PROVINCIJALNA ARHEOLOGIJA GRČKA IZVORI Stari Grci i Jadran – najstarije potvrde -Herodot: prvi od Helena na Jadran dolaze maloazijski

Fokejci svojim pentekonterama u 7.st.pr.kr. -kod ranih izvora često dolazi do nesporazuma pa se tako Jadran naziva Jonsko more i obratno -Hekatej spominje Adriju, plemena Istra, Liburna, Ilirsku Japigiju i još neke -u grčkim spisima 5.st.pr.Kr. nalazimo i neke povijesne i geografske napomene u vezi s Jadranom; Eshilu, Sofoklu i Ferekidu poznate su legende na Jadranu, o liburnskim vunenim tkaninama te neki Atenjanin koji se obogatio trgujući na Jadranu -Pseudo Skilakov Periplus iz sredine 4.st.pr.Kr. djelo nepoznatog autora dat je precizan opis istočne jadranske obale: do Eneta narod Istri, do Istra Liburni + liburnski gradovi i otoci; pa narod Iliri (naselja osnovao Heraklov sin Hilo), pa rijeka Naron i veliki komad zemlje što strši u more (Pelješac), Melita., Korkira Melaina, Enhelejci blizu Rizunta (Risna); spominje kako rijeka Istros (Dunav) utječe u Jadran i u Pont; da žene kod liburna spolno opće s robovima i susjedima; spominje vremensku udaljenost od mjesta do mjesta = glavni izvor za najstariju povijest istočnog Jadrana -vjerojatno se autor ovog teksta koristio i nekim ranijim izvorima iz 5.st.pr.Kr. Ostali izvori iz 4.st.pr.Kr. -Teopomp, Efor i Timej čije su podatke koristili Pseudo Skimno, Strabon, Plinije Stariji, Ptolomej i mnogi mlađi antički pisci, bizantski i Geograf iz Ravene -ovi su se pisci koristili izvorima iz 5. i 6.st.pr.Kr. -Teopomp u 21. knjizi Filipika piše o imenu Jonskog mora, o Adriji, Umbrima, Venetima i otoku Lastovu; Teopomp je glavni Strabonov izvor za podatke o Jadranu -Efor spomenje Faros i ilirsku Japigiju -Timej piše o Issi; Filon iz Biblosa poznaje Budvu; Eratosten zna za Pharos, Dirahion i Neste -Apolonije Rođanin obradio je priču o povratku Argonauta Jadranom prema tradiciji iz ranijih izvora (jer ne spominje Faros, a Issu samo po imenu); ali Crnoj Korkiri posvećuje više redaka Kelti na Jadranu -Livije: Gali su na putu za Peoniju i Trakiju prešli preko Ilirika -Ptolomej: Kelti su poslali delegaciju Alexandrovoj vojsci koja djeluje na S Balkanu (to je bila delegacija Kelta s Jadrana (južnog; Strabon piše kako su Japodi miješani s Keltima) Spomenici i skulpture -grčke skulpture nedovoljno istražene, u Visaču kod nađena Pule kamena ploča i fragment skulpture s predstavom boginje majke, vezuje se uz maloazijsku arhajsku plastiku 7. i 6.st. -nadgrobni reljef iz zadarskog muzeja s prikazom heroiziranih supruga (grčki arhajski i klasični, pa i etrurski elementi) -mali sepulkralni reljef uzidan u auli palače Cipico u Trogiru -najčuveniji je trogirski Kairos, djelo grčkog majstora iz 3.st.pr.Kr. -nadgrobna stela s Visa, predstavlja dvokrilna vrata + natpis -starogrčka koroplastika: Tanagra figurice jkoje su se stavljale u grobove žena i djece (u grobovima muškaraca figurice dječaka, glumaca, maski životinja) -središta proizvodnje: Tanagra, Mirina i Aleksandrija te Tarent u Velikoj Grčkoj

1

-nađene u helenističkim grobovima na Visu; na Pharosu pronađena matrica -novac su kovale Issa, Faros, Herakleja, Dimale i vjerojatno knidska kolonija na Crnoj Korkiri KORKIRA MELAINA -otok Korčulu Grci nazivaju Korkyra ili Kerkira Melaina (korkira je ilirko ime, vezano indoeuropski korijen ker-kor što znači rezati-bosti (oštar , hridovit otok) -isto ime nosi i antički Krf -Eustatije primjećuje da su antički autori razlikovali ove dvije Korkire; južnu (Krf) nazivali su Kerkira, a sjeverni (Korčula) Korkira -u Apolonijevom epu o povratku Argonauta preko rijeke Istra (Dunav) u Jadransko more, opisuje Jadransku obalu: Issu samo spominje, Faros ne, ali Crnoj Korkiri posvećuje 6 heksametara (piše u 3.st.pr.Kr., ali vjerojatno koristi ranije izvore) -Apolonije Rodski: mornari dali naziv «Crna» zbog «crne šume» kojom je otok bio prekriven -epitet Melaina vezan je uz starije ilirsko ime (u albanskom mal=šuma, brdo; Melaina=šumovito brdo) -otok Korčula prvi se puta u antičkim izvorima spominje u 4.st.pr.Kr. u Pseudo Skilakovom Periplu; grčki su kolonisti i trgovci mjesto poznavali i ranije -Pseudo Skilak spominje položaj Korkire Melaine prema rijeci Naronu i prema morskoj pučini -prema Pseudo Skimnu, Strabonu i Pliniju, Kniđani su osnovali koloniju na Korikiri Melaini -Pseudo Skimnov izvor su Teopomp i Timej; Strabon spominje knidski polis na K.M. (izvor Teopomp); Plinije bilježi koliko je Melita udaljena od Korkire -Korkira Melaina knidska osnovana je vjerojatno čak u 5.st.pr.Kr. ili 6.st. (ima prirodnu blisku vezu s Apulijom) -knidsku koloniju na Crnoj Korkiri možemo smatrati kao koloniju dorske Pentapole (političko-religiozni savez gradova Knida, Kosa i rodskih gradova Londos, Jalisos i Kamiros) -u 6.st. trguju i osnivaju kolonije po Mediteranu (sve te kolonije osnovane su prije 5.st.) -knidska kolonija na K.M. vjerojatno osnovana u 6.st.pr.Kr. -po jednoj legendi koloniju je osnovao je Eneja a po drugoj Antenor. -legenda o Eneji i Antenoru osnivačima kolonije na Korkiri Melaini, svjedoči da je knidska kolonija na ovom otoku starija o farske, a vjerojatno i ostalih kolonija srednjeg Jadrana -u Lumbardi na Korčuli pronađen je natpis grčki, psefizma, a o podjeli zemlje građanima novoosnovane kolonije; u popisu kolonista uz grčka imena, zabilježeno je i nekoliko ilirskih imena; datira se u 4.st.pr.Kr., kada je i osnovana kolonija; smatra se da ova kolonija nije knidska, a u tekstu se spominju Issejci čija se uloga ne može točno utvrditi (prema Brunšmidu ovu koloniju osnivaju Issejci, Grci s Isse u 4.st.) -novac: muška golobrada glava/klas + KOPKYPAION 4.st. Rimski natpis iz Potirne na Korčuli i kult Venere – Afrodite Pelagije -latinski natpis iz 1. ili 2.st. -zabilježeno je da je Signia Ursa podigla hram Veneri Pelagiji i postavila statuu boginje

2

st.4.st. teatar. narodna skupština.)-Issa-sirakuška kolonija -Dionizije-osnovao Issu oko 397.) -3.st.Aziji). jedan grob.-lokalna proizvodnja gnathia vaza -4.pr. skifos (čaša).pr. Liber (Žrnovo) ISSA -1100-800.pr. 1 st.) 3 . pristanište -bedemi-300x240x280 -uvala Vela Svitnja na S otoka-brodolom iz 2.st.i7. Periegesis (2. do sr.K.pr. koroplastika) -najveće helensko naselje na našoj obali-105 000m2 -dorska naseobina -društvo podijeljeno u 3 dorske file: Dimane.-korintska i etrursko-korintska keramika -4.)-1. oko 20.pr.st-južnoitalska crnofiguralna keramika (Atena: 530-300.-RŽD-dorska seoba. ali poznato je kako je Afrodita osobito štovana na Knidu.-civium Romanorum -jedno helensko naselje možda postojalo prije osnivanja sirakuške Isse (korintska keramika. i 3. -Diodor Sicilski-Dionizije Sirakuški osnivao kolonije na Jadranu kako bi osigurao sigurnu plovidbu do Epira i mogao opljačkati svetište u Delfima -Pseudo-Skilak.-gornjojadranske vaze (Alto-Adriatico)-keramičke radionice u Spini i Adriji (6. -Vis-materijal iz 6.K. -trgovina s Rimom-od 3. lekit i stamnos (posude za mirise) -6.pr. faza gnathia vaza (300-270.-2.st. 4.) u stihovima -gl.K. spominjanje Isse -Pseudo-Skimno. formiranje plemenskih zajednica na Balkanu -Apolonije Rođanin.-Venera Pelagija nije rimsko božanstvo (epitet Pelagija ne nalazimo u rimskoj literaturi).K.st.K.K.st.K.K.5. hijeronamon (po njemu se brojala godina) -lončarstvo (ergasterije-obrtnički pogon s 10 do 12 proizvođača)-keramičke peći: oinoha (vrč za vino)..st. dao sagraditi campus (igralište) -Kalijev natpis (4.Kr. (novac) -gubi samostalnost u rimskim građanskim ratovima jer staje na stranu Pompeja -1.pr. logisti.st.st.pr. pelike (vrč za vodu). -vjerojatno je riječ o kultu ostalom od predilirskog stanovništva -Sanader-Afrodita Pelagia (Potirna).) iz Tarenta i Canesse.pol. Periplus (sr.K.pr. -Dračevo polje-vjerojatno grčka parcelizacija (Zaninović) -latinski natpis-Druz.st. J Italija i Sicilijasr.g. Pelazga s Balkana. Tiberijev sin. a možda pelagija ima neke veze s narodom (ilirskim) Pelaga. vijeće pedesetorice. -samostalnost-od sr.K. neki misle kako su Korinćani ili Korkirani imali veze s ovim otokom još u 6. metropoli grčke crnokorkirske kolonije (ipak se kod Grka Pelagija spominje. Argoneutika: Issa i Faros-liburnski otoci -otok ilirskih Liburna.1.pr. proizvode se od 360-270 -3. Hile i Pamfile (Lumbardska psefizma) -Martvilo i Vlaška njiva-nekropole -poluotok Prirovo-hramovi.g. ali rijetko i u M.-3.st.g. privredna grana-vinogradarstvo (Agatarhid hvali isejsko vino) -političko uređenje: natpisi na kojima se spominju arhonti.-330.st.pr. skladište.

5 pletra (3900m2) i ona se nije smjela dalje dijeliti 4 . Artemida Farska..)-možda iz Pergama -urne i amfore -kult Diomeda-poštuje se duž tal.st. preuzela vlast sa središtem u Issi (Rendić-Miočević) -najranija emisija: mladić/delfin + IONIO -Strabon (prema Teopompu)-Jonije rodom iz Isse. Merkur Novac-u 4. kantaros. (Artemida ili Afrodita) -Sanader: Jupter..st..st.K. Pharos-ulomak kalupa). emporije u Tragurionu.st.stpr. jelen.. Diana. opat Fefella (18.-crnopremazana ili kampanska keramika (reljefni ornament)-možda lokalna proizvodnja -terakote-najveća proizvodnja u helenističko doba: Tanagra.poč.): Diomedov grob na položaju Spilice u Viškoj uvali -Demetrin kult-posvedočen terakotnim šipcima s golubicama i još nekim terakotama -arhajska terakotna statueta ženskog sjedećeg božanstva bez glave (Perzefona?)najstariji arheološki predmet vezan uz kult -Dionizov kult-najviše potvrda. najranije emisije grč. ostalo krivotvoreno -svjetiljke-unikatna s prikazom Asklepija i Higijejom (2. eponima mora (Brunšmid). procvat u 4. Isse-štovanje lokalnog heroja Jonija. grozd… JONIOS -nezavisne emisije lokalnog isejskog dinasta koji je vladao pr.) i Saloni (2. javljaju se u krajem 6. -koroplasti-proizvođači kipića od terakote -javljaju se kada umire klasična. osobito štovan među obrtnicima -Artemidin kult-jedan mjesec isejskog kalendara je ARTEMISIOS -brončana glava iz 1.st.) Lumbarda -isejska naseobina iz 1.st.pol.: promunturium Diomedis (rt Planka kod Šibenika-najistaknutiji rt Hilejskog poluotoka na kojem su živjeli Hili-barbarizirani potomci Heraklovog sina Hila). 350.). Epetionu (3.pr. obale (prinose mu se bijeli konji kao žrtve) -Pseudo-Skimno i Pomponije Mela: otok Diomedea na I jadranskoj obali-možda Palagruža.st.pol. po stilu helenističke -jako polpularne nakon pronalaska krajem 19.pol 3. Osnivanja sirakuške kolonije (Novak). Issa kuje novac prema sicilskim uzorima: -glava mladog bradatog heroja (IONIO) ili ženska glava ili boginja sa šljemom / koza. za 5 se ne zna. monumentalna plastika.st.3.K.K. -nađena cisterna i nekoliko grobova -Lumbardska psefizma-2.st. po motivu klasične. (Gradina). i Ml. Mirina.4. Plinije St. osoba koja je nakon Dionizija St. -isejske većinom uvezene iz Tarenta -Titova kolekcija s Brijuna: od 64 kom-19 identično.stpr. J Italija i Sicilija (Tanagra-najpoznatije nalazište).a po njemu je nazvano Jonsko more -natpis otkriven na dnu Gradine na kojem piše «Jonijev otok» Issa osniva kolonije u Lumbardi (4.-svi kolonisti dobili jednak dio zemlje od 4.-često krivotvorene -u Issi pronađena najveća kolekcija Tanagra figurica u Hrvatskoj (možda lokalna prizvodnja.st.5.

g. površina grada-3000-4000 m2 -mali žrtvenik posvećen Heri (kraj katedrale).. Nikole.K. -Kairos. a da je narodna skupština prihvatila formulirani rezultat toga ugovora -E. čuva se u samostanu sv.Kr.-Brunšmid-Lumbardska psefizma kaže kako su isejski logisti napravili ugovor s Pilom i sinom mu Dazom. Historijska biblioteka: u 4. površina oko 3500 m2 -Strabon-salona krajem 2.1. Ptolomej (Geogr.K.st. znači P i D su obični ljudi koji su isejcima prodali zemljište pod uvjetom da i oni odlučuju o podjeli zemlje -Tragurion i Epetion-osnovani vjerojatno između 217. pa ovi traže Dionizija Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor 5 .pr. Nikole. (područje ilirske države i jedino vrijeme kada su i Issa i ilirska država u savezništvu s Rimom) -subkolonije Isse. grč. najmlađi zeusov sin.st pr. mladić s krilima i čuperkom da ga ljudi mogu uhvatiti.st.Hist. i 205.st. na otok došli jonski Grci s egejskog otoka Para i tu 385/384. Pseudo-Skimno (Periegesis). ali u 1. ona pripada Issi PHAROS -ulomci grčkih vaza iz 6-5. Polibije (Hist. Plinije (Nat.K.st. ih spominje Polibije -na mjestima do kojih se najlakše može Manijskim zaljevom doploviti iz Isse -Strabon-isejci imali emporij u saloni Tragurion -na otočiću između kopna i otoka Čiova Plinije-čuven po mramoru. prema Lizipu koji ga je napravio na dvoru Aleksandra Makedonskog-sačuvan samo u pisanim izvorima. -reljef s prikazom žene -natpis na kojem se spominju hijeronamon. osnovane u 3.pol.bog sretnog trenutka.)-spominje parsku koloniju Anhijalu-možda na mjestu Starog Grada prije Pharosa -izvori: Pseudo-Skilak (Periplus). 1. (99 Olimpijada) utemeljili naselje -vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti. logisti i gramateus-uzidan u samostan -Tragurion-prijevod nepoznate ilirske riječi za jarca (grč. natpis u zidu samostana sv.pr.Kr.).Meyer-Dazos i Pilos su Iliri dakle lumbardska psefizma je ugovor između Isejaca i dva vjerojatno ilirska funkcionera. podsjeća ljude na prolaznost sreće.).) -najstariji izvor-Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove ga «novi» Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog -Diodor Sicilski. Strabon (Geogr.spominjanje -poluotok na I strani Žrnovničkog zaljeva -sačuvan dio bedema i temelji gradskih vrata. nosi vagu i britvu. nađeni zidovi grč nastambe u lapidariju MGT.pr.-delmatski emporij (pristanište) -ne zna se kada su Isejci osnovali naseobinu u saloni. Kozjak) Epetion -Polibije-1.pr.st.). tragos/usp.K.g.pr. klesarske radionice do srednjeg vijeka -sačuvani dijelovi bedema.-grčko-ilirske veze -Stefan Bizantinac (6.

g. parcelacije na Hvaru (Korčula-Lumbardska psefizma) -Cezar nakon građanskog rata dodijeljuje status muncipija onim gradovima koji su bili na njegovoj strani -Pharos postaje muncipij u Cezarovo ili Augustovo doba -otkriveni ostaci megalitskih zidina. iz okolice Dola). makedonski rat (Perzej. podjelu zemljišta -parcelacija starogradskog polja-čestice 180x900m s poljskim putovima (Šime Ljubić 1.K.4. Zeus. 219.K. možda Balej)-3.pr.-bitka k. Silvan (Svirča) -Dioniz-na novcu po uzoru na metropolu Paros -Sanader-Afrodita (Stari Grad).st. nimfe (reljefi) 6 . porušene zidine.Gradu.K.pr.2. Demetrije Farski bježi iz Pharosa Filipu V -nakon Demetrija. rimski konzuli Emilio Paul i Livije Salinator došli do Pharosa u kojem se utvrdio Demetrije Farski sa 6 000 vojnika -DEMETRIJE FARSKI-nakon što je dobio vlast na Pharosu.pr.-opsada Salone.-nepotpuni natpis (Ulomak A)o poslanstvu Pharana u Delfe i na Paros-rimljani vratili znakove polisa Pharosu i dali im neki teritorij na korištenje (Zaninović-polje između Starog Grada i Jelse. Artemida. Taurisa (Šćedra) -Issa postaje Oppidum civium romanorum -Pharos nije dio salonitanskog agera jer ima grč. AMZ) -Jadasini-vjerojatno žive oko rijeke Jadro (možda Liburni.-Koskonije osvaja Salonu-sve više Italika koji se organiziraju u konventuse rimskih građana -Pompejanci neuspješno pokušavaju ovladati Jadranom: 49. Rim vraća prava i teritorij Pharosu -1.pol.K.K. mimo znanja Rima sklapa savez s makedonskim kraljem Antigonom Dosonom i ilirskim Skerdilaidom te nagovara Histre da napadnu i opljačkaju rimsko brodovlje koje je opskrbljivalo vojsku u borbi protiv Gala -Pharos u 2.g. Liber (Zavala na J obali). Silvan.. 47. možda BALEJ (vj.pr. Dionis (novac).K.pol.pr. a prenamjenjuju građevine -reljefi s Hvara: Silvan i nimfe (Dominikanski samostan u St. ilirskom ratu sjedište Demetrija Farskog.-naziva ga utvrđenim gradom sa zidinama. grad se obnavlja Faros izgleda da je zadržao autonomiju jer kuje vlastiti novac -ponovo ulazi u savez protiv Rima na nagovor Gencija ili njegovog saveznika (vazel.st.pr. a otok Pharia -76.K. na Korčuli zarobio neke rimske građane -nakon pobjede nad ilirsko-makedonskim savezom.K -Plinije St. 172-168.-brodovlje Dionizija Sirakuškog s Isse zajedno s Paranima pobijeđuje Ilire s otoka i Jadasine (uništeno je ilirsko/jadasinsko brodovlje). poslije Gencija) -Pharani se žale Parosu zbog ilirskog gusarenja. Delmati-iza Kozjaka i Mosora) -Polibije: 219. natpis iz Starog Grada koji govori o zapljeni oružja Jadasinima vjerojatno posvećen toj pobjedi (1. Liber.st. ispod gradine Tor) -javljaju je i lokalni upravitelji.pr.st. ulice se sijeku pod pravim kutom -Pharos kao ni Issa nema kule na fortifikacijama (nezaobilazne u grčkom svijetu 4. dolazi rimsko brodovlje.pr.primijetio antičku parcelaciju) -nema izravne potvrde grč.pr.) -rimljani uglavnom ostavljaju parametre grada.) -Gencije 181.K. Rim im pomaže-postaju AMICI ET SOCII POPULI ROMANI u 2.

-114 kom novca pronađeno na Hvaru-4.. zmija + FA. zvijezda ili biljka. Dimos na području današnjeg Hvara (Novak). azauzvrat je dobio otok Hvar gdje je kovao svoj novac (Kenner). Gencijev suvremenik koji se povezao s Rimom kada se Gencije povezao s Perzejem. građansko pravo. spominju se posude koje se vide u moru kod rta Sućuraj Novac-kovan u 4. kantaros -veći dio bez vladarske titule -član ilirske vladarske kuće koji je došao na vlast nakon Gencijevog poraza (Faros vjerojatno nije pripadao Baleju jer je kovao vlastiti novac) (Brunšmid). Artemida. Korčula (Rendić-Miočević). u gradu Herakleji nalaze Lotofagi -Pelješac (Suić).st. FAR DI/DIM serije Dimale -grč.st. 22. rezidencija Risan (Evans).st. ime zasada nepoznatog dinasta koji je vladao Hvarom (RendićMiočević) -Zeus/koza + legenda DI -prekovan i farski. Dioniz -RV :koza. Jonios i heraklejski novac HERAKLEJA -Pseudo-Skilak. grozd. vjerojatno na Hvaru (Brunšmid) -Dimal poistovjećen s Delminijem (Nisiteo i Ljubić).st BALEJ -AV: Zeus. datirana u 3. rustični reljef Silvana iz Svirča -Sućuraj-mozaici.: -Zeusova glava/koza..pol. oko Jelse i I od Jelse -Purkin Kuk-iznad polja Starog Grada-Iliri tamo živjeli paralelno s helenskim poljem u nizini (moguće da Diodorov opis naseljavanja Parana govori o odnosu St. vladao između 167-135.4. Hvar (Brunšmid).Zaninović: -dijeli Hvar na 4 regije: područje oko grada Hvara. Grada i ilirske gradine u zaleđu -gradina Tor JI od Jelse-podignuta iznad ilirske gradine.pr. dovodi je u vezu s ardijejskim savezom ili državom -gradina pored uvale Gradšće-nadzire duboki Pharski zaljev -selo Dol-brojni arheološki lokaliteti.K. st.+delfin ponekad 4.pr. ville rustice -latinski natpis iz Dola (s tijesa za ulje ili vino/nadgrobni natpis). perzefona. i 3. Balej pokušao obnoviti kraljevstvo što je izazvalo reakciju Rima pa se iz Rizona morao povući na Hvar (Rendić-Miočević). EPIDAUR (CAVTAT) -po položaju (tipična grčka luka s akropolom) 7 . poč. Rogoznica (Novak). Periplus.-spominje muncipalni status kao i natpisi iz Hvara i Starog Grada (Plinije: Issa-rim.st.K -novac:Heraklova glava/luk i koplje + legenda HPA. Pharos-samo grad) -Vrbanj-natpis koji spominje villicus. naselje iz sredine ili 2.1. oko Starog Grada.poglavlje: nalazi se gdje i Korkyra. ostava novca iz predjela Škudiljevac.

Kr. dijelovi bedema.u rimskom kamenolomu uklesana je 0.Kr.. ali ne znamo kada je osnovana -Ilirska luka Buthoe bila je poznata Grcima prije 4.st. i 3. kameni stup s reljefom jarca (Banje) Aserija i Varvarija -Ptolomejevi gradovi Aserija i Varvarija strateške su točke u jadranskom zaleđu -grčke kolonije (prema zidovima Aserije). -Stažišće k. i5. a organizirana od Oktavijana Augusta) bila je formirana dedukcijom rimskih građana.80 m visoka reljefna predstava Herakla-možda indicija za ubiciranje Pseudo Skilakove Herakleje na ovom otoku -Sanader-Jupiter (Pučišća. Čilipima -Novak: Epidaur je bio ilirsko naselje. stepenište u stijeni.grad Delmata -nekada se smatralo da je to Tilurium (natpis nađen kod Trilja) 8 . ali Epidaur se spominje tek 47.pr.Budva -Grci su imali jednu koloniju na području današnje Budve. kao Cezarov praesidium u građanskom ratu -Kolonija Epidaur (osnovana vjerojatno od Cezara. ojačalo u 2.st. razvila se na nekadašnjem teritoriju plerejske civitas ŠOLTA -naseljavaju je Delmati -poč1.spominje ju Pseudo Skilak -o starosti grčkih veza s ovom lukom svjedoče grčke priče o dolasku Kadma i Harmonije u Budvu -Butua-stara ilirska luka.g. grčka kolonija pada u ruke Rima poslije poraza Gencija 168.Roko).Kr. Liber. a njihov teritorij pripojili Iliriku. Silvan s kozjim nogama.-nalazi grčkog novca i materijala -vjerojatno je bila grčka kolonija. navodni amfiteatar na Ratu.g. Delminium -današnje Duvno-Gradina kod Gaja -gl. Škrip). kod Ložišća pronađeni su i grčko-ilirski šljemovi i knemide 6. pod domaćim Plerejima -Rimljani su Plereje i Ardijejce pokorili 135. groblje kod mauzoleja (Sv..st.st. ali ipak su Rimske -apulska keramika svjedoči o grčko ilirskoj trgovini Buthoe . nimfe (Nerežišća).g. Mitra. Merkur.-potpala pod rimsku vlast -ville rustice. samo naselje -nema literarnih potvrda o grčkom naseljavanju -u Škripu na Braču očuvani su ostaci grčkih zidina 4.pr.. akvedukt (Dolabelina statua i natpis) -nekoliko villa u Sustjepanu. ali točnih dokaze nema -najznačajniji rimski grad između Neretve i Boke Kotorske -na poluotoku Ratu (danas Cavtat)-ostaci grada: tragovi pristaništa. obrada maslina i vinove loze BRAČ -nije bilo rimskog grada. Heraklo (Škrip).pr.st. -agrarna kolonija jer veteranskih natpisa nema -Colonia Epidauritana. Postira.

