela obitelj rado pjeva jer nas to duhovno povezuje i obogaćuje. odijeljeno za jedne i druge. a sada toga više nema. Program obuhvaća više od tisuću raznih glazbenih brojeva. preselila u Dubrovnik gdje sam završila osnovnu i srednju školu. zboru i u obitelji. profesoricu Margit Cetinić odličjem Svetoga križa za Crkvu i Papu (pro Ecclesia et Pontifice). fr. odlikovao je 16.Razgovor ugodni Regens chori profesorica Margit Cetinić Njegova Svetost Benedikt XVI. Ostali dio zbora nastupa zajedno s mladima na velike blagdane i u svečanim prigodama i koncertima. pjevačicu i zanesenu glazbenu pedagoginju: Iako Vas u Gradu svi poznaju. snimio Ivo Marlais Naša Gospa (Dubrovnik). Nakon više od četrdeset godina vrlo uspješnog rada sa zborom kakvi su Vaši dojmovi? Na početku sam imala već formiran zbor u kojem je bilo puno vrsnih pjevača i puno žara i radnog elana. travnja 2009. Tim povodom pitali smo našu dirigenticu. a kad je umro voditelj zbora Toni Đivanović učila sam uz voditelje dr. Često gostujemo i hodočastimo po našoj Županiji. Vjera. Imamo dvaput godišnje duhovne obnove u katedralnoj kući u Grgurićima gdje se osjećamo kao doma. rujna 1947. diljem domovine i svijeta. br. Vježbe održavam dva puta tjedno. odakle sam već 1948. Nastupi izvan Dubrovnika prilika su za druženje. Grada i Biskupije! Pjevački zbor pod ravnanjem prof. veselje. a to nije išlo lako pa sam 1979. dugogodišnju voditeljicu Katedralnog pjevačkog zbora u Dubrovniku. Opuštamo se jedino kupanjem na Lokrumu.). Margit Cetinić na Svetoga Vlaha 2009. i službeno na molbu biskupa Severina Perneka preuzela vođenje našeg zbora.

zbunjeno čudeći se pitanju. gube svoju moć. Neshvatljiva je istina da 95% odraslih ispitanika ne zna odgovoriti na postavljeno pitanje. Jedan od razloga krije se u činjenici da je taj Dan slavNaša Gospa (Dubrovnik). a škola je mjesto u kojem se trudom i ljubavlju obrazuju i odgajaju ambasadori budućnosti. S njom se savršeno sljubljuje opjevana i životno nezamjenjiva stamenitost riječi ljubiti. U tom značenju školu. Danima se razgovaralo o Domovini. kao i odrasli. a ako ga probude i u Vama. a to ne bi bilo dobro.“. br. I bilo je svečano. lipnja snažniji i važniji nadnevak jer ga ni struka nije takvim opisala. da bismo shvatili značenje raskošne moći riječi Domovina i domoljublje. Veličanstveni su izljevi ljubavi prema slobodi i neovisnosti u spomenutim prostorima. Da bi bio uočen u svim kalendarima svijeta naglašava se izražajnom bojom. kolovoza 1897. lipnja Dan državnosti i koju veličinu u sebi nosi taj dan. već onima koji su zaduženi poticati i njegovati domoljublje u svim žiteljima Lijepe Naše. Dan državnosti slavili smo potkraj svibnja (nadnevak pronađite sami – neka to bude plodan poticaj). Nije fraza i nije demagogija da su djeca naša jedina sutrašnjost. neki pozitivni nemir. Nažalost. Nitko nam je nije poklonio. vaša je zadaća da im pokažete pravi put i pomognete im da se ne izgube u europskim raspućima izjednačavanja svih sa svima. Domoljublje mora postati jednako vrijedna nastavna jedinica u odgojno obrazovnom procesu Vrijeme je da se trgnemo kako ne bismo i mi. lipnja u novijoj hrvatskoj povijesti). kako će znati oni koji dolaze. U kratkom vremenu. (objavljena pjesma Moj dom): „I sve što po njoj gazi. a u čast kome i čemu ne znaju. Odgovorni. ali ona nikako ne znači da smijemo zaboraviti koliko je moćna baš ta naša različitost.domoljublje. jer život potvrđuje da u važnim odlukama slučajnosti nema. Stjegovi i položeni vijenci znak su poštovanja. često me dovodi u retoričku dvoumnost – jesmo li baš svi svjesni ostvarenog Gundulićevog i Kranjčevićevog sna. tek u grud sam je skrio“ (Moj dom). XV (2009. Svi mi svjedoci smo ostvarenja Kranjčevićevog sna:“ Ja domovinu imam“ (Moj dom). U tom suglasju snage i čuvstva rađaju novotvorenicu domoljublje. naša svetost. 40 ljen i u našim školama. Amerika slavi svoj Dan nezavisnosti. Ne mogu i ne ću (koristim riječ ne ću u njezinu uljuđenom značenju istinitosti) prihvatiti „objašnjenje“ kako je 25. plaši.). Različitost je bogatstvo. nadali se i vjerovali ne treba posebno o tome pripovijedati. Ime mu je Dan državnosti. moj je dom!“ Mirjana Kaznačić 13 . Može nam se dogoditi da pokleknemo već na samom pragu. a nepobitna je činjenica da su oni manje krvi i patnje podnijeli ostvarujući svoje snove o slobodi. i u ovom slučaju mogli bismo puno toga naučiti od njih. zabrinjava kada djeca i mladež reagiraju na isti način. ali i Kranjčevićevog gotovo kafkijanskog poistovjećivanja majka . A spoznaja da oni koji su živjeli i patili devedesete ne znaju ništa o tom Danu. ponosno.Odgoj Domoljublje u školi Jedna od najljepših i po značenju jedna od najsnažnijih riječi u materinskom nam jeziku jest imenica domovina. Mi smo patili kroz stoljeća. Njen rug je i moj rug. vi zvijezde udivljene. U lirskom. po mojem srcu pleše. Nama. Ipak. lipnja. Djeca su značenje tog dana nosila sa sobom u svoj dom i iz doma ga opet vraćala u školu. Vrijeme je da iz matrijarhalizacije Domovine („Jer takve oči ima moja „mama“ – Matoš. Smeta spoznaja da svi govoreći o tom danu spominju samo da je neradni. koji smo devedesetih godina dvadesetog stoljeća Domovini rekli da. Da me se ne shvati krivo. Djeca su savršen i najiskreniji ambasadori Domovine. gledajte ju divnu. Moja razmišljanja pozitivan su nemir. onda će on postati plodan nemir pa ćemo svi skupa moći zaoriti stihove pjesnika – proroka. jadikovali: „Ja domovinu imam. Najviše me. ali i na američku moć demokracije. i zašto. djecu i mladež ne smijemo zaobići jer će nam se naći sama na teškim raspućima budućnosti. nakon našeg Dana državnosti. Ranije. kao učitelja života. i potom do ostvarenja tog da patili. Ako ona ne znaju da je 25. i da nije slučajno. Kranjčević nam nudi rješenje dalekog 21. Iz godine u godinu pratim anketiranje stanovnika Lijepe Naše s ciljem da se provjeri znaju li oni koji mi to blagdan slavimo 25. crtalo i opisivalo je. Kako se često pozivamo na život u europskim zemljama. snagu. Ima jedan dan u godini kojeg slobodni Svijet slavi kao ostvarenje sna o slobodi. Onima koji imaju moć. jednostavno slavila se Domovina. da će možda i nekoliko dana odmora spojiti. način i obvezu osmisliti obilježavanje tog Dana primjereno njegovom značenju. poput dičnih nam Kranjčevića i Matoša. ono je kamen temeljac naše opstojnosti i nitko ozbiljan (odgovoran) ne bi ga smio zanemarivati i prepustiti samo osobnoj ljubavi učitelja spram Domovine i spontanog prenošenja iste na učenike. Kako je to moguće kad svjedočimo da smo Domovinu silno ljubili. za nju plakali i ginuli. u nekoliko posljednjih godina „slavljenje“ Dana državnosti naše Domovine u meni izazove snažnu potištenost i neko čudno nesnalaženje. Ne spočitavam onima koji ne znaju. Kad mislimo na onu koja nam je „mila i jedina“ nedvoumno je moramo pisati velikim početnim D. Držim da stvaranje nesnalaženja i pojednostavljivanja značenja Dana državnosti snažno utječe na domoljublje i to u negativnom smislu. ako to ne znaju danas. dramatskom ili epskom značenju riječi Domovina i ljubiti u svakome moraju probuditi pozitivan nespokoj koji kao rezultat mora imati poticajan nemir . da će se dobro odmoriti. Poticanje i njegovanje domoljublja u školi je od iznimne važnosti. za kojeg želim da postane plodan nemir. našega Silvija Strahimira Kranjčevića: „O. Na temeljima Kranjčevićevog devetnaeststoljetnog živućeg sna slobode (do njegovog vremena) mi smo ostvarili snove s kojima smo živjeli od stoljeća sedmog. a Francuska svoje pobjede slobode. I svi su znali kad je Dan državnosti i zašto se slavi. poput Kranjčevića.domovina) okrenemo odnos i Domovini mi postanemo majka umjesto da od nje stalno tražimo da bude naša zaštitnica mati. i veselo koliko i priliči značenju tog Dana. Ne moramo biti pjesnici-proroci. Zato sam čvrsta u svom stavu da Dan državnosti treba vratiti u svibanj jer ima svoju povijesno-značenjsku snagu i na opravdanim razlozima prvotno je bio upisan u kalendar kao blagdan Domovine (ne želim time umanjiti značenje 25. ali ako ne znamo što to štujemo i zašto. oni koji su naše sutra. to moj je.

Marija je bila i osoba zrele duhovnosti koja je posebno došla do izražaja u teškoj bolesti. život im se nastavlja jer ih prate djela njihova“ (Otk 14. strpljive šetnje uz podupiranje i naslanjanje – ne na drvene štake nego na živa ramena i tople grudi. usluge. U jeku Drugoga svjetskog rata kad je rođena (u subotu 5.Naši pokojnici Govor na sprovodu Marije Filičić Ožalošćena obitelji. solidarnosti. Obitelj Filičić ide u red onih gradskih obitelji koje svi doživljavamo i susrećemo s poštovanjem jer njeguju i svjedoče ljubav prema svom Gradu. A osmjeh na licu tako prirodan i spontan odavao je njezine unutarnje osjećaje. pravo bogatstvo našega Grada i kraja. don Stanko Lasić. tolike padove. a osobito u sedmogodišnjoj teškoj bolesti koju je njegova obitelj zajednički supatila i uspješno podnijela sve do njegove smrti. dariva. župnik don Stanko Lasić. a u Domovinskom ratu branila ju je svim svojim bićem. Nije dopustila da teška i neizlječiva bolest ugrozi njezino duhovno zdravlje. br. zasluženi radni vijek u svom gradu. Naša je dužnost pomoći mrtvima kako bi ih pratila njihova djela. Ovaj će Grad dugo pamtiti i nikada ne smije zaboraviti primjer kako se treba odnositi prema roditeljima. svekrva i baka. snošljivosti i ljubavi nije mu bilo ravna. ljubavi. sestra. Bože. teška ratna stradanja ali i obnovu rodnoga grada. okružena ljubavlju svojih najdražih. Naš gospar Tonči stizao je svuda i bilo ga je na sve strane. za tolike bolničke pozive i liječenja. Bio je to pravi križni put s patnikom koji se nikada nije predavao i koji je vjerovao da će uz tolike Šimune Cirence i Veronike uspjeti doći do vrha Kalvarije. siječnja 2009. U braku sa svojim mužem nastavila je razvijati obiteljske vrednote i bila najsretnija što ima skladnu obitelj u kojoj su sin i nevjesta našli svoje mjesto i osjećali se zadovoljni. skromnošću i životnom vedrinom osvajao simpatije.). koji nikada nije bio bolestan dok nije doživio najtežu bolest. podstanarstva i seljenja. Na pokopu gospara Antuna Pače Dubrovnik se danas oprašta od uglednoga. Dakako da je njezina posebna i najveća sreća bila unučica Marija koja je bila dočekana kao veliki dar Providnosti. A nije nam nepoznato ni to da se sve to događa na vrlo malom prostoru od tridesetak kvadrata na koje sve stane jer je zajednička trpeza dovoljno prostrana najprije u srcu. Samo dragi Bog zna i vidi koliko je žrtve i ljubavi trebalo imati za svakodnevne poslove. 29. u butigi. a u obiteljskom duhu zajedništva. siromaštva u djetinjstvu. okupan ljubavlju svojih najdražih. Pokojna Marija rođena je u dubrovačkoj obitelji časnih blatskih korijena Šeman u kojoj se zarana naučila čestitosti i radinosti. Obitelj naše pokojnice nastavit će živjeti u istim idealima koje je imala njihova supruga. Ostaje nam u najdražoj uspomeni i s obećanjem da ćemo je se trajno sjećati i moliti za njezinu plemenitu dušu. Na ovom bolnom rastanku ne možemo ne spomenuti još jednu činjenicu koja je upisana u povijest ovoga Grada. Živjeti u istim idealima. Nauživao se života od onog mukotrpnoga. Zato za njim tuguje ne samo njegova obitelj i rodbina nego i svi koji su ga poznavali jer je volio naš Grad i sve ljude u njemu. župnik 14 Naša Gospa (Dubrovnik). godine doživjela kao svoju veliku životnu sreću i svoj san. Odlazi još jedan gospar dubrovački. žrtvuje. 29). 19. moli i slavi. XV (2009. Svima nam je dobro poznato koliko njihova uža i šira obitelj sliči kućnoj crkvi u duhu Drugoga vatikanskog sabora u kojoj se neprestano služi. travnja 2009. u crkvi. hvala Ti za ovog dobrog čovjeka koji je svojom pojavom i svojim životom ušao u memoriju ovog Grada. U zadnjoj knjizi Svetoga pisma stoje riječi: „Blaženi mrtvi koji umiru u Gospodinu – govori Duh – neka otpočinu od svojih trudova. Znakovito je i to da on. Tako je bilo i onda kad nas je u Gradu bilo šest tisuća. siječnja 2009. ali obitelj je uvijek bila na prvom mjestu. strepnje i neprospavane noći. kupalištima i drugdje. poštovana rodbino i prijatelji. velikodušnosti. Umirući u 84. a to je ono što nam danas najviše treba. poštovana od svih nas. Nije se nikad mogao pomiriti s teškom bolešću pa je i u takvom njegovu mentalnom sklopu i smrt uzmicala i nije imala vremena za trijumf nego je sve brzo završilo i naš je dragi Tonči blago zaklopio umorne oči okružen najdražima i uz molitvu i utjehu vjere kojom je ispraćen na drugu obalu života. puncu i nonu i dok je bio zdrav. majka. 40 . u istoj vjeri. a onda drugdje. Marija je hrvatsku samostalnost 1990. čestitog i nadasve dobroga čovjeka koji je bio snažan tijelom i velik duhom. a svojom obitelji ostaje u našoj sadašnjosti kako bi i nakon njegove smrti živjeli i svjedočili ono što su od njega primili i naučili. poštenja. Umrla je u subotu 17. jer moje oči vidješe spasenje tvoje” (Lk 2. U njoj je pokazala jakost koja je olakšala teret njezine obitelji i rodbine. kušao i iseljenički kruh u hladnoj Skandinaviji. slijediti iste korake skromnosti. svetosti braka i obitelji i živjeti za svoju obitelj. naučila se skromnosti i dijeliti s drugima sve što je s trudom stečeno i ne vezivati se ni na što materijalno nego postaviti čvrste temelje vjere u Boga. 13). hrvatskom narodu i Katoličkoj Crkvi. naš je Antun poput starca Šimuna mogao klicati hvalospjev: „Sad otpusti slugu svoga Gospodine u miru. Naša je Marija malo pomalo izrasla u zrelu osobnost koja je ostavljala snažan dojam i budila poštovanje.) i kad je svega nedostajalo osim Božjeg blagoslova. godini. nesvijesti i poluumiranja. I čim je prošlo ono najgore opet se vraćala nada u ozdravljenje i ponovni pokušaj podizanja na noge. dolazak hrvatske slobode. Počivala u miru! U Dubrovniku. u obitelji. budimo i mi gospari i gospođe. Sa svojom obitelji učinila je sve da ta sloboda bude sveta i trajna. lipnja 1943. Časna je i hvale vrijedna dubrovačka tradicija da se žitelji unutar zidina osjećaju kao jedna velika obitelj u kojoj smo svakodnevno povezani susretima i pozdravima na ulici. tako je i sada kad nas je puno manje. na kulturnim priredbama. Amen! U Dubrovniku. u golemoj tjelesnoj snazi nije mogao zamisliti da ga što u životu može svladati i stati mu na put. Zarana je shvatio cijenu obiteljskih vrednota koje je zajedno s vrijednom i dobrom suprugom Anđelom ugradio u svoju obitelj.

rolaju. Pravi mali izlet. što se i ja mogu zvati tvojim djetetom. Odmah po izlasku iz autobusa dočekuje nas tete Lile sa kroasanima i sokovima. Svaki put kad ga se sjetim. Zapisao sam ovu priču kako se ne bi zaboravilo da je u Gradu jednom živjela i njegovim ulicama bezbrižno skakutala nestašna balica: Mateo Kusovac.a Osnovne škole Marina Getaldića 15 . Premda su mi roditelji rekli da play station za neko vrijeme zaboravim. Nestašna balica još uvijek je na okupu. Križni put u izvedbi nas prvopričesnika. kao male ovčice okupljene u stado./2009. a neki se trajno urežu u sjećanje. Za nas prvaše priređena je svečana priredba dobrodošlice. mi smo otišli. Zbog tog našeg „bijega“ promijenilo se i pravilo ponašanja tijekom odmora u školi. ali opravdano. Stoga hvala ti Bože. igrali i družili. Po našoj procjeni dobro smo se odmorili i zaključili da je odmor vjerojatno već završio. slatko se nasmijem. Nama u početku nije bilo jasno o čemu se radi. u kuhinji je bilo svega: sokova. Strah je zamijenio ljutnju. Jedni nabijaju loptu. Nakon drugoga sata učiteljica Snježana rekla nam je da idemo na odmor i da ćemo poslije njega imati još jedan sat. koji nam se kasnije pridružio. teta Marija Stjepanović čekala me ispred škole. Pomalo odrastamo i mijenjamo se. Ipak Božju djecu treba pustiti da cijelim bićem osjete kako je biti dijete. spustili smo se u prostoriju za molitvu. kišu je ostavilo za sutra. Jugo nam razbarušilo kose. Ja sam zajedno s mamom i prijateljem Hrvojem krenula prije svih natrag. Vesela družina. U prvom sam razredu. Zapisano da se ne zaboravi. Pokazali su mi povjerenje i ja sam im na tome zahvalan. koji je u to vrijeme bio prava atrakcija. Osnovne škole Marina Getaldića Naša Gospa (Dubrovnik). 40 Slano – a nama slatko! Evo nas opet zajedno na izletu. na koje se još nitko nije bio navikao jer je to bio tek početak njihovog dolaženja. a sve uz neizostavne uspomene – slike. u našoj maloj školi i oko nje događala se prava drama. hvala Vam. Ovaj put posjećujemo Grguriće i Slano. Jednog takvog događaja s radošću. jedni se klackaju. Danima gledamo prognozu i stalno nas upozoravaju na jako jugo i kišu. tete Lile i dundo Gorane! Još je ostalo malo za igru. a stvarnost je sasvim nešto drugo. zaustavio nas je prekrasan miris roštilja. U čemu je problem. Jedva sam dočekao drugi dan. Antun Zanini. Doista se tada osjećamo kao Božja djeca. Shvatio sam da je škola ozbiljna obveza koja će ubuduće uvijek biti na prvom mjestu. Đivo Klokoč i ja odlučili smo nastaviti naša druženja iz prethodnih dana. a još brže stotinu skalina do moje kuće u Palmotićevoj. Ali kad smo se popeli pred vrata Gospina doma. s kojim se dugo vremena zabavljao dundo Goran. Provodili smo ga zatvoreni u velikom holu. jedan drugoga skoro i ne čujemo od njegovih udara. a kad tamo. gavrilovića. Rekli su nam da idemo na odmor. bombona čokolade. a onda je slijedio najljepši događaj dana. Vido Kaznačić. brzo smo zauzeli mjesta za stolom i petnaestak minuta vladala je poprilična tišina. Odmor je završio. joj! Najprije oduševljenje što smo se vratili. Crne misli i slutnje uvukle su se među nastavnike. a onda dobra kapelata. Prvi dan je protekao veselo. ali i dobro marendali. Najgore je uslijedilo dolaskom kući. a ja sam shvatio težinu i značenje riječi škola.Stvaralaštvo mladih Ne želim zaboraviti (Priča o nestašnoj balici iz Grada. Zbog ovog postupka shvatio sam i značenje riječi kazna. pa je panika bila još veća.a školske godine 2008. Moji roditelji bili su na poslu. jer priča je priča. Pa kako i ne bi kad nas je tamo čekao moj Play Station. Učiteljica i ostali učitelji svuda su nas tražili. III. pregladnjeli. a vrata nam je otvorila moja baba Jele (nažalost sada pokojna) koja je bila presretna što smo došli. Kao u samoposluživanju. ali još uvijek smo tu i kročimo zajedno prema osmom razredu. ali i ozbiljnošću se sjećam i želim ga podijeliti s vama. Antun. Ali optimizam nas ne napušta i krećemo po poluoblačnom vremenu. U neko doba Mateo se sjetio da smo iz škole došli u moju kuću i da bi se tamo trebali i vratiti. a nas četvorice nigdje. lijepo smo se družili i vratili. VII. Ana Prebisalić. Mnoge od njih zaboravimo kao da se nikad nisu ni dogodili. Đivo Klokoč i ja. Dok smo mi uživali. nestašna balica: Mateo. Strašno. da zabilježimo još koju sličicu za naš putopis. u igri i druženju. Naša učiteljica naročito se prepala. Čudio sam se zašto svi govore da je škola nešto ozbiljno kad je u njoj tako veselo. Stradun je bio prepun turista s kruzera. Tako okrijepljeni. Krećemo šetnicom do igrališta kod hotela Osmine.. Baš je zabavno.) Svakog dana svatko od nas doživi i preživi neki ozbiljan i važan trenutak. br. Ovaj događaj zauvijek se urezao u moje sjećanje. Tog dana shvatio sam da odlaskom u školu ništa više ne će biti isto. vratila se u školu. djelomično su popustili kad su uvidjeli da sam shvatio težinu učinjene pogrješke. koju smo obavili sa učiteljicom Maris koja je zamijenila don Stanka. Brzo i veselo smo pretrčali Stradun. ali igra se ne preskače.. XV (2009. Onako umorni. I nebo je bilo na našoj strani. Prošlost od prije sedam godina vratit ću u sadašnjost. a roditelje naravno s neizbježnom kavom. Vesela družina. Smijali smo se. a i veći dio trećeg sata. skakućući sa skalina na skalin. To trebate doživjeti.). premda je ono što se oko njega događalo prije sedam godina bilo ozbiljno i nimalo smiješno. Putovanje je kratko. pitali smo se. Ukusno i po našoj volji.

Kristijan i Ana r.Ljudi koje pamtimo Na oproštaju s Perom Ljubićem Pero. razumijevanjem. II. za sve. roditelji mu se zovu. poštovanjem. molili svakodnevno. Pero. Andrew Thomas i Ljiljana r. Favro Viktoria Gverović 8. 29. Možeš čitavom dušom zaplivati oceanom njegova povjerenja jer on sve razumije.. optimizmom. Viktor i Nataša Daldon Lucia Shenge Jones 12. Vlaho i Maja r. a samo dragi Bog zna koliko je usluga i poslovnih molbi prolazilo svakodnevno kroz Tvoje golemo srce koje nije znalo kazati ne. On je tu zato da ti rasteš i postaneš to što bi trebao biti. 2009. Antonio Bazdan 8. Hvala Ti. otporniji smo na vlastite slabosti i životna zastranjenja. Milost i milosrđe pripadaju izabranicima Gospodnjim. sugrađana iz Dubrovnika. Bogdanović Jona Jan Daldon 21. Smojver Kata Silić 21. Arkulin Hana Škaro 14. Ta. gdje za katastar u Dubrovniku si spontan. baš onakav kakav i član Ekonomskog vijeća jesi jer znaš da te on takvoDubrovačke biskupije ga prihvaća.). travnja 2009. don Stanko Lasić Iz župnih matica KRŠTENI Krštenik .). a kad bi uzeo riječ bila je slatka. veliki je broj Tvojih prijatelja koje si cijeloga života stjecao. 2009. Vlaho i Jelena r. osobito u vrijeme Domovinskog rata kad smo to činili često da mognemo lakše izdržati nevolje i stradanja.” Vjerujem da si i drugima tako odgovarao. na svoje radno mjesto. Pero i Anita r. Ti si bio pravi balzam života. Volio si biti gost i primati u goste što smo godinama prakticirali. II. Pravi je prijatelj balzam života. Begić Šimun Habjan 3. Roger i Helena r. 2009.. obiteljskim duhom i zajedništvom. IV. na skupovima. Jedno od najljepših iskustava čovjekova života jest prijateljstvo. korisna. ne mogu.. Prijateljev pogled je pogled Božjeg gledanja tebe. 2009. Sveti Zemlju i proživjeti nekoliko dana zajedništva opušteno. Uvijek si mirno odgovorio onom Tvojom poslovičnom uzrečicom: „Učinit ćemo sve što se može. čekali smo željno i nadali se pouzdano. Pero – ovo govorim iz vlastitog iskustva – nikada te nisam nazvao (a često sam to činio poslovno ili da drugima pomognem doći do Tvog ureda) pa da bih osjetio kako zovem u krivo vrijeme ili da smetam. U ovom mnoštvu rodbine. 2009. V.. 1946. blaženoga. Nikša i Marija r. Andrija i Lada r. kolega s posla. Bit će to čekanje prijatelja koje je protkano ljubavlju u kojemu vrijeme prelazi u vječnost. prijatelj je IV. X. i njegovati iskreno i dugotra21. osmjehom.. 2009. Jer si ugađao Bogu On te je zavolio i jer si živio među grešnima on te je uzeo sebi. To smo osjetili pri svakom susretu s Tobom na ulici. 2009. br. jno prijateljstvo. dobronamjerna. živom i svjedočkom vjerom. Vilner Stipe Prčan 8. romantičnoga. Uz prijatelja lakše se dozrijeva i raste. iskrenim i istinskim prijateljstvom. meka. Damir i Sandra r. 2009. 2009. je primio prvi i osnovni sakrament dana. lakše se prevladavaju kobni trenutci samoće.. Salibašić 16 Naša Gospa (Dubrovnik). Tvoja nazočnost ničim nije opterećivala nego obogaćivala uljudnošću. Visković Rita Vukšić 12. Lazo Filip Schlachter 12. III. Jer rijetko je tko kao Ti uspijevao čuvati Pero Ljubić (Radovčići. uspješnije se nadvladavaju životne poteškoće. Begenišić Mara Mihaljević 18.” (Sirah 6. IV. tražio sam najprikladniju riječ kojom bih Te oslovio na ovom tužnom rastanku i našao je u izrazu – dragi naš prijatelju. dugogodišnji netko tko ti je drag i u čijem se pročelnik Područnog ureda društvu osjećaš ugodno. Više si volio slušati nego govoriti. Činilo nam se da dodirujemo neke sfere idealnoga. 26. prijatelju. Ostavio si nam svoju obitelj da s njom nastavimo prijateljevati i to ćemo činiti dok god budemo živi. znanaca. veselo. Nama preostaje da znamo i budemo prijatelji poput Tebe. 2009. 2009. Bog i prijatelj uvijek traže tvoje dobro. 2009. Nikola i Božena r. 40 . U Dubrovniku. XV (2009. u svoju obitelj. IV. II. Kurilić Toni Valentino Mazarekić 15. da ćeš se oporavljena zdravlja vratiti u naš Grad. Lurd. 2009. IV. duhovno i duhovito. Počivaj mirno jer si taj mir zaslužio neumornim radom i zalaganjem za dobro. Obećavamo Ti ovdje u ovom bolnom rastanku da ćemo biti uz njih bliski kao što smo bili s Tobom. a da nikoga nisi izgubio. O njemu nalazimo uzvišene misli u mudrim biblijskim izrekama: „Pravom prijatelju nema cijene niti se može izmjeriti njegova vrijednost. ali nažalost nismo to dočekali. III. u uredu. III. nemam vremena. Prijatelju Pero. svakodnevnom žrtvom na odgovornom i stresnom poslu. – Zagreb.. Sada ćeš Ti nas čekati na onoj drugoj obali života i to ne će biti upitno nego sigurno. sumještana iz Radovčića. Bila je prava blagodat s Tobom poći na hodočašća u Rim. II. 14-16). brže se prebrode krize. Antun i Marijana r. na slavljima.

a u Dalmaciji Velika Gospa.) Mladen Pregelj (24. 1924. IX.5. 1921. 2009. V. 1938. 2009. Marin i Antea r.22. br. u Donjem Čelu iz XII. VII. VI. 2009. 14. V. II. 20. X. XII. 14. 1927. Pavlić 17. 12.18. 2009. Rapić Marin Linke 12. 2009. . (župa Korčula). VI. u Koritima (župa Maranovići na Mljetu)./1888.). župne crkve u Martinovićima iz 1296. II. VII. (župa Koločep). Maro i Nikolina r. VI.) Aksel Petković (15. Teo i Ana r. X. Navještenje POKOPANI Ljubica Vlatko (5. 2009. 16. IV. IX. st. I.9. 17. Marcel Wolfgang i Mariana de Jesus Niko Kapović 24.18. Ivica i Ivana r. crkva u Platu iz XVI. V. st.14.) Kate Lambeta (20. Stolna crkva u Gradu (katedrala). Osim Velike Gospe od Marijinih svetkovina državni su blagdani Dubrovačke Republike bili: Očišćenje svete Marije (2. . na Badiji iz 1368.28. (župa Korčula). 2009. 2009. V. 6. 27. V. V. Ivana Kljajić 17. 1935. 2009. 2009. Čerkić Antonio Kulušić 7. IV.26. 1926. VII. 1930. u Stonskome polju (Gospa od Lužina). 2009. I. 2009. Veliko vijeće Dubrovačke Republike još je 5. II. . IV. II. 2009. veljače). Marčinko Roko Tomšić 27. 2009.) Marija Matović (25. 2009. nad Orebićem iz 1486. 2009. I. VI. 2009. 2009. 2009.. 2009. 1931. 2009. VI. . 2009. 20.) Ivo Puljić (29. VI. na Vrbici (župa Zaton). 2009. 14.6.) Antun Kuzman (12. 2009. 14. V.17. I. 2009. na Lopudu. V.) Boško Miličević (11. . st. Ona je Dubrovačkoj biskupiji naslovnik (njoj su posvećeni ili se po njoj zovu): Stolni kaptol u Dubrovniku. V. 1934. VI. 14.) Marija Petrik (3. VI. 2009. V.9. Vedran i Ivana r. u Dolima (župa Zaton-Doli).) Marija Filičić (5. (župa Mlini). kapelice uz ljetnikovac Sorkočević-Pucić-Gradić (župa Gruž) i ispred Općine u Korčuli iz 1571. II. 2009. u Ponikvama (župa Ponikve na Pelješcu). Gospe od Šunja iz XI. VI. (župa Goveđari). V. VI. 19. 27. V. Hrvoje i Orlanda r. u Rožatu iz 1123. 23. VI. 1948. (župa Orebić). 1943. V. Mišo Karlić i Marijana Šuško Damir Škaro i Sandra Kurilić Viktor Nonveiller i Maja Čampara Zlatko Vlahušić i Silvia Nedeljkov Boris Kosović i Deša Ficović Siniša Sretenović i Marijela Bajurin Đani Radovanović i Melita Botica Luka Soldo i Danka Ljubomirac Tomislav Ivušić i Željana Đođo Marin Jurić i Nina Lale Ivan Skvrce i Nikica Mirošević Francisco Javier Luri San Vincente i Natalija Bajs John Daničić i Blaženka Keser Marc Desmond MacDonagh i Niamh Ann Marie Ryan Ivan Maleš i Jelena Vujnović Ivica Nedoh i Jelena Dobroslavić Charles Anthony Shivnan i Isadora Yvonne Tracey Davor Krštulović i Martina Bogoje Stjepan Burić i Ketrin Erlić Davor Grbić i Neda Perdija Pero Pavličević i Katarina Previšić Ivan Petrinjak i Nikolina Vlašica Josip Klasić i Maja Družinec Robert Jureković i Gordana Žnidarić Miho Ruso i Lea Đurović Maurice Gillen i Grainne Lowry Kenneth Paul Hynds i Bronagh Fitzpatrick David Thomas Murphy i Deirdre Theresa Hanlon Tomislav Kišur i Ana Popović Pavo Banac i Perina Kuran Lukša Falkoni i Irina Murakhina Padraig Franis Flynn i Davene Marie Lyons Wayne Joseph Boyle i Tracy Ann Hughes Marijansko svetište u Katedrali Uz Veliku Gospu i zaštitnicu gradske župe Gospu od Porata Uznesenje Marijino je dan kad se spominjemo vjerske istine da blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena na Nebo. 2009. 14. 1932. II. Tomić Laura Kljajić Katarina Ruščić Priscilla Torres VJENČANI 10. II. Stijepo i Marija r. (župa Mlini). 2009. 16. 2009. 2009. .) Vidoslava Gangai (5. . odredilo da je Uznesenje svete Marije zapovjeđeni blagdan koji se slavi u Dubrovačkoj Republici. 2009. . (župa Postranje). VI. 2009. crkvica u: Zastolju (župa Gruda u Konavlima). VIII. 1926. 16.10. Brailo Josip Leopold Primorac 30. sred Jezera na Mljetu iz 1141. VII. 2009. 40 17 . 2009. . 25. IX. 1. V. X.) Milan Pištalo (1. 2009. 2009. 21. 2009. 2008. VI. II. u Toreti iz 1743. 2009. VI. svibnja 1378. VI.27. u Kuni Pelješkoj iz XV. 1939. VI. kolovoza. st.-XVI. . 2009.) Antun Pače (21. 18. . 8. 2009. Bobić Laura Vuletić 12. 2009. 2009. 14. 2009. V. 2009. Slavi se svake godine 15. 2009. 2009. .29. 13. Marin i Marina r. 9. 2009. 2009. VI. .) Ante Šunjić (5. 7. IX. 16. IV. 2009. . VI. 2009. Lovornom (župa Pridvorje). V. . XV (2009. 1922. IV. II. 2009. 6. II. 12. Gospe od Poja (župa Blato na Korčuli). 2009.) Naša Gospa (Dubrovnik). VI. 18. 2009. Marinović Roko Tokić 31.23. 2009. VI. VII.. III. V. V. u Suđurcu na Šipanu.) Rajka Zečević (2. 23. u Istočnoj Crkvi taj se blagdan zove Usnuće presvete Bogorodice.13. Gospe od Milosrđa iz XV. 2009. st. V. 2009.

i Začeće slavne Djevice Marije (8. Njemački isusovac Wilhelm Gumppenberg u knjizi „Marijanski atlas ili O čudotvornim Bogorodičinim slikama u kršćanskom svijetu” (Ingolstadt 1657. (Evangelium vitae. nedostajuća mjesta su kitana. prosinca). ali je tamo umjesto globusa – plod šipka (Punica granatum). Obnovu koja je sada pri kraju vodila je gospođa Barbare Knežević-Kuzman. ožujka) i Rođenje Djevice Marije (8. Prema predaji sliku su Dubrovčanima 1157. sve prema zakonskoj odredbi iz 1378. veselje da ga s neprekidnom zahvalnošću poštuju u cijelom svom postojanju i hrabrost da za nj svjedoče strastvenom jedrinom kako bi. napravljena za crkvu Sigurate bila visoka dva dubrovačka lakta (102.5 cm). Gospa snježna (5. Ti si naša vječna plata. Slika je fotografirana i ispitana ultraljubičastim. stoljeća dodani: Pohod blažene Djevice Marije (2. Površina slikanog sloja prekrivena požutjelim lakom i tamnom patinom je očišćena kako bi se uklonio dojam zagasitih boja i do izražaja došla kromatska kvaliteta djela. Propašću slike nije međutim propala i ukorijenjena pobožnost: odlukom Senata odmah je u istu svrhu donesena slika iz crkve Preobraženja (od Sigurate) koja se i danas časti kao Gospa od Porata. Uz dubrovačku prvostolnicu. utor u oltaru i drveni okvir za nošenje slike u procesiji). srpnja 2009. neizmjerno mnoštvo: djece kojima je uskraćeno roditi se. br. Sinka svoga za spasenje puka tvoga. a na lijevoj božanskog Sina. Množina sjemena u njegovoj tvrdoj kori načinila ga je i simbolom jedinstva u mnoštvu pod vlašću Crkve kao i znamenom čistoće. Sadašnji 18 sjaj objavljujemo i u boji na zadnjoj stranici ovoga broja. od davnina je povezano i čašćenje blažene Djevice Marije pod nazivom „Gospa od Porata”. Moli. 105) Naša Gospa (Dubrovnik). a zatim retuširana.) svrstava „čudotvornu sliku blažene Djevice od dubrovačke luke” među sto najčuvenijih marijanskih svetišta kršćanskoga svijeta Od slike se mogu vidjeti samo glave Gospe i Djeteta Isusa. muškaraca i žena koje pogađa nečovječna okrutnost. Tako je restauriran gornji sloj slike koji potječe iz XV. A mi toga sveđ želimo.): Bogorodne majke blage / Pak nošahu svetu sliku / Od pomoći koja drage / Sveđ bi gradu Dubrovniku (Dubrovnik ponovljen).). Slika na drvu nalazi se od 2003. Učini da oni koji vjeruju u tvoga Sina znaju iskreno i s ljubavlju ljudima našega doba naviještati Radosnu vijest života..-1680. ostatak je okovan srebrenim reljefom. Prvotna je slika nakon potresa 1667. rujna).. tebi povjeravamo stvar života: pogledaj. Isprosi im milost da ga grle kao uvijek novi dar. a širok 80 cm. Gospo. starih i bolesnih ubijenih ravnodušnošću ili lažnim sažaljenjem. snimio Božo Gjukić 16.lice i poleđina. zajedno sa svim ljudima dobre volje. umetnute su zamjenske lipove letvice. stvoritelja i ljubitelja života. Hrvatski se naziv koleba između značenja luke i vrata: u dubrovačkom slučaju to je i etimološki i metaforički razložno.Obnovljena slika Gospe od Porata . na restauraciji u Hrvatskom restauratorskom zavodu u Batakovini. a široka jedan lakat (505-512 mm) (dok je prvotni lik Gospe od Porata bio nešto širi: visok 107 cm. na hvalu i slavu Boga. Sluga Božji Ivan Pavao II. XV (2009. bila prenesena u zbornu crkvu Svetog Vlaha. br. stoljeću. stoljeća i koji se stoljećima časti kao Gospa od Porata. kolovoza) i Gospa od zdravlja (21. Utvrđeno je da je originalna slika. Tim su blagdanima do XVII. prosinca 1413. O procesiji s likom Gospe od Porata pjeva Jaketa Palmotić Dionorić (1623. Djevici (25. studenoga). te prema zakonskoj odredbi Velikoga vijeća od 5. gradili uljudbu istine i ljubavi. siromaha kojima je mučno živjeti. Konsolidiran je drveni nositelj (podloga slike). osvitu novog svijeta. a ondje je uništena u velikom požaru 1706. srpnja). kako pokazuju srebrni reljef. Amen. a sonde obrađene kemijski i mehanički. Od sebe ga ne odluči. Istražni radovi su dovršeni i fotodokumentirani. darovali pomorci čudesno spašeni Gospinim zagovorom. Marijo. koji svoju desnu ruku polaže na globus. Ispod sada vidljivog slikanog sloja nalazi se još jedna starija kvalitetnija slika. infracrvenim i rentgentskim zrakama. a zatim površinski očišćena dok je kasniji ornamentalni preslik u donjem dijelu uklonjen. 40 Molitva Onoj koja nam je znak sigurne nade i utjehe . Odstranjena je nečist i ostaci voska s površine slike. Majko živih. Da se s tobom veselimo I u raju uživamo Po sve vijeke vijeka. Tko se tebi preporuči. Osobito je časte pomorci kao Gospu koja stišava oluje na moru. 1995. rentgentskim pregledom utvrđeno je postojanje donjeg sloja za koji se pretpostavlja da je naslikan u XIV. Još od doba Republike pobožne usne su recitirale Gospi: Slavna Gospo od Porata. posvećenu Marijinu Uznesenju. Isti je prizor oslikan i na drvu. a puk na kopnu kao Gospu koja udjeljuje kišu u suši. Majko. Šipak je kršćanski simobol uskrsnuća (po klasičnoj asocijaciji s kćeri usjeva Prozerpinom /Perzefonom/ koja se svakoga proljeća vraća da obnovi zemlju). Na srebrnom reljefu Gospa u stojećem stavu drži stilizirani globus (kuglu zemaljsku).

Naša Gospa (Dubrovnik). XV (2009.).3 cm. gravirano. Nema punce. Moći ili relikviju čini ostatak tijela. zaštitnik Dalmacije. prevoditelj Svetoga pisma na latinski. a iznad toga je niz graviranih stiliziranih ovulusa. visok 19. Na donjem dijelu kalote iskucana je simetrična lisnata vitica s iskucanim kružićima u pozadini. 6-8) o bićima koja okružuju Božje prijestolje navelo je ranu kršćansku Crkvu da evanđeliste počne prikazivati kao četiri krilata bića: Mateja kao čovjeka. M . kolovoza 295. slavi se 30. Zenobija. u baroknom stilu. Zenobije. Na dnu je urezano slovo S. Srednjovjekovni su pisci obrazlagali da čovjek predstavlja Mateja jer njegova Radosna vijest počinje rodoslovljem Isusa Krista. emajl. Marka kao lava. iskucavano. Jeronim. U njoj se čuvaju moći svetaca okovane u posebne oklopnice od zlata i srebra. Izrađen je iz srebrnog lima. . s knjigom u ljevici i palmom u desnici.. „ljubljenog učenika”. gravirano. pisca četvrtog evanđelja koji je najviše poniknuo u promatranje Boga. lijevo od prezbiterija. Moćnik broj XCIII Moćnik glave svete Suzane. najčešće kosti. Rad iz XVI. 40 snimio: Božo Gjukić 19 . a ispod njih štitovi za grbove. rujna. br. kći svetog Gabina Rimskog. potomka Davidova i Abrahamova. Markova počinje glasom koji vapi u pustinji čime se aludira na lava. Moćnik stoji na četiri tordirane nogice. Alergorijsko tumačenje Ezekiela (1. s palmom u desnici. promjer mu je 20. Riznica Stolne crkve Gospe Velike smještena je od 1721. SVSANNA . promjer mu je 18. Izrađen je iz srebrnog lima.3 cm. listopada 285. još prije svetoga Vlaha. Iznad medaljona je glava meduze. djevica i mučenica. u obliku lubanje. ubijeni su glavosjekom 30. V . Moćnik broj XCII Moćnik glave nepoznata svetca. iz Egeje u Ciliciji (sjeveroistočno od Cipra). također su žrtve Dioklecijanova progona kršćana. lijevano. S . Odlikuje se vrsnoćom i svježinom modelacije. predmet religioznog kulta radi veze sa svetom osobom. ZANOBIO . Nema punce. M . iskucavano. Luku kao vola i Ivana kao orla.. u obliku vrška lubanje (kalote). crkveni naučitelj.Baština . nasuprot sakristiji. Na sredini vrška lubanje je okrugli otvor usred cvijeta za pogled na moći i uokolo perforirane prepletene trake podijeljene u četiri polja. Jeronima i Zenobije. djevica i mučenica.9 cm. biskup i mučenik. Sa strane su četiri ovalna medaljona uokvirena vijugama s iskucanim punim likovima svetaca i svetica: Suzana. Zenobij je jedan od prvih svetaca koji se u Dubrovniku časti od njegovih početaka.Blago katedralne riznice Riznica je prostorija u kojoj se čuvaju dragocjenosti. u jugozapadnom dijelu današnje dubrovačke katedrale. Zreli rad XVII. a u katedralnoj riznici čuvaju se moći njegove ruke (XLI). 5-14) o čudnovatom viđenju četiriju životinja i Otkrivenja (4. Pod svakim je likom urezano ime klasičnom kapitalom: S . Moćnik ili relikvijar je umjetnički izrađen predmet u kojem se čuva relikvija. Zenobija. GIROLAMO . Između medaljona su četiri anđeoske glave u visokom reljefu (kerubin s lijevanom glavom).4 cm. S .). visok 15. glave (LXV i CLXX). s lavom. s mitrom i biskupskim štapom u ljevici i palmom u desnici. Ostala površina prekrivena je perforiranom lisnatom viticom te na četiri strane aplicirani medaljoni sa simbolima evanđelista. Sveta Suzana. skraćeno sveti Jeronim (347. S . Orao je ptica koja se najviše od svih primiče nebesima i predstavlja Ivana. što se očituje u modelaciji likova svakoga sveca u posebnom medaljonu uokolo moćnika te smišljenim i skladnim ukrasom. srebro i djelomična pozlata. šeširom i križem. skupljene i stečene tijekom tisućljetne dubrovačke prošlosti. stoljeća.. dok Lukina počinje izvješćem o prinošenju žrtve svećenika Zaharije. stvari od velike vrijednosti. Sveti Zenobij. srebro. Vo . a vol je bila najvrjednija životinja za žrtvovanje. noge (CLIX) i grudnoga koša (CLXIV). Sofronije Euzebije Jeronim. stoljeća. Po nalogu cara Dioklecijana odrubljena joj je glava u očinskoj kući u Rimu 11.-420. lijevano. i njegova rođena sestra sveta Zenobija. koji su gravirani i prekriveni modrim emajlom i uokvireni girlandom. V . ZANOBIA .

— Bok će te pedepsat što ne govoriš istinu. još sam bistar u svomu mozgu. nego me stra’. — Što je vjera u Boga. od bhag. ukloni nas. Bože moj. — Do tri puta Bog pomaže. tko ostaje govori onomu koji polazi: — Ajde s Bogom. Bože! — Da’ ni’. — Bok će ga kastigat što baca kruh. niko mi ga ne može izvadi’ nego sam Gospodin Bog (= sunce). — Viši Bog nego Marko i Markov brod. — Običaj je bio u Dubrovniku da se uoči Svetoga Ivana priskače priko ognja. . od sebe ga ne odluči. genitiv — Imat dijela od Boga. — U nas se prije Boga molilo. imenica muškog roda. Bok se s tobon uputio. — Čovjek snuje. da se onđe i nahodi. — Dat će Bog i Ali gaće. preksutra Bog zna đe smo. domaćina i njegove kumove i prijateje. Bože. i ovi dom. 21] — Što je čisto (pravo) i Bogu je drago. pa se ne boj nikoga. — Bok te luda ne ubio! — Nekakvo čudo dođe. lako lakovito! — Bože. — Ovi naš ban domaćin Andjeli iz 1778. a ‘judi su na zemji. dativ — Š njegovijen kučkom dodio je više i Bogu i svijetu. Bog davo da ovo prospera u dugo. a caru carevo. Bože. Kate moja. 40 20 . lemozine dijelio. Bože. 63] — S Bogom nema šale. a Bog svačije. — Mi pitamo u Boga sveti blagosov. — A. — Danas jesmo. a Božjega dara! — Ako si me doveo u crkvu. fala dragomu Bogu. sa’ se Boga ne moli. — Zašto huliš na Boga kad imaš sve što ti treba? — U Mihajla je sjedalo nekoliko starijeh žena s ofičicon u ruci i molilo Boga. pijesak mora dubokoga. akuzativ — U Gospi [katedrali] se vazda Boga moli: „Ot kuge. ma kad će. pod njom stoji kosmatica. tako bi i sad počeli gradit. — Lijenčinu Bog proklinje tri puta na dan. — Blagosovio Bog. i žene karljive. kako što se drži: brštan drva i kamena. a unaprijeda bolje. — Svi smo pred Bogom jednaki. zdravje! — Dobar nam došo i u dobar čas. — Ko se Bogu preporuči. a. — Ugodila Bogu s molitvom! — U crkvu hodio. — Radi ko da ćeš sto godina živjet. — Dosad dobro. i razmetna sina. Bog uzeo. — Od Boga i cara se ne može pobjeć. stvoritelj i uzdržavatelj ukupnoga materijalnog i duhovnog svijeta. davati davatelj života i postojanja. — Starijeh je ljudi malo doživjelo moje dane. što j ovo. nije ga ni od ljudi. [Matej 26. — Gdje nije straha od Boga. otac i mati koji je rodi! — Stvorio ji Bog. Priskakalo se i uzvikivalo: „U ime Boga i svetoga Ivana!” instrumental — Zaklinjam te Bogom živijem da nam rečeš.— Bog ga je stvorio na sliku i priliku njegovu. — Ne valja vele ni Boga molit. — Gdje se Boga ne moli. — Bog svojijeh ne ostavlja. [Job 1. sijedijeh brada: đe god se Bog moli. — Bogu Božje. digne mu pamet. snimio Božo Gjukić Boga moljaše sve od lanjske godine do ove godine. dok mu dođe i ovi današnji dan veseli. Bože. a ne dosta guzica. zvijezde neba visokoga. a Gospodin Bog na pomoć! — Kako je Bog sastavio onliko rošpuja na jednomu mjestu? — Ako Bog ne naspori. što bi jedna žetvelica pre’ drugu letjela. u dobar čas! — Od strehe kapljive. — Ima svega u Boga. moli Boga kosmatica da jon pane visjelica. Bogu gore. — Bog ne plaća svake subote. Bože. — Do neba da se isaju. lokativ — Ufamo se u Boga da će spasenje doć odnekle. — Tko živi kako Bog hoće. — Bog je prvo sebi bradu stvorio. — Bog do. nego dok je volja Gospodara Boga. da pomože Bog: dom. višnji Gospodare Bože.— Prije se više Boga molilo. ko goj je bude viđet: blaženi Bog koji je stvori. ali je Bog salomi. — Upane mi vo u dubok do. Bog istina. u pozdravu na dolasku i odlasku — Ovdi budi Bog i andio Božji! — Pomogo Bog ovi pošteni dom! — Bog ti do zdravje! — Ajde. ne boj se nikoga. pa svega dosta. Gospodine!” — Visi. visi visjelica. XV (2009. — Štogod činili. — Čistoću i Bog ljubi. — Moli Boga i radi. više kipa svetoga Ivana Nepomuka. — Ko pravo čini. — Bog je digo ruku sa svijeta. vrhovno biće koje ni od koga ne potječe nominativ — Ja čuh od mudrijeh glava. a požuda srca našijeh. tu nema sreće. — Čuje Bog. glada i rata oslobodi nas. — Dat će Bog gaće. sve može. — Ufam se u Boga. onda je to istina. Bogu se molio. sve od ove godine do godine. — Ufan u Boga da će sve bi’ dobro.). — Bok će pomoć svakoga. na tijesnu klancu i manitu vrancu: đe god bi mu bilo strašno strašnovito. na mrkloj noći. a moli Boga ko da ćeš sutra umrijet. a onda drugomu. ko da mi je pedese’ godina. da bi se ovega našega bana domaćina držalo svako dobro. — Bog dava koliko možemo nosit. kako se može.Amen. ako ne čuju ljudi. ko će prija. — Bog pomogo dosta ručica. ne će niko. to će pred Boga. molim Boga za te. ne samo mlađi nego i stariji. anđeli Boga pravednoga.Dubrovački govor Riječ B u dubrovačk mu govoru ječ Bog brovačkomu voru BOG vlastito ime. a nešto se u to vrijeme pripovijeda. nema dijela od Boga. — Bože. a Bog određuje. — Nesretnik. i ovrši kako treba. — Bok će te kastigat ka’ tako govoriš! — Ali koga je Bog s mozgom zavadio it na te visine? — Sunce mu na istok. — Pjanca Bog čuva. a Alija juhu. pomozi. a veseli. koji su mu ovđe i drugovđe na sve bande i četiri strane. br. usliši pravdu moju! priziva Ga se ne samo kad se želi da što učini. Boga fali. — Pomozi se. — Sila Boga ne moli. 21] — Bog je na nebu. a otvori sto. vokativ — Na ustanku i podranku. — Bok će providit svakomu. — Neka Bog plati svakome. — Koga Bog misli kaznit. kad hoće. — Da je i Bog bio trgovac. da mu bude. — Bog. bio bi lupež. nemoj pastit! — Svak zna svoje. svijeća na otar namjenjivo sve od svoga truda. sutra nismo. ali ne znam kad će. a mi tebe! — Ej. (= mačka i bokun mesa) — Kad ja lijegam. na putu ti dobra sreća! — Hodi s Bogom! — Sad ajte s Bogom u miru Božjem! Sreća Naša Gospa (Dubrovnik). gustoj gori i mutnoj vodi. — Našo si crkvu đe se Bog moli. a svoje duše ne ogriješili! — S pomoći Boga! — Bez Boga ništa!— Đe bi bio da se ne uzdam u jakoga Boga? — Drž’ se Boga. izriče želju. — Bog zatvori jedna vrata. ne moram se Bogu molit.— Ako zvoni zvono. Boga se bojali. da. ko goć je bio u snazi.” — Da svak bude rijet. a u tebe dobru molitvu. Bože. [Matej 22. a od godine vele je rijet do stotine. — Bog sreću dijeli. i dimna komina. ko će više. pomogne nego i kad se čovjek čemu čudi — Mislim. pa i reču: „Eto zvoni.

bila nemoćna. fermajte mi odi da se iskrcan! — Bog van d stanite g do. odbijanje — To je da Bok sačuva što su sve prepatili. čega gođ se uhiti. zabrinutost. Bože mi prosti. da ovo uznesen uza skalu. — Kad nijeste Andio na lijevom kraju menze otara Gospe od Porata iz 1783. 21 . Bog jon do raj. dogodišta na istomu mjestu. a dobra stizala i prestizala. sinovi će doć. da van bude i u vašon starosti! — Bog van do na ovi svijet jedan lijepi cvijet: prve ćeri. — Da je Bog do sad vode za napi’ se! — Slomio se pokriv od one cukarijerine. fala B gu kaže se nakon neke štete.). dajte mi drugi saket.Da Bog d Bog da!” — „Gusta li te slatko? . i to sinova kako tresova. a ćeri kako pramaljetnih cvjetova. tko vuče nepromišljene poteze — Ne zna on što čini. kako van je sad u vašon mladosti. a čovjeka uzvesti’. nije smak svijeta. mir ponijeli! — Ajde s Bogom. — Zašto Bog nije do kozi dugi rep? Bog č vjek Isus g čovjek Krist. kad je tko u svemu sretan — Otka’ se oženio. i tako je to. sam Bog zna! Bogu dušu reče se kad gu d šu je tko na samrti ili mu je teško kao na samrti — Bogu dušu. XV (2009. — Bog Naša Gospa (Dubrovnik). ne ćemo sa’ plakat. kuću mi je raskopala! — Vazda imali i drugomu davali. — Rugaj se ka’ ti je Bog do da ti je zapalo! — Da ti znaš koja je ono štirpa! Ne do ti Bog š njome imat posla! — Bog van do najprije među vama lijepu ljubav. — Hoće li arivat što otenjat. 40 van do. ako Bog da! — Viđe’ ćemo se. u pravilu. Božji Sin rođen od Djevice Marije — Ti si Bog čovjek. to je Bogu za plakat. — Svesti Sina Božjega iz raja. da je Bog do i ona! — Što se tako grdiš s pituron kad ti je Bog do da nijesi gruba? — Ane je umrla k’o danas na podne. najava nečega što se jedva usudimo reći. Bogu za plakat velika šteta. mi kala ošpedala da se iskrcan! Bog zna kad se ističe da čovjek g zn ne zna niti može znati — Vizitali su nam svaki kantun u kući. neprilično.. Bog Van do. valjda. a potonje sinovi. ovi mi se probužo! — Pomozite mi. da se to ublaži. ti naš spasitej. ovo su mi prve fragule ove godine. nadam se — On se zavjetovo Gospi od Porata da će činit pokoru godinu dana ako Bog da da ozdravi. kako ‘no i ‘oće. kad komu sve polazi za rukom. amen da Bog da! da B g da 2. znam da će mi se nešto grubo dogodit. Bože (me) sakl ni Bože sačuvaj — Bože sakloni. pa sve u redu. pravi Bog i pravi čovjek. puno — Bi’ će ovega za objeda že pomozi Bože pomozi. Bok se s tobom uputio. a za mene se ne misli! Bog g te ves lio zaključak iskaza. pa je bilo da Bog pomože. a osta’ će i za večere. biti prezadovoljan čime. što je – tu je — Nije se upiso u đinaziju. Bog je d bar izražava uzdanje u Svevišnjeg — Bog g dobar je dobar. ni viđela. b t B gu u bit Bogu skutu sk tu uživati. Bog d želja da Bog da koje dobro ili da što bude g do — Bog do pa se nasporilo. kao želja ili kletva B g da — Da Bog da se nanosio ovijeh crevaja! — Crko da Bog da kad mu je sve malo! — Neko mi je ukro takujin sa soldima. napravljene greške. da Bog da u lijecima izio! — Da Bog da ga tresla febra malinja kad drugomu samo zlo želi! — Prisjelo jom da Bog da.Da Bog da!” — Ugrizo se za jezik (za jezik se ugrizo) da Bog da! da Bog pomož — Ima da B g p može Bog pomože! — Od ono malo nastvorilo se. strašno. Bog je sj dok reče g sjedok se da se utvrdi što se govori — Bog mi je sjedok da govorin kako jes’. sjedinjenje božanske i ljudske naravi. Bok sam zna! — Što će nas još tokat. snimio Božo Gjukić. la Bogu napr što se. zemlji plod udijeli’ Boga čovjeka. Bok se smilov kaže se kad umre k sm lovo osoba koja je dugo i teško bolovala. sam Bog zna. i nema druge Bog ti p g pamet prosvij tio kaže se za t prosvijetio koga ili komu tko živi ili postupa nedolično. vrlo tužno — Grad gu pl kat je stuko sve osve grožđe. Bog ubio i prešu! Bog van d u značenju: molim g bio g do Vas — Nemojte mi. naravno — „Hoćeš li s nama! . to je sve. — On je malo štrambas. a bilo me je strah da ne će doteć za svakoga. neve naša. Bože pom zi dosta. može. žalosno. rodilo uboraka dogodine. Bože moj. svatovi. Bože mi prosti že pr sti poštapalica kad se reče što bogohulno. Bože mi prosti.van dobra na put. stara — Bok se smilovo na jadnicu pa je uzeo sebi. — Prikupili su još malo baštine pa sad imaju da B g Bog pomož . da ne ostane neostvareno. a funero je pokonjici. samo že sakloni da ne učini kakva skontradura! da Bog d 1. ak B g d ako Bog da. bio sutridan na dvje ure. ne može ispraviti i znači mirenje s tim — Slomilo se. bit n što d B g s t nešto da Bog sačuva nešto ružno. Bog je ne će. razumije se. Bog se s t g tobom m uputio up tio komu kad odlazi na put ili na neki važan posao — Ajde ti polako. zaboravit ostavi’ po struce kruha! — Bog van do. ako Bog da. ako Bog da! — Koliko je ovdi zrna. — Ođe bio Bog i svaka dobra sreća. strah. pa fala Bogu. u slučaju da bude Božja volja. neka se i on nakrasi. ako Bog da! — Zla ga ni čula. prezir. a što su iskali. pa že moj! dobro. on je Bogu u skutu. kad se pristupa jelu uopće ili nekom poslu — Bože pomozi. mir donijeli. nitko točno ne zna — Bog bi ga zno đe g zno je ti duplijer. moja vilo! ak B g d želja da ako Bog da se što ostvari i da se ne izjalovi. Bože. — Bi’ ću Bogu u skutu ako arivan ovo finut! — On ti je Bogu u skutu. ko da nije u glavi sve kako treba! — Bože mi prosti. dušo moja! tko polazi govori onomu tko ostaje: — Ostaj s Bogom. što se obzireš? — Pođi s Bogom. Bože m j! uzvik u mirenju s čim. i onemu koji nema. br. veselio i ne boj se. ma kad sretem onega čovjeka. Bože pom zi! kaže se kad se prvi put u že pomozi! sezoni jede neko voće ili povrće. — U košičiću je bilo smokava Bože pomozi. pođe mu za rukom. bl ženi B g milostivi Bog blažen Bog (kaže se u slučajevima kad se na smrt gleda kao na oslobođenje od patnji) — Blaženi Bog koji ga je digo da se više ne muči! Bog bi ga zn tko zna. što će biti neugodno čuti — Onemu djetetu. — Podaj. Bog van do. neopisivo. Bog mu pamet prosvijetio! — Bog mu prosvijetio pamet kad ne zna što govori i čini! Bog ubio i prešu usklik da ne valja uvijek žuriti — Ovako g bio se ne radi. — Da mi je Bog do samo Öeru kruha za izjes’. zla van stranput! — Ajte s Bogom. izražava osudu.

istine trgovačke. na svemu ti fala! i B g je zab ravio nešto što je davno bilo — Što Bog zaboravio mene pitaš? I Bog je zaboravio kad je to bilo. fala Bogu. a poslije kako Bog da. reče se. iznenađenje. Bogu fala. slađe je od meda.. i Bože pomozi! kako B g d — Prikomportali ko Bog da smo i ovu zimu. — To bile žive muke.mogli doć. žali B že kad se gu. slava mu i fala! — Bog je. goorim ja Mariji. nego jeđi kako Bog zapovijeda! na pr vdi Boga nizašto stradao. vaja mu pogodit! — Nema Boga. u Boga d ma daleko. čuđenje. 16) — Od njega se čit Boga ne nadaj dobru kad je on senjan od Boga! srčit B ga srditi Vječnoga — Ne srči Boga. Bože. na lijevom pilastru otara Gospe od Porata. nikad hitit B ga br du doć do tamo! uhitit Boga za bradu postići neostvarivo. isto tako zahvalnost Providnosti izražavaju riječi: — Fala ti. za Boga. kako je red — Veži ručinčić okolo vrata i jeđi kako B g zap vijeda! — Ma bravo. nego okini bokun kako Bog zapovijeda! — Ne šmrdaj po pjatu. ali se može podnijeti. što ću sa’ B g da činit? što Bog d što bude neka bude. ne da’ Bogu tamjana bit škrt — Kakva je špike. da ne može biti doma gore — To je bilo ubi’ Bože. v (treba)… Boga.). protivljenja — Za zafaleći B gu. ali i zahv ći Bogu — Sve se. a drugomu što Bog da. fala Bogu. tolike muke! — Žali Bože tolikijeh novaca! Naša Gospa (Dubrovnik). želja izražena domaćinu da uspije iskoristiti okolnosti na najbolji način u svoju korist (u smislu karijere) više ti Bog d dobara n go je u B g do dob nego Pulji t tovara! (zdravica u Ponikvama kraj Stona) za Boga ! izražava nezadovoljstvo. nikomu! nema ga. snimio Božo Gjukić. nema Boga. kaže: rodilo se žensko. nevin — Omrazili pravdi B ga ste me š njima na pravdi Boga. nestrpljenje — Ugasi plin. 40 22 . vaja (tr ba)… kad se nešto mora bezuvjetno učiniti — Kad on zapesiga. njan d imajući ga u pomoći — S milim Bogom sve se može. Bože. zaklinjanju. č nit ništa mil m B gom ljenčariti — Ona povazdan ne čini ništa pod milim Bogom. zadovoljstva. u slava (B gu) f la Boga da jes’! sl va mu (Bogu) i fala izražavanje zahvalnosti Svevišnjem zbog neke milosti. — Fala Bogu da su se akordali! — Ne stucaj ludijeh kad nijesi. neprestano. — Od Boga d grehota se radovali! od Boga greh ta tvrdi se za nešto što nije dobro. tjelesnog ili duševnog stanja — Bog mu je vratio zdravje. — Krpi’ ćemo se do petnestoga. priliči. dobro svršilo. korisno u očima Pravednoga — Od Boga je oslobodio velika grehota. — Bacili smo tratu. kako Bog zapovijeda kako valja. — Znam da nije dohodio. pravedno. Ima još dana ako budemo živi! — Fala Bogu velikomu. ugodno. i nije tako loše — Ako tako. ko zna što će nam se miloga B ga dogodi’. a od čejadi zazor i sramota da piješ. ne bi Bogu dala Andio na grbu nadbiskupa Grgura Lazzarija. namjeri — Hoće u krs’ u Boga da je onako kako on govori. fala Bogu. budi kontenat so tijen što imaš! svaki sv u Boga d n svakog dana. i Bože pomozi B že pom zi kad što nije kako bi se željelo. kad tko prione na nešto što može za nj biti i loše — Što Bog da i sreća junačka! — Svak prvo impjegava prijeteja. za m loga Boga usklik neslaganja. XV (2009. li Bože što uzalud učini i potroši — Žali. osobito putuje. tamjana! — Ne bi Bogu do tamjana kakav je žguravac! ne d j daj Bože vapaj da se što ne dogodi — Kako je bilo. molitve prosjačke. tv di’ (ć t) n što u krs’ u Boga uporno ostajati pri nekoj tvrdnji. že nikad više. uvjeravanju — Tako mi Boga B ga tvrdi’ (ćet) nešto jedinoga. ne činit n šta pod milim Bogom dangubiti. Bože. ubi’ Bože za nešto loše u najvećoj mjeri. lud! (naprotiv. — Više mi je dodjalo: svaki u što Bogu skrivio Boga dan me isto pita! št sam B gu skr vio kad se ima osjećaj da se događaju nezaslužene nepravde — Ajme meni jadan ti san. zahvalnost Predobrom iskazuje se obrnutim poretkom): Bogu f la! — Bogu fala. pošli su nam afituali z gornjega pjana. htijenju. a daje kako nam Bog da. pa što Bog da! tako mi Boga u prisezi. — Utuko mi je neko kučka na pravdi Boga. iskoristiti okolnosti na najbolji način za svoj probitak — K’o Bog da je uhitio Boga za bradu kad je divento kapuro. nijesmo više mogli podnijet njihovo orcanje i po danu i po noći. oslob dio te Bog — Oslobodio te Bog rešeta cavtajskog kaže se jer su B g Cavtajke bile na glasu radi jezika i ogovaranja (kundurarije) — U Dubrovniku govoru: „Oslobodio te Bog đife stonjske!” — U narodu se govori: „Oslobodio te Bog klobučine šipanjske!” — U Gradu se reče: „Oslobodio te Bog zlobe fratarske! — Oslobodio te Bog mlada domaćina. zafaleći Bogu. Bože! — Mili Bože. — U Dubrovniku govoru: „Oslobodio te Bog gladna gospodara!” — Oslobodio te Bog onake hrdoroge! s milim Bogom mil m B gom s Bogom se što čini. ne daj. služi za pojačavanje dan osnovnog značenja da se nešto događa svakog dana — Tamo svaki u Boga dan pada kiša. kaže: rodio se sin. sreće. ne daj. učinili ste sve kako Bog Bog zapovij ! zapovijeda! — Ne činkaj kruh. — To ti je u Boga doma.. senj n od Boga osoba koje se treba čuvati (na koju je Pravedni stavio zaštitni znak kao na Kajina – Postanak 4. više ti B g do d bara n go je u Jakinu b dobara nego Jak nu bokara blagoslov. slava mu i fala. od želje da i gu fala! tebe vidin! — U nas vam je izreka. vrlo daleko — On stoji neđe u Boga doma. br. što sam Bogu skrivio da me toka tolika nevoja. d vaja kupit novi rubinet! od Boga reče se za ono što Vječni daje ili čini ili sudi — Što je od Boga. ili ide kamo. a on u krs’. jutros digo nemoćnicu s velikijeh ’ B že muka. uzdajuć se u Spasitelja. ostavi me na miru! zaf ći Bogu. zahvaleći miloga Boga.

Božj v lja — Do Božje volje. pa lj bav Božj u ruke Božje! za ljubav B žju — Brižna. ubila ga sajeta ruke B žje! Božja! u r ke Božj ! povjerenje u Svemogućega — Homo. hoće ti se k ša B žja. — Ovo je oror Božji od cijena. strijela te Božja bila s jeta B žja ne ubila! ubila te (ga. pozivanja da shvati. isprasilo si se da te oprat ne mogu! — U ovu kašuninu može stat čudo Božje robe i svega drugoga. 40 23 . snimio Božo Gjukić. — ka Božj Ono dijete jon je pedepsa Božja. – Iz tvojijeh usta u Božje uši! hoće se kiša Božj treba dugo čekati. prenemagalo Božje. neželjena kazna. str h B žji nešto strašno — Strah Božji strijela B žja bila od vremena ove godine. — Ovi poso je kastig Božji. hoće se ruka B žja reče se kad je potreban nadnaravni zahvat jer je inače komu što teško učiniti. — Hoće mu se kiša Božja dok će r ka Božj se nakani uzet libro u ruke. bič Božji od ovo bremena! — Doka’ će blagos v B žji durat bič Božji od ovo vremena? bl gosov Božj nešto što je dobro. sve je poplivalo. primjedbe i primjere šaljite na: dubrovacki. — Dok se žja će kiša Božj obučeš. — Skloni se da nas oni impjaštar Božji ne ferma! — Noćas su bile irije Božje od vjetra i ot kiše! — Dijete Božje. imali smo što viđet: puna trpeza svakoga blaga Božjega. — Idem na ribanje cijelu Božju godinu. strijela — Koliko nam je samo zla učinio. munja te ne ubila — Dokle ćeš ludovat. dar koji se depsa Božj gubi po grijehu — Jes svega kad je milos Božja. — Brez Božje ni lis’ s žji čovječe gore. — Svi abisi Božji susti’ će nas kad živimo ovako ko živine. grom. krivi. nešto strašno — Ne možeš ni uskopat. — Bilo je svakoga blaga Božjega: mesa pečenoga.BOG opća imenica muškog roda nekršćanski bog iz praslavenske religije. Naša Gospa (Dubrovnik). uživanja — Bila bi ljepota Božja odi živjet! — Ljepota Božja je viđet one na Božj puste pergule pune cvijeća. a stavila na sebe zlata ko strah Božj Majka Božja grčka. — Ima na placi svakoga blaga Božjega. po muku Božju bi’ je fjerso. stavit n zlata M jka Božja snaga — U Božjoj je ruci. Gospa. uzvišeno. BOŽJI pridjev koji se odnosi na Boga ili pripada Bogu — Mir ŽJI Božji s tobom. — Ne ću ja da mi on kalava bogove! — Kakvi su oni odri-bogovi.com Andio na desnom pilastru otara Gospe od Porata iz 1783.. propeće Božje! — Po Luncijatu Božju kako ću se onda vratit? — Da u Dubrovniku meni koja onako učini. boje bi bilo da se rode ljubav B žju na ošpedalu [od milosrđa] er bi ih kogodi za lj bav Božj udo za koga bi se moglo. — Sve je zaludu bez Božjega blagosova. — Ne mogu se dva boga uživati. — Kastiga’ će te Bože ako ne budeš dobar. strij la te Božj ne ubila grom te ne ubio. suhe kobasice i što ću ti više rijet! — Ka’ smo došli tamo. je li đe peču meso da i mi zgrabimo? — Smiluj nam se. bič B žji Božja kazna. jeli Božj d n Božji čovječe! cijel B žji dan istaknuto trajanje radnje u značenju sav dan. st vit na sebe zl ta ko Majka Božj g čka pretjerano se nakititi raznim dragocjenostima žja grčk — Ide ti ona s mužen ispod ruke. — Ljudski trud. svu godinu. — Brez Božje ni trava ne raste. — Ajde. dosadan posao stig Božji ili prinuda da se trpi nepoželjna osoba — Ova kiša je kastig ša Božja Božji. kast g B žji neočekivana. po križ Božji! — Za vjeru Božju.). Bogorodica — Kad bi do Bog s Božj i Mati Božja! milos B žja Božja ljubav. — Manje ljudske. mana B žja reče se za vrlo ukusno ti B žja jelo. potrebno je dugo vremena. — Pogobila se poviše makine šijući po vas Božji dan. naklonost. lijevalo je iz neba i iz zemlje.govor@gmail.. Božj č vječe početak ili završetak obraćanja sugovorniku radi pojačavanja. pedepsa B žja elementarna nepogoda ili zlo koje nas je snašlo — U neđelju je bila prava pedepsa Božja. BOŽE imenica ženskog roda tako se djetetu kaže za Boga — ŽE Idemo sa’ smoli’ dragu Božu. — Bravije meso mi je bilo prava mana Božja. ruka B žja nadnaravna moć. sve in je po zlato! — On je odri-bog! Na dese’ đornata uzme koliko drugi u mjesec dana. — Hoće mu se ruka Božja dok uzme libro u ruke! — Ka’ se zadespeta. hoćeš li više to izjesti ili ne ćeš? — Bojim se njihovoga protresanja više nego suda Božjega. Mati Božj blažena Djevica Marija. — Radim cijeli Božji dan oko kuće. sveta te Neđelja pomogla! — Božji bili! — Za rane Božje. savršeno — žja volja Pogača ko Božji Bog da se jede. — Brez Božje ni kosa s glave. XV (2009. br. dugo se nakanjuje.. — Nema berićeta bez Božjega blagosova. ali znam nekoga boga. čega ima puno — Ima ove godine maslina blagosov žji Bog Božji! Božj B g nešto božansko. ali takoga zubaca vjek B žju nijesan vidio. — Po vas Božji dan zvrču. što je? — Nijesam kriv. ma je sve z Božjom pomoći dobro finulo. — Dogodila mi se je jedna mala pegulica. bumbara. i ne bi ih ovako u more metali. više Božje. urazumi se — Poslušaj me. lažni. varavi kumir u čovjekovu životu — Nijesam bio mnogo niđe. kiša B žja golema količina — Ajde ti hrani gladničinu kad može izjes kišu ljepota B žja Božju! ljep ta Božj izvanredan doživljaj ljepote. čovjek na Božj jednostavan čovjek — Tamo nas je primio jedan čovjek na Božju i sve nam pokazo što nas tvojijeh ust Božj ši je interesalo. — Proti č Božji Božjoj se ne može. hoće se ruka Božja dok te posluša. a Božji blagosov. iz tv jijeh usta u B žje uši na sugovornikove riječi izražava se želja da se izrečeno ostvari — Govoru da će će k ša nam kreši’ nadnicu. skretanja pozornosti. je) sajeta Božj kletva: ubila te munja. glavu su mi digli.

a to je vjera u Boga.r. Stane je ostala u nas u kući. IV. 2.Moja žena nema pravo da ovaj stan unajmi. ali tako mora da bude. Nadodajem slijedeće: Znam da je nama svima teško se razići. Baldo Podić s. I sjetim se da ću prepisat testamenat pokonjega nona Balda. veliki je to životni promašaj. Tad ostavljam svojoj ženi Gjanini plodouživanje za nje doba života od dućana u ovom gradu Placa Cara Dušana. jedna sa ulica a druga sa Place. što drži u najmu Ivanko Kojaković iz Dubrovnika. Na Gospu od Orašca. Neku zemlju u Gornjoj Rijeci. pak vam spominjem jednu talijansku izreku: Non sospiri. Najvažnije je ono u točki IV đe moli blagoslov Spasitelja i Majke Božije za sve nas. br. non lacrime. Njezina ljubav i poštovanje za našu kuću je superiorno. Moja žena ljubi mnogo kuću u Rijeci. a još manje razumijem kako neko i dandanas može rijet Ulica Kraljice Marije. 40 . Od dosta godina služi nas vjerna i dobra sluga Stane recte Stojka Jarak iz Ercegovine. Moj sprovod neka bude jednostavan i ukop kod starijeh. Moju kuću i prostrani vrt do kuće. selo Strmica. Dr. Ima i jedna drvena baraka što je ona sagradila. U IME PRESVETOGA TROJSTVA Zdrav u pameti. a to u potpunu vlasnost. Kuća je razi mora. pak je sva prilika da će ona svoju starost provesti u svom rodnom mjestu. pa će to izvršiti kako uzmogne. obitelj i dom. da se vidi kako se to nekad pisalo. katoličke i apostolske Crkve. un di ci rivedremo. Poznam njegovo blago srce i bistru pamet.P. I eto doživljeli Bogu fala. nu kad bi željela stajati u Gradu. godine Lucija Carić 24 Naša Gospa (Dubrovnik). te ako ona danas ima prilično imovine ipak hoću da joj ostavim slijedeće: Moju ložu broj 19 u III redu u Bondinu teatru.).r. Legam Našu Gospu iz agosta 2004. Dubrovnik.. S Bogom i doći će vrijeme kad ćemo se gori vidjeti. II. Ako se u temu ne uspije. V.r. a kad je oslabila pape joj je našo najljepšu kamaru u Domus Christi. svete. pa sam miran da će on poštovati svoju dragu majku kao dosada. Ovaj apartman je u velikoj kući na Placi. (M. A sad kako je bilo nakon ovega testamenta? Nono Baldo je umro neđe u dečembru 1939. Iza njene smrti dućan dakako pripada mojem nasljedniku. amobiljo s našom mobiljom i mi smo joj ko djeca svaki dan nosili nešto za izjesti a usput se igrali u velikom đardinu. Baldo Podić s.U ime Republike Hrvatske. Mato Gverović. dva mjeseca prije nego sam se ja rodila. Pokopali je u naš grob. već advokata. ženu mu i potomke. te neka uspješni blagoslov sadje na njega. Ili bolje rečeno. Pokućstvo u ostavljenoj kući nije moje. ja ne razumijem. Još ostavljam mojoj ženi Gjanini jure legati moju kuću u selu Pridvorje u Konavlima u kojoj sada podučava škola. Obojica se spomenite mene i udijelite bijednom siromahu koju utjehu. a to prema svojem ekonomskom stanju i ona se mora s tim zadovoljiti jer joj to dolazi kao dar. 13. Ima nešto zemlje u polju. Kad ostavi našu kuću moj nasljednik mora joj uručiti jednu otpremninu radi izvršene duge službe. lulja 2009. te određujem slijedeće: I. III. koji smo imali milost rodit se u krilu jedne. on. Sambugnach s. Zemlju u Konavima su zaposjeli mnogi. Preporučam mom sinu da sačuva vjeru i ljubav prema Spasitelju i Majci Božjoj i tu ljubav ukorijeni u svojoj obitelji. Ja sam bio sretan da sam imo dobru i dragu ženu Gjaninu rodom Birimiša. zaželjela sam da budemo živi na njegov veliki jubilej – 60 godina umjetničkog rada. te na njegovanju moje teške nemoći azme. To je sve i u derutnom stanju. Moja Gjanina ja sam ti haran na ljubavi koju si mi ukazala. kojega je none Gjanina bila dovela da tu s brojnom familijom živi od zemlje. Kako se moglo napisat Placa Cara Dušana. Ovo naravno uključuje i poštovanje svih drugih dobre volje. On je u svemu pravičan. ja i naš glavni i odgovorni urednik. to je mojoj ženi ostalo od njezine svojte. Mislim kako je sveta dužnost nas. februara 1939. Butige su bile nacionalizirane . XV (2009.) T. Živite mirno i sretno.. promisli i ne prema mu. Ovo pretpostavim blagoslovom mojim i Božijim imenujem za moga univerzalnog nasljednika cijele moje imovine u jednu riječ sve moga ljubljenoga sina Dra Mata Podića. baš sad mislim nešto rasčistit. Potvrđujem sve i potpisujem se Dr. Sreski sud u Dubrovniku dneva 16 decembra 1939. Loža u teatru je eksproprirana. Prednja oporuka je po Zakonu proglašena. a vraćene . vjeru i nauku ove Crkve usadit u srca naše djece.U ime naroda. zemlju u Gornjoj Rijeci đe je bila baraka agrario je pok. sad zapovjedam mojem nasljedniku da joj dade pravo stanovanja u prvom katu u onaj mali apartman koji se nalazi u prvom katu i sastoji se od jedne saloče i dvije sobe. a da ne promisli ko je ona bila. od nikoga prisiljen činim ovu moju oporuku od mene napisanu. Po dogovoru može da bude i druga soba. sad eto kad se i on oženio.Testamenat doktora Balda Podića Vazda razmišljanje što ovi put napisat. Baš zato sam ovo i napisala u Našu Gospu. Tu sam imala intervju s našim gosparom Mišom. Opet potvrđujem i potpisujem.

Na predstavljanju knjige Dragi moj Lino. Moja gospođa. Kako meni tijek zemaljskog stana izmiče bjeguć. Pisma su naslovljena dragi moj Lino. Ova knjiga ostat će izvor za proučavanje naše liturgijske baštine u Gradu i u Mokošici. običaje i obrede i sve crkvene predmete od križeva do paramenata.. a na naraštajima koji dolaze odgovornost je velika da ostanemo svoji na svome. a ja malo zapamtila a kad sam došla u njegove godine naučila napamet i prebirem ih kad god imam vremena. A vazda se prisjećam njegove izjave kako nas odavna ne bi bilo da nije zapadne Hercegovine. A i njegova potreba da u dokolici Rijeke zabilježi ono što mu se mota po glavi. Trebalo je uvesti narodni jezik. Neki su objavljeni u našem župnom listu „Naša Gospa“. Neobično. 99). lupo po makinji od pisanja što mu je padalo na pamet nije ni u snu mogo Naša Gospa (Dubrovnik).. a osobito svete liturgije. A žo mi je da nijesam arivala nagovorit naše pastire da se za najviših festa svečano obuku. Gospođa Lucija Carić ne pripada tom naraštaju. Reforme Drugog vatikanskog sabora zatekle su ga u zreloj dobi i teško se mirio s uklanjanjem latinskog jezika iz mise jer su neki napjevi gotovo neprevedivi na narodni jezik. Lucija Carić 25 . Većinu tekstova koji su sabrani u ovoj knjizi pročitao sam davno prije. Opažanja je bilježio pomno i strpljivo. don Stanko Lasić Crkovne funcioni po misalu Pija Petoga Nijesam nikad misljela da ću se nać na ovom uzvišenom mjestu. otvoreni. Exultet iam angelica turba coelorum. Vazda sam bila s one druge strane. a drugo u ona crvena vremena bio je to klerofašizam. jer je kopiju ostavljo doma. crkvene baštine i predaje. Prvo on sam piše. On je upamtio biskupe Marčelića. pa ne ću ponavljat. Pape piše kako su u njegovu mladost građani bili od partita hrvatskog ili srpskog. a to je bilo gotovo svake nedjelje.In memoriam Ninu Svilokosu. pametni i kulturni. ja ću spjegavat mojim običnim riječima. Barbića. Puno sam godišta prebirala po izblijedjelim listovima čeleste karte na kojoj je pape piso. IV. mislim preneseno i doslovce. ja vam nijesam ništa razumjela. Ne mogu zaboravit kako je pokonja sinjorina Jele Vuletić. Čitam neki dan kako je posjet Svetog Oca Africi jedva zabilježen u zapadnom tisku. pa molim gospara Mišu da nam to prolega (str. Krasan je opis dolaska biskupa na božićnu misu. Carevića. ali i brojne prepozite. u Dubrovniku 29. ali njezina generacija učila je od ove prve i prenijela nam dio toga duhovnog i kulturnog blaga koje moramo brižno čuvati. bila došla u nas na objed i pita je moja mama. XV (2009. koja je živjela na Poljani. Bili su visoko obrazovani. a svi su bili Dubrovčani. 40 snjevat da će to jedamput izić u javnost.). jer moj pape kad je. a kad je trebalo braniti prava Crkve i svećenika nisu se ustručavali ni bojali. kantore i druge kanonike te svećenike i redovnike u našem Gradu. 109). ponosni. kad Gospodin šeta ulicama našega Grada. on lijepo opisuje tugu svoga oca kad je 13. Gugića. Niko od nas ne može pobjeć od roditelja. Nije to mogo snjevat iz dva razloga. čestiti ljudi i osvjedočeni vjernici. Crkvi i hrvatskom narodu u vrijeme bezbožnoga komunističkog režima. On je naravno zno koja je razlika što se vidi dobro iz pisma . Kad sam bila mlada vazda sam slušala. Dies irae. Libro je uglavnom opis funcioni u crkvi prije Koncila. što vam se para. Lupo je po makinji cijeli život za poso. ali je to bilo više za nas. Mata Podića. Pripadao je naraštaju koji je odmalena zavolio latinski jezik i napjeve. pa sam tako ja od pape reditala tu ljubav za crkvenim latinskim. Butorca. Crkvu su doživljavali otvorenom laicima. Uskrs i na Korosante. Mi stariji dobro se sjećamo gospara Mata koji je prijateljevao s brojnim svećenicima i biskupima i kao praktičan vjernik redovito sudjelovao na svim liturgijskim slavljima i biskupskim ceremonijama. svećenike su poštovali i cijenili. kako su divne riječi na pr. a svakako i vrati stari oltar i pulpit. naše Katoličke Crkve nikad nije bilo manje u Europi. odgojeni u doba Austrije. U ovim uspomenama moga pape puno je nostalgije za vremenima legaliteta. I za kraj moram zafalit našem zboru i župniku za latinsku misu svake prve neđelje u mjesecu. Perneka i dolazak našega sadašnjeg biskupa. Ja sam o temu napisala u pogovoru (str. lektore. Ona se trudi svim silama da dubrovački duh sačuva svoje hrvatsko lice. novembra 1918..Izvor za proučavanje dubrovačke liturgijske baštine Neobično mi je drago što Hrvatsko kulturno društvo Napredak Dubrovnik i Družba Braća hrvatskog zmaja večeras predstavljaju vrijednu knjigu još vrjednije urednice gospođe Lucije Carić autora našeg uglednog sugrađanina pokojnog dr. kulturni. Pange lingua. Knjiga je poučna jer nam predstavlja naraštaj ljudi i vjernika koji su obilježili XX. Hvala Bogu da mi je do snage i vremena da izaberem najbolje i prepišem. sinjorina Jele. sazreli u vrijeme prve Jugoslavije i ostali vjerni Bogu. žo mi je da nijesam una penna maestra (majstorsko pero) dakle ne pretenđa na neku vrijednu literaturu. br. ali je valjalo održat i latinski radi kulture i povezanosti cijele Crkve. od ove moderne mise. tutto un pastroccio. nažalost promjene nijesu postigle cilj. molim Boga da naša Gospa ovo zadrži. Nakon što su moji prethodnici onako lijepo i stručno govorili o ovemu neobičnom libru. A kako je meni bilo divno čut tisuće crnaca kako pjevaju Kyrie eleison. Osjetio sam ljepotu tekstova koji odišu izvrsnim poznavanjem vjerskoga života. godine nakon ulaska srpske vojske u Grad reko kako je nastalo za vazda pravne države. stoljeće. Svi mi na Uskrs obučemo najljepše što doma imamo. Osobito je volio sudjelovati u liturgijskim svečanostima koje je predvodio biskup. Govorio bi on. Victimae pasquali i sl. pa se s njom zbližio ko i mi danas s pisačem i internetom. kako on govori. Credo in unum Deum. te da ne moram iskat sponzora. 2009. Čestitam gospođi Luciji na ovoj vrijednoj knjizi i preporučam je svakom dubrovačkom domu kao i svim institucijama u našem gradu.? Barem na Božić. pa zar ne bi o oni par puta godišnje mogli pronać one prekrasne planite. što pape govori da nije vidio ni na Svetom Ocu Piju XI.

br. XV (2009.).„Pravo na rođenje u učenju Crkve” Papin apostolski blagoslov knjizi 26 Naša Gospa (Dubrovnik). 40 .

Evangelium vitae naslov je enciklike o vrijednosti ljudskog života koju je papa Ivan Pavao II. Želeći Vam plodno svećeništvo. 6. Stanka Lasića Pravo na rođenje u učenju Crkve. Postali smo narod „stečen da naviješta silna djela onoga koji nas iz tame pozva u divno svjetlo života”. a ni perspektive za mirnu budućnost. 0.hr/pravo_na_rodjenje. 30. donosi obilje tekstova i podataka o toj problematici. 0. propagira eutanaziju. 6. Čast mi je odgovoriti Vam na Vaše pismo uz koje ste mi u znak poštovanja darovali Vašu knjigu Pravo na rođenje u učenju Crkve. koncem dvadesetog stoljeća enciklikom „Evanđelje života” ustao u obranu najugroženijih. 2. pružati glas onomu tko ga nema. 8. puno duhovnog zadovoljstva. svet je i nepovrjediv u svakom trenutku svoga postojanja. Pavao II. nameće genetičko inženjerstvo. 8. koje smatra da su zakoni o pobačaju i eutanaziji „stečevina napretka” za „oslobađanje od nepotrebnoga i suvišnog tereta” (nerođene djece i neproduktivnih staraca). Društvo.000 20. Isus Krist otkupio nas je svojom predragocjenom krvi. 6. 6. Knjiga katedralnog župnika dr. 0. Jer. naime. 0.000 40. Jer. dr.tonimir. nema solidnih temelja. naime. lipnja 2009. 4. 4. 19 5 19 5 19 5 19 5 20 0 19 4 O gorućim problemima našega vremena Poštovani Gospodine! Primio sam Tvoju knjigu: „Pravo na rođenje u učenju Crkve”. Zahvaljujem Ti na toj ljubaznoj gesti.Pismo državnog tajnika Svete Stolice don Stanku Lasiću Državno tajništvo Svete Stolice Odjel za opće poslove Vatikan. živoro eni poba aji 120. širi nemoral i drugi poroci. Siguran sam da će Vaš rad znatno pridonijeti da se savjesti brojnih kršćana i tolikih muškaraca i žena dobre volje obasjaju u svjetlu papinskog naučavanja.000 0 4. lipnja 2009. A najnemoćniji su ugroženi: nerođena djeca i starci.). koju je priredio Petar Marija Radelj. 4. Franc kardinal Rode pročelnik Zbora za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života Živoro ena djeca i poba aji u Hrvatskoj 1948. Zato je papa Lav XIII. 6. 8. svibnja 2009. U Vatikanu. Od srca zahvaljujem na takvoj ljubaznosti kao i na Vašem predanom služenju u Crkvi kao župnik i kao učitelj mladih. enciklikom Rerum novarum (1891.-2007. 8. 0. A pomažu im obavijesna sredstva koja šire kontracepciju. . Tarcisio kardinal Bertone Državni tajnik Njegove Svetosti Obilje tekstova i podataka o vrijednosti nerođenoga života U središtu Isusove poruke nalazi se Evanđelje života. Želeći Ti obilje Božjeg blagoslova. U Zagrebu. srdačno Te u Gospodinu pozdravljam. te navješćujući evanđelje života. U Dubrovniku.000 80. Koncem dvadesetog stoljeća pod zaštitom zakona svjesno se ubija nerođenu djecu. 24. lipnja 2009. 20. S osobitim poštovanjem Vas pozdravljam i blagoslivljam.000 100. 19 9 19 9 19 8 19 7 19 5 19 6 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 7 19 7 19 7 19 8 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 8. srpnja 2009. 4. 6. 2. sterilizaciju i pobačaj kao „znak napretka i osvajanja slobode”. objavio na Blagovijest 1995. 40 20 0 20 0 20 0 19 9 4. 0. 2. Primio sam knjigu Pravo na rođenje u učenju Crkve. u Dubrovniku. XV (2009. Živo se veselim zbog hvalevrijednog pothvata da se na hrvatski jezik prevedu istupi učiteljstva dvaju zadnjih papa o temi tolike aktualnosti i težine. Neka Vaš život i rad bude uvijek i samo na veću slavu Božju. Crkva ne može i ne smije šutjeti.000 60. evanđelje života zapravo je temelj demokracije i mira. 8. Zato je Ivan 140. plod Vaših studija na Alfonzijanskoj akademiji u Rimu. Želimir Puljić biskup dubrovački Josip kardinal Bozanić O knjizi i ponešto iz nje vidite na www. 2. On nas šalje biti u njegovoj službi.htm 27 Naša Gospa (Dubrovnik). rado koristim prigodu da Vas pozdravim s iskrenim poštovanjem. 2. kad se govori o životu ili kad je ljudski život ugrožen. kao i na doprinosu da se gorući problemi našega vremena razmatraju u svjetlu nauka Crkve. Potkraj devetnaestoga stoljeća radnici su bili ugroženi u svojim temeljnim pravima. Sveti Otac veli kako se svijet nalazi „pred objektivnom zavjerom protiv života” u koju su uključene i međunarodne ustanove.) progovorio o njihovim neotuđivim pravima. msgr. Začetnik života. 2.000 Hvalevrijedan pothvat Velečasni gospodine Lasić. Velečasni Gospodine. koja će biti predstavljena javnosti 3. napisanu na hrvatskom jeziku. 28. Život ljudski. br.

Budan se čovjek pita tko je vlasnik ljudskoga života? Je li majka vlasnica začeta djeteta? Je li majka vlasnica same sebe? Je li muž vlasnik svoje supruge i svoga sina? Je li uopće itko vlasnik ljudskoga bića od njegova prirodnog začeća do njegova prirodnog preminuća? Tko je gospodar života i smrti? Ako majka može po svome razumu i naumu posve nekažnjeno ubiti svoje začeto čedo do 10. 0. 2. ravnopravno. XV (2009. 11). a ovaj upućuje na proučavanje pojma ljudske osobe. vrsta? Je li glavna razlika u tome što sva živa bića nesvjesno. svibnja 2009. a što je to što osobu dekomponira i kada? U kojoj sekundi.000 živoro eni 5. 4. rušiti biološki zakon koji nalazi u svojoj ljudskoj naravi? Pred tolikim odobrenim opačinama i prihvaćenim bezakonjima u društvu čovjek zdrave glave stoji k’o ukopan smišljajući logične odgovore. podrazreda. 0. nikamo usmjeren. može li čovjek.000 Živoro ena djeca i poba aji u Sjedinjenim Ameri kim Državama 1948. od 18. kažnjivo ili nekažnjivo. koja još ima izdržati deset godina robije? Tko daje vrijednost životu i tko od nas svojom odlukom ili zabrinutošću može svomu životu dodati samo jedan dan? Tko uopće određuje duljinu čovjekova života? Tko mu je označio međe. da se rodi. i desete godine izdržavanja kazne zanese sa zatvorskim činovnikom: treba li ubiti nevino dijete u utrobi. danu. odnosno s grijehom ili bez grijeha – gledano etički ili moralno. 0. 0. udara bilo zbog neobuzdanih raznovrsnih strasti ili iz znanstvenih istraživanja.). 8. godine života? Koja je razlika – samo u tjednima i godinama? Kako to da se smije ubiti u 69. 0. 4. utemeljenost. poba aji 4. 6. 6. 8. Polazimo od povijesno trajnoga problema i egzistencijalnoga konflikta. kada završava? Što to konstituira osobu. Ali prije svega opći problem o samom životu: ODAKLE ŽIVOT? Slučajno nastala čestica u neizmjernu svemiru? Ni od koga stvoren. i da ih nema. Što je to osoba? Malo savršenija životinja? Tko osobi daje patent. nikomu ne odgovara. redova. opravdano ili neopravdano. pamet. 4. razreda. Životinje: carstvo od 1. 4. koji je ubio ženu Orijanu. protokom vremena. razvoj. još nije zaraženo? Određuje li vrijednost čovjeku zdravlje odnosno bolest? Komu je dano da prosudi i odluči koji od dvaju života ima prednost i prvenstvo u postojanju: majka koja će. može se ubiti. zašto se ne može sve pobiti u bolnici duševnoj? Gdje je definicija osobe? Koji joj je najveći domet? Dignitet? Naša Gospa (Dubrovnik).000). 4. danu? Da se može ubiti prije rođenja. svrhovitost? Ako je začeto žensko. 8.000 3. 4.000. ne zna se jesu li gljive biljke ili životinje: hrane se drugim organizmima.000 vrsta s čovjekom kao krunom živih bića. a koliko ima u tim carstvima koljena. Budući da čovječanstvo. 2. smije i treba ubiti. 2.000 vrsta). početak i svršetak? Vremenitu i vječnu svrhu? U čijem smo posjedu? VLASNIK ŽIVOTA. 40 2. Pravo na rođenje djeteta ili pravo na „usmrćenje utrobe“ ili drugih dvadesetak izraza iste jačine i opačine (str.000) koje još uvijek nije ispitano. koje bi se sutra razvilo u svjetsko ime. vrijednost. nitko mu ne prati putanju? Odakle mu pravila. Koja je vrijednost života: očeva. upozoravajući na stabilne vjekovne aksiome ne bi li odgovorio na te anomalije. ugrožavati postojeći naravni sustav i. 6.200. kćer Deni i sina Trpimira. starosti? Ako se može mirno ubiti u majčinoj utrobi tjelesnoj. br. originalnost. podkoljena. 8. Tko se ovdje najeo ludih gljiva? LJUDSKA OSOBA. 6. kada počinje biti osoba. porodica.Veledjelo logično i smjelo UVODNO. (str. a ne može dan poslije rođenja? Tko daje rast djetetu i tko ga osuđuje na smrt samo zato što nije prešao određeni dan? Je li onaj Ljubomir u Splitu 25. a ljudsku se osobu može. djetetova? Tko treba odlučiti da se uništi ili da se zaštiti začeto nevinašce ili njegova majka? Može li se odbaciti jedno da se zadrži drugo? I koje izabrati: da živi majka koja je možda zaražena smrtonosnom bolešću ili nerođeno dijete koje. možda. pa konačno samoga sebe: normalan čovjek? Je li on vlasnik ili gospodar svoje obitelji s kojom može raspolagati i raditi što mu je god volja? Je li dostatan razlog eventualna neizlječiva bolest da počini takvo djelo? I tko mu je dao pravo da to tako čini? Onaj drugi ubio ničiju mačku i ničiju kučku i osuđen na pet mjeseci zatvora. godini. Biljke: sustav od 250. izravno pobaciti začeto čedo pravdajući se nekim razlozima ili vrijednostima. 8. Protista: svijet jednostaničnih alga (250. Gljive: carstvo (100. mjesecu. osuđena na dvadeset godina zatvora. a ona druga odlučila ubiti svoje vlastite dvojke u sebi i nju nagradili besplatnim pobačajem! Divlju se životinju ne smije ubiti. prava. i od kada: od začeća. zdravstvenim zahtjevima ili obiteljskim prilikama? (str. od 10. rodova. Čak po liječnikovu savjetu i receptu. s pravom ili bez prava – gledano juridički.000. majčina.000. . ili nju. ekonomije itd. medicine. 19 9 19 8 19 7 19 7 19 7 19 8 19 7 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 0. ionako zločinku. 8. ako je muško – ne! Je li osoba izmišljotina koju se može bezrazložno uništiti ili je to nedokučivi izum koji se mora apsolutno poštovati? Dajem li ja sam sebi osobni smisao? Roditelji meni? Društvo meni? Određuje li zakonodavna skupština tko je osoba.000 vrsta koje proizvode hranu i same se sobom hrane. 6. 2. onda je jednako i roditi i usmrti6.000 0 ti! Je li isto dobročin i zločin? Je li to logika? Čovjek? U tom rješavanju problema adekvatan odgovor iziskuje svestranu studiju o ljudskome životu s gledišta biologije. tjedna. točnije od dramatične dileme: smije li bilo koja noseća žena. a samo svjesni čovjek grozomorno pobacuje vlastiti život kao nešto bezvrijedno? 28 VRIJEDNOST LJUDSKOGA ŽIVOTA. zašto ne bi mogla ubiti i svoje dijete do 10. sustav. minuti. živjelo devedeset i toliko godina? Ili. sve više udara na ljudsku narav kao stvarnost koja nastaje i raste po zakonima koji su joj vlastiti. godine kada može glasovati. traži odgovor.000 1.-2006. 363). 19 6 19 7 19 6 19 5 19 5 19 5 20 0 19 4 19 5 20 0 19 5 19 6 19 6 19 6 20 0 20 0 19 9 6.. koordinacija? Je li na snazi pet klasičnih carstava života ili ima i šesti? Začuđujuća raznovrsnost u ovih pet carstava: Monera: kolonije jednostaničnih bakterija (10. majka delinkventica. neponovljivost. a ne smije u 70. Spomenuta dilema: ubiti majku ili dijete. recimo. 2. morala. tjedna života.000 2. a ljubomorno čuvaju život kao apsolutnu vrijednost. a tko nije.000. šume bi se ugušile od otpada i smrada. danu. punoljetnosti. živjeti još nekoliko mjeseci ili dijete koje bi. To su carstva.000. 15-16)? Ako je to pravo jednako razdijeljeno.000.

po daru života i daru dostojanstva. ti ga mirne duše pobacuješ. preko crkvenih otaca. pravne i teološke fakultete. 2. 462). pobijeno heroja. 645-688). pregledan i sustavan način. majci. Koja je najveća značajka osobe? Ljudskost? Razumnost? Svijest? Savjest ili – Dostojanstvo. kršćanskoga moralnog stajališta. 0. 8. 4. za vjernike i nevjernike. ručna ili nožna? Kamo sve udara? Kako to da sva živa životinjska bića životno. godini. ima li i grižnju savjesti? Može li mu grižnju savjesti izliječiti besavjesni parlament. kršćanstvo? Je li to vanjska savjest čovječanstva? Jednaka u prvom i u dvadeset i prvom stoljeću? Je li Peta zapovijed Dekaloga (Ne ubij!) izmodirala. 6. 4. ni savjesti? Tko daje djetetu. Kontrola joj otkrila da dijete nije zdravo.000 20. jer dolazi kao drugo ili treće dijete. 19 5 19 5 19 5 19 5 19 5 19 6 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 7 19 7 19 7 19 7 19 8 19 8 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 19 9 2. Pavla. od parlamenataraca? Za što će Kristova religija. Ona žena u Austriji začela. 4. logično-razumski i moralno-teološki dokažu da čovjek ne sliči životinji. koja se pokazala prema začetu djetetu tako brzo pretvorila u najveću mržnju koja završava u ubojstvu vlastita sina ili kćeri? Ili. čuvaju i brane ne samo svoje genitalne funkcije i generatorske sustave radi reprodukcije. od sv. mačad. 497).000 120. 4. 6. I dobila žena tužbu. demografije.619 živorođene djece manje! Tko će za to odgovarati? Misliš li da ne će nitko nikada nikomu ni za što odgovarati? ODGOVORNOST. a svjesni čovjek. pogotovo jednodušan. tj. ili ne znam koje.910 (str. nego jedino rješenje. te ti netko udari ženu po trbuhu i ona pobaci to čekano dijete. bilo je 115.000 60. 6. makar bilo bolesno. Što misliš. selekcije zdravih i bolesnih. Sveobuhvatno.000 0 8. ocu dostojanstvo. Na ova nabrojena dramatična pitanja knjiga daje mjerodavne i smirene odgovore. pa tako i Osmu o laži. ni svijesti. spremna na smrt. Liječnik nije ženi kazao da je dijete bolesno. pa onda i Sedmu o krađi. 20 0 19 4 životinja? A autori knjige Pravo na rođenje u učenju Crkve – don Stanko Lasić i Petar Marija Radelj – sve poduzimaju da povijesno-kršćanski. nepovrjedivu vrijednost? Inviolabilitet? On sam sebi? Ili djetetu daju osobu i osobnost njegovi roditelji? Sabor? Ako mu je daju roditelji. krematorije za uništenje ljudskih živih bića. 0. Odgovori se u knjizi daju na jasan. za medicinske. Krist – koji je Put. Kad je rođeno. br. Liječnik osuđen na plaćanje hendikepiranog djeteta što ga nije prijavio njegovoj majci Naša Gospa (Dubrovnik). nego sliči Bogu. od biblijskih do suvremenih dana.854 živorođenih (str. Priznajem da sam ovdje samim pitanjima nastojao kritički istaknuti bitne pojmove. 8. o kojima slušamo svake večeri… ZAKLJUČNO. koji izglasava zakon za pobačaje djece? Može li bezbožni saborski zakon o pobačaju smiriti uzavrelu savjest majke čedomorke? Jučer. 29 20 0 20 0 20 0 19 9 4. a danas se po javnom bezakonju mirno ubilo! LJUBAV PREMA DJETETU. ubiti to dostojanstvo? Možda to može činiti donji ili gornji dom. 40 da ga usmrti? Pa tko je tu lud? Liječnik koji nije kazao? Sud koji je podržao majku ubojicu? Ili majka koja traži dijagnozu da ubije dijete? Na jednoj strani ubijaju zdravo dijete da živi bolesna majka. sposobnih i nesposobnih. žena tužila liječnika što joj nije kazao da je bolesno. genija. 8. zato što su i neki od njih u tim domovima potencijalni ili čak „potencirani“ ubojice vlastite pa onda i tuđe djece? Što je to moralni čin? Izlazi li ljudsko pravo iz ljudskoga morala ili se ljudski moral milijuna osoba gradi na samovoljnim glasovima stotinjak sabornika? Pa da se i svi zakonodavci na kugli zemaljskoj plebiscitarno odluče za nemoral pobačaja. u najintimnijem stupnju ljubavi začeto. Istina i Život i koji je došao na svijet da ljudi imaju život. kao što je uvelike izmodirala Šesta zapovijed (Ne sagriješi bludno!)? Neki dan ona trinaestogodišnja djevojčica na televiziji reklamira u košari kontraceptive i abortive: Hoćemo sve besplatno.000 100. i ona nekim čudom s tobom začne u 40. živoro eni poba aji (nakon 1990. tučeš ženu po trbuhu? Treba li se onda čuditi što nas je sve manje? Nije li vrijeme prestati okrivljivati samo druge – ratove i vanjske neprijatelje – za tu nedaću? Ili roditelji nemaju ljubavi prema djeci? Godine 1909. 6. . za stručne demografe. zar time pada ćudorednost ljudskoga djela? I ljudske savjesti? SAVJEST. a 2007. 6. 8. tj. konačno i Četvrtu o poštovanju roditelja. nego osobito svoje plodove: štenad. podigao je bolnice za ubijanje vlastite djece. ubijaš. ukidamo i Petu o ubojstvu. društveno korisnih i beskorisnih? Je li Životvorac dostatno unutarnjim zakonom savjesti zaštitio svoj patent ili ključ od naših „građanskih prava“ i „sloboda“. domaći ili europski.-2007. – 33. od referenduma.000 Živoro ena djeca i poba aji u Bosni i Hercegovini 1948. 4. 2. koji izglasava zakon kojim štiti ubojice začete djece. jer bi ga ona smjesta bacila u smeće. Kako se ona najjača ljubav roditeljice ili roditelja. savršenu biću. a 2007. 0. za roditelje i djecu. 0. Dobro. „I po rađanju sliči Bogu“ (str.235 (str. 496).104 živorođene djece (str. svjetske industrije s fetusima koje pretvara u sapunice. radi moralna ponašanja? I kuda čovjek ide ako mu otkaže ta kočnica. po svojoj slobodi i razumu. 464).000 40. što bi mu ti učinio? A ovako. mogu li mu je i oduzeti. XV (2009. i to savršeno i beziznimno nagonski – zakonski. točnije ugrađena kočnica da obuzda slobodu. na području današnje Republike Hrvatske bilo je 141. pa makar čeljade ne imalo ni razumnosti. nema podataka) 140.). ako ti čekaš 20 godina dijete od svoje žene nerotkinje. Je li savjest u nama neki zakon. A sada kada ga je rodila. ne smije ga baciti u smeće. teologa i svetaca do suvremenoga redovitog učiteljstva Crkve. Je li pobačaj rješenje: života. na državni trošak! Ukidajući Šestu o preljubu. za župne urede. 11-51). Crkva. bi li čovjek bez Dekaloga bio uopće i 160. nije jedno od rješenja životne enigme. dakle 70% manje ili 100. Knjiga je namijenjena odjeljenjima za ginekologiju. i to u izobilju – kao i njegovo božansko učenje. 6. pilad. Ali. 2. regulator našega strastvenoga nereda. bilo je 41.000 80. čovjek ima savjest. 2. 2.DOSTOJANSTVO OSOBE. u prvome redu s crkveno-učiteljskoga. a koliko je rođeno onih koji su izrasli u prave zločince i razvili se u moralne monstrume i kretene. 0. 0. koji se u knjizi naširoko obrađuju. s Pojmovnikom od oko 400 natuknica temeljito i stručno obrađenih (str. 8. 71% manje ili 82. svetaca.000 djece manje! U Bosni i Hercegovini godine 1954. na drugoj strani zdrava žena ubija bolesno dijete: određuje li bolest je li netko za život ili za smrt? Koliko nas bolesnih treba biti pobijeno? Ili: koliko je pobačeno.

1. kao kršćanska zajednica. cijelo XX. Osim toga. Osim što je u suprotnosti s ustavnom odredbom da svako ljudsko biće ima pravo na život. No. pa će ga dekriminalizirati i legalizirati najprije komunistički režimi nastali nakon Drugoga svjetskog rata (Mađarska. zbog ideoloških razloga. I na kraju. naše pitanje: Što mi. a osobito politička i ratna. samoubojstvu. je dekriminaliziran (str. točka 2.). pobačaj je prenesen iz kategorije zločina protiv života u kategoriju prava žene. 4. da osobno i obiteljski pokazuju da su pripadnici i promicatelji „kulture života“. Poljska. riječ je o čovjekovu podlijeganju napasti da preuzme ulogu Boga. Platon. odakle se takva praksa širila na ostatak svijeta.). 2. prvi su ljudi pali upravo na njegove riječi: „bit ćete kao bogovi“ (Post 3. na teorijskoj razini. dvije godine nakon što su došli na vlast. Kao što je poznato. biskupija@cbismo. koja je tako postala druga zemlja po redu s takvim zakonom. pa je takav zakon u Hrvatskoj na snazi od 12. Teorijsko opravdanje. dakle. tradicionalno protestantske. 20 0 2. 0. a zatim Sjedinjene Američke Države (1973. 22). Između 1970. naspram tomu. zdravstveni radnik koji neovlašteno ili bez prethodne odluke komisije obavi sterilizaciju.). europska su zakonodavstva progonila i kažnjavala nasilno oduzimanje života. uključujući pobačaj. bio zabranjen što je obrazloženo potrebom da se poveća broj stanovnika. u svakom slučaju preuzimanja uloge gospodara nad životima ljudi. izravnom pobačaju. U povijesti je pobačaj kao pojava dokumentiran barem dvije tisuće godina prije pojave kršćanstva. . 607) i 1951. svaki oblik čovjekova prisvajanja gospodstva nad životom i svojevoljnoga raspolaganja njime. do danas (Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece). čiji je glavni urednik biskup Valentin Pozaić. Pobačaj je u Jugoslaviji blago depenaliziran 1930. Božji nalog koji obvezuje na poštovanje života. Temeljno je. civilizacije i religije. polazilo je i od nijekanja osobne duše. studenoga 1920. dr. i političkih režima koji su iz njih izrasli. 5). 40 2. kao prva država u suvremeno vrijeme. uslijedile su liberalne i kapitalističke anglosaske države. 8. 0. 609).. izravnoj eutanaziji. Švedska 1938. (str. i kod nacizma i kod komunizma. pod utjecajem kršćanstva. ali i zakonodavce. No.).000 0 Knjiga izlaže kontinuiran i jasan stav kršćanstva i Crkve kroz svih dvadeset stoljeća postojanja da je Gospodin Bog jedini gospodar života i da je. To je jedna od objavljenih istina koja u savjesti obvezuje svakoga čovjeka. To je napast koju sam đavao stavlja pred čovjeka od početka njegova postojanja.). Mnoga zla. i nacional-socijalisti su 1935. 4. vrlo su poznata. 19 9 19 8 19 9 19 8 19 7 19 7 19 7 19 7 19 6 19 6 19 7 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 8. Petra Marije Radelja. pobačaj ili umjetnu oplodnju. 2. 6. uz neke iznimke. Tiskana je u travnju 2009. koje je stajalo iza tih zakona. Tako se paradoksno prešlo iz borbe za pravo na život Naša Gospa (Dubrovnik). 4.-2006. možemo i moramo učiniti u tome pogledu? Koja nam je alternativa? Da je Abraham kojim slučajem našao deset takvih „alternativaca“. Čehoslovačka 1957. 0. nego proizvod i ustanova povijesti. jedinoga Stvoritelja i jedinoga Gospodara života. Sovjetski Savez 18. 0. godine pobačaj je ozakonjen u mnogim europskim zemljama. među kojima je prva bila Engleska (1968. a godine 1969. i 1980. 13). posvema ili djelomice. U ta doba neka stara poganska zakonodavstva su ga zabranjivala. Aristotel). spasio bi Sodomu i Gomoru! U Mostaru. 2. legalizirao pobačaj. Tako je. 4. 0. dok su ga 30 drugi zakonski i misaoni sustavi (stoici.). 8. pobačaj će biti legaliziran u još nekim zemljama prije Drugoga svjetskog rata (Island 1935. 610. državu. ženama koje su pripadale pravoj germanskoj rasi bilo je strogo zabranjeno obavljanje pobačaja. 4. 6.000 200. U skladu s kršćanskim učenjem. Francuska 1975. i preuzevši vlast na temeljima oktobarske revolucije. Naime. pod utjecajem liberalizma i feminističkih pokreta.isto tako valja istaknuti da knjiga na svim stranicama logički i teološki pledira za to da kršćani proživljavaju i svjedoče svoju vjeru u „Gospodina i Životvorca“. je i legaliziran (str. odnosno od neke vrste materijalizma ili panteističkoga materijalizma. ali i svim drugim oblicima izravnoga nanošenja štete zdravlju koja bi vodila prema gašenju života.. posebice kršćanina. u procesu razvitka teorije o ljudskim pravima. zajednička je baština judeokršćanske kulture.000 250. 4. živoro eni poba aji 350. (str. na svjetskoj razini obilježeno je nastankom i međusobnim sukobom nastranih ideologija komunizma i nacizma. kaznit će se kaznom od 50 lipa do 3 kune (str. Slično komunistima. Stanka Lasića i mr. „Ne ubij!“ (Izl 20.000 100. točka 3. 6. 6. Godine 1960. svibnja 1978.000 50. taj je zakon i apsurdan. 19 6 19 6 19 6 19 5 19 5 20 0 19 4 19 5 19 5 20 0 19 5 20 0 19 9 6. odobravali. Istodobno. 400. godine ozakonili pobačaj u Njemačkoj.000 150. 8.). 8. 2. 6. Još veća liberalizacija legalnog pobačaja ozakonjena je susljednim propisima na razini federalnih jedinica. zapravo pokušaj uzurpacije uloge Boga samoga. 4. nakon socijalističkih. sve do početka XX.000 Živoro ena djeca i poba aji u Australiji 1948. st.1. i moralno. u izdanju Centra za bioetiku iz Zagreba i Nakladničke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica kao sedma knjiga biblioteke „Donum vitae“. lipnja 2009. Kasnije je pobačaj u SSSR-u načelno. 0. slijedeći komunističku pretpostavku da obitelj nije prirodna ustanova. u javnosti nije dovoljno prisutan podatak da su upravo komunistički i nacistički režimi prvi legalizirali pobačaj. Primjerice. 612-614)! Željezna zavjesa i Berlinski zid nisu bili prepreka valu legalizacije pobačaja. društvo.). ta Božja zapovijed suprotstavlja se svakom nasilju nad životom: izravnom i namjernom ubojstvu čovjeka. XV (2009. 610.000 300. koja su donijeli sa sobom. U kasnijem razdoblju. Ratko Perić biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. 8. (str.hr Govor naravi mora biti govor morala Knjiga „Pravo na rođenje u učenju Crkve“ zajedničko je djelo dr. Bugarska i Rumunjska 1956. započele su to raditi i ostale zemlje (Njemačka. stoljeća koje je već davno definirano i kao stoljeće nasilnih smrti. br. msgr.

Na njega gleda kao na najdublje srozavanje čovjekova dostojanstva i kao na povredu temeljnoga prava na život.“ Smatrao je da je promicanje prava čovjeka izvorni zahtjev Evanđelja.. 6. da poštovanje ljudskih prava mora biti integralno. 0. Tome Akvinskoga. Prvo. čitamo: „Jer Bog naredi ženidbu od početka. Često je ponavljao misao sv. Drugo poglavlje prikazuje misao velikoga crkvenog naučitelja iz XIII. Naša Gospa (Dubrovnik). Masovnost legaliziranih izazvanih pobačaja posljednjih desetljeća doista je zastrašujuća. zato se zgađa.000 40. od kojih je pravo na rođenje pretpostavka svih drugih. prepoznatljiv je kao vrijeme provedbe Drugoga vatikanskog sabora. br. 8. filozofske.). U osmom i devetom poglavlju doneseni su ključni izvatci iz najvažnijih intervenata Ivana Pavla II. 8.. U predgovoru je panoramski predstavljena problematika o kojoj je riječ. Sabor kaže da je pobačaj užasan zločin. iz čega proizlazi obveza poštovanja nepovredivih prava ljudske osobe. koja obuhvaća dobro čitave osobe. Aristotelova sljedbenika. Pontifikat Pavla VI.000 60.000 80. Stoga se bračna ljubav. On veli: „Prednost ima život. uvoda te deset poglavlja i pet dodataka. a u dodatcima najprije je. Prvi je svojim djelovanjem. je 1930. Po začeću i rađanju događa se sudjelovanje bračnih drugova u djelu stvaranja. 6. godine. Sastoji se od kratkog proslova.“ Odnosno: „Ljudsko rađanje traži da se rodi onaj koji se začne. koji je najvećim problemom današnjice smatrao gubitak osjećaja za grijeh. 6.u realizaciju prava na nanošenje smrti.) u više dokumenata. naučava kako čovjekovo dostojanstvo nalazi temelj u Bogu. najprije pobačajem. Ivan XXIII.. 0. (1922. Otada se. 2. napisana pod vodstvom kardinala Franje Šepera. 6. 0. posebice kad je u pitanju pravo na život od začeća. 6. u Rimu doktorirao obranom disertacije s naslovom „Poštovanje života prije rođenja u papinskom učiteljstvu od Pija XII. da je privelik grijeh onijeh koji budući združeni u ženidbi s lijekarijama oli smetaju začeće oli dijete začeto činu izbiti ili umoriti. mora slagati s poštovanjem života koji se ima roditi. To zato što je njegovo dostojanstvo utemeljeno na istini da je čovjek stvoren na Božju sliku i priliku. I drugo. Iz toga proizlazi njihova odgovornost za nepovredivost života u majčinoj utrobi i odgovornost društva 180. . opisan stari višestoljetni dubrovački primjer ustanove koja se brinula za neželjenu djecu. 8. 2. sastoji od preuzetih dijelova iz disertacije. a ne selektivno.-1939.-1965. drugim dijelom. potvrdio odlučnu crkvenu osudu svakog oblika izravnoga pobačaja (str. Tertulijan…) praksi pobačaja na području Rimskoga Carstva.) Odnosno: „Ne uništi dijete pobačajem i ne ubij ga pošto se rodilo“ (Nauk apostola. godine kojom se predviđa kazna automatskog izopćenja iz Crkve svih osoba koje prouzrokuju pobačaj (str. oko 100. Pavao VI.“ (str. (1939. teološke i pravne naravi. u obliku povijesne studije. da su obitelj i čovjekovo dostojanstvo vrednote koje se mora štititi i da je „biti majka“ specifično zvanje žene. 8. a koja u savjesti obvezuje sve vjernike. 0. 4. koju je odobrio Pavao VI. Posljednja dva dodatka sadrže bogat popis literature na hrvatskom i pojmovnik u vezi s pitanjem kojim se bavi ova knjiga. don Stanko Lasić je 1984. 2. papa Pio XI. Dr. 8. jer se ovo ima cijeniti za opaki i hudi urok i dogovor ubojica. Oslanjajući se na poruke Svetoga pisma. 112-115). da su odgovorni za rađanje. 2. Među njima.000 0 0. a u novije vrijeme eutanazijom i genetičkim manipulacijama. na osiguravanje materijalnih uvjeta i pravne sigurnosti te učvršćivanje odgovornosti zdravstvenog osoblja u odnosu prema životu koji se ima roditi. Njegovi su razlozi fiziološke. čiju misao sažima nauka o ravnopravnosti spolova jer se slika Božja nalazi i u muškarcu i u ženi. Knjiga oslikava kontinuirani svijetli primjer Katoličke Crkve koja bezuvjetno stoji na strani prava na život. te zakonskom i znanstvenom prakticiranju smrti kao puta egzistencije.000 120. živoro eni poba aji 160. sv. 8. Potom je doneseno pismo blaženoga Alojzija Stepinca o pobačaju. Barnabina poslanica.). sv. Drugi vatikanski sabor (1962.000 20.000 Živoro ena djeca i poba aji u Austriji 1948. a ne nauka.“ U nastavku su prikazani stavovi crkvenog učiteljstva u narednim stoljećima do pape Pija XI. jer nas život vodi do spoznaje životne istine. do Pavla VI. i Benedikta XVI. Euzebije. 40 Papa Pio XII. 4. 2. 4. 4. Dubrovniku i Mostaru. Ireneja: „Božja slava je živi čovjek. A kad je već započeo proces državne legalizacije pobačaja. Iz toga proizlazi zaključak da roditelji nastavljaju Božje djelo stvaranja. 19 4 20 0 da promiče dobro braka i obitelji kako bi mogli biti u službi života. XV (2009. Zadržat ću se na središnjem dijelu knjige koji analizira stajališta kršćanskog učiteljstva o pravu na život. nauk Tridentskoga sabora u čijem Katekizmu. 101). 4. Tu dominiraju dva važna dokumenta. st.-2007. čini se prikladno za ovu prigodu izdvojiti lako pamtljivu Tertulijanovu rečenicu: „Est homo et qui est futurus. Slijedi dugi statistički prikaz poštovanja i kršenja prava na život u različitim zemljama otkako se vodi takva evidencija. stalno je ponavljao kako je svaki život svet od trenutka začeća. godine). 2. spisima i putovanjima probudio osjećaj čovječanstva za moralne vrednote i samorazarajuću katastrofu koja se zbiva kao posljedica odbacivanja Boga – moralne ver31 20 0 19 5 19 5 19 9 20 0 20 0 6. Poslanica Diognetu. 4.000 100. zakonska odredba Zakonika kanonskoga prava iz 1917. posebice kao profesor moralne teologije u Splitu. dodatno bavi ovom problematikom. nastavio je braniti život od samoga početka njegova postojanja.“ (Čovjek je i onaj tko je budući. Ponavljao je poziv Crkve na stvaranje okružja sklonoga novom životu.)“. polazeći od dostojanstva i poštovanja ljudske osobe. 19 9 19 8 19 8 19 9 19 8 19 7 19 7 19 7 19 6 19 6 19 6 19 5 19 5 19 5 19 6 19 6 19 8 19 7 19 7 19 8 19 9 19 9 0. Efrem. Plod tih nastojanja jednim dijelom je i ova knjiga koja se. I budući da su se tema i pošast prakse pobačaja upravo u to vrijeme penjali prema apokaliptičkim razmjerima.1978. jedne duge studije kao predgovora. pa se bez ikakva pretjerivanja može ustvrditi da se osnovni grijeh našeg naraštaja sastoji u subjektivnom i kolektivnom. 118).000 140. U tome je smislu osobito upamćena „Izjava o izazvanom pobačaju“ iz 1974. je toliko jasno stao na stranu života i neumorno ponavljao tradicionalno učenje Crkve da su mnogi njegovo službovanje nazvali pontifikatom obrane života. Lasić na početku nudi dragocjen prikaz protivljenja najstarijih crkvenih spisa i pisaca (Didache. prema hrvatskom prijevodu iz 1703. budući da je začeće usmjereno rođenju.

jer kad bih išao nabrajati samo sadržaj trebalo bi mi više od osam minuta. to je čest slučaj kad je u pitanju ova tematika. 4. 2. svim muškarcima i ženama. 8. 4. upada u unaprijed izrečeno izopćenje “ (kanon 1398). Ona bi morala ući. 2. Tu je precizni cijeli povijesni slijed problematike zaštite nerođenog života od početaka Crkve do najnovijih njezinih dokumenata. 8.000 živoro eni 250. K tomu. 4. 4.tomo@bih. Ali. zahvaljujući Radeljevu radu. i kao izvor informacija i kao pomagalo. 4. 2.000 150. 6.000 250. 0. sve je tu. 2. a da se ne proizvedu razarajuće posljedice. 0. izaziva savjest. pokušajima križanja ljudske i drugih vrsta itd. I sam naslov knjige „Pravo na rođenje“ govori puno. Vrlo je informativna i poučna. U Kneževu dvoru u Dubrovniku 3. zapravo je govor o zloupotrebi prava.). 2. kloniranjem čovjeka. čemu se odlučno suprotstavlja kršćanska bioetika. primjerice. 8. vuksic. medijskim radnicima i – nikako na posljednjem mjestu. ako dođe do učinka. u svakom slučaju. nego gotovo u čitavoj knjizi. 19 5 dr. također. 6. nego da ga ponajprije prihvaća i prakticira. ušli i najnoviji podatci i znanstvena saznanja. 8. jer bi postojala opasnost da se i njezino predstavljanje prikaže kao borba za političke bodove. jasno je da je nemoguće reći sve! Nemoguće je ukratko reći i ono najvažnije što donosi knjiga. Zatim će pretpostaviti da je tu govor o nijekanju tog prava pobačajem i mnoštvom drugih najrazličitijih metoda. 4. Jer. 0. Zato ovu knjigu svakako treba preporučiti. 6. a u ovoj ih knjizi doista mogu naći. XV (2009. 4. 2. 0. 20 0 20 0 19 6 19 5 19 6 20 0 19 5 19 4 19 5 možda mogao biti malo kraći. 2. 2. crkveno učiteljstvo suočilo se u vrijeme ove dvojice papa s posve novim prijetnjama životu: eutanazijom. na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji u Sarajevu. brani život.-2007. u pojedinim povijesnim epohama ovisilo o stupnju znanstvenog saznanja. na takozvano pravo žene na pobačaj. 8. Pomišljaju u prvome redu na Božji zakon. upitao sam ga.-2006. Autor je dostatno obradio i temu pobačaja. Tu je gotovo sve što je o tim pitanjima na hrvatskom jeziku napisano. 0. katehetama. ovdje bi se imalo o čemu govoriti. Tu je istaknut jasan stav Crkve prema pobačaju kroz povijest i aktualni stav Crkve koji se u biti nije mijenjao.000 Živoro ena djeca i poba aji u Srbiji i Vojvodini 1948. naravno. Mislim. br. 6. 0. tako da ponekad. don Tomo Vukšić prof. 19 9 19 8 19 8 19 8 19 8 19 7 19 6 19 7 19 7 19 7 19 7 19 8 19 9 19 9 19 9 8. osobito se snažnima doima njegova misao kako se ne može boriti protiv naravi. kod kojeg se zanemaruje najosnovnije pravo čovjeka na rođenje i pravo na život. u školske sustave svih razina kao priručnik za odgoj kako bi se pomoglo da jezik naravi novih naraštaja. 0. . 4.000 100. Knjiga nudi bogatu literaturu o pravu na rođenje i kršenju toga prava. 6. propovjednicima.000 50. No. dira konkretno postojanje.000 0 8. 6.000 Važno je da članovi Crkve dođu do pravih informacija Kad mi je don Stanko rekao da za predstavljanje njegove knjige Pravo na rođenje u učenju Crkve (Centar za bioetiku iz Zagreba i Nakladnička kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica.. ne znam.000 0 2. i kršenju osnovnih prava čovjeka.tikale i korektivne vrednote svakodnevnoga ponašanja.net. Važna su to pitanja. 2. To je i sreća. Uočljiva je velika uloga priređivača Petra Marije Radelja i njegov golemi doprinos kvaliteti knjige. imaš o čemu!“. 6. U tom kontekstu.000 poba aji 200. bračnim parovima. 0. 6. osobito je pak stalo do toga da učenje Crkve ne samo proučava. ali u takvoj mjeri da zadivljuje. 8.) imam osam minuta. 6. knjiga je pisana čitkim jezikom koji odmara. Sadržaj je doista zanimljiv. 20 0 19 6 19 6 20 0 19 5 19 9 6. 8. I doista. 0. a onda na crkvene zakone koji štite pravo nerođenog čovjeka na život. u odnosu prema ljudskom životu prije rođenja. 4. 2.000 150. 4. vrijeme koje je na neki način drugo ime za rađanje života! Jesu li autori to učinili namjerno ili se dogodilo slučajno. o čemu ću govoriti. 0. nova znanstvena grana moralne teologije. 8. dobro je da se predstavljanje knjige događa nakon izbora. Pobačaj je u pravilu uvijek nijekanje prava na život. sedamsto stranica.) koji ponavlja tradicionalnu crkvenu kaznu: „Tko sudjeluje u obavljanju pobačaja. i oni koji se bave moralnom problematikom odmah pretpostavljaju što bi se u njoj moglo naći. 8. jer se disertacije teško i rijetko čitaju. U tom pogledu. živoro eni poba aji 300. 0.ba 350. 4. 19 9 19 7 19 7 19 6 19 7 19 5 19 5 19 5 19 5 19 5 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 8 19 7 19 8 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 32 20 0 19 4 20 0 20 0 19 9 6. 2009. o tim i takozvanim drugim ljudskim pravima na civilnom području govori se s različitih pozicija. doista bude jezik njihova ćudoređa. tako da se u njoj Lasićeva dizertacija jedva prepoznaje. Spomenut ću samo nekoliko važnijih naglasaka koje nudi ova knjiga. U knjigu su. 6. i tu simboliku treba uočiti jer je riječ o knjizi koja se bezuvjetno stavlja na stranu prava na rođenje svakoga začetog bića. 300. i važno je da članovi Crkve mogu doći do pravih informacija o tome. znanstvenim manipulacijama ljudskim zametkom ili ljudskim genetičkim nasljeđem. 0.000 100. taj najočitiji način nijekanja prava na rođenje. Knjiga prikazuje i razvoj crkvenog stava prema nerođenom životu što je. i zahtjev da jezik naravi mora biti istodobno jezik morala.000 50. 2. kršćanskim liječnicima i pravnicima. Iako je poneki uvod 350. iako se govori o pravu. odgojiteljima. Tu je i politička zloupotreba tih pitanja. I doista. Njegov „rukopis“ prepoznaje se ne samo u potpisanim dijelovima. Benediktu XVI. Neću zato ni pokušati ulaziti u pojedinačna pitanja. Ova knjiga se pojavila u proljeće. Dobro je da je ova vrijedna knjiga koja govori o pravu na rođenje u učenju Katoličke Crkve ugledala svijetlo dana. te rješenja i stavovi Naša Gospa (Dubrovnik). lipnja 2009. 40 Živoro ena djeca i poba aji u Bugarskoj 1948.000 200. U njegovo vrijeme stupio je na snagu novi „Zakonik kanonskoga prava“ (1983. a on je rekao: „Čovječe. 8. Na žalost. 4.

Zajedničko je.000 14. 8. pravni i demografski. 0.000 12. U konstituciji Gaudium et spes (Radost i nada) sadržana je integralna antropologija. Njezina je vrijednost i u tome što je interdisciplinarno dopunjenima suvremenim pristupima pravu na rođenje.hr Knjiga koja otvara teološku misao drugim disciplinama i siječe klišeje Priređivač ove enciklopedijske knjige Petar Marija Radelj. U tome je njezina najveća vrijednost. koju se uvijek nanovo može konzultirati. 2.000 2. 2. djelovanje Crkve kao da je nedoraslo pred suvremenom praksom i ideologijama koje je nadahnjuju. općih crkvenih sabora. br. U Kneževu dvoru u Dubrovniku 3. Štoviše. U njoj se mogu naći podatci o mnogim komparativnim znanostima kad je u pitanju pravo na rođenje kao dio osnovnoga ljudskog prava na život. to osnovno pitanje ljudskoga roda. 0. U njoj se raspravlja o temeljnom ljudskom pitanju koje bismo mogli izreći još kraće: pravo na život. Knjiga je teološki fundirana i potkrijepljena multiznanstvenim instrumentarijem. usporedbi i najraznovrsnijih podataka s područja ugroženosti i zaštite čovjekova bitka na početku njegova bivanja. lipnja 2009. Iz činjenice da je Bog temelj čovjekova dostojanstva proizlazi i drugi važan element: poziv na sjedinjenje i dijalog s Bogom jer „čovjek ne može živjeti punim životom po istini. 8. Drugi vatikanski sabor posebnu pozornost posvećuje poštovanju i zaštiti ljudskoga života. 8. to 33 20 0 19 5 19 5 19 9 19 5 20 0 6. teolog i dokazani znanstvenik. To nije knjiga koju ćemo uzeti u ruke. 8. 4.000 10.braca@du. međutim.000 6. s velikim uloženim trudom podario je hrvatskoj kulturnoj javnosti dopunjenu doktorsku disertaciju dobro nam poznatoga don Stanka Lasića. br. to je dokument kojim je Crkva željela zagrliti cijeli svijet. 19). u učenju Crkve i biomedicinskih znanosti općeprihvaćeno gledište da je oplodnja – začeće. 2.000 0 Živoro ena djeca i poba aji u Crnoj Gori 1948. knjiga iznosi suvremeno i dokumentirano. 0. Evo nekih autorovih naglasaka: Crkva uči da je novi ljudski život nazočan od trenutka začeća. 4. 4. crkvenih otaca. Zato pravo na život nije samo pitanje svjetonazora. nepredvidljivih ugroza prema slobodi odlučivanja kao i iskreno priznanje da na konačna pitanja i nema ljudskih odgovora do li vjere u Boga koji sve ljudske nevolje na kraju okreće u njegovo dobro. na Papinskom lateranskom sveučilištu. filozofijski. katedralnoga župnika Gospe Velike u Dubrovniku i dekana svećeničkoga zbora grada Dubrovnika. 2. pročitati i staviti na policu. Doista. uvaženih teologa. nije samo religiozno pravo. do 1927.000 4. 19 9 19 8 19 9 19 6 19 7 19 7 19 8 19 8 19 8 19 7 19 6 19 6 19 6 19 7 19 6 19 7 19 8 19 9 19 9 19 5 20 0 19 4 19 5 20 0 venim kriterijima za početak ljudskoga života. osobnih patnji. Sadržaj knjige tako zadire u brojne sfere ljudskoga života. ako tu Ljubav slobodno ne prizna i ne povjeri se svome Stvoritelju“ (Gaudium et spes. Uvjeren sam da će pobuditi široki interes ne samo po svojoj enciklopedijskoj metodi nego i tolerantnošću prema svima koji misle drukčije. Bog je stvorio čovjeka iz ljubavi. 6. naravno.crkvenih dokumenata koji su nastali nakon što je dizertacija obranjena. XV (2009. 4. iako je don Stanko Lasić obranio doktorsku tezu u Rimu 1984.t-com. Sveobuhvatni tematski popis literature otvara nove mogućnosti istraživanja. Pozvao ga je na sjedinjenje započeto u ovom životu. U dodatku knjige je i povijesni mozaik o dubrovačkom Nahodištu koje je djelovalo od 1432. U njoj je mnoštvo tablica. Pa. 6. 40 slušača teologije do novinarstva i politologije. od skolastike na čelu s Tomom Akvinskim do Josepha Ratzingera. Htio ga je jedinstvenim među ljudima za njega samoga. dr. Riječ je o knjizi koja se. Premda je Katolička Crkva među rijetkim braniteljima ljudskoga života od samoga začeća do naravne smrti. unatoč samozatajnosti ovoga prezbitera Dubrovačke biskupije. sa svim relacijama. ne može čitati kao roman. sadašnjega pape Benedikta XVI. Posebno će to moći oni koji iz znanstvenih pobuda obrađuju ta moralna pitanja. 2. tako da posjeduje isto dostojanstvo i isto pravo na život kao bilo koja druga ljudska osoba. nadasve po koncilijantnom stavu prema onim pitanjima gdje znanost staje. To je knjiga enciklopedijskog tipa. Stipe Nosić gvardijan Samostana Male braće u Dubrovniku. 4. mala. fr. Ovu knjigu doista ne će moći zaobići oni koji žele kvalitetno govoriti o temi prava na rođenje i zaštite čovjekova života prije rođenja na našem jezičnom području. a teologija upućuje na Stvoritelja. Pisana je cum sensu Ecclesiae.000 18.000 8. Knjiga je tiskana u Nakladničkoj kući Tonimir u Varaždinskim Toplicama. Crkveno Učiteljstvo oduvijek je iznosilo na svjetlo transcendentnu narav ljudskoga života priznajući da se temelj te divne tajne nalazi u Bogu. 6. budućim akademskim građanima od Naša Gospa (Dubrovnik). 0. 0. kao sedma knjiga biblioteke „Donum vitae“ Centra za bioetiku Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. a završno u vječnoj sreći i zato je pobačaj degradacija osobnoga dostojanstva i povreda temeljnoga prava na rođenje. 6. Knjiga je namijenjena svim ljudima otvorena srca i uma. medicinski. nego je to najosnovnije ljudsko pravo. 8. Onima koji žele biti informirani o crkvenoj nauci o zaštiti nerođenog života knjiga nudi dragocjenu pomoć.-2006. 2. s osjećam crkvenosti. njegova smisla. ali i svima koji će željeti doći do iscrpnih stajališta kako Crkve tako i komparativnih znanosti o ovom prevažnom predmetu.000 16. U oplođenoj jajnoj stanici nalazi se genetički zapis novoga ljudskog bića i nikakvo pojedinačno zbivanje više ne mijenja narav začetoga stvorenja. Više od 430 natuknica u Pojmovniku definira teološki. jedini događaj u čovjekovu razvitku koji udovoljava znanst20. pa i jezikoslovni aparat. 0. . Tako je.). u skladu s kršćanskim učenjem od Pracrkve. živoro eni poba aji 4. Magna charta ljudskog dostojanstva koje treba promicati i braniti. svjetlo dana ugledalo djelo od 704 stranice čiji je naslov Pravo na rođenje u učenju Crkve. 8. 6. U knjizi su dotaknuta pitanja čovjekove pojavnosti.

knjiga don Stanka Lasića hvata se u koštac s vječnim pitanjem života koji je Božji dar i nitko nema pravo njime raspolagati drukčije od Božjega nauma. 4. 8.. do 1927. Petra Marije Radelja i samo na prvi pogled vidio njezin opseg te u sadržaju prikazanu širinu. mir vama.). neugledna je. u ovom sjedištu časnoga kneza. sigurnost u obrani domovine“. Tek su tada djeci i njihovim majkama na svjetskoj razini priznata – i to samo neka – prava koja im je u Dubrovačkoj Republici jamčio Zakon o Nahodištu iz 1432. jer upravo dohode jedan po jedan gospari. Vijećnici su u preambuli izjavili odanost Bogu za sve što njihov Grad tada imaše. dok sam uzdisao vatra je gorjela. okruženim starodrevnim kamenim mirima koji su doticali slavni dubrovački pretci.000 100. vratimo na trenutak vrijeme unatrag. „premda slika Božja. ali je znatna. i onih koji će slijediti. veličanstva odluka pred kojom srce zadrhti jer je izraz najvećeg čovjekoljublja.“ Diskrecija predaje djeteta bila je zajamčena zakonom i štićena sve vrijeme postojanja Nahodišta.“ I zato određuju da se „u ime svemogućega Boga. 4. 0. Prošao je tek koji tjedan otkada je Dubrovčane žarom Božjega nadahnuća na milosrđe i odgovornost prema životu potaknuo veliki propovjednik sveti Jakov Markijski.000 Živoro ena djeca i poba aji u eškoj 1948. 2. zdravlje koje je pratilo sve građane.“ Zadnja lokacija Nahodišta. osnovno obrazovanje i sve troškove djece. 8. a Bog vlasnik života Kad sam dobio knjigu Pravo na rođenje u učenju Crkve vlč. 20 0 19 4 19 5 19 5 20 0 20 0 20 0 19 9 6. časni oci vijećnici Republike i preuzvišeni kneže. I baš zbog toga Djelitelju tolikih dobara žele se odužiti ljubavlju i skrbi prema napuštenoj djeci jer ona su. Bog je jedini kadar podariti radost i nadu svakom čovjeku u njegovim nedoumicama. rađanja djece kao u svakom dobrom gradu.000 150. 8. na dobročinstvo siromašnoj djeci ima učiniti i podići Utočište (zaklonište. Nahodište je bilo u Zlatarićevoj ulici broj 3. šesti lipnja 2003. et in mediatione mea exardescet ignis“ – „Srce se moje raspalilo u meni. publica curate – kako nas je podsjetio i Ivan Pavao II. oko 1876. srušena. Država se brinula za odgoj.). Doživio sam je kao nastavak molitve. 0. hospicij. i život onih prije nas. 6. 2. Obučeni u toge. zbornik dubrovačkih zakona.000 50. I danas je vidljiv prozor u kojemu je bila ugrađena obrtaljka na koju se polagalo dijete. Bilo je i opravdanih razloga za to.je dubrovačka prethodnica iz 1432. 0. 40 . tajnik Vijeća zapisao je u Zelenu knjigu. ali ideja je nikla u srcima same vlastele. gdje su ga zvali Bolnica na sedam skalina. pa na Brsalje. Od te njihove odluke proći će punih 527 godina da Ujedinjeni narodi donesu Deklaraciju o pravima djeteta (1959. preporučujem vam ovu don Stankovu. hrvatski književnik i dubrovački biskup. XV (2009. Jer naš život. došla na ovaj svijet i od nikoga nemaju pomoć ni ufanje doli u Božje milosrđe i naše sažaljenje. ispunjene znojem. u zgradu koja je 2007. Utjelovljenjem se Božji Sin na određeni način sjedinio sa svakim čovjekom pa je i čovjekov poziv samo jedan i to božanski. Ordo Hospitalis misericordiae. Zato. Stanka Lasića i mr. 6. 300. osjetio sam tremu.: zaboravljamo sve privatno. Jakša Kotrulj (Kotoranin) bio je otac Benedikta Kotruljevića kojemu smo ove godine podigli spomen-ploču u Kovačkoj ulici gdje je živio i pisao svjetski poznata djela o gospodarstvu. Nakon velike trešnje 1667. Stoga. 6. Ivan Mustać povjesničar. saborskoj konstituciji Gaudium et spes iz 1965. Ova knjiga otvara teološku misao drugim disciplinama. Bio je 9. ona je u prvome redu poziv na susret s Bogom kome je sadržajno ime Neizmjerna ljubav. lipnja 2009. Pod svodom Kneževa dvora. 4. skini joj klobuk er je jedna od najstarijih kuća takve vrsti u Europi: kuća milostinje u kojoj shranjuju se nevina dječica. pročelnik Zmajskog stola u Dubrovniku. 2. ali i vama dvadesetdevetorici koji ste bili „suzdržani“ ili „protiv“ i kroz stoljeća nas poučavate o vrijednosti republikanstva i parlamentarizma koje ste izabrali za tisućljetni oblik sustava vlasti slavne Dubrovačke Republike. Vijeće zatim određuje lokaciju. 6. 8. U svijetu gdje se prakticiranje vjere sve više potiskuje u privatno. dr. Još je vidljiv uklesan natpis iz Psalma na latinskom jeziku: „Concaluit cor meum intra me. 4.. u kojem se 34 ta stvorenja moraju primiti i odgajati“.-2006. br. u godinu 1432.000 200. Odlučite li se ove godine pročitati vrijednu knjigu. 2. piše u Đenevriji: „Ona kuća kako vidiš ju. U Kneževu dvoru u Dubrovniku 3. bila je u sklopu novosagrađene (sada Stare) bolnice. 0. trgovini i računovodstvu. Ova knjiga nije samo apologija ljudskih prava. živoro eni poba aji 250. otvaraju se vrata Velike vijećnice nad kojima je uklesano Obliti privatorum. a posvojiti od šeste godine. Nahodište seli u Pile. 0. Zakon o osnutku i opskrbi Nahodišta za stvorenja koja se nečovječno odbacuju. Da. plod sramotna porođenja što ona koja ga je na svijet vrgla. 2. O toj lokaciji dum Mato Vodopić. umirovljeni ravnatelj Državnoga arhiva u Dubrovniku. siječe klišeje otkrivajući nešto dojmljivo i prekrasno o vječnom „plesu“ života i Boga. 2. 19 9 19 9 19 8 19 8 19 7 19 7 19 7 19 7 19 6 19 5 19 5 19 5 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 0. 4. pod kojim smo se večeras okupili. il odmeće ga il ne smije da se oda. veljače. 8.000 0 Podsjetio ih je na odnos prema novorođenim životima čiji je tvorac božanska ljubav. 6. od 1887. bivši saborski zastupnik Čovjek je upravitelj i čuvar. 4. služit ćemo i raspravljati samo o zajedničkom dobru naših građana. a imao je „obilat napredak i sreću građana. mr. Mogla su se udomiti od treće. nahodište) koje neka se zove po Milosrđu. s ponosom ističemo. 8. kuću nasuprot samostanu Male braće na Placi koja je pripadala Jakši Kotrulju. jasnoćom i udivljenjem. zapisana je. ima jednaku veličanstvenu vrijednost i neponovljivo dostojanstvo zato što je svaki čovjek pozvan sudjelovati u Božjem životu. senaturi i vijećnici. Na 704 stranice obrađuje kršćanski pogled Naša Gospa (Dubrovnik). koji ste s 94 glasa „za“ donijeli taj Zakon. jer svjedoči o kršćanskom svjetonazoru i vjeri ovoga Grada u Tvorca života. kako i pristoji Gradu koji prednjači u europskoj uljudbi.

-2005. stoljeća.000 600. Osim temeljnog učenja Crkve tu se donose odgovori na 14 pitanja o naravi i identitetu ljudskog zametka.“ (str.. a ne biti površan?! LIJEČNIKOV DJELOKRUG. U lipnju 1995. piše liječniku: „Pobačaj je zlo u sebi. više je zločin koji treba pripisati muškarcu i zamršenim odnosima u toj okolini. odobrio je 1987. JEZIČNE INAČICE. Širina Papina učenja i hrabrost u zalaganju za istinu očituje se govoreći o ulozi muškaraca u pobačaju. stoljeća pomiču granice i proširuju domete bioetike – novije znanstvene discipline. koji uvijek ostaje teškim grijehom. 6. 6. donosi se i cijeli niz relevantnih izvadaka iz govora. da je čovjek pravi gospodar života. 40 vatima. a u Dubrovniku i bit’ s malahnijem. terapijskim zahNaša Gospa (Dubrovnik). te se nameće kao osoba koja jasnim stavom posadašnjuje ne samo Crkvu nego donosi i novu hrabrost u zaštiti života. Stoga je i obnovljeno kanonsko zakonodavstvo (od 1983. Osobito je žalosno čuti izraz „čišćenje“ – izraz koji se danas uvriježio u svakodnevnom govoru. obezvrijediti žrtve i pilatovski oprati ruke od odgovornosti utjecajnih struktura. 2. 0. 6. teologa. živoro eni poba aji 1. Vodeći se načelima medicinske etike i deontologije sukladno Kodeksu. pometnuće. XV (2009. Ovo bogatstvo leksika samo pokazuje da se kroz stoljeća stvaranja jezika život cijenio kao najviša vrijednost i bio predmet stalnog i živog zanimanja. daje sve veći dojam. jer je suprotno dostojanstvu rađanja ljudske osobe. proširena ne samo na izbacivanje nezreloga ploda nego i na ubijanje toga ploda koje se izaziva na bilo koji način i u bilo koje vrijeme od trenutka začeća (str. 2. (str. ne ustručava se jasno izreći: „Pobačaj je umorstvo nedužnog djeteta. izbivanje. izvrgnuće. nego je nužno predstaviti bit stvari. Ivan Pavao II. zadaća je liječnika biti informiran i spreman tu informaciju pružiti pacijentu. prisobnost. 221). kako bi na ispravan način on donio odluku. Ivan Pavao II. 8. 209). O heterološkoj oplodnji kaže se da je „u suprotnosti s jedinstvom braka.. upozorava i na višestruku krivnju koju za nedužno prolivenu krv i te kako snose muškarci – premda ostaju kilometrima daleko od pobačajnih dvorana – kad su duševnim i tjelesnim nasiljem nad ženom začetnici pobačaja. usmrćenje utrobe. 8. pa i u rađanju. Izazov koji se postavlja pred čovječanstvo. 6. 15-16). raztiranje ploda tilesnoga. poštujući pravo da postanu otac i majka jedno uz pomoć drugog“ (str. 225). 4. ali je dopušteno kao pomoćno sredstvo da bračni čin postigne naravnu svrhu (str. bit’ u bremenu. uključujući i izvantjelesnu oplodnju..) zadržalo kaznu automatskog izopćenja iz crkvene zajednice onoga „tko sudjeluje u obavljanju pobačaja. 4. i XXI. 4. otrovanje utrobnog ploda. od apostola Pavla iz Tarza do pape Benedikta XVI. želio bih istaknuti VIII. Kako je čovjek i duhovno biće. Zadnjih desetljeća zalaganje Crkve u obrani nerođenog života posebno je živo. 0. 0.cijelih dvije tisuće godina! Je li moguće tako opsežno djelo (zbirku crkvenog učenja o pravu na rođenje) predstaviti jednostavno i poticajno. liječnika i znanstvenika papa Ivan Pavao II. 211-229). ali i pojedinca kao izvršni kotačić potiču na preispitivanje osobnog stajališta. ili možda obmanu.000 200. i 35 20 0 19 4 20 0 19 9 4. Ostajući pri toj misli. zbabnost. premda pobačaj škodi samo njoj“ (str. Tehnološki uspjesi XX. nikakvi znanstveni razlozi ne mogu opravdati izravni pobačaj niti učiniti da on bude što drugo nego što uistinu jest. Tako se potpunije preuzima odgovornost i prihvaća stvarnost. s onim što je vlastito roditeljstvu i s pravom djeteta da se začne i rodi na svijet u braku i iz braka. otjerivanje ploda utrobnoga. bit’ u speranci. Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac u siječnju 1940. 0. U hrvatskom jeziku postoji najmanje 26 naziva za pobačaj: izmetnuće. 4. Razumijevajući stvarnost. posebice međunarodni feministički pokret. pometanje. 2. heterološkoj i homološkoj umjetnoj oplodnji. time njegova potreba nije samo na razini tjelesnog poboljšanja i konačnog ozdravljenja. Stoga zamjensko majčinstvo nije dopušteno niti ćudoredno. štoviše ona je vjerodostojnim tumačenjem iz 1988. nezrila poroda izbačenje. 8. 0. 0.).000 400.000 0 8. nego odgovornosti žene. 2. ZDRAVSTVENOM OSOBLJU. poglavlje (str. istraživanjima i pokusima na plodu. Potaknut upitima brojnih biskupa. obraćanja i pisama Ivana Pavla II. 682): blagoslovljeno stanje. 235).. 8. pobacivanje. Trudnoća i trudnica kao pojmovi imaju u hrvatskom jeziku niz istoznačnica (str. dostojanstvom bračnih drugova. bračnoj neplodnosti. toliko se u biti iza toga skriva muškarac kojemu je ugodnije ako taj problem rješava sama žena. 2.000 Živoro ena djeca i poba aji u Francuskoj 1948. izbijanje (čeda oliti zametka ljuckoga). 4. tegotna ili bređa žena. Ljudski rod sam sebe ne doživljava više čistim pa se i u međunarodnu pravnu terminologiju uvukao izraz etničko čišćenje kojim se pokušava zamijeniti genocid i time umanjiti odgovornost subjekata etničkog čišćenja. br. Papa Poljak vodio je Katoličku Crkvu više od 26 godina i znatno je utjecao na poimanje etičkih pitanja na kraju XX. Govoreći o homološkom umjetnom osjemenjivanju ukazuje se na svrhu bračnog čina te da ono ne nadomješta bračni čin. ako dođe do učinka“. 230). 19 9 19 8 19 8 19 7 19 7 19 6 19 5 19 5 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 7 19 7 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 20 0 19 5 19 5 19 5 Ili u lipnju četiri godine ranije: „Koliko god prekid trudnoće zagovarale neke žene. Primjena tehnologija. a o začetom govori kao o nečistoći. 8. doporođajnoj dijagnostici. 6. ETIČKE SMJERNICE. noseća. Izdvajam po kratki ulomak o pitanju života iz obraćanja katoličkim liječnicima dvojice crkvenih uzora.“ 1.000 800. drugo stanje. Dužnost je liječnika poznavati etičko vrjednovanje pojedinih metoda prema prihvaćenim suvremenim stavovima. 203-331) koje obrađuje stav prema pravu na rođenje iz usta i pera Ivana Pavla II. Naputak Donum vitae (Dar života) o poštovanju ljudskog života u njegovu početku i o dostojanstvu rađanja (str. Nikakve socijalne indikacije. abort.200. . pretpostavlja razumijevanje biti takvih postupaka u osoba koje im se podvrgavaju. Osim ovih kratko pobrojanih pitanja i odgovora. .na život prije rođenja. zdjetnost. 2.000. kaže: „U takvim uvjetima odluka za pobačaj. U sklopu pristupa neplodnim parovima liječnik mora znati da primjena metoda potpomognute oplodnje.

ali bez prekidanja normalnog dužnog liječenja bolesnika u sličnim slučajevima. PA NITI RADI DOBRA!“ Problem duše (života i smrti) vezan je uz pitanje koje čovjek sebi uvijek postavlja o dubokom značenju svoga bića i početka života. u svome vidljivome očitovanju. 6. 0. uz njezinih preko sedamsto stranica. 6. osobito s izrazitih etičkih stajališta o fenomenu rođenja. U svakodnevnoj praksi na značenju dobiva i palijativna ili ublažujuća medicina. Važno ju je zato razlikovati od terapijske upornosti kod nekih medicinskih intervencija koje više ne odgovaraju bolesnikovu stvarnom stanju jer su već nerazmjerne rezultatima koji bi se mogli očekivati ili su nepodnošljive za bolesnika i njegovu obitelj. 0.000 400. Zato se u savjesti i mogu odbaciti postupci koji bi samo prouzročili nesiguran i mučan produžetak života. patnja postaje stalni strah i nepodnošljivi teret. lipnja 2009. 4. Samo Božjim veličanstvenim planom nastajemo i prestajemo! Individualna moralna odgovornost i korištenje darovanih unutarnjih resursa način su kako se može i mora nositi s izazovima današnjice. Zato je samoubojstvo pojam koji se proširuje razumijevajući kraj života terminalnih bolesnika.skocibusic@tel. savjetovali su neki crkveni oci. nije uvijek ćudoredno prihvatljivo. naći cjelovite odgovore i učvrstiti se u obrani ćudorednih vrijednosti. o svome razmišljanju i djelovanju. povezano čak s misterijem. znanstvene. Katoličkim liječnicima Ivan Pavao II. Dio gnome „. postaju manjina. ako nije doslovni konstrukt. Vi dobro znate da je bit vašeg poslanja braniti. gdje je dana najveća mogućnost borbe protiv pobačaja. to ih ne oslobađa 36 Misterij i poigravanje svijeta oko zanijetka Možemo li se suglasiti s filipinskom poslovicom da „nije teško biti rođen. 2. 2. a osobito ako mu je izvor osobni interes i pohlepna težnja za stjecanjem. u svrhu otklanjanja svakog bola. dr. Ako je put donošenja života naročiti kontinuitet on je i odgovorno rađanje. Stoga. Život se cijeni samo prema blagostanju i užitku. tajnom donošenja života. stvarni Gospodar života daleko izvan dohvata ljudske moći. Neka Vas u tom plemenitom nastojanju vode visoki motivi istinske i prave ljubavi prema narodu!“ (str. Danas se uslijed napretka medicine i u kulturnom kontekstu smrt ocrtava nekim 1. U tom duhu o knjizi don Stanka Lasića Pravo na rođenje u učenju Crkve. 2. kojeg se treba riješiti što prije. 6. 4. Svaki liječnik koji se u svakodnevnom radu susreo s najtežim bolesnicima i time s najvećim izazovima za liječničku struku. 19 8 19 8 19 7 19 7 19 7 19 6 19 5 19 6 19 5 19 5 19 5 19 5 19 6 19 6 19 6 19 7 19 7 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 19 8 19 9 20 0 20 0 20 0 19 4 19 9 4. dostojanstvenu smrt. Ono s dubokim nemirom traga za istinom o čovjeku (sebi). eutanaziju valja definirati kao djelo ili propust koji po svojoj naravi i namjeri izaziva smrt. ali sadašnjost to više nije i gdje kršćani. 0. 0. 8. 8. Zakonodavstvo ne može biti moralni imperativ za liječnika koji će s pravom posegnuti za prizivom savjesti.“ Blaženik u istom pismu poziva: „Kao liječnika Vas molim da u okviru svoga znanja. ZAKLJUČAK: „NIKADA NIJE DOPUŠTENO ČINITI ZLO. 4) vrijedi i za majke i za očeve.000 odgovornosti. 4. pregledno. Sve što je znanstveno moguće. Ono je odurno i grešno. ali i sutrašnjice. nije lako izgrađivati. no u svemu i načelno. realno su male nade da se kršenje prava na rođenje zaustavi zakonskim putem. nego se duhovno osvježiti.000 0 8. duhovna marljivost oko toga je svojevrsna krepost. br. 4. Siniša Skočibušić liječnik u Klinici za zarazne bolesti u Mostaru. U društvu. 8. stavljati pri osnovici trajanja i rasuđivanja. barem oni aktivni i zauzeti. Pravo na rođenje u učenju Crkve enciklopedijski je priručnik iz kojeg se može ne samo naučiti o stajalištu Crkve o nerođenom životu. 0. 8. 2. bolje je. nerijetko i alternativne. bez obzira na sve pravne.što pred Bogom ostaje. Liječničko zvanje vas navodi da nosite patnje i nade tolike braće i sestara. Naša Gospa (Dubrovnik). a potpomognuto samoubojstvo uključuje više sudionika koji svojom voljom i slobodom sudjeluju. U svakom vremenu čovjek je sam sebi velikom zagonetkom. moralne. 4. 2. tvrdili su srodstvo s pravednicima Duha nego s pretcima od tek rodovske uvezanosti.net. građevinu rađanja. EUTANAZIJA.“ (str. Mentalitet učinkovitosti čini starost nepodnošljivom velikom dijelu populacije. koja ima zadatak učiniti patnju podnošljivom u završnoj fazi bolesti istodobno osiguravajući bolesniku odgovarajuću ljudsku pratnju.000.ne ogorčujte svoje djece” (Efežanima 6.ba 200. S tim u svezi je i rođenje i sav pozitivan mar. ali i problemski i kritički. promicati i ljubiti život svakog ljudskog bića od početka do njegova prirodnog zalaza. 0. 2.200. Ljudsko biće rođeno je za istinu. Dotiče se ovo djelo i smrti.000 600.000 Živoro ena djeca i poba aji u Italiji 1948.000 800. novim značajkama. u trenutku kada su iscrpljene sve poznate tehnike i tehnologije. arhitektoniku bismo povezali s organikom rođenja. poradite što intenzivnije oko toga da ove naše narodne sramote i rane što prije nestane. neka dobije ime po pravedniku i mučeniku jer podsjeća na krepost. ili dijete. teško se čovjekom postaje”? Izgleda i jedno i drugo. živoro eni poba aji 1. poručuje: „U svojoj djelatnosti vi svaki dan plemenito služite životu. naime ubojstvo nevinog čovjeka. zapravo za čovjeka i društvo.. Ako bismo postvarili okvire života oko rađanja ocrtali bismo da ima arhitekture uza svu. Unatoč teškim okolnostima. 8. 445).. uvjerio se je da je. sinisa. 323-324). Na drugom kraju života čovjek se nalazi pred smrću. državi i na kontinentu čiji su korijeni kršćanski. Pa kad dođe život.-2005. a nerijetko i pravne u sudjelovanju u djelima koje za posljedicu imaju smrt. 40 . 6. U Mostaru 4. zboriti nam je prije svega polazno. etičke i zdravorazumske razloge. Isključivanje iz obitelji i korisne sredine izaziva brojne psihosomatske posljedice koje dodatno usložnjavaju dostojanstvenu starost. XV (2009.). 6.

6. 2.. Navodi se Divković: „Koji daju zdjetnijem ženam koje stvari da djetcu pometnu” (str.000 40. 2.000 100. Premda je knjiga pisana standardnim hrvatskim jezikom kao da joj treba i pokoji dijalektalizam u genezi hrvatskoga jezika. Naiđemo usto i na kletvu i uzrečicu: „Ja ti.000 0 0. 2. Moglo bi se ovakvo uljudno poboljšanje u imenova-nju fenomena trudnoće i rađanja odrediti kao svojevrsno eufemističko nastojanje iz kojeg se vidi i etička valjanost postupanja. zametak i plod. „spovide općina”. Početak i trebanje. ali i tuđice jer mnoge akcije i polaze iz pojmova kampanja.). 4.. više je njih u odrastajućoj i zreloj životnoj dobi čovjeka. kao njezin sedmi naslov. 642). Knjiga je pripadna biblioteci Donum vitae. NOSIVI TEKST I SUTEKSTOVI. 2. U krilu žene. No čini se da je nadahnuti tvorac jezika Tomislav Ladan izrekao za pojam trudnu ženu da je bolje kazati zdjetna. 6. U bremenu života. Privlače i riječi kao izrazne prednosti. Petar Marija Radalj.000 Živoro ena djeca i poba aji u Izraelu 1948. biologija i medicina ne daju odgovor koje je zajedničko ime za začetak. a to je slijed odvojaka: Sadržaj i namjena knjige. zadano do vječnosnih prostora. Liječnička načela i Poziv na djelovanje. Uz gotovo enciklopedijsku širinu građe privlači i tehničko uređenje knjige. U svezi s jezikom uputno je navesti dio literature obilježene književnokomparativnim naslovima (str. opsega 40 stranica. neke razbacane refleksije. 6. 2. Protivi li se rođenju stvara se donošenje odluka suprotnih istini i smislu. 4. Uz nosive autor predgovora naznačuje i dodatne poteškoće jer „nema jednoga općeprihvaćenog krovnog nazivnika – primjerice. 8. Međunaslovi rečenoga predgovora. leksikone i enciklopedije. Kakogod su zabrinjavala svjetska kretanja prirasta stanovništva u pedesetim godinama prošloga stoljeća. legalizacija i srodno. a odbija se da je to čovjek/dijete prije/do rođenja. uzmimo: „Marijo. uvodni. 6. pasusi su njezini kao predstava u predstavi – nailazimo tako na samostalni tekst. nego treba rijet: ta je i ta s malahnijem” (str. S DIJAGONALOM MIŠLJENJA. neka nas domislica usredišti da pokraćujemo otiskani naslov u neki radni naslov Na rođenje. Tekst je nekako hamletovski usađen među korice. tvrdi Lasić. Majko živih. ali i po čemu se sve desetljeća iza instrumentalizirao čovjek i opadalo njegovo osobno dostojanstvo. a dva desetljeća prije toga tvrdi da je iz pristojnosti zazorno „rijet tegotna. tintilin i tinto” (str. Uslijed svega toga i vlastite metodologije pojedinih znanosti. glavni i podnožni tekst. 19 7 19 9 19 8 19 8 19 6 19 7 19 8 19 8 19 7 19 9 19 8 19 6 19 6 19 7 19 9 19 6 19 9 19 7 8. 8. 0.000 140. pogledaj. br. Ovim se hoćemo prisjetiti uspješno skovanog naslova za djela Marina Držića – umjesto pisati i izvoditi komediju treba Staviti pamet na komediju. kao izvjesne temeljnice za recenziju o knjizi. 0. zanijetak. 4. Sretnemo se i s molitvenim stihovima pape Ivana Pavla II. što je znakom podubokoga napora koje je Lasić poduzeo kroz više godina.000 80. 4. 17). 6. O metodologiji moralne teologije. Naslovi rečene knjige mogli bi glasiti i: Obzori života. 8. Da je važnost rođenju dana u zamašnoj mjeri vidi se i u Radeljevu predgovoru naslovljenom I po rođenju sličan Bogu. pometkinje ne ću!” (str. zatim krilatice iz Biblije. brate.000 20. 2. neizmjerno mnoštvo: djece kojima je uskraćeno roditi se” (str. primjerice ugniježđen. Time se hoće pokazati da je to neoboriva paradigma trajanja u obličju i na način kako nam je dano. 4. IZJAŠNJENJA O BITI ILI NE BITI. „transcendentnu i svetu narav ljudskog života”. 0. 53). darovano. brojnu građu. Predgovor i Uvod. godine. primjerice dušu nekrštenoga djeteta usmena je predaja nazivala „macić. Naša Gospa (Dubrovnik).000 120. Postanak ili Zalog života. Predgovor kao i cjelovito priređenje knjige načinio je mr. prokreacija. 19 5 20 0 19 4 19 5 19 5 19 5 20 0 ni izraz. izvješća i članke te druge priloge koji rasvjetljavaju rečenu problematiku. živoro eni poba aji 160. oko fenomena rođenja i nisu se ispleli komediografski sadržaji. njezin je autor razvidio sliku rođenja i pojavaka oko njega. Takvi su Proslov. Jezikoslovne zabilješke. odnosno njezino grafičko oblikovanje jer se ni auktor polazno ni priređivač završno nije štedio u pomnom uviru u problematiku rođenja. 314). Majko. kako već navodi Luko Zore u Paljetkovanju 1893. Život od imena. . stoljeća Stanko će Lasić istaknuti: „Tijekom stoljeća vrijednost ljudskoga života prije rođenja našla je u Crkvi vjernog i odlučnog promicatelja” (str. Pravo na dolazak na svijet. noseća. misli svetih otaca. Iznenađuje koliko je knjiga otvorena izvan užih administrativnih državnih granica. 16).. zašto ne i pokoji ikavizam. nesporno je ipak da kroz sve oscilacije i trendove i propuste i poboljšanja valja razumjeti. dostatno je da se navodi Što si učinio? iz Knjige postanka i to nas osvješćuje. O začeću i rođenju u kalendaru kršćanskoga svijeta. Sažeta povijest problema. 6. O začeću u crkvenom bogoslužju. Misaonu događajnicu 37 20 0 20 0 19 5 19 6 19 9 4. Dobro zasnovan jezični supstrat i njegova istoznačnost prema sadržajima na koje se odnose posigurno unapređuju i dijalektički pronalaze bitnosti kroz evaluaciju vlastitoga identiteta kao i pri oblikovnosti struke. s pozivom na Divkovićev prethod180. osvitu novoga svijeta.DRUKČIJI NASLOVI ILI PODNASLOVI. dolazi do sve većeg jaza i nerazumijevanja među strukama premda imaju isti predmet obrade” (str. Kršćansko stajalište o pobačaju. Dok čitamo knjigu naila-zimo na neka mjesta koja su obilježena literarnim darom ili su pokrivena književnim motivom. 0. kao i ona Ne ubij iz Deset Božjih zapovijedi. 8. 8. Iskustva ludosti pobačaja. 16). Pravne dvojbe. primjerice produševljenje. najavni ili vođeni tekst. 0. Međutim. Posigurno je bila najčešća imenica u ovome radu život. XV (2009. Čini se: neke se misli pojavljuju leitmotivski. Na putu trajanja. Privlači osobito dio Jezikoslovne zabilješke u kojima se navode i opisuju različiti izrazi. tebi povjeravamo stvar života. Nedosljednost aktualne moralne poruke i liturgijsko-pastoralne prakse. Nije mali broj prefiksa u riječima da bi se naglasila uzajamnost i kontekstualnost smislova. Shvatiti i živjeti rođenje znači tražiti i njegovati zajedništvo s Bogom. U pravu je priređivač Radelj kad je konzultirao višejezične rječnike. 18).-2006. 18). onaj većim slovima i onaj manjim da se vođenje i slijeđenje misli ujednači i doziva kroz misli i namisli. 40 LITERARNOJEZIČNA MJESTA. U bremenu XX.000 60. Dok ukazujemo na naslov Lasićeva djela Pravo na rođenje u učenju Crkve. O začeću i rođenju u vjeri kršćanske zajednice.

21. grafike.000 Živoro ena djeca i poba aji u Japanu 1948. Zar pri katoličkom pristupu Thomas Sterns Eliot nije u pravu kad je klicao u stihozbirci Pusta zemlja: „Idite. ona otvara pitanja i o onomu što je predmetom „rasprave”. XV (2009. 4. drugi put jer dolazi od naših stručnjaka kao što je Stanko Lasić i Tonči Matulić.000 1. 8. živoro eni poba aji 3. 2. odsjeke i katedre. 6. naputke. Dana je prednost u zastupljenosti i opisu te regulative. dr. 0. 4. 3. 19 8 19 8 19 7 19 7 19 6 19 7 19 7 19 6 19 6 19 5 19 6 19 5 19 5 19 5 19 5 19 6 19 7 19 9 19 8 19 9 19 8 19 8 19 9 19 9 20 0 20 0 20 0 19 4 19 9 2.000 2. sjemenovoda. ljudska vrsta ne može podnijeti vrlo mnogo stvarnosti”. 6. 5). Majke i očevi trebaju čuvati dostojanstvo jer im ga nitko ne može uzeti ako ga oni vjerodostojno čuvaju i paze. a mi ipak hoćemo sa zaštitom rođenja kazati „ljudi su anđeli”. koliko se god one sučeljavale s htijenjima iz baštine i same suvremenosti iskazane u regulativama. ali svakako i za pravnoodvjetničke službe. Ipak. ali i demografskih ustanovljenja što je sve iskazano. 0. 6. 8. zbilo se to zahvaljujući suizdavaču Tonimiru. Po mnogo čemu je ta epizoda univerzalna i davala je poticaje za usklađeniji odnos društvene sredine prema rođenju. Pri razumijevanju ove knjige bitno je primijetiti da su podastrti kršćanski pogledi na fenomen rođenja. medicine. Uz obilje tekstnoga gradiva svakako je važan i onaj koji se odnosi na pravno reguliranje rađanja. Neke su natuknice toliko izravne kao da se nalazimo u operacijskoj dvorani ili se snima kamerom. Pravo na rođenje u učenju Crkve. idite. 6. 0. na što svako malo uz retke i legende ukazuju grafikoni i znamenke. tumačenja. ilustracije. provodila se briga i odgoj djece koje su roditelji zanemarili ili nisu mogli podizati. ali ne radi obesplođivanja (str.500. ali i zbog medija koji se pitaju za srodne dvojbe. 651). Knjiga ulazi u sociološko okruženje pa može biti sastavnicom konzultiranja o fenomenima rođenja. Knjiga je i osobita duhovna obnova s pogledom na dobro opstanka i djelovanja čovjeka. Knjiga se može preporučiti za školske i narodne knjižnice. Tako uz pojam ektomija stoji da je operativno odstranjivanje dijela ili cijeloga organa. Poigravanje oko zanijetka proteglo se do u nedogled i uljudba koja se drži pravednom ne pristupa jednako tako problemima. u ovakvoj nakladi. ako je začeta izvantjelesnom oplodnjom. a sve dolazi od Boga” (Prva Korinćanima 11. prava. a_lucic@hotmail. katastarski planovi. Tako imamo potrebu pitati se i o medicinski potpomognutoj oplodnji. plod mnogih utrošenih sati. 0. Saznajemo i u aktualnoj sabornici da nije dopušteno zamrzavanje zametaka nego samo jajnih stanica. 2.000 500. sjemenika. 4.500. U Jarama.-2005. za odgojne i obrazovne ustanove. institute. 8. saznati tko su joj biološki roditelji. Nerođeni nisu iz krila majke oni su pod srcem majke. nanosi sam sebi pogubnosti u predrođenju. što se dobro pojašnjava i u uvodnim rečenicama knjige (str. Mozaik prikaza stanja.000 1. Kroz povijest Crkve i njezina naučavanja tako nailazimo na zapovijedi. br. Pomislimo je li puno pogriješio Mihail Bulgakov kada je zamijenio „ljudi su vragovi” u „vragovi su ljudi”.000.–1927. Istini za volju. ćudoredno dopušteno prema načelu cijelosti i manjega zla. istraživanja i stajališta s područja teologije.500.000. koji je u bliskosti s temama knjige. 12) Otuda je rođenje veća tajna. niti ih rješava kako bi dolikovalo kršćanskoj dužnosti. iz Centra za bioetiku išle su molbe autoru da ne zaboravi djelo svojih ruku.com Riznica crkvenog navještaja s mnoštvom podataka i raščlambi Centar za bioetiku Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove u Zagrebu smatra se osobito počašćenim da je mogao u svoj niz Donum vitae uvrstiti i ovo velebno djelo: dr. pustošenje ozemlja. ne toliko smrt. idite. reče ptica. 4. 0.000. S nadahnućem možemo zasvoditi da ranoromanički prikaz anđela na naslovnici Lasićeve knjige. može istinski i simbolično odrediti cjeloviti sadržaj knjige. okružnice. tako je i čovjek po ženi. Premda se tekstom u izgledu knjige počeo baviti ing. nekad jer na to navodi zdravstvena struka. Antun Lučić profesor na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i predsjednik Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. odnosno poštovanje i kršenje prava na rođenje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te u nekim europskim zemljama. jajnika. 8. Kako se izgrađivala Crkva rasla je i svjesnost o rođenju. a usto se i zalazi u dostupne plitkosti svijeta. crteži što sve čini na punoj zgotovljenosti djela za opće dojmove čitatelja i raščlambe za više struka. 6. don Stanko Lasić.). Osvrnuli bismo se i na iznimno koristan Pojmovnik. etike. Doima se puno toga kroz zatečenosti i nerijetko jalovosti.) u kojemu se izražavala sustavna kršćanska skrb o trudnicama. istini za volju treba reći i da se Centar za bioetiku bio uplašio upustiti u ovakvo izdanje. pružalo se u njemu dragovoljno utočište i porođaj. 38 PREPORUKA ZA ŠIRE UVIDE. 2. 4.000 2. primjerice maternice. 0. tablice. Ostaje i dalje istaknuto da je misterij života nastajao i nastaje iz tajni srca i nekritičkoga uma. Uz tekst knjigu čine i snimci. odgovore. stvorene stvarnosti i zato se gubi. Moguće je da upravo u materijaliziranome svijetu čovjek biva stjeran u teško podnošenje vlastite. radionice u seminarima. Naša Gospa (Dubrovnik). 2. ne samo nosivim tekstom kroz knjigu nego i priloženim tekstovima s više od četiristotine natuknica. Makar i ne spoznali sve što nas zanima u njoj. a nakon 18 godina osoba ima pravo. lipnja 2009.000 0 OD PRIJEROĐENJA DO POSLIJEROĐENJA. 4. rad svoga uma i srca. 2. Ako je od svih bića danas čovjek najugroženiji onda je posve zamjetljivo i zorno da se o čovjeku treba povesti više računa – „jer kao što je žena od čovjeka. stoljeća. rođenju i poslijerođenju. Usto je temeljito pretražen statistički uređen sustav životnosti ili zamiranja ove problematike. uočljivi su pritom i linorezi. 8. fakultete. 8.oko fenomena rođenja dotaknu brojne epizode iz života. koji potječe s Koločepa iz XI. 40 . i da ga ne ostavi u rukopisu. Na dobro je u knjizi došao prikaz dubrovačkog Nahodišta (1432. Miro Salopek.

Sve manje djece. 342). 19 8 19 9 19 9 19 8 19 8 19 8 19 7 19 7 19 7 19 6 19 6 19 6 19 5 19 6 19 5 19 6 19 7 19 7 19 8 19 9 19 9 20 0 20 0 19 5 Sviđa mi se afirmativni naslov knjige – Pravo na rođenje – više nego primjerice Zabrana pobačaja u učenju Crkve. grafikona. to jest da bude uvijek pri ruci u svakom trenutku i prilici kada nam je potrebno naći sigurnu i brzu informaciju i odgovor na složena pitanja i probleme. msgr. neke prvi puta u cijelosti prevedene na hrvatski jezik i ponuđene javnosti. 5. pom.000 10. Polazeći od filozofsko-teološke-biblijske antropologije. u povijesti Grada. 645-688).” (Ika.hr Nezaobilazno djelo u svakoj raspravi o ljudskom životu i rađanju Predstavljanje još jedne knjige nije nešto neobično. Daljnje čitanje i užitak prepuštam vam osobno. obogaćivanja. dr. Gledom na sadržaj i opseg obrade. 40 Ako vam dođe u ruke najnoviji Glasnik srca Isusova i Marijina (br. str. 3. 7. 7. ne dopušta tvrditi ni promjenu naravi ni stupnjevanje ćudoredne vrijednosti. Crkva je svaki dan s ljubavlju prihvaća i naviješta hrabrom vjernošću kao blagovijest ljudima svakoga vremena i kulture. Na misi svetkovine Zaštitnice grada Zagreba. 39 20 0 19 5 19 5 19 4 19 9 5. stvoren na Božju sliku i priliku. 5. 249).” (str.pozaic@ftidi. 9. 1.. 6). nego ukazuje na daljnje mogućnosti istraživanja. podsjeća ne samo na poznavanje materije. Valja odbaciti razlikovanje ljudskog dostojanstva na osnovi biološkoga. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u poruci za Novu godinu 2009. Ova knjiga. Crkva naviješta jasnu nauku: „Dostojanstvo osobe mora se priznati svakomu ljudskom biću. Petar Marija Radelj u izdanju Centra za bioetiku Filozofskoteološkog instituta Družbe Isusove i Nakladničke kuće Tonimir. Demografski deficit najteži je i najvažniji problem suvremene Hrvatske. broj 23 /1824/. 7.. Preporučujem spomenutu recenziju. lipnja 2009. 10-11 i 28).). filozofski. donosi stare i nove dokumente. ili na osnovi zdravstvenih mjerila.” (knjiga.” (str. Neobična je knjiga koju predstavljamo. Uz to ide i Bibliografija (str. 5. 3.000. Lasićeva knjiga nije zabavno štivo. Pravo na rođenje u učenju Crkve. jer knjige se u Zagrebu predstavljaju gotovo svaki dan. to je naše siromaštvo. a budu pretvorene u stratište. Djelo je pri kraju obogaćeno vrijednim Pojmovnikom (str. ali i stvara poteškoću kod čitanja. socioloških do statističkih.000 0 1. Od zasebnog je značenja obrada Nahodišta u Dubrovniku (str. lijepa i svojim izgledom. ... 3. 7-8/2009. 1. No. mora li se Crkva zanimati pitanjem prava na život. Nadam se da će drugi iznijeti istorodne pothvate u korist poštovanja prava na život i njegova dostojanstva iz povijesti suvremene Hrvatske. jer posjeduje potpuni antropološki i etički položaj. 5. podijeljena na pojedina područja. kao nešto sasvim osobito. 3. 5. na rođenje – pretpostavka je svim drugim pravima. ali se već u drugom zaboravi. str. raščlambi i vrednovanja.Djelo je enciklopedijskog obujma. nije namijenjena da bude ukras u osobnoj knjižnici nego da bude priručnik. valentin. i prije i nakon rođenja. nego je plod napornoga rada njezinih autora koji je urodio ovim djelom koje će još godinama biti nezaobilazno u svakoj raspravi – moralnoj. 7. srpnja 2009. Čitajući knjigu Pravo na rođenje u učenju Crkve osjetio sam ponos što sam kršćanin i što pripadam zajednici ljudi koja se trajno bori za život. Valentin Pozaić ravnatelj Centra za bioetiku. pravni. filozofsko-teoloških. donosi se mnoštvo različitih podataka. 3. 369-443). 1). teološki. Majke Božje od Kamenitih vrata.000 5. etičkoj. 7. str. sve praznije škole. 343).000 20. „Ta vrednota pripada svima bez razlike. provjeravanja. pogaženo: iluzorno je govoriti o bilo kojem drugom pravu. Brojem stranica (704) ova je knjiga nalik nekom zabavnom romanu ili napetoj bajci koja se čita u jednom dahu. 9. 340) „Zbilja ljudskoga bića u rasponu cijeloga života. Poštovanje te časti duguje se svakomu ljudskom biću jer ono neizbrisivo nosi vlastito dostojanstvo i vrijednost. pravnoj. i napose samu knjigu. mostarski biskup. don Stanka Lasića. autora dr.” (str. U kulturi smrti XX. br. 7. 1/2009. nemoj lijepiti plakate ‘Prijatelj djece’ – nego rađaj djecu!” (Glas Koncila. 9. 3. 1. Obrađuje mnogovrsne vidike temeljnoga prava: pravo na život. osobito onima koji nisu odveć upućeni u problematiku kojom se autor bavi. to je pravo nerijetko pogaženo u ustanovama koje bi trebale vrvjeti životom.000 Živoro ena djeca i poba aji u Kini 1949. odražava lik jedinorođenoga Božjeg Sina.000 15. 7. s mnogo podataka i statistika. 1. siječnja 2009. demografski i nacionalni. 3. tablica. Svako se ljudsko biće mora u cijelosti poštovati snagom same činjenice postojanja. sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić pozvao je: „Zagrebe bijeli. zagrebački biskup. Ne ulazeći iscrpnije u sadržaj knjige – o tome će govoriti drugi i kompetentniji – prvo želim iskazati svoj osjećaj ponosa. 9.000. 35.000. živoro eni poba aji 30. Najveće siromaštvo Hrvatske danas se očituje u sve manjem broju rođenih. str. naići ćete na vatromet u čast ove edicije: ‘Veledjelo logično i smjelo’. U svakom razdoblju postojanja čovjek.000 25. zovu se rodilište. br. Ako je to ljudsko pravo zanijekano. 9. U Zagrebu. 595-644) koja. Naša Gospa (Dubrovnik). 1. 9. stoljeća – kojeg smatram stoljećem smrti jer je u njemu pogubljeno više ljudi. pravo na rođenje. Pravo na život. duševnog ili obrazovnog razvoja. ovo djelo je jedinstven znanstveni rad i pothvat na tom području. prava na dostojanstvo osobe? Što o tome misli sama Crkva? U povelji o ljudskom životu ona zbori: „Radosna vijest života u središtu je Isusove poruke.000. slika i crteža… sve to predstavlja bogatstvo knjige. Autori osnovnu temu – pravo na rođenje – obrađuju pod vrlo različitim vidicima od povijesnih. Treba li se. dr. unicum. Premda temeljno. nudi veliko bogatstvo i postavlja ne mali zahtjev za čitanje. smije li se.-2006.000. sociološkoj i medicinskoj – o tajni ljudskoga života i rađanja. piše msgr. prof. kaže: „Ovoj našoj civilizaciji potrebna je majčinska ljubav.000.000. Pristup u obradi tematike dijakroničan je i multidisciplinaran: povijesni. koju je priredio mr. nije proizvod mašte. XV (2009. Ratko Perić.

u knjizi se vješto uklapa u jednu cjelinu. besplodnost. a ne natalitet. priređivaču i posebno Centru za bioetiku – neka ovaj pojmovnik bude poticaj za izradu bioetičkoga leksikona na hrvatskom jeziku. donosi mnoštvo dokumenata. po broju stranica nešto kraćem dijelu. posvjetovljenje. Usprkos množini i raznolikosti knjiga ne djeluje kao 70. Bogatstvo i tematsku raznolikost knjige nije moguće suvislo predstaviti u nekoliko redaka pa ću pokušati nešto reći o petom dodatku. tada je od velike koristi Pojmovnik u kome se brzo može naći pomoć i prikladno tumačenje pojedinih riječipojmova. Pojam je misao o biti onoga što mislimo.000 50. Kada se u knjizi spominju pojmovi koji nisu općepoznati. U drugom. umska. Zato je važno da tematika o kojoj je riječ bude izrečena jasno definiranim pojmovima. 2. 0. Nije moguće drugima komunicirati ni vlastita iskustva ni dojmove. 2. nošenje. zametak. i u demografiji: oplodivost. trojstven. 2. objašnjeni su pojmovi važni za razumijevanje glavne tematike ove knjige. a ne fekunditet. i u psihologiji (poslijepobačajni. a ne nasciturus. a ne gravidnost. dijela.000 20. dakle znanje. potpomognuta oplodnja. a ne mortinatalitet). pomor. prof. plodnost. pa i stvarnosti života. zanijetak. Radosna vijest života. zavrijedio bi posebno predstavljanje. i zbog toga nastaju nesporazumi. Na 44 stranice. svetootajstvo. Anto Mišić dekan Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. naputak. 0. protunoseća sredstva. Istaknuo bih još jednu praktičnu korist ovog dodatka. To mnoštvo različitih izvora. Pojmovi i znanje su opći i priopćivi. 19 8 19 9 19 7 19 8 19 8 19 8 19 9 19 7 19 7 19 7 19 6 19 5 19 6 19 6 19 5 19 5 19 4 19 5 19 6 19 6 19 7 19 9 19 8 19 9 19 9 19 5 20 0 20 0 20 0 20 0 4. doporođajna. 8. građansko. papa i sabora. struganje. dr. a ne koncil. a ne moralnost. U međusobnoj komunikaciji i razumijevanju stvarnosti. grozdasta potajnica. sjeme. kršćanskom stavu o toj problematici. a ne sekularizacija). nego je „skladan mozaik” u kojem svaki kamenčić različitih boja ima logično mjesto i prepoznatljivost u cjelovitosti djela. a ne hidatidoza mola. i u statistici (rodnost.000 0 „neuređeno skladište” po kojem čitatelj mora tumarati kako bi nabasao na ono što ga zanima. 6. 4. 40 . a ne instrukcija. a u Barnabinoj poslanici s prijelaza prvog na drugo stoljeće: „Ne ubij dijete u majčinu krilu. strugalica. srpnja 2009. a iskustvo i dojmovi su subje-ktivni i u subjektu ostaju. Često se navodi i odgovarajući naziv u važnijim svjetskim jezicima. 8. sabor. 6. i u pravu (rođenik. 0. U čemu vidim posebnu vrijednost Pojmovnika? Sukladno staroj izreci bene docet qui bene distinguit (dobro poučava tko dobro razlučuje). amisic@ffdi. a ne sterilnost. niti ga ubij poslije rođenja. pobol. donosi se izvorno značenje riječi (ako se koristi strani izraz) i hrvatski prijevod. zakonski. odnosno komunikacija znanja. a ne zigota. U Zagrebu 3. 0. a ne epruveta. o. a ne reskript. kušalica. Pojmovniku. a ne fertilitet. a ne morbiditet). a ne intelektualna duša. raslinska. a ne neonatalno doba. a ne legitiman. a ne ekstrauterina trudnoća. a ne kriokonzerviranje. stoljeća. Pojmovnik je napravljen u skladu s leksikografskim pravilima: nakon navođenja natuknice. I na kraju moj prijedlog autoru. Moguća je samo misaona. plod. razmnožavanje. abecednim redom. 4. a ne animacija. sjemeglavac. produševljenje.što rođenih što nerođenih. 4. autora i tekstova. važni su pojmovi. 0. 4. i III. a ne kontragestacija). a ne implantacija. 8. propuštena je prilika da se već u ovom Pojmovniku – prvom te vrste na hrvatskom jeziku. U prvom se dijelu. a ne intelekt.hr Naša Gospa (Dubrovnik). a ne senzitivna duša. stidnica. razumska. 0. ako se ne varam – iskoristi prilika i ponudi kako bi se na hrvatskom izrazili pojmovi: gen. Borba za život nije kršćanska parola za trenutačnu uporabu. začetak. do suvremenih teologa. embrij i fetus. 6. pravu na život. Znakovito je da u ranokršćanskom spisu iz prvog stoljeća Didache ili Nauk apostola jasno piše: „… ne uništi dijete pobačajem i ne ubij ga pošto se rodilo. nego trajno opredjeljenje od nastanka i kroz cijelu povijest do danas. tekstovi znamenitih kršćanskih pisaca. promiče kulturu života. trudnoća. a ne enciklika. a ne moral.” Jednaku nauku zastupali su apologetski pisci II. Upravo tu svrhu ostvaruje Pojmovnik u knjizi Pravo na rođenje u učenju Crkve. 8. uglavnom kronološki.-2006. zakonit. a ne vulva. a ne civilizacija. 8. živoro eni poba aji 60. pojmovna komunikacija. a ne postabortivni sindrom). 6. a ne trinitaran. nego u svim stoljećima zajedno – kršćanstvo (Katolička Crkva) bori se za život. kršćanski teolozi poput Augustina i Tome. otpis. preembrij. koji bi čitatelju (ne-stručnjaku) mogli predstavljati poteškoću u razumijevanju. a ne legalan. zamrzavanje. a ne prenatalna dijagnostika. a ne gestacija. a ne vagina. 6.”. Definicije i prikazi sadržaja pojedinih pojmova napravljeni su stručno i točno. Autor izbjegava tuđice i upućuje na hrvatsko nazivlje i u filozofiji (um. a ne spermij. a ne civilno pravo. Popis literature vezane uz pravo na rođenje i Pojmovnik.). a ne mortalitet. a ne reprodukcija. a ne dojmovi. 8. Svaki je dodatak zanimljiv i informativan sam po sebi. prilično različita.000 10. izvanmaternična. oplodnja. a ne Angelus). Knjiga Pravo na rođenje u učenju Crkve ima dva. i u medicini (porodništvo. a ne racio40 nalna duša. Gospino pozdravljenje. Zbor. presretanje. a ne infertilitet. neplodnost. kloniranje. a ne opstetricija. a ne Evanđelje života. a ne penalno pravo). okružnica. a ne Kongregacija. ćudorednost. kontracepcija… kao što već imamo dobre i ustaljene nazive za abortus – pobačaj ili infanticid – čedomorstvo. a ne vegetativna duša. nalazi se pet „dodataka”: Dubrovački primjer kršćanske skrbi za ‘neželjenu’ djecu. u kojima se govori o životu. a ne ovarij.000 30. Statistika poštovanja i kršenja prava na rođenje. a ne sperma. a ne fertilizacija. No. 2. br. 4. i za teološke i eklezijalne pojmove (ćudoređe. ugnježđenje.000 40. a ne abrazija. jasnoća pojmova vrlo je važna. jajnik. mrtvorođenost.000 Živoro ena djeca i poba aji u Kosovu 1948. a ne kireta. kazneno. 2. a ne sakrament. a samo znanje mi ljudi možemo međusobno komunicirati. 2. bira život (kako stoji u biskupskom geslu biskupa Valentina Pozaića). Da je to tako dokaz je i ova knjiga u kojoj je navedeno mnoštvo činjenica koje to potvrđuju. biskupa i papa. uljudba. osjetilna. a ne nidacija. Pismo blaženoga Alojzija Stepinca o pobačaju. a ne asistirana reprodukcija. a ne intercepcija. rodnica. usađenje. 6. novorođenačko. XV (2009. genom.

8. 40 TERAPIJA. Angelo tvrdi da u većine parova dolazi do raskida tijekom prve godine nakon pobačaja (Psychiatric Sequelae of Abortion: The Many Faces of Post-Abortion Grief. 2.000 Živoro ena djeca i poba aji u Ma arskoj 1948. depresija i pomisao na samoubojstvo. Jaču tjeskobu i znakove postabortivnog sindroma žena zna osjećati sedam do deset godina nakon izvršenog pobačaja. 8. Kompenzacija je nastojanje da se zbog učinjenog pobačaja osoba iskupi nekim dobrim djelima. Peto. 8. 0. 4. 0. stvarali veliku tjeskobu.000 150. 4.000 100. Potiskivanje je prvi obrambeni sustav interaktivnih dijelova koji naučimo u prvoj godini života. Simptomi postabortivnog sindroma posebno su naglašeni i izazivaju veliku tjeskobu oko obljetnice pobačaja ili oko datuma kad se pobačeno dijete trebalo roditi. zaokupljenost mišlju da će opet zatrudnjeti.). 2. 80). sindrom godišnjice. potiskivanje. Tih simptoma ima deset. Deveto. ponovno proživljavanje pobačaja događa se u okolnostima kao što je rutinski ginekološki pregled ili zvuk kućnog usisivača koji je sličan onom tijekom pobačaja. a iznad svega besmrtnom dušom koja nadilazi čitav stvoreni svemir. Prva je faza ponovno proživljavanje pobačaja./ 1. str. Naša Gospa (Dubrovnik). obdareno inteligencijom. Odnos s osobom koja je imala udjela u pobačaju (muž. 2. Liječenje je potrebno i poželjno. kompenzaciju i formiranu suprotnu reakciju. Žena nakon pobačaja često pati od nesanice. Izlječenje je moguće nakon prolaska kroz tri faze. The Judas Complex: A Stumbling Block to Post-Abortion recovery. Neke se žene poslije pobačaja odaju alkoholu ili drogama da bi na taj način izašle na kraj s bolnim sjećanjima na pobačaj“ (Anthony Stephen Burnside. ali nije moguće bez zauzetog sudjelovanja oboljele osobe. prekid vezivanja na sadašnje ili buduće potomstvo: žena koja je učinila pobačaj nesvjesno se udaljava od svoje djece bojeći se da bi kao za kaznu mogla izgubiti i njih. Treće. str. 8. Međutim. Drugo. 6. 57 /2002. i ostavlja bolne posljedice na duši osobe koja to učini. a prati ga kroničan ili odgođen razvoj simptoma psihosomatske naravi kao posljedica potisnutih bolnih emocija na proživljene tjelesne i duševne pobačajne traume. 4. Poslijepobačajni sindrom posebna je vrsta posttraumatskoga stresnog poremećaja koji nastaje nakon izazvanog pobačaja. želučane smetnje. Sedmo. 6. 6. Četvrto. dečko ili netko od rodbine i prijatelja) obično se pogoršava. Osmo. Do tada većina žena više manje uspješno potiskuje osjećaj krivnje i drže ga daleko od svijesti primjenjujući obrambene mehanizme: racionalizaciju. .-2006. Savjest opterećena pobačajem. 6. „Žena nakon pobačaj može isto tako ući u opasne intimne veze. „Crkva uči da je novi ljudski život prisutan od trenutka začeća tako da posjeduje isto dostojanstvo i isto pravo na život kao bilo koja druga ljudska osoba“ (Stanko Lasić. Velik broj žena koje su učinile pobačaj zatrudni u prvoj godini 400. Šesto. Poduzimanje obrambenih mjera da se uspori ili ukloni pobačajna trauma mogu u prvih sedam godina dosta uspješno držati pod nadzorom potisnuti osjećaj krivnje. prestati se brinuti o svome zdravlju ili sebi namjerno nanositi emocionalnu i fizičku bol. Linacre Quarterly. Joanne E. zabrinutost zbog problema plodnosti i rađanja: neke žene nakon pobačaja strahuju da više nikada ne će moći zatrudnjeti ili da će im se sljedeće dijete roditi hendikepirano. 2. prihvatljivih obrazloženja i isprika zbog kojih je učinjen pobačaj.000 300. Katkada osoba toliko sebi predbacuje učinjeno zlodjelo i toliko se mrzi da poželi da je nema. 7). str. primjerice. Kad je već začeto. krivnjom i beznađem. 20). October 1994. 4.. br. raznim kreativnim sposobnostima. 24). Svako kršenje moralnih normi ostavlja u duši osjećaj krivnje. DIJAGNOZA. To je težak teret za ženu. psihološka tupost. postati gorljivi član pokreta za promicanje života. osoba se na taj način iscrpi i istroši sile pa onda i manje stresna stanja ili vijesti koje imaju veze s učinjenim pobačajem mogu aktivirati potisnuti osjećaj krivnje i stvoriti simptome postraumatskog poremećaja. tjeskoba koja se očituje kao psihičko stanje napetosti i nemira. Homiletic and Pastoral Review. glavobolje…). Tako drastičan gubitak težine obustavlja mjesečni ciklus i na taj način priječi svaku daljnju trudnoću. 2. živoro eni poba aji 350. 19 8 19 8 19 9 19 8 19 9 19 7 19 7 19 7 19 6 19 7 19 8 19 8 19 9 19 9 2. čudesno biće od Boga ljubljeno i darovano ovome svijetu da ga obogati. 19 6 19 5 19 6 19 6 19 7 20 0 19 5 19 6 20 0 19 5 19 5 19 5 nakon pobačaja želeći se tako iskupiti za počinjeni pobačaj.000 0 4. Pravo na rođenje u učenju Crkve.Poslijepobačajni sindrom: abortus i osjećaj krivnje Čovjek je stvorenje Božje. Njime se ulaže napor da u nutrini ostanu svi za svijest neprihvatljivi sadržaji odnosno bolni osjećaji koji bi. 4. 0. gubitka apetita i spolnog nagona.. Obnovljeni život. te kao psihosomatska reakcija (vrtoglavica. XV (2009. to biće ima pravo na život. samokažnjavanje koje može biti svjesno i nesvjesno: primjerice. 8. Čovjek je jedinstveno i neponovljivo biće. 0. da nisu prigušeni ili odgurnuti. 6. lupanje srca. str. može se odati promiskuitetu. Liječenje postabortivnog sindroma može započeti tek onda kad su 41 19 4 20 0 20 0 19 9 6.000 200.000 50. 8. Formirana suprotna reakcija je djelovanje kojim se želi poništiti izazvani pobačaj. primjerice da nakon pobačaja ima „dijete iskupljenja“. Deseto. Većina žena nakon pobačaja doživljava kao da se u njima nešto ugasilo nakon pobačaja. Racionalizacija uključuje pronalaženje logičnih razloga. Nasilno oduzimanje života nerođenom djetetu pravi je zločin. 0. a za postavljanje dijagnoze dovoljno je utvrditi četiri. May 1992. Temeljno raspoloženje tih žena obojeno je tugom. znatno debljanje ili opasan gubitak tjelesne težine čine ženu manje privlačnom te smanjuje njezine izglede da opet zatrudni.000 250. Za većinu stvari postaju hladne i ravnodušne. Prva promjena koja ukazuje na poremećaj jest krivnja zbog učinjena pobačaja. Ta krivnja progovara kroz unutarnji glas savjesti koji propituje: „Kako si to mogla učiniti?“ Denise Mari smatra da žene koje su počinile pobačaj kasnije često vjeruju kako su nevolje koje dolaze nakon pobačaja neizbježne jer one „to zaslužuju“ (Denise Mari. 0.

Ti su pojmovi obrađeni koncizno i argumentirano tako da doprinose boljem spoznavanju problematike. Caritasova obiteljska savjetovališta. Mijo Nikić isusovac i psiholog. 4. voditeljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije prihvatom trudnica koje su obitelji odbijale. pa i čitav narod koji je dobio ovo. unatoč svojoj prošloj grešnoj odluci. 19 5 19 5 20 0 19 4 19 5 19 5 19 5 20 0 20 0 20 0 19 9 4. 2. 0. Nakon što je dobila Božje oproštenje. Papa Ivan Pavao II. 40 . Bilo bi vrlo korisno podsjetiti se što su svećenici i njihovi suradnici . Sheed and Ward. Mali Lošinj). nepoznavanje ove problematike lako bi moglo dovesti do povećanja broja žena koje pate od postabortivnog sindroma. a time su učinili veliko dobro djelo i zadužili Crkvu. 8.osjeća pomirenje sa svojim pobačenim čedom. mnikic@ffdi. Poželjna je slika djeteta koje oprašta i živi 80. 4. 42 Neiscrpni materijal navjestiteljima Evanđelja Djelovanje Crkve za dobro braka i obitelji nužno uključuje i prenošenje učenja Crkve o pravu na rođenje i poštovanje života od njegova nastanka pa do prirodne smrti. Ponajprije. Marijo Živković preko knjiga. a to je pravo na život. gdje i kada se krši to pravo. Pisci su uložili veliki trud da se ova knjiga napiše i tiska. pavlin Marko Glogović. 1994. Antun Lisec. Ovdje se moraju ubrojiti: blagopokojni msgr. živoro eni poba aji 70.je prihvatila potpuno i bezuvjetno Božje oproštenje. U knjizi Pravo na rođenje u učenju Crkve. . ali ne pod prisilom. Dobro je da žena napiše pismo svome pobačenom djetetu i zamoli ga za oproštenje. Živoro ena djeca i poba aji u Makedoniji 1948. Kad to shvati. 2. Mnoge se žene stalno podsvjesno kažnjavaju te se osjećaju nedostojnima bilo kakve radosti. Treća je faza oprost. Centri za život (Zadar. 672). žena se oslobađa nagomilane mržnje prema sebi i onima koji su je nagovarali na pobačaj. 6. 10.000 40. 19 9 19 9 19 8 19 8 19 7 19 8 19 8 19 7 19 6 19 6 19 6 19 7 19 6 19 6 19 7 19 7 19 8 19 9 19 9 0. 0. U Zagrebu 3. 6.. 0. dovelo do manjeg broja slučajeva.). mira ili sreće u životu.000 KNJIGA O PRAVU NA ROĐENJE. XV (2009. objavljen je bogat rječnik u kojem se nalaze dobro protumačeni pojmovi koji govore o postabortivnom sindromu: poslijepobačajni sindrom (str. doista velebno djelo. Dobro je da osoba sama sebi nametne neku pokoru kojom će dati Bogu zadovoljštinu za zločin koji je počinila. odnosno žrtava poslijepobačajnog sindroma i obratno. 670) i drugo. srpnja 2009. u okružnici Evangelium vitae s pravom tvrdi kako žena koja je učinila pobačaj. Posebno je važno da oprosti sebi. 6. Osoba koja želi pomoći ženi koja je učinila pobačaj treba je dovesti do toga da shvati kako je Bog. 6. Božji oprost. 8. Biskupska konferencija Jugoslavije i Naša Gospa (Dubrovnik). str. On ima nekoliko sastavnica. Project Rachel: Faith in Action. krivnje i tuge povezani s pobačajem opet svježi u svijesti žene koja je počinila pobačaj. bijesa. Burnside. 4. o. Marko Majstorović u Slavonskom Brodu i Đakovačkoj biskupiji. gospođa Bosiljka Bačura sa svojim „Djetešce na sunašce“. 2. Nerealno je očekivati da u ženi koja je duboko žalila ne će nikada iskrsnuti bolna sjećanja na njezin gubitak“ (A.000 0 0. str. 0. 4. Savjest opterećena pobačajem. Priređivač na 634. u svim njegovim razvojnim fazama. . doc.je iskazala razumijevanje i opraštanje ostalima koji su sudjelovali u toj odluci. teta Jelena Brajša.hr u ljubavi Božje prisutnosti. 672). Žena treba dovesti u svijest potisnutu tugu i emocionalno rasteretiti dušu duboko proživljavajući i oplakujući gubitak pobačenoga djeteta. 88-89).može iskreno govoriti o svom pobačaju kad je za to prilika. g. strani knjige Pravo na rođenje u učenju Crkve donosi popis psihološke literature vezane uz problematiku postabortivnog sindroma. „Premda je osoba doživjela ozdravljenje. u: Post-Abortion Afermath: A Comprehensive Consideration. željno iščekujući dan kad će se s njim opet sjediniti (Vicki Thorn. 8.000 . PROGNOZA. dr. . sve od izvršenja pobačaja strpljivo čekao da mu se vrate sve osobe koje su sudjelovale u izvršenju pobačaja i da prihvate njegovo oproštenje. .000 50. pravu enciklopediju crkvenog učenja o temeljnom ljudskom pravu. Zatim je potreban djetetov oprost. dr. ur.snažni osjećaji straha. 2. A Ministri of Compassion and Caring.-2006.je oprostila sebi te odlučila živjeti punim životom. 6. Iznesene misli o postabortivnom sindromu i odlična knjiga Pravo na rođenju u učenju Crkve cijenjenog dr.svjetovni vjernici činili na poštovanju života kroz skoro četiri decenija kod nas.000 30.Washington. najvjerojatnije će tu i tamo osjećati žaljenje ili bol zbog počinjenog pobačaja. 4. Važno je da žena nakon pobačaja shvati i prihvati kako je bio okončan život pravoga ljudskog bića. filmova i letaka o životu prije rođenja i pobačaju. naš dobri Otac.000 20. S. većina osoba koje su počinile pobačaj roni suze od radosnog ozdravljenja i to je najbolja priprema za sakrament pomirenja u kojem se vjernik oslobađa krivnje i prima Božje oproštenje. Druga je faza tugovanje za gubitkog pobačenoga djeteta. 8. Osoba poslije pobačaja može biti uvjerena u izlječenje ukoliko: . 155). mora najprije osjetiti Božje oproštenje da bi mogla oprostiti sebi i drugima koji su sudjelovali u tom činu. Čineći tako. terapeut potiče ženu da zamoli svoje dijete da joj oprosti za pobačaj. pomirenje ide prema svojevoljnoj pokori. 8. 6. Stanka Lasića nalaze se u dinamičnom ekvilibriju. Michael Mannion. Svrha je tog čina izlječenja da se napuste sve slike djeteta koje stoji uz Boga i pruža optužujući prst prema zemlji. 8. Konačno.je sposobna prihvatiti odgovornost za svoj udio u pobačaju. br. posljedice pobačaja (str.000 60. Isto tako uključuje i jasnu riječ o njegovim povredama. pobačaj (str. 2. 2. U pomirenju je nužan i oprost sebi i drugima. To znači da bi bolje poznavanje sadržaja te knjige i prihvaćanje korisnih savjeta koji su u njoj prisutni.

Osim manjkavog znanja zaručnici su više od odraslih relativizmom pogođeni što otežava uspješnost tečajeva. vodi Obiteljske ljetne škole. a donedavno je bilo godišnje 17. To je blizu dvije tisuće polaznika. Živoro ena djeca i poba aji u Norveškoj 1932. 0. 0.000 40. izgleda. stoljeća: „Jedino je zabranjeno zabranjivati“. 0. 8.000 20. 8. Pisac to naziva proturječnom ambivalentnosti. bosancic@ftidi. I kad se metode rada sa zaručnicima i promijene. kao i što su premali dometi koje možemo postići u prenošenju crkvenog nauka o poštovanju života.-2006.000 Živoro ena djeca i poba aji u Slova koj 1948. Navode se – premda ukratko – medicinski i teološki razlozi o poštovanju ljudskog života i njegovu dostojanstvu kao i svim povredama kao što su namjerni pobačaj. 3. 2. Mi imamo pred sobom bračne kandidate koji u većini ne prihvaćaju u svemu moralno učenje Crkve. Ona je neiscrpni materijal navjestiteljima Evanđelja gdje će naći dostatno dobro prikazanog materijala za sve skupine slušatelja. Pokušava se na prikladan način prikazati pro-blematiku i jasno učenje Crkve. Oko 80% vjenčanih u Katoličkoj Crkvi u zadnjih deset i više godina prošli su kroz tečaj. 19 9 19 8 19 9 19 8 19 8 19 8 19 7 19 7 19 7 19 7 19 7 19 8 19 9 19 9 8.000 0 sada naša Hrvatska biskupska konferencija (HBK) s Vijećem HBK za obitelj i njezin predsjednik s porukama za Dan života. Uvjeren sam da nije moguće da zaručnici u svega nekoliko susreta na tečajevima usvoje i vjersko znanje i vjerničke stavove.000 100. 0. 8. 6.000 vjenčanja. Mladima mnogo više znači kad laik govori da pobačaj u njihovu braku ne dolazi u obzir nego izlaganje moralnog teologa. Pri tome je nezaobilazan govor o pobačaju i njegovim posljedicama za majke. isusovački Obiteljski centar kroz Obiteljske ljetne škole.000 0 4. Moji suradnici i ja godišnje u Zagrebu i Zagrebačkoj nadbiskupiji sudjelujemo u nešto više od pedeset tečajeva. 6. Naša Gospa (Dubrovnik). 0. Naši zaručnici su novi naraštaj mladih koji je od prijašnjih generacija naslijedio onu poznatu krilaticu mladih iz šezdeset i osmih godina XX. a 64. 19 7 19 9 19 6 19 7 19 8 19 9 19 9 0. Brojke polaznika na tečajevima priprave na kršćansku ženidbu u našoj Crkvi su impozantne.6% populacije drži da je abortus ubojstvo jer prekida ljudski život. 6. eugenika. 8. 6. 20 0 19 6 19 6 20 0 19 4 19 5 19 5 19 5 19 6 19 5 19 6 19 5 20 0 19 6 19 9 20 0 6. don Stanka Lasića „Pravo na rođenje u nauku Crkve“.-2006. Jedan put govore liječnici s medicinskog stajališta.“ (Josip Baloban. bilo proklamiranih bilo stvarno življenih… 80. a tek jednim dijelom u ljudskim brojkama. 8. . 40 Prije nekoliko godina Katolički bogoslovni fakultet proveo je anketu o vrednotama u Hrvatskoj iz koje su jako vidljive posljedice relativizma: „Hrvatska se čini zemljom proturječnosti. Tek njih tridesetak posto imaju znanje i stavove. a drugi put svećenik teolog s moralnog stajališta u temi o odgovornom roditeljstvu.4% te iste populacije daje mogućnost ženi da odlučuje o pobačaju. srpnja 2009. Sve je zapisano u Božjim statistikama. str. Nadam se da će uskoro netko ipak pokupiti sve podatke o tome radu jer su nam na ponos i poticaj mladom naraštaju svećenika i vjernika. 6. 2. alkohol. U Zagrebu. 4.000 60. I ta svjedočenja ne mijenjaju lako njihove dotadašnje necrkvene stavove. Ovdje ću govoriti samo o onome što Obiteljski centar Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu sa suradnicima radi na tom području u zaručničkim tečajevima. Ured HBK za obitelj s (nad)biskupijskim povjerenicima za pastoral braka i obitelj. bez kazuistike. 4. U temi o odgovornom roditeljstvu riječ je o rađanju i odgoju djece. 0. Nije samo u pitanju predbračni moral nego i najveće svetinje kao što je poštovanje života. 2. 8.000 8. 8.000 70. 6. po simpozijima. mr. živoro eni poba aji 80. 0. Tu vidim i veliku korist knjige dr. 4. Jure Bosančić ravnatelj Obiteljskog centra Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu. 4. Mentalitet protiv života koji je zahvatio naše obitelji u kojima. 2. kojih sigurno ima… Na veliku žalost.000 120. 4. 2.hr 43 20 0 19 5 19 5 19 6 19 7 19 8 19 8 19 9 19 5 19 6 19 6 19 7 19 8 19 9 20 0 19 5 20 0 6.000 60. Koji su dometi i granice našeg govora na tečajevima? Prije nekoliko godina za osobnu sam upotrebu proveo ankete među polaznicima zaručničkih tečajeva u gradskim sredinama i otkrio kako malen broj zaručnika ima dostatno znanje o vjeri i susljedno tome i manjkave vjerničke stavove u pitanjima poštivanja života. 90. namjerno izazvani pobačaj mnogim bračnim parovima spada u „normalan način planiranja obitelji“. 2004. 3. 6. Najveća šansa je ipak nova evangelizacija roditelja i preko njih njihove djece i mladih. Tko će to sve nabrojiti! Vrlo su velike brojke spašene djece i majki. Smjernice Crkve i naše HBK u tome su jasne i konkretne. a što vrijedi i za sustav vrednota. Veća je šansa za uspješno prenošenje učenja Crkve u daljnjoj pripremi na brak. 8. 6. vremenska i mentaliteta mladih. 19 4 19 5 19 6 19 7 19 8 20 0 Kad na tečajevima govore svjetovni vjernici kao svjedoci tada ima nešto više uspjeha nego kad govore samo svećenici ili svjetovni vjernici kao stručnjaci. 8.000 30. 4. 0. 1. 4.000 40. XV (2009. 0. 6. živoro eni poba aji 140. Zagreb.000 20. 2. 2. Očito je premalo vremena za tumačenje i njima za usvajanje. 4. 4. 4.000 80. te narodnoj pošasti niskog nataliteta i izazvanih pobačaja. 4. 0. o. to jest kad na tečajevima ne budu samo frontalna predavanja koja ostavljaju dojam govora „ex cathedra“ što ih napose iritira. ostaje i dalje problem koliko će i tada prihvaćati i usvajati katoličko ćudoređe. droga. 2. 2. 6. veću prepreku novim životima ima udobnost nego socijalne neprilike. 2. 0. Velika su ograničenja na tečajevima. U sklopu navještaja Radosne vijesti spasenja svoje pravo mjesto nalazi i „evanđelje života“ to jest poštovanje i unaprjeđenje života od njegova početka do prirodne smrti i odbijanje svake njegove povrede.). 2. to jest u radu s mladima mnogo prije nego u izravnoj ili bližoj pripravi na vjenčanje. U pet ili četiri susreta na tečaju mladima se u dva susreta govori o dostojanstvu ljudskog života od njegova nastanka do prirodne smrti.000 50. 7). obitelj i društvo. medicinski potpomognuta oplodnja s embriocidima i nasilje u obiteljima. 2. Crkvenost i obitelji. br.000 10. 8.160. 2.

a ne se čuditi što bezbožni kapitalizam ili zakonodavna. U usporedbi s brojem stanovnika svake župe. samo sam doslovno naveo ulomak iz govora koji je Sveti Otac Benedikt XVI. Valentinu Pozaiću i ocu Tončiju Trstenjaku na prvim recenzijama. oblikuje. Blagoslovljeno bilo čitanje nezakonitom posjedniku! Kao praktični vjernik reći ću i ovo: „Previše krštenih ne osjeća se dijelom crkvene zajednice i žive na njezinu rubu. 2.Odgojiti i obrazovati da od suradnika postanu djelatno suodgovorni Ova je knjiga potaknula na razmišljanje. 2.600. 0. 4. da se knjiga priredi. 8. 0. V. Stoga sam kao nakladnik radostan. familycenterzagreb@gmail. otisci prstiju.000 800. premda se priznaju katolicima.. Jedna je čitateljica odnijela knjigu sa sobom u ured. 4. 3. Imamo mehanizama za organizaciju katoličke malonogometne lige. 2009. XV (2009. 4. ali nemamo raširenu strukturu za spašavanje nerođenih života i pomoć trudnicama da očuvaju samopoštovanje i rode začeti život! Imamo katolički radio i katoličku novinsku agenciju. info@tonimir. Prava je rijetkost da se ovako debele knjige traže i čitaju. 8. onda o tomu valja ozbiljno razmisliti i nešto poduzeti. pribave ilustracije. profesorici Maji na višegodišnjem trudu da se rukopis dovrši. prodube i usavrše. 6. 6. www. 4. Istodobno je nužno poboljšati organizaciju dušobrižništva tako da se postupno promiče suodgovornost cjeline svih članova Božjeg Naroda. hvala msgr. koje sada kuca u našim prsima počelo kucati oko tri tjedna nakon našeg začeća? Da smo svaki od nas počeli micati našim rukama i nogama (ovim istima. kose i kože.” (L’Osservatore Romano. koje provociraju i postavljaju pitanja. katoličke obitelji.. hvala ocu Dragi Rogini na strpljivoj korekturi. ali vjerni Gospodinovu nalogu. 2. 40 . 6. Nositelji pothvata ostvarenja prava na rođenje ne mogu biti u prvome redu svećenici nego kršćanske žene i muževi.Hvala mojoj obitelji koja me poduprla u odluci da u ovim kriznim vremenima uložimo poprilične novce u ovakvu knjigu. otac i djed. U Zagrebu. br. i redovnicama. grafički i tehnički uredi. 8. 28. hvala svima koji ste je čitali i koji ćete je čitati! U Zagrebu.Benedikt XVI. Hvala! – I s time završavam! . hvala Srećku Koružnjaku.-2006. hvala ocu Franji Pšeničnjaku što je spremno prihvatio da zajedno krenemo u ovaj projekt. nacrtaju grafikoni. srpnja 2009. da ih se ne smatra samo suradnicima klera.. Stoga je vijest kad se takva knjiga ukrade. Rijetko koja knjiga danas to postigne. hvala svim mojim radnicima koji su otisnuli. još uvijek su rijetki laici koji su. 1. što je izraz dobrote i ljubavi. svibnja 2009. 0.400. Knjige poput ove. Postoje kulturne i društvene poteškoće. srpnja 2009. život od njegova početka.000 200. povjeriti im zadaću i odgovornost. taj Božji Narod u Kristovu Tijelu. 4. na posao. 2. hvala profesoru Tomislavu Salopeku na savjesnoj lekturi.000 1. živoro eni poba aji 1. Što možemo učiniti? Ponajprije treba pojačati napor za formaciju koja je pozornija i usredotočenija na viđenje Crkve.000 400. i tamo su joj je ukrali. Pogotovo jer upravo njome proslavljam petnaestu obljetnicu svoje izdavačke tvrtke. kad smo bili toliko mali da naše majke još nisu mogle osjetiti naše pokrete? Saznat ćete još više ako pročitate knjigu „Pravo na rođenje u učenju Crkve”. a nemamo svima znani SOS telefon za one koje dvoje o trudnoći! Svaki dan u molitvi blagoslivljamo plod Marijine utrobe. liječnici i pravnici koji se nisu odrekli vlastite savjesti! Crkvena ih zajednica treba u tom smislu odgojiti i obrazovati. Još više.com Naša Gospa (Dubrovnik). omogućuju da se spoznaje prošire. da se stalno pazi na bogatstvo i čistoću hrvatskoga jezika. Jeste li znali da Katolička Crkva nije tijekom dvije tisuće godina postojanja promijenila stajalište o tome što je pravedno. izvršna i ustavnosudska vlast u ovoj zemlji ne poštuju dan Gospodnji. svibnja 2009. muž. izrekao 26. sašili i uvezali ova 1443 grama papira. obraćajući se župama samo u nekim okolnostima kako bi primili vjerske usluge.? Jeste li znali da je kod začeća (neodvojivog sjedinjenja dragocjenih djelića očeva i majčina tijela nazvanih spermij i jajašce) svakome od nas određena boja očiju. spremni staviti se na raspolaganje za rad na različitim poljima vjerovjesništva. 2. 4. I na kraju. str. 6. potičući jačanje zreloga i angažiranog laikata. da je po tome jedinstvena i da je stvarni moralni autoritet u Hrvatskoj i cijelome svijetu? Mnogo više ćete i o Crkvi saznati čitajući ovu knjigu. 8. 0.hr Jeste li znali. Zato sam kao njezin nakladnik ponosan. 4. fizionomija i spol? Da je ovo isto srce. A baš se to dogodilo potkraj lipnja. nego da ih se doista prizna kao suodgovorne za postojanje i djelovanje Crkve. Hvala prijatelju Petru Radelju i njegovoj samozatajnoj gospođi. To traži promjenu načina razmišljanja o laicima. ne možemo se pomiriti s čuvanjem postojećeg. i na redovnicima. 8.000 Živoro ena djeca i poba aji u Njema koj 1948. 19 9 19 9 19 8 19 8 19 8 19 7 19 7 19 7 19 6 19 5 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 7 19 8 19 8 19 9 19 9 20 0 19 5 20 0 19 5 19 5 19 5 20 0 19 4 20 0 19 9 6. ljudsku osobu od njezina začeća! 44 Marijo Živković voditelj Obiteljskog centra u Zagrebu. Hvala don Stanku Lasiću na nezaboravnim trenutcima u Dubrovniku. 8. 6. – govori – 26.) Stjepan Juranić direktor Nakladničke kuće Tonimir.va . koji je krasno prelomio knjigu. okupljanje i raspravu.).200.000 600. 8. kao i brojne govore zadnjih papa o socijalnom učenju Crkve ili o pravu na rođenje hrvatski katolički mediji ni stručni teološki časopisi uopće nisu preveli ni prenijeli! Ako katoličke ustanove ne približavaju crkvenim predvodnicima ni ostalim vjernicima ono što sam Papa uči. potrebni tekstovi prevedu. koje danas imamo) oko šest tjedana nakon začeća. jer se na hrvatskom jeziku osjećao manjak djela koje bi povezalo i međusobno približilo shvaćanja vjere i dostignuća raznih znanstvenih struka o nastanku i vrijednosti ljudskoga života. sastave tablice. 0.000 1. taj važan Papin govor. No.000 0 0. I na svećenicima. 2. što je pošteno.000. a što činimo da bude blagoslovljen plod utrobe i svih drugih žena? Sve nas to pita ova knjiga. i na svjetovnjacima je da sve bolje razumiju što je ta Crkva. Nemojte misliti da tražim kakvu revoluciju u Crkvi. u rimskoj katedrali svetoga Ivana Lateranskog.

U Kristu. 56). 6. U pitanju je čovjek. Hrvatskoga papinskog zavoda svetog Jeronima na čelu s dr. i Benedikta XVI. a kada je u igri takav ulog. nije mijenjalo niti se može promijeniti (str. To se učenje. preveo tekstove kardinala Šepera.000 800. 2. protivljenja. civilizaciju ljubavi. 19 9 19 8 19 8 19 9 19 8 19 7 19 7 19 7 19 6 19 6 19 6 19 6 19 7 19 7 19 8 19 8 19 9 19 9 8. napisao pred- govor i vrijedne dodatke. 2. Svi smo iskustveno osjetili radost i sreću nakon što smo nešto dobro učinili. nitko se ne može zatvoriti u stav rezignirane pasivnosti. NOVOST. 2.000 500. 53-54. a koji je Ivan Pavao II. U svjetlu razuma dokumenti crkvenog učiteljstva oslanjaju se na osobu i njezina prava od kojih ono na rođenje odnosno na život zauzima prvo mjesto. 0.-2006.000 0 Živoro ena djeca i poba aji u Poljskoj 1948. br. Poklanjam je toj svojoj Majci i Učiteljici u znak zahvalnosti za sve što sam od nje primio. 4. 4. čovjekova je parnica već dobila konačnu presudu: život će pobijediti smrt. poziv na zalaganje za vrijednosti. ali i zanemarivanje djeteta kad je rekao: „Izlučivanje sjemena treba biti tako Naša Gospa (Dubrovnik). 177-201 i 359-368) i nastanka ove knjige velikodušno i puno pomogli. do Centra za bioetiku i Nakladničke kuće Tonimir koji su knjigu objelodanili. na koje možete naići na svojem putu.000 100. Neka bi Duh Istine (Iv 16. 6. apostolat života. 6. . Posvećujem je članovima Crkve u Hrvata koji hodočaste ovom zemljom i svim sugrađanima dobre volje. umrlom i uskrsnulom. 0. kulturu života. 325).000. svetoga Ireneja Lionskog (koji je izrekao onu glasovitu: „Živi čovjek je Božja slava. TRAJNI IZAZOV.” (str. živoro eni poba aji 4. 368).. jer su na njegovoj strani istina. 4. Najveću zahvalnost dugujem prijatelju Petru Radelju koji je knjigu priredio za tisak. Knjiga je dugo pisana pa kao cjelina sabire u sebi četrdeset godina predanoga služenja Crkvi. Tertulijana (s rečenicom od koje polazi pravna obrana nerođena života: „Čovjek je i onaj koji će to biti. Ratkom Perićem gdje sam nekoliko godina boravio.Obrazloženje čovjekove parnice Poštovane gospođe i gospari.). crkvene predaje i učiteljstva u kojem naučavanje rimskih biskupa od vremena pape Stjepana V. Ono što je novo u naučavanju papa zadnjih desetljeća jest pozitivan pristup. Zadnjih godina papinstva veliki je Poljak ponovio: „Da.000 600. iz devetog stoljeća (str. Ova knjiga ocijenjena je dobrom i vrijednom i radujem se što je postala i što ostaje mali kamenčić na velikom mozaiku koji se zove „Kršćansko poštovanje života od začeća do prirodne smrti” ili skraćeno „Pravo na rođenje u učenju Crkve”. izložen je moralnopravni vid problema. a ovdje je izloženo u svjetlu vjere. 4. na početku papinske službe ovako izrazio: „Neka vas ne 1. Zahvalan sam mnogima koji su mi tijekom poslijediplomskoga studija.000 900. život će pobijediti. optimizam koji Crkvu nikada ne ostavlja. 40 20 0 45 20 0 19 5 20 0 19 5 19 5 19 9 6. 6. 8. Imajte vjeru u Boga. 8. 0.” (str.000 400. pruženi odgovori na stvarne poteškoće i prigode. a uz što pristaje cijela Crkva koja je na Drugom vatikanskom saboru najoštriju riječ upotrijebila upravo za pobačaj nazvavši ga užasnim zločinom (str. svetoga Augustina (koji je prvi ustvrdio da će i pobačeni uskrsnuti od mrtvih u Posljednji dan). 6. Tema koju obrađuje ova knjiga toliko je važna i zanimljiva da su se njome bavili najveći umovi čovječanstva. 2. 0. pape Ivana Pavla II. 2. 63 i 192).000 200. Na strani života je Bog koji voli život i daje ga obilno. 331-357) zauzima važno mjesto. od profesora u Zagrebu (gdje sam magistrirao) i u Rimu na Alfonzijani (gdje sam doktorirao).” – str. Nadam se da će knjiga korisno poslužiti svima koji žele upoznati crkvenu nauku o vrijednosti i poštovanju ljudskoga života prije rođenja. (str. 8. XV (2009.” – str. završili ili komu što vrijedno darovali. 4. poput svetog Pavla (koji je korisnicima opojnih tvari i pripravaka što izazivaju pobačaj poručio da ne će baštiniti Božje kraljevstvo – str. 2. svetoga Tome Akvinskoga (koji je jednostavnom rečenicom osudio i grijehe protiv šeste zapovijedi i protiv života. dragi župljani i prijatelji! POSVETA. 149-166). poduzeli. 13) dotaknuo sve njezine čitatelje da prihvate i u životu svjedoče učenje naše vjere o pravu na rođenje! HVALA. dobrota. SVRHA. kako je rekao papa Pavao VI. 193). Uzeti su u razmatranje rezultati znanosti. 8. 175). 0.000 700. imajte povjerenja u čovjeka. neuspjesi. 19 5 19 5 19 6 20 0 19 4 snimio Ivo Marlais obeshrabre teškoće. 0. izrade doktorske disertacije (ovdje preuzeto na str. radost i pravi napredak. 8. od svećeničkoga zvanja do svih časnih službi koje sam obavljao i koje obnašam. to jest biblijskog poimanja. 74-75) do sadašnjeg pape Benedikta XVI.000 300.

Pozaića. U ovoj je knjizi na jednome mjestu skupljeno što su sve rekli. 8. lipnja 2009. 4. predsjednike centara za pomoć životu. 0. 4. Dvorana blagoslova. Blaćanin je rekao: „Hvala Bogu. Poseban pozdrav upućujem poštovanom Carlu Carsiniju. I kao čovjek i kao svećenik u životu sam bio i jesam sretan jer sam prihvaćen i okružen dobrim ljudima koje cijenim i volim kao obitelj. Nedostatak stalnog zaposlenja. Pozdravljam članove Nacionalnog uprave i Izvršnog odbora Pokreta za život. 6. Preko vas koji ste ovdje nazočni širim nježne misli do onih koji su. Kanite predložiti temeljito promišljanje o ljudskim i društvenim učincima koje je taj zakon proizveo u građanskoj i kršćanskoj zajednici u tom razdoblju. S druge strane.000 10. a s druge strane potiče na promicanje svake inicijative u svrhu potpore ženama i obiteljima.-2013. 6. svetoga Alfonza. 4. Zadnjih godina postoji velika posvećenost.snimio Miro Škobić. 6. živoro eni poba aji 50. 19 8 19 7 19 6 19 6 19 6 19 5 19 5 19 6 19 6 19 7 19 7 19 7 19 8 19 7 19 8 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 19 9 0. Ipak. Naravno. Oni priječe da se. biskupa Piazze Armerine i nazočne svećenike. Ne očekujem priznanja ni odličja od ljudi jer mi ih je sam dobri Bog dao: žrtve i trud na znanstvenom planu najprije mi je dao okruniti doktoratom u Vječnome Gradu prije točno 25 godina. 6. uređeno te nakon toga može slijediti dolično rađanje i odgoj rođenog djeteta. ne možemo skrivati da različiti problemi nagrizaju današnje društvo. Matulića. kako bi se stvarali uvjeti skloni prihvatu života i zaštiti ustanove obitelji zasnovane na braku između muškarca i žene.000 Živoro ena djeca i poba aji u Sloveniji 1948. Zeleni telefon [Telefono Verde]. don Stanko Lasić Draga braćo i sestre. budući da je on povjeren pojedinčevoj prosudbi. 4.” – str. 0.000 30. Crkva se nikad ne umara isticati kako sveta vrednota postojanja svakoga čovjeka potječe iz Stvoriteljeva plana.000 40. Zato punim ustima za sve dano i darovano kličem: „Bogu hvala!” U Kneževu dvoru u Dubrovniku 3. zbog nepovoljnog stanja u kojemu žive. Fučeka. 4. i nekih europskih pokreta za život. brojni su i složeni uzroci koji dovode do tako bolnih odluka kao što je pobačaj. 8. odgovorne za razne službe: projekt Gemma [Progetto Gemma]. Posljedica toga je smanjeno poštovanje prema ljudskoj osobi. do hrvatskih teologa: Kuničića. zakonodavstva koje često nedovoljno štite majčinstvo. Naša Gospa (Dubrovnik). 94). širimo Radosnu vijest života (str. 4. Još bih žarko želio da prije tristote obljetnice sadašnje katedrale (1713. ostvari želja tolikih mladih ljudi da se ožene i zasnuju obitelji. S jedne strane. predsjedniku Pokreta za život i iskreno mu zahvaljujem za ljubaznim riječima koje mi je uputio u vaše ime. nego je otvorilo još jednu ranu u našim društvima. kako bi se zajamčili povoljni uvjeti za prihvat života i za zaštitu ustanove obitelji utemeljene na braku između muškarca i žene.) tu našu prvostolnu crkvu ugledam obnovljenu u starome sjaju. 40 2. vjerna Gospodinovoj zapovijedi. 12. 2. duhovno sjedinjeni s nama. uz kritički osvrt na njihova mišljenja i stajališta. 19 5 19 5 20 0 19 5 19 4 46 20 0 20 0 20 0 19 9 6. 2. svibnja 2008. Bljesak. 8. Isto tako pozdravljam predstavnike udruge Papa Ivan XXIII. Promatrajući protekla tri desetljeća i uzimajući u obzir sadašnje stanje. Dvadeset sam godina bio župnik na Korčuli pa ću se poslužiti pučkom slikom: kad mu se najprije rodila kći. XV (2009.-2007. 2. bez obzira na vjeru koja se ispovijeda. 249-314). nažalost već pritisnutima dubokim patnjama. 2. 8. 0. vrednoti koja je u korijenu svakoga civiliziranog suživota. Crkva ohrabruje na promicanje svake inicijative u potporu ženama i obiteljima. SOS život [SOS Vita] i Crveni telefon [Telefono Rosso].). članovima Talijanskoga pokreta za život. Vatikan. ne mogavši osobno doći. 6. 0. S velikim vas zadovoljstvom danas primam i svakome od vas upućujem srdačan pozdrav. teologa naših dana Haeringa. kako bi se izašlo u susret potrebama i poteškoćama obitelji. 8. Dopuštanje završetka [„prekida”] trudnoće ne samo da nije riješilo probleme koji muče brojne žene i nemali broj obitelji. Vaš posjet pada na tridesetu obljetnicu od kad je u Italiji ozakonjen pobačaj. br. i to ne samo od strane Crkve. 0. Michelea Pennisija. Valkovića.info Svako se začeto ljudsko biće ima pravo roditi Govor pape Benedikta XVI. 2. 8. Osobito mislim na brojne dobrovoljce koji uz samoodricanje i velikodušnost s vama dijele plemenitu težnju promicanja i obrane ljudskoga života od njegova začetka. nemogućnost da se osigura odgovarajuća potpora djeci. Tettamanzija.000 0 punim je ustima uskliknuo: „Bogu hvala!” Katolička Crkva nikad nije dijelila djecu na željenu i manje željenu nego se veselila i veseli se svakom rođenju i sve nas potiče i poziva da se zauzimamo za život. .” Kad je dobio željenoga sina 60. nemoguće je ne priznati da je danas praktički postalo teže braniti ljudski život jer se razvio način mišljenja postupnog obezvrjeđivanja njegove vrijednosti. Ponajprije pozdravljam msgr.000 20. NAGRADA. a sada ovom knjigom za pedeset godina života i rada u Dubrovačkoj biskupiji i gradu koji se jednostavno zove Grad i koji smatram svojim.

Za onoga tko ima dar vjere to postaje obvezujući nalog. od srca blagoslivljam vas i one koji pripadaju pokretima za život u Italiji. 2. svibnja 1998. 4. kraljice obitelji. 2. radeći istodobno na prosvjećivanju.000 100. 18.000 400. 20 0 20 0 19 6 19 6 19 5 19 6 19 5 19 4 19 5 Naša Gospa (Dubrovnik). Živoro ena djeca i poba aji u Švedskoj 1948. 0. 6. 8. 0. prava svakoga začetog ljudskog bića da se rodi i da ga u obitelji odgoje roditelji. 8. i dok vam jamčim da vas se spominjem u molitvi. 4. travnja 2008. On poznaje i voli. svako ima podrijetlo u istoj Božjoj stvarateljskoj zamisli. 20 0 19 5 19 5 47 20 0 20 0 19 9 2. na susretu s vama 22.-2005.000 Ove je godine šezdeseta obljetnica Deklaracije o pravima čovjeka čija je zasluga što je omogućila različitim kulturama. dalje potvrđuje pouzdanost vaše privrženosti i punog zajedništva s crkvenim učiteljstvom koje oduvijek proglašava i brani takve vrijednosti kao one o kojima se „ne može pregovarati”. Tako se razumije zašto Sveto pismo kaže: Tko god oskvrnjuje čovjeka. 4. 2. 4. 6. Ivan Pavao II.000 0 2.000 600. 2. za kršćane uvijek ostaje otvoreno žurno i prijeko potrebno područje apostolata i evanđeoskog svjedočenja: hrabro i s ljubavlju štititi život u svim njegovim razdobljima. za vrijeme posjeta Ujedinjenim narodima. 0.000 80. 0. 4. kao centar pomoći životu [Centro di Aiuto alla Vita] i pokret za život [Movimento per la Vita]. Europi i diljem svijeta. ja vam zahvaljujem na vašem služenju Crkvi i društvu. 19 8 19 8 19 7 19 8 19 6 19 7 19 6 19 6 19 6 19 7 19 6 19 7 19 7 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 19 9 8. . 8. XV (2009. Zato. 6. 8. U ovom bitnom kontekstu društva. obitelji zasnovane na braku muškarca i žene. živoro eni poba aji 700.000 40. 2.). želi i vodi svakog čovjeka.000 Živoro ena djeca i poba aji u Španjolskoj 1948.000 20. 0. 0. Tu je najdublje i najveće jedinstvo čovječanstva: u činjenici da svako ljudsko biće ostvaruje jedinstveni Božji plan. draga braćo i sestre. 2.).000 60. Prijeko je potrebno pomagati obitelj svim zakonodavnim sredstvima kako bi se olakšalo njezino zasnivanje i odgojna uloga u današnjem teškom društvenom sklopu. Draga braćo i sestre.000 500.000 120.000 140. pravnim izričajima i društvenim uređenjima da se zbliže oko temeljne jezgre vrednota.. 19 5 19 5 19 5 19 4 ljubavi i obrani ljudskog života i podsjetio da je. 5). Svakoga od vas i brojne ljude s kojima se susrećete u centrima pomoći životu povjeravam majčinskoj zaštiti Djevice Marije. 6. oskvrnjuje Božje vlasništvo (usp. 4. 19 8 19 8 19 6 19 6 19 7 19 7 19 7 19 7 19 8 19 7 19 8 19 8 19 9 19 9 19 9 19 9 8. puno djece moglo iskusiti radost neprocjenjivoga dara života. 4. 8. 4. kulturnoj i političkoj raspravi. 4. 8. Pozornost treba pokloniti obitelji u čijem se središtu život rađa i razvija. 2. 2. 0. 180. živoro eni poba aji 160.000 300. 8. jer je Kristov sljedbenik pozvan da sve više bude „prorok” istine koja se ne može otkloniti: samo je Bog – Gospodar života. 4. 8. br. 4.-2006. 2.000 0 6. podsjetio članice Ujedinjenih naroda. zahvaljujući vama. a time i prava.000 100. kako bi osmijeh života pobijedio na usnama djece i njihovih majki. 2. 6. molim Gospodina da blagoslovi djelovanje koje. 0.neke su od smetnji koje kao da guše potrebu plodne ljubavi otvarajući vrata rastućem osjećaju nepovjerenja u budućnost. 8. 6. 0. 6. 6. i u slučajevima teških trudnoća. 0. Postanak 9. Kao što sam nedavno. a ne samo zato što ih nalaže zakonodavčeva volja. Deset godina kasnije. Nužno je konkretno svjedočiti da je poštovanje života prvi oblik pravde koji treba primjenjivati.000 200. Nužno je stoga udružiti snage kako bi različite ustanove iznova mogle usredotočiti djelovanje na obranu čovječjeg života. papa Benedikt XVI. 6. 0. Zbog toga je vrlo pohvalan vaš napor na političkom području kao pomoć i poticaj ustanovama da se riječi „ljudsko dostojanstvo” da pravo prepoznavanje. 4. 0. poduzimate da se izbjegne pobačaj. Promicanje ljudskih prava najučinkovitija je strategija za uklanjanje nejednakosti između država i društvenih skupina kao i za povećanje sigurnosti„” (New York. ponukao vas je da ustrajete u privrženosti 800.. 40 19 5 19 5 20 0 20 0 19 9 6. 8. „ljudska prava traže da ih se poštuje jer su izraz pravednosti. Koliko ste ljudskih života spasili od smrti! Nastavite tim putom i nemojte se bojati. Vaša inicijativa Odboru za pritužbe Europskog parlamenta u kojoj branite temeljne vrednote prava na život od začeća.

premda sam znao da su Ti u rukama oštri čavli. ustrajući u molitvi i hvaleći Boga (Dj 2. vjerovjesnici i crkveni naučitelji u Svetoj Zemlji. ili je tomu kriva neprivlačnost župnih ureda i seoskih sredina kao glavnine radnih mjesta? Ne svjedoči li vjernička zajednica na taj način da je svećeništvo neprivlačno. Na njegovu temelju i njemu na službi postoji sudjelovanje u Kristovu poslanju. svetu. posebno onih rodom. Kao djelitelj svetih otajstava nastoji biti most. Psalam djeteta koja je našlo sreću. Često preuzetno. podrijetlom. da živi prividno kršćanstvo kao anđelu Crkve u Sardu (Otk 3. Slava Ti za veselje života kojim si me ogrnuo i za tajnu radosti. XV (2009. Slava ti za bjelinu Kruha kojom si ukrasio moje ruke. GDJE SU DOMAĆA ZVANJA? Svećenička je godina prava prigoda da se kao vjernička zajednica zamislimo nad strašnim manjkom svećenika. ispovijedaju. 42-47). 1-5) i da je zapao u posvjetovnjačenje i mlakost kao anđelu Crkve u Laodiceji (Otk 3. On ne naviješta sebe. manjak životne radosti. zauzeti vjernici. Svećenik gleda naprijed.Svećenička godina Izumiremo kao hrvatski narod. Ono ima tri stupnja: biskupstvo. mentalitetu. – 11. lipnja 2010. živjeli i propovijedali najugledniji kršćanski svjedoci. podneblju ili načinu života odvaja hrvatski jug od ostalih dijelova Domovine. Rukopoloženi svećenik odgaja svećenički narod i predvodi ga. koju si mi otkrio: jer su mi besane noći govorile o Tvome bdijenju nada mnom.) vrijedi se podsjetiti kako je s jedne strane čitava Crkva svećenički narod. ne ovisnost ili nedoraslost. na Bliskom Istoku. produljena Božja ruka k ljudima. kad dođeš k sebi. i to raspetoga.” (Lk 22. biskupove suradnike. Krist. i sretan sam Dubrovačko svećenstvo u procesiji Svetoga Vlaha 3. učvrsti svoju braću. cilj i uspjeh su ljudi odgojeni da postignu kršćansku zrelost (a ne infantilnost. dijele bolesničko pomazanje. da se „ponuđači usluga“ takvog profila mogu uvoziti (donedavno iz Hercegovine. 2-5). prezbiterat i đakonat. 40 što Te nisam na putu ostavio. 32). neka bi On. 5. snimio Ivo Marlais 48 Naša Gospa (Dubrovnik). U svakodnevnom govoru prezbitere kao zaređene crkvene službenike. br. Ima komu.). za sve što je bilo. jer je ljepota Tvoja nezamjenjiva. izumiremo li i kao Crkva dubrovačka? OPSEG POJMA SVEĆENIK. nego razvijenu samosvijest i samopoštovanje svoga ljudskog i kršćanskoj poziva). za svečanu misnicu na ovim plećima. Po krštenju svi vjernici sudjeluju u Kristovu svećeništvu. nego Isusa.” (Rajmund Kupareo. veljače 2009. čini euharistijsku žrtvu u Kristovoj osobi i prinosi je Bogu u ime svega puka. a vjernici snagom svoga kraljevskog svećenstva (Otk 1. Što to u življenju katoličke vjere mladih ljudi i svjedočanstvu kršćanske zajednice ili nastupu vjerskih službenika. službeničko (ministerijalno. odraslosti ili ozbiljnosti onih koji su obećali posluh biskupu pa su malo „oglušili“. 6. sutra možda iz Poljske ili Afrike) kao specifična radna snaga? Ne će li se za ovaj naraštaj i kraj morati reći da provodi ohladnjelu ljubav kao anđelu Crkve u Efezu (Otk 2. 15-20)? Jer. da je u njemu tako opao broj autohtonih svećeničkih zvanja? Je li tomu kriv nedovoljan rad s ministrantima. prema Kristu. sjetio sam se.. opravdavajući svoju nadu u vječni život pred onima koji to traže (I Pt 3. okrutno. Bogu ugodnu žrtvu (Rim 12. svjedočanstvom svetoga života. rastao. 1938. ali i kako je zapravo samo Isus Krist pravi posrednik između Boga i ljudi te je u tom smislu samo on potpuni Svećenik. BRAT. U Svećeničkoj godini (19. nespretno. lipnja 2009. krste) i navješćuju evanđelje. A kad sam u grijeh bespomoćno pao. 1) i po svoj Zemlji svjedočiti o Kristu. samo Te molim da me iz ruku ne ispustiš. hijerarhijsko) svećeništvo. kako si pod križem padao. nemojmo se zavaravati – Crkvu ne čini mnoštvo sakralnih građevina kakvih je pun naš Grad (uostalom još od pada Republike većina od 47 crkava i crkvica unutar zidina više nisu bogomolje) nego živi ljudi. Svi su Kristovi učenici pozvani. samozatajom i djelotvornom ljubavlju. 30). a zaređeni službenik se umanjivao (Iv 3. nazivamo svećenicima jer obavljaju svete obrede (predslave euharistiju. prikazivati sebe kao živu. podijeljeno svetootajstvom reda. OTAC I PRIJATELJ. Najveća svećenikova radost. a ima i za što reći: „Slava Ti za onaj čas kad se na raskrižju života rukovah s Tobom i na svome dlanu osjetih toplinu Tvojega poziva. zavičajnošću ili prebivalištem iz Dubrovačke biskupije. svjedoci Kristove ljubavi! Postojale su divne crkvene građevine. 15). za sve što će doći. u ušima mu trajno odzvanja Isusov nalog Petru: „A ti.). jer je ljepota Tvoja nezamjenjiva. obećali beženstvo (celibat) pa nisu sretni ili smireni. jer je ljepota Tvoja nezamjenjiva. U iskrenoj nakani moli s Gospodinovim Pretečom. u . štoviše djelovali su prvi i vrlo napučeni samostani. 10) sudjeluju u prinošenju hvalbene žrtve i obavljaju svoje svećeništvo u molitvi.

trpjeli šikaniranja. i nebeski grad Sveti Jeruzalem. POZIV DUBROVNIKU. Promičući duhovna zvanja treba osuditi i okajavati slabosti i grijehe u vlastitim redovima. voda i telefon – vremenski označili sušu duhovnih zvanja s dubrovačkoga područja: Novozare eni sve enici rodom iz Dubrova ke biskupije (prema desetlje u re enja) 50 48 42 40 36 34 31 30 29 32 22 20 13 10 3 0 8 9 13 19 21 19 15 8 6 4 1 1 0 1 Svi se slažu da je 17 svetih misa koje se nedjeljom slave u Gradu unutar zidina najbolji znak kršćanske kulture prožete nedjeljnom euharistijom. sama postala misionarsko područje i počela „uvoziti svećenike“) ima (imala je!) kršćanske korijene. 184x. i vječni grad Rim. ovo se tebe tiče! Ti. i bili poslani na prostore kojim je 45 godina vladao bezbožni komunistički režim. 197x. Bilo ih je toliko da su mogli popuniti sve pa i najmanje župe po selima i zaselcima. 186x. On je ipak tu.) Moliti nam je da i suvremeni navjestitelji evanđelja i Učiteljevi sljedbenici s istim duhom prihvate svoje poslanje u svijetu jer njihova dužnost nije ništa manja nego nekada. svijetli je primjer karitativne djelatnosti prezbitera u našem kraju. skromnost u životnom standardu. 188x. 193x. miriti s Bogom i ljudima. Hoće li moći našega voljenog Parca. 49 Prezbiteri koji su djelovali u Dubrova koj biskupiji prema desetlje u re enja (nepotpuni podatci) 70 69 64 60 62 50 48 45 42 42 37 34 31 44 45 37 40 30 23 20 13 10 3 0 8 10 13 24 25 15 16 10 177x. zemlja je ostala onima koji su je obrađivali. nego da još živo u grudima tuče. 182x. nakon valova slanja misionara. po uzoru na sveti grad Jeruzalem. 187x. Sporo idem uza snagu svu. ODUŠEVITI PRIMJEROM. 196x. da te nije ostavio žar svetoga Vlaha koji se kao liječnik i svećenik. Bratovština dubrovačkih svećenika nazvana Popovski zbor koja je nastala godine 1393. tješiti. koji si sav od kamena. br. Zato je u svijetu u kojemu živimo danas najnužnije uprisutniti djelotvornu ljubav i ljudima otvoriti pristup Bogu. uzdržavao i volio. političkim borbama i prevlastima. zahvalniji našim duhovnim pastirima na brizi i ljubavi kojom nas okružuju. ali ih se službeno stidi priznati. A NE RIJEČIMA. a kuće i stanovi stanarima. 178x. vjerskom progonu. u Dubrovniku. a nosio ih je proročki zanos i neustrašivost u naviještanju. morati poći iz Grada tamo gdje ima žive čeljadi? Kad se na sljedećim stranicama pogleda nepotpuni popis svećenika koji su djelovali u Dubrovniku zadnjih stoljeća dobije se ovakav upozoravajući grafikon: 80 Isus u mojoj lađi Mrtvi mi valovi izbacuju vesla. postajali bogati i od toga su onda mogli drugima pomoći. odlučniji za suradnju. 195x. premda su to pojedinačni slučajevi koje se ne smije generalizirati. otkupljivali zarobljenike iz sužanjstva i činili brojna druga karitativna djela. po načelu „pusti me stat“.). toliko pomagati. (Bratovština je godine 1942. 44) od tog živog kamenja nije preživio. ljubav prema ljudima. reklame. „ni kamen na kamenu“ (Lk 19. Ja ću zaspat. XV (2009. U vremenu u kojemu živimo Boga se sklanja s čovjekova obzora. 199x. a čovječanstvo luta bez cilja. na Zemlji i poslije s Neba. internet često zastiru pogled prema svjetlu što dolazi od Boga. a tamo više nema ni kršćanske kulture! Imena tamošnjih biskupija čuvaju se za uspomenu u jednoj knjizi u Rimu. 194x. 185x. I dok se zatiranje Crkve negdje može pripisati krvavoj povijesti. brinući se za siromašne. otocima i otočićima. 179x. 1937. Imam vjeru čvrstu da prkosim vjetru I znam da je Isus meni sklon. No. 180x. Naša Gospa (Dubrovnik). poučavati. nakon više od tisuća godina. Nisu napuštali župe ni onda kad su one zbog iseljavanja opustjele. prvenstveno zlostavljanja djece i mladih. Svećenici su među prvima shvatili da je zajedničko dobro uvjet svačijeg pojedinačnog dobra pa su. 192x. 40 . televizija. Sada već stariji naraštaji svećenika došli su poput proroka Amosa sa sela i od stada. poniženja i progone. brinuo za svoje vjernike dok mu nije tokalo poć’ potražit drugo mjesto da skrasi svetačke kosti. gradili su i popravljali crkvene objekte koliko se moglo. 181x. kad teška vesla iz ruku mi padnu. Naraštaji svećenika koji sad dolaze i nemaju gorko iskustvo propalog režima morat će se oboružati ne samo dostatnim teorijskim znanjem nego i evanđeoskom praksom koja jedina jamči uspjeh protiv nečistih zloduha kojih je prepun životni prostor suvremenoga čovjeka. Dubrovniče. A još je tužnije vidjeti da su poratna urbanizacija. kako bi prevladala svijest da većina časno i velikodušno obavlja svoje služenje i osjeća se zadovoljno i sretno jer ni u jednom drugom pozivu ne bi imala prilike učiniti toliko dobra. A On mirno spava (k’o da ne zna za me) Ništa za to. pomoć i suodgovornost. Trka za preživljavanjem. Zapadna Europa (koja je. i po njima te i zovemo jednostavno – Grad: pokaži da ti srce nije od kamena. 183x. ako nakon nje sve ostane kako je i bilo. a izvan Grada 23 kuće. razvoj turizma i vrijeme kad je u svako mjesto došla struja. Rajmund Kupareo. 191x. 190x. Pa. 189x. štoviše danas se zalaže za brojne kršćanstvu neprihvatljive vrednote. još uvijek imala u Gradu 91. Uspijevali su jer ih je puk cijenio. Oni su vlastitim sredstvima uzdržavali osobe u bolnicama koje su podizali. to je događanje neizvedivo bez zaređenoga službenika! U svećeničkoj godini postajemo osjetljiviji na problem duhovnih zvanja i raspoloženiji za molitvu na tu nakanu. 198x. 200x.današnjoj Turskoj i sve do sjeverne Afrike. a veslat će On. Sve što je bilo njihovo bilo je u isto vrijeme i svih građana. spremniji na praštanje za njihove ljudske slabosti i pogreške. Svećenička će godina za sve nas biti promašena. mediji.

Pojedini biskupijski svećenici mogu dobiti titulu kanonika (kan. Naša Gospa (Dubrovnik). Svi su oni pripadali kleru (prezbiteriju. Dubrovačke nadbiskupije. neki u Biskupijskom sjemeništu. Popis se zasniva na podatcima koje su prikupili msgr. (Dumo se kaže kad mu se ne spominje ime. Josip Sopta i mr. Nije to jedini nadvremenski trenutak koji nam je darovan.Svećenici koji su djelovali u Dubrovačkoj biskupiji zadnja dva stoljeća UVODNO O POPISU. dominikanci i franjevci.). isusovaca. do dvorane Posljednje večere gdje je Blagoslovljeni zaželio da se obnavlja otajstvo njegove predaje. Petar Marija Radelj. 1904. Niko Kusalić (71 godina staža. Polažu biskup i nazočni svećenici. Hip se zove polaganje ruku na ređenikovu glavu. krstili ih. koji nekad i ponegdje ima i pogrdan smisao. p. I zborit ću o Pravdi. Na onoga koji polaže ruke. a od 1830. 1772. RAZLIKE U OSLOVLJAVANJU. franjevaca. ćudoređu. Premda su se toga dana pridružili biskupu oko oltara i po prvi put prinijeli misnu žrtvu. 50 Ja glasnik bit ću Božji Ja glasnik bit ću Božji i ko cjelov mira tom zemljom ja ću poć i ljudstvo dizat k nebu. To je dan kad su postali svećenici. OFM franjevac. 40 . 1776. Pa kada k meni dođe. SDB salezijanac. skolopi. kolebljivim i zdvojnim učenicima.-1974. opere nas i rodi Zajednicu Sebi pozvanih. monfortanci) imaju titulu o. što sve nas dobar stvori. školama. No. isto su tako bile položene. Stolnom kaptolu svetoga Vlaha u Stonu te Stolnom kasnije Zbornom kaptolu svetoga Marka u Korčuli. Rajmund Kupareo. smislu života. kapucina i benediktinaca koji su djelovali na području Dubrovačke biskupije. Drevni pridjevak uz osobno ime svećenika u dubrovačkome kraju je dum (od latinskoga dominus. u trenutak gdje je Skriveni poželio trajno ostati čudesno vidljiv u znaku kruha i vina – po drhtavosti prezbiterovih ruku i glasa. Frano Vučetić (71 godina svećenstva. bar s njim ću suze lit. bolnicama. Na tuđi prag sjednem k’o mala krijesnica. od toga pet godina na robiji) ili Pavo Skorsur (70 godina služenja u Katedrali. dr.) ili monsignora (msgr. RUKOPOLOŽENJE.-1924. „mladom misom“. 1901. kako bi svoju nadu mogli podijeliti s onima koji ne vide izlazeće sunce. Stonske i Korčulanske biskupije. (otac. Škrabica što grijehe prima. kapucini. Školjka za pravljenje svetog znamena. da svima jedan Bog je. ispovijedali… Mrtvih se sjetiti molitvom. Antonin Zaninović (72 svećeništva. od grčkoga papas. većina ih je početak svećeničke službe slavila nekoliko dana kasnije u rodnom mjestu prvom svečanom tj. I tako redom. zemsku noć. a ne ću l’ sveg tog moći. Zbornom kaptolu svetoga Vlaha u Dubrovniku. U prvom stupcu donesen je nadnevak svećeničkog ređenja. Izidor Poljak (1883.). Kao skroman prilog obilježavanju Svećeničke godine. brat). Zvono za zabavu malenima. kulturi.). sve dolje popisane odvelo je polaganje ruku. Pravi zareditelj je onaj Prvi. Izostavljeni su svećenici kojima nije utvrđen nadnevak ređenja. u sumrak pogubljenja kad je Umirući provreo krvlju i vodom da nam svima koji se priznajemo njegovima vrati život infuzijom. padre).-1924. Ono po čemu krhak čovjek postane svećenik zbiva se obično oko Petrova dana. isto znači i don koji je kasnije preuzet iz talijanskoga. miru. Članovi ustanova posvećenog života koji nisu članovi redova nego družbi (isusovci.-1845. Kratica OSB znači benediktinac. SJ isusovac. šaljući ih da budu stražari koji čekaju zoru. Brzinom svjetlosti kadrovi se vrte unatrag do Jeruzalema. krizmali. Autoportret srca. pričestili. među apostole i Mariju. Salezijanci upotrebljavaju don. Dobroti i Ljepoti o vječnoj Ljubavi. 1917. Plam koji me dirne postaje pesnica Il’ runo meko. Pero Šantić (tijekom 73 godine.-1973. ili su njima ili njihovim pretcima pronosili govor o Bogu. vjenčali. (fratar. svećenstvu) neke redovničke zajednice ili dijeceze (do 1830.-1988. i otrcan i gol i s mnogo rana teških. 1894. ja trpjeti ću s njime: bol svač’ja moja bol. i ovakav manjkavi popis (760 imena) može poslužiti svim čitateljima „Naše Gospe“ da se prisjete svećenika koji potječu iz njihovih obitelji. Popis može poslužiti i onima koji pišu povijest ili uspomene da imaju neke međaše. a živih i prijateljstvom i molitvom. nebeskih bacat zraka u tamnu. Mato Pišta (72 godine misništva.) Za biskupijsko (mirsko. vjeri. Većina ih je djelovala na župama. pater. Članovi prosjačkih redova (bijeli i crni fratri tj.). makar tkogod bio. Nekim uvrštenima nedostaje mjesto ili dan rođenja ili smrti. ostali u samostanima.. vojarnama. ali je neponovljiv po slijedu koji uspostavlja. slijedi nepotpuni popis svećenika vezanih uz Dubrovnik. Po njemu su i svrstani kronološkim redom.). ostavljajući nam svoj mir.) U to ređenje. To učlanjenje zove se inkardinacija (u biskupiju) ili filijacija (u redovničku pokrajinu). u taj Sveti Grad Jeruzalem. karmelićani) imaju titulu fr. Masnim su slovima otisnuta imena svećenika koji su kasnije zaređeni i za biskupe. dopuštajući da pred Svevišnjim budu zavazda oprošteni grijesi koje oni otpuste. Oni su zadnjih stoljeća na području današnje Dubrovačke biskupije nositelji poslanja što ga je Isus Krist povjerio apostolima. svjetovno /za razliku od redovničkog/) svećenstva koristi se i izraz pop. XV (2009. Nahoče neko. Dubrovačke biskupije ili susjednih dijeceza). br. i da smo braća svi. 1852. Najdulji svećenički vijek u donjem popisu imaju Vice Belatin (svećenik 79 godina. OP dominikanac. 1948. Golema većina u svećeničkom zvanju ustraje do smrti. Žižak sam zavjetni neznana plamena.-1851). udahnuo sebe nevjernim.-1966.). njegova samoizgaranja (koje će prezbiter obnavljati).). Nedostaju podatci o više pijarista (skolopa). I otrt ću mu suzu i vedriti mu lice i rani melem bit i dat ću sve mu svoje. Ivan Šimić. u večer prvoga dana u tjednu kad je Proslavljeni nakon Prolaska. gospodin). neki u Prvostolnom kasnije Stolnom kaptolu svete Marije.

5.1849.1864.9. dum Mato Vodopić.7.1777.12.) dum Ante Obad (28. 23.1782.) dum Pero Lalić (Dubrovnik. 19.3.4.1858.1849. 15. 16. 18. – Slano.1795.1849.5. 24. 2. 31. – ?. 1843. 14.12.1811.) dum Marko Orebić (Blato.8. 1. 12.1854. 29. 10.1849.2.) dum Ivo kan.) dum Pero Lupis (Dubrovnik.1784. 27.1793.12.1767.1785.5. 24. 4.-1919.12.12.1774.1779.3. – Korčula.1.1804. 29. – ?) dum Ante Pecotić (Smokvica.4.1777.1800.) dum Marko Radovanović (Lastovo.8. 6. 22.1775. 26. 24.4.1748.1773.) dum Ante kan.1784. 24.6. – ?.1766.) dum Miho Scironi (Lopud.10.7.10. 23.1782. 7. – Pupnat.2.7. 3.1846.12. 15.1776.1851. 23.1853.1798.5.10.1803. 28.1761.10.9.12.1779.1782.1762.1.1780. – Dubrovnik. 20. 4.5.) dum Ivo kan.5. 3.1859. 4. 5.) dum Stijepo Koić (Dubrovnik. 6.) dum Luka Dundović (Lastovo.1805. 5. – Dubrovnik. 3.1854. 11. 26. 25.10.1805.) dum Stijepo Dražinić (Lastovo.11.1806.) dum Niko Violić (Potomje.1852. 31. 18. 20. 15. 3.1785. – Lastovo.) dum Grgur Dimitri (Korčula.1786.1849. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) dum Vice Belatin (Orebić.2.) dum Ivo Tomašić (Smokvica.) dum Ambroz Gjivoje (Lastovo.3. misnik 1869.) dum Niko Hajdić (Prožura. – ?. br. – ?. 7.) dum Niko Cetinić (Blato.1. 31.5. 29. 23. – Vela Luka.3.1844.).1782.4. – Koločep.1785. – ?. misnik 1852. 14. 29.1769.) fr.9. 8. dum Mato Pišta.10.1853.5.1809.6. Josip Marčelić.9.2. 12.) dum Gjuro Šerković (Vrućica.1854. – Dubrovnik. 18.1785.1844.3.12.1795.1772.1809. 16.4. 22.1806. – Korčula.9.11. 8.12.8.1770. 25.1800. 7. – ?. 20. 23.1774.1802.7.3. 19.1762.1779.) dum Kristo Spaleta (Kuna.1787.1789. misnik 1869.1788. 27.4.1844.1. 7. 25. 14. 31. 18.1762.) dum Luka Brsečina (Slano.1802.5.1. 30.1782.9.9.-1924. – 1856. 20. 24.1858. 4.1790.8. 16.9. – ?. 15. Kuna.) dum Vice Miloslavić (Postranje. Vinko Čučić OP (Dubrovnik. 17. 20.1784.1852. 3. – ?. 23. 16.1767. 1.12.1753.4. – Smokovljani. – Zaton.12. Misjato (Zadar.6. 23.Zaređen 24. 9. – ?.1. 2. 20. 31.) dum Pavo Skorsur (Dubrovnik.1857. – Banići.1807.1802.) dum Niko Barbica (Trpanj.9.12.1857.1776.) dum Roko Zaffron (Korčula. 22. misnik 1848.4.1759. – Vela Luka.) dum Pero Jeričević (Žrnovo.1780. – Smokvica. – Kuna. Naša Gospa (Dubrovnik).1785. 1.4. 20. 8.) dum Baldo Vidoš (Oskorušno.6.1845.3. 21.1805.1846.-1872.1.) don Pero Joković (Blato. 26. dum Antun Maffioli. 3. 12. – ?.7.) dum Niko Falkoni (Dubrovnik. – Kuna.9.1792. – Dubrovnik.1788.1760. – Postranje.1772.) dum Ivo Vilović (Korčula.12. – Lastovo.) dum Ivo Bogojević (Prizdrina. – Dubrovnik.-1933.1786.) dum Jozo Papis (Lopud.1790. 16. – ?.1803. 17.1.12. 3.1772. 25.) dum Frano Maždin (Banići.9.1803.3.1861.2. – ?. 26.1799.) dum Ivo Kapor (Korčula.1770. – ?.1782. 11.5. 9. – Lopud.5.9. 17.1857.4.1794. 14. 40 51 .10.10.8.9.) dr. 18.11.10. misnik 1870.9.2.12. 30. 20. 20.1851. 19.1768.4.1848.1756. 14.3. 21.4.1782. 1776. 21. – ?. XV (2009.1859.1807.1782. – Mokošica.9.8.1851. 24.3.12.2. – Vela Luka.1801.1871.6.9.1845.12.1858. 23.12.-1893. don Jozo Crnica.6. 18. 20.1845. Sabljić (Dubrovnik.1862. 14.1851.1865.1810.1.11. misnik 1840. 28.1871.1812.4. 17. 14.3. – Dubrovnik.9. 1.3. dum Baro Antica-Mezomondo.8.9. – Dubrovnik. 25.10.1805.1.9. 29. 22. 26. 14.1866.9.1803.) dum Marin Ivo Fantella-Borovinić (Lastovo.4.4.1808.) dum Ambroz Sangaletti (Lastovo.1757.-1928. 9.8.) dum Miho Radilović (Dubrovnik. Dražić (Split.) dum Vlaho Svilokos (Koločep.1. 6.1864.1849.) dum Stijepo Jurović (Kuna.1775. 16.9. – ?. 25.1843.) dum Ante Gjivoje (Lastovo. – ?.1.11.1795.) dum Silvestar Tomeljić (Kuna.) dum Jozo Sokolović (Trebinje.1805.3.) dum Ivo Kristić (20.12. – Korčula.1762. 23. 1. 27.7.) dum Ivo Segedin (Žrnovo. 25. 22.11.3.1. 25. Kuna. – ?.6.1861.5. 22.9. – Dubrovnik.

24.1800.1815.12. Stipković (Blato.1794.4. 10.5. 1. – Putnikovići.12. – Dubrovnik. – Korčula. 31. 20.) dum Ivo Matić (stariji) (Zaton.) dum Ante Dolci (7.1815.1874. 15.10.1883.-1937.12.5.1812. 10.9.12.11.10.1799.) dum Luka Zamanja (?.1827.6. – Blato. – Budva.1801.1807.9.4.5.) don Ivo Depolo (Korčula. – Trident. Arbanas (Dubrovnik. 4. 17.1788.1811. 8. – Batakovina.2.4.) dum Gaetan Zamit (25.1808.3. 16.1797.) dum Vid Grgurević (Lastovo. . 5. misnik 1881. – Ston. 18.) dum Stjepo Milovčić (21.) dum Franko-Donko Bačić Pušilo (Blato. 12.11.1834.9.1862.10. 20.1810.1822.6. – Blato.8.9.1814.-1917.) dum Ivo Rusini (24. 28. 20.5.) Naša Gospa (Dubrovnik).1813.1837.9.1845. misnik 1871.1793.5. 16.5. Stjepan Bonomi SJ (Verona.) dum Andro Botica (Račišće.8. – Lopud.1813.1817. – ?.8.1880.) dum Mato Županović (6.) dum Stijepo Antica (Lastovo. XV (2009.1810. 20.) dum Ivo Pitarević (?. 26. 20. 25. 4. 24.1837. 6.1790. dum Gjuro Pulić (Dubrovnik. 22. – Zaton.9.1813. 14. Fantella (Lastovo.10.9. dum Antun Gjivoje.1810.6.5.9. – Dubrovnik.1890. 20.6. – Ošlje.1811. 10.) dum Spiro Franičević (Orebić. don Vice Medini.) dum Grgur kan. 16. 40 . – Maranovići.1888. 27.1807. misnik 1887. 18.1812.11. 21.1868.1859. 26.9.7.1834.) don Anđeo Colombo (Dubrovnik.1876. – Dubrovnik.1877. 24.1790.1887.) dum Baldo Iveta (Trpanj.12.11.6. 21.5.1816. don Jozo Boglić.1825.9.1868. 15.1859. 24.1792.1821.1888.1793.1854. – Blato.9. OP (Dubrovnik.4.) dum Ante Vekarić (Punta.1794.10. 10.1837. 5. 20.) dum Pasko Naracci (15. Rajmund Gučetić ml. – ?.11.11.1850. 7.1859. – 1856.Zaređen 8. – Korčula. 21. 11.6. 14.1810. – Danče.1848.) dum Marko Petković Kovač (Blato. 25.1862. 28. 24.) dum Ante Gašparović (?.1877.1881.1817.) prof.) dum Ante Kopanica (29. 1. misnik 1875. 16.1878.-1928.12.1810.1871.1826.1.10.1814.1.1821. 11. 17.1835.1805.1814. – Dubrovnik. 4.1825. 10. 27.8.) dum Antun Pasko Kazali (Dubrovnik. 3. 52 Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) dum Ivo kan. 16.1797. 12. 29. 7.8. 6. 26.12.9.) dum Vice Jeričević (Korčula.1848. – Dubrovnik. – Korčula. Pelješac. – Zaton.1. 1. 17.1831.11. 11. – Blato. 14.) dum Miho Suhor (Gruž.1870. 24. 17.1854. – Vrnik.7.1854.1839.3. – Cavtat.1861. 10.) dum Niko Vuković (Cavtat.3.5. 3. 27. Rešetar (?. 8.12. 1.1837.-1939.1832.) dum Ivo Račić (22. – Danče.1825. 21.1797.) dum Ivo kan. – Dubrovnik. don Jero Gjik.9. 28.-1928. 4. 10.2.1835.1.10. 5. 1. – ?. – Korčula. – Dubrovnik.1881.11.) fr. 17.1844.?) dum Ivo Svilokos (Koločep.1839.) dum Niko kan.7. 15.1879.) dum Vice Šantić (Blato.1.1837.) dum Ivo Dedović (24.2.2.1810.1802. 28.1837.6.4. 17. 14. 14.3. 15. 30. 5.1836.6.) dum Kuzma Kvestić (Lastovo. don Frano Uccelini-Tice.1835.1. 8.12.6. – Dubrovnik. 1.1. 7.4.1894.4. 3.1832.1889.1798.1815.5.1820.1858. 14.1837.9.1816.9.1823. – Janjina. – Korčula. 5.1884. 20. – Smokvica.) dum Niko kan.) dum Božo kan.1788.1811.6. 2.-1921.1828. 27.1809.1859.5.10. 18. 14. 10. 29. 24.8.6.1818.12. – Lopud.2.6.) dum Pero Bačić (Blato. 2. 21. 4. 24.1811.) o.1801. br.2. 17.5. – Dubrovnik.1861.6. 27.11.3.9. don Pero Sardelić. 16.9.3. – Dubrovnik.1789. – Topolo. – Rožat. – Korčula.5. 17.1798.1837.5.9.3.) dum Niko opat Giuran (30.1878.1881.) dum Niko Deroko (29. – Dubrovnik. misnik 1888. 28.1795. misnik 1871.1880.9. 25.12. 24. – Korčula.9.2.9.1813.2. 30. 23. 23.12.1825.1891.8.7.10.12.8. 30.1833. 21.1804.1852.1852.6. Bogdanović (27.7.1837.1.1846. 14. 12.12.7.6.) dum Ante Radić (Orebić. 17. 9.1795. Boschi (Korčula.1837.).) dum Ante Kiprić (?.5. – Dubrovnik.5.5.9.1831.1810.) msgr. 14.9.1839.5.1802.7. 22.1857.9.3.) dum Marko Petković (Blato. 18.1838.6.9.11.1826.) dum Jozo Espie (22.) dum Antun Mostahinić (27.9.9. Ivan Zaffron (Korčula. – Dubrovnik.2.1808. 6.7. 23.

) dum Ante Ramadan (Dubrovnik. 4.5. 31. – Ponikve.-1947.1912.1900. 11. 19.1825.1822.1840.1862. dum Marko Kalogjera (Blato.) misnik 1891.3.1840.-1953.1850. 29.4.) dum Luka Pavlović (Dubrovnik. 30. misnik 1889. Angelo Maria Martini OP (Liguriensis.10.-1939.4.1.9.12.11. 21. – Kotor.7.6. 28. 7.) dum Ivo Puljizević (Dubrovnik. 5. Depolo (Korčula. – Korčula. – Doli.1891. 13.9. 25. – Dubrovnik.1902.3. 6.1843.) dum Ante Ismaelli (Cavtat.1899. 28.4. 20. – Lastovo.) dum Frano Kunjašić (Blato.8.1845.5. – Zadar. 13. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) dum Andro Ferri (Trpanj. 7.) dum Lovro Kukuljica (Cavtat.1893. 1.3. – Topolo. 21.10. dum Stijepo Krivelja (Orebić.12.) don Niko Štuk. 16.9. 21.12.) msgr. 20.11.10. 3.1.8.1.1847. 14. 20.1826. 9.1849.) dum Grgur Boschi (Korčula. 22.1826. dum Grgur Rajčević (31. 20.1843. misnik 1889.3.4. 11.1847. Liguria.12.) dum Stijepo kan.1882.1849.1889. 30. – Suđurađ. 18.) dr.1826. 17.1888. – Split. – ?.9. 7. 14. 27.1848.1887.1823.1.) dum Ivo Lupi (Rijeka (Fiume). 7. dum Stijepo Filipović (Lopud.8. – Pločice.3. 25. 7. – Dubrovnik. 4.1827. 14.12.) don Jakov kan.8.9.1852. 12.10.1827. 11. 11.1848.1867. 4. 27. – Dubrovnik.1852.1817.1888.1840.1847.3. 6. 11.12. 13.1823.4.) dum Ivan Stojanović (Dubrovnik.1816. 20. 26.1844. 22.4.1840. 22.1821.1.1871.) dr. 17.1896.1816.9. 16.1826.1850.1814.1843.1826.1844.) msgr. 22. 30.1897.1850. 17.1901.12.10. 1.1872.10.1848.5.) dum Ivo Selak (Dubrovnik. 6.1.1883. 28.1846.1. 4.1852.1824.) don Gjuro Laneve.1.1829. 7.1851.1840.7. 9.11.-1927. 26.3. 9.1829.6.5.) dum Mato Balbi (Dubrovnik.12.1818.1819.5.1848.3.3. 15.5. – Trsteno. 28.12. 19.1825.5. 11.4.) fr. – Mokošica. 6.5.).) dum Pero Franasović (Korčula.4.9.11.1905. 17. 31.1886. – Dubrovnik.1841.) dum Jozo Bošković (Blato.6.1843.5.1914. – Korčula.1819. – Lisac.11.10. 12.10.2. – Dubrovnik. 24.1872.4. 6. dum Antun kan.1819.) dum Jozo Amerling (Dubrovnik.9. 5. msgr. 20.3.7.) don Toma Jedrlinić (Omišalj na Krku.1888.12.8.1815. 3.1865.1828. – Gruda.1843.2. 16. 21. – Dubrovnik.4.9.) don Ivo Božić.1877.1894. 20.1848.2. 21.9.9.1885.1848.1821. 15.3. – Dubrovnik. – Cavtat.1865.1845. 2. 16.1828.12.) dum Ante Grillo (Dubrovnik.1821.11.) dum Kristo Krile (Gruž.1818.1904.-1943.2. 1.12.1851. 40 53 .1861.12. dum Đuro kan. 19.1903.4.1825.5. – ?) dum Gjuro Korte (Pelješac.1822.) fr.6.) dum Pero Gjivović (Brsečine.1848. misnik fr.12. 31. – Dubrovnik.) dum Ivo Balbi (Šipan. – Blato. 20.1815.12.1843. – Korčula. 5.) 1888. 8.1864.3. – Mokošica.1891. 23.10. 11. 20.2. Naša Gospa (Dubrovnik).6.-1940. 21. – Dubrovnik. 7.) don Ante Bačić (Blato. 17. 21. – Dubrovnik.1819. 10.1828. 1. – Dubrovnik. – Dubrovnik.10. br. 28. 25.) fr.3.) dum Andro vitez Alibranti (Korčula.12. – Zadar. 30. – Korčula.4.) dum Stijepo Tomašević (Dubrovnik.1816.1821. dum Antun Ročić (Dubrovnik.3.1851. dum Mato Vodopić (Dubrovnik.1845. Alesić (Orebić. 10.11.1821.8.3.1850. 25.1840. – Dubrovnik.1863. – Čibača.) don Niko Zlovečera.5.5. – Banići. 2.1848. misnik 1891. 3.9.8. dum Vice Bonvardo (Korčula. Avoscani (Dubrovnik.1845. 12.) dum Baro Antica-Mezomondo (Lastovo. – Trpanj. 11.4.1843. – Orebić.12.1886.1823.) dum Miho Lučić (Dubrovnik.1887.1842. 5. – Putniković.1888.1816. dum Baro Pavlović (Dubrovnik.3.1888.6. XV (2009.1815.10.1849.8. dum Mato Štuk (Vrućica.1824.10. 11.1.) dum Ante Barabić (Dubrovnik. 21. – Blato.3. 14.1816. 17.) don Pavo Pavlić. Arkanđeo Zglav OP (Dubrovnik. 11.1. Antonin Pesante OP (San Romulo.1827.1841. 19.1850. 14. – Dubrovnik. – Orebić.5. – Čilipi.10. – Ponikve. 17. 27. 26.3.1.) dum Vice Koporčić (Šipan.) dum Kuzma Petković (Blato. Bazdan (Dubrovnik.1.8. 30. 14. 7. 11.Zaređen 4. 13.1822.9.1826. 6. 16.) dum Đuro Montina (Korčula. 20.7. 27. 27.11. misnik 1888. 4. 22.1817. 5.4. 24.1858. 29.3.1901. 13.7.10. 6.9.3. OFM / dum Vjencelav Batinić (Dubrovnik.1848.8.1871. 17. – Pločice.11.1851.4.1890.1890.1823.) dum Ivo Ferranti.1864.5. – Slano.3. 18.2. 30.) dum Niko Jelić (Banići. 20.

Zaređen 1.9.1852. 3.10.1852. 4.1.1854. 4.1.1854. 9.4.1854. 9.4.1854. don Vice Vodopić, misnik 1893.-1947. 24.6.1854. 12.11.1854. 15.4.1855. 14.10.1855. 9.12.1855. 9.12.1855. 26.12.1855. 24.8.1856. don Đuro Violić, misnik 1893.-1939. 20.9.1856. 28.10.1856. 28.10.1856. 28.10.1856. 29.3.1857. 19.9.1857. 20.3.1858. 20.3.1858. don Miho Franković, 20.3.1858. misnik 1895.-1946. 12.4.1858. 21.9.1858. 19.12.1858. 9.4.1859. 9.4.1859. 9.4.1859. 9.4.1859. 9.4.1859. don Miho Fabris, misnik 1895.-1939. 9.4.1859. 17.6.1859. 2.6.1860. 17.3.1861. 17.3.1861. 17.3.1861. 30.6.1861. 22.6.1862. don Pero Franulović, 22.6.1862. misnik 1895.-1953. 22.6.1862. 21.9.1862. 22.2.1863. 22.2.1863. 4.4.1863. 15.8.1863. 17.1.1864. dum Vladimir Taljeran, 26.11.1864.
misnik 1897.-1949.

Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) dum Stijepo Hrdalo (25.8.1828. – Dubrovnik, 10.8.1897.) msgr. dum Mato kan. Pišta (Dubrovnik, 19.8.1829. – Dubrovnik, 15.2.1924.) don Antun Bačić (Blato, 31.8.1828. – Korčula, 7.3.1890.) dum Niko Selak (Dubrovnik, 25.11.1830. – Dubrovnik, 21.1.1888.) don Marin Beusan (Župa Dubrovačka, 3.10.1830. – Dubrovnik, 31.3.1911.) dum Baldo Zumeljan (Dubrovnik, 31.3.1831. – Putnikovići, 12.1.1877.) dum Petar Lončar (Hrvatska Rakovica, 29.5.1831. – ?, 4.4.1902.) dum Stijepo kan. Skurla (Dubrovnik, 4.3.1832. – Dubrovnik, 30.11.1877.) don Baro Broilli (Dubrovnik, 15.4.1832. – Dubrovnik, 30.11.1916.) msgr. dr. dum Božo opat Trojanis (Korčula, 23.2.1833. – Korčula, 8.2.1918.) dum Antun Buntjelić (Orebić, 12.6.1831. – Korčula, 4.1.1906.) dum Ante Petković (stariji) (Blato, 30.5.1828. – Blato, 25.4.1901.) fr. Jakob Jović OFM (Dubrovnik, 23.10.1832. – Dubrovnik, 21.3.1918.) fr. Marijan Pusić OFM (Dubrovnik, 28.10.1833. – Dubrovnik, 27.12.1909.) fr. Česlav OP / dum Marko Lazarević (Koločep, 18.7.1833. – Cavtat, 21.6.1899.) dum Frano Cetinić (Blato, 8.5.1832. – Vela Luka, 29.9.1892.) dum Niko Fabris (Korčula, 14.9.1830. – Vrnik, 9.12.1873.) dum Marko Rusini (Dubrovnik, 5.3.1833. – Majkovi, 30.5.1862.) dum Joakim Tonini (Dubrovnik, 19.6.1834. – Dubrovnik, 7.2.1892.) dum Ivo Brašić (Kuna, 8.10.1833. – Mandaljena, 16.6.1886.) msgr. dum Petar Bačić (Blato, 31.5.1835. – Blato, 30.9.1912.) don Marin Gavranić (Blato, 17.10.1833. – Dubrovnik, 7.4.1909.) dum Ante Petković (mlađi) (Blato, 3.10.1833. – Dubrovnik, 19.1.1901.) dum Ante Bautović (Ponikve, 1.7.1834. – Mokošica, 28.6.1859.) dum Stijepo Marković (Trpanj, 23.12.1833. – Trpanj, 27.10.1894.) fr. Gaudencije Barbić OFM (Lastovo, 6.12.1835. – Dubrovnik 30.3.1907.) dum Dominik Anicini (4.8.1835. – Popovići, 18.10.1872.) don Ivo kan. plovan Šeman (Blato, 2.3.1836. – Blato, 11.2.1919.) don Ivo Šimunković (Kuna, 25.6.1834. – Kuna, 7.3.1902.) fr. Ambrozije Škaprlenda OFM (Čajkovići, 25.11.1834. – Dubrovnik, 21.8.1917.) dum Stijepo Valjalo (Dubrovnik, 25.2.1835. – Koločep, 18.4.1867.) msgr. dum Jakov Vukičević (Dubrovnik, 6.7.1836. – ?, 23.5.1912.) fr. Celestin OFM / don Ante Žuvela (Blato, 29.7.1836. – 1898.) fr. Daniel Radmilović OFM (Dubrovnik, 13.2.1837. – Dubrovnik 12.3.1911.) don Baro Antičević (Lastovo, 1.5.1833. – Lastovo, 24.3.1911.) msgr. dum Antun Kovačević (Dubrovnik, 29.6.1837. – Lopud, 8.7.1915.) dum Niko Vidoš (Pelješac, 23.8.1838. – ?, 28.3.1870.) fr. Albert Gamulin OP (Jelsa na Hvaru, 15.11.1838. – Stari Grad, 7.6.1921.) don Antun Dežulović (Janjina, 8.6.1838. – Trento, 16.6.1914.) dum Baldo Kresalja (Kuna, 26.12.1834. – Putniković, 19.7.1888.) don Ivo Sangaletti (Lastovo, 16.6.1834. – Korčula, 5.11.1909.) msgr. dr. Jordan Zaninović OP (Stari Grad, 13.2.1840. – Hvar, 20.10.1917.) fr. Dominik OP/ don Niko kan. Gjivanović st. (Lastovo, 19.9.1840. – Dubrovnik, 3.3.1913.) (Lastovo, 19.9.1840. – Dubrovnik, 3.3.1913.) fr. Candido Maritotti OFM (Gagliole, Marcerata, 11.11.1839. – Matelica, 9.1.1922.) dum Pavo Kralj (Mali Ston, 15.9.1837. – Ponikve, 3.2.1904.) dum Pašo Radovanović (Lastovo, 7.10.1840. – Dubrovnik, 13.12.1917.) fr. OFM / don Slavko [Julije] Paljetak (Dubrovnik, 16.8.1841. – Šibenik, 7.2.1915.)
Naša Gospa (Dubrovnik), XV (2009.), br. 40

54

Zaređen Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) 13.5.1866. don Petar Kovačić (Blato, 26.12.1841. – Blato, 27.11.1916.) 30.9.1866. 2.6.1867. 1.12.1867. 15.12.1867. 21.12.1867. 19.4.1868. 30.9.1868. 30.9.1868. 19.3.1869. 19.3.1869. 1.5.1869. 1.5.1869. 1.5.1869. 1.5.1869. 1.5.1869. 1.5.1869. 11.7.1869. 3.10.1869. 31.7.1870. 31.7.1870. 25.9.1870. 5.2.1871. 11.6.1871. 11.6.1871. 11.6.1871. 12.6.1871. 12.6.1871. 12.6.1871. 11.7.1871. 8.10.1871. 28.10.1871. 1.4.1872. 12.5.1872. 2.6.1872. 2.6.1872. 2.6.1872. 2.6.1872. 14.12.1872. 11.4.1874. 23.4.1874. 4.10.1874. 22.2.1875. 13.3.1875. 27.3.1875. 30.11.1875. 5.12.1875. 28.12.1875. fr. Vicko Tomašić OFM (Smokvica, 11.09.1842. – Zadar, 20.02.1918.) don Niko Goravica (Luka Šipanska, 18.3.1842. – Suđurađ, 2.10.1919.) msgr. dum Vice Palunko (Luka Šipanska, 30.11.1842. – Split, 2.4.1921.) don Marko Topić (Kučići kraj Omiša, 13.4.1845. – Kučići kraj Omiša, 14.3.1913.) fr. Albert Livaković OP (Kaštel Lukšić, 30.11.1844. – Čiovo, 4.8.1920.) don Dušan Mičić, misnik 1897.-1960. fr. Alfons Petrinčić OP (Bol, 6.7.1845. – Bol, 18.1.1912.) prati bl. Alojzija Stepinca don Federiko Burić (Luka Šipanska, 31.10.1844. – Dubrovnik, 22.10.1918.) na Svetoga Vlaha 1941. dum Mato kan. Rajičević (Dubrovnik, 2.8.1845. – Dubrovnik, 24.11.1902.) fr. Pero Moscatello OP (Dol na Hvaru, 13.3.1846. – Dubrovnik, 31.1.1933.) fr. Jerko Vlahović OP (Stari Grad, 14.3.1846. – Split, 6.1.1931.) don Jozo kan. Crnica (Dubrovnik, 24.12.1844. – Dubrovnik, 1.9.1919.) don Baldo kan. Glavić (Luka Šipanska, 30.11.1841. – Luka Šipanska, 8.7.1910.) don Marko Glunčić (Slano, 5.2.1846. – ?, 9.10.1909.) msgr. dum Antun kan. Maffioli (Dubrovnik, 21.2.1845. – Dubrovnik 4.7.1933.) dum Baldo Marunčić (4.2.1844. – Pakljena, 29.6.1870.) don Pero Kalogjera, misnik 1898.-1947. don Niko Sibiljan (Banja kod Slanog, 9.12.1845. – Koločep, 2.7.1908.) fr. Augustin Gjivanović OP (Korčula, 4.11.1846. – Dubrovnik, 19.2.1933.) don Pero kan. vitez Bijelić (Orebić, 19.5.1847. – Orebić, 26.11.1916.) don Gjuro Depolo-Beor (Korčula, 11.8.1846. – Korčula, 24.2.1909.) don Ivo Miljan (Cavtat, 7.12.1846. – Cavtat, 7.12.1910.) msgr. dr. Josip Marčelić (Preko, Ugljan, 23.3.1847. – Dubrovnik, 31.8.1928.) fr. Rajmund OP / don Ivo kan. Ipšić (Lopud, 11.6.1848. – Dubrovnik, 18.4.1920.) don Niko prof. Batistić (Žrnovo, 1.5.1856. – ?, 28.8.1929.) don Dinko Šuljaga, misnik 1898.-1959. don Ivo Cetinić (Blato, 24.12.1847. – Blato, 25.1.1913.) don Božo Matić (11.6.1846. – Osojnik, 7.10.1886.) don Pero Ficović (Dubrovnik, 8.4.1848. – Dubrovnik, 6.1.1918.) don Pero kan. Sardelić (Blato, 11.1.1847. – Dubrovnik, 7.1.1928.) msgr. Frano Uccellini-Tice (Lopud, 2.8.1847. – Lopud, 1.6.1937.) fr. Anđeo Marija Miškov OP (Zlarin, 28.11.1848. – Korčula, 5.8.1922.) fr. Vjekoslav Žižak OP (Čiovo, 11.3.1849. – Trogir, 7.4.1934.) don Silvan Celigoj (Dubrovnik, 18.6.1848. – Doli, 12.7.1906.) don Niko Gjivanović ml., misnik 1899.-1949. fr. Dalmacije Rozarije Franetović OP (Stari Grad, 3.10.1859. – Stari Grad, 22.1.1929.) don Kristo Milas (Ston, 30.11.1846. – Trpanj, 13.11.1892.) don Ivo Pavo Brsatić († Čara, 31.8.1877.) don Ivo kan. Depolo (Korčula, 2.7.1847. – ?, 17.10.1937.) don Ivo Dobud (Luka Šipanska, 17.8.1845. – Koločep, 10.8.1877.) don Antun kan. Liepopili (Makarska, 29.12.1848. – Dubrovnik, 1.1.1940.) fr. Antonin Pisturić OP (Kaštel Novi, 11.4.1850. – Split, 4.12.1911.) don Niko Šutić (Dubrovnik, 6.12.1852. – Koločep, 20.8.1932.) don Ivan Raguž, misnik 1900.-1945. fr. Brnja Marković OFM (Rijeka Dubrovačka, 23.9.1851. – Cavtat, 18.9.1909.) o. Dominik Fantini SJ (7.7.1843. – Dubrovnik, 20.2.1919.) msgr. dum Franjo kan. Danko (Varaždin, 7.10.1852. – Varaždin, 17.4.1925.) don Mihajlanđelo Bonačić (Dubrovnik, 2.11.1852. – Dubrovnik, 21.4.1924.) don Ante Tvrdeić (stariji) (Žrnovo, 15.3.1849. – Žrnovo, 13.3.1909.) don Marko Žuvela (Blato, 21.5.1851. – Blato, 21.10.1910.) msgr. dr. dum Antun Gjivoje (Lastovo, 8.2.1851. – Split, 27.2.1917.) fr. Anđeo Novak OP (Stari Grad, 23.6.1851. – Split, 27.12.1940.)
dum Vlaho Barbić, misnik 1902.-1928.

Naša Gospa (Dubrovnik), XV (2009.), br. 40

55

Zaređen 5.11.1876. 21.11.1876. 16.2.1877. 16.12.1877. 16.12.1877. 26.5.1878. 29.9.1878. 29.9.1878. 27.10.1878. 29.12.1878. 12.1.1879. 20.9.1879. 7.12.1879. 2.5.1880. 24.10.1880. 23.1.1881. 2.10.1881. 2.10.1881. 11.7.1882. 29.10.1882. 23.9.1883. 24.8.1884. 31.8.1884. 31.8.1884. 16.8.1885. 21.9.1885. 21.9.1885. 21.9.1885. 25.9.1885. 25.10.1885. 26.9.1886. 26.9.1886. 13.3.1887. 1.5.1887. 22.5.1887. 25.7.1887. 28.8.1887. 28.8.1887. 23.10.1887. 22.1.1888. 22.1.1888. 29.9.1888. 29.9.1888. 29.9.1888. 29.9.1888. 29.9.1888. 27.1.1889. 19.3.1889.

Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) don Ivo Prodan (Janjina, 10.12.1852. – Zadar, 9.3.1933.) don Ivo Marinović (stariji) (Kotor, 13.6.1851. – Dubrovnik, 9.8.1915.) don Marko Batistić (Blato, 22.7.1852. – Trst, 16.11.1923.) msgr. fr. Giuseppe (Carlo) Cecchini OP (Lucca, 12.12.1853. – Tarento, 17.12.1916.) don Niko Kurelja (Lastovo, 7.1.1851. – Dubrovnik, 11.11.1909.) fr. Konstantin Stanojević (Jelsa na Hvaru, 28.12.1854. – Stari Grad, 11.2.1929.) don Niko Baća (Ston, 18.12.1854. – Ston, 22.5.1917.) don Zakarija Bosnić (Blato, 5.11.1855. – Blato, 5.10.1929.) don Dominik kan. Gvozdenović (Korčula, 22.6.1856. – ?, 15.9.1927.) fr. Vinko Marija Draganja OP (Split-Lučac, 20.2.1856. – Split, 6.5.1926.) fr. Jacint Domić OP (Slatine, 18.6.1856. – Šibenik, 30.11.1934.) msgr. don Baro Fantela (Lastovo, 8.2.1857. – ?, 27.1.1933.) don Vlaho Marčinko (Dubrovnik, 16.2.1855. – Dubrovnik, 18.10.1890.) fr. Celestin OFM / don Mato Medović (Kuna, 17.11.1857. – Sarajevo, 26.1.1920.) don Pavo Lubov (Dubrovnik, 31.3.1858. – Dubrovnik, 25.4.1932.) fr. Augustin Pavlić OFM (Dubrovnik, 15.8.1858. – Zagreb, 13.6.1922.) don Jero Gjik (Čepikuće, 28.4.1858. – Dubrovnik, Gruž, 2.3.1939.) fr. Antun Kazilari OFM (Cavtat, 23.4.1859. – Dubrovnik, 20.10.1933.) fr. Urban Talija OFM (Lopud, 17.11.1859. – Dubrovnik, 22.11.1943.) don Marko Tabain (Vela Luka, 30.12.1859. – Vela Luka, 8.3.1951.) fr. Česlav OP / dum Toma Trošić (Dubrovnik, 7.8.1860. – Zaton, 19.2.1898.) fr. Alfons Markwitzka OFM (Oroslavje, 28.02.1862. – Dubrovnik, 28.1.1940.) msgr. don Ante Ivo Bačić (Vela Luka, 25.2.1862. – Vela Luka, 18.11.1918.) don Antun Tvrdeić (mlađi) (Žrnovo, 29.5.1860. – Žrnovo, 1.8.1940.) fr. Ivo Car OFM (Hodilje, 10.6.1861. – Dubrovnik, 4.1.1934.) don Baro Antica-Macan (Lastovo, 25.8.1860. – Lastovo, 27.1.1933.) msgr. don Niko Buntjelić (Korčula, 6.2.1862. – Ston, 3.11.1929.) don Ivo Fabris (Trpanj, 8.12.1862. – Dubrovnik, 27.2.1936.) fr. Augustin Matijaca OP (Kaštel Lukšić, 13.9.1860. – Kaštel Lukšić, 21.4.1926.) fr. Benvenut Rode OFM (Krk, 4.9.1862. – Kotor, 27.3.1935.) don Andro Murat (Luka Šipanska, 29.12.1862. – Dubrovnik, 10.9.1952.) don Mato kan. Vlahušić (Dubrovnik, 25.11.1863. – Dubrovnik, 19.2.1934.) don Josip Odorik Brilli (Dubrovnik, 1.3.1864. – ?) don Vice kan. Medini (Dubrovnik, 1.1.1865. – Dubrovnik, 20.2.1928.) fr. Alfons OFM / don Marin Radulović (Rožat, 12.3.1864. – Mokošica, 13.12.1928.) fr. Vice Carević OP (Ston, 4.1.1865. – Gruž, 23.10.1942.) fr. Fulgencije Lopižić OFM (Orašac, 27.10.1864. – Rožat, 1.5.1939.) fr. Jozo Matović OFM (Rožat, 13.10.1864. – Dubrovnik, 26.3.1955.) don Frano prof. Jeričević (Žrnovo, 28.4.1862. – Split, 13.6.1914.) fr. Egidije Karelović OP (Bol, 10.6.1865. – Bol, 20.11.1935.) fr. Reginald Radić OP (Bol, Brač, 19.7.1865. – ?) msgr. don Makso opat Bodulić (Korčula, 24.5.1866. – Dubrovnik, 23.7.1935.) don Jozo Boglić (Ston, 25.11.1865. – Slano, 23.3.1921.) don Pavo Pavlić (Dubrovnik, 18.2.1858. – Schemberg, Salzburg, 31.3.1943.) don Vice Radecky (Dubrovnik, 8.3.1863. – Blato, 30.7.1943.) don Niko kan. Zlovečera (Lopud, 2.2.1864. – Dubrovnik, 8.5.1927.) fr. Anđeo Šoljan OP (Stari Grad, 17.8.1865. – Korčula, 19.8.2007.) don Mato Rizzi (Korčula, 26.7.1866. – Blato, 22.7.1893.)
Naša Gospa (Dubrovnik), XV (2009.), br. 40

don Frano Ivančević, misnik 1902.-1941.

don Ivo Dagonig, misnik 1903.-1955.

don Maksim Krstelj, misnik 1903.-1956.

don Spaso Fabris, misnik 1904.-1948.

don Pero Obuljen, misnik 1904.-1960.

don Frano Vučetić, misnik 1904.-1974.

56

) don Vicko Bosnić. 30. 31.1898. 29.5.) don Đuro Violić (Orašac.) dr.) don Ljubo Bačić.7.1934.) dum Vladimir Taljeran (Ston. – Lastovo.9.5. – Jolien.7. 10. 8.-1944. 28. Zvornik.12.-1949. 12.10.).12.12. – ?.1895.8.12.) fr.8. 9.4.1964. – Badija. – Dubrovnik. 3.) msgr. 16. 15. 30.9.1889. – Dubrovnik.1945.1891.1866. 25.1941. 25.1869. 11.12.1866. Rajmund Franetović OP (Stari Grad.1953.) fr. Hilar Lešić OFM (Lastovo. 23. 29.1961. 23.10.7.5.1966. 30.12. – Dubrovnik.) don Niko Baničević (Smokvica.) don Ivo Kinkela (Lopud. 21. 20. br.1. 30. 26. misnik 1907.1867.1931. 3. 14.8. don Dinko Šuljaga (Trpanj.1940. 11.) fr. 30. 2.1947. 4.3. 11. 20. 30.4.12. don Cvjetko (Florijan) Dušilo (Luka Šipanska.1866.3.11. – Dubrovnik. 15.) don Jerko Andreis (Blato. 4.) fr.1931.1953.1896.9.1867.) don Gjuro kan. Vanđo OFM / don Pero Brajnović (Pijavičino. – Korčula.1868. – ?. 6. 31.1896.8. 25.1866. – Ston. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr.1895.) misnik 1908. 21. 19. 28.1877. 16.-1945.1867.) don Pero Franulović (Blato.1874. – Mandaljena.1892. – Mandaljena. 2. 19. 27. – Mlini.1891.1890. Chicago.) don Lovro Totić. Bono Beritić OFM (Vrboska. 5.5. – ?.3.1898.9.9. – Rim.1872. – Hvar.) fr. 17. 10. 26.) don Vice Vodopić (Cavtat.1874. – ?. – ?.1942.1898.9.1872.2.1897. 5.9.1896.6.1870. – Split.1898.1901.6. 10. 28.1868.1940. – ?) msgr.3.) don Mato Dobud. Ćiril Duhović OP (Zlarin. 21. – Dubrovnik.1896.9.) fr.) msgr. 10. – Zagreb. 26.3.) fr. 11.) don Ivo Markovina (Lumbarda. 31. 5. – ?. 29.10. 21.1892.3. 29. – Korčula. 6. 22.9.) dum Ivo Bonifacije kan.1874. 27.1870. 23.12. Ambrozije Bačić OP (Vela Luka.12. 13.3.) don Ivo Šeparović (Blato. 28.9. fr. 11.) fr. Vicko Radatović OP (Jelsa na Hvaru.2. don Antun Glumac (Lastovo. 5.1916.1867. Bijelić (Orebić.9.5.1944.1946.1950.) misnik 1909.1894. fr.) don Antun Kriletić (Lumbarda.1939.) dum Niko Kisić (Postranje.1892.1897.1947. XV (2009.) dum Pavo Matijević (Stari Grad.8. 18. Naša Gospa (Dubrovnik).8.3. 4.1952. Izidor OFM / don Pero Šantić (Lastovo.1947. – Korčula. misnik 1908. don Pero opat Kalogjera (Korčula.12. don Kalist Tadin (Dubrovnik. – Dubrovnik. kraj Trsta).9.1889.1889. 10. Josip Marija Carević. 15.) dr.8. 24. 19.12.1895.1897.1871. Anđelko Orlandini OP (Pučišća na Braču.11. 16. Markolin Knego OP (Dubrovnik.9. Ferranti (Dubrovnik.1889. – ?.1866.) don Božo Kukuljica (Dubrovnik. Laneve (Lastovo.1867. 21.4.1896. 24. 9. 30.1868. misnik 1908. 24. 21. 19. 22.12.9. Mauricije Gugić OFM (Blato.1929.) don Miho Franković (Ponikve.1869. – ?) fr.10.1870.9. – Blato.1873.3.1872.6.1895.5.3. 17. 8.1866.) dr.2. 14. 2. – Čiovo. 26.8.9.1889. 12.1873.) don Niko Štuk (Kučišće. 1.1898.1959.1895.1944.1872. 31. 1.1875.Zaređen 10.1.10.9.1868. Hermengild Uskoković OFM (Mokošica. 30.12. – Dubrovnik.10. Jordan Bolle OP (Dolina (Istra.1871.1898. 40 57 . OFM / don Blaž Marko Čengić (Drinjača.12. – Viganj. ?) msgr. 12. – Koločep.11.9.1893.) don Gjuro Krečak.2. – Dubrovnik.9.10.1869. – Split. – Trebinje.1897.7.9.) don Jerko Kovačević (Stari Grad.2.1. 9. 13.8. – Split.10.1939. 3.3.1873. 7.1893.12.12.12.12.7.1869.12.1938.12. 5. 8. 2.5.6.1869. 11. 27.1.1. Metod Mirić OP (Supetar na Braču.12..1872. 27. 29. 11.6.9.9.1. Dominik Domić OP (Slatine.1893.1930.12.9.1871.11. 1.1873.5.9. 31.1869.2. don Pero kan. Toma Radičić OP (Bol.5. 18.1947. Vinko Bodlović OP (Bol.1894.1960. fr. 19.8.) don Dušan Mičić (Dubrovnik.-1953. 12. 19.2.1899.1875. – Stari Grad.1895.1939. – Lumbarda.12.1867. 7.1946.9.2.) fr. 9.1890.1924.5.8. – Cavtat. – ?.1894.8.1943.1946.1945. 9.1.1870.1894.-1944. 25. – Bol.2. 22. 13.4. – Janjina.7.9. 16. 22.1889.1873.11. 28.8.1895.1949.12. 18. – Dubrovnik. don Miho Fabris (Korčula.-1935.) fr.1897. fr.1.7. Hvar. 20.1870. – Dubrovnik. 26.4. don Antun Jasprica (Janjina. – Zagreb. dum Baldo Botta (Orebić.1937. 13. 2.1928. 29.1895.4. 21.1896.11.1890.10.) misnik 1907. 29. don Ivo Božić (Dubrovnik. 1. 29. 24. 15.) don Marin Lešić (Lastovo.) fr. 18. 16.11.1875. 11.1.1934. 21.1895. 7.10.10.1937.1889. – Trpanj.10.1867. 20.) fr.2.10.1942. 18.1953.

1899.1954.10.) dum Ivo Matić (mlađi) (Dubrovnik.9. 12. – ?) fr. – Badija.8. 22. 16.11.4. XI.) o.9. – Dubrovnik.) fr.1901. 31.9.1941.8. 5.8.1919. 26. 25. 4. don Rudolf Brnobić.1922. 11. – Čilipi.1879. 31.1903.5. 18. Gjivanović (mlađi) (Dubrovnik.8.1880.) fr. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) don Vice Tabain (Vela Luka. – Dubrovnik. 31. 5. 9.11.4.2.1880. 26.) don Gašpar Vidović (Viganj. fr.2.7.1900. 4.4. 26.1948 fr.1902. – ?) don Ivo Dagonig (Cavtat. 22.1904. 20.-1967.) dr.8. 28.1904.) fr. don Danijel Lepeš (Ston. – ?) msgr. – Split.1882.10.1876. 29.9.1902. 8.8.) don Niko Fantela (Lastovo. 12.) don Ante Žegura (Vrućica.1879. – ?) don Silvan Miloslavić (Dubrovnik. 3.1936.1903.1872. – Zagreb.6.1877. 11.9.8.9. 18.1961.11.8. 22. – Orašac.1952. 21. 27.-1967. 4.) fr. 19. 31. 22. – Šibenik. 29. – Korčula. – Čara.1941.-1978.5.10.) fr.1903.1.1.10.1879.1898.7. Honorije Zaninović OFM (Grablje.).4.4. VI.1905. 31. don Ivo Čučuković.8.8.) don Ante Anić (Blato.) don Maksim Krstelj (Viganj. 6.1963.8. – Duba. – ?) don Gjuro Kuljevan (Lopud. – Dubrovnik.) msgr.1903. 22.9.1881. 26.12. misnik 1910.1881. 22. Bjelovar.1877. – Dubrovnik.1906.9. 15. 7. 5.11. 31. – Vela Luka. dum Andrija Spiletak (Mokošica.) don Vicko Lisičar (Korčula.) msgr.1877.) msgr.1879.1935.) don Antun Lavolpicella (Korčula.1902.1875.1956.1904.8. 10.) don Pavao Soljanić (Lastovo.1.-1944.1879.1876.1900.8. 17.12.9.11.) fr. 8.5.1.1. 25.1921.11.1874. – ?) don Ivan Raguž (Uzunovića Mahala.1881. – Dubrovnik. Stolac. – Korčula.10.) fr.1941.1900. 29.) don Niko kan.11. 13. 11.1879.1883.1900. 21.2. 19.9. 14. 17. Frano Čučević OFM (Lastovo.1879.) fr. 28. Hvar. br.1955.7.) don Antun Oreb (Vela Luka. 9.1902.1949. 26. 8.3.12. poč. fr. – Stari Grad. – Korčula. Korčula.10. 11.1902.1944. don Frano Vučetić (Vela Luka. Barbić (Cavtat. – Dubrovnik. – Trsteno. 15. 27.1.-1960. Ivo Dvornik SJ (Split.8. 7.) don Pero Obuljen (Lopud.11. 22.1925. – Mostar.1949. 6.1904.1948. 31.1953.8. – Slano.8. Anđeo Mateljan OP (Šibenik-Dolac.4. 26. Rozarije Jerković OP (Korčula. 30. misnik 1912. 1. – Zagreb. 11.6.1877.1. Atanazije Veža OFM (Vela Luka.1939. misnik 1912.1879.1879. 1904.1902.1904.10. Andrija Borovinić Radelj OFM (Čilipi. 9. misnik 1911.11.1967. 1. 30. – Hvar. 25. 17.) msgr.1855. 27.1876. 22. – ?) fr. – Jose Ingenieros.1912 Naša Gospa (Dubrovnik). 24.11.4.12.1905.4.1882. 5. – Lipik. 28.7.1928. 20.8. don Ivo Petković. Ivo Kmetović OP (Banići. 8. Josip Marija Lovrić OP (Split. 8.12.1974.8.1. dum Vlaho kan.1899.3.) don Jozo Prodan (Janjina.1902. 31.8.1866. Toma Tomašić OFM (Baška Draga.1918.1901. 23.1902. 24. 40 don Ivo Ostojić. don Spaso Fabris (Vrnik.11.1904.1881.1877.12.1904. 23. Rafo Capurso OFM (Prčanj.8. 28.Zaređen 11. 14.1879. – Viganj.1950.1901. 14.8.8.8. – Dubrovnik.6. 23.12. 14.) don Frano Ivančević (Korčula.1944. – Mali Ston.1955.1. 25.3.1898.8.1955.8.1877. 28.6. 29.1900. misnik 1909.1876.8. 19.1938. 16. 8. Serafin Cerjanec OFM (Trojstvo.1899. 10. 29.6. 22. 28.1875. 13.9.) fr.12. 3.) fr. 21.1900.1899. 12.11.9.11.1878. dr. 28. 14. 12.5. 27.1.) fr. – more pred Lastovom. – Dubrovnik.) prof. – Dubrovnik.10.1875. 5.1902.11.1877. 21. 4.2. misnik 1910.) fr.10. 8.-1962.) don Niko Kunić (Janjina.7.11.) don Božo Depolo (Korčula.1906.4.1904. 2. 12. 25.1933.2.1900. 5. Andrija Ivanović Starčević OP (Sutivan.10. Antonin Zaninović OP (Velo Grablje.) don Franjo Glavović (Janjina.12.11.1. 2.1926. 7. Antun Krile OFM (Gruž.4.8. 24.1874.2.8.1906.1882.2.1962. – Nerezine. 28. – Daksa.2. 1945. – Janjina. 8. – Korčula. don Ante Makjanić. 21. XV (2009.9. – Split. – Kuna.1903. 23.1960.8. 24.1878.1879. 26.7. 28. Pio Maroević OP (Stari Grad.9. 7.1930.) don Marin Jurjević (Lumbarda.1899. 11.1904.9.10. – Dubrovnik.) don Ivo Sladović (Korčula.12. don Niko Musić.) dum Miho Arbulić (Čilipi.1903.1880. 18. Ljudevit Vicić OP (Milna. Dominik Tomić OFM (Mokošica.1880.8.1885. 15.1876.10.1940.1. 24.1878.1880. – Dubrovnik. 28.2. 58 . – Cavtat.1905. 5.7.1973.12.8.1906.

1960. 17. – Zagreb. 15.1910. 21.8. 11. fr.4.2. 21.1910. – Dubrovnik. 6.1907.1962.8. Anđelko Posinković OP (Dol na Hvaru.8. 23.12. 9. 26.) don Mato Dobud (Luka Šipanska.1890.) fr.7.1.10.) fr.1980.1888. OFM / don Ivo Petković (Blato. Pavao Butorac (Perast. 8. – Chicago.1913. misnik 1915. – Dubrovnik.1.1969.1886. br. 11. 12.1883.8. 12.) don Ivo Dragičević.11.1907.12. – Dubrovnik.1946.-1944. 23. Petar Vlašić OFM (Vela Luka. 21. 29.1886.1914.1907.1891. 24. misnik 1913. dr.1908. 30. – Hvar.3. 7. dr. 11.1912.11.1884.8. – Blato.) fr. 5.1913.) fr. 4.) fr. – Žuljana. 11.1952. – Dubrovnik.12.8. Zlatar.) fr.1884.1907. 1944.7. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr. 15.8.) fr. 29. kapucin (Karlobag. – Dubrovnik. – Dubrovnik.8. 14.1889. 21.1883. – Dubrovnik. don Antun Bačić. 24. 11.1887.1886. 11.1912.) msgr. 5.8.1909.12.9. 8. 27. 25.1958. 10. Anastazij Pavelin OFM (Kašel Sućurac.) fr. 12.10.5.) fr.1885.1889.1.) fr.2.8. – Stari Grad. – ?) don Gjuro Krečak (Dubrovnik.) msgr. don Spaso Korunić.9.4.2.1908. 17.8.1884.1907.1884.1918.6. Frano Jurić OFM (Krapanj. 17.1930. don Ljubo (Ivo) Bačić (Vela Luka.1944. 17. – Orebić.7.1907.1883.1882.10. Subotić (Trpanj.1960.10. 24. 7.) don Karlo Capurso (Dubrovnik.-1943. 5.5.1907. – Dubrovnik.6.10.) fr.1969.8. Josip Marija Carević (Metković. 1.7.1968.1885.) fr.) don Vicko Bosnić (Blato. – Stari Grad. 11.1884.3. Petar Domančić OP (Stari Grad. 23.12. 7. 7. 15.1884. 31.6.1955. don Niko Kalafatović-Milić.1882. fr. Augustin Farčić OP (Vela Luka.1913.1908. 3. – Dubrovnik.3.1889. 24. 10.1960.1909.5. 10. dr.1887. 11. 11.-1960. – Dubrovnik.1944.1886. misnik 1913. don Vid Rešić (Lastovo.1914.6. 7.) don Božo kan.1. – Dubrovnik. Kvirin Orlić OFM (Punat na Krku.4.5. 17.7. misnik 1917.) don Ivo Dragičević (Donja Vrućica.12.7. Arkanđeo Violić OFM (Kuna. 17.1910.5.8.10.1.1886.1890. misnik 1916. 10. 21.7.1908.1887. 8. 2. – Dubrovnik. 29.11.2. misnik 1914. 28.8.) fr.4. 10. Dominik Jakaša OP (Split.4.-1946. – Pelješki kanal. 23.3.12.1907. Kažimir Bučić OFM (Blato.8.1887. 2.2.) mo.6.) fr. 25.7. 5.) fr.) don Ivo Gjuračić (Putnikovići.1913. Bačić (Korčula.1969. 7. 29. 23. 15. 29. 28.6.6.1949.12.1906. Vinko Dešić. 1. – Smokvica.8.1885. – Daksa.7. 19.1909.1884.) fr. – Dubrovnik. Naša Gospa (Dubrovnik).3. 11. – Strmec. 8.3. dr.1966. 7. – ?.-1976.9. 16. 7.1953. 13.) don Niko Unković (Račišće.1949. 3. 2.10.) fr.1882. 21.) msgr.1910.5. fr.1889. Bernard Maroević OP (Stari Grad. Markolin Padovan OP (Vela Luka.12.1882. Poreč. 23.10. – Daksa.1950. Jacint Belić OP (Žrnovo.8.12.7.1911.7. 5.7. 1. 23. 2.).10. 10. 2. 27. OFM / don Rudolf Brnobić (Kaštelik. 5.1881.1963.1. 11.1978.10.1.1906.1.1924.1909.8.1960.7. Bernardin Sokol OFM (Kaštel Sućurac.1908.1953.1909. 17. 25. 22.1976.Zaređen 28. don Karlo Capurso. OFM / don Anđelko Franjičević (Čosanlije kod Livna. Trebinje. 3.1947.1963.1885. 12.1966. 26.4.3.1945. Musić (Lumbarda. – Dubrovnik. 10. – Rožat. Tomo Šeparović OP (Blato na Korčuli.1882. 20.7.1912.1883. 20. Celestin Fučić OFM (Mali Lošinj. – Zagreb.1909.1967. – ?) prof. – Rim. – Buenos Aires. 11.2.8.7.1908. 22. – Dubrovnik.1890.) o. 24. XV (2009.) don Ivo Ostojić (Blato.1886.1. Henrik Čubretović OP (Vrbanj na Hvaru. Leonard Rusković OFM (Pijavičino.1945.4.9.-1974.6.8.2.9. Inocent Marija Bojanić OP (Vrisnik na Hvaru.5. 23. 18. 25.5.12.9. 7.11. 6.7. 14. – Zaton.1907. – Lumbarda. 16.1910. 24.1891.1910.2.1935. – Stari Grad. 19. OFM / don Ante Makjanić (Svirče na Hvaru.) don Mato Ivanović (Janjina. 12.2. Justin OFM / don Nedjeljko kan.1911. – ?) don Lovro Totić (Kuna. 3.1967.) mo.4. 17. 11.1912. 6.1913.1908.1940.1887.3.1907.) don Niko kan. 40 59 .9. – Stari Grad.8.) don Ivo Čučuković (Janjina. – Žuljana.2. 10.) fr. – Zagreb. 7. 2.) fr.4.1943.1912. Stanko Bučić OFM (Blato. – ?) don Spaso Korunić (Smokvica. – Slano.9. – Cavtat.1913.1. – Dubrovnik. 26.1944.2.12. 22.) fr.) don Frano Milat (Blato. 17.) fr. 24.1964. 28.1888. 24.1884.1907.9.4.6.11.6.5.12.9. 20.1911.1890.8. Samostan.2.1883. 3. Franjo Jambreković SJ (Bukovec-Mače.) don Niko Fantela (Lastovo.1943. – Vlašice. 2.) don Marko Tomašić.1888. 4.2.) fr.

7. OFM / don Kruno Silov (Rupe.1897. – Zagreb.1923.-1968. 25.5.2.5.) fr. o. 15. Jordan Viculin OP (Kaštel Lukšić.3.1924.1915.6.8.4.) fr.1960.1926. Leonard Mihalić OFM (Baška. – Smokvica. OP (Stari Grad.11. 31.12.8.) fr. Vinko Kuničić OP (Dol na Hvaru.1894. – Split.1916.7. – Šibenik. 21. Odorik Badurina OFM (Lun. – Trogir.1967. fr. Blažić OFM (Sv. fr. 21. Karl Stumpf OP (Speyer.-1975. 7. 18. 16.7.1925. 4.9.1902.) dr. 22. Reginald Buble OP (Trogir. 27. Vjencelav Bandera OFM (Bel.) dr.8. – Daksa.1950. 1. fr.1968. Božo Šantić SJ (Kaštel Štafilić. 15.4.9. – Vela Luka.12.) dr. 30.2.3.8.2. 29.4. Lujo Matijaca ml.1975. Antun Bakotin OFM (Sućurac.6.) o.1. Cres. Slovenija.4. 26. 10.6.1980.1969.1944.1. 11.1.1944. 2.) fr.1968.1927. Rudi Velnić OFM (Baška Draga.2. don Karlo Lovac (Dubrovnik. 26.) fr.7. – Dubrovnik. 22.5. 9.1983.1972.1946.1917.1928. 30. Zadar. 20. 6.1925.1937. don Niko Kusalić. – Preko.1891.1. Anđelko Rabadan OP (Kaštel Lukšić. misnik 1917.1923. 28.1916. Stjepan Lebedina OP (Bobovišća na Braču.7.8. 13.1893.8.1892.).3. 40 60 . Sjemenište. 29.1892.) fr. – Zagreb.1895.) dr.3.) fr. 22.1918. 18. Rafo OFM / don Marko Tomašić (Smokvica.11. – Zagreb.) fr.1897.1890. Anđelko Fazinić OP (Korčula.1894. – Mokošica.6.1947.1899.1915.1903. Franjo Zec-Baškarad SJ (Travnik.8.5.1927. 5. – Rijeka.1922. 15.1892.1894.6.) fr. 17.) dr.1914.5.10.1921. 10. 25. 5.1892.9.9.1894. Alfons Eterović-Sorić OP (Pučišća na Braču.-1976.1902. – ?. 11. Pasko Grašo OFM (Pag.3.12. 18.) dum Ivo Grbić (Čilipi.12. 21. – Brezje.1924.12.7. fr. 7. 15. 16.5.1894. 22.10. Šibenik.1895.1944. 10.7.1983.1897. Teofil Velnić OFM (Baška Draga. 16.1897.1980. 5. Zaređen 10.) don Niko Kalafatović-Milić (Janjina. 5.2. 24.8.1915.1917. 30.) fr. 22.1897.) don Ivo Gregov (Preko.2.1977.) fr. – Rovinj.1901.3.5.1926. fr. Petar Božić SJ (Vinkovci.1892. – Bošnjaci.1920.1917. misnik 1917. o.8.6.) dr.-1968.) fr. 12.1974.1900.7. 8. – Čilipi.-1988. 14.3. – Pupnat.1917. 22. 10.1976.1.9. – Zagreb. 17. 26. 15.1968. Bogumil Marija Remec SJ (?.1902.1974.1927.1897.3.1897. Marijan prof.1995. Josip Bepi Karninčić OP (Bol. 26. 3. Zadar.8. 24.6. 13. – ?) fr. 2. – Dubrovnik. 14. 20.1894. 4.) fr. Vicko Kandija OP (Trogir.1979. don Pavo Poša (Pupnat.1900.1916. – Bol.1893. OP (Kaštel Lukšić.1964. – Split.8.1951.5. 5.4.) don Stijepo Kusijanović (Mokošica.10.4. Česlav Novak OP (Kaštel Lukšić.1919.1920. 5.1930.1922.1916. 16. 15. – Stari Grad. 27. 31. 23.-1947.1896. 26.1967. – Zadar.1981. – Dubrovnik.1899. – Split. misnik 1919.) dr.1921.7. 8. – Dubrovnik. OFM / don Kosto Selak (Žiri.3. Jacint Bošković OP (Selca na Braču. 13.6. 29.4. 16. 28.9. 3.1891.5. 24. – Split.) don Ante Gagulić (Kreševo. – Chicago.) don Ivo Vlatko Bučić (Blato. don Karlo Lovac.9. – ?. 6.1. XV (2009.11. 28.1916.1.) fr. Antunović (Poljice. 19.7. 7. 30. fr.12.1980.1889.1924.1916. 2.7.10. 14. – Pazin. 26. 13.don Kosto Selak. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr.11.) prof.1965. – Korčula.4. 26. – Zadar. 16.1896.1965.1.1893.1976.12. misnik 1918. – Košljun. 29.8. Švicarska. Kastav. 20.7.1922.) dr.7.9.) fr.) don Luka kan.1928. 5. fr. Dominik Budrović ml. 13.) fr. br. 6. 2.1915. 1.3.) don Božo Damjanović don Niko Kusalić (Čilipi. 9.) dr. 21.7.1917.) fr. Matej.2. Pavao Dodič OFM (Dolenje.1901. – ?) don Antun Bačić (Vela Luka. – Dubrovnik.6.4.12.3. 19.12.3. 26.7. Jacint Bošković. 4.1963.1927.7. 8. Ljubljana. – Dubrovnik. Sibe Budrović OP (Veliko Grablje na Hvaru.1980. o. – Split.8. 22.1988. 20.7.6. 9.12.8. Dominik Šantić OP (Trogir. 31. 17.) dr.1980.1891.1964. 1905.4.2. 20. 19.9. Odorik Pavić OFM (Zadar. 25.5.7.1901.2. – Slano. 26.7. I.3. 6.9.1977.7. 30. Reginald Rabadan OP (Kaštel Lukšić.4. 26.1916.3.7. misnik 1924. 22.4.1925.1. 5.1928. 12.1955.) fr. 18.1889.2. – Ljubljana. 25. don Ivo Grbić.1996. 16.1919.1895. 8. 20.) fr.1890. 13.) fr. 17. – Stari Grad. – Dubrovnik. – Davos-Platz. 15.1896. 17.8.) don Jozo Geričić (Korčula. 24. – Trogir.) fr.8.) Naša Gospa (Dubrovnik). 22. – ?) msgr. 8.8. 5. 7. 26.) don Dominik Beritić (Sustjepan. misnik 1920.1916.1916. fr. Krk.7.7. 10.9.1936.1891. don Luka Antunović. 26.1918.1.1941.1915.7. 17.3.8.

19. u 6 ujutro. Bernard Dedić OP (Sinj. dr.1989. Antun Zupančič SJ (Veliki Lipoglav. – Beograd.1. 9.9.5. 4. 27.3.7.1911. 11. 40 61 .1994. – Veliko jezero. Dominik Barač OP (Slano.) don Adalbert Segi (Stara Kanjiža.8.1910.7.4.2.1935.6.6. 3. 14.) 3. – ?) prof.7. – Dubrovnik.1934.8.6. 3.10.04. 19.1943.4. – ?) don Franjo Horvat (Jurčevec. don Drago Kiss. misnik 1926. Serafin Marija Lupi OP (Stari Grad.8. 1. 27.1988.3.7.12.3.1936. ?) fr.8. 9.3. 28.1936.2.-1980.) dr.) msgr. 25. 21.1937.9. 26. 7. 16. Nijemci. Poljud 28.) don Miho Lajoš (Široko Polje. – Korčula.1912.1997.3. Andrija Bonifačić OFM (Punat. – Korčula. 31.9. Efrem OP / don Mato Loje (Blato.1935. – granica s Mađarskom. – Korčula.1936. o. 17.) fr.) fr.1931.) fr. 5. Rando Paršić OP (Sv.1911.) o.) fr.1908.1936.1912.1944.12. Slovenija.2.1997. 27.7.1914.7. – Zagreb. 3. 12.Velika Gorica.1911. 24.7.1936. 24. 20. 22.-1977. 2. 1945.10. 26.1930. 29.10. Venko Gugić OFM (Blato. 25.7.5. 28. Arsen Jurin OP (Ložišće na Braču.7. – ?) don Josip Bagi (Stara Kanjiža.1909.1974. 4.1910. Mijo Brlek OFM (Ilirska Bistrica. 23. misnik 1927.) fr. 14.1931.) fr.1937. – Dubrovnik.8. 28.3. 17.1912. 15.1935. 29.3.1908. 28.1935.1934.Zaređen Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) 14.) dr. Mljet.7. fr. 15.7.7. 24.6. Đakovo. 28.1932.1909. 4. 24.1935.1988.1935.) o. 3.7. – ?) don Mato Kalafatović-Milić (Janjina.1936. 25. Jordan Kuničić OP (Dol na Hvaru.2. 5. . – ?) don Jozo Azenić (Šljivoševci.1936.) don Toma Blaži (Nedeljanec. 2. 4. Bačka. misnik 1928.1909.7. 22.1937.1941.7. 6. – ?) don Mitar Mirčeta (Srijemska Mitrovica. – Dubrovnik. Vrbovec.1909.10.7.1911. 24. 6.10. 17. fr. ?) don Stjepan Brunner (Odžaci.1935.3. – Lumbarda.1976. 2.4.1944.1912. Naša Gospa (Dubrovnik).5. 13.7.11. Ivan Jaeger SJ (Pakrac.1937. 25. 25.8. Gerard Barbir OFM (Dubrovnik.6. 16.1935. 23.1944. . Marcel Loje OP (Blato.) fr.1979. – Zagreb.) fr.).1930.) dr.6. – ?) don Ante Zrno (Tomislavgrad.1909.7.7.6.7. 25.6. 6.1910. Ljudevit Šonje OFM (Novalja 24.1912. Ivanić Grad. – Dubrovnik. 20. br.7.10.1935.4. don Ivo Gregov.1912. fr. 1945. 24.7.2000.1906. 14. 4. 20. 4.1901. – Split.1913.1991. 27. misnik 1930.1933. 26. 19.1933.1982.1912.1906.) fr. don Ante Gagulić.12. 28.12. 13.1934. 24.) don Antun Baburica (Dubrovnik.1911.4.1912.10. – Zagreb.8. – Dubrovnik. Jordan OP / don Josip Brešković (Bol.10.2.1906. 18.9. 4.1913.1934.10. Bačka.1989.1936. 18.) fr.8.7. – Bleiburg/Maribor. 14. – Bleiburg / Križni put.11. – Dubrovnik.4.1911.1910.) don Adalbert Tumbas (Subotica. 21.8. Subotica.) don Franjo Jagić (Sesvete. don Pavo Poša.3.) don Nikola Dorešić (Lonja.1911.1901.12.) fr. 22. 5.) fr.) don Josip Langhammer (Svinjarevci/Vukovar.4. – Čapljina.1912. fr. – Split. Slovenija.1936. 24.1931.9.1935.12.-1943. – Dubrovnik. Međimurje. Vjekoslav Marušić OP (Postira na Braču.1909. don Bogomir Babić (Šmarje pri Jelšah. Krk.1986. – Dubrovnik 29.) fr.6. – Perušić.1910. 28.1936.1. – Dubrovnik.-1995. 7.4. fr. 17.6.7.1981. 19.7.8. 20. – Daksa.11.04. 29.6. misnik 1925.8.4. 22.8.1936.1914. 27.6. 21. Gerard Barbir OFM (Dubrovnik. – Dubrovnik.1947.1935.2004. don Drago Kiss (Stanište.3.2.1971.1934. XV (2009.) dr. 22. 8.7. – Split.) fr.) don Franjo Horvat. 31.4. 2. Ambroz Miletić OFM (Blato.1911.9. 12.1935. dr. – ?) fr. 22.1933. Damjan Jozo Damjanović OFM (Đeletovci.10. 4. 28. 24. 29.7. – Bol. – Dubrovnik. don Kruno Silov.1. – Dubrovnik.) fr.-1980.1936.1911. 18.10.1934. Nevenko Mihojević OP (Bobovišća na Braču.1935.7.1907.2. 12.1945.1945. Nedjelja na Hvaru. – ?) don Karlo Dukay (Mol.1984. 16. 9.) fr.9. – Dubrovnik. Ljudevit Debeljak OP (Dramlje.1934.1944.?. 23.7. – Trogir.8. 3. Tarcizije Šimetović OP (Buenos Aires. Frano Kovačević OP (Stari Grad. Vukovar. 28.12.2. 1.1907. 6. fr.1933.) don Adalbert Toth (Bajmok.1912. 16.1901. misnik od 1933.6.1984 don Cvitan Radišić (7.5.3.1912. Slovenija. 27.) dr. 1.7.1997. 12.12.10.1936.9.1961.1937.1909. Zajčeva. Albert Marija Karmelić OP (Bol. 29. – Zagreb.1911. 27. 25. 19. 10. – Supetar.8.8. – Split. 15.1973. Stanislav Marija Stanić OP (Dubrovnik.7.1988.1997. Josip Preac SJ (?.

11.1941.8. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr.7. 8.1987.1991.-1997. 1945.) o.1937. 3.) don Andrija Falatar (Prozor.9. 30. 15.1944.12. 21.1913.1. 17.11.1939. 20.1919. – Zagreb.1941. 19. don Ivo opat Matijaca (Korčula. – Split. Nedjelja na Hvaru. 8.) fr.6.) fr.8.1914.) Naša Gospa (Dubrovnik). Brač. – Dubrovnik. 2.12. – Korčula. Bonaventura Mirošević OFM (Vela Luka.) don Ilar Kisić (Postranje. Rajmund Kupareo OP (Vrboska na Hvaru. fr.10. 19. – Dubrovnik. 16.1944. 6.1940. 2.8.11. – Kotor.11. 9. 11.4.1916. 10. 30. Šolta.1.2003. 20.1991 msgr. 4.1.1916. don Ivo Bjelokosić (Čilipi. 15. – Bleiburg.) don Ivo Marinović (mlađi) (Blato.7. Ivan Mort SJ (Zagreb.1914. 3.) fr. – Dubrovnik. – Zagreb. 20.ph.1943.7.8. 13.1916.1912.5.1911. 7. 17. misnik od 1934. 27.8. Dinko Vlašić OFM (Vela Luka. 19.1997.) msgr.7.1940.1990.1912.1941.2.1943.9.1914. don Mato Kalafatović-Milić. – Cavtat 11. 25. 22. 24.1986.1912.3. 22.1937. 27. 28.7.) don Ivo Jelinović (Tušići. 15.1988.1942.3. 30.1938.4.1941. br.8.4.6.1920.1913.6.1912. 6. 19.12. – između Korčule i Račišća.1920.9. – ?) don Danko Gatić (Cavtat.1940. – Dubrovnik.) don Ivan Plevnik (Srijemska Mitrovica. 26. – Split.) don Marko kan.7. 6. 18. 30.2009.1996. 14.1994.2. 30.1919. 29. 4.10.7. – Vela Luka.1942. don Nikola Dorešić.11. 22.4. Miroslav Mihojević OP (Bobovišća.1996.1943. – Dubrovnik.6.-1945.1938. 9.7. 14. 3. – Hvar.6. – Daksa. 8. 7.6. 3. 5.1944.) msgr.1915.1938.2.1941. 3. 20. misnik 1934. 3. 17.7. 14.1942.1944.1938.1981.12. don Adalbert Tumbas. – Stari Grad. 25.1938. 62 .) prof.10. 10.1915. fr.7. Jerko Bakotin OFM (Kaštel Sućurac.1920.-1944. Ivo Peran OFM (Kaštel Stari. Augustin Pavlović OP (Dol na Hvaru. Zadar. Benko Tulić OFM (Blato. 30.1940.1938.2000. – Dubrovnik. 19.1986. 16.) fr.1989.1913.-2004. XV (2009.1. – Blato. Jacint Eterović OP (Pučišća na Braču.1990. misnik 1935.1982. 6. 2. don Mirko Talajić (Nova Sela.6.12. 8.5.12.3.) fr. fr.) fr.1937. – Dubrovnik.1920. 19. 16. 6.1914. 1899.11.4. – Dubrovnik.5.1916. – Dubrovnik. Emanuel Kisić OP (Postranje. – ?) don Josip Schmidt (Vukovar. 28. Janko Pavlinović SJ (Podgora.) don Josip Cirković (Galovec.1917. 2.) don Mato Bogišić (Dubravka.2. – Dubrovnik.1941.6.) fr. 14.7. 21.1942.1918.1914.) don Jozo Mihovilović (Srednje Selo. Vladimir Borovina OP (Vela Luka.2004.2001. Celestin Bezmalinović OP (Selca na Braču.). 22. – Chicago.10.1.7. – Split. – ?) prof.10.4. misnik 1937. Zlatan Plenković OP (Sv.3.1. 30. 17. 29. 6.) don Pero Bokarica (Gruda. 40 17. – Dubrovnik.7.6. don Franjo Jagić.1942.) fr. – Opuzen.) msgr.1994.8. Justin Velnić OFM (Baška Draga.6. – Split.8. Franjo Mrak SJ (Slovenija.1960.1915.7. – ?.1938. – Zagreb.7.) prof.2003.12.5.8.7. 8.1917.9.3.) msgr.1939.4.3. – ?) don Ivo kan.5. 15.8. 22.1939. 5. 21.6. misnik od 1936.1940.9.6.1996. mr.1.8. don Ivan Oreb (Vela Luka. fr.1. 22. 23.3.6. 12. 17.7. 25.1919.6.1993. 8. 13.3.1937.) don Ante Salacan (Opuzen.10.1998. – Dubrovnik. 30. Anđeliko Huljev OP (Primošten.2001.1943.1994. – Zadar. 12. dr. 24.1912.5.1938.4. 2. 13. 10.10. 1.2002. 17.1914. 14.11. 6.1916. Rando Paršić. don Jozo Azenić.1987.) fr.1943. 2. – Dubrovnik.1941.1937.1943. 7. Kordić (Ivanjica. 18. 24. don Ivo Gugić (Vela Luka. 14. – Korčula. 27.1912.) fr.1919.8.7.) msgr.11.) don Alojzije Kres (Varaždin. 19. 2. – Korčula.4.1915.2004.11. – Dubrovnik.1914. 31. 14.9. 8.1943.) don Marko Bošković (Čilipi.1942.11.6.1988.1916. 28.) fr. Tonči Dešković OP (Pučišća na Braču.1988.) fr. VI. 16. – Hvar 4.) fr. 26. 28.1914.1938.1. 3. Anastazije Pavelin OFM (Kašel Sućurac. 6.) o. 5.1983. 11.4.3.7.2007.) don Luka Grković (Trsteno. 28.1938.) don Ivan Juričić (Čitluk.1916. 29.12. – Dubrovnik. 23.10.8.) don Stjepan Tomašev (Bački Brijeg.9.10.) o.1940. Ilar Lukšić OFM (Martinovići. 26.6. 13. Krsto Perović OFM (Arbanasi. – Zagreb.6.) dr. 4.1998.1.1916.1916.4.4. – Dubrovnik.1914. fr.1917.) fr.7.3.1990.1915.1915. 4.3. misnik 1936.1937.12.12. – Vela Luka.9. 30. 11.9.1996.Zaređen 27.4. 3. Vicko Tomašić OFM (Smokvica.6. fr. 21.1942.10. Herendija Cezar (Obod.

7. 15. 4. Krk.8.) o. 29. 19.2. 25. – Stari Grad.2008. 8.1920. 16. o. – Dubrovnik 16.3. 24. 25. – Zagreb. Mirko Polgar SJ (Okučani.6.8.) don Luka Krištofić (Mursko Središće. Dračevac (Lumbarda.Zagreb.1.-2000. 22.1948. 27.8.1910.) don Mijo Filipović (Proslap. Cres.7.-1960. 24.1947. 19.3.1944.2004. 14.1920.8. dr.1922. 29.1952. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr. Atanazije Matanić OFM (Vrbnik. don Niko Ucović (Zastolje. – Split. 22.1985.2003. Marijo Šikić OFM (Murter.11. 8.1.7.1919. fr.1972. Zenica.1930.1947. don Mirko Talajić.6. br. II.1994.4.1919.10.9.) fr. mo. 11.11. 16.3.1956. 7.1921.) don Adalbert Novak (Kostel. – Zagreb.3.1. Franjo Ivanušec SJ (Ljubeščica.1954.11. Ilok. 28. Aleksandar Barbalić SJ (Beli.3.1944.) don Martin Sentić (Gradac. 2.7. 10. 1.1930.1930.5.-1996.8. 19.1. Naša Gospa (Dubrovnik). fr. fr. 21.1926. Konavle.) don Ivan Oreb.1957.7. – Zagreb.4.8. Lino Pedišić OFM (Tkon 7.6.) don Josip Kesedžić (Balegovac. Antun Bošnjaković SJ (Bapska. Bosna. 28. 8.1922. Hercegovina. – Split. 27.1992.1919.1993. – Njemačka.7. 24.1916.1948.) fr. Nikola Farčić OP (Blato.1921.7. 9. – Dubrovnik. 17. dr.5. Edomir Ciko SJ (Subotica.) dr. Drago Kolimbatović OP (Supetar na Braču. Pavao Njegovec OP (Margečan. 17. 10.1920. 19.1.2006.1948.8. Požega.6. Josip Antolović SJ (Bistrinci. Martin Rašo SJ (Dobra Voda. Miro Jurić SJ (Orašje na Savi. 9.1921.8. 18.) prof.1959.11. Novo Selo. – Zadar 16.8.7.10.1914.8. 29.1995. Josip Kukuljan SJ (Zagreb.8.1.12. 28.2. 29. 17. – Dubrovnik.1947.) don Petar Odak (Veliki Ogrednik.) fr.4.1959.1925. 22. misnik 1938.1955. misnik 1938.1956.1959. 15.) fr.3.1918.4.1908. 22. 11.1931.3.5.1919. – Zagreb.9. o. o.6. – Dubrovnik.) msgr. – Pupnat.3.1956. 8. XV (2009. o.3.1980.9.1934.) don Ivica Knego (Sarajevo. 30.1982.1955.2008. 2. 5. 4. – Split. 40 63 .1925.1924.1951.9.1929.3.) o. – Zadar. 22. 2. Korčula.) msgr.2.24. – Zagreb. 31.) prof. 24. 28.7.7. dr.10. 25. 13. 29.) don Miho Dender (Visočani. misnik 1939. 4. don Ivan Juričić.) o. 4.) don Pero Vuković (Luka Šipanska.1931. 16. 9.1920.1930. o.2.6. Emanuel Kisić.1922. Srećko Cetinić SJ (Blato.) prof.1. Ante Katalinić SJ (Kaštel Novi. Mirko Vladović SJ (Kotlenice kraj Splita.1959. 18. – Buenos Aires.2002.10. 23.) fr.1932. . 1.6.) fr. 2.) o.1997. 30.1995.8.5.10. 10. dr. 17.7.) o. 26.1924. 11.10. misnik 1938.1920.2007.) mr.) o.2.1928.1920. o.).1.1944. 11.) prof.1916.-1988.10. 20.1997. Prozor. – Zagreb.6. – Dubrovnik. 28. Ljubuški.2.6.1957. 31.2004. don Josip Schmidt. – Zagreb.12. 28.1931.5. 18.1944. 4.1947.8. 31. o.7.6. 10. Kerubin Mekjavić OP (Bol.1932. Tomo Vereš OP (Subotica. Neum.1933.1985.10. 1925.1957.8.-1944.1924. 22. 26. 22. 5.1954.1956. misnik 1938. 23.3.1977. 16.1944. Josip Weissgerber SJ (Vinkovci.2.) prof.) o.1989. – Dubrovnik. 11.9.) don Pavo Dukić (Košute. 29.1947.1956. 29.1947.11.1930. Predrag Marija Belić SJ (Đakovo. don Baldo Mladošević (Vitaljina.1957.) o.4.1959.1947.) don Josip Batistić (Blato. – Zagreb.2.) fr.3.10. 25.4.5.6.8. – Dubrovnik.10. 9.) don Ante kan.1929. 4.1. 31.1953. 22.1955. Eugen Zaninović OFM (Šibenik 3.1956.8.1993. – Zagreb. 19. Zgb ndb.1957.) don Vinko Mioč (Klopče. 30.1999. 29. 4. 12.1973.26.12.) o.) msgr. – Zagreb.2003. Severin Pernek (Banja Luka. 20.) don Mile Protić (Blato.3.8. 22.) dr.1925.1945.) msgr.6. don Josip Cirković. 11.) prof. 1986.1954. dr.1989.11.Zaređen 13.6. 22.1956. 6.9. 26. 8. misnik od 1938.1947. 24.4. Drago Hartly SJ (Valpovo. 6.1.3. 9. – Zagreb. 28.) don Tadija Pavlović (Studenci.4.1954.3. – Zagreb.) dr. 11.6.2007. 9. 9.7. don Miho Demović (Dubravka. Frano Vlašić OFM (Sovići.8. 20.5.) don Jerko Pejić (Sovići.1983.1920.9.1953. don Ivo Protić Gardenal (Blato.4. – Korčula. IX.12.1951. 22. Ivan Dračko SJ (Resnik. dr.1899. Modriča.1956.8.

1931. 30. 3.3.2.12.8. 29. 26. fr. o.1.1939. 2.1932. 18. Međimurje.1987. 13.1961. 7.1961. 27.1936.) fr. – Dubrovnik.2.1964.12. dr. 5.1963. 27. don Mijo Bosankić (Grabovica.1988.1963. Marijan Pavlović OP (Gušće.) don Miljenko Majić (Drinovci.1940.1938.6.1938.1964. 11. o.7. Nedjelja na Hvaru. 4.1937.-1997.) dr.1934.) don Josip Barišić (Zagreb.1935.1937.1964. Roko Prkačin SJ (Crnići.) o. – Zagreb.) dr.1966.1963. 27. 18.4.1965. 16.1939.) dr.7.5. 29.7. 12.1965. 29.12.1967.) fr. XV (2009.1965.6.10. fr. don Stanko Lasić (Jare.) don Milan Majić (Dubrava.1935.12. 29. 21. 12.) don Jozo Njavro (Donje Hrasno.6.1935.) msgr.Zaređen 18. don Ante Dračevac.6.8. 20.6. misnik 1944.1964. 29.) fr. 20.-1988.) fr.) fr.). 27. 27. don Mirko Maslać (Cerovica. 21.1937.) don Pero Vuletić (Gradac. Albert Drpić OP (Pučišća.1938. Vladimir Pribanić SJ (Josipdol.1963.1962.1998.6. 29. Mario Marinov OP (Primošten. 16.2. 29. Ante Kovačević OP (Tomislavgrad. Josip Mrkonjić OP (Breške. 2.9.2.1967. Hinko Kraljević OP (Uzarići.11.2007. Ivan Martinić OP (Pražnice na Braču. Mirko Vladović.1964. 29.12.12.) fr.) fr. Marijan Zlovečera OFM (Pridvorje 18.12.1938. 27. don Marko Herendija. 29.1935.1938. 10. 27. misnik 1947. Drago Kolimbatović.1.11.1933.) don Božo Baničević (Smokvica. – Vrbovec.8.1967. 28.10. 26.6.) don Luka Depolo (Korčula.1963.1936.) fr. Stjepan Krasić OP (Čitluk.6. 29. Pijo Pejić OFM (Sovići.1965. 29.1933. Vinko Šesnić OP (Gornji Humac na Braču.) don Slavko Grubišić (Drinovci.) don Marinko Bilić (Proložac.) don Pero Butigan (Prapratnica.) don Slavko Majić (stariji) (Drinovci.10. 30. 10.6. don Jozo Mihovilović. 1.12. Vjekoslav Lasić OP (Široki Brijeg. Pero Šušnjara OP (Jasensko.1938.) o.1965. don Rafo Šijaković (Trebinja.1932. 16.) fr.-2001. 29.1932. 28. 14. misnik 1939.8. 21.1937.1940. 1.10.6.1933.1963. 24. – Zagreb. – Chambery. 21. br. 17. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr.) prof. 27.6.8. fr.) dr.-1996. 21. Sinj.7.) fr. 30. 29.2003. 8.1938. 31.6. 40 29. Vladimir Horvat SJ (Donja Dubrava.1965. 27.) fr. 5.1963. 10.6.2008.6. don Niko Kličan (Pridvorje.1988.) dr.1965.1961.12. 16.) dr.1965. don Ante Marković (Šuica.5.) don Ivo Đanović (Visočani.5.12. 29. – Split.6. – Zagreb. 6. 8. misnik od 1953. 6.1937.2002. 5.1939. 14.7.1963.) prof.1937.1965.2. 4. 8.5.6.10.) don Augustin Milina (Lumbarda.) don Ivan Penava (Batin.1938. 24. – Trsteno. 30. 23.10.1965.8.11. 10. Emanuel Jurić OFM (Gorani.1939. 5. 7. 1.) prof. 9. – Zagreb. misnik 1940.1937. 21.7. Stjepan Katulić SJ (Buševec.10. 6. 30. Lyon.9.6. – Dubrovnik.1965. don Danko Gatić. Posušje. 11. 27.1938. 27. 10.6. 1.8. Andrija Vlašić OFM (Sovići. 29. Dobroslav Ljubić OP (Uzarići.7.) Naša Gospa (Dubrovnik).11. Podhum. Donje Hrasno.1963.6. misnik 1941.5. 1.1942.1939.1967. 26. 27.1966.1938.1964. Hrašćina.12.8.6. 30.1961.7. 18.12. 6.) dr.1937.1937. fr. 13.1941.10. Ivo Plenković OP (Sv.6.2007.3.) don Franjo Markić Aleluja (Biograci. 20.7.1943. 27.1964.10.1965. 29. o. Tuzla.) mr.1940.5.1.6.1993. 29.3. Blaž Čavec SJ (Donji Kraljevec.1. Benedikt Šturm OP (Mostar.3.) don Pero Maslać (Cerovica.5.) prof.1.1965. fr.1966.2.1963.6.) msgr.2.6.1942.10.6.12. o.6. 22.7.1965.1962.5. 5.) fr.1965.6.1933.-1993. Stolac.1964. fr.1965.4.1959.6.6. 64 . dr. 27.1936.9.) don Stipe Kordić (Grljevići.6. – Mlini.8. Mostar.) don Nikola Mioč (Šuica.

2005.6.1967. Gradačac.1975.6. 19.) don Ante Glavaš (Bukovica.6.10.6. X. Marinko Zadro OP (Ledinac.1944.2000.9.1968.6. – Dubrovnik.1970. Matija Matošević OFM (Pokrajčići. – Dubrovnik.1974. 20. misnik 1953. br.) don Jerko Suton (Tribistovo.12. 11. 24. Stjepan Kušan SJ (Letovanić.1941.1969.1938. 8. 29.) don Ivan Đamić (Zagreb.6.1.) don Marko Babić (Vidovice. Mijo Horvat OP (Palinovec.6.) don Pero Džalto (Ustiranci kod Gračaca. Vrhbosanska.6. 27.1970.1946.6. s Ivanom Pavlom II.1967.7. 3.1949.6.6.6.1940.-2002. 29. 20. 29. 1.1971. misnik od 1957.) fr.) o.1940.10.2. 21.8. 28.) don Pero Butigan. 24. Novi Šeher 5. 2.2. – Hengensberg. 29. 22.1942.) fr. dr.) mr. don Toma Lučić (Gračanica. o.) don Pero Pranjić (Ledenice.6.) don Marijan Skomerža (Petrinja.) don Slavko Majić (mlađi) (Drinovci. dr. – Santiago de Chile. 3. 29. 23. 12. 29.3.) fr.1969. 24.12.1974.1975. – Sovići.) fr.5. Mirko Ljubić OP (Široki Brijeg.1975.6.2. 13. 19. 29. Petar Perković OFM (Ponijevo.1.5.6.2.1971.1977.8.1942.1939.) fr.1941.6. 29. 26. misnik od 1955.) don Vlado Markić Solakova Kula. Naša Gospa (Dubrovnik). 29.) prof.1969.1944.1998.4.). 2. 22.9. 14. 15.6.1970. 29. 27.1948.7.1974.1975.) msgr.1967. 19.) don Franjo Dragun (Zajezda.1975. Ivan Čutura OFM (Rastovača.1943.3.6. 14. 29. 9.10. Luka Prcela OP (Trilj. 8. Tomo Vereš. – Zagreb.2007.) msgr.1.2.1939. Pero Jurič OP (Tomislavgrad.) fr.12.1942.1969.10.1944.1946. fr.1947. Drago Rogina SJ (?.1948. 40 65 .1943.1940.2006.1941.) don Grgo Tomić (Trusina.1949.7. 29.) o. 15. 29. 22. 27. o. XI.6. XV (2009.6.5. Posušje. Posušje. 8. 1954. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) don Vlado Puce (Kruševo. – Dubrovnik.1973. 8.1969. – Lyon.1950. 8. 14. Dragan Majić SJ (Drinovci.6.1971. 29. Aleksandar Longin OFM (Brbinj 9.7. 14. Ivo Sadrić OFM (Ulice. fr.) mr. don Jerko Pejić.1950.1944.3.12.1946. Bosna 31.1968. 9. 27.) fr. don Baldo Mladošević.) fr. o.1941. 27.1948. 23.11.6. Ivan Macan SJ (Svetojurski Vrh.) msgr. fr.6. o.) don Josip Krstanović (Šujica.1943.2.1976.12.1970.6.) fr.1971. 29.6. don Jerko Matoš fr.. 17.9.1976.1947.) don Stjepan Vlašić (Sovići.1975.1952.1976. don Mijo Filipović.1945. Želimir Puljić (Kamena. Ivan Iko Odrljin OP (Trilj.1973.) fr.1968.1948. 29. – Split.11.11. Ivan Vitez SJ (Seketin. don Josip Mazarekić (Janjevo. Frano delić OFM (Vraboč.1941. 30.6. 22. 6. 26. 3.10. Josip Vidas OFM (Novalja. don Ivan Šimić (Drinovci.6.) don Ivan Vlašić (Sovići. 29.) fr.6. 21. 29.) fr.1944. misnik 1956. 6.1976.) don Marijan Rodić SDB (Janjevo.) fr. 29.1994.1940.6. Mate Polonijo OFM (Vrbnik.9.3. 2.) mr. 6. misnik od 1956. 29.6. 10.1968.1997. don Ratko Perić (Tuk-Rovišće. 28. Mato Bošnjak OP (Žabljak.1969. Mostar.7.1967. misnik od 1963.1970.1945. 29. Bosna.1970.2006. 27.9. 4.8.) mr. 29.2002.12.6. 21. 27.1944.1976.1970.Zaređen 29.) mr. fr.6. 1. 12. Nikola Mioč OP (Derventa. 22.3. 18.9.6.3.2.) msgr.1947. 8.1974.1969. 29. 29.6. 2.3.1. 20.3.6. 1982.6.-2003. 19.1941. Pavao Njegovec.3. Bjelovar.6. 22. 10.1969.1. 12.1975. 29.1943. dr.3.1974.6. 27. 25.1970.10. Zvonimir Rubinić SJ (Poljanica.) don Jakov Grgić (Novo Selo kod Kotor Varoši.4.6. 29.6. 1939. 24.6.11.) dr. Podhum.) mr.1947.4.) fr. 30.) don Vojislav Vlašić (Sovići. Ilija Zrno OP (Šujica. – Cavtat.6.6.

29.8.) don Miho Litić (Dunave. Lug Brankovići.8. Kristijan Raič OP (Obri. 18. don Robert Ćibarić (Janjevo.2009. 20. 2. Pavao Butorac. 24.1952.7.1980.1977.1958. Prozor 20.6.) don Marijan Slukan (Gornja Šemnica.6.-1966.1963. 12.1964.1984. don Bernardo Pleše (Zagreb.) fr.1952.11.) doc. 20.6. 17.6.6. 27.6. msgr. Požetva.) o.1993. Marko Bobaš OP (Brajkovići.1980. 22.) fr. Augustin Pavlović. 16. br. Želimir Puljić.) dr.1981.1971.2.1979.1954. misnik 1936.3.) don Mato Karamatić (Priština. o.1965.1962. 26. 26.1981. 1. 19. don Petar Palić (Priština.1969. 7.) dr.1998.12.2. 24.-1984.6. 29.2003. misnik 1942.5. 29.6.6. 16.7.) don Mario Karatović (Žepče. 13. Franjo Zelenika OFM (Uzdol. dr. fr.12.9. 29.) don Ivan Tomić (Solakova Kula. Mladen Vukšić OFM (Ljubuški. 26.) mr. 27.6. mr.1970.1988. ing.2002.1968.1944.4. 19. 40 don Toma Lučić.) don Miljenko Babaić (Blato na Cetini.1985.6. 9. Mijo Brlek.7. Krk. 29.8.1975.1981. 15. 27.7.) don Tadija Jukić (23.) don Ivica Pervan (Novi Šeher.12.) don Marin Lučić (Dubrovnik. 26.1974.) dr. 1.12. dr. monfortanac (Starin.6.1972.6. 11. 29.) mr.4. 14.) mr. 29.1982. 2.) fr. Kamenik. 5.) don Željko Kovačević (Osijek. Konjic. fr. 8. 24.1979.2009.1956. 29.6.1976.6. fr.6. don Vjekoslav Šaravanja (Gornji Crnač. fr. 25.) don Ivica Sinanović (Goliješnica. misnik 1882. 22.11. Mihael Mario Tolj OP (Metković. Prozor.1997.1990.1981.5.6.) Naša Gospa (Dubrovnik).1.1954.1950.1987. Pero Ćavar OP (Tomislavgrad.4.1999. 29. Anto Bobaš OP (Brajkovići. 24. o. Josip Sopta OFM (Rasno. Široki Brijeg.1951.2007. 29. 8.6.12.6.1996.) don Tihomir Šakota (Mostar/Prozor. Tomislav Kraljević OP (Prozor.1979. 28. 26.8.6. 26.2007. 27.1989.4.1987. Konjic.6. 29. fr.Zaređen 29.1979.1995. Marijan Bešlić SJ (Borovica. misnik od 1969.) don Ilija Karlović (Pećnik.) don Ante Burić (Split/Kaštel Lukšić.1978.2.2.1994.1953.1970.1996.1996. Podravska Slatina.1959.6. 2. Rijeka. 24. 29.12.4. 3. Radoboj. misnik od 1974. 24.-2004. 13. Rafael Saša Kaspar OSB dipl.1988. Ivan Antunović SJ (Kućani. Marko Bijelić OP (Brčko/Kopanice.) don Marko Stanić (Cr.8.1952. 29.12. Lovreć.1978. 1.8.8. 26.8.) mr.1997. Stjepan Žužić OFM (Vrh. Bosna. Zvonko Knežević OP (Žabljak.1988.2005.) fr.1998. fr. 26.4. 5.6.2. 29.) don Većeslav Magić (Novakovec kod Jalžabeta.7.) don Petar Mamić (Bjelovar. 25.1994.6.1939. Svećenik (mjesto i nadnevak rođenja i smrti) fr.9.10.6.4.1970.1961.1969.) don Frano Kuraja (Orašac.1963. misnik 1910. 1. 24.1952. 15.) don Jure Ladišić (Ličko Lešće.1.-1943.6. 29. 29.2002.) o. 8. XV (2009.) mr. 8.) don Jozo Sebežević (Liješnica kod Maglaja. 18.1. 7. 3.6.1952.1958.1973.1991.) don Stjepan Jelinić (Međurić. 29.6.) don Ilija Janjić (Vidovice.) don Daroslav Benjak (Varaždin.) don Tunjo Blažević SDB (Krepšić kod Brčkog. Vrhbosanska.7. Stipe Nosić OFM (Opanci. 29.5.1951. 29.1981. 12.6.6. Vareš.) fr.1967. Urban Talija.3.) don Ante Perić (Čardak. 17.1979.1965.1971.7.).2001. fr.9. 29.) don Vilim Petrović (Kopanice.9.3.1976. 19.6. Deževice.1994.1949.1952.1988.1962.1978.1959.6.) fr. 22. fr.1. 22.2006. 3.6. 22. Prozor.) don Stipe Zadro (Dobroša.) don Nikola Berišić (Janjevo.9. 17.1992.6. 11.12.12.6.10.1970.6.10.6. 19.4. 18.1968. 19. 29.6.8. 23. 29. Vidovice. 66 . 1. Ivan Magdić.) dr.) fr.11.

40 67 . XV (2009.). br.Naša Gospa (Dubrovnik).

68 Naša Gospa (Dubrovnik). 40 . br.). XV (2009.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful