Ivo Bre an - Predstava Hamleta u selu Mrdu a Donja Bilje ka o piscu: Ro en je u Vodicama.

Gimnaziju je polazio u ibeniku, a u Zagrebu je studirao jugoslavenske jezike i knji evnosti. Diplomirav i 1960. postaje profesor na ibenskoj gimnaziji. Od 1983. umjetni ki je voditelj Centra za kulturu i Festivala djeteta u ibeniku. Prvi dramski tekst etiri podzemne rijeke objavljen mu je 1970. u splitskom asopisu Vidik. Idu e godine na daskama zagreba kog Teatra ITD, nakon petogodi njeg uzaludnog nastojanja da mu neko od kazali ta izvede tekst, prikazana je groteskna tragedija Predstava Hamleta u selu Mrdu a Donja u re iji Bo idara Violi a. Nakon premijere izvedena je u gotovo svim kazali tima u zemlji, a prevedena je i izvo ena u Poljskoj, Austriji, Njema koj, SSSRu, Bugarskoj i vedskoj. "Glasovito Shakespeareovo djelo, koje neuki seljaci u zaostalom djelu Dalmatinske zagore uvje bavaju po frontovskom zadatku, uzeo je kao tematski predlo ak i mjeru zbivanja, dok je samo uvje bavanje dramatur ki zamislio i postavio kao kazali te u kazali tu. Te ajem radnje, me utim, od odluke seoskih rukovodilaca da se Shakespeareova tragedija mora prilagoditi shva anjima sela i aktualnim, poslijeratnim dru tveno - politi kim prilikama, Bre an ostvaruje i grotesknu parafrazu Hamleta, koja je odre ena, kao i njegovo djelo u cjelini, jezi nim idiomom Dalmatinske zagore, parodijskom identifikacijom kraljevskog makrosvijeta Shakespearea i selja kog mikrosvijeta Donje Mrdu e, te ironi ko - satiri kom osudom dogmatske vlasti i primitivizma". (B. He imovi ). Osim Predstave Hamleta u selu Mrdu a Donja, Bre an je objavio sljede e drame: Ne astivi na Filozofskom fakultetu (1975.), Smrt predsjednika ku nog savjeta (1978. ), Sve ana ve era u pogrebnom poduze u (1979.), Vi enje Isusa Krista u kasarni VP2507 (napisama 1973., objavljena 1988.), Arheolo ka iskapanja kod sela Dilj (1981.), Anera (1983.), Hidrocentrala u Suhom dolu (1985.). S redateljem Krstom Papi em napisao je scenarije za filmove Predstava Hamleta u selu Mrdu a Donja (1972. ), Izbavitelj (1976. ) i Tajna Nikole Tesle (1985. ) a 1990. tiskan je prvi Bre anov roman Ptice nebeske. O djelu: Predstava Hamleta u selu Mrdu a Donja dramski je prvijenac Ive bre ana. Po sudu mnogih kriti ara Bre anova drama ide u red najboljih dramskih tekstova u suvremenoj hrvatskoj knji evnosti. Bre an ju je napisao 1965. godine, a na scenu je, nakon mnogih odbijanja postavljen 1971. godine u zagreba kom Teatru ITD, u re iji Bo idara Violi a. Ta »groteskna tragedija«, kako je odre uje sam autor, travestija je znamenite Shakespeareove tragedije Hamlet. Slu e i se poznatim dramskim predlo kom, Bre an je stvorio originalno djelo koje svjedo i o primitivizmu, gluposti i pokvarenosti jednog sustava i vremena. Djelo je komponirano u dva dijela i pet slika, a radnja, koja se zbiva pedesetih godina ovog stolje a, smje tena je u Dalmatinsku zagoru, u izmi ljeno selo Mrdu u Donju. Fabula: U zapu tenoj prostoriji Narodnog fronta u Donjoj Mrdu i okupljeni seljaci nestrplivo i ekuju po etak sastanka Mjesnog aktiva sela koji je sazvao drug Mile Puljiz, zvani Puljo, predsjednik Mjesnog aktiva Narodnog fronta. Seljaci ostaju zabezeknuti kada ih drug Puljo obavijesti da je na dnevnom redu kulturno - prosvjetna aktivnost u selu, odnosno kada ih drug Ma ak, predsjednik U pravnog odbora Zadruge, stane uvjeravati kako bi trebali i oni jednom prirediti neku predstavu, i to ne bilo kakvu ve "predstavu u kojoj e iza i na vidilo, stavimo kazti, na a socijalisti ka stvarnost, ono ta je, metnimo li, pozitivno i ono to je negativno. Pa kad na radni ovik vidi taku predstavu on mo e do i onom svom predpostavljenom drugu i re i mu: Tako i tako, dru e, ovo ti valja, a ovo ti jope ne valja." Seljaci u no prosvjeduju, jer smatraju da njima nisu potrebne nikakve predstave i da za takve gluposti nemaju vremena. Prepirku e prekinuti svojim autoritetom vrhovni seoski mo nik Mate Bukarica, zvani Bukara, upravitelj Zadruge i sekretar Mjesnog aktiva Partije. Njegova rije je svetinja: predstava se mora spremiti a izbor, na prijedlog druga imurine, pada na Shakespeareova Hamleta. imurina je prije dvije godine , borave i u zagrebu gdje je poslan da proda vino, gledao u teatru Amleta i ta ga se predstava vrlo dojmila. Slikovito, ali vrlo pojednostavljeno imurina e nazo nima prepri ati sadr aj. "Najprije je bija jedan kralj. Dobar kralj, napredan, socijalisti ki orijentiran. Du u bi da za radni narod i sirotinju. I taj je kralj, drugovi, ima brata koji je bija niko i ni ta, neprijatelj naroda, ljuta reakcija. Pa kad

seljaci navijaju pjevaju i. jer e se tako. Joco nasr e na Ma ka. uhiti zbog kra e deset milijuna iz zadru ne blagajne. Joco je grubo odgurne i odlazi. U tom trenutku ulaze mrdu ki glumci predvo eni Bukarom i proba po inje. "U trenutku dok imurina pri a kako je Hamlet do ao do kralja da se s njim obra una. Bukara nikako da pravilno ita tekst. u tom trenutku pojavljuje se seljak sa vije u da se stari koki u zatvoru objesio. Pod prijetnjom da e izgubiti posao i biti protjeran iz sela. No. predla e Pulji da uz pomo An e otkriju to Joco smjera. Pri odlasku se zaklinje da e prona i pravog krivca i da e se s njim obra unati. me utim. Prisutni ga seljaci poku avaju smiriti. koja ga je cijelo vrijeme uzalud poku ala sprije iti da govori. a Bukaru polijeva ponu enom a om vina. Puljo pristane. okrivila njega. spalio knjigu rashoda pa je kontrola. Ma ak i Puljo u potpunosti se identificiraju sa svojim ulogama izrabljiva a naroda. Proba se pretvara u opijanje. a Joco odlazi prijete i da e se za istinu boriti do kraja. Bukara. Ve ionako rastrojen i demoraliziran. a pod o evim prijetnjama i An a. Njihovo skandiranje i pjesmu prekida Ma kovo zapomaganje. Radnja u tre oj slici odigrava se nekoliko dana kasnije. Shakespeareov tekst pokazuje se prete kim za nadobudne glumce. u itelj je napravio svoj dio posla ± preradio je Shakespeareov tekst prilagodiv i ga socijalisti kom ovjeku. Poslije probe Bukara i Puljo provode svoj plan. mo i e e vi ati. uzbu en zbog o eva uhi enja. Joco ostaje zaprepa ten kad mu u itelj otkrije da ga je njegova Omelija pijunirala. Puljo Polonije. na av i samo knjigu prihoda. Mile Puljiz prekida sastanak nalo iv i u itelju kunci da se pobrine oko predstave i izabere glumce. slomljeni Joco odlazi. Po inje proba. Druga slika prvog dijela zapo inje susretom Joce i njegove zaru nice An e. U itelj kunca i Joco razgledavaju kostime to su stigli iz Gradskog kazali ta. An a ga moli da njoj za ljubav prihvati ulogu Hamleta koju mu je u itelj namijenio. jer njihovo vjen anje dolazi u pitanje. etvrtom slikom po inje drugi dio drame. Skrivaju se u zamra enoj prostoriji. . po Bukarinom mi ljenju. ubrzo se pojavljuju Joco i An a. Nevinost Jocina oca je dokazana. Joco joj ita o evo pismo u kojem on govori da je zadru ni novau uzeo Bukara. ali ga u tome sprje avaju seljaci..Laertom. Kada i njega poku aju uvu i u pomahnitalo kolo. a da je Ma ak. budu i da e ona glumiti Ofeliju. Dok se njih dvojica hrvaju. Uo i probe razgovaraju Bukara i Puljo. nevoljko pristaje. Joco. pa bi. u itelj pristaje da popravi tekst. ve na prvoj probi javljaju se problemi. Za cijelo to vrijeme Joco sjedi zami ljen u kutu. njegova srd ba i o aj dosti u vrhunac: optu uje An u da ga je pijunirala. nasr e na Bukaru. iako nevin. Odbija ga i An a. Izbezumljeni Joco pritisnuo je Ma ku no pod gr a lo. Otkriv i da mu je Bukara ukrao jedini dokaz i da je cijela zavjera smi ljena da bi se lopovi odr ali. do e ovi njegov brat i ne budi lin. Joco . na vratima se pojavljuje seoski momak Joco koki . razridi mu mo dane i na mistu ga usmrti. zamoli da zaboravi na svog oca i da se okrene njoj. Kada ga An a. U petoj slici odr ava se proba posljednjeg prizora. Puljine k eri. uznemiren i zabrinut zbog Jocina pona anja.je un jedanput spava u polju. Bukara. po njegovom nare enju.. odnosno prestra en ne e li se otkriti da je zadru ni novac on uzeo. Ve otprije dobrano zagrijani alkoholom. prepla eni Ma ak priznaje da je po Bukarinu nare enju spalio knjigu. Njegovi poku aji da na e nekoga tko e stati na njegovu stranu i podr ati ga ostaju uzaludni. deranje i kartanje. trebalo tragediju izmijeniti jer "Hamlet triba da bude predstavnik radnika i seljaka". ulije mu ni to u uvo. Pun bijesa optu uje Bukaru da je naredio da se njegov otac. Glavne uloge su podijeljene: Bukara je kralj Klaudije. seoska kr marica Majka a kraljica Gertruda.Amlet potpuno je nezainteresiran sve dok ne dolazi do njegova dvoboja s Ma kom . izvan sebe. ali je jo ve i problem to "taj Amlet iri niku reakcionarnu propagandu". a seljaci nastavljaju s pjesmom. Joco. Ma ak dobiva ulogu Laerta a komentator i tuma predstave na vlastitu inicijativu postaje imurina. Istodobno o ajni ki prekapa po d epovima tra e i o evo pismo ne bi li okupljenima dokazao da je optu uju i Bukaru bio u pravu.