-Strabon-zemlju delmata stavlja iza gore Adrion (Dinara).pr.pr.Caesarea-P.1.)-Cezarov preskript kojim se reguliraju odnosi između različitih etničkih grupa u manijskom zaljevu -do Cezara-službeni jezik je grčki -uvrštena u Tribus Tromenta-status kolonije vj.st. središte konventa i u njoj stoluje namjesnik provincije Dalmacije. a delminium naziva megalopolisom -Ptolomej grad također smješta na ovo područje -Apijan-ilirski Delminium bio zapaljen RIM -Hipodam iz Mileta (466. mali prostil (sl.K. Nin. Stobreč.Cesarea do vanjskog do vanjskog plašta teatra -grad dobio istočno i zapadno proširenje koje do 170. ali nemaju interesa u gradskoj upravi -Salona-Rimu najbliža tička na I obali Jadrana -Salonae. bliže pristaništu-trgovačko značenje -hram s kapitolija-temelji.-najveći uspon. Narona-grade se od 1-4.) 9 . natpis iz Salone (56.-prvo spominjanje Salone (Strabon) kao luka Delmata u kojoj boravi Lucije Cecilije Metel -oko nje se bore Rimljani i Delmati -urbanizirano naselje u doba helenizma-trgovina Grka i Ilira -doseljavanje rimskih trgovaca -76.-označava nekoliko naselja smještenih uz luku i važne ceste: lukanajvažniji punkt. teatar s južnim hramom -forum nije na sjecištu carda i decumanusa. susjedni otoci -širi se na područje Traguriona i Epetiona -pravilna parcelacija-centurije sa stranicama od 710 m (1 centurija=4 parcele) -3.st. a uz to i znatno veću autonomiju -grč. potisnula ulogu okolnih naselja -razvija se od helenizma (zidine oko Porta Caesarea iz 2. jer su pogodni za kapitolij gdje još moraju doći tribunali. kao Pula.pr.K.pr. nije bilo zaštićeno bedemom URBS VETUS (Salona Quadrata)-forum s kapitolijem.pr. Splitski poluotok. Poljica.-status kolonije. trijemovi itd.pol. oko 60 000 stanovnika (517 000m2) -ortogonalna mreža ulica u lučkom dijelu grada -decumanus-od P.K.st. za Cezara ili poč.K.Graeca -cardo-od P.pr.K.2 m) SALONA -Rim još u 3.st. Augustove vladavine (Tribus Sergia) -2.K.)-ortogonalni sustav gradnje (šahovska ploča-4.K. J padine Mosora. mn.st. glavni grad provincije Dalmacije -COLONIA MARTIA IULIA SALONA -COLONIA IULIA VALERIA SALONA FELIX -najveći grad na I obali Jadrana -salonitanski ager-Kaštelansko polje.pr.g.g.-prokonzul gaj Koskonije zauzima Salonu-prevladava rimski utjecaj u gradu -conventus civium romanorum -muncipij u doba Cezarovog prokonzulata -Krajem republike i u ranom carstvu muncipij rimskih građana još uvijek ima veći ugled od kolonije.) -u Saloni borave rimski vojskovođe za vrijeme osvajačkih pohoda -119. štiti grčke kolonije od ilirskih napada -Cambi-Issejci koriste luku.

zadržana kao neka vrsta trijumfalnog luka. urbane bazilike. starokršćanski sakralni kompleks. 65x58.pol. središnji prolaz veći. velike terme. do D obale Jadra -Porta Caesarea (rano 1. kasnije do Burnuma. oblik slova «H»-uzak prolaz za kola i ljude -novi prostor nema ortogonalno postavljene prometnice-građevine građene uz magistralu -nekropole uz Z.g. I i JI cestu -IN HORTO METRODORI-najpoznatija poganska nekropola. 3 000 m2.VIA GABINIANA (do Andetriuma.st. sličan teatru u Orangeu (Arusij. gradi ju 7. na zastavi je kratica MIVSF (Martia Iulia Valeria.)-širenjem grada gube fortifikacijsku vrijednost. Cezareja). žena sa zastavom u ruci i krunom u obliku gradskih zidina. osmerokutne kule s vanjske strane.g. Salona Felix) URBS NOVA OCCIDENTALIS-zapadni dio grada s amfiteatrom (2. gospa od otoka. Z nekropola -uz Porta Andetria-mala nekropola vojnika (stele pripadnika VII legije) -namjesnik Dolabella (14-21. AD BATHINUM FLUMEN (dolinom Bosne do Save ili prema istoku do Narone) -natpis zazidan u splitskom zvoniku svjedoči o izgradnji cesta koju su vršili pripadnici VII i XI legije za vrijeme Dolabelle (16-17.). Vetus u U. -državna radionica crijepova (žig DALMATIA) -natpis iz Poljica: intervencija rimskih vlasti u razgraničenjima između lokalnih ilirskih skupina na Mosoru -prikaz Salone na Trajanovom stupu SICULI-Bijaći -naselje u koje je Klaudije doselio svoje veterane u 1. 15 500 (17 000) mjesta.legija) 5.AD CASTELLUM DESTIATUM (do Argentarie i Domavie) 3.) za Tiberija-izgradnja cesta. arena 65x40. s J str.st. -Trogir-sekundarna dedukcija –došao u sklop salonitanske kolonije i izgubio status autonomnog muncipaliteta -možda ilirsko naselje vezano uz neku od okolnih gradina 10 . 2 pravokutne prostorije s apsidom -teatar-smješten tik uz forum (paralele-Timgrad.-kurija-kraj foruma.2. Occidentalis.st. mjesto sastajanja gradskog vijeća. iz doba Antonina Pia)-smještaj na periferiji sprečava protok mase kroz grad -amfiteatar: 125x100m.AD FINES PROVINCIAE (do Servitia-Bosanska Gradiška) 2. nalazio se stariji hram.AD MONS ULCIRUS (do Strmice S od Knina) 4. manji sa strane -Tihe Salonitana-reljef ugrađen u luk Porta Caesarea. S str-iskorištena padina terena -Dyggve (prema pulskom): 3 kata-2 s lučnim i 1 s četvrtastim otvorima -Porta Graeca-vode iz U.1.spomen ovih legija u Dalmaciji. Salona postaje ishodište Dolabelline mreže cesta prema unutrašnjosti (napuštaju se gradine): 5 cesta vodi od Porta Caesarea: 1. Provansa) URBS NOVA ORIENTALIS-istočno proširenje grada u koje se ulazi kroz Porta Caesarea.

sliči kastrumu (175 i 181 x 216m) -kamen s Brača i Segeta kraj Trogira 1979.K.2. vj.st. kacige grč-ilir. ukrašena arkadama. Trakija. 2 grč imena FILOT i ZOTIKOS -utvrđeni palatium-novi tip građevine. 16 kula -Kibelin (?) i Venerin hram kružnog tlocrta ispred malog Jupiterovog hrama s celom i trijemom -mauzolej i vestibul (kružno predvorje kojim se ulazilo u carski stan) -SI dio-carska straža i posluga.-rustične vile: Majdan (Z Mosor). reljef djevojke Lupe iz Sovića k. Narona) -Polibije: 229.tipa) -Pseudo-Skilak. Viennensis -dijeceza Panonija: 4 Panonije. galerije i Konstancij-cezari) -I i Z fasada-bez ukrasa.st. Narona) nakon neuspješnog opsjedanja Isse -ilirsko naselje u kojem se naseljavaju Grci radi trgovine -naselje-emporij vjerojatno nastalo u 5. 6 km od Salone -službena carska rezidencija-u Nikomediji -Dioklecijan dijeli carstvo na 104 provincije i 12 dijeceza: Orijent. imena za biljku sličnu brnistri -nema dokaza o urbanizaciji prije Dioklecijana (Ad basilicas pictas?) koji u 3. ovdje gradi palaču).pr. ali i naziv za upravnike gradskih zgrada te one koji su na vodovodima nadgledali raspodjelu vode -radionica majstora Maksimina iz okolice Imotskog -2 poznata reljefa: Dijanin iz okolice Imotskog (AMS). Azija. Hispanija.st. Prevalitana (Scodra) -ne znaju se graditelji. Britanija. Sustipan. Afrika. Stombrate -villicus-rob kojem se povjeravala služba nad zemljom i imanjima (u kasnoj antici se više ne spominju). Pont.-najstarije signirano kiparsko djelo u Hrvatskoj ASPALATHOS/SPALATUM -G. Dalmacija. Jupitera i tetrarha: Dioklecijan i Maksimijanaugusti.Novak-aspalathos od grč. Imotskog -na reljefima potpis majstora. Periplus (4.K. Valeria (Sopinae-Pečuh). vlasnik radionice -Salona-srebrna fibula s imenom majstora -sr. 11 . (novac Apolonije i Dirahija. ili 4. Miri. Panonija.)-Neretva plovna do emporija do kojeg mogu doći trijere (vj. Porta Aurea-glavni ulaz (luka s nišama u kojima su bile statue vj.pr. Secunda (Sirmium) -Dalmacija: Dalmatia (Salonae).-Unescov popis svjetske baštine -via praetoria i via principalis-cardo i decumanus -4 vrata. 2 Norika (Ripensis i Mediterranea) -Panonija: Savia (Sisca).st. Prima (Savaria-Szombathely). galija. Porta Argentea i Ferrea NARONA -Teopomp (prenosi Strabon)-trgovci s Hiosa i Tasosa ovdje prodaju keramiku u 5. JZ dio-carev stan i sakralni objekti -ispod rezidencije-spremište i prilaz s mora -S fasada-najreprezentativnija. Italija. Mezija. ardijeski moreplovci pobjegli u Arbonu (vj.st.

12 statua bez glave (na položaju Plećaševe štale nađene carske skulpture) -rostra i kurija -hramovi posvećeni Liberu. Vatinije.pr.st. a zatim Publija Vatinija. Izida od alabastera. a tada se gradi i utvrđeni kompleks na brežuljku MOGORJELO na desnoj obali Neretve. nego tek od Augusta (natpis duumvira posvećen Augustu i natpis veterana posvećen Augustu i Tiberiju nađen kod Ljubuškog) -poč.-važna uloga Daorsa (jedini među Ilirima kuju novac)-saveznici Rima.a li s latinskim natpisima-veza Isse i Narone -nema spomenika pisanih grčkim jezikom -izrada nadgobnih spomenika u lokalnim radionicama.g.st. sarkofazi -monumentalna ara iz 1.K. terme -grad sličan Kydni u Maloj Aziji -reljef plesačica s nekog hrama ili mauzoleja 2. možda prije toga muncipij (oko 59.-od 5-1. ugrožavaju ih Delmati -nakon Gencijeva poraza Delamti pokoravaju svoje susjede i nameću im danak pa Isejci i Daorsi traže pomoć od Rima -156.st. Gaj Marcije Figul je poražen i povlači se na desnu obalu Neretve odakle kreće dalje u pohod -iz Narone pokrenuto nekoliko ratova protiv Delmata (Figul. tu se uz kohorte nalaze i vojnici I i II legije zbog opasnosti izazvanih provalama germanskih plemena (Narona i Salona-mostobrani) -nakon 2.pr.K. -naselje veterana (natpis iz 14. -kult Merkura-Merkurova glava iz 1. reljef Dioskura -mozaici i dijelovi fresaka -koštana kutija s prikazom Pigmejaca i ždralova -kada su sjeverne granice ugrožene. Eskulapu.-u Naroni se nalazile 3 kohorte.st. (Oxford) -Livijina glava (Oxford) -torzo imperatora.faza fortifikacija-4. Marka Sulpicija. velika imanja pretvorena su u neku vrstu fortifikacija.st.2.-biskupsko središte -1.). administrativni i sudski centar regije -dopisivanje između Cicerona koji traži roba koji je pobjegao u Naronu i namjesnika Ilirika-1. a vojska je tu ostala i nakon što legije napuštaju Dalmaciju -u 2.g.st.K. (AMS) -helenističke stele slične isejskim. oko 48. Mogorjelo IADER -colonium civium romanorum (August.pr. a Salona se razvija -zbog provale Gota učvršćuju se stare i grade nove utvrde.pr.pol.pr.st.) 12 .-3. Narona stagnira. ženska mramorna glva.K. J od Čapljine -6. Sulpicije) -kasna republika-conventus.st. Izaurik. posvećen Augustu i Tiberiju) -forum-impresivni Augusteum.K.st. npr. Vatinije piše da je rob već kod Ardijejaca (vjerojatno se nalaze u blizini Narone) -Vatinije piše Ciceronom iz «logora Narona»-vjerojatno u Cezarovo doba još nije kolonija.1. Augustu.

g. na suprotnoj str. Stošije).g. svijetu) Liburnsko područje -sudbeno područje-conventus juridicus (Scradona) -općinsko teritorijalna zajednica s autonomijom i autohtonim institucijama-civitas peregrinorum (Aenona) -Nin postaje muncipij-MUNCIPIUM IULIUM (za Tiberija. Arba.-na poluotoku-urbs quadrata -natpis na kojem stoji da je zidove i kule dao sagraditi August -forum s 3 strane okružen portikom koji je sagrađen krajem 1. u togi bez glave-Druz ili Germanik (nije Neron-nad njim izrečena demnatio memoriae) -izgleda da su zajedno maknute i pohranjene-možda za Teodozija koji je odredio da se pažljivo postupa sa starim poganskim spomenicima -kult liburnske božice Anziotike (ženski princip prirodnog procesa plodnosti i reprodukcije. Corinium. Donata -dvije bazilike: starija iz doba ranog carstva (na mjestu sv. foruma -najbolje sačuane i najbogatije terme uz Issu.K. izvor životne snage)-statua Anziotike i Prijapa -votivna ara posvećena božanstvu SAZABIUS IICUS -kult Silvana (srodan Delmaskom Silvanu) Delmatski limes: Burnum-Promona-Kadina glavica-Andetrium-Tilurium-Bigeste -datacija: 1)nakon Oktavijanovog rata 35-33. Klaudije Ptolomej. -na 4.st.. -kuće tipa domus -Plinije: Aenona-oppidum (znači opasana bedemima) -nađena J gradska vrata i most gdje je počinjala cesta za Zadar -akvedukt dug 4 km -hram na forumu s 3 celle (prvotno građen po uzoru na Kapitolinski)-funkcija AUGUSTEUMA (statue imperatora)-najveći u Hrvatskoj (45x21. 13 . Scradona) -vj. možda Pseudo-Skilak u Periplusu (moguće da je liburnski Nin bio poznat grč. Tiberije kao auger (sl.5m) -statue imperatora od kararskog mramora-serija iz italske radionice (stražnja strana nedorađena-stajali u nišama): August kao Divus (sl. oko 10 000 st. Scradona i Tarsatica za Flavijevaca. Nezakcij i Salonu -amfiteatar najvjerojatnije izvan gradskih vrata (pod venecijanskim bastionom) AENONA (NIN) -Plinije St.st. 2)nakon Batonovog ustanka 9. Augustu iz Herkulanuma). Augustu s Prima Porta). Burnum za Hadrijana) -stanovništvo upisano u TRIBUS SERGIA (kao i drugi liburnski gradovi: Iader. Senia.pr. Konstantin Porfirogenet. divus bez glave-možda Julije Cezar.str. mlađa iz 3..-kapitolij s hramom posvećenim kapitolinskoj trijadi (August) -oko hrama-trijem s dva niza stupova -danas dijelovi hrama i foruma uzidani u crkvu sv.

pr.-69.-MUNCIPIUM AELIUM (Hadrijan je posjetio za jednog od svojih putovanjapronađen sestercij iz njegove serije «putnog novca») -nalazi pokretnog materijala ukazuju na kontinuitet od republike do 4. TILURIUM (GARDUN k.K.) -most preko Hippusa (Cetina)-Itinerarium Antonini: PONS TILURI -zadržao prometni i vojni karakter.-33.-legija XI (od 42.st.) podignut 1.vojni logor vjerojatno građen od zemlje -33.-Stribonijan.BURNUM -utvrda na granici Liburna i Delmata u S Dalmaciji-na lijevoj obali Titiusa (Krka) -Plinije-castellum -poč. zidani kastel -1.legija IV FLAVIA FELIX (odlazi u Singidunum) -42. namjesnik u Dalmaciji.g.st.K.-86. VII legija napušta Gardun. -tropej s prikazom zarobljenih Ilira (opanci i vunene kape) -između 45. CLAUDIA PIA FIDELIS-odlazi u Italiju) -69.-legija XX VALERIA VICTRIX -9. a odlazi najkasnije 61.K.g.. TRILJA) -na mjstu laganog prijelaza preko Cetine (Hippus) u Sinjsko polje -delmatska utvrda na brdu.g. Spas.K. dolazi legio IX HISPANA -VII legija dolazi najkasnije 6.pr.st.. i 61.-za Oktavijanove pohode na Japode i Delmate -2 faze gradnje: August/Tiberije (tegule s pečatom Pansiana).g.st.g. nikada nije postao civilno središte BIGESTE -dolina rijeke Trebižat -gradi se u vrijeme borbe s Delmatima 53-39.g.g.-COHORS I BEGANUM -u 2. zamjenjuje ju VIII kohorta VOLUNTARIUM (do 3.-castrum -1. nestaju vojni tragovi.st. otkazao poslušnost Klaudiju i pokušao izvesti prevrat. možda važno ilirsko središte koje je osvojio za opsjedanja Promone -najvjerojatnije na prostoru kninske tvrđave Sv. ilirsko porijeklo imena.st.g. potpuno uništena 14 . Klaudije -do 9.pr. nastavlja se civilni život NINIA -Strabon-spominje ju uz Oktavijanova osvajanja 35.g.1.g..-COHORS III ALPINORUM -2. ali su VII i XI legija ostale vjerne caru-dobile su počasni naziv CLAUDIA PIA FIDELIS -na mjestu Ivoševca je civilno naselje -kasnije postaje muncipij-možda za Domicijana -118. ostaci ilirskih zidina (Prizida) -Plinije-castellum Tilurium -miljokaz s imenom grada -površina logora 20ha -Zaninović: 1. (tegule s pečatom Pansiana i novac) -za Oktavijana (35-33.pr.

K.K.g.10 000 veterana) -ustanak zbog novačenja za rat protiv markomanskog kralja Maroboda (Dion Kasije.pr.g.g.K.pr.g-Iliri slabe. naselja -granica Liburna i Delmata u 1.g.pr K. Anpium. terponos. napadaju Akvileju -48. Drniša -smještena auxillia SISCIA (SISAK) -11. a Siscija na lijevoj obali Kupe -129.-završna bitka u Volcejskim močvarama (Hiulca palus) S od vinkovaca-izdaja breučkog Batona -zadnji se predali Destijati i Pirusti-dezijatski Baton odveden u zarobljeništvo u Ravennu -zadnja trećina 1.pr. a Delmati su konačno poraženi kod Setovije -kasnije obnovljena i u noj borave kohorte -postaje važno mjesto na cesti Salona-Burnum. Avendo.st. Metulum (gl.g.-BATONOV USTANAK-Tiberije u Sisciji smjestio vojsku (10 legija. 10 ala.-tiberije dobio pojačanje i pobjeđuje na području kasnijih Cibala -8. Kota i Metel ratuju protiv Japoda-spominje Segestiku -83.g. gradina Klanac na gori Promini (Bulić)-5 natpisa koji potvrđuju lokaciju rim. 70 kohorti.-status kolonije 15 .g. Karne i Liburne da napuste brda. u Ilirik stiže Oktavijan-najvjerojatnije iz Senie kreće na Segestiku (Apija i Dion Kasije) i zauzima Monetium. kod Sinodija.pr.pr.-pokorio Histre) -s japodima.g. -35. grad Japoda koji tada prvi put dolaze pod rimsku vlast) -opsada Segestike trajala 30 dana (korištene lađe građene na Savi) -Oktavijan je osvaja 35. tauriscima i karnima Rim sklapao kratkotrajne saveze FOEDERAtrgovina -Apijan: 118.-Krka (Titius) -Apijan-Delmati zauzeli brežuljke oko Promone i samu Promonu (kada se pod Verzom suprotstavljaju Oktavijanu) -Oktavijan ju je osvojio.K.-Japodi opljačkali rimsko naselje u Tergesti. Panonci se predaju na rijeci Bathinusu -8. RIDER -muncipij od 1.-provincija Ilirik -Siscija-Rimljani je nekoliko puta opsjedali -antički pisci: Segestika na desnoj (položaj Pogorelec). -najviše ilirskih epigrafskih spomenika -ima princepsa (neobično) MAGNUM (m. Plinije St. MAGNUM) -Balina Glavica k.K. -Siscia postaje glavni vojni garnizon i logor -6-9. rat se prenosi J od Save.-Gaj Sempronije Tuditan proslavio trijumf nad Japodima (natpis iz Devina-prisilio Tauriske.pr.-iz Italije dolazi Auolo Gabinije. poražen od Japoda i od Delmata 48-47. Paterkul) -breučki baton kreće na Sirmium. a dezijatski osvaja Salonu -7.-Sisciju osvaja Lucije Scipion oziagen -52.st.K.pr.K.st.pr.PROMONA -utvrda Oršinica sjeverno od sela Tepljuh (Zaninović).K.

g. trijumf nad Ilirima nakon što je pokorio ardijejsku državu -59.K. funkcionira kao obrambena utvrda -Panonija postaje istočna pogranična provincija pa se gradi sustav limesa (Cibale između Cornacuma i Murse) -na lijevoj obali Bosuta opasan zemljanim nasipom ispred kojeg je bio jarak -1.g.st.g.K. -Trajan 105-107.-71.-Ilirik ulazi u prokonzularno područje Julija Cezara -52. Tiberije osvaja Slavoniju i Srijem -CAVTATSKI NATPIS-posvećen Dolabelli: spominje se podjela Ilirika na Panoniju i Dalmaciju 10. pretpostavlja se i Cererin hram te hram vezan uz Izidin kult -mitrej.-Batonov ustanak -12. kupalište. a nakon poraza kod Delfa 279.g.. Sisak.K. naseljavaju je Huni. tržnica.-sukob Teodozija i uzurpatora Maksimina kod Siscije -za Vespazijana III.nakon Batonovog ustanka Tiberije slavi TRIUMF EX PANNONIIS ET DALMATEIS (gemma Augustea) -15. 3 nekropole -hram carskog kulta.pr. Slavonski Brod -Tabula Peuntingeriana i Itinerarium Antonini: ceste na kojima se nalazi Siscija -magistralna cesta: Akvileja-Emona-Siscija-Sirmij -najkraća veza Siscije s morem-preko Topuskog i Gline (uspostavljena u doba Dolabelle. Secunda. portici.COLONIA SISCIA SEPTIMIA AUGUSTA (Septimije Sever) -kovnica novca (Galijen) -centar PROVINCIJE SAVIJE s kovnicom i riznicom (Dioklecijan) -rimski vojni logor.-pojačan zbog rata s Dačanima -nekropole sa sve 4 str. zauzimaju ove prostore) -228.g. bedema -stanovnici dijelom veterani 16 .-COLONIA FLAVIA SISCIA (Vespazijan) -procvat za Hadrijana -194.pr.g. i 2...K. slavoluci. važna riječna luka i prometno čvorište -kada postaje kolonija naseljavaju je veterani -važan geostrateški položaj koji raste kako jača potreba za željezom -3 prijelaza preko Save nizvodno od Zagreba: Šćitarjevo. st. bazilika. Savia -Konstantin 325.-Tiberije pobjeđuje Breuke i Amantine -6-9. Vidasus i Thani (Silva i Dijana/Liber i Libera) -vojničke diplome-Sisak.-Ilirik predan na upravljanje senatu kao mirna provincija -12. amfiteatar. Vinkovci.g.-Prima.g. Valeria. a možda i ranije) -3 faze urbanističkog razvoja -teatar.-Pannonia Superior i Inferior -Dioklecijan 297.K. -rimsko naselje prvotno obrambenog karaktera (lokalitet Tržnica).g.pr.-Gnej Fluvije Centimal proslavio 1. Vukovar -388.pr. a zatim Ostrogoti CIBALAE -prvotno keltski oppidum (prodiru u 4.pr.pr.K.-pobuna Delmata i Japoda (Cezar tada ratuje s Vecingetoriksom) -27.

manje grobova (opadanje intenziteta života) -nekoliko žrtvenika pronađeno u hramovima ANDAUTONIJA Ubikacija: -Itinerarium Antonini (kraj 3.379. amfiteatrom. Izida i Oziris. refugium za stanovnike okolnih villa rustica -nekropole: Držićeva. Maravče -KUZELIN-kasnoantičko utvrđeno naselje SI od Zagreba (takva naselja gradila su se u 4. Sirmiumu i Carigradu -MUNCIPIUM AELIUM CIBALAE (Hadrijan) -prosperitet za Septimija Severa (193-211. Konstantin II i Licinije bore se kod Cibala -nakon bitke kod Hadrijanapolisa. na S Drava -grad s pravilnim rasterom ulica. Valeria.st.. Donji Ćehi. Odra. (provale Avare i Slavena) MURSA -u doba Batonovog ustanka u blizini Murse gradi se vojni logor -najveći kastrum na našim prostorima -107.g. Velika Gorica -1-2.st.) -keramičarsko središte-potreba za opekom -ostaci termi foruma -mramorne statue Neptuna i Herkula-3. -Karakala-status kolonije -rodno mjesto Valentijana i Valensa -314. Savska-Vukovarska.g.st. termama -otkriveni temelji ant. zbog prodora barbara).st.st. mosta preko Drave (prema S za Daciju) -statue i oltari: Jupiter. Glavnica. Donja Lomnica. COLONIA AELIA MURSA (Hadrijan) grad opasivali bedemi s 3 str. Herkul. Mitra i Kibela -351. (Justinijanova darovnica-536. Secunda. Emona-Siscia -Sava plovna za manja plovila-tri prijelaza: Trnje. Vizigoti opljačkali i opustošili Cibale i Mursu 378. Mala Mlaka. Gornji Čehi. Stenjevec.-markomani probijaju limes i ulaze u Panoniju -prometni položaj: Poetovio-Siscia. Gračani. hramovima. Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior (prvi namjesnik P. Podsused -Ivanja Reka (blizu Šćitarjeva)-možda most -STENJEVEC-drugo veće naselje poslije Šćitarjeva u zagrebačkoj okolici (od 1.st.): A.-Konstantin II i Magencije bore se kod Murse -bazilika mučenika ZAGREB -33.K.pr..) -Gepidi naseljeni do 6.) s velikom nekropolom -villae rusticae: Gornji Stenjevec.-Oktavijan osvaja keltsku Segestiku i Rimljani tu osnivaju SISCIJU -Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior -Dioklecijan: Prima. Merkur. st.-spaljivanje i pokopavanje u urnama -2-3. Savia (Siscia) -166.-sjecište putova prema Sisku i Saloni.g. na cesti Poetovio-Siscia 17 . Mursi i Aquinquumu. remete. forumom. InferiorHadrijan) -133.-skeletno pokopavanje.

zidne slikarije -hipokaust 18 .)-A. postkonstantinovska adaptacija dijela kupališta i foruma RANOCARSKA FAZA -orijentacija I-Z -kupališni prostori nisu grijani. javni objekt iz 2. Ptujske općine iz vremena Marka aurelija i Lucija Vera -administrativno pripada petovianskoj općini (Respublica Poetoviensis) -za Trajana postaje kolonija -Panonija Superior -natpis o obnovi od strane Konstantina Velikog -termalni i mineralni izvori na brežuljku-posljedica tektonskih poremećaja vulkanskog porijekla -najjače vrelo-na gornjoj terasi: Toplice. konstantinovska. Panoniji Superior.) -lokalitet-Gradišće k.st. i 2. palminom grančicom i zapaljenom bakljom-spominje se MUNCIPII ANDAUTONIENSIUM -žrtvenik bogu Savusu AQUAE IASSAE -svetište Nimfama podignuto od str. na cesti Neviodonum (Drnovo k. Šćitarjeva (nekropole na J i I.-Ptolomej (90-168. Savii (centar-Siscija) -muncipij za Flavijevaca -grad porušen u doba seobe naroda (4. st..) -izgradnja i pregradnja kupališta -kamen za gradnju iz kamenoloma na Medvednici -KUTELO (2-4.)-pleme Varcijana naseljavalo ove prostore -administrativno pripadaprovinciji: Panoniji. (23-79. trozubom. st. S-popločeni sabirni kanal) -stambeno središte-ulice iz 1. jednostavno opremljene prostorije -hram pravokutnog tlocrta nekoliko puta pregrađivan -rano 1. st.) u Jelkovcu k.A.st.-s obje strane hrama izgrađena 2 manja pravokutna hrama (međusobno odvojeni) HADRIJAN I ANTOTNIN PIO -orijentacija S-J -izgradnja novog kupališta u kojeg se uklapa kupališna bazilika -bliže glavnom izvoru termalne vode -polukružno svođene prostorije. štitom. milja Jelkovca od Siscije (Andautonija prema I. 3 ranocarska paljevinska groba -reljef božice Nemeze s mačem. oko brežuljka-stambeno naselje (kuće bliže kupalištu bogatije su opremljene od onih na nižim terasama) -nakon uništenja voda se prelijevala po ruševinama-naslage sedre očuvale arhitekturu graditeljske faze: ranocarska.-5. Sesveta-označava udaljenost od 30 rim. elijevsko-antonijanska. skeletni ukopi.)-2 kamena sarkofaga. s freskama i štukaturom -bedemi iz 4. udaljena 27 milja od Siscije i 3 milje od Jelkovca) -Plinije St. (datirani novcem cara Konstancija II-323-361.st. bičem. Krškog)-Bononia (Bonoštar) -Miljokaz cara Maksimina (235-238.

st. posvećeni kapitolinskoj trijadi (postament za Junonin kip-2. oslikani zidovi)-ništa se ne zna o ant. i D.-posljednja desetljeća 1. Nimfe. Laktaši na obroncima Kozare (administrativna granica između P.K. forum popločen) KONSTANTIN -1. gradu ili kupalištu -termalna vrela-lječilište legionara i veterana )natpisi) -žrtvene are s posvetama ilirskim božanstvima VIDASU I THANI (Silvan i Dijana.-pohodi Vulzona.pol. Katali. rimska vojska kreće na Istru -2.pr.pr.K. i D.desetljeća 4. Bruta.-zauzeta i porušena naselja: Mutila. -ostaci arhitekture (hipokaust.). Topusko. Dijana. Quadratum-Topusko Topusko -na prometnom putu i graničnom prostoru između P.1. Fortuna.st. Pikventini.st.-hramovi povišeni sa zajedničkom prednjom fasadom.st -oblik prethodne faze zadržan -izmijenjeni odnosi i funkcije pojedinih prostora i prostorija -novo kupalište podijeljeno u više manjih prostorija asimetrično raspoređenih -težište na društvenom faktoru (uveo tjedne sajmove) -izgrađen J i S trijem (S trijem postaje prednja fasada čitavog kupališta) -Z dio trijema-prostorija za carski kult POSTKONSTANTINOVA FAZA -više nije lječilišno-kupališni kompleks. Rundici-formiraju ardijejski plemenski savez pod vodstvom kralja Epulona -221..st) -podignut NIMFEJ na mjestu starog bunara gotovo u središtu foruma.st. Menonkaleni.i 52. bazilika pretvorena u sakralni objekt -tragovi ranokršćanske slikarije (bazilika-stropne slikarije: svetac s aureolom) -kult: Silvan. Sol -MINERVA MEDIGA-obrada odjeće i građa tijela: noričko-panonski tip žene AD FINES (QUADRATUM?) -granica provincija P. -Durman: Ad Fines-Mali Gradac. i kip Minerve s postamentom-2. Pulhera -177.-formiranje kolonije Tergesta. Buševac k. Liber.-forum dobiva I i Z trijem s monumentalnim stubištem (kasnije produženi do linije kupališta. inače delmatsko božanstvo plodnosti šuma i pastira) ISTRA -plemena u Istri i tršćanskom krasu: felusi. i D. Faverija i Nezakcij -Istra podređena rimskom namjesniku Cisalpinske Galije -između 59. Velike Gorice. Pola i Parentium 19 . na obroncima Zrinske i Petrove gore -prometno čvorište na granici Dalmacije i Panonije -spominje se u Itinerarium Antonini -miljokaz s oznakom udaljenost od Akvileje (samo na važnim komunikacijama) -miljokaz s oznakom udaljenosti od Siscije (23 milje) -Glina. edikula -2. Subokrini.

trodijelni arhitrav i friz -vj. utori za klizanja.-pokoravanje Histra -129. a oblikom sliči bazilici (položajem ne odgovara ni jednom ni drugom).-COLONIA POLA PIETAS IULIA (Cezar ili August) -2-3.K. propugnakul Zlatna vrata/Slavoluk Sergijevaca -kraj 1. kasetirani svod ponegdje s rozetama -trodijelni arhitrav i friz. -masivni pilastri s po dva korintska stupa.K.K.-sustavna kolonizacija-smještajh kolonista na centurirane površine (centurija=710x710m) -oko 43.pr.K -na luku Herkulov portret i toljaga Porta Gemina -1. ranija od hramova 2 teatra: -veći izvan grada s gledalištem na zidanim temeljima (1. 4 stupa na pročelju.st.) AMFITEATAR -1.faza foruma-1.-COLONIA IULIA POLA POLENTIA HERCULANEA -2 gradske jezgre (PARS SUPERIOR i PARS INFERIOR) -nepravilni radijalno-kružni plan grada zbog prilagođavanja terenu (karakteristika autohtone histarske kulture) Herkulova vrata (visoka 4m.pr. spomenika-1.pr.pr.st.pr.1.g.st.st.-u Istru prodiru neka norička i panonska plemena -od sr.st. široka 3.faza foruma-samo temelji nekih građevina 2. rešetke.K.st. ili poč.: -trjemovi s 3 strane -Hram Rome i Augusta (17x8x12): pronaos i cella.st.st): Polai povezuju s mitom o jazonu i Medeji koji bejže pred Kolhiđanima.-177.st.) -manji u gradu na padini brežuljka (prva desetljeća 1.K. trodijelni atik s podnožjima za statue trojice Sergijevaca -natpisi na podnožjima: Salvija Postumna dala izgraditi u čast rođaka 1.1.-2 široka lučna otvora s atikom. ili 2.-16. Kolhišani nakon neuspjele potjere osnivaju naseobinu pod imenom GRAD IZGNANIH -178.pr.st.-pobuna protiv rimske vlasti (Rim ratuje s Japodima i Liburnima) -16.5m) -jedan od najstarijih sačuvanih ant.pr.K.pr.g.-sagradio ga Vespazijan na nagovor prijateljice iz Pule 20 .st. italska regija-VENETIA ET HISTRIA POLA -toponim autohtonog porijekla koji označava izvor vode -Kalimah i Likofron (3.-Norici i Panonci pustoše dio istre -August svom zetu Agripi povjerio premjer teritorija države-rimska karta svijeta izložena u polijinom hramu na Marsovom polju (Plinije) -X.K. Dijanin hram-identičan Augustovom -središnji hram-hram kapitoniske trijade -građevina s 5 brodova i apsidom iza kapitolija-smatra se termama.

).st. uvala Dobrika na Velom Brijunu (gospodarska zgrada s peristilom). Barbariga (ljetna i zimska rezidencija.-crkva na mjestu rimske kuće kraj gradskih vrata -kraj 3. vila na terasama. Novigrad. Valbandon (2 objekta na dva zasebna imanja).-biskupsko središte -ager Parentiuma-veći dio SZ Istre -Labinci (antička vila. Verona.) -većina st.-otac ga dao ubiti). ostalo su villae rusticae -spominje se kod Plinija St. visok 35m (3 kata.st.) -u doba kasne antike na zaštićenim pozicijama nastaju kasteli-uz more: Sipar. (kao i Parentium) živi na ruralnom. 4 s vanjske.pompejanskog stila.pr.st. 2. na S Istre osnivaju se Aemonia/Neapolis (Novigrad).st. Brijuni.K. izvangradskom području PARENTIUM -2. Stari Gočan. K. votivni natpis posvećen Liberu.st. 4. -EUFRAZIJEVA BAZILIKA-gradnja započela u 3. i 3. 1-6. vrsar. Silbio (Savudrija)-pripadaju Tergesti ARBA -grad na južnoj str. gospodarski dio. mračan) -ulomak natpisa-car August daruje gradu zidine i kule. vjerojatno dao i status muncipija 21 . stariji dijelom od drveta).st. 3 s pravokutnim prozorima).st. otoka -jedino veće urbano naselje. Šijana (stambene i gospodarske zgrade). sin Konstantina velikog. Bale Sutlovreč -u 2.pr. Sipparis (Sipar).). Medulina (luksuzni ljetnikovac od 1-6.st. Kapua. i poč. Poreč Trst) -Pulski ager-J dio Istre: Vižula k.-vojni logor -razvija se u oppidum civium romanorum -kraj 1.st. do smrti 326. pristup stubištem -manji hram bliže poluotoku -Marsov (veliki) i Neptunov hram na Z str.po veličini (Kolose.. (3 apside-jedan od najranijih primjeraka) -MAUROV ORATORIJ-kraj 3.st. mlađa flavijeska -6.st. tu živio Krisp. Pićan. terme). Kolci na Velom Brijunu (gospodarskli objekt za preradu maslina). Červar Porat (antička gospodarska zgrada (1-6. -ime liburnskog podrijetla (taman. slikarije 3. uvala Verige na Velom Brijunu (sakralni dio s 3 hrama. u unutrašnjosti: Dvigrad. Katanija) -132x105. foruma-1. Humagum (Umag).-starija faza julijevsko-klaudijevska (vj. 23 000 gledatelja -72 arkadna luka (2 kata s lukovima.-status muncipija -COLONIA IULIA PARENTIUM (Tiberije) -grad na poluotoku s ortogonalnim rasporedom ulica -forum s kapitolijem na Z kraju decumanusa (položaj Marafor) -hram s naosom i pronaosom na sredini foruma. pogon za preradu maslina. morske str. Arles. 4 tornja s rezervoarima za vodu na vrhu -Istra-3 agera koja pripadaju trima rimskim kolonijama (Pula. Rovinj.

st. fragmenti statue cara i Medeje -dio ravennske flote bio je poč.K.st. sinu kolhidonskog kralja Ajeta i Medejinog brata. -navodno se ovdje sklonio grč vojskovođa Agesilaj sa sinom Opijanom (napisao spjev o ribarstvu u 2. 2 glave kipova MELITA -nema spomenika koji dokazuju grčku prisutnost. kameni vezovi u antičkom pristaništu.st. posebno na otocima zbog uzgoja vinove loze i maslina -mala crkvica u sklopu dvorca namijenjena arijanskom kultu APSIRTIDI (OTOCI KVARNERSKOG ZALJEVA) -Apsirtidi-otoci Cres. Krk -po gradu Apsorusu koji je ime dobio po Apsirtu. izgrašen rezidencijalni i ladanjski objekt na kat-sagradio ga Pierius kojem je Odoakar darovao cijeli otok 488. stacioniran na Osoru -gospodarstva su se nalazila na Susku 22 .st.K.amfora s natpisom FELIX ARBA-epitet kojim se naglašava uspješnost nekog grada. Lošinj i vj. rimski forum i možda kapitolij. 1.g.pr.g.st. ovdje ga je Jazon dočekao i rasjeckao u komade koje je bacio u more Apolonije Rođanin. ali se spominje u zemljopisima iz 4. luka -natpis o proširenju Liberovog hrama trijemom-vj. -ostaci drugih zgrada iz antike. Calpurni na Pagu Apsorus (Osor) -predrimsko naselje izuzetnog pomorsko-strateškog značaja -plovni kanal (Cavada. 3.pr. cisterne. reljefi. baze kipova carske obitelji s natpisom. Argonautika: Cres i Lošinj-Artemidini otoci -kasnije se javljaju imena CURICUM ili CURCITA za otok i grad Krk te CREXI ili KREPSA za Cres -Liburni su bili rimski saveznici pa su gradovi rano postali muncipiji -neki dijelovi otoka ili čitavi otoci bili su u vlasništvu senatorskih obitelji: npr. kloake -carski portreti. Cavanella)-prokopan još u doba Liburna -stanovnici upisani u TRIBUS CLAUDIA-municipalni status -administrativno središte cresko-lošinjskog prostora -ostaci zidina i ulaza. Oktavijan pokorio Ilire na otoku i tu se naselili rimski kolonisti -uvala Polače-u 5. provincije. cara -posveta Jupiteru.) -spominje ga Apijan -35. -štovanje Libera rašireno na istočnoj jadranskoj obali.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful