DIGITALNA I MIKROPROCESORSKA TEHNIKA

1. UVOD

2. SINTEZA KOMBINACIJSKIH LOGIČKIH STRUKTURA 3. SINTEZA SEKVENCIJALNIH SKLOPOVA 4. OSNOVE ARHITEKTURE MIKRORAČUNALA

3. SINTEZA SEKVENCIJALNIH SKLOPOVA
3.1. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI

3.2. ELEMENTARNI SKLOPOVI ZA PAMĆENJE - BISTABILI 3.3. SLOŽENE STRUKTURE S BISTABILIMA 3.4. DIGITALNI AUTOMATI I SINTEZA AUTOMATA 3.5. PROGRAMABILNI AUTOMATI I ALGORITMI

3.1. SEKVENCIJALNI SKLOPOVI
• KOMBINACIJSKI SKLOPOVI (kombinacijske logičke strukture, KLS) - ovise samo o trenutnom ulazu - ne pamte prethodne dogañaje - nemaju memoriju, nemaju stanja (stateless) • SEKVENCIJALNI SKLOPOVI (bistabili, automati, algoritmi) - ovise o sadašnjem i prošlim ulazima - dogañajima - pamte prethodne dogañaje - imaju memoriju i stanja (statefull)

KAŠNJENJE I PAMĆENJE • KAŠNJENJE zadržavanje informacije u vremenu (nepoželjno) • PAMĆENJE zadržavanje informacije u vremenu (poželjno) ⇒KAŠNJENJE = PAMĆENJE ostvaruje se promjenom i zadržavanjem strukture materije i/ili energije .

DISKRETNO VRIJEME • Promatrajmo sklop: vidimo da ulazi djeluju na izlaz u trenucima odreñenim kašnjenjem na logičkim vratima .

DISKRETNO VRIJEME • Definirajmo diskretno vrijeme: tn = n ⋅ td • • • • promjene se dešavaju u trenucima t unutar perioda nema promjena tn = sadašnji trenutak. n+1 slijedeći period . tn+1 slijedeći trenutak n = sadašnji period.

C i D u trenutku tn kodna riječ ABCD čini stanje sklopa u nizu trenutaka sklop prolazi kroz niz stanja neka stanja su stabilna.POSLJEDICE KAŠNJENJA • Pogledajmo ponašanje sklopa: • • • • mjerimo signale u mjernim točkama A. B. a neka nestabilna .

impuls u trajanju td • novo stabilno stanje 1101 . promjena na ulazu iz 10 u 11 • nestabilna stanja 1111 i 1100.POSLJEDICE KAŠNJENJA • Za neki konkretni vremenski niz na ulazu: • stabilno stanje 1011.

POSLJEDICE KAŠNJENJA • Isto. u vremenskom dijagramu: • neželjeni impuls 0 u trajanju td .

u Veitchevom dijagramu: • (O) stabilno stanje • (.POSLJEDICE KAŠNJENJA • Isto.) nestabilno stanje • put kroz stanja = trajektorija .

POSLJEDICE KAŠNJENJA • Isto. u usmjerenim grafom: • krugovi: predstavljaju stanja stabilna: dok je ulaz isti nestabilna: traju td • usmjerene dužine: prijelazi. uz njih pišemo uzrok .

PAMĆENJE • Želimo pamtiti informaciju neko vrijeme: • proširimo ∆t na proizvoljno trajanje! .

PAMĆENJE • Time kompenziramo prijelaznu pojavu: n n+1 KLS ∆t nestabilno stabilno t M Cp • Gradimo sinkrone sustave! .

3.pamtimo vrijednost Booleove varijable .2.dakle.koristimo binarni brojevni sustav .trebaju nam dva stabilna stanja ⇒ koristimo BISTABIL (flip-flop. latch) .BISTABILI • U DIGITALNOJ TEHNICI . pamtimo konstante 0 i 1 . ELEMENTARNI SKLOPOVI ZA PAMĆENJE .

BISTABIL • Uvedimo povratnu vezu: .izlaznu vrijednost dovodimo na ulaz .izlaz podržava sam sebe. nakon 2*td .

BISTABIL • Korištenjem dva tranzistora: .snažna pozitivna povratna veza .sprječava oscilacije .

bistabil je osjetljiv na silazni brid signala .BISTABIL • Stanje mijenjamo impulsima: .taktom definiramo DISKRETNO VRIJEME .RS bistabil je osnovni bistabil .diodom izdvojimo negativni impuls .kondenzatorom deriviramo signal .

impulsom 0 na gornjem ulazu upisujemo 1 . vrati 0) . postavi 1) .to je S (Set.impulsom 0 na donjem ulazu upisujemo 0 .to je R (Reset.RS BISTABIL • Koristimo dvoja NI logička vrata: .

impulsom 1 na taktnom ulazu omogućavamo djelovanje S i R ulaza .R i S su asinkroni ulazi (postavi početno stanje) .S i R ne smiju istovremeno biti u jedinici .RS BISTABIL • Kontrolirajmo trenutak djelovanja ulaza: .

slave prati – efekt: prividno osjetljiv na silazni brid S Master R Cp ss rr Slave Q Q . faza: master prati. faza: master pamti. slave pamti – 2.RS BISTABIL • Kontrolirajmo trenutak djelovanja ulaza: • osjetljivost na brid: master-slave bistabil – 1.

OPĆI BISTABIL • Promatrajmo neki proizvoljni bistabil: .u trenutku nastupa taktnog signala bistabil mijenja stanje na osnovu: * vlastitog trenutnog stanja * vrijednosti na ulazima .

potpuna: .sliči tablici istine.s desne strane je buduće stanje. ali ima vremenski odnos . 0 ili 1 .ZAPISIVANJE BISTABILA • Tablica prijelaza.s lijeve strane su ulazne varijable i stanje u “n” .

funkcija od Qn .s desne strane je buduće stanje.kao da je razbijena na parcijalne funkcije .ZAPISIVANJE BISTABILA • Skraćena tablica prijelaza: .s lijeve strane su ulazne varijable u “n” .

qn)n . q m ) = (G1 Q ∨ G 2 Q ) n n .ZAPISIVANJE BISTABILA • Bistabil zapisujemo i funkcijom prijelaza: Q n +1 = f (Q. q1….Qn+1 je funkcija (Q. K . q1 .ima vremenski odnos .sliči Booleovoj funkciji .pišemo u kanonskom obliku .G2 opisuje ponašanje bistabila kad je u 0 .G1 opisuje ponašanje bistabila kad je u 1 .

JK -T -D . pa ih zovemo standardnima: .RS .STANDARDNI BISTABILI • Neki bistabili se proizvode u integriranoj tehnologiji.

STANDARDNI BISTABILI • RS bistabil: simbol .

X neodreñen prijelaz .uvjet RS=0 (R 0 0 0 0 1 1 1 1 S 0 0 1 1 0 0 1 1 Q) n 0 1 0 1 0 1 0 1 Q n+1 0 1 1 1 0 0 X X .STANDARDNI BISTABILI • RS bistabil (osnovni bistabil): tablice (R 0 0 1 1 S) 0 1 0 1 n Q n Q 1 0 X n+1 .

STANDARDNI BISTABILI • RS bistabil: funkcija prijelaza Q n +1 = (R Q ∨ S Q ) G2 = S n G1 = R Q uvjet RS=0 osiguravamo izvana! n +1 n +1 Q = (R (Q ∨ S)) = (R Q ∨ R S) n n Q n +1 = (R Q ∨ S) n .

STANDARDNI BISTABILI • JK bistabil: simbol .

STANDARDNI BISTABILI • JK bistabil (univerzalni bistabil): tablice (J 0 0 1 1 K) 0 1 0 1 n Q n Q 0 1 Qn n+1 potpuno upravljiv sa ulaza (J 0 0 0 0 1 1 1 1 K 0 0 1 1 0 0 1 1 Q) 0 1 0 1 0 1 0 1 n Q n+1 0 1 0 0 1 1 1 0 .

STANDARDNI BISTABILI • JK bistabil: funkcija prijelaza Q n +1 = (K Q ∨ J Q ) G2 = J n G1 = K • JK bistabil: problem promjene stanja – promjena mora biti jednokratna – inače će ponašanje biti oscilatorno .

STANDARDNI BISTABILI • T bistabil (brojila): tablice T 0 1 n Q n Q n +1 Qn • Isti problem promjene stanja .

STANDARDNI BISTABILI • T bistabil: simbol i funkcija prijelaza (T 0 0 1 1 Q) 0 1 0 1 n Q n+1 0 1 1 0 Q n +1 = (T Q ∨ T Q ) n G1 = T G1 = G 2 G2 = T .

STANDARDNI BISTABILI • D bistabil (registri): tablice D 0 1 n Q n+1 0 1 .

STANDARDNI BISTABILI • D bistabil: simbol i funkcija prijelaza (D 0 0 1 1 Q) 0 1 0 1 n Q n+1 0 0 1 1 Q n +1 = (D Q ∨ D Q ) G2 = D n Q n +1 =D n G1 = D G1 = G 2 .

SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Koristimo standardne bistabile i MODEL: .izlaz općeg = izlaz standardnog => isti prijelazi .KLS modificira ulaze da bi standardni obavljao n+ n+ n n iste prijelaze Q OB1 = QSB1 Q OB = QSB .

lijeva i dodana desna strana čine TABLICU ISTINE za KLS .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • METODA REKONSTRUKCIJE (za RS i T): (q 1 q2 … q n Q)n 0 0 1 1 Q n+1 0 1 0 1 (g 1 g2 … … … … … g m )n .potpunu tablicu prijelaza nadopunimo potrebnim ulazima u standardni bistabil da bi radio iste prijelaze .

SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Rekonstrukciju obavljamo prema tablici: Q 0 0 1 1 n Q n+1 0 1 0 1 R r 0 1 0 S 0 1 0 r J 0 1 r r K r r 1 0 T 0 1 1 0 D 0 1 0 1 .dobivena na osnovu potpunih tablica standardnih bistabila .

NI realizirati JK bistabil .jednostavna kontrola uvjeta RS=0 .rekonstruirajmo potrebne ulaze u RS bistabil (J 0 0 0 0 1 1 1 1 K 0 0 1 1 0 0 1 1 Q) 0 1 0 1 0 1 0 1 n Q 0 1 0 0 1 1 1 0 n+1 (R r 0 r 1 0 0 0 1 S) 0 r 0 0 1 r 1 0 n .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Primjer: RS.

SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Primjer: RS.minimizacija: R = KQ = KQ S= JQ = JQ . NI realizirati JK bistabil .

NI realizirati JK bistabil .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Primjer: RS.shema: .

shema stvarnog sklopa: . NI realizirati JK bistabil .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Primjer: RS.

problem promjene: master-slave bistabil – povratna veza preko svega J jj s ss Q K Cp kk r rr Q .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • Primjer: RS. NI realizirati JK bistabil .

za JK bistabil K Q ∨ J Q = G1 Q ∨ G 2 Q = f (q1 . q m ) n K = G1 J = G2 . q 2 .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • METODA IZJEDNAČAVANJA (za JK bistabil): .izjednačimo jednadžbe prijelaza aplikacijsku (općeg bistabila) i karakterističnu (standardnog bistabila) Q n +1 SB =Q n +1 OB (H 1 Q ∨ H 2 Q ) = (G1 Q ∨ G 2 Q ) n n H1 = G 1 H2 = G2 . K .

SINTEZA OPĆIH BISTABILA • METODA IZJEDNAČAVANJA (za JK bistabil): – za NI i NILI vrata NI K = G1 J = G2 NILI K = G1 J = G2 – uvijek nam treba jedna negirana i jedna nenegirana • podijelimo Veitchev dijagram po Q • za negiranu zaokružimo praznine. ali ispisujemo MDNO • za nenegiranu zaokružimo jedinice. ispisujemo MDNO • dalje prema potrebi (NI ili NILI) .

tablica prijelaza je ujedno tablica istine za KLS: (q1 q2 … qm Q) Q n+1 =Dn .SINTEZA OPĆIH BISTABILA • METODA ZA D BISTABIL: .istovremeno i metoda rekonstrukcije i metoda izjednačavanja .zasniva se na: n +1 n Q =D n .

PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • REALIZIRATI BISTABIL AB: zadan skraćenom tablicom A 0 0 1 1 B 0 1 0 1 Q 0 n Q Q 1 n+1 n .

PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • ZA BISTABIL AB: napišemo potpunu tablicu i rekonstruiramo: (A 0 0 0 0 1 1 1 1 B 0 0 1 1 0 0 1 1 Q) 0 1 0 1 0 1 0 1 n Q 0 0 0 1 1 0 1 1 n+1 R r 1 r 0 0 1 0 0 S 0 0 0 r 1 0 1 r T 0 1 0 0 1 1 1 0 T 1 0 1 1 0 0 0 1 D 0 0 0 1 1 0 1 1 .

PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem RS i NI: .minimiziramo KLS prema rekonstruiranim R i S R = BQ = BQ S= AQ = AQ .

nacrtamo shemu .PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem RS i NI: .

PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem T i NILI: .minimiziramo KLS prema rekonstruiranom T T = BQ ∨ A Q T = B∨Q∨A∨Q − .

nacrtamo shemu .PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem T i NILI: .

upišemo Qn+1.PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem JK i NI ili NILI: .metoda izjednačavanja . minimiziramo G1 i G2 NI K = G1 J = G2 Q n +1 = G1 Q ∨ G 2 Q = K Q ∨ J Q ⇒ NILI K = G1 J = G2 K=B J=A .

PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem JK i NI ili NILI: .nacrtamo shemu .

minimiziramo D: D = A Q ∨ BQ D = A Q BQ .PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem D i NI: .

nacrtamo shemu .PRIMJERI SINTEZE OPĆIH BISTABILA • Realizirati bistabil AB korištenjem D i NI: .

3.3. SLOŽENE STRUKTURE S BISTABILIMA • REGISTAR (pamtilo. buffer) • POMAČNI REGISTAR (shift registar) • BROJILO (counter) .

SLOŽENE STRUKTURE • REGISTAR: .nekad zajednički R ulaz (početno stanje 0) .više D bistabila sa zajedničkim taktnim ulazom .pamti kodnu riječ sa ulaza kao cjelinu .

SLOŽENE STRUKTURE • REGISTAR: 74374 .

SLOŽENE STRUKTURE • POMAČNI REGISTAR: .ulaz spojen na izlaz .kodnu riječ pomiče u desno ili lijevo . . paralelno-serijska pretv.množenje/dijeljenje s 2.

SLOŽENE STRUKTURE
• POMAČNI REGISTAR: 74299

SLOŽENE STRUKTURE
• BROJILO (asinkrono): - taktni ulaz spojen na izlaz (asinkroni rad) - generira niz kodnih riječi - binarno brojilo (0..2n-1), dekadsko brojilo (0..9)

SLOŽENE STRUKTURE
• BROJILO (sinkrono, binarno): 74193

dekadsko): 74190 .SLOŽENE STRUKTURE • BROJILO (sinkrono.

3. DIGITALNI AUTOMATI • TEORIJA SUSTAVA .4.sustav: proces na kojeg utječe okolina i automat koji regulira stanje procesa .

raspolaže dovoljnim brojem izlaza (upravljivost) .želi kompenzirati utjecaj okoline .generira izlaze (naredbe) .po zadanoj funkciji cilja • AUTOMAT .mjeri stanje procesa .poznaje svojstva procesa (ugrañeno znanje) .TEORIJA SUSTAVA • PROCES .razlučuje sva bitna stanja procesa (mjerljivost) .treba biti u optimalnom režimu .

ali ne kraći od potrebnog za održanje stabilnosti rada n n+1 KLS ∆t nestabilno stabilno t M Cp .DIGITALNI AUTOMAT • DISKRETAN – radi u diskretnom vremenu – period podešen prema potrebama procesa.

DIGITALNI AUTOMAT • KONAČAN – ima konačan broj stanja. konačnu memoriju – pamti konačnu sekvencu: • s1 pamti 234 • s2 pamti 345. zaboravlja 2 1234 5 6 t s1 s2 S2 zaboravlja • DIGITALAN .raspolaže digitalnim ulazima i izlazima .

DIGITALNI AUTOMAT • DETERMINIRAN – jednoznačno obavlja svoju funkciju – jednoznačnost = ponovljivost: • ne mijenja strukturu u vremenu • funkcija je jednoznačna – vremenska promjenjivost: • automati s učenjem (usavršavaju početnu strukturu) • automati s treniranjem (grade strukturu od početka) .

višeznačni ali ispituju sve hipoteze – NEDETERMINIRANI: • kod nejednoznačnog prijelaza koristi se više primjeraka istog automata • svaki ispituje jednu od predviñenih hipoteza • zbog konačnosti.DIGITALNI AUTOMAT • DETERMINIRAN – nejednoznačnost: • stohastički. višeznačni na slučajan način • nedeterminirani. zajedno su ekvivalentni većem determiniranom automatu .

DIGITALNI AUTOMAT • SPECIFICIRAN – potpuno: očekuje proizvoljni niz ulaza – nepotpuno: mogući su samo neki nizovi ulaza • SINKRON – diskretno vrijeme odreñeno taktnim signalom .

δ. λ – U: skup ulaznih simbola – I: skup izlaznih simbola – S: skup unutrašnjih stanja – δ: FUNKCIJA PRIJELAZA – λ: FUNKCIJA IZLAZA .DIGITALNI AUTOMAT • DEFINIRAN PETORKOM A = U. I. S.

K. u p } 2 ≥p e 12 3 4 5 6 t .DIGITALNI AUTOMAT • U: skup ulaznih simbola kodiranih kodnim riječima varijabli X: X = {x1 . u 2 . x e } – u diskretnom trenutku jedan simbol – nosi svu informaciju iz procesa – niz uzastopnih simbola čini ulaznu sekvencu U = {u1 . x 2 . K.

K . y m } – u diskretnom trenutku jedan simbol – nosi svu informaciju prema procesa – često koristimo prazni.DIGITALNI AUTOMAT • I: skup izlaznih simbola kodiranih kodnim riječima varijabli Y: Y = {y1 . i q } 2 ≥q m 12 3 4 5 6 t . neutralni simbol – niz uzastopnih simbola čini izlaznu sekvencu I = {i1 . y 2 . K . i 2 .

s 2 . s n } – u diskretnom trenutku jedno stanje Z = {z1 . K. z k } 2 ≥n k – nosi sve znanje (informaciju) o proteklim dogañajima – početno stanje znači da automat ne zna ništa – niz uzastopnih stanja čini trajektoriju (putanju) stanja S1 S2 S3 S4 . z 2 . K.DIGITALNI AUTOMAT • S: skup unutrašnjih stanja kodiranih kodnim riječima varijabli Z (a to su kodne riječi stanja bistabila memorije) S = {s1 .

DIGITALNI AUTOMAT • δ: FUNKCIJA PRIJELAZA odreñuje slijedeće stanje na osnovu ulaza i sadašnjeg stanja: δ: s n +1 = δ(s. u ) n S× U → S 1234 5 6 t – integrira znanje o prethodnoj sekvenci sa novim ulaznim simbolom – novo stanje je znanje o novoj sekvenci – pri tome po potrebi zaboravlja najstarije ulaze S2 zaboravlja s1 s2 .

DIGITALNI AUTOMAT • λ: FUNKCIJA IZLAZA odreñuje sadašnji izlaz λ: λ (s. u )n  n i = λ (s )n  Mealy Moore S× U → I S→I – MEALY: na osnovu ulaza i sadašnjeg stanja • u paraleli s funkcijom prijelaza uzima u obzir ulazni simbol – MOORE: na osnovu sadašnjeg stanja • čeka da funkcija prijelaza integrira ulazni simbol u slijedeće stanje • kasni u donošenju izlaza za jedan diskretni trenutak .

DIGITALNI AUTOMAT • RAD AUTOMATA n u(x) n+1 δ s(z) λ (Mealy) i(y) λ (Moore) .

DIGITALNI AUTOMAT • STRUKTURA AUTOMATA MEALY: MOORE: s(z) s(z) u(x) KLS1 Cp KLS2 i(y) M KLS1 u(x) Cp M KLS2 i(y) .

DIGITALNI AUTOMAT • STRUKTURA AUTOMATA MOORE kao modificirani MEALY: u(x) s(z) KLS1 M1 KLS2 M2 i(y) Cp .

K . u 2 . u p in u1. K . u p s1 s2 M sn sj ik svako mjesto u tablici odgovara jednom paru s. u 2 .u .ZAPISIVANJE AUTOMATA • TABLICA PRIJELAZA I IZLAZA za Mealyev model automata: s n +1 u1.

ZAPISIVANJE AUTOMATA • TABLICA PRIJELAZA I IZLAZA za Mooreov model automata: s n +1 u1 . K . u p in s1 s2 M sn sj ik izlazi ovise samo o stanju s . u 2 .

uz duljine pišemo izlaze jer ovise o stanju i ulazu . usmjerene duljine su prijelazi .ZAPISIVANJE AUTOMATA • USMJERENIM GRAFOM za Mealyev model automata: .čvorovi su stanja.

ZAPISIVANJE AUTOMATA
• USMJERENIM GRAFOM za Mooreov model automata:

- čvorovi su stanja, usmjerene duljine su prijelazi - uz stanja pišemo izlaze jer ovise samo o stanju

SINTEZA AUTOMATA
• APSTRAKTNA SINTEZA - zadavanje automata - minimizacija • STRUKTURNA SINTEZA - kodiranje stanja, ulaza i izlaza - uvrštavanje kodova, prepoznavanje: * tablica prijelaza za pojedine bistabile * tablica istine za izlazne varijable - realizacija automata * općim bistabilima i logičkim vratima * mux-demux strukturom i D bistabilima (MDD)

APSTRAKTNA SINTEZA AUTOMATA
• ZADAVANJE AUTOMATA: tri pristupa - transformator sekvence pravila: ulazna sekvenca →izlazna sekvenca (matematičke gramatike) - akceptor sekvence pravila: ulazna sekvenca →izlazni simbol (jezik regularnih izraza) - korak po korak pravila: ulazni simbol →izlazni simbol (metoda potpunog stabla)

tražena sekvenca započinje bilo kada • BESKONAČNA SA STRUKTUROM .niz konačnih sekvenci .konačne sekvence različite duljine: kraće ne smiju biti početak duljih .tražena sekvenca započinje kad prethodna završi (automat održava sinkronizaciju) .niz nezavisnih ulaznih simbola .konačne sekvence iste duljine: sve sekvence moguće .ULAZNA SEKVENCA • BESKONAČNA BEZ STRUKTURE .

ULAZNA SEKVENCA Odluke sa i bez strukture: .

početna tablica) .ZADAVANJE KORAK PO KORAK • CRTAMO GRAF (potpuno stablo) • ISPISUJEMO TABLICU PRIJELAZA I IZLAZA (primitivna.

i 2 } i koji traži ulazne sekvence u1 u 2 u1 u1 u 2 u 2 kad nañe neku od njih. na izlazu daje i2 . u 2 } I = {i1 .ZADAVANJE KORAK PO KORAK • PRIMJER: zadati automat koji ima skupove U i I: U = {u1 .

sekvenca SA strukturom: u1 u 2 u1 u1 u 2 u 2 i2 .ZADAVANJE KORAK PO KORAK • MOORE automat.

ZADAVANJE KORAK PO KORAK • MOORE automat. sekvenca BEZ strukture: u1 u 2 u1 u1 u 2 u 2 i2 .

sekvenca SA strukturom: u1 u 2 u1 u1 u 2 u 2 i2 .ZADAVANJE KORAK PO KORAK • MEALY automat.

sekvenca BEZ strukture: u1 u 2 u1 u1 u 2 u 2 i2 prijelaz akceptorskih stanja ovisi o preklapanju sekvenci .ZADAVANJE KORAK PO KORAK • MEALY automat.

ZADAVANJE KORAK PO KORAK • PRIMITIVNA (početna) TABLICA MEALY automat. sekvenca BEZ strukture: u1 u 2 u1 u1 u 2 u 2 i2 s1 s2 s3 s4 s5 s6 s7 s n +1 u1 u 2 s2 3 in u1 u 2 4 6 4 6 4 6 5 7 5 7 5 7 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 preklapanje dozvoljeno .

pronaći meñu njima minimalan .ekvivalentni se razlikuju po skupu stanja .EKVIVALENTNOST AUTOMATA • DVA AUTOMATA .ne mogu se razlikovati po skupovima ulaznih i izlaznih simbola .različiti automati: različite funkcija i struktura .isti automati: ista funkcija. isti po strukturi .postoje ekvivalentni automati .ekvivalentni automati: ista funkcija a različita struktura! • MINIMIZACIJA AUTOMATA .

počnu raditi iz početnog stanja .dadu istu izlaznu sekvencu .MINIMIZACIJA AUTOMATA • DEFINICIJA EKVIVALENT. AUTOMATA dva automata su ekvivalentna ako .za istu proizvoljnu ulaznu sekvencu .

MINIMIZACIJA AUTOMATA • DEFINICIJA EKVIVALENTNOSTI STANJA dva stanja istog automata su ekvivalentna ako .za istu proizvoljnu ulaznu sekvencu .dade u oba testa istu izlaznu sekvencu .automat počne raditi iz jednog ili drugog .

tada je sigurno prvi simbol izlazne sekvence u oba testa isti • DOVOLJAN UVJET EKVIVALENCIJE dva stanja istog automata jesu ekvivalentna ako .imaju iste retke u tablici izlaza .imaju iste retke u tablici prijelaza .KRITERIJ EKVIVALENCIJE STANJA • NUŽAN UVJET EKVIVALENCIJE dva stanja istog automata mogu biti ekvivalentna ako .je zadovoljen nužan uvjet .tada je sigurno i ostatak izlazne sekvence isti .

METODE MINIMIZACIJE • MINIMIZACIJA PRIMITIVNE TABLICE .koristi tablicu implikanata .polazi od implikacije .pretpostavlja da su sva stanja ekvivalentna • PAUL-UNGEROV ALGORITAM .pretpostavlja da su sva stanja neekvivalentna • HUFMANN-MEALY ALGORITAM .

neposredno primjenjuje kriterij ekvivalencije .tražimo stanja sa istim recima u tablici prijelaza i izlaza .ponovimo postupak radi otkrivanja novih grupa ekvivalentnih stanja .zamijenimo oznake prekriženih stanja s oznakom stanja koje nije prekriženo .prekrižimo sva ekvivalentna stanja osim jednog .METODE MINIMIZACIJE • MINIMIZACIJA PRIMITIVNE TABLICE .provodi se nad primitivnom tablicom .

METODE MINIMIZACIJE • MINIMIZACIJA PRIMITIVNE TABLICE za gornji primjer .

METODE MINIMIZACIJE • MINIMIZACIJA PRIMITIVNE TABLICE ispisujemo tablicu automata i crtamo graf: .

ne otkriva sve ekvivalentnosti .METODE MINIMIZACIJE • MINIMIZACIJA PRIMITIVNE TABLICE mane minimizacije primitivne tablice: .na primjer: s 1 2 3 1 1 2 2 2 1 3 3 3 i 1 1 stanja 1 i 2 su zapravo ekvivalentna! .

pretpostavlja da su stanja za koja je zadovoljen nužan uvjet ekvivalentna .klasa je zatvorena ako sva stanja klase * imaju iste prijelaze u klase * sadrži samo jedno stanje . svaku zamijenimo s jednim stanjem .kada su sve klase zatvorene.METODE MINIMIZACIJE • HUFMANN-MEALY ALGORITAM .klasa je podskup stanja iz skupa S za koja pretpostavljamo da su ekvivalentna .

METODE MINIMIZACIJE • HUFMANN-MEALY ALGORITAM 1. Za sva stanja unutar klase odredimo prijelaze u klase 3. Ispisujemo tablicu minimalnog automata . Razbijamo otvorene klase i ponavljamo (2) (prema istim prijelazima u klase) 5. Definiramo primarne klase na osnovu nužnog uvjeta ekvivalentnosti 2. Kontroliramo zatvorenost klasa (isti prijelazi u klase ili samo jedno stanje) 4.

primjer: u s1 s2 s3 s4 s5 s6 s7 s u1 u 2 s2 3 n +1 i n u1 u 2 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 4 6 4 6 4 6 5 7 5 7 5 7 A (1 1) 1 2 3 4 6 7 1 A A A A A A u2 A B A B B A B (2 2 ) 5 u1 A u2 A zatvorena .METODE MINIMIZACIJE • HUFMANN-MEALY ALGORITAM .

METODE MINIMIZACIJE
• HUFMANN-MEALY ALGORITAM - razbijemo klasu A:
A 1 (1 1) u1 A2 A2 A2 u2 A1 A1 A1

1 3 7
A 2 (1 1)
2 4 6

B (2 2 ) 5

u1 A2

u2 A1

u1 A2 A2 A2

u2
B B B

zatvorena

METODE MINIMIZACIJE
• HUFMANN-MEALY ALGORITAM - crtamo tablicu i graf minimalnog automata:

⇒ isto kao prije!

METODE MINIMIZACIJE
• PAUL-UNGER ALGORITAM 1. Implikacija meñu skupovima: skup Sp impliciran je skupom Sri ako za Sri sadrži sva stanja u koja prelaze stanja iz Sp za promatrani ulaz ui 2. Skupova Sri ima “p”, koliko ima ulaznih simbola 3. Ekvivalentnost: Sp sadrži ekvivalentna stanja * ako je zadovoljen nužan uvjet ekvivalencije * ako su svi njemu pripadni Sri ekvivalentni (svodi se na zadovoljavanje nužnog uvjeta)

METODE MINIMIZACIJE • PAUL-UNGER ALGORITAM .

u mjesta tablice upisujemo implikante.skupove Sp formiramo sistematski 2 po 2 stanja (ispitujemo ekvivalentnost svakog sa svakim) .tablica ima n-1 redaka i stupaca . stanje ekvivalentno samo sebi * si ⇔ sj ⇒ sj ⇔si (“komutativnost”) . a to su skupovi Sri .to je trokutasta matrica bez dijagonale * si ⇔ si.svako mjesto odgovara jednom paru si.METODE MINIMIZACIJE • PAUL-UNGER ALGORITAM .koristimo tablicu implikanata . sj .

Upišemo implikante Sri ⇒ zadovoljen nužan. Formiramo trokutastu matricu n-1 x n-1 2.) V ⇒ zadovoljeni nužan i dovoljan uvjet (ekv. upisujemo X za otkrivene neekvivalentnosti 4.) 3.METODE MINIMIZACIJE • PAUL-UNGER ALGORITAM 1. Ponavljamo (3) ako ima novih neekvivalentnosti 5. X ⇒ nužan uvjet nije zadovoljen (neekv. ne i dovoljan uvjet. Ispitujemo kontradikcije. Ispisujemo tablicu minimalnog automata neprekrižena polja znače ekvivalentna stanja .

METODE MINIMIZACIJE • PAUL-UNGER ALGORITAM .

METODE MINIMIZACIJE • PAUL-UNGER ALGORITAM .primjer: popunimo tablicu implikanata s n +1 u1 u 2 s2 3 in u1 u 2 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 s1 s2 s3 s4 s5 s6 s7 4 6 4 6 4 6 5 7 5 7 5 7 .

provjerimo kontradikcije .METODE MINIMIZACIJE • PAUL-UNGER ALGORITAM .

STRUKTURNA SINTEZA • MODEL REALIZACIJE .

o kodiranu ovisi kompleksnost strukture .unutrašnja stvar automata .STRUKTURNA SINTEZA • KODIRANJE ULAZA I IZLAZA .nema egzaktnog postupka .najčešće ovisno o okolini (izvorištu i odredištu) • KODIRANJE STANJA .kodiramo Veitchevim dijagramom .koristimo strategiju susjednosti .za stanja meñu kojima postoji prijelaz nastojimo dodijeliti susjedne kompleksije .

STRUKTURNA SINTEZA • PRIMJER KODIRANJA s n +1 u1 u 2 2 1 2 5 2 1 in u1 u 2 1 1 1 1 2 2 1 2 5 • KODIRANJE ULAZA I IZLAZA U u1 u2 x1 0 1 I i1 i2 y1 0 1 .

STRUKTURNA SINTEZA • KODIRANJE STANJA prijelazi meñu stanjima očiti su na grafu automata kodiramo Veitchevim dijagramom (susjednost) početno stanje: kompleksija 0 (reset) .

K . u 2 . K .STRUKTURNA SINTEZA • UPISIVANJE KODOVA U TABLICU . u 2 . u p s1 s2 M sn .standardna tablica je dvodimenzionalna: s n +1 u1. u p in u1.

preñimo na jednodimenzionalnu tablicu: S s1 U u1 u2 M up u1 u2 M up s n +1 in s2 M .STRUKTURNA SINTEZA • UPISIVANJE KODOVA U TABLICU .

STRUKTURNA SINTEZA • UPISIVANJE KODOVA U TABLICU .kodove upisujemo u jednodimenzionalnu tablicu: (tako da kodne riječi budu u binarnom nizu) sn z1 0 0 z2 0 0 un … … … M … … zk 0 0 1 1 x1 0 0 1 1 x2 0 0 1 1 … … … M … … xl 0 1 0 1 z1 s n +1 … z2 in zk y1 y2 … ym 0 0 … 0 0 0 … 0 1 1 1 1 .

za gornji primjer: 1 2 5 s u1 u 2 2 1 2 5 2 1 n +1 i n u1 u 2 1 1 1 1 2 2 s1 s2 z1 0 n z2 0 1 0 1 s 1 2 5 U u1 u2 x1 z1 0 0 1 z2 0 1 1 I i1 i2 y1 0 1 1 R 0 1 0 1 s5 x1 0 1 0 1 0 1 0 1 n+1 z1 0 0 0 1 R 0 0 z2 1 0 1 1 n y 0 0 0 0 R 1 0 1 1 prepoznamo: tablice prijelaza bistabila i tablice istine! .STRUKTURNA SINTEZA • UPISIVANJE KODOVA U TABLICU .

bistabilima i logičkim vratima: * koristimo metode minimizacije BF * realiziramo NI i NILI vratima * koristimo metode sinteze općih bistabila .STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA .

metoda rekonstrukcije z1 0 n z2 0 1 0 1 0 1 1 x1 0 1 0 1 0 1 0 1 n+1 z1 0 0 0 1 R 0 0 z2 1 0 1 1 n y 0 0 0 0 R 1 0 1 1 n R1 r r r 0 r r 1 1 S1 0 0 0 1 r r 0 0 n R2 0 r 0 0 r r 0 1 S2 1 0 r r r r r 0 .STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA primjer: RS bistabilima i NI logičkim vratima: .

STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA primjer: RS bistabilima i NI logičkim vratima: .minimizacija R1. S1 S1 = z1 z 2 x1 R 1 = z1 .

STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA primjer: RS bistabilima i NI logičkim vratima: .minimizacija R2. S2 S2 = x1 R 2 = z1 x1 .

minimizacija y y = z1 .STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA primjer: RS bistabilima i NI logičkim vratima: .

STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA .nacrtajmo shemu .

STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA .multipleksersko demultiplekserskom strukturom i D bistabilima (registar). MDD * odrediti broj multipleksera M=m+k * odrediti veličinu multipleksera i demultipleksera (po kriteriju kvadratičnosti matrice) * koristimo metodu za D bistabil: Q n +1 = D n * tablica prijelaza numerički identična tablici istine * popunjavamo matricu .

STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA primjer: MDD struktura .kvadratičnost matrice z1 0 n z2 0 1 0 1 0 1 1 x1 0 1 0 1 0 1 0 1 n+1 z1 0 0 0 1 R 0 0 z2 1 0 1 1 n y 0 0 0 0 R 2d ≈ M ⋅ 2 m d+m = k+l M=3 d+m=3 d 1 2 m 2 1 2d 2 4 M ⋅ 2m 12 6 1 0 1 1 .

STRUKTURNA SINTEZA • REALIZACIJA AUTOMATA .shema. pazimo na raspored varijabli .

3.5. PROGRAMABILNI AUTOMATI I ALGORITMI • WILKIESOV MODEL (MDD struktura) sadržaj matrice je mikroprogram! .

teže se konstruira i modificira .klasični (bistabili.upravlja izvršenjem naredbi računala (upravlja radom sabirnice i ALU jedinicom) • IZVEDBA AUTOMATA . lakše konstruira i modificira . logička vrata) * jedna instrukcija računala više stanja * brži.mikroprogramirani * jedna instrukcija računala više mikroinstrukcija * sporiji.AUTOMAT I PROCESOR RAČUNALA • ULOGA AUTOMATA .

npr.u konačnom broju koraka .ALGORITMI • ALGORITAM .stroj .za konkretan problem nižemo instrukcije .iz neke klase problema • RJEŠENJE . Turingov stroj .skup transformacija ili instrukcija .algoritmu odgovara automat .odgovara pisanju programa • ALGORITAM i AUTOMAT .postiže rješenje problema .

raspolaže beskonačnom trakom .najsnažniji stroj .TURINGOV STROJ • Alan Turing .automat upravlja glavom za čitanje/pisanje .

kao da se radi o mikroprogramiranom automatu .rad automata definiramo petorkama . desno ili stop) S 〈Si . L . Tj .TURINGOV STROJ • ZADAVANJE TURINGOVOG STROJA . Ti .ulazni i izlazni alfabet su isti (T) . S j 〉 R .dodana je naredba za pomak glave (lijevo.

TURINGOV STROJ • VRSTE TURINGOVOG STROJA .istovremeno ili upis ili pomak (F automat) .dozvolimo rad bez pomaka glave (N automat) .traka konačna s jedne strane .automat s dvije trake svi su jednako sposobni! .

0. 1. L. L. L.TURINGOV STROJ • PRIMJER množenje binarnog broja s 2 (pomak u lijevo) b01000101b < S 00. 0. S. S 00 > < S 00 . S. 1. S00 > < S 01 . S 00 > < S 01 . S01 > < S 01 . 0. L. 1. 1. 1. b. b. b. S 00 > . S01 > < S 00 . 0.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful