1

Patricia Humprey Lawrence Maxwell

ON D OL A Z I

2

ON DOLAZI

Nakladnik ZNACI VREMENA Zagreb

Urednik Edvard Miler Odgovorni urednik mr. Miroslav –idara Prijevod mr. Darko Pirija Lektura Marijan MalaπiÊ, prof. Korektura Ljiljana –idara Prijelom GENESIS Tisak TIPOMAT

3

Patricia Humprey Lawrence Maxwell

ON DOLAZI

Zagreb, 2005.

4

ON DOLAZI

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica - Zagreb UDK 22.016 HUMPREY, Patricia On dolazi / Patricia Humprey, Lawrence Maxwell ; [prijevod Darko Pirija]. — Zagreb : Znaci vremena, 2005. Prijevod djela: He’s on His Way. ISBN 953-183-122-X 1. Maxwell, Lawrence I. Biblijska proroËanstva -- TumaËenje 450203031

5

Poruka Ëitateljima
“Maranata! Maranata!” bio je uobiËajeni pozdrav kojim su se sluæili rani krπÊani kako bi istaknuli Drugi Kristov dolazak. Ovaj omiljeni pozdrav privlaËan je i prepoznatljiv Ëak i danaπnjoj adventistiËkoj mladeæi. Skupina adventistiËke mladeæi naËinila je prekrasan broπ u svrhu svjedoËenja. Broπ sadræava kratku poruku: “Ja znam”. Kada ih njihovi vrπnjaci i drugi ljudi pitaju: “©to ti znaπ?” oni sretno odgovaraju: “Ja znam da Isus uskoro dolazi!” Tako ste i vi pozvani na predaju Bogu u pripremi za Gospodnji dolazak i aktivno sudjelovanje u navjeπÊivanju ove velike poruke koja je povezana s naπim identitetom kao naroda ostatka i naπim imenom — adventisti. Ponavljajmo Isusov glas iz Otkrivenja i neka se Ëuje u naπoj sredini: “Dolazim uskoro!” (3,10) “Pazite! Dolazim kao lopov ... ” (16,15) “Pazite! Dolazim uskoro! Blago onomu koji vrπi proroËanske rijeËi ove knjige!” (22,7) “Pazi! Dolazim uskoro i sa sobom nosim plaÊu da svakome platim prema njegovu djelu!” (22,12) “Ja, Isus, poslah svoga an ela da vam posvjedoËi ovo o crkvama ... Amen! Do i, Gospodine Isu-

6

ON DOLAZI

se!” (22,16.20) Razmiπljajmo o Njegovim rijeËima zapisanim u Evan elju po Mateju: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (24,14) Najvaæniji znak blizine Kristovog dolaska i blizine kraja jest rasprostranjenost ove poruke o dolazeÊem kraljevstvu po cijelome svijetu. Usprkos velikim izazovima s kojima se suoËavamo u dijelovima svijeta izme u 10. i 40. paralele, statistike naπe Crkve potvr uju golem napredak adventistiËke poruke u cijelom svijetu nakon osnutka Generalne konferencije 1863. do danaπnjeg dana. Navodimo statistiËke podatke o rastu Crkve koje moæete priopÊiti mladima u vaπoj mjesnoj crkvi.

Godina 1863. 1870. 1880. 1890. 1900. 1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 1995. 2000. 2002. 2003.

Omjer adventista i svjetskog stanovniπtva 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 adventist adventist adventist adventist adventist adventist adventist adventist adventist adventist adventist na na na na na na na na na na na svakih 373.143 stanovnika svakih 250.000 stanovnika svakih 92.678 stanovnika svakih 51.563 stanovnika svakih svakih svakih svakih svakih svakih svakih 21.487 3.330 2.427 1.802 1.268 795 647 stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika stanovnika

1 adventist na svakih 1 adventist na svakih 1 adventist na svakih

519 stanovnika 482 stanovnika 471 stanovnika

PORUK A »ITATELJIMA

7

Gospodin je uËinio velike stvari preko svojeg naroda i silom Svetoga Duha! Boæji narod je bio udaran progonstvom, protivljenjem, preprekama i drugim teπkoÊama. Ipak, Radosna vijest o Boæjem kraljevstvu ide naprijed i propovijeda se u cijelom svijetu. AdventistiËka mladeæ na nekoliko naËina sudjeluje u ispunjenju evan eoske zadaÊe odræavajuÊi viπe od 10.000 evangelizacija za Boga pod nazivom Projekt Ilija i putem brojnih drugih evangelizacijskih pothvata. Dajte svojim mladima priliku za sudjelovanje, molite se za sve koji su ukljuËeni u navjeπÊivanje Evan elja diljem svijeta. UpuÊujmo æarke molitve za izlijevanje Svetog Duha i jedni za druge preko svjetskog lanca molitve mladih o Ëemu se govori na sljedeÊim stranicama ove knjige. Neka Gospodin blagoslovi vaπe napore i osnaæi vaπe ruke dok u danima svoje sluæbe vodite mlade na viπu razinu predaje. Maranata! Alfredo Garcia Marenko

8

ON DOLAZI

9

Isus dolazi!
Patricia Humprey

10

ON DOLAZI

11

SPASENJE Biblijski tekst: Matej 24

Zaπto Drugi dolazak?
Jeste li kada sumnjali u neπto i poslije otkrili da je vaπa sumnja bila neutemeljena? Izgleda da je sumnja obiljeæje ljudske naravi. Svi smo skloni skepticizmu — neπto u nama sve propituje Ëak i kada za to ne postoji razlog. Sumnja ponekad zanemari dokaze koji su nam pred nosom. Tu pojavu mi nazivamo poricanjem. Znate na πto mislim. PoriËemo iako su Ëinjenice jasne i odbijamo vjerovati u njih. Evo male ilustracije. Kada se liberijski tanker Strijela nasukao blizu obale Nove ©kotske 1970., prepolovio se i potonuo. Kao posljedica izlila se nafta koju je prevozio i oneËistila gotovo sto dvadeset i pet milja morske obale. Kapetan je priznao da je na radaru vidio upozorenje, ali ga je zanemario smatrajuÊi da nema stvarne opasnosti. Poslije je priznao: “To je bila moja pogreπka.” Problem je u tome πto je πteta bila uËinjena i viπe se nije mogla popraviti. Opasno je kada se zanemari upozorenje na zaslonu radara, ali kada je u pitanju duhovnost, zanemarivanje moæe biti smrtonosno. Su-

12

ON DOLAZI

oËimo se s tim. Isus dolazi vjerovali mi to ili ne.

Znaci su posvuda! To nam ne kaæe samo Boæja rijeË: dovoljno je promatrati naπ svijet da bismo zakljuËili da Isus uskoro dolazi.

Posluπajte ovo: Isus je svojim uËenicima rekao da Êe ponovno doÊi. ÆeleÊi biti sigurni, oni su Ga pitali koje znake trebaju oËekivati i kada Êe se to dogoditi. U Mateju 24 nalazimo Isusov odgovor. Sada neÊu Ëitati cijelo poglavlje, ali postoje dva retka u kojima je On naveo nekoliko doga aja koji su se veÊ dogodili u naπe vrijeme i dokazuju da je ono πto je rekao bilo istina. Biblija kaæe: “Jer Êe mnogi doÊi pod mojim imenom i reÊi: ‘Ja sam Mesija’, i mnoge Êe zavesti.” (Matej 24,5) Navest Êu samo jedan primjer kako se to proroËanstvo ostvarilo. U oæujku 2000. viπe od osam stotina Ëlanova apokaliptiËke sljedbe Pokret obnove Boæjih deset zapovijedi u jugozapadnoj Ugandi bilo je ubijeno u jednom od najveÊih masakra u novijoj povijesti. Vo e ove sljedbe Joseph Kibwetere, Credonia Mwerinde i drugi nauËavali su da Êe svijet nestati 31. prosinca 1999. Kada se to nije dogodilo, Ëlanovi kulta koji su prijevarom bili navedeni da to povjeruju zatraæili su po-

ZA©TO DRUGI DOLAZA K?

13

vrat svoje imovine koju su dali kada su se pridruæili ovom kultu. Ali kao odgovor na zahtjev Ëlanova kulta, vo e su jednostavno pobili “pobunjenike”. Kako je æalosno πto su stotine Ëlanova kulta bili zadavljeni, unakaæeni, spaljeni ili æivi zakopani samo zato πto su vjerovali u laæ. Rat je drugi znak upozorenja. Isus je u Mateju 24,6 rekao: “»ut Êete za ratove i glasove o ratovima. Gledajte da se ne uznemirujete! Jer to se mora dogoditi, ali nije joπ svrπetak. DiÊi Êe se narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit Êe gladi i potresa zemlje u raznim mjestima.” RazmiπljajuÊi o svemu πto se danas doga a u svijetu, u A fganistanu, Iraku i drugim zemljama, vjerojatno vas ne moram uvjeravati da je rat svakidaπnja stvarnost. Nuklearni rat stalna je prijetnja koja sve Ëini nervoznima kao πto to pokazuje i nedavni sukob Pakistana i Indije. “Bili smo vrlo blizu”, rekao je predsjednik Pakistana general Pervez Musharaf u lipnju 2002. kada je skoro izbio nuklearni rat izme u ove dvije zemlje. “Ratna prijetnja nestala je kad je nestala namjera,” rekao je Musharaf, “ali moguÊnost postoji, a stanje je i dalje eksplozivno.” Eksplozivno! Bolje ga nije mogao opisati. Zatim je tu i problem moralnog opadanja. Isus je u Mateju 24,12 rekao: “Razmahat Êe se bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti.” Kad je bila obznanjena vijest o katoliËkim sveÊenicima koji su spolno zlostavljali djecu, jedan

14

ON DOLAZI

ameriËki propovjednik iz Bostona rekao je: “Ovo je nezamislivo. OtkriÊa su tako zapanjujuÊa i πokantna da ih se ne moæe uklopiti u neki smislen niz doga aja!” Joπ niste uvjereni? Promotrimo naπ svijet. Isus je prorekao da Êe u posljednje dane potresi i glad biti sve uËestaliji. Matej 24,7 kaæe: “Bit Êe gladi i potresa zemlje u raznim mjestima.” Prema ameriËkom Ëasopisu Geological Survey, zemlja se svake godine trese nekoliko milijuna puta. A Ujedinjeni narodi izvjeπtavaju da je oko deset milijuna ljudi u Ëetiri juænoafriËke zemlje na rubu gladi. Ali Evan elje po Mateju nije jedina biblijska knjiga koja govori o Zemlji u posljednje dane. Izaija 51,6 kaæe: “Zemlja Êe se ko haljina istroπit.” Zanimljivo je da su i znanstvenici, bez obzira na to vjeruju li u Boga ili ne, otkrili da je to istina. Nedavno istraæivanje koje je provela istraæivaËka skupina u Kaliforniji kaæe da je planet Zemlja na rubu ekoloπke propasti. U svojem izvjeπtaju kaæu da se πume, energija i zemlja troπe bræe nego πto se mogu obnoviti. Glavni autor ovog istraæivanja rekao je da su Zemljina prirodna bogatstva “poput gomile novca s koje svatko uzima dok svi æmire, ali Êe ona na kraju nestati.” To je istina. Zemlja stari. Okoliπ je zaga en, prirodna bogatstva se smanjuju a ljudi gladuju zbog nedostatka hrane i vode. Ali tjelesna glad nije naπa jedina briga. Biblija govori o drugoj vrsti gladovanja koje Êe biti πiroko raspro-

ZA©TO DRUGI DOLAZA K?

15

stranjeno u posljednje dane. “Jer Êe ljudi biti samoæivi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neotesani, neprijatelji dobara, izdajnici, naprasiti, bahati, ljubitelji poæude mjesto ljubitelji Boga.” (2. Timoteju 3,2-4) Ja ovo nazivam duhovnom gla u. Æalosna je slika ljudi koji gladuju za Bogom, koji ne poznaju Isusa i silu Boæje rijeËi koja im pokazuje bolji put. Ne samo da je svijet ispunjen grijehom, veÊ svi mi moramo podnositi æalosne i bolne posljedice naπega greπnog i opasnog svijeta Ëak ako i odluËimo æivjeti za Boga. To nije lijepa slika, zar ne? Je li to svijet u kojem æelite æivjeti? Ja sigurno ne æelim. Ali postoji i dobra vijest. Takvu sliku neÊemo joπ dugo gledati. Isus dolazi po tebe i mene. Zar ne vidite? Isus se mora vratiti ili Êe ovaj svijet uniπtiti sam sebe. A mi na temelju Boæje rijeËi znamo da se tako neÊe zavrπiti. SjeÊate li se kapetana koji je vidio upozorenje na radaru ali mu nije povjerovao? On nije jedini. On je samo jedan primjer ljudskog naËina razmiπljanja. Autor reportaæe o rijeci Mississippi koja je bila objavljena u Ëasopisu Smithsonian ispriËao je πto je nauËio dok je putovao rijekom u gumenom Ëamcu iz grada Memphisa do MeksiËkog zaljeva. Opisao je goleme nasipe koji su bili izgra eni da sprijeËe izlijevanje rijeke u okolne gradove i polja. Viπe od osam milijuna ljudi koji su æivjeli u delti ove rijeke vjerovali su da ih nasipi πtite misleÊi

16

ON DOLAZI

da su trajno zaπtiÊeni od rijeËne poplave. “Ljudi u ovoj dolini uvjereni su da je sve pod kontrolom”, rekao je jedan inæenjer ovom autoru. “Ali to je laæni osjeÊaj sigurnosti. Mi u ovoj dolini joπ nismo vidjeli πto ova rijeka moæe uËiniti. Mi niπta ne kontroliramo.” U Ëlanku koji je objavljen u veljaËi 1993. Michael Parfit je predvidio da Êe jednog dana, uskoro, naiÊi poplava. Kako je samo bio u pravu. Svega nekoliko mjeseci poslije, u ljeto 1993., jedna od najgorih poplava u povijesti rijeke Mississippi zahvatila je cijelo podruËje. Autor sigurno nije znao da Êe se njegove rijeËi tako brzo ispuniti.

Kada je u pitanju spasenje, nema nikakvog nepoznatog odrediπta. Isus vam danas nudi “kartu” za Nebo i ona ne stoji tisuÊe dolara, Ëak ni 59 dolara. Ona je besplatna!

Boæje rijeË je istinita. Isus se vraÊa. I to ubrzo. Isus je rekao da postoji bolje mjesto od ovog starog svijeta. Mjesto gdje nema zloËina, bolesti, boli ni smrti. To mjesto je Nebo i Isus nas æeli tamo povesti. Iako tamo nikada nismo bili, na temelju onoga πto smo Ëuli to je prekrasno mjesto. Posluπajte kako Ellen G. White opisuje Nebo koje je vidjela u vi enju:

ZA©TO DRUGI DOLAZA K?

17

“An eli su bili svuda oko nas dok smo preko Staklenog mora koraËali k vratima Grada. Isus je podigao svoju moÊnu, slavnu ruku, dotaknuo se bisernih vrata koja se pokreÊu na svojim blistavim πarkama i kazao nam: ‘Vi ste svoje haljine oprali u mojoj krvi i Ëvrsto se dræali moje istine: u ite u Grad!’ I svi smo uπli osjeÊajuÊi da imamo puno pravo na ovaj Grad. Ovdje smo vidjeli drvo æivota i Boæje prijestolje. Od prijestolja je tekla bistra rijeka, a s obje strane rijeke uzdizalo se drvo æivota. Stablo se nalazilo na jednoj i na drugoj strani rijeke; oba su stabla bila od Ëistog zlata, providna. Najprije mi se uËinilo da vidim dva drveta. Ponovno sam pogledala i vidjela da su pri vrhu spojena. Tako se drvo æivota uzdizalo s obje strane æive rijeke. Njegove grane spuπtale su se nadohvat naπe ruke; plodovi su bili prekrasni, prelijevali su se u zlatnoj i srebrnoj boji.” (Early Writings, str. 18,19) Ona dalje opisuje novu Zemlju gdje je vidjela prekrasne kuÊe, polje prepuno svih vrsta cvijeÊa, travnjak koji je odsjajivao srebrom i zlatom. Onda je vidjela lava, janje, leoparda i vuka kako æive “svi zajedno u savrπenom miru i slozi”. ZvuËi odviπe lijepo da bi bilo istinito? Nebo je stvarno mjesto. Ono Ëeka na vas i mene. Æelite li poÊi tamo? Ako hoÊete, moæete! PriËa se da je 1994. godine zrakoplovna kompanija Northwest pustila u prodaju fantastiËnu tajanstvenu kartu za samo 59 dolara kojom jednog dana moæete putovati do nepozna-

18

ON DOLAZI

tog odrediπta u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Ako kupite kartu, ne znate kamo Êete putovati do samog polaska. Kada je doπao taj dan, na aerodromu u Indianapolisu okupilo se oko 1500 ljudi koji su pred πalterom Ëekali da kupe karte za ovo tajanstveno putovanje. Kao πto moæete i zamisliti, neki kupci su bili razoËarani kada su saznali kamo idu. Jedan putnik koji je dobio kartu za Minneapolis, trËao je aerodromom oËajniËki pokuπavajuÊi zamijeniti kartu za bilo koje drugo odrediπte. Kada je u pitanju spasenje, nema nikakvog nepoznatog odrediπta. Isus vam danas nudi “kartu” za Nebo i ona ne stoji tisuÊe dolara, Ëak ni 59 dolara. Ona je besplatna! Da biste je dobili, ne morate Ëekati u redu nadajuÊi se da Êete doÊi na red prije nego πto budu razgrabljene. Drugi Kristov dolazak stvarni je doga aj koji Êe se uskoro zbiti. Za neke ljude, one koji su spremni, ovaj doga aj Êe donijeti veliku radost. Ali drugima Êe ovaj doga aj biti vrijeme straha, suza i dubokog æaljenja. U kojoj Êete skupiti biti vi?

19

POVJERENJE U BOGA Biblijski tekst: Matej 24

Znaci u politici
Zamislite ovo: sluπate radio i iznenada Ëujete vijest: “Novim vladinim propisom upravo je zabranjen bilo kakav rad nedjeljom i on stupa na snagu odmah. Prvi dan tjedna proglaπen je dræavnim danom poËinka. Strogo je zabranjeno poslovati, kupovati, prodavati ili bilo koji oblik trgovanja. Osim toga, nedjeljom je nezakonito odræavati ili poha ati bilo kakvu utakmicu, sportski doga aj, sajam, izloæbu, predstavu, zabavu ili javnu aktivnost osim odlaska u crkvu. Nepoπtovanje ovog zakona kaænjivo je zatvorom ili smrÊu.” ZvuËi neuvjerljivo! Ali prema biblijskim proroËanstvima ovakvi ili sliËni doga aji jednog Êe dana biti stvarnost. Kada razmislimo o onome πto Biblija kaæe o posljednjim danima i politiËkim kretanjima u danaπnjem svijetu, oËito je da Êe se neπto dogoditi. ©to je to? Ako ste prouËavali Bibliju i Duh proroπtva o posljednjim doga ajima, vi znate da je kljuËni doga aj koji prethodi Isusovom dolasku uvoenje sveopÊeg zakona o nedjelji. BuduÊi da

20

ON DOLAZI

su Sjedinjene AmeriËke Dræave u æariπtu ovog proroËanstva, znamo da Êe nevolje tamo poËeti, a ostatak svijeta Êe uskoro donijeti sliËne zakone. Mnogim ljudima je zamisao o dræavnom zakonu o nedjelji, posebno u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, gdje se vjerska sloboda njeguje i Ëuva, gotovo nezamisliva. Mnogi se dobronamjerni i iskreni krπÊani pitaju kako se takvo πto uopÊe moæe dogoditi u jednoj slobodnoj zemlji.

Sile koje djeluju tiho, iza pozornice, pokrenut Êe doga aje koji Êe za mnoge biti veliko iznena enje.

Ali Bog nikada ne ostavlja svoj narod u mraku. On je za svaki doga aj navijeπten u proroËanstvu, u Njegovoj RijeËi, dao obilje upozorenja i znakova kako bi nam obznanio πto dolazi. Evo samo nekoliko politiËkih znakova koji nam jasno govore da Isus uskoro dolazi. Sjedinjene AmeriËke Dræave osnovane su na naËelu vjerske slobode, naËelu da dræava ne smije utjecati na vjerski æivot. To znaËi da vlada ne moæe donositi vjerske zakone ili se mijeπati u neËije pravo da prakticira svoju vjeru. Mi to nazivamo odvojenoπÊu dræave od crkve. Ovo temeljno naËelo pomoglo je da se Sjedinjene AmeriËke Dræave formiraju kao jedna od najveÊih nacija koja je privukla brojne

ZNACI U POLITICI

21

useljenike koji su se sklanjali od vjerskog progona u vlastitim zemljama. Ali proroËanstvo nam kaæe da Êe ovaj Ëvrsti temelj na kojem poËivaju Sjedinjene AmeriËke Dræave jednog dana biti sruπen i pogaæen. Kako? Jednostavno reËeno, jedini naËin uvo enja vjerskih zakona u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama jest ruπenje zida koji razdvaja crkvu i dræavu. Moæda ne znate, ali ovaj se zid svakog dana nagriza doga ajima koji se zbivaju pred naπim oËima. Iznijet Êu vam πest politiËkih trendova koje vidim u naπem svijetu.

1. Ujedinjenje politiËkih i vjerskih sila
U izvjeπÊu televizijske kuÊe CBS od 28. svibnja 2002. prikazan je susret predsjednika Georga Busha i pape Ivana Pavla II. Na sastanku koji je prethodio ovom susretu Bush je opisao Papu kao “Ëovjeka velikog dostojanstva i suosjeÊanja”. IzvjeπÊe se nastavlja: “KatoliËka crkva je neobiËno vaæna ustanova u naπoj zemlji”, kaæe predsjednik Bush. “Tako er Êu spomenuti Ëinjenicu da cijenim Papino vodstvo.” “Odnos predsjednika Busha, novoro enog krπÊanina, i Pape su dobri, πto je oËita suprotnost odnosima Vatikana i predsjednika Clintona ... Gospodin Bush, kao i njegov otac, slaæu se u veÊini kljuËnih moralnih pitanja”, navodi se u ovom izvjeπÊu.

22

ON DOLAZI

Bush se u oæujku 2001. obratio skupini katoliËkih vo a prigodom sveËanog otvaranja Kulturnog centra pape Ivana Pavla II. On je rekao: “KatoliËka crkva je sretna πto ima tako snaænog, sposobnog i nenametljivog vo u. I Amerika je sretna πto u svojoj sredini ima tako snaæne vo e ... Najbolji naËin da cijenimo papu Ivana Pavla II., istinski velikog Ëovjeka, jest da sluπamo i primjenjujemo njegove rijeËi i nauËavanje ovdje u Americi. Ovo je izazov koji moramo prihvatiti.” ProsjeËnoj osobi ovakve izjave mogu zvuËati tek kao vjeπta diplomacija. Ali nama koji znamo πto donosi buduÊnost, ove su rijeËi vrlo znaËajne buduÊi da znamo da Êe se jednog dana vjerske i politiËke sile udruæiti u provo enju zakona u vezi s naËinom na koji cijeli svijet treba πtovati Boga.

2. Vlada financira vjerske aktivnosti
Sadaπnji predsjednik Bush je 21. rujna 2000. najavio svoju namjeru da tijekom narednih deset godina osigura osamdeset milijardi dolara iz poreznih prihoda radi pomoÊi crkvama u pruæanju njihovih usluga. Busheva Vjerska inicijativa ozakonjena je 18. rujna 2003. U Ëemu je problem, moæda se pitate? Crkve Ëine dobra djela. ©to je pogreπno ako uzimamo dræavni novac za pomaganje drugima? Prema organizaciji “Ujedinjeni Amerikanci za odvojenost crkve i dræave” mnogo toga nije u re-

ZNACI U POLITICI

23

du. Ovakvo financiranje otvara vrata dræavi da zakonski regulira vjerske skupine i ugrozi njihovu vjersku slobodu. “AmeriËki Ustav zahtijeva odvojenost crkve i dræave, a ne predvi a vladinu agenciju koja Êe ih ujediniti”, kaæe izvrπni direktor ove organizacije Barry Lynn. Drugi moæebitni problem s vjerskim programima koje financira dræava jest opasnost da crkve postanu ovisne o dræavnim sredstvima i manje sklone izdvajanju sredstava iz vlastitog dæepa za financiranje ovakvih projekata. Ovih je dana u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama tako er aktualan sukob oko vjerskog odgoja i obrazovanja koje financira dræava. Na primjer, student koji studira teologiju u koledæu Crkve Boæje na zapadu Sjedinjenih AmeriËkih Dræava podnio je tuæbu tvrdeÊi da je diskriminiran zato πto nije mogao dobiti dræavnu stipendiju za svoje obrazovanje. Zagovornici vjerske slobode kaæu da je koriπtenje poreznog novca za plaÊanje vjerskog obrazovanja krπenje naËela odvojenosti crkve i dræave. Jesu li oni u pravu? Svakako da jesu. Financiranje vjerskog obrazovanja poreznim sredstvima otvara vrata dræavnom nadzoru religije. “Od dræave nikada ne treba zahtijevati potporu za vjerski odgoj”, kaæe Barry Lynn, izvrπni direktor organizacije “Ujedinjeni Amerikanci za odvojenost crkve i dræave”. “Oci nacije zalagali su se za dragovoljnu poreznu potporu crkvi.” (S tiskovne konferencije organizacije

24

ON DOLAZI

“Ujedinjeni Amerikanci za odvojenost crkve i dræave” 1. prosinca 2003.)

3. Sudjelovanje crkve u politici
Na konferenciji organizacije “KrπÊanska koalicija” u Washingtonu u listopadu 2002., na dnevnom redu je bilo mijeπanje crkve u politiku. Godinu dana ranije, neπto prije napada na Svjetski trgovaËki centar 11. rujna u New Yorku, predsjednik ove organizacije Roberta Combs tvrdila je da je primila vijest od Boga. “Molila sam se i traæila Boga da nam pokaæe u kojem smjeru trebamo iÊi kao organizacija i Ëula sam kao da mi On govori: ‘Sjedinite duhovno i politiËko.’ Mi trebamo ponovno preuzeti svoju zemlju. Kada se djeca ne mogu moliti u πkolama, to bi vam trebalo neπto reÊi. Mi u πkole moramo vratiti molitvu i to je tek poËetak brojnih stvari koje treba promijeniti.” Joyce Meyer, televizijski evan elist, domaÊin i govornik na ovoj konferenciji, poticao je krπÊane na politiËku aktivnost. “Mnogi ljudi vjeruju kako dræava i crkva trebaju biti odvojene”, rekla je. “Ali to je Sotonina prijevara. Jer ako je Bog odvojen od vlasti, onda ne moæemo imati poboænu vlast. Ni Amerika ne moæe biti poboæna ako vlast nije poboæna.” “Nama su najpotrebniji”, nastavila je ona, “poboæne æene i muπkarci koji Êe se zalagati za zakone utemeljene na Boæjoj rijeËi i moral-

ZNACI U POLITICI

25

nim naËelima, a ne za zakone utemeljene na neËijim osjeÊajima.” Meyer je hvalila predsjednika Georga Busha tvrdeÊi da ga je Bog doveo na vlast. “Znam da svi cijenimo naπeg poboænog predsjednika i zahvaljujemo Bogu za njega. Vjerujem da je predsjednik Bush Ëovjek koji Êe raditi za Boga bez obzira na sve ... Vjerujem da Êe ga Bog na tom mjestu i zadræati kako bi obnovio ovu naciju.” Pat Robertson, osnivaË “KrπÊanske koalicije”, koji je tako er govorio na ovom skupu, pohvalio je organizaciju zbog izbora evan eoskih krπÊana i republikanaca na vodeÊa mjesta u ameriËkoj vladi. Rekao je da su ostvarili svoj cilj kada su konzervativci preuzeli nadzor nad oba doma kongresa 1994. i kada je “novoro eni Ëovjek” izabran za predsjednika 2002. godine.

4. Sukob oko javnog oËitovanja vjere
Molitva u πkolama i isticanje vjerskih simbola na javnim mjestima tako er su vruÊe politiËke teme u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Udarna vijest je bila kada je predsjednik Vrhovnog suda dræave Alabame odbio ukloniti spomenik Deset zapovijedi iz dræavne zgrade. Nakon πto je sudac Saveznog vrhovnog suda Myron Thompson naredio uklanjanje ovog spomenika, Moore je rekao: “Ovo je æalostan dan za naπu zemlju kada se moralni temelj naπeg Usta-

26

ON DOLAZI

va i priznanje Boga mora skloniti od pogleda javnosti kako bi se umilostivio vrhovni sudac.” Prema Gallupovom istraæivanju 77 posto od 1009 upitanih Amerikanaca nisu odobrili ovu naredbu za uklanjanje spomenika. Me utim, zagovornici vjerske slobode smatraju Moorovo ponaπanje kao izravni sukob crkve i dræave. Pitanje molitve u πkolama i dalje izaziva sukobe diljem Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. Na primjer, televizijska kuÊa Fox News Channal izvijestila je 23. listopada 2001. o otvorenom protivljenju teksaπkog guvernera Ricka Perryja odluci Vrhovnog suda o molitvi u πkolama: “Proπle godine sud je donio presudu protiv Nezavisnog πkolskog okruga Santa Fee u juænom Teksasu da su organizirane molitve prije sportskih doga aja neustavne. Ja se s tim ne slaæem”, rekao je Perry.

5. Amerika govori odluËno
Drugi proroËki znak o kojem nam govori Boæja rijeË jest da Êe Amerika jednog dana govoriti kao Zvijer. SluπajuÊi odluËne rijeËi predsjednika Busha i drugih ameriËkih vo a, samo me uvjeravaju da nismo daleko od ovog doga aja. Predsjednik George Bush je nakon teroristiËkog napada na Sjedinjene AmeriËke dræave 11. rujna izjavio: “Ovo je miroljubiva nacija, ali i nasilna kad se razljuti.” Neposredno prije poËetka rata u Iraku, 15. travnja 2003., Bush

ZNACI U POLITICI

27

je rekao: “Kada se mi na neπto zavjetujemo, to i uËinimo. Mi dræimo svoju rijeË i ono πto poËnemo, to i zavrπimo.” Bush je u sijeËnju 2003. u svojem godiπnjem obraÊanju naciji rekao: “Izme u ostaloga, uhiÊeno je tri tisuÊe osumnjiËenih terorista u raznim zemljama. Mnogi drugi su doæivjeli drugu sudbinu. Moæemo reÊi da oni viπe nisu opasnost za Sjedinjene AmeriËke Dræave ni naπe prijatelje i saveznike.” Bush je obraÊajuÊi se jordanskom kralju Abdullahu prije nego πto su SAD poduzele vojne akcije u A fganistanu u listopadu 2001., rekao: “Naπa je nacija joπ uvijek u æalosti, ali smo i gnjevni. Postoji æelja za krvnom osvetom, ali neÊemo dopustiti da ona motivira naπe postupke. Mi smo postojani, jasnih pogleda i strpljivi, ali uskoro Êemo poËeti skidati skalpove.” (Bob Woodward, Bush at War, str. 168) Poruka je glasna i jasna: “Ne protivite se Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama”.

6. Borba za zakone o nedjelji
Vijest koja je objavljena u novinama Detroit News 7. srpnja 1998. izvjeπÊuje o “Papinom ozbiljnom pozivu za ozakonjenje nedjelje”. “Ovo je izvanredan potez”, rekao je Jay McNally, izvrπni direktor “Poziva na svetost”, laiËke skupine iz Detroita koja promiËe tradicionalna katoliËka nauËavanja. “»ini se da su ovo najsnaænije rijeËi koje je Papa izrekao.”

28

ON DOLAZI

“Nedjelja se smatra samo kao nekakav vikend”, rekao je Ivan Pavao II. nezadovoljno. “Ona bi trebala biti dan u tjednu kada Êe Crkva slaviti Kristovo uskrsnuÊe. Nedjelju treba posvetiti prije svega sudjelovanjem u misi iz posluπnosti prema Deset zapovijedi.” “Papa u svojem pismu dalje kaæe da oni koji krπe nedjelju trebaju biti kaænjeni kao krivovjerci”, kaæe McNally koji je Ëitao nesluæbeni prijevod pisma na vatikanskim web-stranicama. »lanak zakljuËuje: “Premda je Papino pismo upuÊeno katolicima, njegova briga seæe i dalje od Vatikana i odnosi se i na druge religije.” Ali zamijetite da Ivan Pavao II. nije jedini koji poziva na bogoπtovlje nedjeljom. “Savez za dan Gospodnji” u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, utemeljen 1888., prema svojoj je misijskoj izjavi “jedina nacionalna organizacija Ëiji je jedini cilj oËuvati i njegovati prvi dan tjedna kao vrijeme za poËinak, bogosluæje, krπÊanski odgoj i duhovnu obnovu”. Direktor ove organizacije Jack Lowndes u pismu od 30. oæujka 1998. kaæe: “Naπe istraæivanje pokazuje da moral u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama opada istodobno sa sve manjim πtovanjem dana Gospodnjeg.” Ellen G. White je bila u pravu. Evo πto je ona rekla: “Mnogi, Ëak i oni koji su ukljuËeni u ovaj pokret za ozakonjenje nedjelje, ne vide posljedice koje Êe uslijediti nakon njihovih djela. Oni

ZNACI U POLITICI

29

ne vide da izravno napadaju vjersku slobodu. Mnogi nisu nikada razumjeli zahtjeve biblijske subote ni laæne temelje na kojima poËiva ustanova nedjelje.” (5T 711) “Oni rade kao slijepci. Oni ne vide da se, bude li protestantska vlada ærtvovala naËela koja su ih uËinila slobodnom, nezavisnom nacijom i ustavom ozakonila naËela koja Êe promicati papinsku laæ i prijevaru, bacaju u rimske grozote mraËnog Srednjeg vijeka.” (Review and Herald Extra, 11. prosinca 1888.) ©to, dakle, dolazi? “Uskoro Êe doÊi vrijeme koje Êe biti presudno za sve æive. Oæivjet Êe stari sukobi, a javit Êe se i novi. Prizori koji Êe se odigrati u naπem svijetu ne moæemo ni sanjati. Sotona djeluje preko ljudskih posrednika. Oni koji ulaæu napor da promijene ustav i osiguraju ozakonjenje πtovanja nedjelje ne shvaÊaju kakve Êe biti posljedice. Kriza je pred nama.” (5T 753)

Poziv
Nisam vam iznijela ove informacije da bih vas uplaπila. Jednostavno vam æelim ukazati na Ëinjenicu da je Boæja rijeË istinita te da je Isusov dolazak bliæi nego πto mislite. Ja æelim biti spremna za taj doga aj. A vi? Ako pomisao na buduÊe doga aje u vama izaziva nelagodu, ne brinite se. Boæja rijeË je puna obeÊanja da Êe Bog biti s nama sve do

30

ON DOLAZI

samog kraja. Sve πto trebamo uËiniti jest da posluπamo i vjerujemo u Njega. Posluπajte: “Boæje oko vjekovima je usredotoËeno na krizu s kojom Êe se Njegov narod suoËiti kada se zemaljske sile ujedine protiv njega. Kao zarobljenici u izgnanstvu, oni Êe se bojati smrti zbog gladovanja ili nasilja. Ali Svetac koji je razdvojio Crveno more pred Izraelcima, oËitovat Êe svoju nadmoÊnu snagu i dokinuti njihovo ropstvo. ‘Moji Êe biti, moja steËevina, govori Jahve nad Vojskama. U Dan koji spremam bit Êu im milostiv kao πto je milostiv otac sinu koji mu sluæi.’ (Malahija 3,17)” Nije li to dragocjeno obeÊanje?

31

VJER A USRED K AOSA Biblijski tekst: Matej 24,12-14

Znaci u druπtvu
Promatrajte za trenutak u maπti naπ svijet. Razmislite o doga ajima koje ste vidjeli ili o njima Ëuli u vijestima. Kakve vam slike naviru u um? Sigurna sam da ne moram poga ati. Problemi, problemi, problemi posvuda! ZloËini, ratovi, terorizam, korupcija, rastave, zloupotreba droga i popis se nastavlja. Biblija nam kaæe da Êe u posljednje dane “na zemlji narodi biti u tjeskobi i neizvjesnosti zbog huke morskih valova” (Luka 21,25). Predsjednik George Bush je nakon teroristiËkog napada na Sjedinjene AmeriËke Dræave 11. listopada izjavio: “Danas je, dragi gra ani, nizom smiπljenih, smrtonosnih teroristiËkih djela napadnut naπ naËin æivota, sama naπa sloboda. Niskim, zlim teroristiËkim Ëinom iznenada su okonËane tisuÊe æivota. Prizori aviona koji se zalijeÊu u zgrade, vatra, ruπenje velikih gra evina, ispunili su nas nevjericom i æaloπÊu, ali i tihim, nepopustljivim gnjevom.” Vjerojatno nijedan pojedinaËni doga aj nije djelovao razornije, viπe preplaπio i oæalostio ameriËke gra ane i druge ljude diljem svijeta. »ak

32

ON DOLAZI

su i nekrπÊani opisali ovaj doga aj kao “poziv na bu enje”. Biblijski pisac opisuje posljednje dane: “Jer Êe ljudi biti samoæivi, lakomi, umiπljeni, oholi, psovaËi, nepokorni roditeljima, nezahvalni, bezvjernici, bez ljubavi, nepomirljivi, klevetnici, razuzdani, neotesani, neprijatelji dobra, izdajnici, naprasiti, bahati, ljubitelji poæude mjesto ljubitelji Boga.” (2. Timoteju 3,2-4) Kao da je Bog pokazao Timoteju film u kojem igraju suvremeni glavni likovi. Kao da je vidio masovno ubojstvo u srednjoj πkoli Columbine u Coloradu 1999. i ubojstva u srednjoj πkoli Johann Gutenberg u svibnju 2002. u Erfurtu NjemaËkoj. U jednom Ëlanku od 6. svibnja 2002. Ëasopis Time nazvao je ovaj doga aj “njemaËkim Columbineom”. Robert Steinhauser, devetnaestogodiπnji uËenik koji je bio istjeran iz πkole, ubio je πesnaest osoba. Isus ovako opisuje posljednje doga aje u Mateju 24,12: “Razmahat Êe se bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti.” »lanak u Ëasopisu Time od 22. travnja 2002. opisuje πokantna otkriÊa o katoliËkim sveÊenicima koji su spolno zlostavljali djecu. Zlostavljanja su se doga ala tijekom trideset godina, a viπe od Ëetrdeset osoba tvrde da su bile ærtve dok su crkvene vlasti svjesno zataπkavale cijelu situaciju i nisu je u cijelosti istraæile sve dok za nju nije saznala javnost. Zatim su tu i obiteljski problemi. Posluπajte statistike o rastavama brakova u svijetu. Rusija

ZNACI U DRU©TVU

33

ima najviπu stopu rastava brakova u svijetu: 60 posto svih brakova zavrπava rastavom. Sjedinjene AmeriËke Dræave nalaze se na drugom mjestu sa stopom rastava od 51 posto, πto znaËi da propada viπe od polovine svih brakova. ©vedska, Norveπka i Velika Britanija ne zaostaju previπe, a stopa rastava brakova je 48, 44, odnosno 42 posto. Kako god to promatrali, brak je u krizi. A kada pate brakovi, pogodite tko pati najviπe. Znate! Djeca. Samo u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama broj djece koja æive sa samohranim roditeljima porastao je s 10 posto u 1960. godini na gotovo 30 posto u 2000. godini. Djeci koja dolaze iz domova s jednim roditeljem ne samo da nedostaje roditeljska briga, veÊ postoji veÊa vjerojatnost da Êe ona, prema nekim struËnjacima, poËiniti samoubojstvo ili patiti zbog emocionalnih i mentalnih problema, a ugroæeno je Ëak i njihovo fiziËko zdravlje. U istraæivanju objavljenom u medicinskom struËnom Ëasopisu The Lancet u sijeËnju 2003. praÊeno je milijun djece u ©vedskoj tijekom razdoblja od deset godina. StruËnjaci su otkrili da su djeca iz domova s jednim roditeljem dvostruko sklonija obolijevanju od psihiËkih bolesti i ovisnosti. Naravno, ako imate Isusa, tako ne mora biti. On je naπ Otac i obeÊao je da Êe biti s nama bez obzira na sve. ©to je sa zloËinima? Evo nekoliko statistiËkih podataka o maloljetniËkim zloËinima u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama. Prema Ame-

34

ON DOLAZI

riËkom federalnom istraæiteljskom uredu, 1999. godine 1492 djece πkolske dobi ubijeno je vatrenim oruæjem. A prema AmeriËkom ministarstvu obrazovanja i pravde, u 1998. godini “uËenici u dobi od 12 do 18 godina bili su ærtve viπe od 2,7 milijuna zloËina u πkolama. Te iste godine ovi uËenici su bili ærtve 253.000 ozbiljnih, nasilnih zloËina u πkoli (silovanja, spolnih napada, pljaËke i napada s ozljedama). Bilo je tako er oko πezdeset nasilnih smrtnih sluËajeva povezanih sa πkolom od 1. srpnja 1997. do 30. lipnja 1998. ukljuËujuÊi i ubojstva.” Ako vas to dovoljno ne zaprepaπÊuje, posluπajte sljedeÊe. Od 1995. do 1997. godine gotovo jedna treÊina uËenika (32 posto) u viπim razredima osnovne πkole izjavila je da im je netko ponudio, prodao ili dao nelegalnu drogu u πkoli. A u vezi sa zloupotrebom droge u SA D-u, evo nekoliko statistiËkih podataka iz Nacionalnog ureda za razmjenu podataka o alkoholu i drogama: “2002. godine oko 19,5 milijuna Amerikanaca u dobi od dvanaest i viπe godina uæivali su nelegalne droge, πto znaËi da su te droge uæivali i mjesec dana prije istraæivanja. Me u mladima u dobi od 12 do 17 godina 11,6 posto trenutaËno uæiva nelegalne droge.” Mogla bih nastaviti govoriti o brojnim druπtvenim problemima u svijetu. Me utim, ja ovdje nisam zbog toga. VeËeras sam ovdje da vam priopÊim radosnu vijest. A ona glasi da postoji odgovor na svjetske probleme. Odgovor nisu

ZNACI U DRU©TVU

35

pojaËane mjere za prevenciju zloËina ili programi za informiranje o drogi. Rjeπenje nije stvaranje viπe programa za spreËavanje maloljetniËke trudnoÊe ili maloljetniËkog puπenja. Nemojte me pogreπno shvatiti. Naπem druπtvu su potrebni takvi programi. Ali bez obzira na njihovu uËinkovitost, oni su samo trenutna rjeπenja za stari problem grijeha. Koje je pravo rjeπenje? Samo Kristova krv. Ellen White opisuje uvjete u naπem svijetu kao da je Ëitala dnevne novine ili gledala veËernje vijesti iz 2005. godine: “Brojne popularne publikacije ispunjene su senzacionalistiËkim priËama koje mlade uËe zlu i vode ih putem propasti. Po godinama su djeca, a starci prema poznavanju zloËina. PriËe koje Ëitaju potiËu ih na zlo. Oni u maπti ponavljaju opisana djela sve dok se u njima ne probudi æelja da poËine zloËin i izbjegnu kaznu.” (The Adventist Home, str. 407) Uspore ujuÊi suvremeno doba s proπloπÊu, ona dodaje: “Dok se njihovo vrijeme bliæilo kraju, stanovnici pretpotopnog svijeta prepustili su se uzbudljivim zabavama i slavlju. Utjecajni moÊnici nastojali su zaokupiti umove ljudi zadovoljstvima i veseljem kako na njih ne bi utjecalo ovo sveËano upozorenje. Zar ne vidimo da se isto ponavlja i danas? Dok Boæji sluge navjeπÊuju poruku da je kraj svemu blizu, svijet je zaokupljen potragom za zabavom i zadovoljstvima. Stalna uzbu enja uzrokuju ravnoduπnost prema Bogu i spreËavaju utjecaj istine na

36

ON DOLAZI

ljude koja ih moæe spasiti od nadolazeÊe propasti.” (The Adventist Home, str. 524)

Dragi mladi, Sotona radi prekovremeno kako bi vas zaveo i odveo u propast. Ellen White kaæe: “U posljednje dane Sotona Êe posebno nastojati zaokupiti umove mladih, iskvariti njihove misli i raspaliti njihove strasti znajuÊi da ih, ako to uËini, moæe navesti na moralnu pokvarenost, a tada Êe sve njihove plemenite sposobnosti uma biti poniæene i on Êe moÊi njima upravljati kako bi ostvario svoje namjere. Svi su ljudi slobodna moralna biÊa. I kao takvi oni moraju usmjeriti svoje misli na pravi put. Njihova razmiπljanja trebaju biti takva da uzdignu njihove misli i uËine Isusa i Nebo predmetom svojih misli.” (Appeals to Mothers, str. 29) Odgovor je Isus. Samo nam Isus moæe pomoÊi u ovom poludjelom svijetu.

Dopustite mi da vam ispriËam kratku priËu kojom Êu to ilustrirati. Uzeta je iz epizode stare ameriËke televizijske emisije “Andy Griffith” a doga a se u gradiÊu Mayberryju. Jednog je dana Otis, gradska pijanica, primio pismo u kojem je pisalo da treba dobiti mnogo novca. Ali postojao je samo jedan uvjet. Morao je otiÊi na razgovor i dokazati da je zavrijedio novac.

ZNACI U DRU©TVU

37

Andy i Barny pomogli su Otisu da se pripremi za razgovor. Otrijeznili su ga, obrijali, oπiπali i kupili mu novo odijelo. Izgledao je kao potpuno nova osoba. Otiπao je na razgovor i dobio novac. Ali nekoliko dana poslije, pijan, teturajuÊi se vratio u zatvor. Nije bio obrijan, a njegovo novo odijelo bilo je prljavo. ©to se dogodilo? Niπta! Upravo tako — niπta! Niπta se nije dogodilo u Otisu. On je i dalje bio ista pijanica kao i prije. On je samo privremeno bio oËiπÊen izvana. (Prema: Jim Burnes i Greg McKinnon, Illustrations, Stories, and Quotes, Gospel Light Publishing.) Poruka je priËe da nas samo Isus moæe oËistiti iznutra. PrivlaËan izgled izvana nije dovoljan. Svijet u kojem æivimo ispunjen je kuπnjama. Ali Isus je obeÊao da nijedna kuπnja neÊe biti tako velika da je On neÊe moÊi svladati. ZamjeÊujete li πto sam rekla? Vi sami se ne moæete boriti s kuπnjama, ali Isus moæe ako Mu dopustite. Prvo, morate Ga pozvati u svoje srce. Odatle Mu samo trebate dopustiti da vas vodi i jaËa u svakom trenutku. On vas moæe zaπtititi od bezboænog svijeta i sigurno vas odvesti u bolji svijet. On vas Ëeka da Mu otvorite vrata. Kada Ga jednom pustite unutra, On Êe biti pokraj vas i pomagati vam cijelim putem. To je obeÊanje. Otkrivenje 3,19.20 kaæe: “Evo stojim na vratima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i otvori vrata, uÊi Êu k njemu i veËerati s njim, i on sa mnom.”

38

ON DOLAZI

PriËa se da su neka djevojËica i njezin otac posjetili Katedralu sv. Pavla u Londonu. Dok su promatrali prekrasnu sliku nazvanu “Svjetlo svijeta” na kojoj je Isus prikazan kako dræi svjetiljku u jednoj ruci, a drugom kuca na vrata kolibe, djevojËica je upitala: “Tata, jesu li Ga pustili unutra?” HoÊete li Ga vi danas pustiti? On Ëeka pred vratima vaπeg srca.

39

BOÆJA ZA©TITA Biblijski tekst: Matej 24

Znaci u okoliπu
U knjizi Selected Testimonies Ellen G. White kaæe: “Sve u Boæjem svijetu, muπkarci i æene, doktrina i sama priroda, ispunjavaju Boæju pouzdanu proroËku rijeË i ostvaruju Njegovo veliko i zavrπno djelo u svjetskoj povijesti.” (sv. 2, str. 380) Dok danas promatramo svijet, vjerojatno se najoËitiji znak da Êe se neπto veliko dogoditi vidi u svijetu prirode. Biblija nam kaæe u Izaiji 51,6 da Zemlja stari kao haljina. Premda Boæja ljubav i veliËina i dalje sjaji u prirodi, Ëovjek je, zahvaljujuÊi takozvanom napretku, uspio uniπtiti velik dio izvorne ljepote. I mi smo upozoreni da Êe Sotona pomoÊu elementarnih nepogoda sve viπe uËvrπÊivati svoju vlast kako se bliæi kraj. Posluπajte ove citate: “Bit Êe gladi i potresa zemlje u raznim mjestima. To je tek poËetak straπnih bolova.” (Matej 24,7.8) U Velikoj borbi saznajemo: “U nesreÊama i katastrofama na vodi i kopnu, u velikim poæarima, u straπnim olujama i padanju tuËe, u bu-

40

ON DOLAZI

rama, poplavama, ciklonima, visokim plimama i potresima, na svakom mjestu i u tisuÊu oblika vrπi Sotona svoju moÊ. On uniπtava dozrelu æetvu i tada dolaze glad i nevolja. Ispunjava zrak smrtnim zarazama, i tisuÊe ljudi umiru od epidemije. Ove nesreÊe Êe biti sve ËeπÊe i sve kobnije.” (str. 479) Neki od najveÊih problema u danaπnjem svijetu jesu kisele kiπe, zaga enje zraka, globalno zatopljenje, opasan otpad, stanjivanje ozonskog sloja, smog, zaga enje vode, prenapuËenost i uniπtavanje πuma. Svi ovi znaci nam govore da je naπ planet u velikim teπkoÊama. Evo najnovijeg izvjeπÊa o stanju okoliπa:

1. Uniπtavanje πuma
Prema znanstvenicima, tropske πume nestaju. StruËnjaci nam kaæu da su πume nekada pokrivale 14 posto Zemljine povrπine, a sada pokrivaju samo 6 posto. Oni tako er predvi aju da bi, ako se uniπtavanje nastavi sadaπnjom brzinom, ostatak πuma mogao biti posjeËen za manje od Ëetrdeset godina. Ali to nije sve. Uniπtavanjem πuma uniπtavaju se biljke, æivotinje i mikroorganizmi, a predvi a se da bi za sljedeÊih dvadeset pet godina gotovo polovina kopnenih æivotinjskih vrsta moglo biti uniπteno ili ozbiljno ugroæeno.

ZNACI U OKOLI©U

41

2. PrenapuËenost
»lanak koji je objavljen u Ëasopisu Insight od 23. veljaËe 1998. upozorava nas na drugi ozbiljan problem: nekontrolirani porast populacije u najsiromaπnijim zemljama. The Population Institution opisuje nagli populacijski rast u siromaπnim zemljama svijeta kao “najhitniji svjetski demografski problem”. Broj stanovnika na Zemlji prvi put je dosegnuo brojku od jedne milijarde 1830. godine. Ali zamijetite ovo: za udvostruËenje do 1930. godine trebalo je samo stotinu godina, a svega trideset godina da 1960. dosegne tri milijarde. Globalna populacija je u posljednjih pedeset godina, s porastom veÊim od 250 posto, narasla na 5,8 milijardi. Æalosna je Ëinjenica da zemlje u kojima je porast stanovniπtva najbræi ne mogu uzgojiti dovoljno hrane da nahrane svoje stanovniπtvo. Posljedica je da mnogi ljudi u ovim siromaπnim zemljama umiru od gladi i neuhranjenosti.

3. Kisele kiπe
Drugi ozbiljan problem koji πteti okoliπu jesu kisele kiπe. Ovo je vrlo razorno zaga enje zraka koje πteti tlu i biljkama, stvorenjima koja æive u jezerima i potocima, ali i u zgradama. Kisele kiπe su jedan od uzroËnika gradskog smoga koji uzrokuje pluÊne bolesti i preranu

42

ON DOLAZI

smrt. Partenon u GrËkoj i Tadæ Mahal u Indiji samo su dvije od mnogih poznatih gra evina u svijetu koje propadaju zbog kiselih kiπa.

4. Stanjivanje ozonskog sloja
PoËetkom 1980-ih znanstvenici su na Antarktici otkrili da se u atmosferi visoko iznad kontinenta neπto doga a. Otkrili su da se sloj ozona koji πtiti Zemljinu atmosferu stanjuje. Kroz ove ozonske “rupe” na Zemljinu povrπinu dopire poveÊana radijacija, a brojni znanstvenici smatraju da je to razlog zbog kojega je sve uËestaliji rak koæe, mrena oka, slabljenje imunoloπkog sustava, manja proizvodnja hrane i naruπen prehrambeni lanac u oceanima.

5. Globalno zatopljenje
Posluπajte ovo zastraπujuÊe previ anje na temelju znanstvene studije, objavljeno u Ëasopisu Nature 8. sijeËnja 2004.: “Stotine vrsta biljaka i æivotinja diljem zemaljske kugle mogle bi nestati ili biti na rubu istrebljenja tijekom iduÊih pedeset godina ako se globalno zatopljenje nastavi, upozoravaju znanstvenici ... Biolozi procjenjuju da dvanaest tisuÊa vrsta (biljnih i æivotinjskih) prijeti uniπtenje premda su tisuÊe veÊ na rubu nestanka.”

ZNACI U OKOLI©U

43

6. PotroπaËko druπtvo
A sada Êu spomenuti problem okoliπa o kojem vjerojatno nikada niste razmiπljali. ©to je to? PotroπaËko druπtvo. Znate li da pohlepa i brzo troπenje svjetskih prirodnih bogatstava uzrokuju ozbiljne probleme siromaπnim ljudima? »lanak koji je objavljen na web-stranici GreenBiz.com u utorak, 13. sijeËnja 2004., tumaËi problem na ovaj naËin: “VeÊa stopa pretilosti, zaduæenost pojedinaca, kroniËni nedostatak vremena i uniπteni okoliπ znaci su da pretjerana potroπnja umanjuje kvalitetu æivota mnogih ljudi.” Drugim rijeËima, pohlepa i materijalizam, ili æelja ljudi za posjedovanjem viπe stvari nego πto im treba, onemoguÊuje ispunjenje potreba drugih ljudi. »lanak nastavlja: “Ipak, poveÊanje potroπnje nije Amerikancima donijelo sreÊu. Oko treÊina Amerikanaca kaæe da su vrlo sretni, jednako kao i 1957. kada su bili pedeset posto siromaπniji”. Jeste li Ëuli ovo? »ak je i svijet zakljuËio da bogatstvo ne donosi sreÊu. A neki me u nama to joπ uvijek ne shvaÊaju!

7. Ekstremni vremenski uvjeti
Jedno od najuoËljivijih upozorenja da se nalazimo u posljednjim danima jesu sve okrutniji vremenski uvjeti. Dok sam Ëitala sljedeÊe izvjeπÊe Svjetske meteoroloπke organiza-

44

ON DOLAZI

cije (WMO), nisam mogla a da ne pomislim na proroËanstvo Ellene G. White o tornadima, straπnim olujama praÊenim tuËom, o burama, ciklonima, plimnim valovima i potresima koji Êe sve viπe potresati zemlju u posljednje dane. Evo πto Svjetska meteoroloπka organizacija kaæe u svojem izvjeπÊu za tisak 2. srpnja 2003.: “Ove rekordno ekstremne pojave (neobiËno visoke oscilacije temperature zraka, velike koliËine oborina te suπe) sve su ËeπÊe u posljednjih stotinu godina. Nove rekordno ekstremne pojave zbivaju se svake godine negdje na naπem planetu, ali posljednjih godina broj ovakvih krajnosti raste.” Ne samo da smo svjedoci ekstremnih vremenskih uvjeta, veÊ su znanstvenici zamijetili i porast broja elementarnih nepogoda. U rujnu 2000. Reuters je objavio sljedeÊu vijest: “Promjena klime poveÊava uËestalost i snagu elementarnih nepogoda i ovaj Êe se trend vjerojatno nastaviti.” U izvjeπÊu organizacije Worldwide Fund for Nature predvi a se da Êe porasti globalna temperatura i razina mora kao i da Êe biti sve uËestalije snaæne kiπne oluje, suπe, tropske ciklone i drugi klimatski poremeÊaji u veÊem dijelu svijeta. ZvuËi li vam to poznato? To je gotovo kao da Ëitate proroËanstva izravno iz Biblije i Duha proroπtva.

ZNACI U OKOLI©U Evo uznemirujuÊeg izvjeπÊa koji je 1999. godine objavila Me unarodna federacija Crvenog kriæa i udruge Crvenog polumjeseca. U svjetskom izvjeπÊu o katastrofama iz 1999. godine stoji da naπ svijet postaje “sve izloæeniji ‘super-katastrofama’”. Prema ovom izvjeπÊu, 1998. godine bilo je viπe velikih elementarnih nepogoda nego bilo koje prethodne godine obiljeæavajuÊi tako “poËetak zabrinjavajuÊeg trenda”.

45

Mislim da Ellen White to najbolje saæima u sljedeÊem citatu: “Na ovom svijetu sve je u pokretu. Znaci vremena su zloslutni. Doga aji koji dolaze veÊ bacaju svoje sjenke. Boæji Duh se povlaËi sa Zemlje i nesreÊa slijedi nesreÊu na moru i kopnu. Podiæu se vihori, potresi poæari, poplave i ubojstva na svakom koraku. Tko moæe Ëitati buduÊnost? Gdje je sigurnost? Nema sigurnosti ni u Ëemu πto je ljudsko ili zemaljsko. Ljudi se brzo svrstavaju pod zastavu koju su izabrali. Uzbu eno Ëekaju i promatraju pokrete svojih vo a. Ima i takvih koji Ëekaju, straæe i rade za dolazak naπega Gospodina. Druga skupina stupa u redove kojima upravlja veliki otpadnik. Malo njih srcem i duπom vjeruje da moramo izbjeÊi grob i zadobiti Nebo.” (Isusov æivot, str. 527) Meni je situacija priliËno jasna. Ne trebam joπ dokaza da se uvjerim kako se ovaj svijet,

46

ON DOLAZI

kakav mi poznamo, bliæi kraju. U svjetlu sadaπnjeg stanja u svijetu, ako Isus ubrzo ne do e, svijet Êe vjerojatno uniπtiti sam sebe. ©ume i ostala Zemljina prirodna bogatstva nestaju: tlo, voda i zrak su zaga eni, ugroæene su æivotinje i ljudski æivoti, a zemaljske sile izmiËu nadzoru. Naπ je planet u rasulu. Kada o svemu razmislimo, zaπto bi netko htio ostati ovdje? Ja znam da postoji bolje mjesto jer je Isus tako rekao. SljedeÊe mi je obeÊanje jako drago. Ono je upuÊeno vama i meni. Isus je u Ivanu 14,2.3 rekao: “Idem da vam pripravim mjesto! Kad odem te vam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebi i da vi budete gdje sam ja.” A ako to niste Ëuli ili vas treba podsjetiti, Nebo je doista prekrasno mjesto. Razmislite o tome. Mjesto gdje su vrijeme i klima savrπeni, gdje nema potresa, oluja, poπasti, smoga, opasnog otpada, prenapuËenosti, ozonskih rupa, kiselih kiπa, uniπtavanja πuma i istrebljenja — mjesto potpuno slobodno od svih opasnosti. Zamislite najljepπe mjesto na kojem ste ikada bili i pokuπajte zamisliti joπ stotinu puta ljepπe. »ak se ni to ne moæe usporediti s ljepotom Neba. Nebo Êe biti veliËanstveno mjesto. Jedva ga Ëekam. U me uvremenu, prije nego πto tamo stignemo, preda nama su teπka vremena. Ali neka vas to ne plaπi. Ovo predivno obeÊanje iz spisa Ellen G. White upuÊeno je vama: “Boæji narod neÊe biti oslobo en patnje, ali neÊe, iako

ZNACI U OKOLI©U

47

progonjen i unesreÊen, dok bude trpio oskudicu i nedostatak hrane, biti prepuπten propasti. Bog koji se skrbio za Iliju neÊe zanemariti nijedno samopoærtvovno dijete. Onaj koji broji vlasi na njihovoj glavi brinut Êe se za njih i u vrijeme gladi i oni Êe biti zbrinuti. Dok bezboænici budu umirali od gladi i kuge, an eli Êe πtititi pravedne i ispunjavati njihove potrebe. Onomu tko ‘hodi pravedno’ dano je obeÊanje: ‘Imat Êe dosta kruha i vode Êe mu svagda dotjecati.’ ‘Ubogi i bijedni vodu traæe, a nje nema! Jezik im se osuπi od æe i. Ja, Jahve, njih Êu usliπiti, ja, Bog Izraelov, ostavit ih neÊu.’ (Izaija 33,16; 41,17)” (The Great Controversy, str. 88) Æeljela bih zavrπiti priËom koja nas podsjeÊa koliko se Bog brine za nas. “Solomon Rosenborg i njegova obitelj bili su odvedeni u nacistiËki logor u kojem su svi logoraπi koji viπe nisu mogli raditi bili odvo eni u plinske komore. Iz njegove obitelji u plinskim su komorama prvi stradali njegovi ostarjeli roditelji koji su bili u osamdesetim godinama æivota te su ih slomili neljudski uvjeti, dugi sati rada, nedostatak hrane i jadni higijenski uvjeti. Solomon je znao da Êe sljedeÊi u njegovoj obitelji vjerojatno biti najmla i sin David koji je bio djelomiËno osakaÊen i sve je manje mogao raditi. Obitelj je svakog jutra bila odvojena zbog svojih radnih obveza. Otac bi se noÊu vraÊao sa strahom i drhtanjem pitajuÊi se kada Êe i David biti odveden. Dok je ulazio u

48

ON DOLAZI

baraku, brzo je pogledom traæio svojeg sina Davida, najstarijeg sina Jakova i majku svoje djece. Naposljetku je doπla noÊ koje se plaπio. Dok je ulazio u baraku, nije vidio nikoga iz svoje obitelji i izbezumio se. OËima je traæio draga lica da bi napokon ugledao zgrËeno i uplakano lice najstarijeg sina Jakova. Ali nije vidio malog Davida ni svoju æenu. Poæurio je k Jakovu i pitao ga: — Sine, jesu li danas odveli Davida? — Da, oËe, doπli su po Davida. Rekli su da viπe ne moæe raditi. — A mama, πto je s mamom? Ona je joπ uvijek snaæna. Valjda nisu odveli i mamu? Jakov je suznim oËima pogledao oca i rekao: — Tata, tata. Kad su doπli po Davida, bio je uplaπen. I plakao je. Zato je mama poπla s Davidom u komoru smrti kako se on ne bi bojao.” (Jim Burns i Greg McKinnon, Illustrations, Stories, and Quotes, Gospel Light Publishing, str. 37,38)

Davidova majka je bila sa svojim sinom do kraja. Bog, naπ nebeski Otac, obeÊava u svojoj RijeËi da Êe na isti naËin biti s nama do kraja. HoÊete li Mu danas predati svoje srce?

49

BOÆJI AUTORITET Biblijski tekst: Matej 24

Znaci u znanosti
Zatvorite za trenutak oËi i zamislite æivot u podzemnom gradu s trgovaËkim centrima, kazaliπtima i sportskim igraliπtima. On Ëak ima i vlastitu elektranu i ure aje za preradu otpada, a sve je smjeπteno ispod velikog svoda. U redu! OËito vam æivot u podzemlju ne odgovara. ©to mislite o æivotu u plutajuÊem gradu dugom dva kilometra s dvadesetpeterokatnicama, πkolama, bolnicama i knjiænicama? Gradu se moæe priÊi samo s mora, ali vas to ne treba brinuti. On obi e zemaljsku kuglu svake dvije godine, a pristaje uz egzotiËne tropske otoke gdje putnici mogu siÊi ili se ukrcati. Ako mislite da su ove ideje prepisane iz posljednje knjige znanstvene fantastike, razmislite joπ jednom. Alisin Grad ili Brod Slobode dva su futuristiËka koncepta znanstvenika koji se nadaju da Êe ih jednog dana ostvariti. Joπ niste impresionirani? Evo nekoliko ureaja koji Êe moæda probuditi vaπu maπtu. ©to mislite o tosteru koji vam kaæe vremensku prognozu tako πto vam na kriπki kruha nacrta znak sunca ili oblaka? Æelite li znati koliko Êete dugo

50

ON DOLAZI

æivjeti? Iskuπajte mjeraË vremena koji vam odbrojava preostale dane æivota. A tu je i neπto πto Êete moæda smatrati korisnim. Digitalna, inteligentna tava koja vam omoguÊuje savrπenu pripremu hrane. S ovim ure ajem hrana vam viπe nikada neÊe zagorjeti. Drugi izumi Ëiji su prototipovi veÊ razvijeni jesu leteÊi automobili, inteligentna odjeÊa s uπivenim Ëipovima i toplinskim senzorima koji vas griju sunËevom energijom ako vam je hladno. Znanstvenici su izumili ure aje koji navodno mogu rijeπiti gotovo svaki problem koji moæete zamisliti. Dobrodoπli u doba znanosti.

Znanstveni napredak
Toliko smo navikli na suvremene izume koji olakπavaju æivot da je teπko zamisliti vrijeme kada ih nismo imali. Automobili, telefoni, raËunala, televizori, zrakoplovi, perilice i brojni drugi ure aji potpuno su promijenili naπ æivot. Jeste li znali da je veÊina ovih izuma izumljena u posljednjih stotinu ili stotinu pedeset godina? ©to je sa svakidaπnjim predmetima koje uzimamo zdravo za gotovo? Polietilenska plastika izumljena je 1933. godine nakon pogreπke u kemijskom pokusu. Plastika je danas glavni sastojak u tisuÊama obiËnih, kuÊanskih proizvoda kao πto su plastiËne vreÊice i posude za Ëuvanje hrane. Gumirani zavoji izumljeni su 1920. godine, ljepljiva vrpca i najlon 1930-ih, a kemijska olovka je izazvala revoluciju u potro-

ZNACI U ZNANOSTI

51

πaËkom svijetu 1945. godine. »ovjekova potraga za znanjem dovela je do brojnih znanstvenih otkriÊa, a veÊina ih je otkrivena tijekom dvadesetog stoljeÊa. Arheolozi su otkrili skriveno blago i zakopane stare civilizacije. Astronomi golemim teleskopima i satelitskom tehnologijom istraæuju tajne svemira. Revolucionarni izumi u telekomunikacijskoj industriji kao πto su digitalne centrale, optiËki kablovi i sateliti, koji su poËeli s izumom telegrafa 1844. godine i telefona trideset godina poslije, zapanjuju ljudski um omoguÊujuÊi virtualnu komunikaciju posvuda i sa svima u svijetu jednim dodirom.

Internet
Jedan pokazatelj eksplozije znanja jest eksponencijalni rast interneta. Od 1995. godine broj korisnika se udvostruËuje svake godine i rast se nastavlja. 1994. godine samo je tri milijuna ljudi bilo povezano s internetom. Me utim, krajem 1997. godine bilo je pretplaÊeno viπe od stotinu milijuna ljudi, a struËnjaci tvrde da Êe ovaj broj i dalje rasti. Prema statistiËkim podacima washingtonske kompanije Cy veillance, “radiju je trebalo trideset osam godina da ima pedeset milijuna sluπatelja, a televiziji je trebalo trinaest godina da dosegne ovaj broj. Internet je premaπio ovaj broj za samo Ëetiri godine.”

52

ON DOLAZI

Robotika
A sada zamislite ovo: “Ako pro ete kroz jednu od operacijskih sala bolnice SveuËiliπta Michigan, moæda Êete pomisliti da gledate znanstvenofantastiËni film. “Oko dva metra visok robot stoji pokraj operacijskog tima ne kao promatraË, veÊ kao kirurg ... Ovaj robot se pridruæio operacijskom timu krajem 2001. godine i uspjeπno je pomagao tijekom nekoliko operacija.” (UniSci Daily News, 1. veljaËe 2002.)

Novoro enËad iz epruvete
25. srpnja 1978. u Velikoj Britaniji je roena Louise Brown, prvo dijete iz epruvete. Procjenjuje se da je otada oko pola milijuna djece diljem svijeta ro eno kao rezultat oplodnje in vitro, procesom kojim se jajna stanica æene oplo uje u epruveti i onda unosi u majËin organizam da raste i razvija se.

Putovanja i istraæivanje svemira
Sovjetski Savez je 1957. godine lansirao prvu raketu bez posade u svemir. John Glenn je bio prvi astronaut koji je obiπao oko Mjeseca 1962. godine, a 1969. godine Neil Armstrong i Edwin Aldrin Mla i uπli su u povijest kao prva ljudska biÊa koja su zakoraËila na Mjesec. Danas suvremena svemirska tehnologija omo-

ZNACI U ZNANOSTI

53

guÊuje Ëovjeku istraæivanje novih teritorija opremom kao πto su dvije automatske postaje na Marsu, Opportunity i Spirit, koje πalju na Zemlju informacije o crvenom planetu i slike koje nikada prije nisu vi ene.

Prijevozna sredstva
Ako ste prije dva stoljeÊa htjeli doÊi s jednog mjesta na drugo, vaπ najbolji izbor bio je hodanje. Prvo vozilo na vlastiti pogon, parni traktor, bilo je izumljeno u Francuskoj 1769. godine. Ali Ëak i na poËetku dvadesetog stoljeÊa malo je ljudi imalo automobil jer su bili skupi i napravljeni uglavnom za bogate. ElektriËni automobil u ono vrijeme mogao je putovati brzinom od dvadeset Ëetiri kilometra na sat. Henry Ford je 1908. godine izumio T model, prvi automobil za masovnu proizvodnju i prihvatljive cijene. BraÊa Wright su 1903. godine izumila zrakoplov na motorni pogon i uspjeπno poletjela. Danas najraznovrsnija prijevozna sredstva olakπavaju putovanje planetom. Arthur Maxwell saæima napredak u suvremenom svijetu u svojoj knjizi Vaπa Biblija i Vi. PiπuÊi prije gotovo pedeset godina, 1959., on je rekao: “Teπko je povjerovati u tako brz i izvanredan razvoj, a joπ je teæe shvatiti koliko je svijet bio razliËit prije stotinu ili viπe godina. U 1850-ima nije bilo zrakoplova, automobila niti bilo kojeg motora na pogon s unutarnjim

54

ON DOLAZI

sagorijevanjem. Nije bilo traktora, kamiona ni tenkova. Nije bilo elektriËne rasvjete niti elektriËnih ure aja. Tko god je imao jednostavnu plinsku svjetiljku, smatran je utjecajnim bogataπem. Popularnost æeljeznice bila je u zaËetku, premda su je se ljudi joπ uvijek bojali. Jedrenjaci su i dalje suvereno vladali morima, a pojava nekoliko primitivnih parnih brodova bila je popraÊena velikim uzbu enjem javnosti. Izlazilo je nekoliko novina, ali nije bilo telefona ili telegrafa. Antiseptici i anestetici su bili nepoznati, a odlazak u bolnicu je bio noÊna mora. Suvremena kirurgija, zubna protetika i oftalmologija bile su u zaËecima. Nitko nikada nije Ëuo za antitoksine, inzulin, sulfonamide, penicilin ili kliniËki toplomjer!” Zamislite πto bi Maxwell rekao o napretku u danaπnjem svijetu!

Katastrofe usprkos napretku
Usprkos nevjerojatnom napretku, postoje i problemi. Premda se Ëovjek moæe hvalisati hodanjem po Mjesecu, istraæivanjem udaljenih planeta, kloniranjem æivotinja, stvaranjem djece iz epruvete i drugim suvremenim Ëudima, on tek treba uspjeπno rijeπiti osnovne ljudske probleme. ZloËin, ratovi, glad, bolesti, terorizam i drugi druπtveni problemi i dalje muËe ËovjeËanstvo i za njih naizgled nema rjeπenja. I usprkos svim Ëovjekovim naporima, znanstvena ostvarenja nisu bez opasnosti. SljedeÊi citat podsjeÊa nas da se Ëovjekova æelja za osvaja-

ZNACI U ZNANOSTI

55

njem svemira i besmrtnoπÊu neÊe ostvariti samo ljudskim naporima. “U zapisima o ljudskoj povijesti, jaËanje naroda, pojavljivanje i propast carstava, naizgled zavisi od volje i vjeπtine Ëovjeka; oblikovanje doga aja, u velikoj mjeri, izgleda kao rezultat njegove moÊi, ambicije ili prkosa. Me utim, u Boæjoj rijeËi zastor je povuËen u stranu i mi vidimo, u svim igrama i protuigrama ljudskih interesa, sila i strasti, iznad njih i iza njih, oru a Milostivoga koja tiho i strpljivo ostvaruju namjere Njegove volje.” (Proroci i kraljevi, str. 317)

PutniËke katastrofe
Znaci su posvuda. Mi ne moæemo sebi dopustiti da nas samozadovoljstvo uspava i da sjedimo na lovorikama ljudskog uspjeha. Ellen White nas podsjeÊa: “Oluja dolazi i mi se moramo pripremiti za njezinu æestinu pokajanjem pred Bogom i vjerom u naπega Gospodina Isusa Krista. Gospodin Êe ustati i straπno zatresti zemlju. Posvuda Êemo vidjeti nevolje. TisuÊe brodova bit Êe baËeno u morske dubine. Potonut Êe ratno brodovlje i milijuni ljudskih æivota bit Êe izgubljeni. Poæari Êe neoËekivano buknuti, a nikakvi ljudski napori neÊe ih moÊi ugasiti. Zemaljske palaËe nestat Êe u æestini ognja. ÆeljezniËke katastrofe bit Êe sve ËeπÊe. Zbunjenost, sukobi i iznenadna smrt bez upozorenja doga at Êe se na velikim prometnicama. Kraj

56

ON DOLAZI

je blizu, vrijeme kuπnje se zavrπava. O, traæimo Boga dok Ga moæemo naÊi, prizovite Ga dok je blizu!” (Messages to Young People, str. 89, 90) U mojem je umu joπ uvijek svjeæa slika nesreÊe svemirskog broda Columbia. Odmah iza devet sati, 1. veljaËe 2003., izme u kontrolnog centra na zemlji i svemirskog broda Columbia odvijao se sljedeÊi razgovor: Kontrolni centar: “Columbia, mi vidimo vaπu poruku o tlaku u gumama, ali nismo dobili posljednju poruku.” Columbia: “Roger, uh... ” (Prijenos se prekida nakon πto je Ëlan posade poËeo izgovarati rijeË koja poËinje s “buh”.) Ovo je bila posljednja razmjena poruka izme u planeta Zemlje i svemirskog broda koji je bio u istraæivaËkoj misiji koja je trebala koristiti ËovjeËanstvu i medicinskoj znanosti. Razlog zbog kojeg se tako dobro sjeÊam ovog doga aja jest πto se on dogodio u subotu ujutro. Dok sam se odijevala za crkvu kod kuÊe u Keeneu u Teksasu, zaËula sam eksploziju koja je potresla moju kuÊu. Pitala sam se πto je uzrokovalo toliku buku, ali nisam previπe razmiπljala, dok me sat vremena poslije nije nazvao suprug iz Dallasa gdje je radio kao Ëlan televizijske ekipe za jednu evangelizaciju. Rekao mi je da se svemirski brod raspao iznad Teksasa, nedaleko od mjesta gdje mi stanujemo. Bio je to straπan podsjetnik na Ëovjekovu ograniËenost usprkos nadmoÊnoj inteligenciji i sposobnostima.

ZNACI U ZNANOSTI Usprkos Ëovjekovoj potrazi za znanjem, veÊina svjetskih znanstvenika zaboravlja na najvaænije — potragu za mirom i æivim, aktivnim odnosom sa Stvoriteljem.

57

Æeljela bih zavrπiti priËom koja pokazuje tko je doista odgovoran za naπ svijet. Naslov joj je “Svjetionik”. “U najmraËnijim noÊnim satima kapetan broda je oprezno vodio svoj ratni brod vodama nad kojima je lebdjela magla. NapreæuÊi oËi, pregledavao je maglovitu povrπinu traæeÊi opasnosti koje su bile izvan njegovog pogleda. Njegove najcrnje slutnje ostvarile su se kada je ravno ispred sebe ugledao jarko svjetlo. »inilo se da je to drugo plovilo koje Êe udariti u njegov brod. Da bi sprijeËio nesreÊu, brzo je poslao radioporuku dolazeÊem plovilu: — Ovdje kapetan Jeremiah Smith. — Njegov se glas prekidao tijekom radioveze. — Molim vas, promijenite smjer plovidbe za deset stupnjeva prema jugu! Na kapetanovo zaprepaπtenje, svjetlo u magli se nije pomaknulo. Umjesto toga Ëuo je poruku: — Kapetane Smith! Ovdje vojnik Thomas Johnson. Molim vas, promijenite smjer plovidbe za deset stupnjeva prema sjeveru! Zaprepaπten drskoπÊu ove poruke, kapetan je povikao preko radioveze:

58

ON DOLAZI

— VojniËe Johnson, ovdje kapetan Smith. Nare ujem vam da odmah promijenite svoj smjer za deset stupnjeva prema jugu! NadolazeÊe svjetlo nije se pomaknulo ni drugi put. — S duænim poπtovanjem, kapetane Smith — zaËuo se glas vojnika Johnsona — nare ujem vam da odmah promijenite smjer plovidbe za deset stupnjeva prema sjeveru! Bijesan i oja en πto je ovaj drski mornar dovodio u opasnost æivote svojih ljudi i posade, kapetan je zavikao preko radioveze: — VojniËe Johnson, mogu vas predati na vojni sud zbog ovoga! Posljednji put vam nare ujem autoritetom Vlade Sjedinjenih AmeriËkih Dræava da promijenite svoj smjer plovidbe za deset stupnjeva prema jugu. Ovo je bojni brod! Vojnikova posljednja poruka bila je uæasavajuÊa: — Kapetane Smith! Joπ jednom vam sa svim duænim poπtovanjem zapovijedam da promijenite smjer plovidbe za deset stupnjeva prema sjeveru. Ovo je svjetionik!” Ova priËa me podsjeÊa na Izreke 14,12 gdje piπe: “Neki se put uËini Ëovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.” Mi ljudi moæda moæemo istraæivati Mars ili graditi grad na vodi, ali nikada ne smijemo zaboraviti da nam je nebeski Bog darovao ove sposobnosti. I Bog nam u svojoj mudrosti neÊe dopustiti da idemo dalje. SjeÊate li se babilon-

ZNACI U ZNANOSTI

59

ske kule? Bog je namjerno pobrkao jezike da bi ograniËio ljudske greπne namjere. Kada Boga izostavimo iz svojih planova, osu eni smo na propast. Ellen White nas podsjeÊa da “ovaj svijet nije bez vladara. Raspored buduÊih doga aja u Gospodnjim je rukama. VeliËanstvo Neba upravlja sudbinom naroda i brine se za svoju Crkvu.” (Testimonies, sv. 5, str. 753) SuoËimo se s tim. Koliko god mi nastojali æivot uËiniti ugodnim i zabavnim uz pomoÊ napredne tehnologije, niπta se ne moæe usporediti sa æivotom na obnovljenoj Zemlji. Znanstvenici sa svom svojom takozvanom mudroπÊu predvi aju da Êe svijet nestati u eksploziji sliËno kao πto je, prema njihovu vjerovanju, i nastao prije petnaest milijardi godina. »lanak u Ëasopisu Time od 25. lipnja 2001. kaæe da “Êe od svemira ostati samo crne rupe, pepeo izgorjelih zvijezda i mrtve ljuπture planeta. Svemir Êe biti hladan i mraËan.” Ja nisam znanstvenik, ali znam bolje od njih. Isus uskoro dolazi. U 2. Petrovoj 3,10 zapisana je Boæja verzija kraja: “Ali Êe doÊi dan Gospodnji kao lopov; u taj Êe dan nebesa iπËeznuti s velikom lomljavom, poËela Êe se u ognju rastopiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπe naÊi.” Ja vjerujem u ono πto Bog kaæe. Vjerujete li i vi? HoÊete li mi se pridruæiti u pripremi za taj veliËanstveni dogaaj kako bismo zauvijek mogli æivjeti s Isusom?

60

ON DOLAZI

BOÆJA RIJE» Biblijski tekst: Matej 24

Znaci u vjerskom æivotu
Cijeli ovaj tjedan razmatrali smo ozbiljne znake u svijetu koji nam govore da Isus uskoro dolazi. Ovi brojni znaci odnose se na probleme koji svaki dan sve viπe poga aju svijet, ali veËeras imam doista dobre vijesti.

Evan elje cijelom svijetu
Pouzdan znak da se bliæimo kraju jest da Êe se Evan elje propovijedati diljem svijeta! Biblija kaæe: “Ova Radosna vijest o Kraljevstvu propovijedat Êe se po svemu svijetu, svim narodima za svjedoËanstvo, i tada Êe doÊi svrπetak.” (Matej 24,14) Jeste li znali da se upravo to danas doga a? Prisjetimo se πto se dogodilo u proπlom stoljeÊu. Prema knjizi ©to adventisti vjeruju, “1900. godine Biblija je bila prevedena na 537 jezika. 1980. godine ona je bila prevedena, djelomiËno ili u cijelosti, na 1811 jezika, πto Ëini gotovo 96 posto svjetskog stanovniπtva.” U njoj se dalje navodi da je do 1900. godine raspaËano 5,4 milijuna Biblija, a do 1980. godine zapanjujuÊih 36,8 milijuna.

ZNACI U VJERSKOM ÆIVOTU

61

Danas krπÊani adventisti propovijedaju Evan elje u 204 od 228 zemalja u svijetu pomoÊu brojnih servisnih agencija, odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova, domaÊih i stranih radnika te radio i televizijskih emisija. Kratkovalne radiopostaje i satelitska tehnologija omoguÊuju sluπanje Evan elja doslovno u cijelom svijetu. NeÊe potrajati dugo kad Êe svaka osoba na naπem planetu imati priliku Ëuti Evan elje. A znamo πto dolazi nakon toga, zar ne? Naravno, Isus!

Opadanje poboænosti
Æalosno je πto ne sluπaju svi Radosnu vijest iako ona kruæi svijetom. Drugi znak kraja, prema Mateju 24,12, jest da Êe se “razmahati bezakonje i ljubav Êe kod mnogih ohladnjeti”. Ovaj redak nam kaæe da Êe ljudi u posljednje dane odbaciti istinu i izgubiti zanimanje za duhovna pitanja. Vidimo da se upravo to doga a. Britanski list Evening Standard u broju od 13. sijeËnja 2004. kaæe: “Crkvene zajednice izgubile su 100.000 Ëlanova u dvije godine ... Istraæivanje otkriva da je u 2002. godini najmanje jednom tjedno crkvu posjeÊivalo prosjeËno 1,16 milijuna vjernika, 108.000 manje nego u 2000. godini. Broj vjernika koji posjeÊuju bogosluæja nedjeljom, ali ne u ostale dane u tjednu, je 1.002.000, πto predstavlja gubitak od 56.000 u dvije godine ...

62

ON DOLAZI

Peter Brierley, izvrπni direktor nezavisne skupine za istraæivanje krπÊanstva, pozvao je na akciju u borbi protiv ‘zabrinjavajuÊih’ brojki.” Stanje religije u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama ne razlikuje se mnogo. Prema istraæivanju Nacionalnog centra za istraæivanje javnog miπljenja »ikaπkog sveuËiliπta, broj odraslih osoba u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama bez religijske pripadnosti raste, dok uËestalost poha anja crkve opada. Ovo je istraæivanje tako er ukazalo na Ëinjenicu da se sve manje ljudi poistovjeÊuje s nekom denominacijom. Velika Britanija i Sjedinjene AmeriËke Dræave nisu jedine. Evo izvatka iz kanadskih novina od 23. sijeËnja 2004., u kojem se izraæava zabrinutost zbog sve manjeg odlaæenja u crkvu u toj zemlji. “Kanada je potvrdila ono πto mnogi sveÊenici i vjerski vo e veÊ znaju, da Kana ani viπe ne odlaze u crkvu tako Ëesto kao prije. NajveÊi pad broja posjetitelja je me u mla im osobama. ‘Sve πto se nauËi u obiteljskoj blagovaonici, poniπtava se u podrumu obiteljske kuÊe’, kaæe Janet Somerville, glavna tajnica Kanadskog savjeta crkava. ‘Ondje se nalazi televizor i internet.’ Redovito poha anje bogosluæja, najmanje jednom mjeseËno, znaËajno je opalo tijekom posljednjeg desetljeÊa, tvrdi zimsko izdanje Ëasopisa Kanadski druπtveni trendovi ...

ZNACI U VJERSKOM ÆIVOTU

63

Iako je pad odlazaka u crkvu prisutan u svim dobnim skupinama, najoËitiji je me u mladim osobama: 1988. godine bilo je 34 posto onih koji redovito poha aju crkvu u dobi od petnaest do dvadeset Ëetiri godine. DesetljeÊe poslije bilo ih je 24 posto.”

RastuÊi utjecaj papinstva
»lanak u Washington Postu od 24. srpnja 2002. kaæe: “Papa Ivan Pavao II. stigao je u Kanadu u utorak pokazujuÊi snagu i odluËnost koja je dojmila mnoπtvo koje ga je promatralo kako silazi stepenicama papinskog zrakoplova. Mnogi su ljudi plakali od ganuÊa sa svakim njegovim teπkim korakom. Kada je pontif dotaknuo kanadsko tlo, mnoπtvom se prolomio pljesak. Neki su rekli da je Ivan Pavao II. odræao obeÊanje usprkos Parkinsonovoj bolesti i doputovao da pozdravi tisuÊe mladih osoba koje su na Svjetski dan mladih doπle slaviti svoju vjeru ... Nakon govora Papa je pozdravljao dugi niz ljudi ukljuËujuÊi i premijera Jeana Chretiena, koji su Ëekali u aerodromskoj zgradi da ga pozdrave. Neki su mu poljubili ruku. Neki su stavili glavu u njegovo krilo i plakali. Desetogodiπnja Georgia Giddins dala mu je buket ruæa, a Papa je njeæno dotaknuo njezino lice i poljubio je u Ëelo. Kad se ova djevojËica, odjevena u kraljevsku plavu odoru, s uvojcima, okrenula, niz lice su joj tekle suze. Poslije je

64

ON DOLAZI

u radijskom intervjuu rekla da je bila svladana radoπÊu.” A iz Vatikana je 19. sijeËnja 2004. doπlo sljedeÊe izvjeπÊe: “Na koncertu pomirenja odræanom u vatikanskom auditoriju Pavla IV., 17. sijeËnja, papa Ivan Pavao II. rekao je da svijet treba zdruæeno svjedoËenje Æidova, krπÊana i muslimana kao potporu miru. ‘Povijest odnosa izme u Æidova, krπÊana i muslimana ima svoje svijetle i tamne toËke, a naæalost i neke æalosne trenutke’, rekao je Papa. U danaπnjem opasnom svijetu, nastavlja on, postoji hitna potreba za zbliæavanjem velikih svjetskih religija u svjetlu njihove ‘zajedniËke æelje da se svi ljudi oËiste od mrænje i zla koje je stalna prijetnja miru.’”

Nagli rast spiritizma
»lanak u Ëasopisu Time, objavljenom 5. oæujka 2001., govori o popularnoj televizijskoj emisiji Crossing Over with John Edward, u kojoj voditelj tvrdi da komunicira s mrtvima. Prema ovom Ëlanku, to je najgledanija emisija televizijske mreæe Sci Fi, a u vrijeme objavljivanja ovog Ëlanka trebala je biti emitirana i na drugim kanalima. Ovo nije niπta drugo nego suvremeni spiritizam o kojem nas je Ellen G. White upozorila da Êe se naglo πiriti. Posluπajte πto ona kaæe: “Sotona Êe razvojem spiritizma malo-pomalo pripremiti put velikoj prijevari. On joπ nije u

ZNACI U VJERSKOM ÆIVOTU

65

cijelosti ostvario svoje namjere, ali Êe ih ostvariti u posljednje vrijeme.” (Velika borba, str. 561) Posluπajte i ovo. Ellen White je u knjizi Testimonies for the Church rekla: “Nevjera i spiritizam stjeËu sve veÊe uporiπte u svijetu.” (sv. 9, str. 43) Mi smo svjedoci da se to danas doga a u svijetu. Postoji li bolji naËin da Sotona navede milijune djece na spiritizam? Vjerujem da je savrπena ilustracija ovog fenomena niz knjiga o Harryju Potteru. Ove knjige, koje oËaravaju djecu (i odrasle) govoreÊi o vjeπticama, Ëarobnjacima, vraËevima, kristalnim kuglama, Ëinima, kletvama, napitcima, amuletima i razgovorima s mrtvima, spadaju u najpopularnije knjige koje su ikada napisane za djecu. Denver Post kaæe da “izazivaju ovisnost kao Ëokolada”, a mnogi roditelji smatraju ove knjige pukom, bezopasnom zabavom koja potiËe djecu na Ëitanje. No je li baπ tako?

Jedne novine su izvijestile: “Najpoznatiji djeËak-Ëarobnjak na svijetu postavio je novi rekord. Prodaja knjiga o Harr yju Potteru dosegnula je Ëetvrt milijarde primjeraka. Christopher Little, agent Rowlingove, rekao je da je prodaja prvih pet knjiga dosegnula 250 milijuna primjeraka. Prodaju se u viπe od dvije stotine zemalja, a prevedene su na viπe od πezdeset jezika,

66

ON DOLAZI od gujaratija do starogrËkog. Posljednje izdanje, objavljeno u Indiji ovog mjeseca, tiskano je na hinduskom.

“NakladniËka industrija pozdravila je uspjeh spisateljice Rowling iz Edinburgha u poticanju djece na Ëitanje u naπe doba kratkotrajne koncentracije, hranjenja televizijom, crtiÊima i raËunalnim igricama ... Lipanjsko izdanje pete knjige, Harry Potter i Red feniksa, proglaπeno je najveÊom svjetskom premijerom knjige, dok je djeca od Edinburgha do Sydneyja gutaju. Samo u Velikoj Britaniji u jednom danu je prodano 1,78 milijuna primjeraka, πto je poveÊalo prihode nakladniËke kuÊe Bloomsbury oko Ëetrnaest posto.” Bit Êu iskrena. Ako Ëitate knjige o Harryju Potteru, vi se igrate sa spiritizmom. A to je, prijatelji moji, vrlo opasno. To je avolji plan za zavo enje πto viπe ljudi, a ima li boljeg poËetka nego u djetinjstvu? Ako on moæe ljude u ranoj dobi upoznati sa spiritizmom, zamislite koliko obraÊenika moæe zadobiti za cijeli æivot i koliki utjecaj oni mogu zauzvrat izvrπiti na druge ukljuËujuÊi i svoju vlastitu djecu! Ellen White nas je upozorila da Êe spiritizam biti velika prijevara i, vjerujte mi, mi gledamo kako se to doga a pred naπim oËima. Mnogi bezazleni ljudi, ukljuËujuÊi i krπÊane, ustrajavaju na tvrdnji da knjige o Harryju

ZNACI U VJERSKOM ÆIVOTU

67

Potteru nisu niπta drugo osim nevina πtiva za djecu napisana kako bi ih se nauËilo vjeπtini Ëitanja i pisanja na zabavan naËin. Sama spisateljica tvrdi da je glavni lik Harry izmiπljen te da se jednostavno “uπetao u njezin um”. Ona poriËe da njezine knjige imaju bilo kakve veze s okultizmom i kaæe da ne vjeruje ni u kakvu magiju. Ali nije li zanimljivo to πto ju je tijekom jednog radijskog intervjua sluπatelj, koji se bavi magijom, pitao je li ona Ëlan ceha (spomenuo je odre eni oblik magije). Kada je odgovorila nijeËno, sluπatelj je bio iznena en i rekao da voli knjige o Harryju Potteru jer sadræe tako mnogo okultnoga. Drugom je prilikom ipak priznala da je provela mnogo vremena prouËavajuÊi okultizam dok je istraæivala gra u za svoje knjige i rekla da vjeruje kako je sedam tajanstven broj.

©irenje laænih doktrina
“Left Behind” Internetska stranica koja reklamira niz pripovjedaka “Left Behind” o doga ajima na kraju vremena, oslikava prizor posljednjih dana na Zemlji: “U jednom kaotiËnom trenutku milijuni ljudi diljem svijeta iznenada nestaju ostavljajuÊi za sobom odjeÊu, vjenËane prstene, naoËale i obuÊu u neurednim gomilama. ©iri se sveopÊa zbunjenost dok automobili bez vozaËa iznenada skreÊu s puta, izbijaju poæari, a preostali ljudi promatraju u nevjerici i strahu

68

ON DOLAZI

prazna mjesta gdje su prije samo nekoliko sekundi bili njihovi voljeni. Ovo je uznesenje koje je Bog planirao kao prvi znak poËetka kraja vremena.” Niz pripovijedaka “Left Behind” doæivio je fenomenalan komercijalni uspjeh. Prema Ëlanku objavljenom u Ëasopisu Christian News u listopadu 2002., “nakladniËka kuÊa Tyndale udvostruËila je broj djelatnika i zaradu. Prodano je gotovo 40 milijuna primjeraka (50 milijuna ako se raËunaju i slikovnice i djeËja izdanja), a zarada je veÊa od 350 milijuna dolara za samo πest mjeseci. Sedma knjiga, Indwelling, objavljena u svibnju 2000., u pretprodaji je prodana u 1,4 milijuna primjeraka, a neke knjiæare su otpoËele prodaju u ponoÊ dok su Ëitatelji Ëekali u dugim repovima. Ona je odmah zauzela prvo mjesto na popisu najprodavanijih naslova prema New York Timesu. Isto vrijedi i za osmi svezak, The Mark. Prvo izdanje devetog sveska, Desecration, objavljenog u listopadu 2001., tiskano je u tri milijuna primjeraka, πto je dosad najveÊa naklada neke krπÊanske priËe. Osim 40 milijuna knjiga iz niza “Left Behind”, nakladniËka kuÊa Tyndale House prodala je viπe od 10 milijuna proizvoda povezanih s ovim knjigama kao πto su Ëuvari zaslona, razglednice, kalendari, igre, glazbeni brojevi, nakit i privjesci.” U Ëemu je problem s ovim knjigama? Ako su popularne, u njima mora biti neπto dobro, zar ne? Da, ali to se ne temelji na istini. Niz

ZNACI U VJERSKOM ÆIVOTU

69

knjiga “Left Behind” koji se svijetom proπirio kao poæar, temelji se na laænom nauku o uznesenju. Ovo vjerovanje prihvaÊaju brojni evaneoski krπÊani koji kaæu da Êe Isus jednog dana, iznenada, uznijeti milijune vjernika i onda se vratiti sedam godina poslije. Me utim, mi znamo da, prema Bibliji, Isusov dolazak neÊe biti tajan. Otkrivenje 1,7 kaæe da Êe doÊi na oblacima i da Êe Ga vidjeti svako oko. U 1. Solunjanima 4,16 stoji da Êe “sam Gospodin sa zapovjedniËkim zovom, s glasom arkan ela i sa zvukom trube Boæje siÊi s neba”. Bit Êe to slavan doga aj. Isus je to u Mateju 16, 27 ovako opisao: “Sin »ovjeËji ima doÊi u slavi Oca svoga, u pratnji an ela.” Ja ne mogu zamisliti kako neπto tako glasno, vidljivo i slavno moæe biti tajno. Naæalost, mnogi ljudi, umjesto da prouËavaju Boæju rijeË, temelje svoja vjerska uvjerenja na bujnoj maπti pisca pripovijedaka. A to je opasno! Æelim vam prenijeti kratku priËu koja ima zapanjujuÊu sliËnost s danaπnjim svijetom Ëak i za nas adventiste. “U zapadnom Teksasu nalazi se poznato naftno polje koje se naziva Yates Pool. Tijekom velike ekonomske krize na ovom je polju bila ovËja farma Ëiji je vlasnik bio gospodin Yates. Gospodin Yates nije mogao zaraditi dovoljno novca na svojoj farmi da otplati glavnicu i kamate kredita za kuÊu i bio je u opasnosti da izgubi dræavne poticaje.

70

ON DOLAZI

Dan za danom, dok je pasao ovce, pitao se kako Êe otplatiti svoje dugove. Onda su doπli seizmografi jedne naftne kompanije i rekli gospodinu Yatesu da na njegovoj zemlji moæda ima nafte. Zatraæili su dopuπtenje za buπenje i on je potpisao ugovor o najmu. Na dubini od 400 metara naiπli su na velike zalihe nafte. Prvi izvor je donosio 80.000 barela dnevno. Brojni kasniji izvori donosili su i dvaput viπe. Trideset godina nakon buπenja prvog izvora, svi izvori zajedno donosili su 125.000 barela dnevno. I gospodin Yates je bio vlasnik svega toga. Na dan kada je kupio zemlju, dobio je prava na naftu i ostala prirodna bogatstva, ali je æivio od pomoÊi. Multimilijunaπ je æivio u siromaπtvu! U Ëemu je bio problem? Nije znao za naftu. On je bio vlasnik nafte, ali to nije znao.” (Jim Burnes i Greg McKinnon, Illustrations, Stories, and Quotes, Gospel Light Publishing) Biblija je blago. Ako je svaki dan ne Ëitate i ne navjeπÊujete, vi ste kao bogataπ koji nije svjestan svojeg bogatstva. Pavao nas u 2. KorinÊanima 4,7 podsjeÊa: “Ali ovo blago nosimo u zemljanima posudama da se ona izvanredna uspjeπnost pripisuje Bogu, a ne nama.” Znate li tko su te zemljane posude? To ste vi i ja. A blago je Evan elje koje nam je Bog dao u svojoj RijeËi. I ne zaboravite: Bog nikada nije namjeravao da gomilamo ili skrivamo ovo blago. Mi smo, posebno u ovim posljednjim danima ze-

ZNACI U VJERSKOM ÆIVOTU

71

maljske povijesti, pozvani da svijetlimo u svijetu. Posluπajte: “Bog je zapovjedio svjetlosti da zasja iz tame u naπim srcima kako bi nam dala spoznaju o Boæjoj slavi i obasjala Isusovo lice.” Ellen White je u vi enju vidjela da se upravo to i doga a u naπe vrijeme. Ona kaæe: “Vidjela sam mlazove svjetla koje isijava iz gradova i sela, iz velikih i malih mjesta. Sluπala se Boæja rijeË, a posljedica su bili spomenici Bogu u svakom gradu i selu. Njegova istina se propovijedala diljem svijeta.” (Testimonies, sv. 9, str. 28,29) Milijuni ljudi u svijetu æive u tami i hvataju se u zamku Sotonine prijevare. Oni oËajniËki trebaju blago koje mi imamo. Zaπto vaπe svjetlo ne zasja veÊ danas?

72

ON DOLAZI

NA©E TIJELO JE BOÆJI HR A M Biblijski tekst: Matej 24,7

Znaci u medicini
Ellen White je 1863. godine primila vi enje koje je oblikovalo buduÊnost AdventistiËke crkve i zauvijek promijenilo æivot njezinih Ëlanova. Ona je napisala: “Bila sam u kuÊi brata A. Hilliarda, u Otsegu u Michiganu 6. lipnja 1863., kada mi je u vi enju predoËena vaæna tema o zdravstvenoj reformi.” (Review and Herald, 8. listopada 1867.) “Vidjela sam da je naπa sveta duænost da se brinemo za svoje zdravlje te potiËemo druge na ovu duænost ... Mi moramo govoriti protiv neumjerenosti svake vrste, protiv neumjerenosti u radu, jedenju, pijenju i uporabi lijekova, i onda ljude uputiti na Boæji veliki lijek: vodu, Ëistu meku vodu protiv bolesti, za zdravlje, ËistoÊu, uæitak ... Vidjela sam da ne smijemo πutjeti o pitanju zdravlja, veÊ trebamo osvijestiti ljude o ovom predmetu.” (E. G. White, Letter 4, 1863.) Od toga dana obitelj White je poËela mijenjati zdravstvene navike u svojem vlastitom domu i dijeliti s drugima zdravstvena naËela koja je Bog otkrio Elleni G. White.

ZNACI U MEDICINI

73

Zanimljivo je da su brojna otkriÊa koja joj je Bog pokazao bila ispred znanja onog vremena. Godinama poslije, Ëak i cijelo stoljeÊe, suvremena znanost je otkrila naËela fiziologije, higijene i prehrane na koja je Ellen White upuÊivala kao rezultat svojeg vi enja. ZapanjujuÊe je i to πto je æena s trogodiπnjom naobrazbom mogla govoriti i pisati o zdravstvenim temama s takvom toËnoπÊu. Jednog dana upoznala je dr. Laya kojemu je ispriËala neπto od onoga πto je vidjela u vi enju. On ju je pozvao u svoj dom i molio je da mu kaæe viπe. Ellen White je oklijevala jer nije poznavala medicinski rjeËnik, ali dr. Lay je bio uporan. Nakon dvosatnog razgovora dr. Lay je bio zapanjen. Rekao je da su naËela koja mu je ona iznijela iznimno toËna te da mu je jasno da ona te informacije nije dobila iz ljudskih izvora. Da biste doista razumjeli revolucionarnost ovih informacija, morate poznavati naËin i metode lijeËenja u ono vrijeme. Kada je starjeπina J. N. Loughborough, jedan od adventistiËkih pionira, imao osamnaest godina, savjetovano mu je da koristi duhan za lijeËenje pluÊne bolesti, πto je bio tadaπnji uobiËajeni naËin lijeËenja. Ako je pacijent bio bolestan, dobivao je velike doze lijekova, a u mnogim sluËajevima lijeËenje se sastojalo od puπtanja krvi pacijentu kako bi se oslobodio toksina. Pacijentima se u veÊini sluËajeva stanje pogorπalo ili su Ëak umirali.

74

ON DOLAZI

Znanje koje je Bog otkrio Elleni White zapisano je u njezinim brojnim knjigama i Ëlancima, ukljuËujuÊi The Ministry of Healing, Counsels on Diet and Foods, Medical Ministry i Counsels on Health. Premda nam vrijeme ne dopuπta razgovor o svemu πto joj je Bog pokazao, æeljela bih istaknuti samo nekoliko njezinih savjeta koje je medicinska znanost danas dokazala. Ove Ëinjenice su preuzete iz knjige Proof Positive Neila Nedleyja.

Duhan
Ellen White je pisala: “Duhan zarobljava volju; on dræi svoju ærtvu u ropstvu navike koju je teπko pobijediti.” (Temperance, str. 58) Medicinska znanost potvr uje: “Nikotin izaziva πest do osam puta veÊu ovisnost od alkohola.” (U. S. Department of Health and Human Ser vices, A Report of the Surgeon General, 1989.) Ellen White je pisala: “Æivotinjsko meso je puno karcinogenih klica.” (str. 102) Medicinska znanost potvr uje: “Jedenje mesa viπe nego udvostruËuje rizik od raka debelog crijeva” (str. 105—109) Ellen White je pisala: “Na temelju primljenog svjetla, πeÊer je, ako se koristi u veÊim koliËinama, πtetniji od mesa.” (str. 156) Medicinska znanost potvr uje: “Brojne zdravstvene teπkoÊe sada su statistiËki povezane s potroπnjom πeÊera. Ako se troπi previπe πeÊe-

ZNACI U MEDICINI

75

ra, poveÊava se rizik od raka debelog crijeva, rektuma, dojke, jajnika, maternice, prostate i æivËanog sustava.” (str. 157)

Novi zdravstveni izazovi
Dok svakodnevno Ëitam i sluπam vijesti, zakljuËujem da samo potvr uju ono πto Biblija i Ellen White kaæu o zdravlju. SjeÊate li se retka koji kaæe da Êe se znanje u posljednje dane umnoæiti? Ovo proroËanstvo se odnosi i na medicinsku znanost. Tijekom proπlog stoljeÊa otkriÊa kao πto su antibiotici i cijepljenje spasili su milijune æivota. Zbog ovakvih dostignuÊa u medicini, bolesti kao, na primjer, djeËja paraliza i velike boginje gotovo su iskorijenjene. Medicinska dijagnostiËka sredstva kao πto su rendgenske zrake, kompjutorska tomografija, ultrazvuk, magnetska rezonancija i elektrokardiograf, sva odreda razvijena u dvadesetom stoljeÊu, ne pomaæu samo u spaπavanju æivota, veÊ su produljila prosjeËni æivotni vijek na 74 godine! Znanstvenici predvi aju da Êe se prosjeËni æivotni vijek poveÊati na 125 godina. To se zove napredak. Ali Ëekajte! Prije nego πto pomislite da ljudska vrsta napreduje prema besmrtnosti, vratit Êu vas u stvarnost. Usprkos naπem napretku u zdravstvenim spoznajama i praksi, naæalost, svaki dan se suoËavamo s novim zdravstvenim izazovima.

76

ON DOLAZI

Zaga enje hrane
U Ëlanku od 16. sijeËnja 2004. objavljenom na web-stranici Enviromental News Networka piπe: “Proizvodnja teletine i umjetni uzgoj lososa nedavno su spominjani u vijestima, ali ne u pozitivnom kontekstu. Prema istraæivanju objavljenom u Ëasopisu Science, lososi uzgojeni u ribogojiliπtima sadræe deset puta viπe otrovnih tvari kao πto je PCB i dioksin od lososa u divljini. Vjeruje se da mnoge od ovih otrovnih tvari uzrokuju rak. Razina zaga enosti toliko je velika da autori ovog izvjeπÊa preporuËuju ljudima da umjetno uzgojene losose jedu najviπe jednom mjeseËno.” »lanak nastavlja: “Proizvodnja teletine je opet u vijestima zbog otkriÊa drugog sluËaja kravljeg ludila u Sjevernoj Americi. Premda je rizik za ljude razmjerno malen, ovaj sluËaj ponovno aktualizira probleme vezane uz masovnu proizvodnju mesa koja se usredotoËuje na zaradu, a ne ljudsko ili æivotinjsko zdravlje i dobrobit. Kravlje ludilo se vjerojatno nikada ne bi bilo pojavilo da tvornice stoËne hrane i toviliπta nisu pokuπali ubrzati uzgoj krava (a time i zaradu) hraneÊi ih mesnim proizvodima — ukljuËujuÊi i meso drugih krava — te su tako biljoædere pretvorili u mesoædere.” U izjavi za javnost SveuËiliπta Baylor u studenom 2003. stoji: “Novija istraæivanja potvr uju dokaze da otrovi koji istjeËe iz postrojenja za preradu otpadnih voda zavrπavaju u ribama.

ZNACI U MEDICINI

77

‘Tri æivotinjske vrste koje æive nizvodno od postrojenja za preradu otpadnih voda u sjevernom Teksasu sadræe aktivne tvari dvaju lijekova protiv depresije deponirane u mozgu, jetri i miπiÊima’, kaæe Bryan Brooks sa SveuËiliπta Baylor u Wacou u Teksasu.” A ako mislite da je mlijeko sigurno, posluπajte ovo: “Kada se perklorat pojavio u salati uzgojenoj u Kaliforniji i Arizoni proπlog proljeÊa zbog zaga enosti voda za navodnjavanje, farmeri su se zabrinuli da bi problem mogao biti daleko πiri. Znanstvenici sa SveuËiliπta Texas Tech potvrdili su neke od ovih strahova izvijestivπi da mlijeko koje je nasumce kupljeno u supermarketima u gradu Lubocku sadræi zabrinjavajuÊu koncentraciju perklorata. Premda je izvor zaga enja perkloratom u zapadnom Teksasu nepoznat, nalazi istraæivanja koji su objavljeni na web-stranicama ES&T Research ASAP 19. rujna upuÊuju na to da je perklorat raπireniji u okoliπu i hrani nego πto se prije mislilo.”

Nove bolesti
Agencija Associoated Press u Ëlanku od sijeËnja 2004. objavljuje: “Nakon πto je danima nijekao problem, Tajland je u Ëetvrtak potvrdio da je postao æariπte epidemije ptiËje gripe priznavπi da je zaraæen jedan seoski djeËak. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da

78

ON DOLAZI

bi virus mogao mutirati u joπ smrtonosniji oblik. PtiËja gripa je ubila petero ljudi u Vijetnamu i zarazila milijune kokoπi diljem Azije. Zbog virusa koji se brzo πiri, Azija se nalazi u stanju zdravstvene uzbune. Tim Svjetske zdravstvene organizacije i πest znanstvenika iz ameriËkih centara za nadzor bolesti nalaze se u Hanoju nadajuÊi se da Êe otkriti kako je toËno virus ptiËje gripe preπao s peradi na ljude. Znanstvenici smatraju da ljudi dobivaju virus zbog kontakta s bolesnom peradi. Dosad nema dokaza o prijenosu bolesti s Ëovjeka na Ëovjeka. A li zdravstveni djelatnici strahuju da bi ptiËji virus mogao mutirati i prelaziti s Ëovjeka na Ëovjeka, πto bi ovu bolest uËinilo daleko veÊim zdravstvenim problemom od SARS-a. Ova bolest, koju tako er izaziva virus, usmrtila je gotovo osam stotina ljudi u svijetu proπle godine.”

SARS
Prema ameriËkom Centru za nadzor bolesti, “SARS je bolest diπnih organa koju uzrokuje korona virus, a zove se i korona virus povezan sa SARS-om. SARS je prvo primijeÊen u Aziji u veljaËi 2003. Tijekom iduÊih nekoliko mjeseci bolest se proπirila u viπe od dvanaest zemalja u Sjevernoj Americi, Juænoj Ame-

ZNACI U MEDICINI

79

rici, Europi i Aziji prije nego πto je obuzdana globalna epidemija. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, tijekom epidemije 2003. godine od SARS-a je oboljelo ukupno 8.098 ljudi.”

Kravlje ludilo
Danas u vijestima sve viπe sluπamo o kravljem ludilu. »lanak u New York Timesu od 6. sijeËnja 2004. izvjeπÊuje: “Broj ljudi u Velikoj Britaniji koji su umrli od posljedica kravljeg ludila poveÊao se 2003., prvi put nakon Ëetiri godine, kaæu u Ministarstvu zdravstva. U 2003. godini osamnaest ljudi je umrlo od Creutzfeldt-Jakobove bolesti, kaæe agencija, sedamnaest viπe u odnosu na 2002. godinu. Smatra se da ovu bolest uzrokuje konzumiranje zaraæene govedine, a napada ljudski mozak na sliËan naËin kao πto kravlje ludilo napada gove i mozak. Dosad je u Velikoj Britaniji umrlo 139 ljudi ‘sigurno ili vjerojatno’ od varijacija CreutzfeldtJakobove bolesti, kaæe Ministarstvo zdravstva, a joπ πestero ih æivi s tom boleπÊu.” Danas problem kravljeg ludila nije ograniËen samo na Veliku Britaniju. U prosincu 2003. bolest je postala vruÊi predmet rasprave kada je otkrivena u kravama u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama.

80

ON DOLAZI

HIV/AIDS
Prije dvadeset pet godina za A IDS se gotovo i nije Ëulo. Danas viπe od πezdeset milijuna ljudi boluje od ove bolesti, a dvadeset milijuna ljudi je veÊ umrlo. U nekim afriËkim zemljama gotovo Ëetvrtina populacije je zaraæena HIV/AIDS-om. HIV/AIDS je zasigurno jedna od poπasti posljednjeg vremena o kojima Biblija govori u Mateju 24,7. Razumijete li? Znaci su posvuda. Isus uskoro dolazi. Moæda se pitate: Kakve veze ima zdravlje s Isusovim povratkom i mojim spasenjem? Ove najnovije podatke nisam vam ispriËala zato da bih vas uplaπila, da postanete nervozni. Jednostavno æelim da znate da nam je Bog, zato πto nas voli, dao neka vaæna naËela prema kojima trebamo æivjeti. Zaπto? Zato da bismo bili zdravi, sretni i viπe Ëinili za Njega. Biblija kaæe da je naπe tijelo Boæji hram. Mi moramo voditi brigu o svojem tijelu kako bismo bili spremni (i pomogli drugima u pripremi) za Isusov povratak. “U prosincu 1993. tridesetdvogodiπnjak iz Buenosa Airesa umro je zbog pretjerane vruÊine. U trenutku smrti teæio je 297 kilograma. Pet dana prije smrti pojeo je cijelog odojka za ruËak, zbog Ëega je dospio na intenzivnu njegu u bolnicu. LijeËnici su morali pozvati vatrogasce da ga prevezu u bolnicu.” (Contemporary Illustrations, str. 204) Ovo je Ëista proædrljivost i znak je Isusovog skorog dolaska.

ZNACI U MEDICINI

81

Na kraju se prisjetimo rijeËi apostola Pavla: “Prema tome, bilo da jedete, bilo da pijete, bilo da πto drugo Ëinite, sve Ëinite na slavu Boæju!” (1. KorinÊanima 10,31)

82

ON DOLAZI

U»ENI©T VO Biblijski tekst: Matej 24,32

On dolazi
Ovo je bio izvanredan tjedan, zar ne? Ne znam πto vi mislite, ali moj um je bio zapanjen, a srce dirnuto dok smo proteklih dana razmatrali znake Isusovog povratka. Znaci su posvuda — u politici, znanosti, u vjerskom svijetu, u druπtvu, Ëak i u naπim domovima i crkvama. »ini se da priroda i sadaπnji doga aji viËu, glasno i jasno, iz svakog dijela zemaljske kugle da Isus uskoro dolazi. Morali bismo biti slijepi da ne vidimo da Êe se neπto uskoro dogoditi. »ak i nekrπÊani to vide. Isus je to jasno rekao. I upozorio nas je da neÊemo imati izgovora ako ne prepoznamo znake kada se pojave. On nam u Mateju 24,32 kaæe: “Razumijte ovu usporedbu na primjeru smokve! »im joj granje postane njeæno i potjera liπÊe, znate da je ljeto blizu. Tako i vi, kad vidite sve to, znajte da je blizu — na samim vratima!” BuduÊi da sada znamo da je kraj blizu, πto mi kao krπÊani trebamo Ëiniti? HoÊemo li ustuknuti od straha, oËekujuÊi da Êe svakog trenutka nastupiti vrijeme nevolje? Ili trebamo sve ostaviti, povuÊi se iz druπtva i po-

ON DOLAZI

83

bjeÊi πto bræe moæemo u planine? Ili Êemo jednostavno sjediti, ne ËineÊi niπta, i bezbriæno reÊi: “Znam da Êe se to ionako dogoditi pa nije bitno hoÊu li ja u tome sudjelovati.” ©to mi kao krπÊani trebamo Ëiniti? Posluπajte sljedeÊi savjet Duha proroπtva: “Bog je otkrio πto Êe se dogoditi u posljednje dane kako bi se Njegov narod bio spreman suprotstaviti oluji protivljenja i gnjeva. Oni koji su unaprijed upozoreni na ove doga aje, ne smiju mirno sjediti prije oluje tjeπeÊi se da Êe Bog zaπtititi svoje vjerne u dan nevolje. Mi trebamo Ëekati svojega Gospodina s nepokolebljivom vjerom. Sada nije vrijeme da dopustimo svojem umu da se zaokuplja manje vaænim stvarima. Dok ljudi spavaju, Sotona aktivno radi protiv Gospodnjeg naroda. Pokret za nedjelju napreduje u tami. Vo e skrivaju stvarni problem, a mnogi koji se pridruæuju ovom pokretu ni sami ne vide kamo on ide. Njegovi sljedbenici su blagi i na prvi pogled dobri krπÊani, ali kada progovore, otkrit Êe duh Zvijeri. Mi moramo uËiniti sve πto moæemo kako bismo odvratili opasnost koja nam prijeti. Trebamo nastojati razbiti predrasude kako bismo se pred ljudima prikazali u pravom svjetlu. Trebamo im prikazati pravo stanje stvari i tako na najuËinkovitiji naËin prosvjedovati protiv mjera za ograniËavanje slobode savjesti. Trebamo istraæivati Pismo i osposobiti se za iznoπenja razloga za svoju vjeru. Prorok Daniel kaæe: ‘A bezboænici Êe i dalje biti bezboæni; bez-

84

ON DOLAZI

boænici se neÊe urazumjeti, a umnici Êe razumjeti.’” (Testimonies for the Church, sv. 5, str. 452) U redu. Uvjereni ste da æivite u posljednje dane i da Isus uskoro dolazi. Znate da neπto morate uËiniti, ali niste sasvim sigurni πto. Vi vjerojatno kaæete: Znam da se trebam pripremiti, ali kako da to uËinim, pa i da drugima pomognem u pripremi? Kako mogu imati bliskiji odnos s Isusom? Drago mi je πto ste to pitali!

U knjizi Ready or Not Georga Reida nalaze se neki savjeti o pripremi za Drugi dolazak. S njegovim dopuπtenjem æeljela bih vam uputiti nekoliko savjeta: 01. Neka priprema za Nebo bude predmet vaπe molitve. 02. Otvorite svoje srce Bogu. 03. Prihvatite Boæju ljubav. 04. Redovito prouËavajte Bibliju. 05. Slijedite Isusov primjer. 06. UkljuËite se u rad za Boga. 07. Odræavajte redovita jutarnja bogosluæja. 08. Imajte povjerenje u Boga. 09. Ne Ëekajte. Danas odluËite da Êete biti pobjednik. 10. Pamtite da imate nadnaravnu pomoÊ.

ON DOLAZI

85

To su dobri savjeti, zar ne? Ali moæda se sada pitate: “Gdje je moje mjesto u ovim dogaajima? Trebam li ja odigrati ulogu u svemu πto Êe se doga ati u posljednje dane? Nisam li odviπe mlad da bih uËinio neπto vaæno?” Imam vijest za vas. Ako ste se ikada pitali kakvu ulogu trebate igrati u zavrπetku djela, posluπajte πto kaæe proroËica: “S takvom vojskom pravilno uvjeæbanih radnika kakva bi mogla biti naπa mladeæ, kako bi se brzo vijest o razapetom i uskrslom Spasitelju, koji Êe uskoro doÊi, mogla odnijeti cijelom svijetu! Kako bi brzo mogao doÊi posljedak — kraj patnji i æalosti i grijehu!” (Odgoj, str. 241) Jeste li Ëuli ovo? Vi ne samo da trebate odigrati neku ulogu, veÊ imate prednost da ubrzate Isusov povratak. Kakva ozbiljna misao! Dopustite mi da vam kaæem joπ neπto. Bog danas traæi predane, mlade krπÊane koji su voljni izvrπiti Njegove planove. On ima svoju vojsku i sada je novaËi. HoÊete li se pridruæiti? Nedavno sam proËitala neπto πto me je natjeralo da zastanem i razmislim. Bilo je to pismo mladiÊa koji je raskinuo zaruke sa svojom djevojkom kako bi pristupio KomunistiËkoj partiji. Posluπajte kakvu predanost on pokazuje za djelo kojem je posvetio svoj æivot. “Mi komunisti imamo visoku stopu gubitaka æivota. Na nas se puca, vjeπaju nas, linËuju, sramote, zatvaraju, kleveÊu, ismijavaju i otpuπtaju s posla. Nas se na sve naËine uzne-

86

ON DOLAZI

miruje. Neki od nas ginu, a neke zatvaraju. Mi æivimo u siromaπtvu. Mi dajemo Partiji svaki novËiÊ koji zaradimo, a za sebe zadræavamo tek onoliko koliko je potrebno za golo preæivljavanje. Mi komunisti nemamo vremena ni novca za filmove, koncerte, odreske, pristojne kuÊe ili automobile. Opisuju nas kao fanatike. Mi i jesmo fanatici. Naπim æivotom dominira samo jedna stvar, borba za komunizam u cijelome svijetu. Mi komunisti imamo filozofiju æivota koja se ne moæe platiti nikakvim novcem. Mi imamo razlog za borbu, konaËnu svrhu æivota. Mi svoje sitne probitke podre ujemo velikom pokretu za ËovjeËanstvo, pa iako pati naπa osobnost, ako naπ privatni æivot izgleda teæak zbog odricanja i pokoravanja Partiji, misao da svatko od nas na skroman naËin daje svoj doprinos ËovjeËanstvu, za neπto uzviπenije i bolje, dovoljna je zadovoljπtina. Postoji neπto u Ëemu sam smrtno ozbiljan, a to je komunizam. To je moj æivot, posao, vjera, hobi, draga, æena i sluπkinja, moj kruh i meso. Danju za njega radim, a noÊu o njemu sanjam. Kako vrijeme prolazi, njegov se utjecaj na mene ne smanjuje, veÊ raste. Zato ne mogu nastaviti sa svojim prijateljstvom ili ljubavnom vezom, ne mogu razgovarati a da ne spomenem ovu silu koja me tjera i vodi u æivotu. Ja vrednujem ljude, knjige, ideje i djela prema tomu koliko pridonose komunistiËkoj stvari.

ON DOLAZI

87

VeÊ sam bio u zatvoru zbog svojih ideja, a ako bude potrebno, spreman sam stati i pred streljaËki vod.” (Jim Burns i Greg McKinnon, Illustrations, Stories and Quotes, Gospel Light Publishing) Ako jedna mlada osoba moæe biti toliko odana komunizmu, toliko da odbaci djevojku koju voli, koliku bismo predanost mi krπÊani trebali pokazati prema Kristu i Njegovom djelu? Bog od vas ne traæi da se odreËete svojih prijatelja ili zaruËnice. On samo oËekuje vaπu predaju i sluæbu. Mi imamo uzviπeniji cilj od komunistiËkog. Mi, adventistiËki krπÊani, pozvani smo zbog posebne zadaÊe — da upozorimo svijet da Isus, naπ Spasitelj, dolazi po nas da nas povede kuÊi. Bog vas danas poziva da se prijavite u Njegovu vojsku. Vi dobro znate da Boæji vojnici ne izlaze bez zaπtite. Kada su Amerikanci napali Irak 2003. godine, vojnici su znali da postoji opasnost od upotrebe kemijskog oruæja. ©to su oni uËinili? Poπli su spremni s plinskim maskama i kompletnim zaπtitnim odijelima u sluËaju da neprijatelj upotrijebi kemijsko oruæje. Bog je i nama dao zaπtitni oklop protiv naπeg neprijatelja, Sotone, i, vjerujte mi, on je uËinkovitiji od plinske maske. Posluπajte πto piπe u Efeæanima 6,11.14-18: “Obucite se u bojnu opremu Boæju da se mognete suprotstaviti avolskim napadima! ... Dakle, stojte Ëvrsto! Opaπite svoje bokove istinom, obucite oklop — pravednost, obujte noge

88

ON DOLAZI

spremnoπÊu za Radosnu vijest — mir! U svemu uzmite veliki πtit — vjeru; njime Êete moÊi ugasiti sve goruÊe strijele Zloga! Prihvatite kacigu — ono Ëim se spaπava — i maË Duha, to jest rijeË Boæju, sa svakovrsnom proπnjom i molitvom. Molite u jedinstvu s Duhom u svakoj prigodi, i k tome bdijte sa svom ustrajnoπÊu i svakovrsnom molitvom za sve svete.” Danas pozivam sve vas da odjenete svoj oklop i pridruæite se redovima velike vojske mladih koji Êe, Boæjim Duhom, uËiniti Ëudesna djela za Gospodina i ubrzati Njegov dolazak. Ako ste spremni za ovaj izazov, izi ite naprijed i pridruæite mi se ispred propovjedaonice. Bog vas danas poziva. Zar neÊete doÊi?

89

Izbor je vaπ
Lawrence Maxwell

90

ON DOLAZI

91

Izbor jednog tinejdæera
(1. dio)
Bog nas sigurno moæe prisiliti na posluπnost. On nas je stvorio. On nas odræava na æivotu. Bez Njega ne bismo ni postojali. Ali Bog ne æeli prisilnu posluπnost. On ne æeli da Ga sluπamo samo zato πto ne moæemo uËiniti niπta drugo. Zato nam je dao i takvu moguÊnost da Ga ne posluπamo. Ako Ga odluËimo posluπati, On Êe nam u tome pomoÊi, ali ako odluËimo suprotno, On to neÊe odobravati, ali Êe nam i dalje davati snagu i sposobnosti koje Êemo koristiti za neposluh. Bog se nada da Êemo se odluËiti za posluπnost Njemu. Ali On ne æeli da odluËimo iz neznanja. On æeli da svoje odluke temeljimo na dokazima. Zato nam je dao Bibliju. Biblija sadræi Deset zapovijedi i mnoge druge izjave koji nam jasno obznanjuju πto Bog oËekuje od nas. U njoj se nalaze zapisi o muπkarcima, æenama i tinejdæerima koji su se suoËili s pitanjem o kojem razgovaramo. Biblija nam priËa o odlukama koje su donijeli i posljedicama tih odluka.

92

ON DOLAZI

Jedan od ovih biblijskih likova bio je tinejdæer koji se rodio oko tisuÊu godina prije Krista, u vrijeme kada su Filistejci tlaËili Izraelce. A n eo je prije njegovog ro enja rekao roditeljima da Êe on poËeti osloba ati Izraelce od njihovih neprijatelja. Da bi svoje tijelo oËuvao u izvrsnom stanju, nije smio jesti neke vrste hrane. I nikada nije smio πiπati kosu kao znak posluπnosti Bogu. Kao πto ste veÊ pogodili, njegovi roditelji su ga prilikom ro enja nazvali Samson. Bio je izvanredne tjelesne gra e i brzo se razvijao. Nijedan drugi djeËak u πkoli nije imao takve miπiÊe, nitko se nije mogao usporediti s njegovim fiziËkim sposobnostima ni u jednom sportu. Kako su se samo djevojke otimale za njega! Mnoge su æeljele izlaziti s njim. Svaka je sanjala o tome da bude njegova sretna æena. Ali baπ su tu poËele nevolje. Njega nisu zanimale izraelske djevojke. Izlazak s njima ne bi mu bio zanimljiv — bar je on tako mislio. Ovaj mladiÊ je pronaπao uæitke u nekoliko kilometara udaljenom filistejskom selu Timni. Samson je Ëesto tamo odlazio. I uskoro se zaljubio u jednu djevojku Filistejku i poæelio se njome oæeniti. Kada je to rekao svojem ocu, ovaj je rekao: “Ne!” Moæda mu je otac pokazao prijepis Mojsijevih spisa. Moæda je poslao Samsona k obliænjem sveÊeniku koji je imao ovakav prijepis.

IZBOR JEDNOG TINEJDÆER A (1)

93

Na temelju izvjeπÊa u Sucima 14,3 moæemo biti sigurni da mu je on dao da Ëita iz Ponovljenog zakona 7,1-6. Mojsije u prvom retku nabraja palestinska plemena. Samson je u treÊem retku mogao proËitati Boæju zapovijed: “Ne sklapaj æenidbe s njima.” Samson je odmah uvidio da mu Biblija zabranjuje ono πto je æelio uËiniti. Morao je izabrati — uËiniti ono πto kaæe Biblija ili slijediti vlastite planove.

Na putu u Timnu
Odgodio je odluku za neko vrijeme. Nastavio je odlaziti k djevojci. Tijekom jednog od ovih posjeta, dok je hodao kroz vinograd prema selu gdje je ona æivjela, zaËuo je reæanje iza vinove loze. Odjednom je spazio lava spremnog da skoËi. I lav je skoËio. Samson se nije pomaknuo. Uhvatio ga je u zraku. Zdrobio ga je golim rukama, bacio njegovo mrtvo tijelo iza vinove loze i nastavio svojim putem. Otiπao je k djevojci. Zaπto bi ga lav u tome spreËavao? Kad je sljedeÊi put iπao k njoj, svratio je da pogleda mrtvog lava. U njemu su pËele naËinile koπnicu. Sigurno su πakali, gavranovi i mravi oËistili kosti, a kiπa ih je isprala. Nema sumnje da je med bio u lubanji koja je bila Ëista kao porculanska posuda. Poπao je dalje jeduÊi med u hodu, a kada se vratio k roditeljima, dao je i njima meda, ali im niπta nije

94

ON DOLAZI

rekao o lavu. To Êe snaæno utjecati na cijeli njegov æivot. Doπao je trenutak kada je Samson morao prestati odlaziti k djevojci ili se njome oæeniti. Donio je odluku. Zanemario je Bibliju i oæenio se.

Pogreπan izbor
Obasuo je oca molbama i preklinjanjem dok ovaj konaËno nije popustio, otiπao u Timnu i dogovorio æenidbu. Samson i ova djevojka su se vjenËali. Najvaænija u njegovoj odluci za naπe razmiπljanje ovog tjedna nije Ëinjenica da se Samson oæenio nevjernicom. I to je, naravno, vrlo vaæno. Me utim, mi æelimo usredotoËiti pozornost na Ëinjenicu da je ovaj tinejdæer, kada je æelio neπto πto se protivilo jasnim biblijskim zapovijedima, poπao svojim putem, a odbacio Bibliju. Samsona se Ëesto optuæuje da je bio posve bezboæan. To nije poπteno. »injenica je da je Samson æelio posluπati Boga. Prvo, on je bio Ëlan crkve. Drugo, kada su mu roditelji rekli da ne smije jesti odre enu hranu koju su drugi Ëlanovi crkve slobodno mogli jesti, on se s tim sloæio. Kada je shvatio da Bog æeli da ne πiπa svoju kosu, i s tim se sloæio, premda je bilo mnogo prilika kada ju je poæelio odrezati. Osim toga, nije traæio pravo koje su imali svi drugi djeËaci da izabere svoje æivotno zanimanje, veÊ

IZBOR JEDNOG TINEJDÆER A (1)

95

se dragovoljno sloæio s time da postane sudac i vo a u borbi protiv Filistejaca. Njegov jedini zabiljeæeni grijeh tijekom prvih dvadeset godina æivota jest da je kao tinejdæer odluËio zanemariti kratki dio jedne reËenice u sedmom poglavlju Ponovljenog zakona. To je bilo sve. Biblija jednostavno biljeæi posljedice izbora kao upozorenje svima nama kada moramo donijeti neku odluku.

Zagonetka
Svadba je trebala trajati tjedan dana. ObiËaj je bio da mladoæenja zada zagonetku muπkarcima u svadbenoj pratnji. Samson je tridesetorici uzvanika na svojoj svadbi zadao sljedeÊu zagonetku: “Od onog koji jede izaπlo je jelo, od jakog izaπlo je slatko.” (Suci 14,14) ObeÊao im je trideset truba platna i trideset sveËanih haljina ako zagonetku rijeπe, a ako je ne budu znali rijeπiti, oni Êe toliko platna i haljina biti duæni njemu. Ljudi su mislili da njih trideset ne bi trebalo imati teπkoÊa s bilo kojom zagonetkom koju bi Samson mogao smisliti. Ali nakon tri dana joπ uvijek su bili zbunjeni. Otiπli su k Samsonovoj æeni i od nje zatraæili da im kaæe odgovor. Podsjetili su je da je Filistejka, a ne Æidovka, te da im duguje odgovor. Zaprijetili su joj da Êe je æivu spaliti ako ne bude sura ivala. I πto je ova djevojka uËinila — ona koju je Samson izabrao ispred svih djevojaka u Iz-

96

ON DOLAZI

raelu? Sura ivala je s neprijateljima svojeg muæa. Traæila je Samsona da joj kaæe odgovor. On je odbio. Ona je poËela plakati. Plakala je i plakala do kraja svadbe. Doista sretan medeni mjesec! Naposljetku nije mogao odoljeti njezinim suzama. Rekao joj je odgovor, a ona ga je prenijela ljudima. UveËer sedmog dana oni su se okupili pred Samsonom. S lukavim osmijehom na licu, jedan od njih je rekao: “©to ima sla e od meda i πto ima jaËe od lava?” (Suci 14,18)

Osveta
Bijesan zbog prijevare, Samson je otiπao u Aπkelon, pobio trideset Filistejaca, uzeo njihovu odjeÊu, bacio cijelu hrpu pred tridesetoricu ljudi i otiπao kuÊi. Jedva tjedan dana nakon vjenËanja, vratio se kuÊi majci i ocu. Svi a li vam se takav braËni æivot? Njegova se Êud konaËno stiπala. Samson se s kozletom kao darom vratio æeninoj kuÊi, ali mu je njezin otac rekao da se preudala za njegovog pratitelja. Da se Samson oæenio djevojkom iz crkve, kao πto mu je Bog rekao, ovo se nikada ne bi dogodilo. Nijedna obraÊena, posveÊena Izraelka ne bi se udala za drugog muπkarca ako je veÊ bila vjenËana. Bog je pokuπao zaπtititi Samsona od ovog gorkog iskustva. Ali sjetite se da je Samson odluËio zanemariti Boga.

IZBOR JEDNOG TINEJDÆER A (1)

97

RazljuÊen, Samson je pohvatao tri stotine lisica. Svezao ih je repovima po dvije i me u njih stavio luËi. SkiËuÊi od boli i straha, ove jadne æivotinje traËale su poljima na kojima je sazrijevala æetva i filistejska ljetina je bila spaljena, a njihovi maslinici uniπteni. Sada su Filistejci bili na redu da se osvete. Doπli su i spalili kuÊu djevojËinog oca te su oboje, otac i djevojka, poginuli u plamenu. “Oko za oko”, vikao je Samson. Opet se odluËio osvetiti. “Izudara ih [Filistejce] uzduæ i poprijeko, i æestoko ih porazi.” Kada je to uËinio, shvatio je da na svijetu viπe nema nijednog prijatelja. Filistejci ga sigurno nisu voljeli. Ali ni Izraelci. Otiπao je u goru i æivio u πpilji. Me utim, Filistejci nisu stali. Naredili su Izraelcima da im predaju Samsona. I vjerovali ili ne, tri tisuÊe Izraelaca doπlo je pred πpilju gdje je Samson bio da ga predaju neprijatelju. Samson se nije odupirao. Izraelci su ga svezali s dva konopca i povukli se. Filistejci su navalili na njega. On je raskinuo konopce, zgrabio Ëeljust mrtvog magareta i pobio tisuÊu Filistejaca prije nego πto su ostali uspjeli pobjeÊi. Nakon bitke bio je iscrpljen i æedan. Pao je na zemlju, nasmrt umoran. Ali nijedan Izraelac mu nije doπao pomoÊi. Nitko se nije vratio ni da mu se zahvali. Za manje od Ëetiri mjeseca nakon πto je odluËio odbaciti Boæje upute, ostavila ga je æena i udala se za drugog, a zatim je bila okrutno

98

ON DOLAZI

ubijena. On je sam æivio u peÊini. Samog i iscrpljenog u gori, mrzio ga je i prezirao Ëak i njegov vlastiti narod. Trebaju li nam daljnji dokazi da se uvjerimo kako je nerazumno odbaciti Boæje upute zapisane u Bibliji? Ali ovo nije sve πto je Samson propatio zbog jedne tinejdæerske odluke. Sutra Êemo ponovno govoriti o njemu.

99

Izbor jednog tinejdæera
(2. dio)
JuËer smo Samsona ostavili bez prijatelja i osamljenog u gori. SljedeÊa izjava u Bibliji glasi: “Samson bijaπe sudac u Izraelu za vrijeme filistejske vladavine dvadeset godina.” (Suci 15,20) Izraelci iz tog podruËja oËito su se s njim pomirili i on je postao njihov vo a. Ali on je i dalje bio osamljen Ëovjek. Bog je namjeravao da Samson ima voljenu æenu i sretan dom. Mislim da smo sada svjesni Ëija je to bila pogreπka. Prvi redak u Sucima 16 kaæe nam da je Samson pokuπao ispuniti svoju samoÊu odlascima u Gazu, filistejski grad, provodeÊi noÊ s jednom djevojkom koja je tamo æivjela. Time je krπio jasnu biblijsku zapovijed. Samson je znao tu zapovijed, ali ju je odluËio zanemariti. Gradske vlasti Gaze naredile su trenutaËno zatvaranje gradskih vrata i uhiÊenje Samsona Ëim svane jutro. Filistejci ga se nisu usudili napasti noÊu. Samson je oko ponoÊi saznao

100

ON DOLAZI

za urotu. Zato je odmah ustao i otiπao. Ova odluka mu je vjerojatno spasila æivot. Kada je naiπao na zakljuËana gradska vrata, iπËupao je i vrata i dovratak, stavio ih na le a i popeo se na brdo pokraj grada i tamo poloæio svoj teret. Zatim je otiπao kuÊi. OËajniËki je æelio æenu. Me utim, nijedna izraelska djevojka nije se htjela udati za njega. U svojim tinejdæerskim godinama, prije nego πto se oæenio Filistejkom, mogao se oæeniti bilo kojom djevojkom u Izraelu. Svaka bi se rado udala za njega. Sada, s ovakvim glasom, nije se mogao oæeniti nijednom. Bila je to joπ jedna posljedica njegovog izbora.

Delila
KonaËno se zaljubio u Delilu. »uvπi za njihovu vezu, svaki filistejski knez ponudio joj je tisuÊu sto srebrnjaka ako im oda tajnu Samsonove snage. Ona se sloæila da ga izda. Molila je Samsona da joj kaæe πto ga Ëini tako snaænim. On joj nije htio reÊi. Delila je plakala i molila ga i Samson je konaËno popustio; rekao joj je da Êe postati slab kao i svaki drugi Ëovjek ako ga sveæe sa sedam æila od lûka. Delila je odmah poslala poruku filistejskim knezovima i oni su uskoro stigli sa sedam novih æila od lûka. Uvela ih je u jednu od svojih soba. Uπao je i Samson. Delila ga je uspavala i vezala æilama. Onda se povukla i povikala: “Probudi se, Samsone! Filistejci su ovdje!”

IZBOR JEDNOG TINEJDÆER A (2)

101

Samson se probudio. Pospano je upitao: “©to se doga a, draga?” “Filistejci, Samsone! Otjeraj ih!” Samson je otkrio da je svezan. Ljudi u sobi su sve motrili kroz djelomiËno otvorena vrata. Vidjeli su kako Samson napreæe svoje miπiÊe i æile su popucale. Samson je pogledao oko sebe. “Gdje su Filistejci, draga?” Ali Filistejci viπe nisu bili u kuÊi. Iznenada su se sjetili da imaju neki vaæan sastanak i pobjegli kroz straænja vrata da spase goli æivot. Delila je shvatila da je prevarena. Ponovno je poËela zanovijetati Samsonu da joj oda svoju tajnu. Sada joj je rekao da Êe biti slab ako ga sveæu s dva nova konopca. Poslije je, opet, rekao da bi oslabio ako bi otkala sedam pramenova njegove kose na tkalaËkom stanu i zabila u njih klin. Delila je pokuπala oboje, ali nije uspjela. Delila nije htjela izgubiti svoj novac. Plakala je. Rekla je Samsonu da je viπe ne voli. ZagorËavala mu je æivot. A onda je Samson jednog dana rekao: “Da me obriju, sva bi me snaga ostavila.” Samson u poËetku nije namjeravao reÊi Delili o svojoj kosi. Ali svaki put kada se pretvarao da otkriva svoju tajnu, on je bio korak bliæe propasti. I mi smo Ëesto sliËni Samsonu kada se poËnemo petljati s onim πto nije sasvim ispravno — Ëak ako smatramo da “u tome nema niπta loπe”.

102

ON DOLAZI

Delila je navela Samsona da poloæi glavu u njezino krilo. Ovo izgleda nevjerojatno. Zar Samson nije vidio da se Delila urotila da mu æivot preda Filistejcima? Naravno da je vidio. Ali on se zabavljao. Cijeli æivot je uæivao u æivotu na rubu ponora, na rubu dobra i zla. Zabavljao se s tri filistejske potjere koje su ga htjele uhvatiti. Nema sumnje da se nasla ivao pomisli na njihovo iznena enje i razoËaranje. Nije li Samson znao da Êe izgubiti svu svoju snagu kada mu odreæu kosu? Moæda je znao. Ali vjerujem da je Samson u ovom trenutku mislio da njegova snaga poËiva u njemu samom. Mislio je da mu Bog viπe nije previπe potreban. I prije je grijeπio mnogo puta, a kada mu je snaga zatrebala, imao ju je. Kada je ovaj put otiπao na spavanje, vjerojatno je oËekivao da Êe mu odrezati kosu, ali je bio siguran da Êe mu se snaga vratiti. Nakon πto je brijaË otiπao, Delila ga je probudila s uobiËajenim povikom: “Filistejci su ovdje, Samsone!” Samson je rekao: “IzaÊi Êu kao i prije i rijeπiti ih se.” Tako znamo da nije oËekivao da Êe ovaj put biti slab. A li sada njegovi miπiÊi nisu odgovorili. Filistejci su oprezno uπli. Svezali su palog heroja i iskopali mu oËi. Onda su ga odveli u Gazu, okovali mu gleænjeve i zglobove mjedenim okovima i poslali ga da okreÊe mlin u tamnici.

IZBOR JEDNOG TINEJDÆER A (2)

103

Tamnica
Dolje u tamnici Samson je razmiπljao o svojem proπlom æivotu. Razmiπljao je o izgubljenim godinama. Jasno se sjeÊao odluka koje je donio kao tinejdæer. Ponovno je Ëuo kako ga otac moli: “Zar nema djevojke me u Izraelcima?” Vidio je majËine suze. Zaπto? Zaπto je bio tako lud, tako tvrdoglav? Prekrio je svoje slijepe oËi i molio za oprost. A naπ dragi nebeski Otac mu je oprostio. (Vidi Hebrejima 11,32-40: “Samson ... postigao je pohvalno svjedoËanstvo zahvaljujuÊi vjeri.”) Ako bilo tko od vas, dragi mladi, odluËi odbaciti Boga i otiÊi u svijet, Bog Êe vas i dalje voljeti. On Êe vas na ovaj ili onaj naËin pokuπati vratiti. On Êe moæda dopustiti, ako je to nuæno, da vam budu iskopane oËi i da budete svezani u tamnici. Ako sada odbacite Boga a poslije vas zadese velike nevolje, sjetite se Samsona. Pokajte se za svoje grijehe i Bog Êe vam oprostiti. Ali koliko bi bilo bolje izabrati Boga sada i biti Mu vjeran cijelog æivota!

Proslava
Ali priËi joπ nije kraj. Filistejci su slavili. Bili su sigurni da je uspjeh u hvatanju Samsona dokaz da su njihovi bogovi moÊniji od izraelskog Boga. Nisu li im njihovi bogovi dali snagu i lukavost da izvrπe ovaj veliki pothvat? Organizirali su veliku proslavu.

104

ON DOLAZI

Na dan proslave tisuÊe ljudi okupilo se u hramu u Gazi. U odre enom trenutku tijekom programa na pozornicu je doveden Samson u pratnji djeËaka, a ne naoruæanih vojnika. Ovaj djeËak je bio zoran primjer koji je trebao istaknuti Samsonovu slabost i slabost Samsonovog Boga. Samson je to shvatio. »uo je kako ljudi uzvikuju: “Veliki su filistejski bogovi!” Znao je da su njegov grijeh, njegove nerazumne odluke bile povod za ovaj dan kada su se neznaboπci usudili ismijavati Jahvu. Ipak, Bog mu je oprostio. Æarko je æelio uËiniti neπto πto Êe opravdati Boæje ime, neπto Ëime Êe se osvetiti Filistejcima za prijezir koji su pokazali prema Bogu kada su iskopali oËi Njegovom predstavniku. Shvatio je da Filistejci to nikada neÊe zaboraviti ako sruπi stupove koji su dræali gornji dio hrama. I nikada se viπe neÊe usuditi vrije ati izraelskog Boga. Shvatio je i da Êe, ako sruπi zgradu, umrijeti u ruπevinama. Ali πto ako umre? Dati svoj æivot nije mnogo ako Êe to uzvisiti Boga. Rekao je djeËaku: “Povedi me da opipam stupove.” DjeËak ga je doveo do njih i moæemo biti sigurni da su ljudi vikali glasnije nego ikada prije: “Taj snaæni Izraelac ne moæe ni stajati na svojim dvjema nogama!” Barem je tako izgledalo. Filistejci nisu znali da je Bog ovom Ëovjeku oprostio. Filistejski bogovi nikada nisu opra-

IZBOR JEDNOG TINEJDÆER A (2)

105

πtali. Samo Bog kojemu mi sluæimo opraπta grijehe. Samson je stavio ruke na stupove i pomolio se. Osjetio je u sebi djelovanje Svetog Duha. Osjetio je staru snagu u miπiÊima. Upro je svom snagom i zgrada se sruπila. “Viπe ih ubi umiruÊi nego πto ih pobi za æivota.” Kada saznamo da Biblija zabranjuje ono πto bismo htjeli Ëiniti i kad moramo odluËiti hoÊemo li posluπati Bibliju ili slijediti svoje æelje, razmislimo o onome πto se dogodilo Samsonu kao posljedica njegovih odluka. Zapamtite, izbor je vaπ.

106

ON DOLAZI

Izbor: dobar ili loπ
Dosad smo govorili o tinejdæeru koji je odluËio odbaciti jednu zapovijed iz Biblije i kako je ta odluka uniπtila cijeli njegov æivot. Danas Êemo govoriti o nekim drugim ljudima, njihovim odlukama i posljedicama tih odluka. Josip je odrastao kao oËev miljenik. Sa sedamnaest godina njegova braÊa su ga prodala Midjancima koji su ga odveli u Egipat. U toj se zemlji slobodno i otvoreno udovoljavalo svakoj vrsti zadovoljstva. Josip je u Egiptu mogao Ëiniti grijeh koji je poæelio i njegova obitelj nikada ne bi za to saznala. S druge strane on je mogao biti svjetlo koje svijetli u tami. U Patrijarsima i prorocima piπe da je Josip na putu u Egipat “bio uzbu en zbog odluËnosti da ostane vjeran Bogu i da u svim okolnostima djeluje kao podanik nebeskog Kralja. OdluËio je sluæiti Bogu nepodijeljena srca, hrabro se suoËiti s kuπnjama æivota i vjerno vrπiti sve duænosti.” (str. 172) To je bio Josipov izbor.

IZBOR: DOBAR ILI LO©

107

Uskoro je postao nadglednik Potifarovog doma i bio mu je povjeren nadzor nad svim bogatstvom njegovog gospodara. Onda se iznenada suoËio s iznimno teπkom odlukom. Potifarova æena je zatraæila da s njom vodi ljubav. Josip je znao da Bog zabranjuje takvu vrstu ponaπanja. Znao je i to da ga Potifarova æena ima vlast smaknuti ako je uvrijedi. Ali on je donio odluku. Rekao je: “Pa kako bih mogao uËiniti tako veliku opaËinu i sagrijeπiti protiv Boga!” OdluËno je odbio zahtjev ove æene. UveËer istog dana naπao se u zatvoru i to je bila prva izravna posljedica njegovog izbora. Ali konaËni rezultat je bio da je za nekoliko godina bio najmoÊniji Ëovjek u Egiptu, prvi do faraona, a njegova braÊa su mu se doπla pokloniti. Izbor zbog kojeg je zavrπio u zatvoru izvukao ga je iz Potifarove kuÊe i doveo u faraonovu palaËu. Josipov æivot je jasan dokaz da se isplati izabrati Boæji put.

Gideonov izbor
Kada je Izrael bio osvojen, Gideon je pozvao Izraelce u rat protiv neprijatelja, a odazvalo se trideset dvije tisuÊe ljudi. U poËetku je to izgledalo kao velika vojska. Ali neprijatelj se rasporedio u dolini dokle god je sezao pogled, najmanje stotinu trideset i dvije tisuÊe vojnika. Kako se Gideon s tako malom vojskom mogao suprotstaviti tako brojnoj vojsci?

108

ON DOLAZI

Gideon je znao da je Bog u Ponovljenom zakonu 20,8 zapovjedio da vo a prije bitke treba izjaviti: “Tko se boji, neka se vrati domu svome.” Ali, razmiπljao je Gideon, ova se izjava sigurno ne odnosi na ovaj sluËaj. Me utim, nakon mnogo razmiπljanja odluËio je posluπati. Razglasio je odluku i dvadeset dvije tisuÊe njegovih ljudi ga je napustilo. Ostalo ih je samo deset tisuÊa za borbu protiv stotinu trideset i dvije tisuÊe! A onda je Bog rekao Gideonu neka joπ smanji svoju vojsku. Gideon je ponovno odluËio posluπati. Njegova se vojska svela na tri stotine boraca. Sigurno je bilo nerazumno boriti se sa πaËicom ljudi protiv goleme vojske. Me utim, ta πaËica ljudi je s Boæjim blagoslovom pobijedila stotinu trideset i dvije tisuÊe naoruæanih vojnika. NapadaËi su se me usobno pobili u oËajniËkom pokuπaju bijega. Je li se Gideonov izbor isplatio?

UdoviËin izbor
Tijekom vladavine kralja A haba, tri i pol godine je vladala glad. U neznaboæaËkoj zemlji, nedaleko od Izraela, æivjela je siromaπna udovica. Gledala je kako nestaju njezine zalihe hrane dok nije ostalo za samo joπ jedan obrok za nju i njezinog sina. Onda su oboje morali umrijeti. U tom presudnom trenutku u njezinom se domu pojavio Boæji prorok i rekao joj: “Daj

IZBOR: DOBAR ILI LO©

109

mi svu preostalu hranu. Ako to uËiniπ, obeÊavam ti u Boæje ime da braπna u Êupu neÊe nestati a ulje u vrËu neÊe presuπiti dok ne proe glad.” Kakav je izbor stajao pred ovom siromaπnom udovicom? Imala je nekoliko minuta da odluËi. Treba li posljednju hranu dati strancu? Moæe li vjerovati Bogu da Êe ispuniti ovo obeÊanje? Zahtijeva li Bog doista ovakvu ærtvu? Postupa li Bog razumno? Ona je odluËila vjerovati Bogu. U njezinoj je kuÊi bilo hrane sve dok glad nije proπla. I ne samo to: kad joj je poslije umro sin, Bog joj ga je vratio.

Ezekijin izbor
Nekoliko godina poslije Ezekija je bio kralj Jude. Vladao je Ëetrnaest godina u skladu s Boæjim uputama. Onda se s trideset devet godina razbolio. Izaija mu je rekao da napiπe oporuku za svoj dom jer mu je Bog poslao poruku da se neÊe oporaviti. Ezekija je jasno uvidio da je Boæja volja da umre. I pobunio se. Okrenuo je lice k zidu i plakao. Bog je mogao pustiti da umre. Ali On tako ne postupa s nama. Znao je πto je najbolje za Ezekiju, ali ako Mu se ovaj æeli usprotiviti, Bog Êe mu dati zdravlje i snagu da to uËini. Poslao je Izaiju da mu kaæe da Êe se oporaviti i æivjeti joπ petnaest godina. Kao znak, sjena na sun-

110

ON DOLAZI

Ëaniku se pomaknula unatrag za deset stupnjeva. Vrlo je zanimljivo promatrati πto se dogaalo tijekom tih petnaest godina. Je li Bog pokuπao sprijeËiti neku nevolju koja se trebala dogoditi? Pogledajmo. Babilonski zvjezdoznanci zamijetili su neobiËno kretanje sunËanika. Doπli su se raspitati u Jeruzalem. Ezekija im je pokazao bogatstva svojega kraljevstva. Kad su otiπli, Izaija mu je rekao da Êe se Babilonci jednog dana vratiti i uniπtiti i grad i narod kako bi uzeli blago koje im je pokazao. KonaËno uniπtenje Jeruzalema bilo je posljedica Ezekijinog izbora. Je li to dovoljno velika nevolja? Ali to nije bilo sve! Tijekom tih petnaest godina ro en je Ezekijin sin Manaπe. Manaπe je postao najbezboæniji kralj u cijeloj povijesti Jude, vodeÊi svoj narod u zlo. On je osobno naredio Izaijino ubojstvo. Ubijen prorok, tisuÊe vjeËno izgubljenih duπa. Prava katastrofa! A da je Ezekija prihvatio Boæji plan, Manaπe nikada ne bi ni bio roen. Sumnja li tko da bi za Ezekiju bilo bolje da je izabrao Boæju volju?

Naπ izbor
Svi su ovi ljudi æivjeli prije viπe tisuÊa godina. Isplati li se danas izabrati Boæji put? Siguran sam da smo svi kuπali Kelloggove kukuruzne pahuljice. W. K. Kellogg, osnivaË Kelloggove kompanije, kao djeËak je poha ao

IZBOR: DOBAR ILI LO©

111

adventistiËku πkolu. »uo je mnogo adventistiËkih propovijedi. Osobno je poznavao Ellen G. White. W. K. Kellogg je uvijek bio prijatelj adventista. Usvojio je brojne adventistiËke ideale. Nikada nije puπio ni pio. Ali nikada se nije krstio kao adventist. OdluËio je æivjeti izvan Crkve. Je li zbog toga propao u poslu? Nije! Ako vi danas odluËite odbaciti ono πto ste nauËili u crkvenoj πkoli ili koledæu i okrenuti le a Bibliji i Duhu proroπtva, ne kaæem da neÊete uspjeti u onome πto pokuπavate. Ako æelite iskoristiti svoje talente da proslavite sebe, Bog Êe vam pomoÊi da iskoristite svoje talente za vlastito proslavljanje. Na primjer, Bog je Samsonu dao dar neobiËno velike snage. Boæja je namjera bila da Samson upotrijebi ovaj dar za oslobo enje Izraela od Filistejaca. On bi pomogao Samsonu u ostvarenju ovog cilja da je odluËio iskoristiti svoj talent onako kako je to Bog namjeravao. Ali Samson ga je odluËio iskoristiti za gluposti kao πto je vezanje lisiËjih repova. Bog mu nije oduzeo njegov talent. Samson je uhvatio lisice. Ali kako to danas izgleda nerazumno! Upravo smo vidjeli kako je Bog Ezekiji produljio æivot za petnaest godina kako bi izvrπio svoje buntovne namjere. Ako vam je Bog dao dar pjevanja, On vam ga je dao da pjevate u crkvi, na evangelizacijama i da pomognete u izbavljanju Njegovog naroda od grijeha. A ako ste odluËili upotrijebiti

112

ON DOLAZI

svoj glas na koncertu da proslavite sebe, Bog Êe vam pomoÊi da pjevate na koncertnoj pozornici. Ali kako Êete biti æalosni na kraju æivota kada se osvrnete i kada Êe sve πto Êete moÊi pokazati biti hrpa novinskih izrezaka i kritiËkih osvrta. Kellogg je odluËio upotrijebiti svoj veliki talent za napredovanje u poslu. Njegove kukuruzne pahuljice postale su vrlo popularne. Zaradio je milijune i milijune dolara. Nema sumnje da je ljudima u svijetu uËinio veliku uslugu jer im je osigurao zdravu hranu. Darovao je milijune dolara dobrotvornim organizacijama. Ali Kellogg je sada mrtav, a πto je spremio za buduÊnost? Da je odluËio upotrijebiti svoj talent da proslavi Boga, on bi zaradu dao u Boæje djelo. Diljem svijeta bi nicale misijske postaje, tisuÊe i tisuÊe ljudi bilo bi spaπeno za Boæje kraljevstvo. Muπkarci i æene bi kroz cijelu vjeËnost dolazili Kelloggu i zahvaljivali mu: “Ja sam ovdje zbog tebe. Hvala ti za ono πto si uËinio za mene.” Ali Kellogg je odluËio upotrijebiti svoj talent za sebe. Mojsije je prije samog ulaska u ObeÊanu zemlju okupio djecu Izraelovu. StojeÊi pred njima, rekao je: “Ja sam vas, eto, pouËio o zakonima i uredbama, kako mi je Jahve, Bog moj, naredio da ih vrπite u zemlji u koju idete da je zaposjednete. Dræite ih i vrπite: to Êe u oËima naroda biti vaπa mudrost i vaπa razboritost. Kad oni Ëuju za sve ove zakone, reÊi Êe: ‘Samo je

IZBOR: DOBAR ILI LO©

113

jedan narod mudar i pametan, a to je ovaj veliki narod.’” “Danas preda te stavljam æivot i sreÊu, smrt i nesreÊu.” “Æivot, dakle, biraj da æiviπ ti i tvoje potomstvo.” (Ponovljeni zakon 4,5.6; 30,15.19) Dragi mladi, ja to Ëinim za vas ovog tjedna. Stavljam pred vas æivot i sreÊu, smrt i nesreÊu. HoÊete li, Boæjom miloπÊu, izabrati Boæji put kako biste uæivali u æivotu na ovoj Zemlji i vjeËni æivot na novoj Zemlji? Pomolimo se.

114

ON DOLAZI

Obilje dokaza
Kao πto sam rekao prvi dan, Bog nas je mogao prisiliti na posluπnost. Ali On ne æeli takvu vrstu posluπnosti. On æeli da Ga ljudi odluËe dragovoljno posluπati zato πto Ga vole. To objaπnjava zaπto je On stvorio tako savrπeni Eden. Nadao se da Êe Adam i Eva promatrajuÊi ljepotu koju je stvorio za njih biti uvjereni da ih On ljubi te Êe se radosno i dragovoljno odluËiti za vjeËnu posluπnost Njemu. Adam i Eva su odbacili dokaze o Boæjoj ljubavi. Oni su odluËili ne posluπati. Bog bi bio u pravu da im je oduzeo æivot. Ali umjesto toga, on im je dao dodatnih devet stotina godina æivota, priliku da ponovno izaberu. Adam i Eva su to dobro iskoristili. Rodili su djecu, a rodili su im se i unuci. Bog je svima koji su doπli na svijet dao istu moguÊnost izbora. Stari zavjet Ëuva zapis o bezbrojnim metodama koje je Bog koristio za oËitovanje svoje ljubavi. O nekima Êemo govoriti ovaj tjedan. Bog je tijekom ovih Ëetiri tisuÊe godina pozvao Nou, Abrahama, Mojsija, Izaiju, Jere-

OBILJE DOK AZA

115

miju, Ezekiela, Daniela i mnoge druge te ih zamolio da Njegovom narodu objasne Njegovu ljubav. Ali narod kojeg je Bog æelio spasiti, rugao se Noi. Pobunili su se protiv Mojsija. Jeremiju su bacili u Ëatrnju. Izaiju su prepilili na dvoje. Nakon toliko dugih i upornih pokuπaja Bog bi bio u pravu da je uklonio Ëovjeka s lica zemlje. Ali zapanjujuÊe je to πto je Bog umjesto toga ponovno pokuπao uvjeriti svoj narod da ga ljubi. Isus je rekao Ocu: “Poslali smo Mojsija, Jeremiju, Izaiju i druge proroke i naπ narod ih je odbacio. Pusti mene da si em i æivim me u njima. Dopusti mi da im otkrijem plan koji imamo za njih. Dopusti mi da iscijelim bolesne, oprostim njihove grijehe, a onda Êe nas sigurno neki od njih ljubiti i odluËiti posluπati.” Vjerujem da je Bog ovako odgovorio: “»ekao sam da to kaæeπ, moj Sine. Si i i ja Êu biti s Tobom.” Tako je Isus doπao na Zemlju. Bio je ro en u staji i poloæen u jasle. Veliki nebeski Bog napustio je dvorove slave i rodio se u ovako skromnim okolnostima. VeÊ bi i to bio dovoljan dokaz da uvjeri ljude u ljubav njihovog Stvoritelja. Ali umjesto da Mu zahvale, u Betlehem su poslali vojnike da Ga uniπte. Bog je u posljednji trenutak spasio Isusa i sklonio Ga u Egipat. On je bio sigurniji meu neznaboπcima nego me u Ëlanovima crkve.

116

ON DOLAZI

Kristovo prvo Ëudo
Isus je uskoro nakon svojeg krπtenja bio pozvan na vjenËanje. Njegova majka je bila odgovorna za sveËani objed. Bilo je piÊa. Prije svrπetka sveËanog objeda opasno su se smanjile zalihe vina. Mi bismo se danas sramili kad bismo bili odgovorni za vino i onda shvatili da ga nema dovoljno. I domaÊin se zabrinuo. Moæemo li oËekivati da Êe se veliki Bog koji upravlja stotinama milijuna galaksija, u kojima kruæe milijuni sunaca, moæemo li oËekivati da se On, tako uzviπen, brine za vino na svadbenom ruËku? ZvuËi nemoguÊe, zar ne? Kada saznamo da se On brine za takvu sitnicu te da Mu je vaæno da mi ne budemo osramoÊeni, zar to nije dovoljan dokaz da nas On istinski voli i da se skrbi za nas? Krist je doista na ovom svadbenom ruËku iskoristio svoju Ëudesnu silu i domaÊina spasio od sramote. Vodu je pretvorio u vino. Jesu li potrebni daljnji dokazi? »injenica je, me utim, da se ovo iskustvo navodi kao dokaz milijunima ljudi diljem svijeta da nije Isus taj koji nas voli, veÊ da se trebamo moliti Mariji, a ne Kristu.

Iscjeljenje kod ribnjaka
Nepokolebljiva i beskonaËna ljubav ponovno se pokazala na djelu. Nedaleko od Jeruzalema odrastao je bezimeni djeËak. Svake subote

OBILJE DOK AZA

117

je odlazio u sinagogu i vjerno poha ao crkvenu πkolu s drugim djeËacima u svojem selu. Ali kada je postao tinejdæer, poËeo je prezirati svoju vjeru. PoËeo se baviti zabranjenim aktivnostima. Njegovi uËitelji i roditelji molili su ga da svoj æivot preda Bogu. Ali on je odluËio odbaciti njihov savjet. Okrenuo je Bogu le a. Razbolio se. LijeËnici ga nisu mogli izlijeËiti. Prijatelji su ga odveli do ribnjaka zvanog Bethezda. Nadao se da Êe jednom uspjeti siÊi prvi u vodu i biti iscijeljen u trenutku kada se voda uzburka. Ali tamo je leæao trideset osam godina i nijednom nije na vrijeme uπao u vodu. Tijekom tih godina Ëesto je mislio o svojoj mladosti. »esto je æalio zbog svojih tinejdæerskih godina. Gorko se kajao i molio Boga da mu oprosti i iscijeli ga. Ali iscjeljenja nije bilo. Je li mu onda bilo oproπteno? Bog ga je gledao kako bespomoÊno leæi i saæalio Mu se. Rekao je Isusu: “Po i tom Ëovjeku i reci mu da ga ljubimo. Reci mu da su mu grijesi oproπteni i iscijeli ga.” Isus je otiπao do ribnjaka i pretraæivao mnoπtvo dok nije naπao ovog Ëovjeka. Onda mu je rekao da uzme svoj leæaj i hoda. To je sigurno bio dovoljan dokaz da Bog ljubi greπnike. Ali crkveni vo e su rekli: “Ovo Ëudo je uËinjeno u subotu. Isus krπi subotu. Ne sluπajte Ga.” Je li Bog bio obeshrabren? Moæda je bio oæaloπÊen. Ali nikada nije bio obeshrabren. Pokuπao je ponovno.

118

ON DOLAZI

Opsjednuti Ëovjek
Na drugoj strani Genezaretskog jezera æivio je opsjednuti Ëovjek. Biblija nam ne kaæe kako je dospio u ovakvo stanje. Nema sumnje da je povremeno popuπtao grijehu i avao je stekao potpunu vlast nad njim. Naposljetku su ga neki hrabriji ljudi vezali lancima i odvukli izvan sela. Æivio je me u grobovima na groblju. Kako je taj mladi Ëovjek mrzio sebe! »eznuo je za oslobo enjem od sile koja je njime vladala, ali nije imao snage da si pomogne. Onda je jednog dana k njemu doπao Isus. Istjerao je demone. »ovjek, koji viπe nije bio opsjednuti lu ak, sjeo je i razgovarao s Isusom i uËenicima “obuËen i pri zdravoj pameti”. Isus je uËinio ovo Ëudo kako bi pokazao da nitko u svojem æivotu nema tako Ëvrsto ukorijenjene navike Ëiju moÊ On ne bi mogao slomiti ako mi to zatraæimo. On Êe nam oprostiti sve naπe grijehe bez obzira na njihovu teæinu. On Êe od nas uËiniti muπkarce i æene kakvi bismo trebali biti. Jeste li ikada ujutro Ëim ste se probudili rekli sami sebi: “Danas Êu æivjeti onako kako bih trebao”? A onda ste tijekom dana ponovili iste, stare navike. Jeste li uveËer bili obeshrabreni i razoËarani sobom? Onda razumijte sljedeÊe: Isus je ovo Ëudo uËinio za vas. On Êe vam pomoÊi kao πto je pomogao onom Ëovjeku ako odluËite prepustiti svoj æivot u Njegove ruke.

OBILJE DOK AZA

119

On je bio voljan pomoÊi svima koji su æivjeli na toj strani jezera da su Mu to dopustili. Ali oni mu nisu pruæili priliku. Poæurili su do Ëamca i rekli Mu: “Isuse, odlazi od nas. Mi Te ovdje ne æelimo. Ti si pobio naπe svinje.” On je nakon ovoga uskrisio Lazara iz groba. Vo e su rekle: “Sada Ga moramo ubiti. On Ëini previπe Ëuda.” Ne Ëudi πto je Bog nakon toga dopustio da se doga aji brzo odvijaju. Ali je Ëak i tada odluËio joπ jednom oËitovati svoju ljubav.

On je umro za nas
Dok je Isus molio u Getsemaniju, tiπinu noÊi je poremetila rulja sa πtapovima i maËevima. Uhitili su Isusa i odveli Ga u sudnicu. Obasuli su Ga optuæbama. Rekli su: “On se proglaπava kraljem.” Vojnici su se podrugivali: “Ako je kralj, treba Ga tako i odjenuti.” Naπli su komad grimiznog platna, skinuli su Njegov plaπt i odjenuli Ga ovim prljavim komadom platna. Netko Mu je stavio πtap u ruku kao æezlo. Drugi je rekao da Mu treba i kruna. NaËinili su vijenac od oπtrog trnja i stavili Mu na glavu. Klanjali su Mu se rugajuÊi se i viËuÊi: “Zdravo, kralju æidovski!” Zgrabili su æezlo iz Njegovih ruku i udarali njime po kruni te Mu tako zaboli trnje duboko u meso. Jedan jadnik pljunuo Mu je u lice.

120

ON DOLAZI

Sotona i njegovi an eli bili su tamo. Oni su podsjetili Isusa da u svakom trenutku moæe uniπtiti ovu rulju i vratiti se na Nebo, a Isus je znao da je to istina. On se mogao vratiti na Nebo. Zaπto to nije uËinio? Jednostavno zato πto je znao da nikada viπe neÊe moÊi oprostiti Ëovjeku koji Mu je pljunuo u lice ako se vrati na Nebo, a On je æelio oprostiti njemu i svim drugim greπnicima. Onda su vojnici skinuli s Njega grimizno platno, zavezali Ga za stup i πibali dok Mu lea nisu bila prekrivena krvlju. Zapovjedili su Mu da nosi svoj kriæ do mjesta smaknuÊa. Stigavπi na vrh brda, vojnici su spustili kriæ na zemlju i poloæili Isusa na njega. Jedan Mu je uzeo ruku, ispruæio je i zabio klin u nju. Isus se molio: “OËe, oprosti im jer ne znaju πto Ëine.” Onda su vojnici uzeli drugu ruku, ispruæili je i zabili klin i u tu ruku. Isus je rekao: “OËe, oprosti im i za ovaj klin.” Zgrabili su Mu noge i u njih zabili klin. Isus se ponovno molio za njih. Podigli su kriæ, spustili ga u rupu te stojeÊi oko njega smijali se. Sotona je bio tamo. On je rekao Isusu: “Zaπto tu visiπ? Gdje su oni koji cijene ono πto si uËinio? Svi oni ljudi koje si iscijelio, Isuse, je li netko od njih ovdje da Ti zahvali πto umireπ za njih?” Isus je odgovorio: “Ne!” Sotona je nastavio:

OBILJE DOK AZA

121

“©to je s Tvojim uËenicima, Isuse? Cijeni li netko od njih to πto Ëiniπ?” “Ne!” Tada je Sotona rekao: “Onda moæeπ siÊi s kriæa, Isuse! Ti se odriËeπ cijele vjeËnosti ni za πto.” I Isusu se, dok je visio, Ëinilo da Êe Njegova smrt biti vjeËna. U knjizi Isusov æivot Ëitamo: “Nada Mu nije pokazivala da Êe izaÊi iz groba kao pobjednik ... Bojao se da je grijeh tako odvratan Bogu da Êe njihovo razdvajanje biti vjeËno.” To nije bila smrt iz koje se trebao probuditi za nekoliko sati. Smrt kojom je umirao bila je vjeËna smrt. Zaπto je On ostao na kriæu? Zaπto je umro? Umro je zato πto je vjerovao da Êe neki od milijuna ljudi koje je stvorio odvojiti vrijeme za prouËavanje i razumjeti πto je On uËinio za njih te da Êe Ga dovoljno voljeti da odaberu sluæenje i trajnu posluπnost Njemu. Vjerujem da je vidio i ovu prostoriju i u njoj mlade ljude te da Êe se neki me u vama koji su Ëuli πto je uËinio za vas potpuno predati Njemu.

122

ON DOLAZI

Je li On bio u pravu?
Stigli smo do posljednjeg dana u Molitvenom tjednu. Razgovarali smo o tome kako naπa odluka da sluæimo ili odbacimo Boga utjeËe na naπ æivot. HoÊe li odluka koju donosimo u ovom æivotu utjecati na ono πto Êe nam se dogoditi u vjeËnosti? Svakako da hoÊe!

Vrijeme kraja
Æivimo na samom svrπetku svijeta i vrlo smo blizu Kristovom dolasku. Adventisti godinama propovijedaju da Êe jedan od znakova kraja biti suradnja i prijateljstvo protestantskih i rimokatoliËkih crkava. Kada su adventisti to poËeli govoriti 1860-ih i 1870-ih, ovakvo pomirenje je izgledalo malo vjerojatno. RimokatoliËka crkva je bila najslabija u posljednjih tisuÊu pet stotina godina. Protestanti su je mrzili i prezirali. Ali upravo ono πto su adventisti prorekli prije stotinu godina, danas se doga a na Vatikanskom koncilu. Adventisti tako er nauËavaju da Êe na kraju vremena ustavna naËela SA D-a biti odbaËena i doneseni zakoni o kaæ-

JE LI ON BIO U PR AV U?

123

njavanju svih onih koji ne svetkuju nedjelju. I ovo proroËanstvo je izgledalo nemoguÊe kada je prvi put proreËeno. Svaki Amerikanac je vjerovao u vjersku slobodu, a Ustav je uvijek trebao πtititi to pravo. Ali prije samo nekoliko mjeseci Vrhovni sud SA D-a izjavio je da zakoni o nedjelji nisu vjerski zakoni i da ih Ustav ne zabranjuje. Diljem zemlje dræavna zakonodavstva raspravljaju o donoπenju razliËitih zakona koji Êe na ovaj ili onaj naËin kazniti one koji svetkuju sedmi dan — ispunjava se joπ jedno adventistiËko proroËanstvo. Moæemo oËekivati da Êe prijateljstvo protestanata i katolika rasti, a istinsko πtovanje subote postajat Êe sve teæe i teæe. Uskoro Êe svi na svijetu morati donijeti odluku o tome hoÊe li sluæiti Bogu i dræati Njegove zapovijedi ili Êe slijediti vlastite æelje. DoÊi Êe vrijeme velikog progona onih koji odluËe sluæiti Bogu. Ali neka nitko ne misli kako Êe teπkoÊama koje predstoje biti izloæeni samo pravedni. Daleko od toga. Iako Êe oni koji sluæe Bogu biti progonjeni, i one koji Ga odluËe odbaciti stiÊi Êe sedam zala. Njihova tijela bit Êe prekrivena ranama, njihova voda za piÊe pretvorit Êe se u krv, sunce Êe ih præiti velikom silinom, a s neba Êe ih zatirati tuËa. Bezboæni Êe odrediti dan za uniπtenje pravednih. Kada bezboæni krenu na pravedne, Krist Êe se pojaviti na nebeskim oblacima.

124

ON DOLAZI

Nagrada pravednima
Tada Êe se vidjeti tko je mudro izabrao! Oni koji odluËe odbaciti Boga traæit Êe da kamenje i planine padnu na njih. Ubijat Êe ih munje s neba. Ali oni koji budu sluæili i sluπali Boga, bit Êe uzneseni na oblake. Svi koji su umrli ljubeÊi Krista bit Êe podignuti iz grobova. Oni Êe zajedno sa æivim pravednicima otiÊi na Nebo za tisuÊu godina. U Otkrivenju 20 stoji da Êe otkupljeni tijekom ovog razdoblja istraæivati knjige. Mislim da to znaËi da Êe pravedni, kada odu na Nebo, potraæe svoje prijatelje i otkriju da nedostaju neki koje su tamo oËekivali, poÊi k Isusu i pitati Ga zaπto njih nema. Onda Êe Isus otvoriti knjige i reÊi: “Pregledajte zapise o æivotu svojih prijatelja i vidjet Êete zaπto nisu ovdje.” Tako Êe pravedni pregledavati knjige i vidjeti odluke koje su njihovi prijatelji donosili. Tada Êe razumjeti da je Bog pravedan i poπten. Uvidjet Êe da nije Bog taj koji ih je iskljuËio. Naprotiv, to je bila njihova vlastita odluka. OdluËili su hoditi putovima koji ne vode u Nebo.

Posljednji pohod
Isus Êe nakon tisuÊu godina skupiti pravedne u Novom Jeruzalemu i oni Êe se spustiti na Zemlju. Tada Êe bezboæni, koji su tijekom tisuÊljeÊa bili mrtvi, uskrsnuti. Tada Êe ugledati Sveti Grad kako se spuπta.

JE LI ON BIO U PR AV U?

125

Pitam se kakve Êe misli prolaziti kroz umove adventista koji Êe se probuditi u ovom uskrsnuÊu i ugledati kako se spuπta Sveti Grad, a ne oblak, i shvatiti da su uskrsnuli u drugom uskrsnuÊu i da su izgubljeni za svu vjeËnost. Kada svi bezboæni uskrsnu a Grad se svojim srediπtem spusti na Maslinsku goru na Zemlji, Sotona Êe doÊi me u bezboæne i reÊi im da napadom mogu zauzeti Sveti Grad. Oni su mu i prije vjerovali pa Êe mu vjerovati i sada. Oni prave oruæje i organiziraju se u vojsku. Kada je sve spremno, kreÊu na Grad. Pravedni ih gledaju kako dolaze i zatvaraju vrata. Iznenada, visoko iznad grada pojavljuje se veliko bijelo prijestolje na kojemu sjede Bog i Krist. Bezboæni zastaju zapanjeni i u strahu. Onda se pred njima preko cijelog neba pokazuje zapis o njihovom æivotu. Svatko od nas koji se sada nalazimo u ovoj prostoriji bit Êe ili u vojsci izvan Grada ili s pravednima u Gradu. Pretpostavite za trenutak da se nalazimo vani. Gledamo Grad i tamo vidimo svoje prijatelje. Vidimo nekoga tko je sjedio pokraj nas u πkoli. Znamo da smo mogli biti u Gradu s njim. U tom trenutku naπe su oËi prikovane za prizor koji se odvija pred nama. Mi gledamo prikaz Isusovog æivota. Gledamo πto je sve podnio radi nas. Gledamo i svoj vlastiti æivot. Ponovno gledamo kako nas naπi roditelji mole da svoje srce predamo Bogu. Gledamo i svoje uËi-

126

ON DOLAZI

telje i pastore koji se za nas mole. Gledamo i trenutak æivota u kojem se sada nalazimo. »ujemo moj glas kako govori. Ponovno Ëujemo pozive Svetog Duha koji nas potiËe da izaberemo Isusa Krista i predamo svoje srce i æivot Njemu. Ali gledamo i taj straπni trenutak kada smo odbacili Krista, kada smo odluËili zatvoriti vrata Svetom Duhu. Priznajemo da smo sami krivi πto nismo spaπeni. Svi u toj brojnoj vojsci konaËno su uvjereni da je Bog u pravu. On je prema njima bio vrlo strpljiv. Trebalo je slijediti Njega, a ne svoje vlastite sklonosti. Oni Êe pasti na tlo i priznati svoje grijehe. Ali nemojte misliti da Ga oni sada vole. Daleko do toga! Oni Ga mrze πto je u pravu. Spoznaja da su mogli biti spaπeni i da su vjeËni æivot izgubili samo zbog svoje vlastite gluposti ispunjava ih najveÊom tjeskobom. Bog milostivo πalje vatru s neba na njih da ih spali i okonËa njihovu patnju. Kada se vatra ugasi, Bog Êe proglasiti: “Evo sve Ëinim novo.” (»itajte Izaiju 65,17-19.2124; 11,6-9; 35,1-10; Otkrivenje 7,16.17; 21,47. UËinite Nebo privlaËnim!) Kakvu odluku Êete vi donijeti? Nitko u ovoj prostoriji ne treba biti izgubljen. Bog poziva sve vas da budete spaπeni. Izbor je vaπ. Tko Êe izabrati Isusa?

127

Kazalo
Poruka Ëitateljima .......................................... 5 ISUS DOLAZI! Patricia Humprey Zaπto drugi dolazak? ................................... 11 Znaci u politici ............................................ 19 Znaci u druπtvu ........................................... 31 Znaci u okoliπu ............................................ 39 Znaci u znanosti .......................................... 49 Znaci u vjerskom æivotu ............................. 60 Znaci u medicini ......................................... 72 On dolazi ...................................................... 82 IZBOR JE VA© Lawrence Maxwell Izbor jednog tinejdæera (1. dio) ................ 91 Izbor jednog tinejdæera (2. dio) ................ 99 Izbor: dobar ili loπ .................................... 106 Obilje dokaza ............................................. 114 Je li On bio u pravu? ............................... 122

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful