SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U OPATIJI

OBRAČUN AMORTIZACIJE U MALIM I SREDNJIM PODUZEĆIMA
SEMINARSKI RAD

ožujak 2010. dr. sc. SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU U OPATIJI OBRAČUN AMORTIZACIJE U MALIM I SREDNJIM PODUZEĆIMA Kolegij: Računovodstvo u malim i srednjim poduzećima Mentor: Prof. Sandra Janković Redovni student: Antonela Benić Serijski broj: 002214 R-17 Smjer: Menadžment 2 .OPATIJA.

. ožujak 2010.5 2. OBRAČUN AMORTIZACIJE ………………………………….10 3. OSNOVE AMORTIZACIJE …………………………………….1. STOPE AMORTIZACIJE ……………………………………….2.13 LITERATURA ……………………………………………………….OPATIJA. SADRŽAJ UVOD ……………………………………………………………….7 3.11 ZAKLJUČAK ………………………………………………………. Primjer amortizacije …………………………………………. 4 1.9 3.14 3 . Primjer knjiženja ……………………………………………....

amortizacijske svote nekog sredstva ili prava u očekivanom korisnom vijeku uporabe ili trajanja te imovine. Amortizacija (engl. 2. Abschreibung) je višeznačan pojam: 1. njem. amortization.UVOD Amortizacija (deprecijacija) kao računovodstvena kategorija predstavlja racionalan i sustavan rashod troškova nabave dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine tj. u knjigovodstvu amortizacija je postupak postupnog umanjivanja vrijednosti imovine poduzeća (uz istovremeno prenošenje te vrijednosti na odgovarajuće potražne račune). depreciation. Wertminderung. 4 . u financijama se koristi za označavanje otplate dugova (amortizacija duga). 4. Amortisation. u mjeničnom pravu označava postupak poništenja mjenice na zahtjev vlasnika (ako je izgubljena). amortizacija označava i gašenje vrijednosti nekih vrijednosnih papira (otplaćivanje). 3.

tada je amortizacija onaj dio osnovnih sredstava za koji se smatra da je fizički ili ekonomski potrošen. Metode obračuna amortizacije dijele se u dvije osnovne skupine: a) vremenske metode amortizacije. c) progresivna metoda. tj. U okviru vremenskih metoda najčešće se koriste a) linearna (proporcionalne) metoda. b) primjenom različitih opadajućih amortizacijskih stopa na fiksnu osnovicu. Kako se iznos amortizacije oduzima svake godine od porezne osnovice. Amortizacija fiksnom stopom umanjuje knjižnu vrijednost opreme svake godine za isti 5 . Osnovna joj je namjena da osigura financijska sredstva u iznosu koji će osigurati barem zamjenu postojećih osnovnih sredstava. b) degresivna metoda. Svake se godine knjižna vrijednost umanjuje za jednak postotak početne vrijednosti. Vremenska se metoda amortizacije široko primjenjuje zbog svoje jednostavnosti. OSNOVE AMORTIZACIJE Amortizacija se obračunava godišnje prema postupku predviđenim zakonom. b) funkcionalne metode amortizacije. uvažavajući i normalni intenzitet njihova korištenja. Osnovni je nedostatak ove metode da ne vodi računa o intenzitetu korištenja te imovine. Primjenom linearne (proporcionalna) metode amortizacije otpisuje se vrijednost sredstava za rad kroz jednake godišnje amortizacijske stope i iznose. Kad je riječ o osnovnih sredstvima. Godišnji iznos amortizacije dobije se dijeljenjem nabavne vrijednosti stalne imovine s godišnjom stopom amortizacije (godišnja stopa amortizacije predstavlja omjer broja 100 s procijenjenim brojem godina upotrebe stalne imovine). Degresivna metoda amortizacije pretpostavlja da se stalna imovina najviše troši u prvim godinama upotrebe. Degresivna metoda primjenjuje se na dva načina: a)primjenom fiksnih amortizacijskih stopa na knjigovodstvenu vrijednost stalne imovine koja je iz godine u godinu sve manja (metoda opadajuće osnovice). Vremenska metoda obračuna amortizacije polazi od utvrđivanja prosječnog vijeka trajanja elemenata stalne imovine. način obračuna amortizacije utječe na odluku o načinu financiranja nabave opreme. nabavnu vrijednost stalne imovine (metoda zbroja godina ili digitalna metoda). pa je za tu metodu i trošak amortizacije u prvim godinama najviši. ali i činjenice da učinak većeg dijela stalne imovine nije moguće egzaktno mjeriti.1.

2. koliki je njihov ekvivalent stalne imovine u stvarnim utrošcima. što se učinci opterećuju s onoliko troškova amortizacije.postotak.. proizvedena količina i sl. ali ne od početne vrijednosti opreme nego od knjižne vrijednosti opreme prethodne godine. gdje je n broj godina amortizacije). n. Kod progresivne metode amortizacije najmanja je amortizacijska stopa i iznos otpisa stalne imovine u prvim godinama poslovnog procesa. što povećava administriranje i otežava globalnu kontrolu. Funkcionalna metoda amortizacije polazi od količine proizvoda i usluga (učinaka) što ih stalna imovina može proizvesti. učinaka u amortizacijskom vijeku trajanja Godišnji iznos amortizacije utvrđuje se kao umnožak broja učinaka i opadajućeg iznosa amortizacije po učinku kako slijedi: Godišnji iznos amortizacije = broj učinka x vrijednost amortizacije po učinku Osnovna je prednost funkcionalne amortizacije u tome.. U metodi zbroja broja godina amortizacija za pojedinu godinu računa se tako da se kvocijent preostalih godina i zbroja-broja-godina pomnoži s razlikom knjižne vrijednosti i otpisane vrijednosti (zbroj broja godina je zbroj aritmetičkog niza 1. prijeđeni kilometri. 6 . Ona se može primijeniti onda kad se trošenje imovine može iskazati u naturalnim jedinicama (sati rada stroja. odnosno pružiti kod normalnog rukovanja i održavanja. Metoda zbroja-broja-godina spada u grupu ubrzanih metoda amortizacije.). Stoga se ta metoda naziva još i metoda amortizacije prema učinku. . To zahtjeva poseban obračun prema svakoj vrsti sredstava. Visina amortizacije po učinku utvrđuje se kao odnos : Vrijednost amortizacije po učinku = nabavna vrijednost / br. pri čemu se zanemaruje vremenska komponenta njezina korištenja.

a za stvari i prava koja se prenose iz prošlogodišnjeg popisa. plaćena vrijednost obrta. onda i prava ulaze u popis dugotrajne imovine. je Popis dugotrajne imovine vođen po načelima urednosti. čija pojedinačna nabavna vrijednost. U stupac broj 1 unose se podaci za svaku pojedinačno nabavljenu ili uloženu stvar. prosinca. kao ni izdaci koji su se ulagali u takvu imovinu.000. financijska imovina. šume i slična obnovljena prirodna bogatstva. bez obzira na njihov vijek trajanja. Za svaku kalendarsku godinu sastavlja se popis dugotrajne imovine i zaključuje se stanjem 31. koji nije iskazan u Popisu dugotrajne imovine. U poslovne se izdatke ne priznaje otpis (amortizacija). Popis dugotrajne imovine se ustrojava prilikom otvaranja obrta. ili na početku obavljanja obrta i vodi se neprekidno tijekom obavljanja obrta do potpunog otpisa. Dugotrajna imovina može biti potrošiva (strojevi.. kao trošak poslovanja. te podaci o dugotrajnoj imovini. Zemljište se upisuje odvojeno od građevinskih objekata. zgrade. U popis dugotrajne imovine se unose opći podaci o obrtniku. Sva materijalna i nematerijalna imovina čija je pojedinačna vrijednost manja od 1. OBRAČUN AMORTIZACIJE Podloga za obračun amortizacije (otpisa dugotrajne imovine). U Popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje poreznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti. Samo ako je kod njihove nabave plaćena naknada. U popis dugotrajne imovine unose se u trenutku nabave stvari i prva (investicijska dobra).00 kuna. ili pravo. Zemljište.). odnosno troškovi proizvodnje premašuju iznos od 1. oprema itd.000.). i ako im je vijek trajanje duži od godinu dana. kao trošak poslovanja. 7 . koja služe za stjecanje dohotka.00 kuna otpisuje se jednokratno. redni brojevi se unose prema novom upisu.. ili otuđenja pojedinih stvari ili prava. pravodobnosti i točnosti. spomenici kulture te umjetnička djela ne podliježu amortizaciji radi toga što imaju neograničeni vijek trajanja. što je propisano Pravilnikom o porezu na dohodak.2. nepotrošiva (zemljišta) i potrošiva (kupljeni patenti. odnosno otuđenja ili likvidacije obrta.

Ako se neka dugotrajna imovina ne može točno razvrstati prema grupama dugotrajne imovine. na kraju kalendarske godine ili mjeseca u slučaju otuđenja. u stupac 8 unosi se iznos amortizacije razmjeran broju mjeseci korištenja tih stvari ili prava. Dugotrajna imovina se može i postupno otpisati ako je nabavljena ili izgrađena u poreznom razdoblju. U stupac 3 broj isprave. u stupac 6. a otpis se obavlja primjenom stopa propisanim Pravilnikom o amortizaciji. Knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava upisuje se u stupac 9. te se to sve podijeli sa 12. troškovi proizvodnje. U stupac 5 knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava koja se prenosi iz popisa za prethodnu godinu. i pomnoži sa brojem mjeseci korištenja. oduzme iznos amortizacije iz 8. Godišnje amortizacijske stope mogu se povećati do 100%. Obračun amortizacije. a izračunava se da se pomnoži iznos stupca 4. a to se izračunava tako da se od knjigovodstvene vrijednosti iz stupca 5. To znači da se amortizacija dugotrajne imovine obavlja ravnomjerno kroz cijelo razdoblje korištenja. razvrstava se u sličnu poziciju. koja su nabavljena. odnosno prodana tijekom godine. ili prava. Svota otpisa stvari ili prava u stupac 8.U drugi stupac upisuje se naziv stvari ili prava. stupca. Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrijednost dugotrajne imovine odnosno revalorizirana vrijednost dugotrajne imovine. Obračun amortizacije dugotrajne imovine obavlja se sukladno Pravilniku o amortizaciji. prosinca u poseban redak stupca 12 i 15 Knjige primitaka i izdataka kao izdatak dugotrajne imovine 8 . Obračunata amortizacija na otpisanu dugotrajnu imovinu ne priznaje se kao porezni rashod. sa stopom iz stupca 7. a stupac 7 stopa amortizacije stvari ili prava propisana Pravilnikom o amortizaciji. i podijeli sa 100. Ukupan iznos obračunate amortizacije mora se proknjižiti temeljnicom na dan 31. obavlja se pojedinačno i počinje od prvog dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem je dugotrajna imovina nabavljena i stavljena u uporabu. a izračunava se tako da se nabavna vrijednost iz stupca 4 pomnoži sa stopom amortizacije iz stupca 7. Za stvari ili prava. a u stupac 4 nabavna vrijednost. skupina u koju se razvrstava imovina prema Pravilniku o amortizaciji. procijenjena tržišna vrijednost. Amortizacija predmeta dugotrajne imovine obavlja se linearnom metodom primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz tablice godišnjih stopa amortizacije dugotrajne imovine prema amortizacijskom vijeku utvrđenom za svrhe oporezivanja.

vozila. Pomoću vijeka trajanja izračunava se amortizacijska stopa i to na sljedeći način: STOPA AMORTIZACIJE = 100/vijek uporabe Kao što je iz formule vidljivo. AM stope Ubrzana stopa AM 9 . Telefoni. STOPA AMORTIZACIJE Stopa amortizacije za dugotrajnu imovinu utvrđuje se na temelju procijenjenog vijeka uporabe takve imovine. Propisane stope amortizacije Vijek SKUPINA Građevinski 1 2 objekti Osobni automobili Oprema. Što je vijek uporabe manji. Tablica 1. amortizacijska stopa ovisi o vijeku uporabe. vrijedi i obrnuto. 3. God. stopa amortizacije je veća. mob. a samim time i trošak amortizacije je veći. dugotrajna se imovina amortizira tijekom procijenjenog vijeka trajanja koji predstavlja razdoblje u kojem se očekuje da će društvo rabiti sredstvo koje se amortizira. 3 4 mehanizacija Računala. Naime. oprema za računalne mreže Ostala 5 nespomenuta imovina 10 10% 20% 4 2 25% 50% 50% 100% 20 5 5% 20% 10% 40% trajanja/god.ostvaren u naravi.

1.Vijek uporabe sredstava koje podliježe amortizaciji određuje se na temelju: • • • • procijenjene očekivane uporabe sredstava u društvu (očekivani kapacitet ili fizički učinak) očekivanoga fizičkog trošenja sredstava (ovisno o proizvodnim čimbenicima) tehničkog i ekonomskog zastarijevanja zakonskih ili sličnih ograničenja vezanih za korištenje sredstava. Primjer amortizacije 10 . Nakon utvrđene stope amortizacije moguće je utvrditi svotu amortizacije i to na sljedeći način: Svota amortizacije = osnovica x stopa amortizacije 3.

Radni kapacitet stroja definiran je količinom od 100 000 jedinica učinka.3. porez na promet 5 %. čija je kupovna cijena 15 000 kn. i to u prvoj godini sa 20 000. četvrtoj sa 15 000 i u petoj sa 10 000 učinaka. troškovi prijevoza 1 000 kn i montaža 250 kn.2. Primjer knjiženja Nabavljen je stroj. Vijek trajanja stroja određen je u vremenskom trajanju od 5god. trećoj sa 25 000. Stop amortizacije = 100 / vijek trajanja = 100 / 5 = 20% Svota amortizacije = nabavna vrijednost stroja / vijek trajanja = 17 000 / 5 = 3 400 godišnje 11 . u drugoj godini sa 30 000.

odnosno drugog obračunskog razdoblja (u pravocrtnoj metodi godišnji su iznosi uvijek jednaki) ZS˚ Sadašnja (neotpisana) vrijednost stroja potkraj prve.01.95. 31.99.12. 01. x 17 000 = x 17 000 = x 17 000 = x 17 000 = x 17 000 = Tr.12.Tablica 2.12. Pravocrtna metoda amortizacije Dat.)vrij.97. Nabav. 31.95.amo. 31. 3 400 6 800 10 200 13 600 17 000 Sad. 17 000 Stopa otpisa 20% 20% 20% 20% 20% Osnov.12. 31. 17 000 13 600 10 200 6 800 3 400 Knjiženje pravocrtne metode amortizacije Nabavna vrijednost stroja D S˚17 000 P Ispravak vrijednosti stroja D P 3 400 (1) 3 400 (2) Troškovi amortizacije stroja D (1) 3 400 (2) 3 400 Legenda S˚ Nabavna vrijednost stroja (u sustavu troškova nabave) početkom razdoblja 17 000 1).96.12. 31.obr.2)… Obračun troškova amortizacije stroja potkraj prvog.98.imov. odnosno potkraj druge godine od obračunskog razdoblja P Sadašnja (neotpisana) vrijednost D P 13 600 ZS˚ 10 600 ZS˚ 12 .(neotp. 3 400 3 400 3 400 3 400 3 400 Kumul.amo.vrijed.

kao porezno priznatog rashoda. S računovodstvenog aspekta kada se primjenjuju najviše porezno priznate stope amortizacije.ZAKLJUČAK Poduzeće u procesu poslovanja troši kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu. Pravilnikom o amortizaciji utvrđene su stope amortizacije. Kratkotrajna imovina se utroši uglavnom u jednom proizvodnom ciklusu. Uprava se može računovodstvenom politikom opredijeliti za primjenu vremenske ili funkcionalne amortizacije. U bilanci je imovina koja se amortizira podcijenjena za iznos razlike u amortizaciji između iznosa amortizacije po utvrđenim stopama u općem aktu i većeg iznosa amortizacije uz primjenu porezno dopustive više stope amortizacije. 13 . bilanca ne iskazuje objektivno financijsku situaciju obveznika poreza na dobit. a dio te vrijednosti se prenosi na troškove proizvoda i obavljenih usluga. Dugotrajna imovina u proizvodnom ciklusu se postupno troši. Smanjenje realne vrijednosti dugotrajne imovine bilo fizičkim trošenjem ili ekonomskim zastarijevanjem naziva se amortizacija. U izvještaju o rashodima i prihodima iskazana dobit je podcijenjena za taj iznos razlike u amortizaciji. Izvještaj o dobiti ne iskazuje objektivno ostvaren poslovni rezultat.

Časopis "Računovodstvo. siječanj 2010. Grupa autora. K. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika." 2. 2005. Zagreb. 1994. Amortizacija s troškovnog. revizija i financije. 3. Vujević.LITERATURA 1. Računovodstvo. 14 . poreznog i računovodstvenog aspekta.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful