\ '

\ C
N\ \ r
ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
Osnovni nivo
2. EL KTRICITET I MAGNETIZAM
1" Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektrostatike iz osnovna skola
Dio nauke 0 elektricitetu koji proucava naelektrisanja (naboje) u mirovanju zove se elektrostatika.
Jos prije 2500 godina, u staroj Grckoj je bilo poznato da 6i1ibar, kada se protrlja krznom, dobija
osobinu da privlaci sitne predmete. Od grckog naziva za cmbar m eieidron nastala je rijec eiektricitet.
Ovaj naziv - elektricitet, usao je u savremenu nauku tek krajem 16. stoljeca kada je ustanovljeno da
svojstvo slieno 6ilibaru ima jOs citav njz materijala kada se protrljaju svilenom iii vunenom tkaninom.
Za sva tijela, koja poslije trljanja privlace druge predmete kaze se da su naeiektrisana. U 18.
stoljecu ustanovljeno je da se trenjem dobijaju dvije vrste eieidriciteta. Vrsta elektriciteta koja se
dobije kada se staklo protrlja krznom nazvana je pozitivnom. Vrsta elektriciteta koja se dobije kada se
ebonit protrlja vunenom tkaninom nazvana je negativnom. Ogledom se moglo ustanoviti da se tijela.
naelel<trisana istom vrstom eieidriciteta medusobno odbijaju, a raznoimenim privlace. Ovaj nacin<
utvrdivanja vrste elektriciteta uveo je naucnik Franklin i ocigledno je da je to ueinio proizvoljno.
Ogled 1.
a) b)
51.2.1.1. Odbijanje i privlacenje naboja
staklenom sipkom, a druga ebonitom.
0) b)
SI.2.1.2. Eiektroskop i elektrometal'
Na malom stativu okaci 0 svileni
konac laganu lopticu od zovine iii
suncokretove srzi. Kada ioptici
prinesemo naelektrisanu sipku ona se
priblizi a zatim odbije od sipke (sl.
2.1.1.a). Kada je loptica dodirnula
naelektrisanu sipku ana se naelektrisala
istom vrstom elektriciteta i zato se odbila
od sipke.
Ako se dvije loptice naelektrisu
suprotnom vrstom elektriciteta onda se
medusobno priviaee (sl. 2.1.1.b). Pri
tome se jedna kuglica naelektrise
je uredaj kojim se
utvrduje da Ii je neko tijelo naelektrisano,
kojom vrstom elektriciteta i kolikom
kolicinom elektriciteta. Sastoji se od
metalnog kuCista u obliku valjka u kojem
se nalazi metalni stap sa dva tanka
listiGa (od aluminija ili staniola). Na
drugom kraju stapa je metalna ploca iii
kugla (SI. 2.1.2),
Kada naelektrisano tijelo dodirne
kuglicu elektroskopa naelektrisanje se
djelimicno prenese na njegove listice.
Istoimeni elektricitet na listicima izaziva
njihovo odbijanje. Razmak izmedu
rasirenih • Iisti6a proporcionalan j\3
njihovom naelektrisanju.
17
Ako se otklon listica iii igle moze ocitavati na nekoj skali onda se takav elektroskop naziva
elektrometar (sl. 2.1.2. desno).
Kada se naelektrisani elektroskop dodirne naelektrisanim tijelom i8tog znaka, onda ee se listiei jos
vise rasiriti. Ako se dodirnu suprotnom vrstom elektriciteta, onda 6e se razmak smanjiti. Listiei 6e se
potpuno sklopiti ako je prenijeti naboj jednak miboju e/ektroskopa.
Elektronsks teor/js. Danas znamo objasniti gore navedne pojave. Teorija koja objasnjava
elektricna svojstva tijela zove se e/ektronska teorija. Tijelo se sastoji od atoma. Atom se sastoji od
pozitivno naelektrisanog jezgra i negativno naelektrisanih elektrona koji kruze oko tog jezgra.
Atom je kao cjelina elektroneutralan jer ima istu kolicinu
pozitivnog i negativnog naboja. Pod djelovanjem spoljasnjih
uticaja (zagrijavanje, zracenje ... ) atom moze da izgubi iii
primi jedan iii vise elektrona jz posljednje Ijuske (51. 2.1.3.) -
atom postaje naelektrisan. Ovako naelektrisani atomi zovu
se jonl. Pozitivni joni imaju manjak elektrona, a negativni
joni imaju visak elektrona.
Tijelo je naelektrisano negativno ako ima visak
eleKtrona, a pozitivno ako ima manjak elektrona.
Naelektrisanje tijela (kolicina elektriciteta) q zaVISI
od toga koliki je broj elektrona u visku iii manjku u odnosu na
neutralno stanje.
Svaka kolicina elektriciteta jednaka je cjelobrojnom
umnosku naelektrisanja jednog eiektrona,
SI.2.1.3. Jonizaclja atoma
ne I
idje je: n - cio broj, e - naelektrisanje jednog elektrona
Jedinica. za kolicinu elektriciteta je kulon (C). Naelektrisanje jednog elektrona se naziva jos
naelektri5anje i one iznosi
Ie::::: 1,602.10-
19
Cl
Kolicina elektriciteta (naboj) od jednog kulona sadrz! 6,2.10
18
elektrona, tj.
I C == 6,2 . 1018
e
provodnici izolstori. Kada kuglicu naelektrisanog elektroskopa dodirnemo nekim metalnim
)redmetom listiei elektroskopa 6e se brzo skupiti. Kazemo da metali dobro provode elektricitet. Kada
:uglicu elektroskopa dodirnemo staklenim iii porculanskim stapicem listiei elektroskopa se neee
)ornjeriti. Kazemo da su ti materijali elektricni izolatori, jer ne provode elektricitet.
Uzemljenje. Zemlju mozemo smatrati jednim velikim provodnikom. Kada se, npr. negativno
laelektrisani provodnik spoji sa Zemljom visak elektrona sa provodnika ee preei na Zemlji i on 6e se
razelektrisati. Pri tome se naelektrisanje 2emlje prakticno nije promijenilo, jer su kolicine
dektriciteta na pojedinim provodnicima zanemarljive u odnosu na Zemlju. Ta se cinjenica koristi u
3hnici za tzv. uzemljenje.
Zakon odrzanja kolicine elektriciteta
U dosad navedenim primjerima naelektrisanja tijela moze se zapaziti da u procesu naelektrisanja
"enjem iii dodirom uvijek ucestvuju dva tijela. Mnogim ogledima je pokazano da se oba tijela pri tome
aelektrisu jednakom kolicinom e/ektriciteta suprotnog znaka. Ovo pokazuje da se prilikom
.aelektrisavanja tijela ne stvara naelektrisanje vee sam a razdvaja.
U n6naelektrisanom stanju tijela sadrze jednake kolicine pozitivnog I negativnog
,!ektriciteta. Ova naelektrisanja se medusobno neutralisu.
8
Prema tome, naelektrisanje tijela je proces preraspodjele pozitivnog i negativnog elektriciteta. Zbir
ukupne kolicine pozitivnog i negativnog elektriciteta oba tijela jednak je nulL Iz ovoga mozemo izvesti
opsti zakljucak da je u prirodi zbir pozitivnog I negativnog elektriciteta stalan.
Aigebarski zbir naelektrlsanja u izolovanom sistemu je konstantan.
Ova se tvrdnja zove zakon odrzanja kolicine elektriclteta i jedan je od osnovnih zakona prirode.
Coulombov (Kulonov) zakon
Vee odavna je poznata eksperimentalna clnJenica da se istoimena
naelektrisanja odbijaju, a raznoimena privlace. Francuski fizicar Coulomb (Kulan)
je 1785. godine pry! izmjerio silu izmedu dvije naelektrisane kuglice i ustanovio
zavisnost te sile ad naelektrisanja kuglica i od njihovog rastojanja.
81.2.1.4. Coulombova
torziona vaga
Silu izmedu dva naboja Coulomb je izmjerio pomoeu
tzv. torzione vage (51. 2.1.4). Na laganoj sipci od izolatora
nalazi se naelektrisana kuglica Q1' Ta sipka visi na zici
tako da se moze okretati. Pored nje se nalazi nepokretna
kuglica sa naelektrisanjem Q2. Kuglica je naelektrisana
istoimenim elektricitetom pri cemu se one odbijaju.
Mjereei ugao uvrtanja zice izracunao je sHu kojom se
medusobno odbijaju naelektrisanja q1 i Q2.
Na osnovu tih mjerenja Coulomb je izveo zakljucak.
SUa uzajamnog dje/ovanja dvije tackaste kolicine
elektriciteta upravo je proporcionalna tim kolicinama
elektriciteta, a obrnuto proporcionalna kvadratu
njihove udaljenosti.
~ = k q,q, I
r2
Ova relacija je poznata kao Coulombov zakon. SUa medudjelovanja izmedu
naelektrisanja koja miruju se zove eiektrostaticka sila.
F
81.2.1.5. Cou!ombova siia
Konstanta proporcionalnosti k zavisi od
sredine u kojoj S8 nalaze naelektrisanja.
Nm
2
Za vakuum iznosi k = 9. 1 0
9
~ •
testo konstanta k za vakuum pise u obliku
1
k=--
4ne
o
gdje je: 80 - permitivnost vakuuma i ima
vrijednost Eo ::::: 8,85 .10-
12
C
2
Nm
Stoga se Coulombov zakon moze napisati u
19
obliku
Ova naelektrisanja medusobno djeluju najvecom silom bas u vakuumu. Ako se
naelektrisanja nalaze u nekoj drugoj (neprovodnoj) sredini onda je sUa
medudjelovanja manja. Razlog tome je sto je permitivnost bilo kaje druge sredine
(izolatora) e veca od permitivnosti vakuuma eo,
E == ErEO
gdje je er relativna permitivnest te sredine.
Na primjer relativna permitivnost vade je 81 sto znaci da ce u vodi sila
uzajamnog djelovanja naelektrisanja bit; 81 puta manja nego u vakuumu. 8toga se
relativna permitivnost neke sredine moze definisati na sljedec; nacin: Ako je sUa
uzajamnog djelovanja dva naelektrisanja u vakuumu Fo, a u nekoj sredini F, onda
je
Relativna permitivnest neke sredine pekazuje keUko je puta sila
uzajamnog djelovanja dva naelektrisanja manja u tOj sredini nego tJ
vakuumu.
Relativna permitivnost vazduha je priblizno jednaka jedinici!
Pitanje 1. Uporediti elektrostaticku silu sa gravitacionom silam. U cemu je slicnost a u cemu
razlika?
Formalno, Coulombov zakon podsjeca na Newtonov zakon opee gravitacije.
Coulombova sila: F;:;:: k q,qz
rZ
Gravitaciona sila: F::: 'Y m,m
z
r2
."',
Obje sile opadaju sa kvadratom rastojanja. Takoda, obje sile su proporcionalne kolicinama
(kvantitetu): C,?ulombova sila koli6inama elektriciteta, a Newtonova sila masama tijela.
Sa tim se analogija izmedu ove dvije sile iscrpljuje. Naime, elektrostaticka sila moze biti i odbojna i
privlacna, a gravitaciona sila je sarno privlacna. Takode, gravitaciona konstanta je univerzalna, tj. ne
zavisi od sredine. Konstanta k kod elektrostaticke sile zavisi od sredine u kojoj se nalaze naelektrisanja.
Razlika je i u "izvoru" sile. "Izvor" elektrostaticke sile je naelektrisanje, a izvor gravitacione sile masa.
Primjer 1: Kako se odnose eiektrostaticka sUa i gravitaciona sila izmedu dva tackasta naelektrisanja
u vakuumu cije su mase m1= m2== m == 1 9 i naelektrisanja q1= q2= q == 1 nCo Rastojanje izmedu tijela je r.
Rjesenje
m :::: 1 g ::::: 10-
3
kg
q = 1 nC == 1O-
9
C
k:::; 9·10
9
Nm
2
/C
2
.t:=. 6,67·1O-
11
Nm
2
/kg2
Fe/Fg ==?
2
Fe ::: k.9
I
;.L::::: k ~
r r4
mm m
2
F ='::"1_1_2 ='1--
g r2 r2
Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo
20
Elektrostaticka sila je oko 159 miliona puta veca od gravitacione sile. Tako, naprimjer, gravitaciona
sUa izmec'iu dva elektrona iii elektrona i protona se zanemaruje U odnosu na elektrostaticku silu.
Elektricno polje
Svako naelektrisano tijelo, prema Coulombovom zakonu, djeluje izvjesnom
silom na druga naelektrisana tijela koja se nalaze u njegovoj okolini. To djelovanje
se vrs; bez bilo kakve vidljive materijalne veze.
Medusobno djelovanje naelektrisanill tijela tumaci se na taj nacin sto se uvodi
pretpostavka da svako naelektrisanje mijenja prostor u svojoj okolini.
Prostar ako naelektrisanog tijela u kajem se ocituje (manifestuje) djelavanje na
druga naelektrisana tije/a zove se elektricno polje.
Polje koje stvara naelektrisanje q u nekoj tacki A ispituje se tako sto se u tu
tacku postavi tackasto naelektrisanje qp koje nazivamo probno naelektrisanje (sl.
2.1.6). Ako na posrnatrano probno naelektrisanje djeluje eiektrostaticka si!a, onda
u toj tacki postoji elektricno polje. '
q
C±) ~ F=q,E.
I I
<4!-." •••• , ............................. ojI.I
r
Ako S8 probno naelektrisanje pove6a
dva puta, sila C8 se takode pove6ati dva
puta, itd. Pri tome odnos sile i probnog
naeiektrisanja ostaje nepromijenjen.
81.2.1.6. Elektricno polje i elektrostaticka sUa
Kolicnik Coulombove sile i probnog
naelektrisanja zove se jacina elektricnog
porja E.
Jacina elektricnog polja u nekoj tack! brojno je jednaka sili kojom to polje
djeluje na jedinicnu kolicinu eiektriciteta u toj tackl.
Iz gornje relacije vidimo da je sila F kojom elektricno polje djeluje na probno
naelektrisanje proporcionalna velicini tog naelektrisanja i jacini elektricnog polja
~ q p ~
81 jedinica za jacinu elektricnog polja je N/C.
Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i ima pravac i smjer vektora sile
- -
F=qE
21
r
a) b)
SI.2.1.7. Vektor jacine elektricnog polja
a) pozitivnog nael., b) negativnog nael.
Bez obzira da Ii S9 U palju
nalazi neko probno naelektri-
sanje iii ne, to polje ima svaje
karakteristike koje su predsta-
vljene vektorom E (sl. 2.1.7)
Primjer 1. Koristenjem matematickog izraza za Coulombov zal<on izracunaj jacinu elektricnog polja u
nekoj tacki na rastojanju rod naelektrisanja q.
Rjesenje. Pogledaj sliku 2. i .6! Sila izmedu naelektrisanja je:
Po definiciji, jacina elektricnog polja je
F=_l_qqp
4nc
o
r2
F
E :::: - , odnosno
qp
JaCina elektricnog polja oko naeiektrisanja q opada sa kvadratom rastojanja.
Linije sUe elektrlcnog poJja. Elektricno polje se moze slikovito prikazati
pom06u tzv. linija sile elektricnog polja. Uvea ih je Faraday. To su linije koje se
poklapaju sa pravcem vektora jacina elektricnog polja. Ako bi naprimjer
posmatrali putanju probnog pozitivnog naelektrisanja u elektricnom polju ona bi se
kretalo u smjeru linija sUe eiektricnog polja.
I
~ )
81.2.1.8. Linije sHe elektricnog polja
odnosno izmedu dva raznoimena naelektrisanja.
Linije sile pozitivnog
naelektrisanja imaju smjer od
naelektrisanja, a linije sHe
negativnog naelektrisanja
imaju smjer ka naelektrisanju
(sl. 2.1.8., a) i b)). U oba
slucaja linije sile su radijalne.
Na slid .S.c su prikazane
linije sile izmedu dva
istoimena naelektrisanja,
Prema tome, pozitivno naelektrisanje se moze smatrati
kao "izvor" linija sile, a negativno kao "ponor". Linije sUe
pocinju na pozitivnom naelektrisanju, a zavrsavaju na
negativnom. Medusobno S9 nikada ne sijeku.
Za elektricno polje kazemo da je homogeno ako su linije
sHe medusobno paralelne i jednako udaijene. Na slici 2.1.9 je
prikazano elektricno polje· izmedu dvije rayne ploce
naelektrisane jednakom kolicinom elektriciteta suprotnog
znaka. Polje ima svugdje istu jacinu (E ::: canst) i kazemo da
je homogeno.
22
SI.2:1.9. Homogeno
elektricno polje
Pitanja i zadaci
1. Kako eiektronska teorija objasnjava: a) naelektrisanje tijela, b) elektricnu provodljivost?
2. U cemu je slicnost izmedu Coulombovog zakona i Newtonovog zakona gravitacije?
3. Sta pokazuje relativna permitivnost neke sredine?
4. Da Ii se djelovanje elektrostaticke sile u vakuumu mnogo razlikuje od djelovanja u vazduhu?
5. Kakav je polozaj vektora jacine elektricnog polja u odnosu na linije sile?
6. Ako se tackasto naelektrisanje postavi u homogeno elektricno polje u kojem smjeru 6e se kretati: a)
ako je pozitivno naelektrisano, b) negativno naelektrisano?
7. Kolikom silom se odbijaju dva istoimena naelektrisanja u vakuumu od po 1 n C, na rastojanju 1 m
(R: F ::: 9. lO
og
N)
S. U homogenom elektricnom polju jacine E :::: 2 N/C nalazi se naelektrisanje q == 3 n C. Kolikom silom
djeluje polje na to naelektrisanje? (R: F=6.10·
9
N)
9. Na kojem rastojanju od tackastog naelektrisanja q = 1 nC je jacinaelektricnog polja 1 N/C? (R: r :::3
m)
Vain/jf iskazl i formule
Tilela naeiektrisana istom vrstom eiektriciteta medusobno se
odbljaju, a ra:c:noi",!enom privlace.
Tijelo je naelektrisano negativno ako ima visak eiektrona, a
pozitivno ako ima manjak elektrona.
Svaka kolicina eiektriciteta jednaka Je cjelobrojnom umnosku naele-
ktrisanja eiektrona.
Zakon odrianja kolicine elektriciteta: Aigebarski zbir naelektrisanja
u izolovanom sistemu je konstantan.
Coulombov zakon: SUa uzajamnog djeiovanja dvije tackaste koiicine
elektriciteta upravo je proporcionalna tim kolicinama eiektriciteta, a
obrnuto kvadratu njihove udaijenosti.
Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se ocituje djelovanje
na druga naelektrisana tijela zove sa eiektricno polje.
Jacina elektrlcnog polja u neko] tacki brojno je jednaka sill kojom to
polje djeluje na jedinicnu kolicinu elektriciteta u toj tackL
Unije sile eiektricnog polja "izviru" iz pozitivnog naelektrisanja, a "uviru"
u negativni elektricitet.
q == De
23
lektricni potencijal i napon
Kao sto se gravitaciono polje moze opisivati gravitacionom potencijalnom
energijom, odnosno potencijalom, tako se i elektricno polje moze opisivati
eiektricnom potencijalnom energijom i elektricnim potencijalom. Ook se u mehanicr
cesee koristi potencijalna energija u nauci 0 elektricitetu se vise koristi potencijal.
Za razliku od jacine polja, potencijalna energija, odnosno potencijal su skalarne
velicine. Prema tome, velicina elektricni potencijal se koristi za skalarno
opisivanje elektricnog ·polja. On karakterrse energijska svojstva elektricnog polja.
PotenC/fal elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednak
potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja.
Na slici '1.10. probno naelektrisanje qp nalazi se na nekoj udaljenosti od
istoimenog naelektrisanja q, u tack; 1, U sistemu djeluju odbojne sile te se
naeiektrisanje qp udaljava do neke tacke 2,
SI.2.1.10. Razlika potencijala
energija
Sila elektricnog polja vrsi rad i premjesta
naelektrisavanje qp iz tacke (1) u tacku (2).
Rad sHe elektricnog porja jednak je smanjenju
potencijalne energije sistema,
A1,2::::: EP1 - EP2
S obzirom da je u tacki (1) potencijalna
Ep1=qp1V11 au tacki (2) Ep2:::::QP2V2, to je
A, qp (V,- V
2
)
Razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog po/ja zove se elektricni
napen.
Prema tome, mozemo pisati da je
odnosno
Napan dvije tacke elektricneg polja brojno je jednak radu koji
izvrse sile tog palja pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz
jedne tacke u drugu.
Napomena: Na slici 2.1. i O. tacka (1) je na visem potencijalu od tacke (2), ako elektritno polje vrsi rad.
Siobodni naboji ~ e krecu od viseg potencijala ka nizem,
Jedinica za elektricni napon je volt (V).
24
Prema definiciji
1 V= IJ
Ie
Napon izmeou dvije tacke elektricnog polja jednak je jedan volt ako se pri
premjestanju naelektrisanja od jednog kulona izmeou te dVIj'e tacke, izvrsi rad od
jEldnog diu/a.
Opisivanje elektricnog polja pomo6u potencijala Ima prednost u odnosu na
opisivanje pomo6u jacine pojja. Potencijal je skalarna velicina, potpuno odredena
poznavanjem brojne vrijednosti. Razlika potencijala se jednostavnije mjeri od jacine
polja.
Pitanje 1. Kako se moze odrediti veza izmeau jacine elektricnag palja i napona? Polje je homogeno
(£;;;;; canst).
<t--- U -_ ... _.
I'"" ....
-

-"'-
"'p
<I-
..... ....
SI.2.1.11. Jacina el. polja i
napan
Odgavar. Na slici 2.1.11. je prikazano homogeno elektricno polje. Na
neko naelektrisanje q, koje se nalazi u polju, djeluje elektrostaticka sila,
F= q E.
Rad sile elektricnog polja, pri premjestanju naelektrisanja q od
jedne ploce do druge je
A= F. d
gdje je d rastojanje izmedu ploca. Ako uvrstimo izraz za silu, F == q E,
ondaje
Napon izrnedu plota je
odnosno
[E= I

q
A:::::qEd
Iz ove relacije vidimo da se jacina elektricnog polja moze izraziti u
voltima po metru, sto je ekvivalentno njutnu pokulonu
V N
-=-
ill C
Za one koji zele vise znati
SI.2.1.12.Alessandro Volta
(1745-1827)
Pitanje 1. Kako se moze izracunati rad sile elektricnog palja pri premjestanju probnog
naelektrisanja qp iz tacke (1) u tacku (2)? Koristi sliku 2.1.10. "lzvor" polja je naelektrisanje q, tacka (1)
je na udaljenosti r1, a tacka (2) na udaljenosti r2.
Odgovor. Siobodno naelektrisanje se u elektricnom polju krece od viseg potencijala ka nizern. U
nasem prirnjeru od tacke (1) prerna tacki (2).
Rad sile elektricnog polja je
A
1
,2 =: Fsr . s
gdje je s:::: (r2- f1)' Sila izmeau naboja u tackarna (1) i (2) nije ista te se uzima srednja vrijednost sile
25
Dalje je
Pitanje 2. Kako se moze izracunati eiektrostaticka potencijalna energija i eiektricni potencijal?
Odgovor. Rad sile elektricnog polja pri pomjeranju probnog naelektrisanja iz jedne u drugu tacku,
jednak je razliei potencijalnih energija u tim tackama,
Uporedujuci ovu relaciju sa relacijom u pitanju 1, zakljucujemo da je elektrostaticka potencljalna
energija dva tackasta naelektrisanja q i qp, koja se nalaze u vakuumu na rastojanju r,
E ==_l_qqp
p 4nc
o
r
Potencijalna energija je negativna ako su nae!ektrisanja suprotnog znaka. Jednaka je nuli ako je
rastojanje izmedu tijela beskonacno veliko.
Po definiciji elektricni potencljal je:
Ep
v=-=
qp 41tS
o
r
gdje je r - rastojanje od naelektrisanja q do tacke u kojoj se posmatra potencija! elektricnog polja.
Pitanje 3. Sta su ekvipotencijalne povrsine?
Odgovor.
Elektricni potencijal V u nekoj tacki
elektricnog polja je
1 q
v=---
4nc
o
r
odakle S8 zakljucuje da sve tacke na istoj
udaljenosti r od tackastog naelektrisanja q
imaju isti potencijal.
Sve tacke sa jednakim potencijalom
obrazuju povrsinu koja se zove
ekvipotencijalna povrsina.
---
t
I
I
I
t
ekvipotencijalna
ploha
silnica
Na sHei 2.1.13. su ekvipotencijalne
povrsine oko tackastog naelektrisanja. One
su okomite na vektor elektricnog polja. Za
pomjeranje tijela po ekvipotencijalnoj povrsini
nije potrebno ulagati nikakav rad. Zasto?
SI.2.1.13. Ekvipotencijaine povrsine
Kretanje naeiektrisanih cesUca u eiektricnOJl1 polju
Kada se naelektrisana cestica nade u elektricnom polju jacine E, na nju dJeluje
elektrostaticka sila
F.=qE.
Prema 2. Newtonovom zakonu cestica 6e dobiti ubrzanje
26
Ako je eiektricno polje homogeno, onda je ubrzanje konstantno. U tom slucaju
mozemo odrediti brzinu i predeni put prema poznatim relacijama iz kinematike za
jednako ubrzano kretanje.
Brzina koju dobije naelektrisana cestica moze se odraditi i koristenjem zakona
odrzanja energije. Kada se slobodno naelektrisanje nade u elektricnom polju ono
se kre6e od viseg potencijaia prema nizem. Pri tome je prirastaj njegove kineticke
energije jednak radu sile elektricnog polja,

Ako je pocetna brzina naelektrisanja bila jednaka nuli, onda je A :: E
k
, odnosno
mv
2
qU=-z-
odakle je brzina koju dobije naelektrisana cestica mase m, ubrzana razlikom
potencijala U
Pitanje 1. Sta}e elektronvolt (eV)?
Pri tretiranju kretanja naelektrisanih cestica u elektricnom polju iz prakticnih razloga se rad
odnosno energija izrazava u elektronvoltima (eV).
Jedan e!ektronvolt je energija koju dobije elektron kada se ubrza razlikom potencijala od 1 V.
1 eV :: 1,6.10-
19
CV ;:::: 1,6.10.
19
J
Primjer 1. Dvije paralelne ploce, naelektrisane suprotnom vrstom elektriciteta, izmedu kojihje rastojanje
d=1 em, prikljucene su na napon U==12 V. Elektron iz stanja mirovanja, pode sa negativno naelektrisane
ploce, prema pozitivnoj. Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog polja, b) ubrzanje koje dobije elektron,
c) brzinu kojom dode na drugu plocu.
Rjesenje
d=l em == 0,01 m
U::::12 V
m=9,1·lO-
31
kg
q == e == 1,6·1O-
19
C
a)E=?,b)a='?,c)v='?
a) E= 12V ; E =1200
d O,Olm m
b)
c)
v::: 2,05.10
6
m
5
Primjer 2. Izracunaj brzinu koju dobije e!ektron, iz prirnjera 1, koristenjem zakona odrz.anja energije.
Rjesenje. Prirastaj kinetitke energije elektrona jednak je radu sile elektricnog polja,
mv
2
--=eU
2
- v:; 2 05·10 - V
= __ {2'1,6'1O-
19
C ·12V . 6 m
m 9,1·10-
3I
kg' s
27
Provodni u elektricnom polju
Elektricna influencija (indukcija). Naglasili smo da se sva tijela, prema
njihovoj elektricnoj provodljivosti, mogu podijeliti na provodnike i izolatore. Dobri
provodnici elektriciteta su metali. U metalima se nalaze slobodni eiektroni koji se
mogu kretati po cijeloj zapremini metala.
Posmatrajmo jedan metalni izolovani 'provodnik B (sl. 2.1.14.). Prinesemo sada
tom provodniku jedno naelektrisano tijelo A (npr. pozitivno - sl. b). Kako su
elektroni u metalima slobodni, djelovanjem Coulombove privlacne sile, oni 6e se
koncentrisati sto blize provodniku A. Na suprotnoj strani provodnika B bi6e manjak
elektrona.
A
,KB J.---[r'" - ; ~
d}
2.1.14. Elektricna indukcija
U nasem primjeru,
lijeva strana provodnika
B bi6e naelektrisana
negativno, a desna
pozitivno. eim uklonimo
naelektrisano tijelo A
nema vise ni razdva-
janja elektriciteta. Tijelo
B 6e opet biti neutralno.
Kako to mozemo
objasniti? Naelektrisano
tijelo A stvara oko sebe
elektricno polje. Sila
elektricnog polja vrsi preraspodjelu slobodnih elektrona u provodniku.
Pod djelovanjem elektricnog polja u provodnicima nastaje razdvajanje
elektriciteta. Ova pojava se naziva elektricna influencfja iii indukcija.
Tijelo S8 moze i trajno naelektrisati putel)l elektricne indukcije. U prisustvu
elektricnog polja (koje stvara naelektrisano tijelo A, na slici 2.1 4.) spojimo desnu
stranu provodnika sa Zemljom (sl. c). Manjak elektrona na toj strani 6e se
nadoknaditi iz Zemlje. Kada se ova veza sa Zemljom (uzemijenje) prekine dok je
prisutno naelektrisanje A, onda pridosli elektroni iz Zemlje ostaju stalno u
provodniku. Provodnik ostaje stalno naelektrisan, u nasem primjeru, negativno.
(a)
(b)
(c)
SI.2.1.15. i'laelektrisanje elektroskopa influencijom
28
-9-
(d)
Ogled
Pomocu
elektroskopa mo-
zemo dokazati
da se provodnik,
putem influencij8,
moze stalno na-
elektrisati. Nena-
elektrisanom
elektroskopu (81.
2.1.1 5.a) prine-
'semo naelektri-
sanu sipku.
Usljed indukcije na kraj elektroskopa koji je blizi sipki, koncentrisat ee se elektroni. Suprotan kraj ce biti
naelektrisan pozitivno i listiei se pOdignu.
Spojimo sada eiektroskop sa Zem!jom (iii dodirnemo prstom) elektroni sa Zemlje dolaze na listice
elektroskopa i razelektrisu ih. Listiei se sklope. Sada prekinemo vew sa Zamljom, a zatim udaljimo
naelektrisanu sipku. Listiei se opet razmaknu. Elektroskop je trajno naeiektrisan.
Pitanje 1. Zasto naeiektrisana tijela privlace ne samo druga naelektrisana tijela, vee i neka
elektricki neutralna tijela?
Na slie; 2.1.1. zapazili smo da naelektrisana sipka privuce zovinu srt kOja je neutralna. Zasto?
Naelektrisani stap indukuje elektricitet u zovinoj srii, tako da je suprotno naelektrisanje blize stapu.
Stoga (:e privlacna sila izmed'u naelektrisanog stapa i zovine srzi biti veca nego odbojna sila.
Ovakvo privlacenje neutralnih tijela se ne javlja u homogenom elektricnom polju. Razlog tome je
sto je tada sila elektricnog polja jednaka na oba kraja tijela u kojem je d0810 do razdvajanja elektriciteta.
Pitanje 2. Zasto spoljasnje elektricno polje ne prolazi kroz meta Ie?
Stavimo metalnu plocu izmeau obloga plocastog kondenzatora. Izmeau obloga je polje homogeno i
ima jacinu Eo. Pod djelovanjem spoljasnjeg elektricnog polja izvrsit ce se u metalu preraspodje/a
2.1.16. Meta! u homogenom
91. polju
51.21.17. Djelovanje siljaka
elektriciteta. Indukovace se elektricno polje Ei iste jacine kao i
spoljasnje polje, samo suprotnog smjera. Ta 6e se polja, unutar
provodnika, ponistiti, te je rezultujuce polje jednako null (sl.
2.1.16.).
E=Eo-E!=O
Na ovom principu se zasniva elektrostaticka zastita metalnim
mrezicama i oklopima. Zasticuju se, npr. instrumenti osjetljivi na
spoljasnje elektricno polje, itd.
P i t ~ m i ~ 3. Zasto se svaki visak eiektrona, koji Se dovodi na
izlovani provodnik, rasporeduje sarno na njegovoj povrsinr?
Ovo se maze objasniti kao posljediea uzajamnog odbijanja
istoimenih naelektrisanja. Ako bi se, npr. visak elektrona doveo u
unutrasnjost metalne lopte, onda bi se ani udaljavali jedan od
drugog sve dok se ne raspodijele sto je mogu6e dalje. A to je
spoljasnja strana metalne lopte.
Pitanje 4. Kako se objasnjava cinjenica da
naelektrisani siljak povija plamen svije6e u svojoj
okolini?
Raspored elektriciteta na tijelima nepravilnog
oblika nije ravnomjeran. Na slici 2.1.17. najveca
povrsinska gustina eiektriciteta je na siljku. Na
njegovom vrhu elektricno polje moze biti toliko jako
da jonizuje vazduh ispred siljka. Joni istog znaka
naelektrisanja kao i siljak, udaljavaju se velikom
brzinom i povlace za sobom neutralne molekule
vazduha. Na taj nacin se stvara eiektricni vjetar
koji moze da savije plamen svije(:e.
Dielektri (izolatori) u eiektricnom polju
Kao 8tO smo istakli u prethodnom poglavlju, u provodnicima se nalaze sJobodni
e!ektroni koji se mogu kretati pO cijetoj zapremini provodnika. Kada se provodnik
unese u elektricno polje naelektrisanja unutar provodnika S8 tako raspodijele da je
jacina elektri6nog polja unutar provodnika jednaka nuli.
29
Kod izolatora (die/ektrika) nema slobodnih elektrona. Na prvi pogled bi se
moglo ocekivati da prisustvo dielektrika nema uticaja na elektricno polje. Medutim,
jos je Faraday ustanovio da se i u dielektriku formira elektricno poije, suprotnog
smjera od spoljasnjeg polja. Za razliku od provodnika elektricno polje dielektrika je
slabije od spoljasnjeg polja. Rezultujuce polje prolazi kroz dielektrik ali biva
oslablje,?o, tj. slabije je od spoljasnjeg polja Eo.
Kaka ta mazema abjasnitf? Kada se dielektrik stav; u elektricno polje, onda ce
se njegovi atomi (molekuli) polazirovati. Elta to znaci? Pozitivna jezgra atoma nece
se vise nalaziti u centru elektronskog omotaca, jer-se elektronski omotac pomjerio,
npr. prema pozitivnoj strani ploce (sl. 2.1,19.). Atom (mo/ekul) i dalje ostaje kao
cjelina elektroneutralan ali ce jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno, a drugi
pozitivno. Dobili smo elektricni dipol (sl. 2.1.18.)
Si.2.1.18. Elektricni dipol
polarizacija dielektrika.
+000-
+
+
+000
+
+000-
+
E'
--
<-"
81.2.1.19. Poiarizacija dieiektrika
Elektricni dipol ima dva
centra raznoimenog naele-
ktrisanja. Kada izmedu ploca
naelektrisanog kondenzatora
postavimo dielektrik (sl.
2.1.19.) svi atomi dielektrika
bit ce kao dipoli orijentisani u
pravcu polja. Kazemo da
dielektrik u elektricnom
polju p05taje polazarovan.
Takva pojava S8 naziva
Naelektrisanja u dielektriku (51. 2.1.19.) stvaraju elektricno polje E' suprotnog
smjera od spoljasnjeg polja Eo- Usljed toga dolazi do smanjenja jacine elektricnog
polja koje prolazi kroz dielektrik. Rezultujuce polje je E ::: Eo ~ Er.
Odnos jacine elektricnog polja u vakuumu Eo i jacine elektricnog polja u
dielektriku E zove se relativna permitivnost dieiektrika.
IE: Eo I
E\
.. lacina elektricnog polja u dielektriku je Sr puta manja nego u vakuumu. Npr.,
relativna permitivnost stakla je 4, sto znaci da je jacina elektricnog polja 4 puta
manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu).
Za one koji vise
Neke supstance imaju molekule koji su svaki po sebi elektricni dipoli. Takvi molekuli se nazivaju
polarni molekuii. Na primjer molekul vode iii molekul amonijaka su sami po sebi elektricni dipoli i bez
prisustva spoljasnjeg elektricnog polja. Zbog toga je voda dobar rastvarac.
Polarni molekuli ne daju nikakvo makroskopsko elektricno polje. Usljed termickog kretanja dipoii su
rasporedeni bez ikakvog reda. Medutirn, u elektricnom polju oni se pravi!no orijentl8u. U tom slucaju
kazemo da je izvrsena orijentaciona polarizacija dielektrika.
Ogled. Pokazati da elektricno polje ne prolazi kroz metaie, a da biva oslabljeno pri prolasku kroz
dieiektrik.
30
Na kuglu elektroskopa stav; metalnu casu. Prinesi elektroskopu naelektrisani stap. Listiei
elektroskopa se n'e pomjeraju. Elektricno polje ne prolazi kroz metal.
Na kuglu elektroskopa stavi staklenu casu. Prinesi naelektrisani stap. Listie; elektroskopa se malo
rasire. Elektricno polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslabljeno.
NapOmel18. Prije stavljanja cas a od metala iii stakla, prinesi elektroskopu naelektrisani stap i zabiljezi
skretanje fistica elektroskopa. Tako mozes uporediti skretanje listica, kada je prisutan metal, odnosno
staklo, U odnosu na skretanje u vazduhu.
lektricni kapacitet provodnika
Kada se neki izolovani provodnik naelektrise kolicinom elektriciteta q, onda on
ima elektricni potencijal V. Mjerenjem se moze ustanoviti da 6e se potencijai
provodnika pove6ati dva puta ako mu se dovede dva puta veGa kolicina
elektriciteta, itd. Za dati provodnik odnos kolicine elektriciteta koja mu je dovedena i
njegovog potencijala je konstantan, ..:L::::: canst.
V
Ovaj odnos je karakteristican za provodnik
provodnika C,
naziva se elektricni kapacitet
B]
q .....
c=--
V
Elektricni kapacitet provodnika brojno je jednak kolicini elektriciteta
koju treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal povecao za jedinicu.
81 jedinica za elektricni kapacitet je farad (F)
F = = ~
V
Kapacitet od jednog farada ima provodnik ciji se potencijal pove6a za 1 V kada
mu se dovede kolicina elektriciteta od 1 C.
To je vrlo velika jedinica. Cak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet. Zbog toga
se u praksi koriste manje jedinice:
l ~ P : : : : lO-6p; InF == lO-9p; IpP = lO-12p
one koji vise znatf
Pitanje 1. Kako S8 moze izracunati kapacitet sfemog provodnika?
Elektricni potencijal sfernog provodnika je
1 q
v==---
4nEo r
31
gdje je r poluprecnik sfere. S obzirom da je po definiciji q ::: CV,
odnosno
C
1 qt'
q == ._-- oJe
411:c
o
r
S1.2.120. Sferni
provodnik
Kapacitet sfernog provodnika je proporcionalan njegovim
dimenzijama.
Elektricni kondenzatori
Kada se u blizini jedno.g izolovanog naelektrisanog provodnika nalazi neki drugi
provodnik, onda se njegov elektricni kapacitet poveea. Ta pojava se tumaci
elektricnom influencijom.
Sistem ad dva pravodnika koji maze prim/ti vecu kolicinu elektriciteta
nego kada su odvojenl naziva se elektricni kondenzator.
1
U tehnici kondenzatori imaju veliku praktitnu primjenu. Prema obliku, mogu bit!:
plocasti, sferni i cilindricni.
Plocasti kondenzator se sastoji od dvije paralenne metalne ploce,
naelektrisane istom kolitinam elektriciteta suprotnog znaka.
A +Q
d
B -Q
SI.2.1.21. Plocasti kondenzator
gdje je GO permitivnast vakuuma.
Kapacitet kandenzatora se definise
odnosom kolicine elektriciteta na jednoj od
plota i razlike potencijala izmedu ploca
Ie: ~ J
Ogledi pokazuju da elektricni kapacitet
plocastog kondenzatara zavisi ad povrsine
jedne od ploca S i razmaka izmedu njih d,
S
C::::E -
°d
Ako se izmedu placa nalazi neki dielektrik, tada je kapacitet kondenzatora
~ : EoE, ~ I
____ '.J
Elektricnl kapacitet kondenzatora C, sa dielektrikom, veei je 8
r
puta od
kapaciteta Co kada je izmedu placa vakuum (odnosno vazduh),
C ::::: BrC
O
gdje je Cr- relativna permitivnost dielektrika.
32
Kapacitet plocastog kondenzatora se moze mijenjati pomjeranjem obloga
kondenzatora, tako da se mijenja onaj dio njihovih povrsina koje se' poklapaju
(sl.2.1 lijevo).
til
81.2.1.22. Promjenljivi kondenzator i oznaka
Takav nacin
promjene
kapaciteta
kondenzatora
primJenjuje se, na
primjer, kod radio-
prijemnika (slika
desno). Na slici je
prikazana i oznaka
za promjenljivi
kondenzator.
Oznaka za kondenzator stainog kapaciteta nema strelice.
Na slici 2.1.23. su razni tipovi kondenzatora koji se koriste u tehnici a) blok
kondenzatori, b) keramicki kondenzatori, c) elektrolit kondenzatori. Neki od njih
mogu izdrzati napon i do 1000 V, te imati kapacitet i do 1500 pF..
. j, '.'
n,'·,·
a) b) c)
S1.2.1 ,23. Tehnicki Kondenzatori
Vezivanje kondenzatora
81.2.1.24. Paraleino vezivanje
kondenzatora
Za dobivanje odredenog kapaciteta, u praksi se
kondenzatori cesto medusobno vezu. Vezivanje moze
biti paralelno i serijsko.
Paralelno vezivanje. Na slici 2.1.24. su prikazana dva
kondenzatora, paralelno spojena na izvor stalnog napona U. Na
svakom kondenzatoru je napon jednak, U,= U
2
=U
Ukupna kolicina elektriciteta jednaka je zbiru kolicina eiektriciteta
kOjima su naelektrisani pojedini kondenzatori
q:::: ql + q2
Sobzirom da j ~ q = CU, to je
CU:::::C1U+CZU
33
Ukupni kapacitet paralelno vezanih kondenzatora je

Kod paralelno vezanih kondenzatora ukupan kapacitet je jednak zbiru kapaciteta pojedinih
kondenzatora.
Slican izraz dobijemo i za proizvoljan broj vezanih kondenzatora.
Serijsko vez;vanje. Kod serijskog vezivanja, druga ploca prvog kondenzatora se veze za prvu
plocu drugog kondenzatora, itd. (sl. 2.1.25). Kada se na takvu kombinaciju (bateriju) dovede napon U,
onda prva ploca primi kolicinu elektriciteta + q, a drugo - q, te se dalje influencijom na plocama ostalih
kondenzatora uspostavi ista kolicina elektriciteta suprotnog znaka, q ::: const
Ukupni napon je;
odnosno

C C
1
C
2
u
SI.2.1.25. Serijsko vezivanje
kondem:atora
odakle se dijeljenjem jednacine sa q dobije
1 1 1
-=-+-
C C
1
C
z
Kod serijski vezanih kondenzatora, reciprocna vrijednost ukupnog kapaciteta )ednaka je
zbiru reciprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora
Primjer 1.
Ova elektricna kondenzatora kapaciteta C
1
= 1.uF i C
2
= 2 .uF spojena su: a) paralelno, b) serijski.
Odredi ukupan kapacitet.
Rjesenje: a) Kod paralelne veze je
C:::: C
1
+ C2= 1 .uF + 2.uF;
b) Kod serijske veze je:
i.=_l_+_l_. =;C == C
1
C
2
C C
1
C
2
C, +C
2
2
C :::: -tJ,F
3
C ::; 3,uF
::::: _1/.l'-....F_·_2'-..../.lF_
Ukupan kapacitet kod paralelne veze se povecao. Kod serijske veze ukupan kapacitet je manji i od
kapaciteta najmanjeg kondenzatora.
Elektricni naboj u atmosferi
U Zemljinoj atmosferi postoji veliki broj naelektrisanih cestica. Razlog tome je sto se stalno vrsi
proces jonizacije cestica atmosfere, usljed kosmickog zracenja, ultraljubicastog zracenja koje dolazi sa
Sunca, radioaktivnog zracenja, itd.
Tako, na primjer, sloj Zemljine atmosfere, koji se nalazi na visini preko 80 km, naziva se jonosfera,
jer sadrzi veliku kolicinu jona i slobodnih elektrona. Uzrok jonizacije su ultraljubicasti zraci sa Sunca i
kosmicki zraci. Jonosfera djeluje na kratke radiotalase kao ogledalo pa se pomo6u kratkih radiotalasa
vrsi prijenos na velike daljine.
34
Zemlja ima svoje elektricno polje koje se prostire sve do jonosfere. Jacina elel<tricnog polja
Zemlje opada sa nadmorskom visinom. Na nivou mora js 120 Vim, a
na visini 50 m je 56 Vim.
Usljed jonizacije vazduha i elektricnog polja
Zemlje nastaju naelektrisani oblaci. Praznjenje
izmedu oblaka i Zemlje se cesto naziva grom, a
praznjenje izmedu dva oblaka munja.
Atmosfersko praznjenje prati jak zvucni potres koji
se naziva grmljavina. Elektricni napon pri
praznjenju dostize i do 100 miliona volti, duzina
munje i do 3 km, a njeno trajanje milioniti dio
sekunde (sl. 2.1.26.).
Munja na svom putu ka Zemfji traii tijelo kOje
najbolje provodi elektricitet. To su usamljena
visoka drveca, zgrade, zivotinje na otvorenom
prostoru, itd.
SI.2.1.26. Munja Za zastitu zgrada od groma koristi se SI.2.1.27. Gromobran
gromobran. Princip izrade gromobrana postavio
je jos 1758. godine americki fizicar Franklin. Djelovanje gromobrana se zasniva na jonizaciji vazduha
koja nastaje usljed siljka na vertikalno postavljenom stapu (sl. 2.1.27.). Sipka je vezana za Zemlju preko
bakarne iii cincane ploce do dubine 3 m.
U gornjim slojevima atmosfere, izmedu 100 i 700 km visine, nastaje tzv. palama svjetlost Tu
svjetlost izazivaju elektroni koji dolaze do Sunca. Naziv je dobila po tome sto se javlja u polarnim
krajevima.
Pitanja i zadaci
1. Sta su ekvipotencijalne povrsine?
2. Oa ii se trosi energija pri obilasku elektrona oko jezgra?
3. Usljed cega nastaje "elektricni vjetar"?
4. Kako se definise volt?
5. Kako se krecu naelektrisane eestice u homogenom elektrienom polju?
6. Koji se molekuli nazivaju polarni molekuli?
7. Sta je elektricni dipol? Zbog cega je elektricno polje slabije u dielektriku nego izvan njega?
8. Kada se na jednu plocu kondenzatora dovede kolicina elektriciteta + q, na drugoj ploei nastane
naelektrisanje - q. Zbog cega?
9. Pri premjestanju kolicine elektrieiteta ad 2 jiG, elektrieno polje izvrsi rad od 600 nJ. Kolika je razlika
potencijala izmedu taeaka elektricnog polja gdje je izvrseno pomjeranje? (R: U :::: 0,3 V)
10. Izmedu ploca ravnog kondenzatora jer:azmak d=6 em, a razlika poteneijala 12 V. Odredi: a) jacinu
homogenog elektricnog polja, b) ubrzanje kOje dobije elektron, c) brzinu koju 6e imati poslije 0,01 jis, d)
predeni put poslije 0,01/1S. (R: a) E == 200 Vim, b) a == 3,5.10
13
m/s
2
, c) v == at == 3,5·10
5
m/s, d) s == af/2 ==
0,17em)
11. U homogenom elektricnom polju izmedu ploca ravnog I<ondenzatora nalazi se naelektrisana cestiea
mase 1 mg i naboja q :::: 5 jiG. Ubrzanje koje dobije pod utieajem elektrienog polja iznosi 1000 m/s
2

Odredi: a) elektrostaticku silu koja djeluje na naelektrisanje, b) jacinu homogenog elektricnog polja, c)
Razliku potencijala izmedu ploca kondenzatora, ako je njihov razmak d = 4 cm.(R: a) F == 1 mN, b)
E==200 N/G, c) U :::: 8V)
12. Ova kondenzatora kapaciteta 3 jiF i 5 jiF vezana su: a) serijski, b) paraleino. Koliki je ukupni
kapacitet? (R: a) C ::: 8 jiF, b) G:::: 1,875 jiF).
35
36
Vainijl''''''''''1':!f'''-
i formule
Potencijal u nekoj tacki elektricnog polja brojno je jednak
potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja.
Napon izmedu dvije tacke eiektricnog polja brojno je jednak
radu koji izvrse sile tog polja pri premjestanju jedinicnog probnog
naelektrisanja iz jedne tacke u drugu.
Izmedu ploca ravnog kondenzatora lacina homogenog
elektricnog polja je:
Elektricna indukcija je razdvajanje elektriciteta u provo-
dnleima pod djelovanjem elektricnog polja.
Eleidricno polje ne prolaz! kroz metale.
Eleidricno polje prolaz! kroz dielektrik.
Odnos jacine eleidricnog polja u vakuumu i dielektriku
;wve se re/ativna permWvnost die/ektrika.
Eleidricni kapaeitet provodnika brojno je jednak kolicini
elektriclteta,koju treba dovest! provodniku da bi mu se poteneijel
povecao za jedinieu.
SI jediniea za elektricni kapeeitet je farad (F).
E
V:::::-
p
qp
U
_ A
1
,2
12 -
, qp
E = ~
d
E
€ =_0
r E
2m2. Elektricna struja
Prenosenje naboja. Gustina struje
U elektrostatici smo proucavali elektricne naboje koji miruju. Sada cemo
proucavati naboje (naelektrisane cestice) u kretanju.
[" ]
Kako nastaje elektricna struja? Pod djelovanjem elektricnog polja nosioci
naelektrisanja se krecu usmjereno. Na primjer,
u metalima se nalaze slobodni elektroni. Kada
se na krajevima metalnog provodnika
uspostavi stalna razlika potencijala,'onda u
provodnicima postoji elektricno polje. Na sve
81.2.2.1. Elektricna struja u metalima slobodne elektrone djeluje sila elektricnog
polja uistom pravcu (sl. 2.2.i.). Na taj nacin
pravac, odnosno smjer, kretanja elektrona je ureden.
U elektrolitima su nosioci elektricne struje joni koji mogu biti pozitivni i
negativni. U gasovima su nosioci elektricne struje joni i elektroni. Pod elektrolitom
podrazumijevamo tecnost koja provodi elektricnu struju.
Prema tome, da bi kroz provodnik proticala elektricna struja potrebno je da u
provodniku postoji elektricno polje.
Smjer eiektricne struje je smjer elektricnog polja. To je ustvari smjer kretanja
pozitivnog naeiektrisanja. Takav smjer je usvojen po dogovoru jos dok se nije
znalo da postoje elektroni. Smjer kretanja elektrona je suprotan od smjera
elektricnog polja, jer su elektroni naelektrisani negativno. Usvojeni smjer elektricne
struje naziva se tehnicki smjer, a smjer kretanja elektrona fizicki smjer.
Inace, s obzirom na smjer, struja moze biti jednosmjerna i naizmjenicna.
Kada kazemo jednosmjerna struja, onda ne mislimo na odredeni geometrijski smjer
u prostoru, nego na smjer u provodniku. Elektricna struja u provodniku moze imati
sarno dva smjera, bez obzira na njegov oblik. Ako struja stalno mijenja svoj smjer,
onda se naziva naizmjenicna struja.
Brzina elektricne struje i brzina kretanja elektrona nije jedno te isto. Brzina
eiektricne struje iznosi c:::300 000 km/s i to je ustvari brzina prostiranja elektricnog
polja. Brzina kretanja elektrona zavisi od jacine struje i ne prelazi 1 em/s.
Elektricna struja ima danas veliku prakticnu primjenu i svakodnevn i zivot bi
tesko mogli zamisliti bez elektricne struje: osvjetljenja, elektricnih masina,
kompjutera, mobitela, televizora ...
37
Jacina eiektricne struje
Osnovna karakeristika elektricne struje je njena jacina.
Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektriciteta koja
protekne kroz presiek provodnika u iedinici vremena.
Ako se jacina struje ne mijenja u toku vremena, onda je
II: ~ I
Jedinica za jacinu struje je am per (A).
C
A=-
s
Ukupna kolicina elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnika za vrijeme
t, pri stalnoj jacini struje je
q=It
Jedinica za kolicinu elektriciteta kuion (C) se onda moze izraziti kao, "
C=As
Ve6a jedinica od ampersekunde (As) je ampersat (Ah)
Ah = 3600 C
Jacina struje u ku6nim aparatima, na primjer, iznosi 0,5 A do 20 A, a kod
elektricnih dizalica, lokomotive, itd. moze iznositi i do nekoliko stotina ampera.
Olovni akumulator moze, na primjer, akumulisati kollcinu elektriciteta preko 50 Ah.
Primjer 1. Jacina elektricne struje kroz neki provodnik iznosi 2A. a) Kolika protekne kolicina
elektriciteta za jednu minutu? b) Koliko elektrona protekne za to vrijeme?
Rjesenje:
1== 2 A
t::: 1 min:::: 60 s
a)Q::::?,b)n=?
a) Q = I t == 2 A . 60 s
Q:::: 120 C
Q 120C
b) Q:::: ne' n == --'- :::::---
, e 1,6·10-
19
C
n :::: 7,5.10
20
elektrona
Gustina struje. Cesto se u praksi koristi i velicina koja
se zove gustina struje.
Gustina elektricne struje brojno je jednaka jacini
eiektricne struje jedinici povrsine poprecnog
presjeka provodnika.
38
L<L
SI
S
2
SI.2.2.2. GusUna struje
· I
J= S
81 jedinica za gustinu struje je Alm
2
Kada povrsina presjeka provodnika nije ista duz cijelog provodnika, onda ee
gustina struje imati razlicite vrijednosti (sl. 2.2.2.). Na mjestima gdje je provodnik
tanji gustina struje je veea.
Ohmov zakon. Elektricni otpor
Njemacki fizicar Ohm je, jos u prvoj polovini 19. stoljeea,
eksperimentalno utvrdio vezu izmedu jacine elektricne struje i
napona koji v/ada na krajevima provodnika.
Neka, na primjer, imamo provodnik na cije krajeve MiN
dovedemo napon U. Tada kroz provodnik protice struja jacine I
(sl. 2.2.4.). Kada dovedemo dva puta veei napon, kroz isti
provodnik ee proteei dva puta veea struja, itd. Odnos napona i
jacine struje za aati provodnik je staian, pod uslovom da je
temperatura stalna,
SI. 2.2.3. Georg Ohm
(1789 - 1854)
u
- == const == R
I
Ovaj odnos se naziva elektricni otpor provodnika i obiljezava se sa R.
Sada mozemo pisati da je
I I ; ~ I
N M
I
SI.2.2.4. Elektricni otpor provodnika
sto predstavlja Ohmov zakon za dio
strujnog kola.
Jacina eiektricne struje u provodniku upravo ]6 proporcionalna
naponu na njegovim krajevima, a obrnuto proparcionaina njegavom
otOOfU.
Jedinica za elektricni otpor je om (n).
Iz Ohmovog zakona je
U
R:::::-
I '
V
te je .Q::::-
A
Provodnik ima eiektricni otpor ad 1 n kada kroz njega proti¢e struja od
1 A pri razlici potencijala od 1 V izmedu njegovih krajeva.
39
Qhmovog zakona slijedi da je napon U nakrajevlma provodnika otpora R,
kroz koji prolazi struja jacine I
U=RI
U tehnici se ovaj proizvod cesto naziva pad napona.
Primjer 1. Struja opasna po zivot covjeka iznosi 10 mA, a elektricni otpor tijela je 20 kn. Pri kojom
naponu bi struja usmrtila covjeka?
RjesenJe
1= lOmA:=O,Ol A
R:= 20 kn:= 20.10
3
0,
u=?
U::; RI == 20.10
3
0,-0,01 A
U= 200 V
Pitanje 1.
Sta je to elektricna provodljivost?
Ona se definise kao reciprocna vrijednost elektricnog otpora,
1
0=-
~
Jedinica za elektricnu provodljivost je simens (S),
'------- U ------'
81.2.2.5. Uz ogled
S ;::;...!-.= Q,-I
.Q,
Ogled. Odredi elektricni otpor opruge iz hemijske alovke (51.
2.2.5.)
Pribor. Voltmetar do 6 V, ampermetar do 3 A, dzepna
baterija, opruga iz hemij5ke olovke, vezni materijal.
Sastavi strujno kolo kao na slici 2.2.5. Ampermetar se veze u
kolo serijski, a voltmetar paralelno. Dzepnu bateriju ukljuci
nakratko i pracitaj vrijednosti napona i jacina struja.
Elektricni otpor je, prema Ohmovom zakonu
U
R=-.
I
Specilien! atpar. Ogledi pokazuju da eiektricni otpor provodnika zavisi od
njegove duzine I, poprecnog presjeka S materijala od kojeg je napravljen
provodnik,
[R = P ~ I
Faktor srazmjernosti p se naziva specificni otpor provodnika i on zavisi od
vrste materija!a provodnika.
81 jedinica za specificni otpor je ommetar (Om)
U praksi se cesto koristi mjesovita jedinica,
. nmm
2
/m
40
Ohmov zakon ne vazi za sve materijale. On vaz; uglavnom za rnetale i to pod
uslovom da je temperatura konstantna. Ovakvi otpori, za koje vazi Ohmov zakon,
nazivaju se omski otporL
Pltanje 1. Sta je to specificna provodljivost?
To je reciprocna vrijednost specificnog otpora,
1
Y=-
p
Jedinica za specificnu provodljivost je simens po metru (S/m)
Prlmjer 1. Elektricni otpor izrazen u Omm
2
/m izrazi u Om.
R
' v • Qmrn
2
Q.(1O-3 mY Q·1O-6 m2 10-
6n
JesenJe.::::: := ::: ,:,,,,m
m ill m
Zavisnost elektricnog otpora ad temperature
Promjena temperature provodnika uslovljava promjenu njegovog elektricnog
otpora. Kod rnetala otpor raste sa povecanjem temperature. Kod eiektrolita,
poluprovodnika i jos nekih materijala porastom temperature otpor se smanjuje.
Ako je otpor provodnika na DOC Ro, a na temperaturi t iznosi R, onda je
R == Ro (1 + at)
gdje je a- termicki koeficijent otpora.
Za vecinu hemijski cistih metala vrijednost koeficijenta otpora iznosi 1/273. Za
elektrolite i poluprovodnike a<O, tj. otpor opada sa porastom temperature.
Za neke materijale, kao sto su legure konstantan i
manganin, otpor se ne mijenja sa temperaturom.
Ogled. Pokazi da otpor provodnika raste sa temperatufom.
Pribor. Opruga ih hemijske olovke, dzepna baterija, ampermetar
(do 3A), vezni materijal, upaljac (sibica).
Vezi oprugu u kola struje, kao na sliei 2.2.6. Upaljenu sibieu prinesi
opruzi. Opruga se usija, a jacina struje koju pokazuje ampermetar,
naglo se smanji! Zasto?
Otpornici. Pored kondenzatora i zavojnica
otpornici su najcesce upotrebljavane eiektronicke
komponente.
Na slie! 2.2.7. je sematski prikaz:a) stalnog
otpornika.
~ - : ,
+r-:.; ............. .
:.: ~ . ::.. '. :,'
' . ~ : : ..- ...
81.2.2.6.
otpornika, b) promjenljivog
41
iIi
a)
iii ~
o-s;: ,2:::J-o
b)
SI.2.2.7. Sematska oznaka za:
Na sliei 2.2.B. su prikazane razlicite
vrste otpornika. Na slici a) je zicani
otpornik, izraden od ziee na izolatoru.
Na sliei b) je 510jni otpornik koji se
izraduje tako da se na nosac od izolatora
(keramike) nanese sloj odredene
otpornosti. Sloj maze biti metalni iii
ugljeni. Na sliei c) je potenciometar. To
je promjenljivi otpornik kod kojeg se
a) stalni otpornik,
b) promjenljivi otpomik
vrijednost otpora moze mijenjati
klizacem, od nule do njegove
maksimalne vrijed'nosti.
PTe (pozitivni temperaturski koeficijent) otpornici se koriste za mjerenje
temperature.
NTC termistori (negativni temperaturni koefieijent) se koriste za mjerenje i
regulisanje temperature.
el)
c)
42
Varistori lei) se koriste za stabilizaeiju napona.
81.2.2.8. Otpornici
LOR - fotootpornici su nacinjeni od
poluprovodnickog materijala. Otpor im zavisi
od toga koUko su osvijetljeni. Koriste se, na
primjer, za upravljanje relejom.
Pitanja i zadaci
1. Sta cini elektricnu struju kroz provodnik?
2. Kakva je razlika izrnedu brzine elektricne struje u
rnetalirna i brzine kretanja elektrona?
3. Koje su cestiee nosioei elektricne struje u elektrolitirna?
4. Oa Ii se srnjer elektricne struje poklapa sa srnjerom
uredenog kretanja elektrona?
5. Sta je pad napona?
6. Zbog cega kroz sijalieu protekne znatno jaca struja u
trenutku njenog ukljucivanja nego pri daljern radu?
1. Izrazi u amperima jacinu struje od: 10 rnA, 6 )lA, 2 nA.
(R: 0,01 A; 6·1O·
6
A; 2.10·
9
A).
8. Olovni akumulator akumulise kolicinu elektriciteta od 55
Ah. a) Kolika je to kolicina elektrieiteta u kulonima? b)
Koliko vremena moze davati struja. od 0,5 A ako
pretpostavimo da mu je kapacitet opao na 35 Ah?
(R: a) 1 ,98·10
5
C, b) 40 sati.
9. Koliku jacinu struje pokazuje amperrnetar, ako za pola
sata kroz njega protekne 600 C elektriciteta.
(R: I := 0,33 A)
10. Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je napon
od 2kV, a kroz njega protice struja od 8mA?
(R: R == 250 kQ)
Vazniji iskazi i formule
Elektricna struja je usmjereno kretanje naelektrisanih cestica.
Jacina elektricne struje brojno je jednaka kollcini elektriciteta koja protekne
kroz presjek provodnika u jedinici vremena.
Jacina elektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu
na njegovim krajevima, a obrnuto proporcionalna njegovom otporu!
Elektricnl otpor provodnika zavisi od njegove duzine 0,
poprecnog presjeka S i specificnog otpora
Elektrlcni otpor provodnika zavisi od temperature, prema relaciji
Za metale otpor raste sa temperaturom za eiektrolite i poluprovodnike
otpor opada sa temperaturom.
Mode/i vodenja elektricne struje
Elektricna struja u metalima
Nosioci elektricne struje u metalima su elektroni.
R::::; Ro (1 + at)
e
e
e.
~ L ­
F=ec.
e
Atomi metala imaju slabo vezane
elektrone u spoljasnjoj Ijusci na
koje utice elektricno polje
susjednih atoma. Pod takvim
okolnostima spoljasnji elektroni
mogu lahko pre6i u domen drugog
(susjednog) atoma, pa zatim
tre6eg, itd.
SI.2.2.10. Elektricna struja u metalima
Na taj nacin oni postaju slobodni
elektroni. Oni "Iutaju
ll
po cijeloj
zapremini provodnika
ravnomjerno su rasporedeni u
prostoru izmedu pozitivnih jona (sl. 2.2.10.), koji osciluju oko ravnoteznog polozaja,
Slobodne elektrone u metalima nazivamo elektronskim gasom jer se
ponasaju slicno idealnom gasu. Kada u metalu nema elektricnog polja, onda se
kre6u haoticno. Kada se na krajevima provodnika uspostavi razlika .potencijala u
provodniku 6e postojati eiektricno polje. Svi elektroni 6e se kretati u pravcu
elektricne sile F=eE, gdje je e naboj elektrona. Ta sila daje ubrzanje elektronu.
43
Medutim slobodni elektroni se krecu ubrzano sarno izmeau dva sudara
(medusobno iii sa jonima kristalne resetke). Usljed toga gube brzinu, zatim se
ponovo sudaraju, itd. Ti sudari uslovljavaju silu otpora koja je suprotna sill
elektricnog polja.
Kada se djelovanje ovih sUa uravnotezi, slobodni elektroni se krecu nekom
srednjom brzinom koja se zove Vd- Ta brzina je reda velicine nekoliko
milimetara u sekundi. Meautim i tako male brzine su dovoljne za dobijanje
elektricnih struja velike jacine. To je uslovljeno velikom koncentracijom slobodnih
eiektrona u metalima koja je reda velicine koncentracije atoma u metalu.
Teorija koja na ovakav nacin objasnjava provodljivost metala naziva se
elektronska teorija.
Eleidricna struja u tecnostima
Cista voda u neznatnoj mjeri provodi elektricnu struju i mozemo je smatrati izolatorom. U to se
mozemo uvjeriti ako u nju uronimo dvije metalne ploce spojene sa izvorom struje (sl. 2.2.11.). Ploce
nazivamo elektrodama. Ploca koja je spojena sa plus polom naziva 5e anoda (A), a sa minus polom
katoda (K). Kada ukljucimo kolo struje instrument ne pokazuje nikakav otklon kazaljke. Znaci da je cista
voda izolator.
Ako u vodu dodamo nesto kuhinjske soli
instrument 6e pokazati da prolazi struja. Kako
to mozemo objasniti? Kada u cistu vodu
dodamo baze, kiseline iii soli dolazi do
razlaganja molekula na jone,
Vodeni rastvori kiselina, baza i soli dobro
provode elektricnu struju nazivaju se
elektroliti.
U nasem primjeru molekuli kuhinjske soli
NaCI se razlazu na jane,
NaCI :;:t Na+ + CI"
51.2.2.11. Elektricna struja u tecnostima
Razlaganje neutralnih mofekufa na jane
naziva se elektroliticka disocijacija.
Kada se elektrode vezu u kolo struje, onda se pozivitni joni kre6u prema katodi i zato se zovu katjoni.
Negativni joni se krecu prema anodi i zato se zovu anjoni. Na elektrodama dolazi do razelektrisavanja
jona:
K(-): Na+ + e ->-Na
A(+): CI" • e -+CI
Na katodi jon natrija prima jedan elektron i postaje neutralni atom. Na anodi jon hlora otpusta jedan
elektron i postaje neutralni atom.
Q
roces izdvajanja sastojaka jz elektrolita, kao rezuftat proticanja elektricne struje naziva se
eiektroliz8
______________ __ ________ ---------------------------------J
Zakone elektrolize dao je Faraday. Prvi Faradayev zakon elektrolize giasi:
.
Masa izdvajene supstance pri elektrolizi' proparcionalna je protekloj kolicini elektriciteta
m:::kq=kIt
44
gdje js k ~ elektrohemijski ekvivalent koji zavisi od vrste supstance.
Elektroliza ima siroku primjenu u tehnici.
Na primjer za dobijanje cistih metala (bakar, aluminij ... ), galvanostegija (prevlacenje povrsine metala
podloznih koroziji sa tankim slojem pJemenitog metala, itd.)
Ogled. Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektrlcnu struju. Sastavi kolo struje kao na slici
2.2.11. U kolo vezi dzepnu sijalicu, a kao izvor struje koristi dzepnu bateriju. Kao elektrode korist; dva
eksera!
Kada sipas kuhinjsku so u vodu sijalica se upali. Prije sipanja soli sijalica nije bila upaljena iako je
kolo struje bilo zatvoreno. Objasni zasto?
Elektricna struja u gasovima
Gasovi su vrlo losi provodnici elektricne struje pa ih mozemo smatrati izolatorima. To znaci da su
njihovi atomi, odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona iii jona kojima bi se ostvarila
elektricna provodljivost. Medutirn, ako se molekuli (atomi) gasa jonizuju onda ; oni mogu provodifi
elektricnu struju.
Jonizacija molekula iii atoma moze se vrsiti pod nekim spoljnim uticajem, pri cemu se od njih
odvoje jedan iii vise elektrona. Tada molekuli ili atomi postaju joni.
U procesu jonizacije gasova mogu se obrazovati i pozitivni I negativni jon! ! s!obodni
eJektroni.
Spoljasnji faktori koji cine gas provodnikom nazivaju se jonizatori. Jonizator moze bitL na primjer,
plamen, zraeenje itd.
Na slici 2.2.12. prikazanjednostavan ogled za demonstraciju provodljivosti gasova.
SL2.2.12. Nesamostaino provodenje gasova
provooenje.
Prestankom djelovanja jonizatora prestaje i provoaenje.
lzmedu metalnih placa je vazduh.
Kada vezemo ploce za elektricni izvor
kazaljka galvanometra neee skrenuti.
Vazduh je dobar izolator. Ako izmeau
ploca stavimo upaljenu sibicu kazaljka
galvanometra ce skrenuti. Dosia je do
jonizacije molekula vazduha. Pozitivni
joni i elektroni krecu se prema
odgovarajucim elektrodama.
Kada se proticanje elektricne
strujekroz gasove ostvaruje
djelovanjem nekog spoljnjeg faktora
(jonizatora) onda se takvo
provoaenje naziva nesamostalno
Za ispitivanje zavisnosti struje ad napona izmeau elektroda, kod nesamostalnog provodenja, moze
se koristiti uredaj, kao na slici 2.2.12., samo sto se napon izmedu elektroda moze regulisati
potenciometrom i mjeriti voltmetrom. Pri malim vrijednostima napona struja je pribliino srazmjerna
naponu sve do neke vrijednosti iz koja se zove struja zasl6enja. Nakon toga struja prestane da raste
iako se napon povecava. U tom trenutku svi joni koji su stvoreni spoljasnjim jonizatorom dolaze do
elektroda. Da bi se povecala struja zasicenja potrebno bi bHo povecati jacinu jonizatora.
Medutim, iako struja dalje ne raste, povecanjem napona joni dobivaju Bve vetu energiju (sl.
2.2.13.). Ovi joni se nazivaju primarni joni. Pri nekom naponu UII izmedu elektroda skoei varnica. Taj
napon se zove napon udarne jonizacije. U tom trenutku su joni dobili toliko veliku energiju da mogu
sami vrsiti jonizaciju neutralnih atoma, odnosno molekula. Tako nastaju sekundarni joni eiji se broj
naglo umnozava.
45
Sada se praznjenje u gasovima sarno po sebi odrzava.
Kada se eiektricna struja u gasavima maze sarna ad sebe
da odrzava provodenje samostaino.
Napon udarne jonizacije, tj. napon pri kOjem se provodenje
samo od sebe odrzava, zavisi od pritiska, vrste gasa i rastojanja
izmedu elektroda. Na primjer, u vazduhu se elektricna varnica javlja
pri normal nom pritisku, ako je jacina elektricnog' pofja izmedu
elektroda 30000 V/cm.
Varnica 6e se pojaviti u gasovima i kada nema spoljasnjeg
SI.2.2.13. Struja zasicenja jonizatora. Na primjer, u vazduhu uvijek ima izvjestan broj primarnih
jona. Varnicu prate vrlo jaki zvucni i svjetlosni efekti. Pored
varnicnog praznjenja postoji i tzv. lucno praznjenje kod elektricnog luka. Mehanizam lucnog praznjenja
je nesto drugaciji i ne6emo 0 njemu govoriti.
Samostaino praznjenje (provodenje) ima 8iroku primjenu u praksi: izrada fiuoroscentnih sijaiica,
bljestalica, elektrolucno zavarivanje, visokonaponski prekidaci, itd.
Pitanje 1. Sta je to plazma?
To je posebno agregatno stanje supstancije kojukarakterise visok stepen jonizacije. Plazma se
moze javiti kako u cvrstom tijelu (elektronsko-8upljinska plazma u poluprovodnicima), tako i u
tecnostima (plazma elektrolitickog rastvora).
Obicno se pod plazmom podrazumijeva gasna plazma. Temperatura povrsine Sunca i zvijezda
iznosi nekoliko hiljada stepeni, a njihova unutrasnjost i do desetine miliona stepeni. I u
meduzvjezdanom prostoru se takode nalaze naelektrisane cestice. Za10 i vrlo razrijedena
meduzvjezdana supstanca predstavlja svojevrsnu plazmu.
Pitanje 2. Sta je to tinjavo praznjenje?
Tinjavo praznjenje nastaje u gasovimna pod
snizenim pritisiwm. Pri tome je napon udarne
jonizacije znatno niii, zvucni efekti zanemarfjivi,
ED svjetlosni efekti ravnomjerni.
Pojava tinjavog praznjenja pod snizenim .
pritiskom se koristi za izradu gasnih cijevL
One se upotrebljavaju kao vrlo ekonomican
izvor svjetlosti. Cijev je ispunjena nekim gasom,
K
)))))))))) III!! i II.! ,I j! III.! III I I ; Ii I:" II •
+
A
SI. 2.2.14. Gasna cijev
odnosno parom. Boja svjetlosti zavis; od vrste gasa. Neon daje crvenu boju, zivina para Ijubicastu boju,
natrijeva para zutu boju, itd.
U praksi se za osvjetljenje koriste fluorescentne sijalice punjene zivinom parom, a zidovi su
premazani tankim slojem fluorescentne supstancije. Ovaj sloj apsorbuje nevidljivu ultraljubicastu
svjetlost koju ernituje zivina para, a emituje vidljivu svjetlost vrlo slicnu dnevnoj (Suncevoj) svjetlostL
Fluorescentne sijalice su tri do cetiri puta ekonomicnije od sijalica sa usijanim vlaknom.
Pitanje 3. Sta su katodni, a sta kanalski zraci?
Kada su vrseni eksperimenti sa praznjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom, otkrivena je jedna
vrsta zraka eija je priroda bila nepoznata. Posto su dolazili sa one strane gdje je bila katoda nazvani su
katodni zrac:i. Krajem 19. stolje6a ustanovljeno je da su to ustvari brzi elektroni.
Pod slicnim okolnostima otkrivena je jOs jedna vrsta zraka koji su nazvani kanalski zrac:i. Krecu se
u suprotnom smjeru od katodnih zraka. Ustanovljeno je da se kanalski zraci sastoje od pOlitivnih jona.
Ogledi sa praznjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom odigrali su vrlo vaznu ulogu u razvoju
atomske fizike i elektronike.
Ogled. Naelektrisi elektroskop. Prinesi upaljenu sibicu (iii upaljac). Listiei elektroskopa se skupe, tj.
elektroskop S8 odmah razelektrise. Objasni zasto? Pogledaj sliku 2.2.12.
46
Elektricno kola. Elektromotorna
Naglasili smo da je za stalno protieanje eiektricne struje kroz provodnik
potrebno odrzavati stalnu razliku poteneijala na njegovim krajevima.
,--Urec1aj koji odrza-;;' stalnu razlilw potencijafa u toku proticanja elektricne
~ e naziva se izvor elektricne struje.
U izvoru elektricne struje energija neke druge vrste se pretvara u elektricnu
energiju. Na primjer kod akumulatora se vrsi pretvaranje hemijske energije u
elektricnu, kod elektricnih generatora se elektricna energija dobija na raeun
mehanieke, kod fotoelemenata se svjetlosna energija pretvara u elektricnu, itd.
Na sliei 2,2.15. je sematski prikaz izvora jednosmjerne struje (a) i naizmjenicne
struje (b). Kod izvora jednosmjerne struje kraca ertiea oznacava negativan pol, a
duza crtiea pozitivan pol. Na primjer dzepna baterija i akumulator su izvori
jednosmjerne struje.
0\.)
t)
SI. 2.2.15. Sematski prikaz izvora struje
+
[u_
SI. 2.2.16. Elektricna kola
je od pozitivnog prema negativnom
smjer.
Za stalno protieanje elektriene
struje potrebno je da postoji
zatvoreno strujno kolo. Osnovni
elementi strujnog kola (sl. 2.2.16.)
su:
- elektrieni izvor ~ koji odrzava
stalnu razliku potencijala na
polovima,
- potrosae elektricne energije R
- provodniei koji vezuju potrosae sa
elektrienim izvorom,
- prekidae P, kojim se ukljucuje iii
iskljueuje strujno kolo.
Kada se prekidac ukljuei kroz strujno
kolo protice elektricna struja. Kazemo da
je tada strujno kolo zatvoreno.
Prema kOhveneiji (dogovo ru) smjer
elektricne struje je smjer kretanja
pozitivnog elektriciteta. Na nasoj slici to
polu izvora. Taj smjer se naziva tehnicki
Svaki elektricni izvor karakterise elektromotorna sila izvora It i unutrasnji
otpor izvora r (sl. 2.2.16.). Eiektrieni izvor sa svojom elektromotornom sHom i
unutrasnjim otporom cini unutrasnji dio strujnog kola. Provodnici, potrosaei, itd.
cine spoljasnji die strujnog kola.
Izvor elektromotorne sile ne stvara naelektrisanje vee ga samo pokrece kao
neka pumpa.
47
Elektromotorna sUa iz'Vora struje brojno je jednaka radu spoljasnjih sUa
za jedinicne kolicine elektriciteta sa niieg na visi patene/jal.
A
~ = ­
q
Treba istaei da elektromotorna sila nije sila vee ima dimenzije napona, te se
izrazava u voltima (V).
Fizicki smisao elektromotorne sile izvora moze se objasniti poreaenjem sa
vodenom pumpom iii mehanickim radom (sl. 2.2.17.).
<I) b)
c)
i
R
r
SI. 2.2.17. Elektromotorna sUa izvora
Na slici b) jedna osoba stalno vrsi rad podizanjem kuglice na visinu h. Rad
spoljasnje sHe (covjeka) omogu6ava da se kuglice stalno kreeu. Slicno tome, U
elektricnom izvoru (sl. a) stalno se prenosi neka kolicina elektriciteta sa jednog pola
na drugi (na primjer jedinicna pozitivna kolicina elektriciteta sa negativnog na
pozitivni pol). Taj rad vrse spoljasnje sile. Na slici c) kretanje (strujanje) vode
odrzava vodena pumpa.
Ohmov za kolo struje
U
Ohmov zakon, definisan relacijom 1= R ' odnosi se na dio strujnog kola iii
tacnije na spoljasnji dio strujnog kola.
48
I
+
$ r
SI.2.2.18. Nerazgranato strujno kolo
Na slici 18.je prikazana tzv.
nerazgranato struJno kolo, gdje je
R ~ spoljasnji otpor, r - unutrasnji otpor
izvora, ~ - elektromotorna sila izvora.
Ako kroz kolo protice struja, onda se
javlja pad napona kako na spoljasnjem
otporu R, tako i na unutrasnjem otporu r.
Zhir padova napona na unutrasnjem dijelu kola (rl) i spoljasnjem dijelu kola (Rl)
jednakje elektromotornoj sili izvora rf.
odakle je
~
LB
Ova relacija izrazava Ohmov zakon za kolo struje.
Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili
izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.
Ova relacija vazi za nerazgranato strujno kolo.
Pitanje 1. Cemu je jednak napon na polovima elektricnog izvora?
Napon na prikljuccima izvora (sl. 2.2.18.) jednak je padu napona u spoljasnjem dijelu strujnog kola,
UR=RI. Dalje cemo ga oblljezavati samo sa U. Prema prethodnoj relaciji, &?,=U
R
+ U
r
i Ur=rl
U::: &?'-rI
Napon na prikljuccima izvora jednak je elektromotornoj sili izvora (,;' umanjenoj za pad·
napona u unutl'asnjem dijelu strujnog kola.
Kako mozemo izmjeriti elektromotornu silu izvora? Prema gornjoj relaciji napon na prikljuecima
izvora jednak je elektromotornoj sili izvora kada kroz njega ne teee nikakva struja (1=0). Trebalo bi,
dakle, mjeriti napon na krajevima neoptereeenog izvora. Medutim kroz voltmetar uvijek prolazi jedan dio
struje te se tacnije mjerenje vrsi specijalnim postupkom.
Primjer 1. Akumulator ima elektromotornu silu &?' =2,1 V i unutrasnji otpor r = 0,05 n a) Koliku 6e
struju davati akumulator aka se njegovi krajevi kratko spoje? b) Koliki ce biti napon na polavim
akumulatora ako se njegovi polovi spoje sa potrosacem otpora R :::: 1 O?
Rjesenje.
a) Kada S9 polovi elektricnog izvora kratko spoje provodnikom zanemarljivog otpora (R:::O). tada kroz
kolo prolazi struja kratkog spoja.
I : : : : ~ = 2,lV
r 0,05Q
1== 42A
49
Posto struja kratkog spoja ima vrlo ve/iku vrijednost, onda dolazi do zagrijavanja pa i topljenja
provodnika. Da ne bi doslo do pregorijevanja instalacija u kolo struje se stavljaju oslguraci, koji se
odmah iskljuce (iii istope) kada struja prijede dozvoljenu vrijednost.
b) Jacina struja u kolu je
2,lV
R+r 10+0,050
I :::2A
Napon na krajevima izvora je
u == 6' - rI == 2,lV -0,050 ·2A
U =2V
Ogled. Odrediti elektromotornu silu i unutrasnji otpor dzepne baterije.
Pribor: Dzepna baterija, otpornik sa cepovima, ampermetar (do 3A), vezni materijal.
Dzepnu bateriju vezi za ampermetar i otpornik kao na slici 2.2.19.
Izaheri jednuvrijednost otpora (npr. R1=1 n, zatvori prekidac i
izmjeri jacinu struje 11 koju pokazuje ampermetar,
6'
II :::=--
r+RJ
Ponovi mjerenje ali sada za drugu vrijednost otpora (npr. R
2
= 2 n.
Tadaje
6'
12 ::: SI.2.2.19.
r+R2
Rjesavanjem dvije jednacine sa dvije nepoznate moze se odrediti elektromotorna sila izvora i
njegov unutrasnji otpor.
Kirchoffova pravila
Do sada smo razmatrali prosto iii nerazgranato strujno kolo. Za rjesavanje
Jrostor strujnog kola dovoljno je poznavati Ohmov zakon.
Me6utim, u praksi je ees6i slucaj da je strujno kole razgranato. Za slozena
3tru.jna kola koriste se Kirchoffova pravila.
Kirchoff je dao dva pravila koja se zasnivaju na zakonu odrzanja kolieine
i Ohmovom zakonu.
Prvo Kircheffovo pre'wilo glasi:
Zbir jacina struja koje utieu u jedan evor jednak je zbiru jaeina struja koje
zlaze evara.
Na slici 2.2.20. u evor A pritice struja 11
12 Iz tog cvora mora isticati ista struja, jer nema
nagomilavanja elektriciteta, te je
II A
,
13
11.2.2.20. Grananje struje
Ova· relacija se moze
odnosno
Ii == h + 13
napisati i u obliku
2:1=0
Za proracun se moze uzeti da struje koje ulaze ujedan eyor imaju predznak
plus, a one koje izlaze iz cYora predznak minus.
Drugo Kirchoffovo pravilo, odnosi se na strujnu konturu. Strujna kontura je
svako nerazgranato strujno kolo od kojih se moze da sastoji slozeno strujno kolo .
. Drugo Kirchoffovo pravilo glasi:
Aigebarski zbir svih eiektromotornih sila u zatvorenoj strujnoj konturi
lednak Ie zbiru svlh Dadova naoooa u tol konturi.
Za one koji iele vise ;;mati
Na slici 2.2.21. je sema tzv. Wheatstonovog mosta (Vitstonov most), pomocu kojeg se mjeri nepoznati
omski otpor Rx.
Most se dovodi u ravnotezu tako sto se pokretni kontakt pomjera po zici AC sve dok galvanometar
51.2.2.21. Wheatstonov most
G ne pokaze vrijednost struje jednaku nulL
Pitanje 1. Primijeni 1. I<irchoffovo pravilo za evorove B i 1<, na
slici 2.2.21.
Odgovor:
Za evor B: Ix= IR
Za evor K: 11 == 12
Pitanje 2. Primijeni 2. Kirchoffovo pravilo za strujne konture
AKBA i BCKB.
Odgovor: Kontura AKBA: IIRI-IxRx =0; IIR
l
::: Ix R,
Kontura BCKB: IRR-I2 R2 = 0; 12R2 = IRR
U gornjim relacijama pad napona ima predznak plus cake
idemo u smjeru struje, a predznak minus ako idemo u smjeru
suprotnom od smjera struje.
Pitanje 3. Iz gornjih relacija izraeunati nepoznati otpor
Rx. Poznati otpor R je obicno otporna kutija sa cepovima.
Odgovor. Prema napisanim relacijama, podijelimo posljednje dvije jednacine,
IxRx IIRI
--:=--
IRR 12R2
S obzirom da je Ix:::: IR:t1 == 1
2
, to je nepoznati otpor
jR' =R R, I
R2
Pitanje 4. Napisi izraz za izracunavanje nepoznatog otpora, kada se kontakt pomjera po zici
stalnog presjeka.
Odgovor: Kontakt K se pomjera po zici AC koja irna stalni presjek S i ad istog je materijala, tj. oba
dijela imaju isti specificni otpor. S obzirom da je otpor
£ t' Rl £1
R =p-, oJe -=-
S R2 £2
51
Otporu R1 odgovara dio :lice duzine 0
1
, od A do K. Otporu R2 odgovara dio ;lice duzine 02, od K do C.
Nepoznati otpor je:
Vezivanje elektricnih otpora
Slieno kondenzatorima i otpornike mozemo vezivati na dva osnovna nacina:
serijski i paralelno.
Serijsko vezivanje. Vise otparnika vezu se u seriju taka da kraj jednog
vezema za pocetak drugog, kraj drugog za pocetak treceg itd. (sl. 2.2.22.). Kroz
tako vezane otpornike protice ista struja, jer nema grananja, I ::: canst.
81. 2.2.22. 8erijsko vezivanje otpora
Na krajevima svakog otpornika postoji odredeni pad napona jednak umnosku
struje i otpora U = RI. Ukupan pad napona pri serijskom vezivanju jednak je zbiru
padova napona,
U :::: 0 I + U
2
+ U
3
,
RI :::: RJ1 + R21 + R3I, odnosno
!R=R
1
+R
2
+R
3
!
gdje je R - ukupni otpor veze
Ukupni otpor kod serijski vezanih otpora jednak je zbiru
Paraieno vezivanje. Na slici 2.2.23. je prikazano paralelno vezivanje tri
otpornika. U tacki A struja se grana na tri dijeia, te je prema 1. Kirchoffovom
pravilu,
I::::: I
1
+ 1
2
+ 13
Napon izmedu tacaka A i B je isti
la sve otpornike U :::: canst.
'"' b' d' I U 'V
:'0 zlrom a Je, ::::: - plsemo
R
U U U U
-=-+-+-
R R) R2 R3
32
I
I,
I I
I r
R2
A
I I
B
12
I r
R3
I I
13
I I
SI.2.2.23.Paralelno vezivanje otpora
odnosno
gdje je R - ukupni otpor.
Kod paraleino vezanih otpora reciprocna vrijednost ukupnog otpara
jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pajedinih otpara.
Primjer 1. Ova 'otpornika R
1
= 1 D i Rz= 2 n vezana su: a) serijski, b) paralelno. Odredi ukupan otpor.
Rjesenje.
a) Kod serijskog vezivanja je
R = RJ+ R
2
= 1 D+ 2 D.
R=3D.
b) Kod paralelnog vezivanja je
1 1 1 R
J
R
2
lQ·2Q
-:::::-+-;R= =-----
R RI R2 R
J
+R2 lQ+2Q
R::::: 0,667 n
Ukupni otpor je manji i ad najmanjeg otpora.
Pitanje 1. Kako se vezu potrosaei u stanu?
Odgovor. Na slid 2.2.24. prikazano je vezivanje potrosaca na gradsku mrezu. Potrosaei se vetu
paralelno. Na taj nacin napon na krajevima svakog potrosaca je isti i iznosi 220 V. Kada bi na primjer,
sijalice bile vezane serijski, onda bi pregorijevanje jedne sijaliee izazvalo prekid strujnog kola. Kada su
vezane paralelno, iskljucivanje jednog potrosaca nema utieaja na rad drugih potrosaca.
Primjer 2: Na sliei 2.2.24. na gradsku mrezu su
prikljucene tri sijaliee, svako otpora od po 440 Q
a) Kolika jacina struje prolazi kroz svaku
sijalicu
b) Kolika 6e jacina struje prolaziti kroz prve
dvije sijalice ako treta pregori?
Rjesenje: a) Sijalice su vezane paralelno, na isti
napon U :;;: 220 V. Kroz svaku sijalicu prolazi ista
U
jacina struje, 1= -::: 0,5 A.
R
b) Aka jedna sijalica pregori, kroz ostale dvije
81. 2.2.24. Potrosaci u stanu vezu se paraieino sijalice prolazi ista jacina struje od 0,5 A, jer je
napon na krajevima svake sijalice ostao isti.
Pitanje 2. Ozepna baterija se sastoji od tri
Leelansheova elementa. Kako su oni vezani u dzepnoj bateriji?
Odgovor. Elektromotorna sila (ems) jednog Leclansheovog elementa iznosi 1,5 V. Tri elementa se
vezu serijski tako 8tO se minus pol prvog elementa veze za plus pol drugog elementa, itd. (vidi sliku
81.2.2.25. Serijsko vezivanje
izvora struje
2.2.25.).
Ukupna elektromorna sila je:
6' = Gj' + ~ + ~ == 4,5 V
Napomena: Zadatke i oglede iz slozenih strujnih kola
mozete pogledati u zbirci "Zadaci i oglecli iz fizike za 2.
razred tehnickih i srodnih skola".
53
Rad i snaga elektricne struje
Kada kroz neki provodnik protiee elektriena struja, elektroni se kreeu od mjesta
gdje im je potencijal veei ka mjestu gdje im je potencijal manji. Rad sile elektrienog
polja koji se izvrsi pri pomjeranju neke kolieine elektriciteta jedne u drugu taeku
jednak je proizvodu iz te kolieine elektriciteta i razlike potencijala u tim taekama.
A=qU
Ovaj rad koji elektroni primaju od elektrienog polja i predaju ga provodniku zove se
rad eiektricne struje.
U zavisnosti od provodnika, odnosno potrosaea kroz koji prolazi elektricna
struja, ovaj rad se transformise u neki oblik energije. Ako je potrosae neki otpornik
Ronda se pretvara u toplotu, ako je potrosae neki elektromotor, onda se pretvori u
mehanicku energiju, itd.
Ako su napon i jaeina struje stain!, onda mozemo pisati da je q=lt, te je
IA == UItI
Rad eiektricne struje jednak je proizvodu napona, jacine struje i vremena
prot/canja.
SI jedinica za rad je diul (J)
J=VAs
Taj rad se vrsi na racun energije elektriene struje. Kazemo, da je proticanje
elektricne struje kroz neki provodnik skopcano sa utroskom energije
W=A=UIt
Snaga elektricne struje je po definiciji jednaka izvrsenom radu u jedinici
vremena (ako se rad vrsi ravnomjerno)
p == A == UIt
t t
[p=uII
Snaga elektricne struje jednaka je prolzvodu napona i jacine struje
81 jedinica za snagu je vat (W)
\V=VA
Pitanje 1. Sta je pravilnije red: Utroseno je 100 kW elektricne energije iii 100 kWh?
Odgovor. Jedinica za rad, odnosno energiju je diu! (J).
J =Ws,
sobzirom da je rad A :::::: Pt. Veta jedinica od Ws je kWh,
kWh == 1000 W·3600 s :::; 3,6 ,10
6
Ws
54
Kilovatsat (kWh) je jedinica za energiju, a kilovat (kW) za snagu. Prema tome, pravilnije je reCi da
]e utroseno 100 kWh elektricne energije.
Jou/eov zakon
U toku proticanja elektricne struje kroz neki potrosae, elektriena energija se
pretvara u neki drugi oblik energije.
Kada elektriena st'ruja prolazi kroz neki metalni provodnik, eiji je otpor R, onda
se on zagrijava. Cjelokupan rad potreban za prenosenje elektriciteta pretvara se u
top/otu. Takav otpor R se naziva termogeni otpor. Za termogeni otpor vazi Ohmov
zakon U ::::: RI, pa je snaga struje u provodniku otpora R
p:: UI ::::: RI2
Ova snaga nije nista drugo nego razvijena top Iota u jedinici vremena.
Oslobodena koiicina toplote u provodniku, U ovom slueaju je
Q:::: A =. Pt
[Q=RI
2
t!
Os/oboCTena kolicina topiote u provodnlku jednaka je proizvodu
otpora provodnlka, kvadrata jacine struje I vremena proticanja.
Ovu relaciju su eksperimentaino utvrdili Joule (Dzul) i Lentz, 1840, odnosno
1844. godine, pa js poznata i kao Joule-Lentzov zakon. Treba naglasiti da ova
re/selja vail same U onim dijelovima strujnog kola gdje vail Ohmov zakon.
Toplotno djelovanje elektriene struje koristi se kod elektrienih grijaea, sijalica sa
vlaknom, termiekih osiguraea, termickih ampermetara, itd.
Pltanje 2. Elektricna struja prolazi kroz metalni provodnik termogenog otpora R, za koji vazi
Ohmov zakon U=RI. Kako se mogu izrazi za rad i snagu eiektricne struje napisati u zavisnosti od
elektricnog otpora R?
Rad elektricne struje je
Snaga elektricne struje je
U
2
p=UI:::::Re=R
Primjel' 1. U stanu se nalaze cetiri sijalice snage po 100 W i dnevno su u prosjeku ukljucene cetiri
sata. a) Koliko te sijalice mjesecno tross elektricne energije? b) Koliki iznosi racun za taj utrosak, ako
1 kWh kosta 0,1 KM?
Rjesenje. a) Sve cetiri sijalice imaju ukupnu snagu P == 0,4 kW. Dnevni utrosak energije je
A == P t :::: 0,4 kW . 4h:::: 1,6 kWh
Mjesecni utrosak energije je 1,6 kWh· 30 == 48 kWh
b) Mjesecni racun za taj utrosak iznosi
55
48·0,1 KM=4,8 KM
Primjer 2. Na elektricnoj sijalici stoji oznaka 100 W/220 V. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz
sijalieu, b) elektricni otpor sijalice kada svijetli, c) kolicinu elektriciteta koja prode kroz sijalicu za pet
sekundi.
Rjesenje: a) Jacina struje kroz sijalicu je, iz P = UI,
b) Elektricni otpor je
I
:::: == 100 W I 0 454 A
U 220V' =,
R
I 0,454 A
R:::: 484 n
e) Protekla kolicina elektriciteta za 5s je
Pitanja i zadaci
q :::: It ::: 0,454 A . 5 s
q = 2,27 C
1. Sta su elektroliti i koje su cestiee nosioci struje u elektrolitima?
2. U cemu je razlika izmedu disocijac/js elektrolita i jonizacije gasova?
3. Po cernw se,razlikuje samostalno provodenje u gasovima od nesamostalnog?
4. Oa Ii se Ohmov zakon moze primijan!ti za bilo koji provodnik?
5. Pod kojim uslovima vazi Jouleov zakon?
6. Koje veiicine povezuje: a) Ohmov zakon za dio kola, b) Ohmov zakon za cijelo kolo, c) Kirchoffova
pravila?
7. Zbog cega je potrebno da ampermetar ima sto manji unutrasnji otpor, a voltmetar sto veei?
(R: Ampermetar se u kolo struje veze serijski i kroz njega treba da prolazi cjelokupna struja koja se
mjeri. Voltmetar se u kolo struje veze i paraieino i kroz njega treba da prolazi sto manja struja.
8. Ova otpornika od 2 £1 i 5 £1 vezana su paraielno i prikljuceni na napon od 12 V. Odredi: a) ukupan
otpor, b) jacinu struje u kolu (R: a) R = 1,43 £1, b) I ::::: 8,4A)
9. Koliki treba da bude otpor zice elektricnog resoa, snage P == 500 W, ako je predvidena jacina struje
kroz zicu 1=1 A? (R: R == 500 Q)
10. Snaga grijaca bojlera iznosi 2 kada se prikljuci na napon 220V. a) Kolika jacina struje prolazi
kroz grijac? b) Koliki je otpor grijaca? (R: a) I == 9,1 A, b) R == 24,2 0)
56
Vainiji iskazi i formule
Nosiocl elektricne struje u metalima su slobodni elektroni, u
tecnostima jon!, a u gasovima slobodni elektroni i jonL
Elektroliza je proces izdvajanja sastojaka elektrolita pod djelovanjem
elektricne struje.
Napon pri kojom se javlja varnica u gasovima naziva se napon udarne
jonizaciJe.
Elektromotoma sUa izvora je brojno Jednaka radu spoljasnjih
sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na vis! potencijal.
Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj
sili izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu.
Prvo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir jacina struje u svakom cvoru
jednak je nulL
Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir svih. elektromotornih sila

q
r£'
1=--
R+r
jednak je zbiru padlova napona u zatvorenoj strujnoj konturi. :Ed':::: RI
Kod serijskog vezivanja otpora jacina struje 1e konstantna,
a ukupan otpor jednak je zbiru pojedinih otpora.
1 1 1 1
Kod para/e/nog vezivanja otpora napon na krajevima svakog
otpora jekonstantan. Reciprocna vrijednost ukupnog otpora
jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.
-=-+-+-+ ...
R Rl R
z
R3
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona, jacine struje i
vremena proticanja .. ,.
Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje.
Joufeov zakon: Oslobodena kolicina toplote u provodniku jednaka
je proizvodu otpora provodnika, kvadrata jacine struje i vremena proticanja.
A::::: vn
P= VI
57
2 .. 3 Elektrom netizam
Ponavljanje osnova magnetizma iz osnovne skole
Jos starim Grcima je bilo poznato da zeljezna ruda magnetlt privlaci gvozdene predmete. Danas
se svako tijelo koje ima takve osobine naziva magnet.
Magneti mogu biti prirodni i vjestackl. Prirodni magnet je na primjer ruda zeljeza magnetit.
Vjestacki magneti se dijele na permanentne (stalne) i elektromagnete.
. ~ ..,,-,
\:,·':.':N
'" ... - ,--, , ' ~ ' . "
SI.2.3.1. 5talni magnet
N
NORTH
;R
S
,/
,/
Stalni iii permanentni magneti izraduju se od posebnih
zeljeznih legura i trajno zadrzavaju magnetna svojstva (sl. 2.3.1.) .
U praksi se cesto susre6emo sa elektromagnetima. Oni su
magneti samo dok kroz njih prolazi elektricna struja. To su ustvari
zavojnice (solenoid) sa jezgrom od mehkog zeljeza.
Svaki magnet ima dva pol a: sjevemi koji S8 oznacava sa N
(North) i juini koji se oznacava sa S (englesKi-South). Istoimeni
polovi se odbijaju, a raznoimeni privlace.
Na primjer, jednu celicnu sipku mozemo namagnetisati ako
je stavimo u magnetsko polje zavojnice iii ako je prevlacimo
stalnim magnetom. Sad a takva sipka moze privlaciti zeljezne
predmete. Privlacenje Je najjaca na krajevima sipke, odnosnoi
po!ovima, a najslabije na sredini.
Ako magnet u obliku igle objesimo tako da se moze vrtjeti u
horizontalnoj ravni, ona 6e se orijentisati u pravcu sjever-jug. Kraj
magneta koji je okrenut prema sjeveru naziva se sjeverni pol (N),
a onaj kraj koji je okrenut prema jugu juzni pol (5). Razlog tome
je sto je Zemlja jedan veliki magnet koji ima svoje magnetne
po love i oni se priblizno poklapaju sa geografskim polovima. To
svojstvo magnetske igle primjenjuje se za izradu kompa5a (51.
2.3.2.). Na slid su medunarodne oznake za sjever (north), jug
(south), itd.
Kompas su koristili kineski i arapski moreplovci jOs u
srednjem vijeku. On se sastoji od jedne magnetne igle koja
se moze obrtati oko vertikalne ose.
Pitanje 1. Sta je magnetna influencija (indukcija)?
Pricvrstimo jednu magnetnu sipku u vertikalnoj ravni.
Ispod stalnog magneta pridrzavamo komad mehkog
zeljeza. Donji kraj zeljeza drZi zeljezne opiljke (sl 2.3.3.),
/
WEST ------/----___ EAST
/
sto znaci da je mehko zeljezo posta!o magneticno u blizini
magneta. Ako odmaknemo stalni magnet piljevina ce pasti.
To znaci da mehko zeljezo nije vise magneticno.
//
"
SOUTH
51. 2.3.2. Magnetna igia pokazuje
pravac sjever=jug
58
Ova pojava da se mehko zeljezo namagnetise u
blizini drugog magneta naziva se magnetska influencija.
Zapazamo da stalni magnet uvijek privlaci zeljezne
predmete. To znaci da se pri magnetskoj influenciji uvijek
indukuje suprotni pol.
Ako se umjesto mehkog zeljeza upotrijebi celik (tvrdi magnetski materijal) on ce se trajno
namagnetisati. Gelik zadrzava magnetska svojstva i kada se ukloni stain; magnat. Magnetskom
influencijom i:5e/ik stalni magnet.
SI.2.3.3. Magnetna influencija
Pitanje 2. Sta su eiementarni magneti?
Odgovor. Jos u srednjem vijeku bilo je poznato da se sjeverni pol
ne moze odvojiti od juznog, tj. da ne postoje izolovani magnetski
SI.2.3.4. Elementami magneti
C')ilI!J!. c::::.:lIII ClIIII !::::JiIIj (:;:m I::!II!I!< t::IIIiII
~ . '::JIll! t.:::'IIII CJIII' C.lIlIIii' ClIiIIII ~
.:;:::JIiliI; :::::1Ji!I CJi!!i. r.:::;W 'c:::I!iI!'.;::]IlI .:::Jill!!f
CIiIiI c::m CJiIiI r::::liIft::lll!l (.,-- ,r:::JIIJlt
polovi. Taj postupak mozemo ponavljati neprekidno i uvijek cemo
dobiti magnete sa dva pola. Na osnovu te cinjenice njemacki
fizicar Weber postavlo je teoriju elementamih magneta. Po toj
teoriji to su najmanji magneti od kojih je sustavljen svaki magnet.
U nenamagnetisanom zeljezu elementarni magneti su haoticno
rasporedeni, pa se zbog toga zeljezo ne ponata kao magnet (81.
2.3.4.a). Medutim namagnetisavanjem zeljeza elementarni
magneti se pravilno poredaju (51. 2.3.4.b). Svi sjeverni polovi okrenuti su na jednu stranu, ci juzni na
drugu. Ova teorija je dozivjela izyjes!)o dopune, ali se odrzala i do danas.
Magnetsko po/je sta/nih magneta. Magnetska indukcija
Saznali smo da se gravitaclono i elektrostaticko medudjelovanje ostvaruje
posredstvom gravitacionog odnosno elektricnog polja. Tako se i magnetsko
medudjelovanje ostvaruje posredstvom magnetskog poJja.
Magnetsko polje je prostor u kOjem se opaza djelovanje jednog magneta
na druge magnete.
Magnetsko polje, slicno kao i eiektricno, mozemo slikovito prikazati Unijama
sUe magnetskog polja. Te Iinije pokazuju u svakoj tacki smjer magnetskog polja.
Linije sile magnetskog polja izlaze iz sjevernog pola (N), a uviru u juzni pol (8)
(51.2.3.5.). Na slici 2.3.6. je
prikazano polje potkovicastog
SI. 2.3.5. Linije sUe magnetskog polja
...~ ~ "
- ...
"
i
_,r"
;
i
~ , ~ - .. ~ - - - ... ""
.......~ - - . - . , . - .
SI.2.3.6. Homogeno magnetsko potje
59
magneta. U prostoru izmedu polova linije sile su paraleine medu sobom. Kazemo
da je polje homogeno, sto znaci da je svugdje iste jacine. Raspored linija sile
magnetskog polja moze se prikazati pom06u gvozdenih opiljaka. Staklena ploca se
stavi preko magneta i pospe gvozdenim opi/jcima. Sitni komadi6i gvozda se
namagnetisu pod uticajem magneta pa se jedan prema drugom okrenu
raznoimenim polovima u pravcu linija sile.
Za razliku od linija sile elektricnog polja koje izviru pozitivnog elektriciteta, a
uviru u negativni, Iinije sile magnetskog polja su zatvorene linije. Po ovome se
magnetsko polje sustinski razlikuje od elektricnog polja. Zatvorenost Iinija sile
magnetskog polja pokazuje da to polje nema lIizvora" odnosno da ne postoje
magnetski IInaboji" koji bi biB analogni naelektrisanju.
Magnetski fluks. Analogno elektricnom polju i jacina magnetskog polja se
moze izraziti gustinom linija sile, tj. brojem linija sile po jedinici povrsine. Skup linija
sile magnetskog polja koje prolaze kroz neku povrsinu nazivamo magnetski f/uks
(1),
-
... _---
81,2.3.7. Gustina magnetskog fluksa
onda je gustina magnetskog fluksa
Na slici 2.3.7. dio magnetskog fluksa cD
prolazi okomito kroz neku povrsin u S. U
nauci 0 magnetizmu vazan je pojam
gustine magnetskog fluksa B.
Gustina magnetskog fluksa B brojno
jednaka magnetskom fluksu po jedinici
povrsine .
Ako je fiuks <D ravnomjerno rasporeden po
povrsini S i ako kroz nju prolazi okomito,
IB= ~ I
U fizici i tehnici S8 gustina magnetskog fluksa zove magnetska indukcija B.
81 jedinica za magnetski fluks je veber (Wb), a za magnetsku indukciju tesla
(T).
Za homogeno magnetsko polje je
CI> :::: BS
Pored magnetske indukcije koristi se i velicina koja se zove jacina
magnetskog polja H. Magnetska indukcija je pavezana sa jacinom magnetskog
polja relacijom
gdje je ) 1 ~ permeabiinost sredine.
60
Jedinica za jacinu magnetskog polja je AIm
Permeabiinast sredine (magnetska permeabilnost) je
p= I1-r' 11-0
gdje je: 11-0 - permeabifnost vakuuma; llo := 4:rc .10-
7
T: '
Jlr - relativna permeabilnost sredine koja zavisi od vrste sredine.
one koji zeJe vise znati
Mjerenja pokazuju da se magnetska indukcija mijenja kada se u magnetsko polje unese neki
materijaL Ako je magnetska indukcija u vakuumu (i priblizno u vazduhu) Bo, onda je magnetska
indukcija u materijalu B == !lrBo , gdje je !lr relativna permeabilnost materijala.
Prema relativnoj permeabilnosti supstancije se mogu podijeliti na dijamagnetske, paramagnetske
I feromagnetske.
Paramagnetske supstance imaju !lr >1. Takve su supstance, na primjer, vazduh, aluminij, itd.
Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno poveca u odnosu na vakuum.
Dijamagnetske supstance imaju J.l.r <I. Takve su supstance, na primjer, voda, staklo, bakar, cink,
itd. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno smanji u odnosu na vakuum.
Feromagnetske supstance imaju !lr» 1. Takve supstance su npr. gvozde i njegove legure koje su
izraziti ferdmagnetici. Magnetska indukcija u prisustvu tih supstanci se znatno poveca.
"
o magnetskim svojstvima supstanci govorit cemo na kraju knjige.
Zemljin magnetizam. Zemlja je jedan veliki magnet, koji ima svoje magnetske
polove, ali se oni ne poklapaju sa geografskim polovima. Juzni magnetski pol se
nalazi u blizini sjevernog geografskog pola (Kanada). Sjeverni magnetski pol se
nalazi u blizini juznog geografskog pola (blizu Antarktika). Takode, Zemijini
magnetski polovi ne nalaze se na njenoj povrsini nego duboko u njenoj
unutrasnjostL
Kada se magnetska igla postavi na nekom mjestu na Zemljinoj povrsini, ona tada
zauzme pravac magnetskog meridijana.
\
SI.2.3.8. Magnetska deklinacija
Ugao izmeau meridijana
(magnetske igle) i geografskoj meridijana
zove se magnetska deklinacija.
Na slid 2.3.8. geografski polovi su oznaceni
sa N i S.
Magnetska dekiinacija je razlicita na
razlicitim mjestima Zemljine povrsine, ali ta
razlika nije velika te se pomo6u magnetske
igle moze priblizno odrediti pravac sjever-jug.
Pa i na jed nom mjestu deklinacija S8
mijenja tokom vremena. Promjene magnetske
deklinacije, na primjer, javljaju se ovakvih 11
godina vezane su za pojavu Suncevih
pjega. One su pracene erupcijom
61
naeiektrisanih cestica koje svojim magnetskim poljem uzrokuju snazne magnetske
bure i pojavu polarne svjetlosti.
U H deklinacija je trenutno zapadna i iznosi 8°.
Magnetsko polje elektricne struje
-----....
Magnetsko djelovanje elektricne struje prvi je
otkrio danski naucnik Oersted (Ersted) 1820.
godine. Naime, jedan njegov student je primijetio
da magnetska Igla skrece kada se nade u blizini
provodnika kroz koji prolazi elektricna struja (sl.
2.3.9.). Oersted se zainteresovao za tu pojavu i
zakljucio da oko strujnog provodnika postoji
SI.2.3.9.Magnetsko polje elektricne magnetsko polje. Eksperimentalno je ustanovio
struje da je skretanje igle vece sto je struja jaca.
Takode je ustanovid da se promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja
magnetske igle.
Kasnije je izveden jos opstiji zakljucak: Naeiektrisane cestice u kretanju
proizvode magnetsko polje.
Francuski fizi6ar Amper, podstaknut Oerstedovim otkricem, dao je pravilo
kojim se odreduje smjer skretanja magnetske igle (sl. 2.3.10.). "Ako okrenemo dIan
desne ruke magnetskoj ;gli tako da struja ima smjer prema vrhovima prstiju,
sjeverni pok skrece u stranu palca
ll

Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa, sprave za
odredivanje smjera struje. Iz smjera skretanja magnetske
igle odreduje S8 smjer struje.
t
fl.)
i
51.2,3.10. a)Amperovo pravilo, b) Galvanoskop
62
51.2.3.11. Magnetsko polje
pravolinijskog
provodnika
Magnetsko po/je pravolinijskog provodnika
Ako se dugacka metalna zica provuce kroz horizontaino postavijeni karton, po
kome su postavljeni gvozdeni opi/jei, a zatim kroz tu zieu propusti jaka struja, opiljci
od gvozda ce se rasporediti u obliku koneentricnih krugova (51. 2.3.11.).
Linije sile magnetskog polja ako pravolinijskog pravodnika 5U
koncentrieni j(fugovi elje SUI ravni okemite na pravac st.-'uje.
Za odreclivanje smjera magnetskog polja pravolinijskog provodnika moze se
koristiti pravHo desne sake.
Ako se provodnik obuhvati desnom sakom tako da palac pokazuje smjer
struje, onda savijeni prsti pokazuju smjer magnetskog polja (sI.2.3.11.)
Magnetsku indukeiju u okolini provodnika razlicitog oblika eksperlmentalno su
odredili, 1820. godine, Biot i Savart (Bio i Sayar).
I'
r-
I
81.2.3.12. Uz
zakon
indukcija pravolinijskog provedn;
(beskonacne ... u nekoj tack! A, upravo je
propore/ona/no jacini struje kroz provodnik, a obrnuto
okomitom rastojanju a posmatrane tacke od
provodnika.
Magnetsko po/je kruinog provodnika
51.2.3.13. Magnetsko polje
kruznog provodnika
Ako savijemo provodnik u krug, onda linije
sile magnetskog pofja imaju oblik kao na sliei
2.3.13.
Linije sile magnetskog polja izviru sa jedne
strane, a uviru na drugu stranu. Na taj nacin
kruzni provodnik djeluje kao vrlo tanki magnet.
Ovakav magnet se naziva magnetski list. Onoj
strani Usta gdje struja ima smjer suprotan kazaljki
SI.2.3.14. Raspored polova kruzne
struje
63
na satu, odgovara sjeverni pol (sI.2.3:14.)
Magnetska indukcija u centru kruznog provodnika je
I; I 1
2a
gdje je a - polupreenik kruznice
Magnetsko polje solenoida. Elektromagnet
Kruzno savijeni provodnik kroz koji teee elektriena struja moze se uporediti sa
tankim magnetskim listom ciji se polovi nalaze na suprotnim stranama.
Ako naeinimo vise kruznih navoja dobit cemo solenoid iii zavojnicu.
Smjer struje kroz svaki
navoj solenoida je isti pa se
magnetska polja svih navoja
sabiraju. Tako se solenoid
ponasa kao pravi magnet i
S <" "onjegovo polje moze biti veoma
jako. Unutar dugog solenoida
I
k------____ _ 10><1
SI.2.3.15.Magnetsko polje solenoida
polje je homogeno, a izvan
solenoida vrlo slabo (sI.2.3.15.).
Magnetske polove takvog
solenoida mozemo odrediti
pravilom desne sake. Ako
savijeni prste desne sake
pokazuju smjer struje, onda
ispruzeni pa/ac pokazuje
sjevemi pol solenoida
(sl.2.3.16.).
Magnetska indukcija solenoida u vakuumu (i priblizno u vazduhu) je

gdje je: N - broj namotaja solenoida, 0 - duzina soienoida.
SI.2.3.16. Odredivanje sjevernog pola solenoida
64
Elektromagnet. Ako se u
solenoid unese jezgro od
mehkog zeljeza magnetska
indukcija ce S8 znatno pojaeati.
Elektromagnet je solenoid
sa jezgl"om ad mehkog
zeljeza.
Ako je magnetska indukcija solenoida Bo, onda je magnetska indukcija
elektromagneta.
B ::::: JlrBo
gdje je Jlr relativna permeabilnost materijala jezgra elektromagneta.
Pomocu elektromagneta se mogu dobiti vrlo snazna magnetska polja. To polje
moze da se mijenja promjenom jacine struje. Takode, prekidom prolaska struje
kroz elektromagnet, prestaje i magnetsko djelovanje elektromagneta. Sve su to
osobine zbog kojih elektromagnet ima vrlo veliku primjenu u elektrotehnici. On je
osnovni dio velikog broja elei<tricnih masina i uredaja.
Ogled. Uticaj zeljeznog jezgra na magnetsku indukciju mozemo pokazati jednostavnim ogledom
(sI.2.3.17.)
N
Fe
---------
)
5
SL2.3.17.zeljezno jezgro pojacava magnetsko polje
Kada krajeve solenoida spojimo sa
dzepnom baterijom kroz solenoid
protekne struja. Ako je u blizini
magnetska ;gla ona ce da skrene.
Pomocu igle mozemo odrediti
sjeverni pol solenoida.
Udaljimo magnetsku iglu tako
da sasvim slabo skrece prema
solenoidu. U solenoid ubacimo neki
',zeljezni predmet (npr. smotak
zeljeznih kljuceva). Magnetska igla
se okrene prema solenoidu. Razlog
tome je 8to se unosenjem
zeljeznog jezgra magnetsko polje
znatno pOjacalo.
Pitanje 1. Da Ii je ispravno reci da se unosenjem zeljeznog jezgra pOjacalo magnetsko polje?
Odgovor. Po definiciji, jacina magnetskog polja H ne zavisi od sredine i ona je povezana sa
magnetskom indukcijom B, relacijom
B=1J,H
Pravilno je reci da se povecala magnetska indukcija, odnosno gustina magnetskog fluksa.
Pitanje 2. Kako glase matematicki izrazi za, jacina magnetskog po[ja: a) pravolinijskog
provodnika, b) elektormagneta?
Odgovor. Jacina magnetskog polja pravolinijskog provodnika je, prema definiciji, H :::: ~ , tj.
I
H=-.
2na
Jacina rnagnetskog polja elektromagneta je
H == NI
f
Il
Uocavamo da jacina magnetskog polja H izraiava magnetsko djelovanje elektricne struje, a
magnetska indukc:ija B izraiava i magnetska svojstva sredine.
Primjer 1. Solenoid ima duzinu 30 em i 2500 narnotaja. Kroz njega prolazi struja jacine 2A. Odredi:
a) jacinu rnagnetskog polja i rnagnetsku indukciju solenoida, b) jacinu rnagnetskog polja i magnetsku
indukciju kada se u solenoid unese feromagnetik cija je relativna permeabilnost 600.
65
Rjesenje.
Q::::: 30 em:::: 0,3 ill
N:::::: 2500
I=2A
Id.r.::::: 500
H=?B=?
Pitanja i zadaci
a) Jacina magnetskog polja je:
H = ~ = 2500·2A
t O,3m
H = 1 6 6 6 6 , 7 ~
m
Magnetna indukcija
-7 Tm A
Bo = ).toH = 4n·1O A' 16666,7-;;
Bo =O,021T
b) Jaeina magnetskog poJja ne zavis;
od sredine te ostaje ista i posHje
unosenja feromagnetske supstance,
H=16666,7 Aim.
Magnetska indukcija elektromagneta
6e biti
B :::: IlrBo ;;:: 600·0,021 T
B=12,6T
1. Po cemu se linije sile magnetskog polja razlikuju od linija sile elektricnog polja?
2. Kako se definise magnetska indukcija (gustina magnetskog fluksa)? Koja je jedinica za rnagnetsku
indukciju?
3. Kakve su linije indukcije magnetskog polja beskonacno dugog pravoJinijskog provodnika?
4. Kako se odreauju magnetski polovi kruznog provodnika?
5. Kako se odreduje sjeverni pol solenoida?
6. Od kojih rnaterijala S9 izraduju stalni magneti a od kojih elektrornagneti? Zasto?
7. Izracunaj magnetsku indukciju u vakuumu na udaljenosti 20cm od dugaekog ravnog provodnika kroi
koji teee struja jaeine 15 A. (R: B == 1,6.10.
5
T) '.
8. Magnetska indukcija u centru kruznog navoja, poluprecnika a =1 em iznosi B = 0,02 mT. Kolika
jacina struje prelazi kroz navoj? Navoj se nalazi u vakuumu (R: I == 0,32 A)
9. Kolika je magnetska indukcija u vakuumu u centru solenoida koji irna 100 namotaja, duzinu 10 em i
kroz koji prelazi jacine struje od 1A? (R: B::: 1,26 mT)
10. KolH<a je magnetska indukcija ako okomito kroz povrsinu S :::: 20 cm
2
prolazi magnetski fluks od
4mWb? (R: 8== 2T)
36
Vain/ji iskazi i formule
Za razliku ad linlja sile eiektrienog polja, linije sUe magnetskog
'polja su zatvorene linije.
Gustina magnetskog flukss (magnetska indukcija) B brojno je
jednaka magnetskom fluksu po jedini povrsine.
Jacina magnetskog poljs H i magnetska indukcija povezane su
relacijom .
gdje je:,u - permeabilnost sredine
Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje.
Msgnetska indukcija beskonacno dugog pravolinijskog provodnika u
nekaj tacki data je relacijom
gdje je: I - jacina struje, a - okomito rastojanje tacke od provodnika.
Msgnetska indukcija solenoids je
gdje Je: N - broj namotaja solenoida, Q- duzina solenoida
Magnetsks Inducijs elektromagneta je
gdje je 80 -magnetska indukcija u vakuumu, Ilr - relativna permeabilnost
jezgra elektromagneta.
<l>
B=-
S
B =,uH
I
B=!l-
2na
NI
B = !lo-
R
vanje magnetskog polja na provodnik kojim teee
elektriena struja
Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega proopustimo elektricnu
struju provodnik 6e se pokrenuti. Zbog caga? Provodnik kroz koji prolazi elektricna
struja ponasa se kao magnet. Logicno je i ocekivati da 6e do6i do interakcije takvog
magneta sa spoljasnjim magnetskim poljem.
Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni
odredeni uslovi. Neka se, na primjer, provodnik nalazi izmedu polova potkovicastog
I
I
I
I
I
I
I
: '
I S I
I I

IV
magneta (sl. 2.3.18.). Linije sile magnetskog
polja su okomite na pravac strujnog
provodnika. Gim provodnik 6e
se pokrenuti na jednu stranu. Ako promijenimo
smjer struje provodnik 6e se pokrenuti na drugu
stranu.
Kretanje provodnika je posljedica
djelovanja dvaju magnetskih polja: magnetskog
polja sta/nog magneta i magnetskog polja
elektricne struje.
Sf/a uzajamnog dje/ovanja magnetskog
81.2.3.18. Djelovanje magnetskog polja i strujnog provodnika naziva se
palja na strujni provodnik elektromagnetska sila.
Ako je provodnik postavljen okomito na
linije sile magnetskog polja, onda je elektromagnetska sila jednaka proizvodu
jacina struje kroz provodnik I, magnetske indukcije B i duzine provodnika
81.2.3.19. Smjer elektromagnetske
sile
[f=UBI
Za odredivanje smjera elektromagnetske
sile (smjera kretanja provodnika u
magnetskom polju), koristi se pravilo lijeve
ruke.
Postavimo palac, kaiiprst i srednji prst
fijeve ruke, okomito jedan na drugi
(51.2.3.19.). Ako srednji prst pokazuje smjer
struje, kaiiprst smjer linija sile magnetskog
polja, onda 6e pa/ac pokazivati smjer kretanja
provodnika (smjer elektromagnetske sile F).
67
Uzajamno djelovanje paralelnih strujnih provodnika
Ako se kroz dva paralelna provodnika propusti eiektricna struja u istom smjeru,
onda se oni privlace (81. 2.3.20.a). Ako su struje suprotnog smjera, provodnici se
(sl.b)
\
)
\,
t
l!
'\
,i
\
,.
I
I
l
I
I l
,I
I
" 1
I
J I
t
I
I
'i
r
I
J I
I I
,I,
,
r 1
'"
i
I.
I
cr
J
t
I
J
I'
I
i
'j
!
L
1
I
,
\
I,
l
"
\
t.
i
'<
"
\,
I,
1
'I
'\
I

I
I
I
,I
I
,
"
l
Provodnici kojima teee
struja. istog smjera. meauso=
bno se privlaee, a provodnici
kojima teee struja suprotnog
smjera meausobno 5e
jaju.
Ispitivanje sile medusobnog
djelovanja dva strujna provo-
dnika pokazuje da ona zavisi
od duzine provodnika I, jacine
struja kroz provodnike 11i 12 i od
njihovog medusobnog rasto-
janja a.
U vakuumu ta sila je:
SI.2.3.20. Uzajamno djelovanje dva strl.ljna provodnika
Pitanje 1. Kako S8 definise, pomoGu gornje relacije. jedinica za jacinu struje amper?
Gornju relaciju mozerno pisati u obliku,
F 1-'0 1[12
-:::--
e 2n a
Izraz F je sila po jedinici duzine, a koeficijent 2.10-
7
Tm
e A
SI.2.3.21. Oefinicija ampera
Ako se provodnici nalaze u vakuumu, na rastojanju a ==
1 m, a kroz provodnike prolaze struje 1
1
= 1
2
= lA, onda je
F
e m
Jacinu struje od 1 ampera ima ona staina
elektricna struja koja profazeci kroz dva paralelna
beskonacno duga provodnika, koji se nalaze u
vakuumu na rastojanju od 1 metra, prouzrokuje meau
njlma situ koja je jednaka 2.10-
7
njutna po metru duzine.
Pitanje 2. Na kojem principu radi elektricni mjemi
instrument sa pokretnim kalemom?
Elekricna struja koja se mjeri prolazi kroz kalem
(solenoid)K (sl. 2.3.22). Magnetsko polje stalnog magneta djeluje na kalem elektromagnetskom silom F
tako da se lijeva strana pomjera u jednom, a desna u drugom smjeru. To znaci da djeluje spreg sila koji
okrece kalern.
Ugao obrtanja je proporcionalan jacini struje i ta zavisnost je linearna. Instrumenti sa vecom
osjetljivoscu nazivaju se galvanometri i mjeri struje cija je jacina manja od 1 f.1A.
68
Promjenom smjera struje mijenja se otklon kazaljke. Zato
na prikljuccima ovog instrumenta stoje oznake (+) i (-). Ovaj
instrument, stoga, mjeri jednosmjernu struju.
Mjerni opseg ampermetra moze se povecati ako se
paralelno ampermetru veze jedan otpornik (sant) ciji je otpor
manji od otpora kalema.
Voltmetar je instrument za mjerenje napona. Njegova je
konstrukcija istovjetna sa ampermetrom. Razfika je u tome
sto ampermetar ima mali unutrasnji otpor, a voltmetar ima
veliki unutrasnji otpor. Voltmetar se u kolo struje veie
para/e/no, a ampermetar serijski.
SI. 2.3.22. instrument za mjerenje
jacine struje
Kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju. Lorentzova sila
Saznali smo da magnetsko polje djeluje na strujni 'provodnik
elektromagnetskom silom. Veli6ina te sile je F == lOB, ako je smjer struje okomit na
smjer linija sile magnetskog polja.
SI.2.3.23. Smjer Lorentzove sHe
Iz tog izraza moze se izvesti izraz za sHu kojom
magnetsko polje djeluje na naelektrisanu cesticu
u kretanju. Ako se naelektrisanje q kre6e brzinom V
okomito na pravac linija sile magnetskog polja, onda
je iznos te sile
~ q v B I
Ova sila se zove Lorentzova sUa.
Smjer Lorentzove sHe se moze odrediti takode
pravilom lijeve ruke, samo sto se umjesto smjera
struje uzima smjer kretanja pozitivnog elektriciteta
(81. 2.2.23.)
Ako srednji prst pokazuje smjer kretanja pozitivnog efektriciteta, kaz;prst smjer
linija sile magnetskog polja, onda 6e pa/ac pokazivati
smjer Lorentzove sile.
Kako se krecu naelektrisane cestice u
magnetskom polju? Posmatrajmo pozitivni naboj q
koji se kre6e brzinom v, okomito na smjer
homogenog magnetskog polja indukcije B. Neka
linije indukcije B izlaze okomito iz crteza. Pravilo
lijeve ruke nam govori da 6e Lorentzova sila F==qvB
djelovati okomito na smjer njegovog kretanja, kao na
slici 2.3.24.
+0 ·v
F.
r
....
o
81.2.3.24.
69
Iz mehanike znamo da takva ol<omita sila ne mijenja iznos brzine nego samo
smjer kretanja. Takva sila F se zove centripetalna sUa, pa se pod njenim
djelovanjem naboj q kretati po kruznici stalnom brzinom v. S obzirom da je
mv
2
• mv
z
centripetalna sila po iznosu F:::: --, to 1e --:::: qvB iz cega slijedi da j ~
r r
poluprecnik kruzne putanje
Svojstvo magnetskog polja da utice na kretanje naelektrisanih cestica koristi se
u razlicitim uredajima: ciklotron, spektrograf masa, katodna cijev, itd.
Pitanje 1. Da Ii se period obrtanja naelektrisane cestice u magnetskom polju mijenja sa
promjenom brzine cestica?
Ako sa T oznacimo period obrtanja naelektrisane cestice u magnetskom po/ju, onda je on povezan
sa brzinom cestiee relacijom,
2m
v=-
T
Ako u tu relaciju uvrstimo:izraz za poluprecnik kruzne putanje r == ~ , onda dobijemo da je period
qB«« «<
T;::: 2nm
qB
Period obrtanja ne zavisi od brzine kretanja cestica, vee samo od njenog naelektrisanja i mase. Ta
cinjenica S6 koristi kod ciklotrona - akcelatora naelektrisanih cestica.
Poznavanjem relacija za kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju Thomson je 1891.
godine eksperimentalno odredio specificno naelektrisanje elektrona elm. Pomo6u tzv. spektografa
masa, dvadesetih godinadvadesetog stoljeca, odredene su mase jona i otkriveni izotopi.
Elektromagnetska indukcija" Faradayev zakon
Poslije otkrica magnetskog polja elektricne struje mnog1 naucnici SU pokusavali
da otkriju obrnuti efekat - da dobiju elektricnu struju posredstvom rnagnetskog
polja.
Jedan od najistrajnijih naucnika u tome bio je engleski fizicar Faraday (Majkl
Faradej). On je izveo na desetine ogleda i dokazao da se pomocu magnetskog
polja moze dobitl elektricna struja. Bilo je to 1831. godine i predstavlja jed no od
najvaznijih otkrica u istoriji fizike i tehnike.
Proizvodnja e!ektricne struje pomo6u magnetskog polja naziva se
elektromagnetska indukcija. Na principu elektromagnetske indukcije danas se
rnehanicka energija direktno pretvara u elektricnu energiju.
70
I
· Na slici 2.3.26. Prikazan je princip dobijanja
indukovanih struja. Vezemo krajeve zavojnice za
galvanometar. Kazaljka galvanometra stoji na nuli jer u
kolu nema izvora struje. Kada jedan sipkasti magnet,
SI.2.3.26. Dobijanje indukovanih struja
SI.2.3.25. Michael Faraday okrenut sjevernim polom prema kalemu, uvlacimo u
(1791-1867) kalem kazaljka galvanometra skrene na jednu stranu.
Kada magnet izvlacimo kazaljka skrene na drugu
stranu. Takode, sto brze pokrecemo magnet galvanometar pokazuje jacu struju.
Kada magnet miruje nema struje. Isti efekat bi dobili kada bi magnet mirovao, a
kalem priblizavali iii udaljavali.
Kako to mozemo objasniti? Oko magneta postoji magnetsko polje odnosno
magnetskifluks. Priblizavanjem magneta magnetski fluks kroz kalem se povecava.
Izvlacenjem magneta magnetski fluks se smanjuje. U oba slucaja u kalemu se
indukuje elektromotorna sila. Kada se magnetski fluks kroz kalem ne mijenja nema
ni indukovane elektrornotorne sile.
Na osnovu ovog i jos niz drugih ogleda Faraday je zakljucio da se u zavojnici
(ka/emu) uvijek Indukuje elektromotorna sila kada se kroz zavojnicu mijenja
magnetski fluks. Ako je pri tome strujno kolo zatvoreno, nasta6e indukovana
struja . • 5to se brze mijenja magnetski fluks indukovana elektromotoma sita je veGa.
Magnetski fluks se moze mijenjati na razne nacine. Na primjer kretanjem
provodnika u magnetskom polju, r9tacijom zavojnice u magnetskom polju,
promjenom jacine struje u zavojnici, ltd.
Svi ogledi pokazuju da je:
indukovana elektromotorna sila u provodnoj konturi proporcionalna
brzini kojom S9 mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana
ogranicava.
I ~ = _ A ~ I
.6.t
To je Faradayev zakon elektromagnetske indukcije
Ako umjesto jednog navoja zavojnica ima N navoja, onda je
L\.<P
6=-N-
Llt
Negativan predznak ~ e posljedica zakona odrzanja energije. Indukovana ele-
ktromotorna sila ima predznak suprotan predznaku promJene magnetskog fluksa.
71
Znacenje predznaka minus objasnjava Lentzovo pravilo.
Indukovana struja Ima takav smjer svojim polJem tezi dla sprijeci uzrok
indukcije.
Ogled. Na slici 2.3.27. prikazan je demonstracija Lentzovog pravila. Kada zatvorenoj strujnoj konturi
priblizavamo sjeverni pol stalnog magneta, struja u konturi ima smjer suprotan kazaljki na satu (slika
\ijevo). Tom smjeru odgovara sjeverni pol naseg kruznog provodnika kroz koji sada protice struja.
Istoimeni polovi se odbijaju • indukovana struja ima takav smjer da tezi da sprijeci uzrok indukcije, a to
je priblizavanje magneta.
5 /J N 5
'-1 --.,." /'---<1
4!;--
SI.2,3.27. Demonstracija Lenzovog pravila
Kada se sjeverni
magnetski pol 5talnog
magneta udaljava, onda
se u kruznom provodniku
indukuje struja suprotnog
smjera. Smjer indukovane
struje je smjer kazaljke na
satu, sto kod kruznog
provodnika odgovara
juznom polu. Raznoimeni
polovi S8 privlace -
indukovana struja ima
takav smjer da se
svojim po/jem supra-
tstavija udaljavanju
magneta.
Prema tome, u
strujnoj konturi se indukuje struja takvog smjera da se svojim poljem suprotstavlja kretanju
magneta, tj. uzroku indukcije.
Pitanje 1. Kako se moze izvesti izraz za Indukovanu elektromotrnu siiu kada se pravolinijski
provodnik duzine I krece u homogenom magnetskom po!ju indukcije B, okomito na linije sile, stalnom
brzinom?
Odgovor. Provodnik se krece stalnom brzinom v i za vrijeme At preae put Ax == vAt. Pri tome
"prebrise" povrsinu LlS:::: fLlx ::: fvilt .
Magnetski fluks koji obuhvata ta povrsina je Ll¢>::::: BLlS
Indukovana elektromotrna sUa je:
rf>:= A<D = BAS
At At
[{il0J
Indukovana elektromotorna 8ila, u nasem pnmJeru je jednaka
proizvodu magnetske indukcije, duzine provodnika I i brzine kojom se
provodnik krece okomito na linije sile.
B--x
)(
i-
)( )(
I.
4
)(
)( )(
)(
~
)(
SI.2.3.28.
)( )(
(:1
I
)( I I
)(
I I
)( I
I
I
x
I
I
I
)(1 I x
I I
---·cr--
)( )(
Ovakav tip indukcije se koristi u generatoru elektricne struje. Ulogu pokretnog provodnika ima veliki
broj navojaka (namotaja) koji S8 obrcu u magnetskom polju.
Napomena. Kada je kola otvoreno, indukovana eiektromotorna sila je jednaka razlici potencijala na
krajevima provodnika, rf}:=: U
i
.
Pitanje 2. Sta su to vrtlozne struje?
Odgovor. Indukovane struje mogu da se jave ne samo u tankim zicama nego i u svakom
masivnom provodniku. Takve struje se,nazivaju vrtlozne struje iii Fukoove struje.
Vezimo, na primjer, jednu bakarnu kocku za konac i stavimo je izmeau polova elektromagneta (sl.
2.3.29). Ako obrcemo kocku izvjesno vrijeme u jed nom smjeru, dod 6e do upredanja konea. Kada
72
pustimo kocku ona 6e se brzo okretati izmedu polova elektromagneta. eim pustimo struju kroz navoje
elektromagneta, obrtanje kocke se naglo uspori!
SI.2.3.29. Vrtlozne struje
Samoindukcija
Ova se pojava objasnjava tako sto se u magnetskom
polju, usljed obrtanja indukuje struja. Tok ovih struja nije
odreden kao kod linijskih provodnika i one obrazuju
izvjesne vrtloge zbog cega se zovu vrtlozne struje.
Njihove jacine mogu biti vrlo velike. Zagrijavaju provodnike
(dinamomasine, transformatore ... ) te uglavnom imaju
stetno djelovanje. Iz tog razloga se odgovarajuci zeljezni
dijelovi elektricnih masina ne prave od jednog komada
nego od veceg broja tankih ploeica, medusobno
razdvojenih izolatorom.
Pojava elektromagnetske indukcije zapaza se uvijek kada dolazi do promjene
magnetskog fluksa kroz povrsinu ogranicenu provodnikom.
Neka imamo jedan provodnik kroz koji prolazi elektricna struja. okd strujnog
provodnika postoji magnetsko polje. Ako se na bilo koji nacin mijenja jacina struje u
provodniku promijenit 6e se i magnetsko po/je. Prema zakonu elektromagnetske
indukcije to promjenljivo magnetsko polje 6e u tom provodniku indukovati
elektromotornu silu. Ta se pojava naziva samoindukcija.
Posto je elektromotorna sila samoindukcije uslovljena promjenom jacine
struje u provodniku njena vrijednost je proporcionalna brzini kOjom se mijenja
jacina struje.
I'"' = -L LiI 1
S LH
Koeficijent proporcionalnosti se naziva koeficijent samoindukcije L. SI
jedinica za koeficijent samoindukcije je henri (H)
Vs
H=--
A
Nekim kalem ima koeficijent samoindukcije 1 H ako promjena osnovne struje
ad 1 A/s izaziva elektromotornu silu samoindukcije od 1 V.
Koeficijent samoindukcije zavisi od oblika i dimenzija strujne konture i broja
namotaja.
Usljed te indukovane elektromotorne sile u provodniku 6e se javiti i struja
samoindukcije. Struja samoindukcije tece kroz isti provodnik kao i osnovna
struja. Njen srnjer je odreden Lentzovim pravilom. Kada osnovna struja u
provodniku raste, struja samoindukcije ima takav smjer da otezava pove6anje
struje. Ako jacina struje opada struja samoindukcije ima takav smjer kojim tezi da
onemogu6i to smanjenje.
73
~ - - ~ - . - - . - - - ~ - - - - - - - .. - ~ - " - - - - - - - . - - - - - - - - - - - ~ ' . - - - ~ - - - - - . - . - - -
Karakteristican primjer pojave samoindukcije su extra-stfuje, tj. struje koje se
javljaju prilikom ukljucivanja iii iskljucivanja strujnogkola.
Ako se dvije zavojnice nalaze jedna pored druge promjena struje u prvoj
zavojnici uzrokuje pojavu indukovane struje u drugoj zavojnici. Ta se pojava naziva
uzajamna indukcija. Sa prakticnom primjenom uzajamne indukcije upoznat cemo
se u poglavlju 0 transformatorima.
1. U cemu je slicnost, a u cemu razlika izmedu elektrostaticke i elektromagnetske sile?
2. Sta je Lorentzova sila i kako se odreduje njen smjer?
3. Kako provodnik treba da se krece u magnetskom polju pa da se u njemu ne indukuje elektromotorna
sila?
4. Po cemu se samoindukcija razlikuje od ostalih tipova elektromagnetske indukeije?
5. Zasto se javlja varniea prilikom prekidanja strujnog kola?
6. Kroz provodnik duzine I :::: 20 em protice struja jaeine I :::: 1 A. Provodnik stoji okomito na liniji sile
homogenog magnetskog polja indukeije B i na njega djeluje elektromagnetska sila F::::: 0,05 N. Kolika je
magnetska indukcija? (R: B :::: 0,25 T)
7. Kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika teee struja jacine 0,1 A. Kolika je sila uzajamnog
djelovanja po jedinici duzine, ako je njihovo rastojanje a=10 em? (R: F = 2.10.
6
N)
8. Pozitivno naelektrisani joni ulaze okomito u homogeno magnetsko polje indukeije B=0,1T, brzinom
8.10
4
m/s. Kolika je masa jona ako je poluprecnik kruznice koje opisuju r=16,6 em? Naboj jona je
q=1,6·10·
19
C. (R: m;:;: 3,32.10.
26
kg)
9. Kvadratni okvir od .lice stranice '10 em nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije 0,0'1 T.
Linije sile prolaze okomito kroz ravan okvira. Odredi: a) magnetski fluks kroz okvir, b) indukovanu
elektromotornu silu u okviru ako se magnetsko polje za 0,5 s ravnomjerno smanji za nulu.
(R: a) ¢=B8=1 0.
4
Wb, b) E ::= 2.10.
4
V)
10, Provodnik duzine 40 em i otpora R = 0,5 n kre6e se brzinom v=2 m/s u homogenom magnetskom
polju indukcije B = 0,5 T tako da okomito sijece linije sile. a) Kolika je indukovana elektromotorna sila u
provodniku? b) Ako se krajevi provodnika spoje zicom, zanemarljivog otpora, kolika 6e struja poticati
kroz provodnik? (R : a) E ::= 0,4 V, b) I == 0,8 A)
Vainiji iskazi i formule
Elektromagnetska sUa koja djeluje na strujni provodn!k jednaka je proizvodu
jacine struje kroz provodnik, magnetske indukcije B i duzine provodnika Q.
SUa uzajamnog djeJovanja dva strujna provodnika proporcionalna je
jacinama struja koje proiaze kroz provodnike i duzini provodnika,
a obrnutno proporcionalna njihovom medusobnom rastojanju.
Lorentzova sila djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. Ako se krece
brzinom v okomito na linije sUe, njen iznos je
Indukovana elektromotoma sita u provodnoj konturi proporcionalna je
brzln! kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava.
Lentzovo pravilo: Indukovana struja ima takav smjer da svojim poljem tezi
da sprijeci uzrok indukcije.
Indukovana elektromotoma sila samoindukcije je proporcionaina brzinl
kojom se mijenja jacina struje u provodniku.
F =I£B
F:::::qvB
Al
&:.::::: -L-
s .6.t
~ = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = _ = m ~ = = - = = ' ~ = = = = = = = = = = = = ~
74
Naizmjenicna struja
Karakteristike naizmjenicne struje
Do sada smo razmatrali fstosmjernu elektricnu struju. Kada na akumulator iii
dzepnu bateriju prikljueimo neki potrosae, kroz njega protice struja koja ima stalno
isti smjer, od plus (+) pola ka minus (-) polu izvora struje.
Danas senajvise proizvodi i koristi naizmjeniena struja.
Elektricna struja elja se jaeina i smjer periodicno mijenjaju u toku
vremena, naziva sa naizmjenicna struja.
Uredaji pomoGu kojih S9 proizvodi naizmjeniena struja nazivaju se generatori
naizmjeniene struje. Njihov rad je zasnovan na elektromagnetskoj indukciji. U
njima se mehanieka energija pretvara u elektrienu energiju.
Princip dobivanja naizmjenicne struje objasnit cemo na slici 2.4.1. Neka se
-/-------1:----
L
.
:r
I
\
I
SI.2.4.1.Princip dobijanja naizmjenicne struje
izmedu po!ova stalnog magneta nalazi
provodnik u obliku pravougaonog rama
(okvira, petlje). On rotira oko neke
osovine koja je okomita na magnetsko
polje indukcije g,
Prilikom obrtanja stalno S8 mijenja
magnetski fluks kroz povrsi nu koja
ogranicava okvir. Prema zakonu
indukcije, usljed promjene magnetskog
fluksa, na krajevima provodnika se javlja
indukovana elektromotorna sila,
odnosno razlika potencijala.
Ako se okvir ravnomjerno obrce, onda 6e takvo obrtanje imati za posljedicu
pojavu napona koji se mijenja po sinusnom zakonu.
Ako je kola struje zatvoreno, onda 6e poteci struja ko ja se takode m ijenja po
sinusnom zakonu. Zbog toga se takva struja naziva sinusna naizmjenicna struja
(sI.2.4.2.) .
75

/ •. I
T
I
I
SI.2.4.2.Sinusna naizmjenicna struja
Pri obrtanju okvira indukovani napon raste
od nule do maksimalne vrijednosti, a zatim
opada do nule. to vrijeme okvir nacini
polovinu obrtaja. Za vrijeme druge polovine
obrtaja napon ponovo raste od nule do
maksimuma, ali ima suprotan smjer. Zatim se
ponovo smanjuje na nulu i proce se ponavlja.
Razlog pojave napona suprotnog smjera
je taj sto u drugoj polovini obrtaja provodnik
sijece linije sile magnetskog polja u suprotnom
smjeru.
Ako je strujno kolo zatvoreno onda se
proizvodi sinusna naizmjenicna struja. Prema Ohmovom zakonu njena je vrijednost
• U
ll:::::-.
R
Na slicj 2.4.2 je grafi6ki prikaz napona i struje. On je sinusoidalan, a
maiematicki izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje su:
u:::::: U
o
sin rot
i ::::: 10 sin rot
gdje su: u i i, trenutne vrijednosti napona i struje, U
o
i 10, maksimalne vrijednosti
napona i struje. OJ je kruzna frekvencija i ona je jednaka
=:a
gdje je: f - frekvencija struje, - period
Vrijeme jedne pune promjene napona i struje je period (T). Broj punih
promjena u jednoj sekundi je frekvencija (f). Izmedu ove dvije veiicine postoji
odnos,
1
f =:-.
T
Najrasprostranjenija standardna frekvencija naizmjenicne struje je 50 Hz
(herca).
Danas se skoro sva elektricna energija proizvodi i distribuira U obliku
naizmjenicne struje. Razlog tome je 8tO naizmjenicna struja ima nekoliko bitnih
prednosti u odnosu na jednosmjernu struju. Prije svega lakse se proizvodi jer je
generator naizmjenicne struje jednostavne konstrukcije. Naizmjenicna struja se
lahko maze prenositi na velike daljine, bez velikih gubitaka. Ako je potrebno koristiti
jednosmjernu struju (TV, racunari ... ) ona S8 pomo6u ispravljaca pretvara u
jednosmjernu.
76
'I
,
Za one koji iele vise znati
Pltanje 1. Kako se moze izvesti matematicki izraz za trenutnu vrijednost naizmjenicnog napona?
Velicinu indukovane eleldromotorne sUe mozemo izracunati bilo iz brzine kojom se mijenja
magnetski fluks kroz povrsinu okvira iii iz brzine kojom strane okvira sijeku linije sile magnetskog polja,
Koristit cemo ovaj drugi nacin.
Neka je duzina okvira I, a sirina d (sl. 2.4.1), Ram se obrce u homogenom magnetskom polju
stalnom ugaonom brzinom. Linijska brzina stranica je v. Maksimaina vrijednost indukovane
elektromotorne sife je (str.72)
Pri obrtanju okvira u svakoj njegovoj stranici se indukuje elektromotorna sila (vidi stranu 72).
c:::: B.€vsina
gdje je a ugao izmedu pravca kretanja provodnika i linija sile magnetskog polja. Iz gornje relacije se vidi
da je indukovana elektromotorna sila, pri obrtanju okvira, maksimalna kada je ugao a=90°, Tada
stranica okvira okomito sijete linije sile.
Indukovana elektromotorna sila je jednaka nuli kada je a= 0°. Tada se stranica okvira krece
paralelno linijama sile. Na taj nacin vrijednost indukovane elektromotrne sile sa mijenja od nule do
maksimalne vrijednosti, po zakonu
B::: cosina
gdje je e- trenutna vrijednost indukovane elektromotorne sile, eo - maksimalna vrijednost.
Ako je kolo otvoreno, onda je elektromotorna sila jednaka naponu na krajevima kola U==e. Ako je
obrtanje ravnomjerno, onda je ugao a == rot.
Indukovaninaponje
U :::: Do sin rot
gdje je u - trenutna vrijednost napona, Uo - maksimalna.
Efektivna vrijednost naizmjenicne struje i napona
Naizmjenicna struja stalno mijenja smjer i jacinu u toku vremena, od nule pa do
neke maksimalne vrijednosti. Interesuje nas kakav je ucinak (efekat) naizmjenicne
struje. Koliku ee, na primjer, jacinu struje izmjeriti ampermetar? Maksimalnu
vrijednost iii neku prosjecnu vrijednost?
Instrument ee pokazati neku stalnu vrijednost jacine naizmjenicne struje koja
iznosi oko 70% od maksimalne vrijednosti! Takode, kada naizmjenicna struja
prolazi kroz neki otpornik Rona 6e u njemu osloboditi onoliku koli6inu top/ate kao
da ima stalnu vrijednost koja iznosi 70% ad maksimalne vrijednasti.
Efekat naizmjenicne struje je isti kao da ima stalnu vrijednost kao i
jednosmjerna struja. Ta vrijednost se naziva efektivna vrijednost. Ona se
oznacava sa I i iznosi 0,707 od maksimalne vrijednosti.
[J:O,707IJ
Efektivna vrijednost naizmjenicne struje je ana vrijednost koju bi imala i
istosmjerna struja da u otpofU R proizvede istu kalicinu toplote kao i
naizmjenicna struja.
77
~ - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ' - - - - - - - - - . - - - - - - - - - - - -
Na sliean naein definise se i efektivna vrijednost naizmjenicnog napona
[U ==
Kada kazemo da je napon gradske mreze U == 220 V, onda je to efektivna
vrijednost naizmjenicnog napona. Kada kazemo da ampermetar pokazuje jacinu
naizmjenicne struje 12A, onda je to efektivna jacina struje.
Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje i napona, oznacavat cerna oznaka U,
odnosnol, bezindeksa.
Primjer 1, Napon greske mreze iznosi 220 V, a frekvencija 50 Hz.
a) Izracunaj maksimalnu vrijednost naizmjenicnog napona i kruznu frekvenciju.
b) napisi jednacinu po kojoj se mijenja napon gradske mreze.
c) Kada se otpornik R == 3,1 n prikljuci na napon gradske mreze kroz njega prolazi naizmjenicna
struja. Napisi jednacinu po kojoj se mijenja naizmjenicna struja.
Rjesenje.
a) Efektivna vrijednost napona gradsl<e mreze je U ::: 220 V. Maksimalna vrijednost je
U _ U _ 220 V
o - 0,707 - 0,707
Kruzna frekvencija je
U = 311 V
w=2nf =2·3,14·50s-
1
w = 314s-
1
b) Napon gradske mrez.e se mijenja prema jednacini
u == U 0 sin wt == 311· sin 314t
c) Maksimalna vrijednost jacine struje je
Vo 311 V
10 ==-=--
R 31,1£1
10 == lOA
Naizmjenicna struja se mijenja prema jednacini
i ::::Iosinwt ==10·sin314t.
Otpori u kolu naizmjenicne struje
Kod istosmjerne struje elektricni otpor Rima svojstvo da trosi elektricnu
energiju, te da je neposredno pretvara u toplotu. Zbog toga se taj otpor naziva
termogeni otpor iii omski otpor. Naziva se jos i aktivni otpor.
Medutim, u kolu naizmjenicne struje, zbog stalne promjene njene jacine i
smjera, javlja se i tzv. induktivni atpor. Takode u kolu naizmjenicne struje moze
se nalaziti i. elektricni kondenzator. On u kolu naizmjenicne struje ne predstavlja
prekid, vec jednu vrstu otpora koji se zove kapacitivni otpor .
. Prema tome, u kolu naizmjenicne pored termogenog otpora R,
mazama imati i induktivni otpor i kapacitivni otPOf.
78
Terrnogeni otpor '" R. Najprostiji slucaj eiektricnog kola je kada ono sadrzi
sarno termogeni otpor R. Neka se na krajeve termogenog otpora prikljuci
naizmjenicni napon sinusnog oblika
u ::::::: Do sin£?t
Tada se jacina struje u kolu moze prikazati jednacinom
!.i. i t
Uo ----
u",Ucsin wt
SI.2.4.3.Termogeni otpor u kolu struje
. U U
o

1::: -::::; -smcot·
R R '
i ::::::: Io sin rot
Struja napon istovremeno
dostizu nulte i maksimalne
vrijednosti. Kazemo da su struja
i napan u fazi, tj. da je fazna
razlika izmedu njih qJ ::: 0 .
Induktivnl atpor w R
L
. Ako u
kolo naizmjenicne struje vezemo
jednu zavojnicu (solenoid),
zanemarljivog omskog otpora R, opazit cemo da zavojnica pruza odredeni otpor
naizmjenicnoj struji. Taj otpor se naziva induktivni otpor (sl. 2.4.4). On je uzrokovan
pojavom struje samoindukcije koja nastaje u zavojnici zbog stalne promjene
jacine struje. Struja samoindukcije smanjuje jacinuprimarne struje pa djeluje kao
neki dodatni otpor. Stoga se uticaj struje
samoindukcije u kolu naizmjenicne struje
opisuje posebnom velicinom koja se
naziva induktivni otpor
RL :: roL
Induktivni otpor je propore/ona/an
kruinoj frekvenciji naizmjenicne struje
I induktivitetu zavojnice l. I nduktivni
Si.2.4.4.lnduktivni otpor u kolu otpor S6 taked'e izrazava se omima.
naizmjenicne struje Kada u kolu struje imamo induktivni
otpor struja i napon nisu u fazi. Struja
kasni za naponom za cetvrtinu perioda T/4. Zbog cega? Kada se zavojnica
prikljuci na naizmjenicni napon ne potekne odmah struja us!je dpojave struje
samoindukcije (sl. 2.4.4). Po Lentzovom pravi!u ona se protivi uzroku kojim je
izazvana i pojavi se tek poslije odredenog vremena Uedne cetvrtine perioda, T/4),
sto odgovara faznoj razlici od n12.
Induktivni otpor ne trosi snagu, tj. ne pretvara je u Jou!ovu toplotu. U njemu se
elektricna energija pretvara u magnetsku energiju koja se ponova moze pretvoriti u
elektricnu energiju.
Pitanje 1. Zasto se induktivni otpor ne javlja u kolu jednosmjerne struje?
Odgovor. Za jednosmjernu struju kruzna frekvencija OJ == O. Stoga je i indukt!vni otpor jednak null.
79
Kapacitivni otpor-Rc. Kada bi elektricni kondezator prikljucili na izvor
jednosmjernog napona, tada bi se on brzo napunio nakon cega bi struja prestala
da teee. Medutim, u kolu naizmjenicne struje kondenzator ne predstavlja prekid
struje (sl. 2.4.5.)
Naime, prolazak naizmjenicne struje
kroz kondenzator svodi se na
naizmjemcno punjenje i praznjenje
kondenzatora. Prije nego sto bi doslo do
prekida struja promijeni smjer. Kondenzator
se tada prazni, zatim ponovo puni, itd.
SI. 2.4.5. Kondenzator u koiu naizmjenicne struje
Za naizmjenicnu struju kondenzator,
kapaciteta C, predstavlja jednu vrstu
otpora. Taj otpor se zove kapacitivni otpor,
[R - 1 1
C - me
I kapacitivni otpor se izrazava u omima.
Napon i jacina struje u kondenzatoru nisu u fazi, tj. ne dostizu istovremeno
maksimalne i minimalne vrijednosti (51. 2.4.5.). Napon kasni za strujom za
cetvrtinu perioda, T/4. Kada je kondenzator prazan, struja punjenja je maksimalna.
Kako se kondenzator puni napon na njegovim plocama raste, a jacina struje
punjenja opada. Kada napon dostigne maksimalnu vrijednost, a to je posl ije jedne
cetvrtina perioda, onda je jacina struje jednaka nulL Vremenskoj razlici od T/4
odgovara fazna razlika od n/2.
Uticaji kapacitivnog i induktivnog otpora su suprotni. Zajednicko im je sto ni
jedan ni drugi ne doprinose nepovratnom pretvaranju elektricne energije u toplotu.
Zbog toga se nazivaju reaktlvni otpori, za razliku od termogenog otpora koji se
zove aktivni otpor.
Oh ov zakon
fmpedanca
kolo naizmjenicne struje
U kolu naizmjenicne mogu se istovremeno naci: termogeni otpor R, kalem
(zavojnica) induktiviteta L
kondenzator kapaciteta C.
Na slici 2.4.6. je kolo
naizmjeniene struje sa serijskom
vezom termogenog induktivnog i
kapacitivnog otpora.
Neka je kolo prikljuceno na
izvor naizmjenicnog napona
SI.2.4.S. Kola naizmjenitne struje (serijska veza
u::: U
o
sin rot
U takvom kolu jacina struje je
80
ista kroz svaki otpor, ali 6e se ona razlikovati od napona u fazi
i == 10 sin(rot - cp) ,
gdje je rp - fazna razlika izmedu struje i napona.
Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje moze se dobiti graficki, pomo6u tzv.
vektorskog dijagrama.
Kod termogenog otpora napon i struja su u fazi. Kod induktivnog atpors
napon prednjaci struji za n12. Stoga induktivni otpor nanosimo pod ugiom 90° u
odnosu na termogeni otpor (sl. 2.4.7.). Kod kapacitivnog otpora napon kasni za
strujom za n12. Stoga kapacitivni otpor nanosimo pod uglom 90° u odnosu na
termogeni otpor R, ali u suprotnom smjeru od R
L
• Medusobni polozaj ovih otpora
prikazan je na slici 2.4.7.
SI.2.4.7.Trougao otpora
Koristenjem Pitagorine teoreme nalazimo da
je ukupafJ otpor
~ ' - = = JRr=R=z +=_ (==R L : : : : : : : : : - = = ~ ~
gdje je Z - ukupan otpor iii impedanca.
Fazni ugao izmedu struje i napona moze
se na6i iz trougla otpora :
R
coscp =z
Ohmov zakon za kolo naizmjenicne struje ima oblik
II: ~ I
Elektricna rezonancija. lz matematickog izraza za impedancu uocavamo da
je, pri nekim datim vrijednostima otpora, impedanca najmanja kada je R
L
== R
c
, tj.
kada je induktivni otpor jedan kapacitivnom otporu. Ova pojava se naziva
elektricna rezonancija. U slucaju rezonancije naponi na zavojnici i kondenzatoru
jednako su veliki, ali su suprotne faze pa se ponistavaju. Takvu rezonanciju
nazivamo serijska iii naponska rezonancija.
Do naponske rezonancije dolazi pri odredenoj frekvenciji koju izracunavamo iz
navedene jednakosti.
II!)· : LIe 1
Frekvencija COo se naziva rez:onantna kruzna frekvencija.
Primjer 1. Napisi matematicke izraze za impedancu !«)Ia aka su vezani serijski: a) termogeni i
induktivni otpor, b) termogeni i kapacitivni otpor, c) induktivni i kapacitivni otpor.
81
Rjesenje.
a) Kod serijskog vezivanja termogenog i indukt!vnog otpora, impedanca je Z:::;: 2 + R
b) Kod serijskog vezivanja termogenog i kapacitivnog otpora, impedanca je Z::; 2 + .
c) Kod serijskog vezivanja induktivnog i kapacitivnog otpora, impedanca je
Z = J (R L - R c ) 2 ::: R L - R c .
Primjer 2. Zavojnica ima omsk! otpor R ::: 2 n i induktivitet 10 mHo Odredi: a) induktivni otpor i
impedancu ako se ona prikljuci na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz, b) fazni ugao
izmedu struje i napona, c) jaCinu struje koja prolazi kroz zavojnicu.
Rjesenje
R=2n
L := 10 mH :::: 0,01 H
1!..= 220 V,.f:::: 50 Hz
a) Induktivni otpor zavojnice je R L = wL == 211: . 50 s'] . 0,01 H
RL =3,14.0
a) b) q; =?, c) I=?
Impedanca je
b) Fazni ugao izmedu struje i napona izracunavamo iz relacije
R 2Q
coscp::: - :::::--' coscp::: 0,537
Z 3,72Q'
cp :::: 57,5·
c) JaCina struje koja prolazi kroz zavojnicu je
Za one koji zele vise znati
nov
Z 3,72Q
1== 59,1 A
z == 2 + :::::: Q)2 + (3,14 Q)2
Z=3,72Q
Prosto harmonijsko kretanje moze se predstaviti projekcijom ravnomjernog kruznog kretanja. Pri
tome se radijus vektor r obrce nekom ugaonom brzinom. Takav obrtni vektor se naziva 1a201". Posto
naizmjenicna struja predstavlja sinusne oscilacije struje i napona i ona se moze predstaviti fazorom.
S obzirom da je napon na termogenom otporu, UR=RI, u fazi sa strujom, fazor koji predstavlja taj
napon crtamo u pravcu sa strujom (sl. 2.4.8.). S obzirom da kod induktivnog otpora napon prednjaci
struji za nl2 fazor koji predstavlja napon U
L
nanosimo pod uglom nl2 U odnosu na fazor struje. Kod
kapacitivnog otpora napon kasni za strujom, te fazor
koji predstavlja napon U
c
nanosirno pod uglom nl2 u
U
L
odnosu na fazor struje, ali U 8uprotnom smjeru.
Iz trougla, na slici 2.4.8., primjenom Pitagorine
·LIe teoreme, naiazimo da je,
OR· I
+(U
L
-U
C
)2
S obzirom da je: U
A
::::; RI, U
L
= Rd, Uc == Rei, U ::: ZI,
ondaje
4: . Z=JR
2
+(R
L
-R
c
)2
SI. 2.4.8. Fazorski dijagram za R,L,C kolo gdje je Z - ukupni otpor, odnosno impedanca kola.
82
Snags u kolu naizmjenicne struje
U kolu jednosmjerne struje snaga je data izrazom
P=UI
Ako u kolu naizmjenicne struje postoji sarno termogeni otpor, tad a je izraz za
snagu naizmjenicne struje isti kao i izraz za snagu jednosmjerne struje. U gornjoj
relaciji izrazi U, odnosno I, predstavljaju efektivne vrijednosti napona, odnosno
jaeine struje.
U navedenom primjeru, kada postoji sarno termogeni otpor, napon i struja su u
fazi (qJ=O). Medutim, u kolu naizmjeniene struje, napon i struja najeesee nisu u fazi,
vee izmedu njih postoji fazna razlika.
I

Na sHei 2.4.9 napon U je fazno pomjeren u
odnosu na struju za ugao cp. Komponenta
napona U coscp je u fazi sa strujom, dok je
komponenta USinrpokomita na struju.
Proizvodstruje i komponente napona
koji je u fazi sa strujom je aktivna snaga
Ipl!
Izraz cosqJ se naziva faktor snage.
SI.2.4.9. Aktivna snaga
Najpovoljniji je slueaj kada je faktor snage
jednak jediniei, a to je onda kada su napon i
struja u fazi. Medutim, on je najeesece manji od jediniee.
Elektrieni potrosaei pretvaraju urad sarno ovu, aktivnu snagu. Veeina uredaja u
mrezi sadrze zavojnice sto dovodi do zaostajanja struje za naponom, a time i do
manjeg faktora snage. To zaostajanje moze se smanjiti ako se paralelno takvom
uredaju spoji kondenzator. On ne trosi energiju, a popravlja faktor snage tako da
on bude veei od 0,85.
Za one koji iele vise znati
Izraz p:::: UI, nazi va se prividna snaga
Izraz P
r
::::: UI sincp, naziva se ja.lova. snaga, jer S8 ne moze iskoristiti.
Aktivna snaga P
a
izrazava 5e u vatima (W), prividna snaga u voltamperima (VA), a reaktivna u
varima. (VAr).
Ako se kaze da je snaga naizmjenicne struje 2 kW, onda se zna da je to aktivna snaga. Ako se
kaze da je snaga 400 VA, onda je to prividna snaga.
Pitanja i zadaci:
1. Po cemu S8 naizmjenicna struja razlikuje od jednosmjerne?
2. Koje velicine karakterisu naizmjenicnu struju?
83
3. Kroz sijalicu tece naizmjenicna struja od 0,5 A. Kako se zove ovakva vrijednost i sta predstavlja?
4. Moze Ii kroz kolo, u kome se nalazi kondenzator serijski vezan sa ostalim dijelovima kola, teci:
a) naizmjenicna struja, b) jednosmjerna struja?
5. Kalem koeficijenta samoindukcije 0,1 H i termogenog otpora 24 n prikljuci se na a) jednosmjerni
napon U=12V, b) naizmjenicni napon U::: 12 \/jjr-Bkvencije 50 Hz. Kolika 6e struja te6i kroz kalem?
(R: a) 1= 0,5 A; b) R
L
::: 31,4 n; Z:::: 39,5 0; I::: 0,3 A)
6. Kondenzator kapaciteta 2 )..tF prikljuci se na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz. a)
Koliko je kapacitivni otpor? b) Kolika struja "prolazi" kroz kondenzator?
(R: a) Rc == 3184,7 0; b) I == 0,07 A)
7. Potrosae elektricne energije, cija je aktivna snaga 880 W, prikljuci se na mrezu efektivnog napona
U ::: 220 V. Pri tome kroz njega protice struja jacine I::: 5 A. a) Koliki je faktor snage potrosaca? b) Koliki
je njegov termogeni otpor, a kolika je impedanca?
(R: a) cos(ll == 0,727; b) Z:::: 44 0; R:::: 32 0)
Vainiji Iskazi i formule
Matematicki izrazi za trenutne vrijednosti naizmjene struje,
odnosno napona su: gdje su: u, i ~ trenutne vrijednosti jacine struje,
odnosno napena; U
o
, 10 - maksimalne vrijednosti struje, odnosno
napona, (.0 kruzna frekvencija naizmjenicne struje
Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje, odnosno napona su,
i:::::losinc.ot.
u::: U
o
sin rot
I::: 0,7071
0
U =O,707U
o
Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje zove se impedanca. Z :::: JR 2 + (R
L
_ Rc)2
gdje je: R-termogeni otpor, RL-induktivni otpor, Rc-kapacitivni otpor. R _ L
Rezonantna kruina frekvencija, pri kojoj je otpor u kolu
naizmjenicne struje najmanji, data je izrazom
Aktivna snaga naizmjenicne struje data je izrazom
gdje je cos <p - faktor snage
Generatori i elektromotori
Elektricne masine su uredaji za pretvaranje elektricne energije u
mehanicku i obratno. Uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u
elektricnu su generatori, a uredaji koji pretvaraju elektricnu energiju
u mehanicku eiektromotori.
Generator! naizmjenicne struje
Savremeni izvori naizmjenicne struje, skoro iskljucivo, su
indukcieni generatori, ciji se princip rada zasniva na
elektromagnetskoj indukciji. Kod njih se obrtanjem kalema (strujne
petlje) u magnetskom polju dobija naizmjenicna struja (sl. 2.4.10).
84
L-ro
1
Rc=-
roC
1
roo ::::--
../LC
P
a
== Ulcos cp
s
81.2.4.10 Model generatora
naizmjenicne struje
Osnovni dijelovi svih indukcionih generatora su: induktor koji odrzava magnetsko poljs i indukt u
kojem se indukuje struja. Dio generatora koji rotira naziva se rotor, a njegov nepokretni dio stator.
Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i cetkica.
Veficina indukovanog napona zavisi od brzine obrtanja rotora, broja namotaja, jacine magnetskog
poJja, itd.
Buduci da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodnik kre6e U odnosu na
magnetsko polje iii se polje kre6e u odnosu na provodnik, onda se i elektromagnet moze smjestiti na
osovinu da se obrce. U tom slucaju elektromagnet je rotor, a provodnici u kojima se indukuje struja su
na statoru (81. 2.4.11.). Za napajanje elektromagneta istosmjernom strujom koristi se mali generator
istosmjerne struje, smjesten na istoj osovini.
SI!2.4.11. Rotor generatora je
elektromagnet
Danas se skoro kod svih generatora naizmjenicne struje koristi
ovaj princip i na taj nacin izbjegavaju teskoce oko upotrebe cetkica.
Kada eJektromagnet, kao induktor, ima jedan par po!ova, onda je
njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukovane struje. To
je 50 obis iii 3000 ob/min. Ako ima dva para polova, onda je za
dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obrce, itd.
Zbog toga se koriste elektromagneti sa vise pari polova.
Generator! jednosmjerne struje
Velika vecina elektricnih uredaja koristi naizmjenicnu struju.
Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju, na
primjer uredaji za elektrolizu, tramvajski saobracaj, itd. Zbog toga se
koriste i generatod jednosmjerne struje.
Princip generatora jednosmjerne struje ist; je kao i generatora
naizmjenicne struje. U provodniku se indukuje naizmjenicna struja, ali S8 na prikladan nacin u vanjskom
kolu dobiva ;stosmjerna struja. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrsi kolektor (komutator).
Umjesto da su krajevi prO'l/odnika (strujnog okvira) spojeni na dva kfizna prstena (koluta), kao na slici
2.4.10., oni su spojeni sa dva medusobno izolovana poluprstena (81. 2.4.12.).
SI.2.4.12. Model generatora
jednosmjerne struje
..
Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se mijenja smjer
struje. Ali, istovremeno se rnijenja i polozaj poluprstenova u
odnosu na cetkice, pa 6e stoga u vanjsko kolo odlaziti struja
istog smjera.
Napon i struja u vanjskom kolu imaju isti smjer, ali im se
velicina stalno koleba izmedu nule i maksimalne vrijednosti. Za
takvu struju kazemo da pulzira. Takva struja se zove
pulzirajuca struja (sl. 2.4.13.).
I
t
SI.2.4.13.Pulzirajuca struja
Da bi napon na cetkicama. sto manje pulzirao izraduju se kolektori, razdijeljeni ne na dva dijela, vee
na vise tzv. lamela koje su spojene sa krajevima pojedinih navoja.
Prema nacinu pobude, generatori jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim
pobudivanjem i generatore sa samopobudivanjem. Generatod jednosmjerne struje sa
sa.mopobudivanjem zovu se
85
Trofazni generator
Danas suskori svi generatori naizmjenicne struje ~ trofazni generatori. Princip rada takvog
generatora otkrio je N. Tesla, 1895. Godina. Stator trofaznog generatora ima tri putpuno nezavisna
namotaja pomjerena meausobno za ugao od 120
0
(sl. 2.4.14.a). Kada se rotor (magnet) okrece, U
svakom namotaju se indukuje napon. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima
pomjereni u fazi za 120
0

a)
I
I
/
I
/'
,,/
SI.2.4.14. a) Trofazni generator, b) Veza iJ zvijezdu
Iz ovoga se moze zakljuciti da je za prenos energije od generatora do potrosaca potrebno 6
provodnika (po dva za svaki namotaj).Medutim u praksi se to postize sa tri iii cetiri provodnika, sto je
vazno i sa ekonomskog gledista. Kako?
Ako po jedan kraj sa svakog od tr! namotaja vezemo u jednu tacku, onda je jacina struje u toj tacki
jednaka nuli. Ova tacka se zove nulta tacka (sl. 2.4.14.b). Provodnik vezan sa nultom tackom zove se
nulti provodni\<. Ovo vaii ako su pojedine faze podjednako opterecene.
Ovakva veza se zove veza u zvijezdu. Provodnioi spojeni sa krajevima nekog namotaja (kalema)
zovu se fazni provodnici. Kod trofazne struje postoje tr! fazna provodnika: R,S,T.
Naponi izmeau pojedinih faznih provodnika ; nultog provodnika nazivaju se fazni naponi. U
gradslwj mrezi faznl napon iznosi 220 V, U
t
::: 220 V.
Napon izmec:1u pojed;nih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi. U gradskoj mrezi oni iznose
380 V.
Elektricni potrosaei manje snage prikljucuju se na fazni napon, U == 220 V. Potrosaei vece snage
prikljucuju se na linijski napon, 380 V.
Elektromotor za jednosmjernu struju
Ima istu konstrukciju kao i generator jednosmjerne struje (81. 2.4.12.). Preko cetkica i
poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Na stranice okvira, koji se nalazi u magnetskom polju,
djeluje elektromagnetska sila jednakog intenziteta, ali suprotnog smjera. Spreg sila okrece okvir sve do
polozaja kada je magnetski fluks kroz okvir maksimalan. Medutim, po inerciji okvir prode taj polazaj to
na njega poene djelovati spreg sila suprotnog smjera. Ali, u istom trenutku i poluprstenovi promijene
svoj polozaj te se promijeni i smjer struje. Zbog toga spreg sila obrce okvir uvijek u istom smjeru.
Generator jednosmjerne struje djeluje kao generator kada mu se rotor obrce, a kao
elektromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjema struja.
Elektromotori za jednosmjernu struju irnaju raznovrsnu primjenu, od djeeijih igracaka pa do
elektricnih vozova.
86
Osnovni dijelovi svih indukcionih generatora su: induktor koji odrzava magnetsko poljs i in ... _====
kojem se indukuje struja. Dio generatora koji rotira naziva se rotor, a njegov nepokretni dio
Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i cetkica.
Velicina indukovanog napona zavisl od brzine obrtanja rotora, broja namotaja, jacins mag n E::=::::::::=:
polja, itd.
Budu6i da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodnik kreee u odn "---==
magnetsko polle iii se polje kreee u odnosu na provodnik, onda se i elektromagnet moze ==:i;;;;;;;;=
osovinu da se obrce. U tom slucaju elektromagnet je rotor, a provodnici u kojima se indukuje str ... __ _
na statoru (sf. 2.4.11.). Za napajanje elektramagneta istosmjernom strujom koristi se mali gen ===
istosmjerne struje, smjesten na istoj osovinL
51.2.4.11. Rotor generatora 1e
elektromagnet
Danas se skora kod svih generatora naizmjenicne struje
ovaj princip i na taj naein izbjegavaju tesk06e oko upotrebe cetki ."11.'::======
Kada elektromagnet, kao induktor, ima jedan par polova, on.
njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukova ne struj
je 50 obis iii 3000 ob/min. Ako ima dva para polova, onda ......
dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije _
Zbog toga se koriste (';!Iektromagneti sa vise pari polova.
Generator! jednosmjerne struje
Velika veeina elektricnih uredaja kOFisti naizmjenicnu Shw .. ".
Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju.
primjer uredaji za elektrolizu, tramvajski saobra6aj, itd. Zbog tog;: !!IlWr
koriste i generatori jednosmjerne struje.
Princip generatora jednosmjerne struje isH ]e kao i genera"E: .... :::=:=
naizmjenicne struje. U provodniku se indukuje naizmjenicna struja, ali se na prikladan nacin u vanjsk;;;;;;.
kolu dob/va isfosmjema struja. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrs; kolektor (komutat'l!!!Cc:====
Umjesto da su krajevi provodnika (strujnog okvira) spojeni na dva klizna prstena (koluta), kao na F=- ,jii.
2.4.10., oni su spojeni sa dva medusobno ilo!ovana poluprstena (51. 2.4.12.).
s
51.2.4.12. Model generatora
jednosmjerne struje
Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se mijenja
struje. Ali, istovremeno se mijenja i polozaj poluprstenov8til:!L
odnosu na cetkice, pa 6e stoga u vanjsko kolo odlaziti
istog smjera. -
Napon i struja u vanjskom kolu imaju isti smjer, ali im == ::;;:;::;
velicina stalno koleba izmedu nule i maksimalne vrijednostL
takvu struju kazemo da pulzira. Takva struja se 20___.____
pulzirajuca struja (51. 2.4.13.).
t
51.2.4.13.Pulzirajuca struja
Da bi napon na cetkicama 8tO manje pulzirao izraduju se kolektori, razdije!jeni ne na dva dijela, ve6:::::::
na vise tzv. lamela kOje su spojene sa krajevima pojedinih navoja.
Prema nacinu pobude, generatori jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim
pobudivanjem i generatore sa samopobudivanjem. Generator; jednosmjerne struje sa
samopobudivanjem zovu se dinamo-masine.
85
Trofazni generator
Danas su skori Bvi generator; naizmjenicne struje - trofazni generatori. Princip rada takvog
generatora otkrio js N. Tesla, 1895. godine. Stator trofaznog generatora ima tri potpuno nezavisna
namotaja pomjerena medusobno za ugao od 120° (sl. 2.4.14.a). Kada se rotor (magnet) okrece, u
svakom namotaju se indukuje napon. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima
pomjereni u fazi za 120°.
a)
(
I
/
/
,...-
./
51.2.4.14. a) Trofazni generator, b) Veza u zvijezdu
Iz ovoga se moze zakljuciti da je za prenos energije od generatora do potrosaca potrebno 6
provodnika (po dva za svaki namotaj).Medutim u praksi se to postize sa tri iJj cetirl provodnika, sto je
vaino i sa ekonomskog gledista. Kako?
Ako po jedan kraj sa svakog od tri namotaja vezemo u jednu tacku, onda je jacina struje u tOj tacki
jednaka nulL Ova tacka se zove nulta tacka (sl. 2.4."I4.b). Provodnik vezan sa nultom tackom zove se
nulti provodnBc Ovo vazi ako su pojedine faze podjednako opterecene.
Ovakva veza se zove vaza u zvijezdu. Provodnici spojeni sa krajevima nekog namotaja (kalema)
zovu se fazni provodnici. Kod trofazne struje postoje tri fazna provodnika: R,S,T.
Naponi izme(fu pojedinih faznih provodnika i nultog provodnika nazivaju se fazni naponi. U
gradskoj mrezi fazni napon iznosi 220 V, U
t
:::: 220 V.
Napon izmedu pojedinih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi. U gradskoj mrezi oni iznose
380 V.
Elektricni potrosae) manje snage prikljueuju se na fazni napon, U :::: 220 V. Potrosaei vece snage
prikljucuju S8 na linijskr napon, 380 V.
Elektromotor za jednosmjernu struju
Ima istu konstrukciju kao i generator jednosmjerne struje (sl. 2.4.12.). Preko cetkica i
poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Na stranlce okvira, koji S8 nalazi u magnetskom polju,
djeluje elektromagnetska sila jednakog intenziteta, ali suprotnog smjera. Spreg sila okrece okvir sve do
polozaja kada je rnagnetski fluks kroz okvir maksimalan. Medutim, po inerciji okvir prode taj polozaj tc
na njega poene djelovati spreg sila suprotnog srnjera. Ali, u istom trenutku i poluprstenovi promijene
svoj polazaj te se promijeni i smjer struje. Zbog toga spreg sita obrce okvir uvijek u istom smjeru.
Generator jednosmjerne struje djeluje kao generator kada mu se rotor obrce, a kao
eiektromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjema struja.
Elektromotori za jednosrnjernu struju irnaju raznovrsnu primjenu, od djecljih igracaka pa do
elektricnih vozova.
86
Asinhroni motor
U savremenoj industriji najsiru primjenu imaju motorl naizmjenicne struje sa obrtnim magnetskim
pofJem. Princip rada takvih motom dao je N. TesJa 1887. godine sto je uzrokovalo pocetak masovnog
koristenja naizmjeniene struje.
Stator ovakvog motora ima sfienu konstrukciju kao i generator trofazne struje (SI. 2.4.14.a). Kada
se trofazna struja dovede na tri namotaja (R,S,T) koja su postavljena pod uglom 120°, svaki namotaj
daje svoje magnetsko po/je. Rezultujuce magnetsko polje izmeau polova obrce se frekvencijom
naizmjen!ene struje. Ako se u takvo obrtno magnetsko polje stay! stalni magnet, onda se i on poene
obrtati istom frekvencijom kao i magnetsko polje. Dobili smo 5inhroni motor (51. 2.4.14.a)
SI.2.4.15. Kavezni rotor
Trans forma tori
Ako se umjesto stalnog magneta kao rotor postavi
kalem, njegove namotaje sijeku linije site te se u rotoru
indukuje struja. Usljed toga se kalem poene obrtati. Takav
rotor se obrce nesto manjom brzinom nego magnetsko polje
pa se odgovarajuci motor zove asinhroni motor. Kao rotor
najcesce se koristi zatvoreni okvir U obliku kavezs, kao na
slid 2.4.15.
Asinhroni motor ima najvecu primjenu u industriji jer na
njegov rotor ne treba dovoditi nikakvu struju pa nisu potrebnl
ni kolektori nl cetkice.
Jedna od osnovnih prednosti naizmjenlcne struje je mogu6nost njenog
transformisanja sa jednog napona na drugi.
Uredaji Kojima sa povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju
sa transformatori.
Princip rada transformatora postavio je jos Faraday. Kada se mijenja jacina
struje kroz jedan kalem (primar), onda se U obliznjem kalemu (sekundaru) indukuje
struja. Ta pojava se zove uzajamna jndukcija.
Transformator se sastoji od dva eiektricni izolovana namotaja oko zeljeznog
jezgra (sL 2.4.16.).
Naizmjenicna struja, koja sa
dovodi na jedan namotaj
(kalem) uzrokuje promjenljivi
magnetski fluks. Usljed toga
se indukuje naizmjenicna
struja iste frekvencije u
drugom kalemu.
2.4.16. l"ransformator Kaiem na koji S8 dovodi
naizmjenicna struja naziva se
primar, a kalem u kojem S0
indukuje struja sekundar. Da bi se smanjili gubici u transformatoru usljed vrtloznih
struja jezgro transform!atora se izraauje od izolovanih limenih ploca. Ako su gubici
u termogenim otporima kalema zanemarljivi, kao i rasipanje fluksa, onda za takav
87
transformator kaiemo da je idea/an. U tom slucaju citav magnetski fluks
proizveden u primarnom kalemu prolazi i kroz sekundarni kalem.
Prema Faradayevom zakonu indukcije, indukovana elektromotorna sila u
sekundaru proporcionalna je broju namotaja. Ako sekundar transformatora ima N2
namotaja, a primar N1 namotaja, onda vazi reiacija
I ~ ~ = : : I
Naponi na krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi njihovih
namotaja.
Iz jednacine transformatora vidi se da se promjena napona postize promjenom
broja namotaja. Ako je broj namotaja na sekundaru veei nego na primaru, onda se
napon poveca i obratno.
Kada sekundar nije opterecen, kroz primar protice vrlo mala struja koja se zove
struja praznog hoda. Kada se u kolo sekundara prikljuci neki potrosae, onda kroz
namotaja sekundara proteklen struja 1
2
• tim se sekundar optereti u odgovarajucoj
srazmjeri se pove6a i struja u primaru. Primar "povuce" jacu struju iz izvora na koji
je prikljucen. ;
Energija koju primar uzima iz mreze zavisi od potrosnje energije u
sekundarnom kalemu. U idea/nom transformatoru 8naga kOja se dovodi na
primarni kalem jednaka je snazi u sekundarnom kalemu,
PI ::::: P
z
; UII
I
::::; UzI
z
111 = U, I
12 VI
Jacine struje kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima
na primaru i sekundaru.
Na primjer, ako se napon na sekundaru poveca 10 puta, onda ce se jacina
struje smanjitl 10 puta. Snaga struje pri tome ostaje nepromijenjena.
Ova cinjenica se koristi kod prijenosa elektricne energije na daljinu. Osnovni
problem kod prijenosa elektricne energije jesu gubici na zagrijavanje provodnika
usljed termogene otpornosti R. Oslobodena kolicina toplote, po Joullovom zakonu
je:
Q::::: RIZt
gdje je I jacina struje. To je nepovratni gubitak energije. Gubici te vrste se mogu
znatno smanjiti smanjenjem jacine struje pomo6u transformatora, a da se pri tome
snaga struje ne promijeni. To je moguee ako se struja kroz provodnik prenosi
visokim naponom. Ako se na primjer, napon u sekundaru transformatora poveea
100 puta jacina struje se smanji sto puta. Posto su gubici u provodniku na
zagrijavanje proporcionalni kvadratu jacine struje, onda se oni smanje deset hiljada
puta.
88
Ovakvo rjesenje je u praksi moguce sarno za naizmjenicne struje. To je jedan
od osnovnih razloga zasto se danas najvise proizvode naizmjenicne struje.
Za one koji zeJe vise znati
Pitanje 1. Kako se podesava broj namotaja primarnog kalema N1?
Odgovor. Neka je termogeni otpor primarnog kalema zanemarljiv i neka je sekundar otvoren.
Usljed promjenljivog f1uksa u primarnom kolu se javlja elektromotorna sila samoindukcije. Njen smjer je
sup rotan smjeru naizmjenicne struje koja se dovodi na primar. Drugim rijecima, javlja se induktivna
otpornost.
Broj namotaja primarnog kalema se podesava tako da elektromotorna sUa samoindukcije bude
priblizno jednaka elektromotornoj sili naizmjenicne struje 81 koja se dovodi na primar,
Ll<D
lOs == -lOt = -N
1
-
Llt
U tom slucaju, struja praznog hoda, koja protlce kroz primar, ne moze biti velika. S obzirom da,
kod idealnog transformatora, isti fluks prolazi i kroz sekundar, onda je
10
1 Nl
--.::::::-
10
2 N2
Za idealan transformator taj odnos vazl i za efektivne napone na krajevima primara i sekundara,
U
1
: Nl
-=:-
U
z
N
z
Primjer 1. Snaga manje hidroelektrane i2nos; 6 MW, a generatorski napon je i 0 kV a) Kolika je
jacina struje? b) KoHka ce biti jacina struje aka se prenasi dalekovodom napona 110 kV? c) Koliko puta
ce se smanjiti gubici?
Rjesenje.
P=6MW=6·10
G
W
U
r
= 10 kV
lli == 110 kV
a) II =7 b) I2 =7
. P 6·10
6
W
a) Snaga stl'uje je P1==U1C, te Je II == -::= ----; I
J
== 600 A
U
1
lO·10
3
V
b) Ako se, koristenjem transformatora, napon poveca, onda 6e se smanjiti jacina struje
=I lOkV
'2 1
II U
2
U
2
llOkV
12 ::::: 54,5 A
e) Gubici ce se smanjiti puta, tj. 121 puta.
11
89
Mreie naizl'njenicne strujew Prijenos eiektricne energlje
Sistem vodova i transformatorskih stanica koji sluzi za prijenos elektricne
energije od izvora do mjesta potrosnje nazivamo elektricnim mrezama. Razvoj
elektricnih mreza neposredno je ovisio od razvoja elektrana, pa se moze reci da su
se elektricne mreze pojavile kada i prve elektrane.
Prvu elektranu za napajanje sijalica (sa ugljenim vlaknom) sagradio je Edison
1882. godine. Istosmjerna struja iz Edisonove elektrane napajala je 7000 sijalica,
koje su od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Napon na generatoru je
bio 103 V, a napon na sijalicama 100 V.
Najveci problem su bili gubici eiektricne energije na zag rijavanje , te su se
elektricnom energijom mogli koristiti sarno obliznji potrosaci. Da bi sa rijesio taj
problem smanjivala se ja6ina struje, ali na taj nacin se smanjivala i snaga struje.
Krajem 19. stoljeca naucnici su dosH do zakljucka da se rjesenje problema
prenosenja elektricne ernergije radikaino moze rijesiti tako sto S9 umjesto
jednosmjerne struje pocela koristiti naizmjenicna struja. Ona se moze
transformisati na visoki napon, pri cemu se smanji jacina struje, a snaga pri tome
ostaje nepromijenjena. :
U elektranama proizvodi trofazna (naizmjenicna) struja napona 6 kV,
10 kV iii 35 kV. Zatim se transformise na 110 kV, 220 kV iii 380 kV te transportuje
na velike udaljenosti (sL 2.4.17)
81.2.4.17. Prenosenje energije od od izvora do potrosaca
U svijetu se danas grade dalekovodi i za napon ad 500 kV i 750 kV. To su tzv.
visokonaponske mreze.
Prenosenje elektricne energije od elektrane do transformatorske stan ice vrsi se
naponom 10kV i 35 kV. Udaljene transformatorske stanice povezane su
dalekovodima napona 110, 220 iii 380 kV. U sredistima velikih potrosaca (gradovi,
industrijski objekti) nalaze S6 transformatorske stanice koje smanjuju napen na 380
V, odnosno 220 V.
Ako je potrebno dobiti jos nizi iii visi napon, koriste se transformatorski
sklopovi. Na primjer, nekada je potreban napon ad 6V iii 12V, a nekada i do
15000V (katodna cijev).
90
Vainiji Iskazl i formule
Generator! su uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u eleldrlcnu,
a elektromotori pretvaraju elektricnu energiju u mehanicku.
Napon izmedu nultog provodnika i pojedinih faznih provodnika, u gradskoj
mrezi, iznosi 220 V, a napon izmedu pojedinih faznih provodnika 380 V.
Uredaji pomocu koJih se povecava iii smanjuje naizmjenicni napon
nazivaju se transformatori.
Naponi na krajevima primara i sekundara oCinose se kao brojevi njihovih·
namotaJa:
Jacine struja kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na
primaru i sekundaru.
Naizmjenicna struja se na velike daljlne prenosi visokim naponom.
l\Ia taj nacin sesmanjuju gubicl elektricne energije na zagrijavanje provodnika.
Vi N1
-::::-
U
z
N
z
11 U
z
.
-=::-
I
z
VI
91
Elektromagnetske oscilacije. Thomsonova formula
Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjemcno pretvaranje
energije elektricnog poija u energiju magnetskog polja i obratno.
Elektricno kolo u kome nastaju elektromagnetske oscilacije zove se elektricno
oscilatorno kola. Najjednostavnije oscilatorno kolo sacinjavaju kalem koeficijenta
samoindukcije L i kondenzator kapaciteta C (sl. 2.4.18.).
c
t.)
SI. 2.4.18. Elektromagnetske
oscilacije
magnetskog polja.
L
L
Oscilovanje ovog kola izaziva se prethodnim
naelektrisanjem kondenzatora. Kondenzator se
veze za izvor jednosmjerne struje tako da se
jedna ploca naelektrise pozitivno, a druga
negativno. Tada je izmedu ploca kondenzatora
uspostavljamo elektricno polje (sl. a).
Pomocu prekidaca iskljucimo izvor napona i
zatvorimo LC .. kolo. U tom trenytku zapocinje
praznjenje kondenzatora. Elektroni sa negativne
ploce krecu se prema pozitivnoj ploci na kOjoj je
manjak elektrona. To znaci da protice elektricna
struja. Usljed praznjenja napon na
kondenzatoru se smanjuje, a struja kroz kaiem
povecava. Kada napon na kondenzatoru bude
jednak nuli, onda struja kroz kalem dostize
maksimalnu vrijednost. Tada i magnetsko poije
dostize maksimalnu vrijednost (sl. b). Ako nema
termogenog otpora u kolu, onda kazemo da je
oscilatarno kala idealizovano. U takvom kolu
nema pretvaranja elektricne energije u toplotu.
Maksimalna energija elektrienog poija u tom
trenutku jednaka je maksimainoj energiji
Po inerciji elektroni produzavaju kretanje u istom smjeru prema gornjoj ploei.
Struja nastavlja da teee postepeno se smanjujuci. Kondenzator pocinje po novo da
se puni sve dok se ne naeiektrise, ali suprotno. Sada je gornja ploea naelektrisana
negativno, a donja pozitivna (sL c).
Taj proces traje sve do nestanka magnetskog polja i potpunog opterecenja
kondenzatora. Kolo tada raspolaze sarno energijom elektrienog po!ja.
Nakon ovoga slijedi praznjenje kondenzatora, zatim punjenje, itd. Proces se
ponavlja, a energija elektricnog poija sa periodicno pretvara u energiju
magnetskog polja i obratno. Zbog toga se ovakve osdlacije nazivaju
eiektromagnetske oscilacije. Opisano oscilovanje je nepriguseno.
Sopstvena frekvencija oscilovanja je data Thomsonovom formulom.
92
I ~ o = ~ n ] L d
Period oscilovanja iznosi T:= 21t/LC
Sopstvena frekvencija oscilavanja zavisi ad induktiviteta kaiema l i
kapaciteta kondenzatora C.
U nasem primjeru, oscilatornom kolu je sarno u pocetku data izvjesna energija,
a zatim je kolo prepusteno sarno sebi. Kada nema ·termogenog otpora oscilacije bi
bile neprigusene, tj. stalno bi se ponavljale. Medutim, u realnim kolima postoje
razni oblici gubitaka energije i oni su uzrok pojave prigusenih (amortizovanih)
oscilacija. Oa bi se oscilacije odrzale, upraksi se u kolo veze neki uredaj koji
periodicno nadoknaduje gubitak energije (na primjer izvor elektricne energije sa
elektronskom cijevi ", triodom, odnosno tranzistorom).
Oscilatoma kola, sa vrlo malim induktivitetom i kapacitetom, imaju oscilacije
vrio visoke frekvencije.
Primjer 1. Izracunaj period i frekvenciju sopstvenih oscilacija oscilatornog kola, ako je induktivitet
zavojnice 1 mH, a kapacitet kondenzatora 0,1 f.JF.
Rjesenje.
L:::: 1 mH :::: 10.
3
H
C::: 0,1 uF = 10.
7
F
T=?,f=?
T::::. 2n.JLC :::: 2· 3,1400-
3
H ·1O-7p
T == 6,28 .1O-
5
s
f := 1. :::: 1 59 . 10
4
Hz
T '
Elektromagnetski talasi
Elektricno oscilatorno kolo, koje smo upoznali, naziva se zatvoreno
SI.2.4.19. Otvoreno oscilatorno kolo
oscilatorno kolo. U
takvom kolu elektricno
polje je izmedu ploca
kondenzatora a
magnetsko polje
unutar solenoida
(kalema). Ova su polja
izvan oscilato mog kola
veoma slaba pa kaze-
mo da je zracenje
zatvorenog oscilato-
mog kola zanema-
rljivo.
93
Ako se ovo oscilatorno kolo otvori, prosiruje se prostor u kojem djeluje njegovo
elektricno polje (51.2.4.19.)
Daljim razmicanjem plota elektricno polje zauzima jos ve6i prostor. I najzad
potpunim razmicanjem i ispravljanjem dobiva se oscilatorno kolo, kao na slici
2.4.19.(:. ad zatvorenog oscilatornog kola dobili smo otvoreno oscilatorno kolo.
Otvoreno oscilatorno kolo moze biti i obicni pravolinijski provodnik, odredenog
kapaciteta i induktiviteta. Takvo oscilatorno kolo naziva se jos i dipol=antena. Kada
se u otvorenom oscilatornom kolu izazovu elektromagnetske oscilacije u prostoru
oko njega nastaje elektromagnetsko polje. Elektricno i magnetsko polje nisu vise
odvojeni vee cine jednu cjelinu.
Teoriju elektromagnetskog polja postavio je Maxwell, 1863. godine. Njegova
teorija se temelji na sljede6im postavkama.
SI. 2.4.20. J. Maxwell

Svaka promjena magnetskog polja dovodi U oko/nom
prostoru do indukovanja vrtloinog elektricnog polja.
Svaka promjena elektricnog poija dovodi do indukovanja
vrt/oinog magnetskog polja u oko/nom prostoru.
Maxwellova teorija je teorijski predvidjela postojanje
elektromagnetskih talasa, kao i to da su i svjeUosni talasi
sarno jedan oblik postojanja elektromagnetskih
talasa.
Prema Maxwellovoj teoriji, emitovanje elektromagn-
etskih talasa nastaje pri ubrzanom kretanju elektriciteta.
Na taj nacin emituje se elektromagnetski talasi i kada
neka kolicina elektriciteta vrsl prosto harmonijsko
oscilovanje u oscilatornom kolu.
Ako se u nekoj tack! prostora stvori promjenljivo magnetsko polje ano 6e u
susjednoj tacki indukovati vrtlozno elektricno polje koje je takode promjenljivo. Ono
6e indukovati vrtlozno magnetsko polje, a ovo vrtlozno elektricno polje, itd.
Na taj nacin nastaje elektromagnetski taias.
Proces sirenja promjenljivog elektromagnetskog polja kroz prostar
naziva se elektromagnetski talas.
SI. 2.4.21. Prostiranje elektromagnetskih talasa
94
Prema tome, elektricno· i magnetsko polje siri se od izvora na sve strane u
prostor. Na slici 2.4.21. je prikazano 'sirenje elektromagnetskog polja na lijevu i
desnu stranu od Uocavamo da se oba promjenljiva polja, elektricno i
magnetsko, javljaju
x uvijek zajedno. Ujedno
vidimo da su Iinije sile
jednog polja uvijek
A okomite na iinije sile
SI. 2.4.22. Elektromagnetskl talas
Brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je
c=3·10
8

s
/"
z
drugog polja.
Na slici 2.4.22. je
prikazan eleldromagnetski
t13la8. Promjene jacine
elektricnog i magnetskog
polja mogu se predstaviti
kao promjene vektora E i B.
Ti vektori su okorniti na
pravac sirenja talasa, 8to
znaci da su elektroma-
gnetski talasi transverzafn{
ialasi.
To je brzina svjetlosti u vakuumu sto ukazuje da je svjetlost
eiektromagnetski ialas.
Talasna duzina elektrornagnetskih talasa je

f
Pomocu elektromagnetskih talasa prenosi se energija u okolni prostor, brzinom
svjetlosti. 0 tome cemo posebno govoriti.
one koji iele vise znati
Pitanje 1. Prema Maxvellovoj teoriji brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je
1
C==--

gdje su konstante, u izrazu pod korijenom, permeabilnost, odnosno permitivnost vakuuma. a) Kolika je
brzina eiektromagnetskih talasa u vakuumu, izracunata prema toj relaciji? b) Kako se moze izracunati
indeks prelamanja eiektromagnetskog talasa neke sredine?
Odgovor. a) Aka se u gornju relaciju uvrste podaci za navedene konstante (vidi tabelu na kraju
knjige) dobije se da je brzina svjetlosti
Rm
C =3·10 --.
s
To je brzina svjetlosti u vakuumu sto ukazuje da je svjetlost elektromagnetski talas.
b) Brzina prostiranja elektromagnetskih talasa u nekoj sredini je
95
1
V=--
r,;e
gdje je J.L=p"r'p"O , e=Sr'£o
S obzirom da je. po definiciji, indeks pre/amanja neke sredine n::::':" , to je
v
Prema tome, da bi izraeunali indeks prelamanja neke sredine potrebno je znati relativnu magnetsku
permeabilnost te sredine fJr i relativnu permitivnost te sredine Sr.
Hertzovi ogledi
Maxwell je objavio svoju teoriju elektromagnetskih talasa 1863. godine. Godine 1888. godine,
njemacki fiziear Hertz, eksperimentalno je potvrdio Maxwellovu teoriju 0 postojanju i svojstvima
elektromagnetskih talasa. Hertz je ne samo dokazao postojanje
SI. 2.4.23. Heinrich Hertz

INDUKTOR
51.2.4.25. Serna Hertzovih ogleda
96
elektromagnetskih talasa nego i njihovo odbijanje, prelamanje,
difrakciju i polarizaciju.
Princip njegovih eksperimenata sliean js principu savremene
emisije i prijema radio talasa. Osci/atomo kolo sa sopstvenom
frekvencijom f1 emituje elektromagnetske talasa. Te talase moze da
primi drugo oscilatorno kolo frekvencije fz • ali pod uslovom da ona
budu u rezonanciji, tj.da-podesnom kon5trukcijom bude f1 = 12 (51.
2.4.24.)
Ll k
51.2.4.24. Ova oscilatorna kola u rezonanciji
Serna Hertzovih ogleda prikazana je na slici 2.4.25. Hertzov
oscilator je U obliku stapa na eijoj se sredini nalazi mali varmenl
razmak. Varnice se izazivaju visokim naponomJz induktora.
Kada izmedu kuglica
skoei varnica poeinje
oscilovanje oscilatornog kola.
Hertzov oscilator ustvari
predstavlja emisionu antenu,
tzv. dipol-antenu. Induktivitet
i kapacitet njegovog
oscilatora je bio vrlo mali tako
da je frekvencija oscilatora
bila velika.
Pri skakanju varnice u
okolni prostor se sire
elektromagnetski talasi. Za
detekciju elektromagnetskih
talasa Hertz je upotrijebio
prijemne oscilatore razlieitih
oblika i dimenzija. Vlastita
frekvencija tih prijemnih antena podesavana je tako da bude u rezonanciJi sa otpremnikom. Najzad,
kada je podesio odgovarajuee dimenzije varnica se javila i u prijemniku. Potvrdio je da elektromagnetski
talasi imaju ista svojstva kao j svjetlost.
Na taj nae;n Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwellovu teoriju i dao osnove savremenoj
radiotehnici., .. ,
Primjer 1. U Hertzovom ogledu talasna duzina elektromagnetskih talasa Iznosila je 4,5 m. KoUka je
bila frekvencija oscilovanja Herizovog oscilatora?
Rjesenje
Frekvencija i talasna duzina povezani su relacijom,
3.10
8
m
f = ~ = s . f =66MHz
A 4,5m'
Radio difuzija
Beiicni prljenos zvuka na velike daljine naziva se radiodifuzija
Princip primjene prenosenja elektromagnetsklh talasa od otpremnika do prijemnika dao je Hertz
1888. godine (vidi sliku 2.4.24.) Otvoreno oscilatorno kolo proizvodi elektromagnetske talase odredene
frekvencije. Takvo 0scilatorno kolo zove se otpremnik (odasiljac, emiter ... ). Prijemno asci/atomo kolo
maksimalno ce apsorbovati energiju elektromagnetskih ta/asa aka ima' istu frekvenciju kao otpremnik
(f, :::: 12)' Kazemo da su tada otpremnik i prijemnik u rezonanciji.
Ovakav nacin prenosenja energije od jednog oscilatornog kola do drugog koristi se u cjelokupnoj
radiotehnici. Antena radioprijemnika prima energiju elektromagnetskih taiasa svih emitera, ali se
pojacavaju sarno one frekveneije na koje je podeseno oseilatorno kolo prijemnika. Fino podesavanje
sopstvene frekvencije prijemnika vrsi se pomo6u promjenljivog kondenzatora.
Za one koji iele vise znati
Audio signal
Noscci sigllnl
Ukupni signal
SI. 2.4.26. Amplitudna modulacija
Otpremnik
Jedan elektronski oscilator u
otpremniku proizvodi elektromagnetske
oscilaeije odredene frekvencije. Preko
antene predajnika emituju se
elektromagnetski talas; koj; se nazivaju
noseci taiaai (al. 2.4.26). Naziv su dobiii
po tome Sito imaju ulogu prenosioca
zvucnih oscilaclja.
U otpremniku se pomoeu mikrofona
zvucne oscilacije pretvaraju u elektricne.
Frekvencija ovih oscilacija zove se
audiofrekvenclja. Ona je preko 30 puta
manjaod noseee frekvencije.
U samorn predajni ku, pomoeu
posebnog sistema, vrsi se "utiskivanje", tj. mijesanje audio frek:venclje i noseee frekvencije. Ovaj
postupak se zove modulacija. Na slie; 2.4.26. je prikazana tzv. amplitudna modulacija, kod koje se vrsi
promjena ampiitude noseceg talasa prema karakteristikama zvucnog talasa.
97
o
Tako modulisani talas se pojacava i preko otpremne antene
odasilje U okoln; prostor. Tako se "na krilima"
elektromagnetskih talasa, brzinom svjetlosti, U okolni prostor
odasilju zvucne oseilacije.
Prijemnik
Princip rada prijemnika elektromagnetskih talasa objasnit
cemo na jed nom od najprostijih tipova radio-prijemnika koji se
zove detektorskl prijemnik.
Do prijemne antene A dolaze modulisani
elektromagnetski talasi svih radio-otpremnika (sl. 2.4.27).
Promjenom induktiviteta iii kapaciteta C u oscilatornom kolu
prijemnika postizemo to da nas prijemnik dode u rezonanciju
SI. 2.4.27. Detektorskl prijemnik sa radio-stanicom koju zelimo slusati.
Kada se u kolo prijemnika ukljuci slusalica (T) njena membrana nije u stanju da prati brze
promjene oscilovanja noseceg talasa koje su reda 1 MHz. Zbog toga se ta visokofrekventna struja
lspravlja detektorom (D). To je ustvari kristalna dioda koja ispravlja naizmjenicnu struju i daje
pulziraju6u struju. Sada membrana slusalice reaguje samo na audiofrekventne oscilacije cija je
frekvencija znatno manja od elektromagnetskih osci/acija. Zato se kaze da je pomocu diode izvrsena
demodulacija noseceg talasa, tj. odvajanje audiofrekvencije od noseee frekvencije
elektromagnetskog ta/asa.
Savremena radiotehnika se temelji na istom pnnclpu samo sto su tehnicka rjesenja znatno
poboljsana. Temelje radiotehnlke postavio je italijanski fizicar Marconi '1896. godine, mada se tvrdi da
je to ucinio prije njega ruski f;zicar Popov, '1895. godine, odnosno Tesla, 1893. godine.
Radio taiasi se dijele na: duge (1 Rm - 30 km), srednje (100 m - 1000 m), kratke (10 m - 100 m) i
ultrakratke, UKT (1 m - 10m). Frekvencija UKT je od 30 MHz - 300 MHz.'"
Na slicnom principu se vrsi i prenos slike bezicnim putem. U otpremniku se vrsi pretvaranje
svjetlosnih signala u elektricne, U prijemniku se vrsi pretvaranje elektricnih signala u svjetlosne.
SI. 2.4.28. Radar
Na sHei 2.4.28. je prikazan radarski
uredaj kOjim se, pomocu elektroma-
gnetskih talasa, otkrivaju polozaji
predmeta.
Sf. 2.4.29. Bezicni te!eion
(mobitel)
Na slie; 2.4.29. js prikazan bezicni
ielefon (mobitel) kojim se, pomo6u elektromagnetskih talasa razgovara:
98
Spektar elektromagnetskog zracenja
Hertz je svojim eksperimentima pokazao da elektromagnetski talasi,
proizvedeni jednim oscilatornim koiom, imaju slicne osobine kaoi vidljiva svjetlost.
Upoznavanjem elektricne strukture materije doslo se do zakljucka da atomi i
molekuli emituju svJetlost kao elektricni oscilatori. Tako je ubrzo ustanovljeno da
elektromagnetsko zracenje obuhvata vrlo siroko podrucje u pogledu talasnih
duzina.
CijeJi raspon mogucih taiasnih duiina i frekvencija elektromagnetskih
ta/asa naziva se spekatar elektromagnetskfh talasa.
Zajednicko svim elektromagnetskim talasima je da imaju istu brzinu
prostiranja. Medutim, talasi razlicitih talasnih duzina dolaze iz razlicitih izvora i
razlicito djeluju na materiju. 8toga ih obicno dijelimo prema tipu izvora iz kojeg
dolaze. Pri tome granica podjele nije ostra.
Na tabeli 1. je dat spektar elektromagnetskih talasa.
>0,3 m
Mikrotalasi 1 mm-0,3 m
760 nm -1 mm
Vidljiva svjetlost 380 nm - 760 nm
UV-zracenje 10 nm - 380 nm
X M zracenje 1 pm-10nm
y. zracenje 0,01 pm -1 pm
Kosmicko zracenje < 0,01 pm
TabeJa 1. Spektar eleictromagnetskih zracenja
Radio-talasi obuhvataju
talasne duzine od nekoliko
kilometara do 0,3 m. To su
talasi koje koriste televizijski i
radio odasiljaci. Njihov izvor su
oscilatorna kola. Radio-talasi
dolaze i iz svemira.
Mikrotalasi obuhvataju tala-
sne duzine od 1 mm do 0,3 m.
Primjenjuju se u radarskoj
tehnici telekomunikacijskim
sistemima. Njihove frekvencije
su bliske frekvencijama kojima
osciluju molekuli te se koriste za
proucavanje atomske i
molekulske strukture supstance.
Infracrveni (Ie) dio spektra
obuhvata talasne duzine ad 1 mm do 760 nm. Te talase emituju molekuli gasa i
usijana tijela. Imaju toplotno djelovanje i koriste se u medicini, tehnici i astronomiji.
Vidljiva svjetlost je uski dio spektra na koj; je osjetljivo Ijudsko oko. To su
talasne duzine izmedu 380 nm i 760 nm.
Ultraljubicastom (ultravioletnom - UV) zracenju pripada podrucje od 10 nm (ili
1 nm) do 380 nm. Kao i vidljivo zracenje, dolazi iz atoma i molekula. Ima vetu
energiju od vidljivog zracenja. Primjenjuje se u medicini i tehnici. Vrsl prigmentaciju
kaze i izaziva hemijske reakcije. Zbog tih svojstava maze biti stetno za zive
organizme.
X-zracenje ima talasnu duzinu od 1 pm do 10 nm. Te zrake je otkrio Rontgen
1895. godine pa se po njemu nazivaju i rendgentski zraci. To.zracenje dolazi iz
unutrasnjosti atoma i prenosi jos vetu energiju od UV - zraka. Zbog svojstva da
99
razlicito prodire kroz tkiva, pnmjenJuJe se u medicinskoj dijagnostici. Priiikom
njihove upotrebe potrebno je postovati stroga pravila zastite od zracenja. Inace,
rendgentski zraci su temeljno orude za proucavanje strukture kristala.
'Y ~ zracenje potice iz jezgra atoma. Talasne duzine su im od 0,01 pm do 1 pm.
To zracenje emituju radioaktivni elementi. U interakciji sa zivim organizmima
izaziva teska ostecenja.
Kosmicko zracenje ima jos manje talasne duzine. Dolazi iz kosmosa i potice
od razlicitih izvora.
Vainiji iskazi i formule
Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjenicno
pretvaranje energije elektricnog polja u energiju magnetskog
polja i obratno.
Sopstvena frekvencija oscllovanje elektricnog oscilatornog
kola data je Thomsonovom formulom
Proces sirenJs promjenlJivog elektromagnetskog polja
krez prostor naziva se elektromagnetski talas.
Svjetlost je, takede, eiektromagnetskl ialas.
Elektricno oscilatorno kolo prijemnika maksimalno apsorbuje
energiju eiektromagnetskih talasa koje emituje otpremnik, ako su
to dva oscilatorna kola u rezonanciji, tj. imaju jednake frekvencije
Cijeli raspen megucih talasnih duzina i frekvencija
elektromagnetskih talasa nazi va se spektar elektromagnetskih talasa.
100
f- 1
- 2rc../LC
'"."
natrija Na) se nagomilavaju sa jedne strane, a negativni joni koji su krupniji, sa drugs strane (sl.M.1.A),
Unutrasnjost iivcanog vlakna je negativna u odnosu na vanjsku stranu, a razlika potencijala iznosi oko
90 mV. Ta razlika potencijafa se zove membranski potencijal mirovanja.
+ + + + + + + + + + + +
...... --- ..... - ... -- ..
+ + + + + + + + + +
Aka se na membranu izvrsi bilo kakav vanjski podrazaj
(pritiskivanje, ... ), onda dolazi do poreme6aja membranskog
potencijala mirovanja. Potencijal naglo padne na nulu. Kazemo da
)e doslo do depolarizacije. Ona se odvija vrlo brzo j traje manje od
jednog hiljaditog dijeta sekunde. Poslije toga se ponovno
uspostavlja potencijal mirovanja membrane.
SI. M.1.A· Zivcano vlaKI10 - membransk!
potencijal Ta nagla promjena potencijala se zove akcloni potencijal. Da
bi doslo do pojave akcionog potencijala podrazaj mora Imati neku
minimalnu jacinu. Akcioni potencijal daje osnovni impuls za prijenos
podrazaja duz zivcanog signala. To sirenje akcionog potencijala zove se akciona struja. Brzina sirenja
akcione struje dui zivcaneg vlakna iznosi oke 70 m/s odnosno 250 km/h.
Registraeija biopotencijala, u eilju dijagnostike funkeije rada pojedinih organa Ujeta, zove se
elektrografija. Mjerenje biopoteneijala se vrsi elektrodoma koje ne moraju biti prikljuceno direktno na
organ koji S8 "snima" (srce, mozak, ... ) vee na susjedna tkiva. Stoga je registracija biopoteneijala
bezopasna i jednostavna.
Registraelja biopotencijala, koji nastaje u srcanom misicu, naziva se elektrokardiografiJa, EKG.
Srce samo po sebi predstavlja misl6 koji podlijeze stalnim kontrakcijama i dilatacijama (sistole i
dijastole). Na taj nacin dotazi do pojave akcionih poteneijala, a sree djeluje kao generator.
Elektricna provodljivost metala
o elektricnoj provodljivosti metala govoriti smo u poglavlju 0 elektricnoj struji. Ovdje cemo se same
zadrzati na pojasnjenju mehanizma provodenja elektricne struje u metalima.
Eiektricna struja umetalima nastaje kada se elektroni kre6u duz metalnog provodnika pod uticajem
elektricnog polja (sI.M.2.)
SI. M.2,Elektricna provodljivost metala
Ako je jacina struje stalna, onda je
I =!!.
t
gdje je protekla kolicina elektriciteta q ::: Nc.
Ako je broj elel<trona u jedinici zapremine
N
n:::::::-,
V
onda je ukupan broj elektrona N:::: nV. Ako provodnik
ima oblik eilindra, onda je njegova zapremina V :::: Sf , te je
jacina struje
Smatraju6i da se elektron kre6e nekom srednjom brzlno v d ::::!:... , mozemo pisati da je
t
[1 : : : : n S e v ~
Brzina Vd se naziva driftna brzina, a to je ustvari brzina premjestanja elektrona u jed nom pravcu. Inace,
elektroni se kre6u u svim pravcima, ubrzavaju, usporavaju, itd.
159
Pitanje 1. Kako mozemo izracunati broj elektrona u jednici zapremine provodnika?
Odgovor. Po definiciji kolicine tvari je:
m N m
-::::-, odnosno N::::-N
A
M NA M
gdje je m - masa tvari, M - molarna masa tvari, N - broj jedinki (atoma), NA - Avagadrova konstanta.
Ako pretpostavimo da svaki atomi oitpusta samo jedan elektron, onda je broj elektrona jednak broju
atoma N. Masu tvari mozemo izraziti preko gustine tvari p, m ::::pV , te je broj elektrona u jedinici
zapremine,
Supraprovodljivost
N NA
n=-=p-
V M
Supraprovodnici su materijali ciji elektricni otpor, na nekoj vrlo niskoj
temperaturi, nagla pads na nulu. Temperatura na kojoj otpor pada na nulu
naziva se kriticna temperatura T
k
• Na primjer, kriticna temperatura za %vo je 7,2
K, za iivu 4,2 K, itd. Supraprovodljivost je objasnjena tek 1957. godine.
Q.
t;!;
c.
§
9-
I:J
i.'l
c::
o<J
·c
.:;;1
..l:i
f,L;>
0 TIK
SI. M.a. Supraprovodljivost
cestica, itd.
Kontaktne pojave
Osim kod metala, supraprovodljivost je otkrivena,
1987" godine, i kod keramickih materijala na
temperaturi od 125 K. Ta je temperatura veca od
temperature tecnog vazduha, sto daje vecu mogucnost
za primjenu supraprovodnika.
CHj naucnika je da dobiju supraprovodnike na
sobnoj temperaturi. To bi imalo veliku prakticnu
primjenu. Kako je elektricni otpor supraprovodnika
zanemarljiv, jacina struje u njemu mora biti vrlo velika.
To bi omogucilo prijenos elektricne energije na daljinu
bez gubitaka, dobivanje jakih magnetskih poija, izrada
snaznih elektromotora, akcelatora naelektrisanih
Prilikom dodira dva razlicita Illetala iZllledu njih se
javlja razlika potencijala. Ova razlika potencijala se
zove kontaktna razlika potencijala. Ona je razlicita
za razlicite parove metala i iznosi nekoliko desetih
dijelova volta.
Kada su dva razliCita Illetala u kontaktu, onda
elektroni prelaze u onaj metal u kojem im je nita
potencijalna energija. Razlog prelaska elektrona je i
taj 8to gustina slobodnih elektrona nije ista u svakom
metalu ..
eu
Da Ii maiemo dobiti elektricnu struju SI, M.4. Termoeleidromotorna sila
pomo{;u ovakvih parova metala?
Na slid M.4. su dva razlicita Illetala (npr. gvozde Fe i bakar Cu) spojena u tackama A i B, tako da
cine zatvoreno elektricno kolo. Razlike kontaktnih potencijala u tim tackama se medusobno ponistavaju
160
pa kroz takav spoj ne teee elektricna struja. Medutim, aka je spojevi A i B drze na razlicitim
temperaturama T1 i T
2
• onda 6e poteci elektricna struja.
E!ektromotorna sila koja odrzava struju u kolu, kod vecine spojeva, proporcionalna ]e razlici
temperatura spojeva,
[go "" aCT! -T
z
).)
Ovakva elektromotorna sila se zove termoeieKtromotorna sila. Koeficijent a se zove
termoelektricni koeficijent. On zavisi od vrste metala koji su u kontaktu. Na primjer, za spoj eu-Fe on
iznosi 11 ).,tV/K.
Spoj dva metala koji na opisani nacin proizvodi termostruju naziva se termoelement.
Termoelementi se kor/ste za mjerenje vrlo visokih i vrlo niskih temperatura, na primjer za mjerenje
temperature topljenja metala, temperature te6nog vazduha, itd. To su ustvari elektricni termometri kojl
su vrlo osjetljivi i mjere temperatura u vrlo sirokom rasponu, od te(:nog helija (4,3 K) do 3000 K.
Pri mjerenju temperature, jedan spoj S8 drzi na temperaturi oDe, u smjes; vode ; leda. Drug; spoj se
stavlja na mjesto gdje se mjeri temperatura. Mjemi instrument koji pokazuje jacinu termostruje kalibrisan
je tako da direktno ocitava ternperaturu.
U nekim slucajevima termoparovi se mogu koristiti kao izvorf elektricne struje. Pri tome se obicno
umjesto jednog metalnog provodnika koristi poluprovodnik i serijskim vezivanjem vise njih dobiva
termobaterija od nekoliko desetina volti.
Elektricna struja u poJuprovodnicima
Sta sma do sada saznali a poluprovodnicima? Po!uprovodnici se po svojim
elektricnim svojstvima nalaze izmedu provodnika i izolatora. Kod izolatora
promjena temperature ne utice na elektricnu otpornost, kod meta!a porastom
temperature raste otpornost, a kod poluprovodnika otpornost se smanjuje
porastom temperature. Razlog tome je sto se porastom temperature povecava
broj slobodnih elektrona.
Pod djelovanjem svjetlosti takode se povecava provodljivost poluprovodnika.
Taj se proces naziva unutrasnji fotoefekat i koristi se kod fotootpornika
Kod poluprovodnika razlikujemo sopstvenu provodljivost i primjesnu
provodljivost.
Sopstvena provodljivost
Silicij i germanij se najces6e koriste kao po!uprovodnici. To su element; iz
cetvrte grupe Periodnog sistema i imaju po cetiri elektrona u posljednjoj Ijusci.
Mehanizam provodljivosti poluprovodnika je specifican u odnosu na elektronsku i
jonsku provodljivost.
Pri niskim temperaturama, na primjer, silicij je izolatoL Povisenjem temperature
neki elektroni raskidaju vezu sa elektronom i postaju slobodni. Mjesto u kristalnoj
resetki, odakle je elektron izasao, po nasa se kao prostor sa pozitivnim
naelektrisanjem i poznat je kao eiektronska supljina.
161
Kada se uspostavi elektricno polje slobodni elektroni se kre6u suprotno od
smjera po/ja, a supljine u smjeru polja (sl. M.S)
C)
C) () Q 't)
......... SJn.lcr
<I/!_ smjcl' kl'cwnju e1ekl rona
"Kretanje
ll
supljina je ustvari kretanje
elektrona, jer supljine koje oni ostavljaju iza
sebe popunjavaju elektroni iz susjednih atoma
pa se dobija utisak da se 8up/jine krecu
suprotno od smjera kretanja elektrona. Takva
provodljivost se zove sopstvena provodljivost
po!uprovodnika.
Primjesna provodljivost
SI.M.S. Sopstvena provodljivost Najvazniju ulogu u savremenoj elektronici ima
druga vrsta poluprovodnika - poluprovodnika
sa primjesama. Primjese su obicno atomi iz trece i pete grupe periodnog sistema
elemenata. Te primjese povecavaju provodljivost poluprovodnika.
Provodljivost poluprovodnika, uslovljena primjesama, nazi va se primjesna
provodljivost.
Prj tome razlikujemo poluprovodnike tipa P i poluprovodnike tipa N.
Poluprovodnlk tipa N se dobije tako 8tO se kao primjese dodaju neki elementi
a) N - po!uprovodnik
b) P - poluprovodnik
M.S. NiP poiuprovodnik
iz pete grupe periodnog
sistema, koji imaj u pet
elektrona u posljednjoj
Ijusci, npr. arsen (As).
Germanij je cetvoro-
valentan i sa svoja cetiri
elektrona iz vanjske ljuske
cini cetiri kovalentne veze
sa susjednim atomima.
Kada se na njegovom
mjestu nade petovalentni
atom arsena (As) on se
veze u resetku, ali njegov
peti elektron ostaje
slobodan i pridruzuje se
slobodnim elektronima
koji provode struju (sl. M-
6.a.). Kazemo da je
petovalentni arsen donor elektrona.
Primjese koje unosenjem u poiuprovodnik povecavaju broj slobodnih
elektrona nazivaju sa donori. Kod poluprovodnika N"tipa glavni nosioci
struie su ele,ktroni.
Poluprovodnik tipa P se dobije tako 8to se kao primjesa dodaje neki
trovaledtni element, koji ima tri elektrona u posljednjoj Ijusci, npr. indij (In). Oa bi
se mogao vezati u resetku sa cetvorovalentnim atomima on "otima" jedan elektron
162
od susjednog atoma. Pri tome sa u susjednom atomu poJavljuje pozitivna supljina
(manjak elektrona). Sam atom indija postaje negativan jon (sl. M.6.b). Kazemo da
je trovalentni atom indija - akceptor elektrona.
Primjese koje unosenjem u poluprovodnik povecavaju bro; supljina
nazivaju se akceptori. Kod P u poluprovodnika glavni nosioci struje su
supljine
Spojevi p ~ n poluprovodnika
Spajanjem poluprovodnika PiN tipa, posebnim tehnickim postupkom, dobije
se P ~ N spoj. Ovaj spoj cini osnovni element poluprovodnicke tehnike. Na takvim
'spojevima poluprovodnika sa primjesama, temelje se elektronicki eiementi kao sto
su poluprovodnicka dioda, tranzistor i tiristor. Ti su elementi, posHje 1960.
godine, omogucili snazan razvoj mikroeiektronike i njezinih primjena - televizije,
kompjutera, mobitela i mnostva drugih izuma.
+ . ~
-+ -
SI. M.7. Poluprovodnicka dioda:
propusni smjer
llapOII kod A
ulaz
Na slici M.7. je prikazan P-N spoj. Ako se
ovakva kombinacija spoji u elektricno kolo tako da je
P poluprovodnik vezan za pozitivan pol izvora struje,
a N poluprovodnik za negativan, onda 6e elektricna
struja prolaziti kroz takav spoj. Ovakav spoj se
naziva propusni (provodni) spoj.
Aka se P poiuprovodnik veze za negativan pol, a
N poluprovodnik za pozitivan pol, struja ne6e
prolazitLTakav spoj se naziva nepropusni
(nepravedni) spoj.
Spoj P ~ N poluproYodn[ka se naziva
poluproyodnicka dioda iii kristalna dioda.
Kristalna dioda sluzi kao
ispravljac. Na primjer p retvara
naizmjenicnu struju u jed no-
smjernu struju. Pri prikljucivanju
naizmjenicnog napona dioda 68
propustati struju sarno u j ednom
smjeru, tj. kad je napon takvog
polariteta da odgovara pro-
pusnom smjeru
SI.M.S.lspravljanje naizmjenicne struje
Na slid M.8., prikazan je
princip ispravljanja naizmje-
nicne struje pomo6u polupro-
vodnicke diode. Ispravljena
itruja mijenja jacinu, ali ne i smjer, te se naziva pulzirajuca jednosmjerna struja.
'ogodnim spajanjem dioda moze se dobiti i potpuno ispravljena struja.
163
Poluprovodnicka dioda je skoro potpuno potisla iz upotrebe elektronsku eijev-
simbol LED
diode (
..\
¥ .>'-..
V
SI. M.9. LED-dioda
svjetlost ad ervene do plave.
diodu. Osnovni je dio svih uredaja
savremene elektronike (elektronski
racunari, raketni sistemi, telekomuni*
kaeije, itd.).
Poluprovodnicka dioda moze biti i
emiter svJetlosti Njen
rad se temelji na obrnutom fotoelektri-
cnom efektu. Propustanje struje kroz
diodu moze izazvati emisiju svjetlosti
u podrucju P-N spoja (sl. M.9.) Ovisno
o vrsti poluprovodnika emituje se
Tranzistor je ustvari po!uprovodni6ka trioda iii kristalna trioda.
Irna ulogu da pojacava slabe promjene jacine struje i napona.
+
81. M.10. Tram.:istOI"MSema
Tranzistori su
dnicki element; koji se
sastoje od dva suprotno
polarizirana P-N spoja.
Mbguce su dvije
kombinaeije: N-P-N i P-N-P
tranzistor. Na slici M.10.
(lijevo) tanka plociea P-
poluprovodnika se nalazi
izmedu dvije plociee N-poluprovodnika. Tri sloja redom imaju nazive: emiter (E)y
baza (8) i kolektor (C). Prema tome, kod tranzistora je centralne elektroda baza
(8), a boene elektrode su emiter (E) i kolektor (C).
Kada se tranzistor prikljuei na izvor napona onda ce struja poteci zahvaljujuei
dvjema serijski spojenim diodama. Jedna je uvijek prikljueena u propusnom smjeru
(E), a druga u nepropusnom smjeru (C).
Emiter (E) uvijek odasilje elektrone iii supljine, slicno kao katoda kod
elektronske cijevi. Kolektor (C) ima ulogu anode. Baza B je vrlo tanka (debljina
ispod 0,1 mm). Signal koji treba pojaeati dovodi se na emiter. Promjena slabe
struje kroz emiter izaziva promjenu znatno jace struje kroz kolektor.
Prvi tranzistor je proizveden 1948. godine. Tim otkrieem je obiijezen jedan od
prelomnih trenutaka u razvoju elektronike. Vee preko pola stoljeea, svakih nekoliko
godina, smjenjuju se "generacije" elektronskih uredaja. Glomazne elektronske
cijevi zamijenili su tranzistori, manji od kutije sibica. Nakon njih su dosli integrirani
krugovi (sl. M.11.), a zatim cipovi na koje stane hiljade minijaturnih elektronskih
elemenata. Nove tehnike obeeavaju jos sitnije uredaje u kojima su ulogu
e!ektronskog elementa preuzeli jos manji dijelovi sastavjeni od tzv. dotova.
164
Pr 1111 h .
Iran/.hlnrtl
SI. M.11. Tranzistori
Uzorci tn'egrimnil1 I<.n;·
gova
Racunari i telekomunikacioni uredaji su nezamislivi bez tranzistora.
Magnetska svoJstva supstance
U pog!av!ju ° magnetskom polju smo naglasili da se magnetska indukcija B mijenja kada se u
magnetsko polje unese neki materijal. Ako je magnetska indukcija u vakuumu Bo onda je, ul10senjem
nekog materijala,
gdje je /-ir - relativna permeabilnost materijala (sredine, supstance ... ).
Mater/jail koji mogu dje/ovatl na magnetsko polje nez/vaju se magnetici.
Materijali tija je relativna permeabilnost nesto veta od jedinice /-ir>1 nazivaju se paramagnetici, a
materijali tija je /-ir<1, dijamagnetici. Materijali tija je relativna permeabilnost mnogo veca od jedinice
(/-ir 1) nazivaju se feromagnetici.
Da bi objasnili pojavu uticaja materijala na gustinu magnetskog fluksa B, potrebno je poznavati
strukturu atoma. Prema Bohrovoj teoriji atoma, elektroni se u atomu krecu oko jezgra po kruznim
putanjama. Takvo kretanje predstavlja jednu kruznu struju. Kruina struja stvara magnetno polje,
odnosnc magnetni moment elji je pravac okomit na ravan orbite (sl.4.2.9).
Prema tome, elektron u kruznom kretanju se ponasa kao jedan magnetic sa magnetnim
momentom ko]i se zove orbitalnl magnetni moment.
Elektron ima i sopstveni magnetni moment ko)i potite od vrtnje elektrona oko sopstvene ose (51.
4.2.19).
Prems tome, svaki eiektron ima svoj orbitalni i spinski magnetni moment. Ukupni magnetni
moment atoma nastaje zbrajanjem orbitalnih i spinskih momenata. Pri tome moze doci do njihove
potpune kompenzacije, tj. da ukupni magnetni moment bude jednak nuli. Tada materijal ne pokazuje
magnetna svojstva. Ukoliko se orbitalni i spinski magnetn; moment ne kompenzuju potpuno, onda 6e
atom ;mati stalni (permanentni) magnetni moment. Tada materijali pokazuju magnetna svojstva.
Magnetne osobine mater/fala su odreaene rezultujucim magnetnim momentom stoma, kOJi
moze bin jednak nuN, a moze posjedovati i neku stalnu vrijednost.
Najces6e je magnetizam supstance spinskog porljekla. Uces6e orbitalnih magnetskih momenata
je oblcno beznacajno.
Dijamagnetici su materijali ciji atomi nemaju stalne magnetne momente, jer je doslo do njihove
kompenzacije. Takvi materijali su na primjer, bakar, kvarc, itd. Kada se takav materija! unese u
magnetsko polje indukcije 80, onda se u njegovim atomima indukuju magnetni dipoli. Njihovo polje 8'
je suprotne orijentacije ad vanjskog polja Bo, te je ukupno poljS'
B=Bo-B'
165
nesto oslabljeno.
Paramagnetici su materijali ciji atomi imaju stalni (permanentni) magnetni moment. Kada nama
vanjskog polja magnetni momenti su orijentisani haoticno, te je ukupni magnetni moment jednak nulL U
vanjskom magnetnom polju 80 elementarni magnetici se djelimicno usmjere duz polja te je rezultuju6a
magnetna indukcija nesto povecana,
B:: Bo + B'.
Feromagnetici su materijali koji posjeduju stalne (permanentne) magnetne dipole sacinjene od
velikogbroja atomskih permanentnih dipola. Ovakve se grupacije nazivaju domeni. U svakom domenu
atomski magnetni momenti su orijentisani paralelno. Svaki domen ima oko 10
20
atoma, pa se domen
ponasa kao mali permanentni magnet. U nenamagnetisanom materijalu domeni su rasporedeni
haoticno (sl. M.12).
;:
-
-- ,
SLM.12. Magnetni domeni
- ---
- ---
U prisustvu jakog
spoljasnjeg magnetnog
polja 80 domeni se
orijentisu u smjeru 8
0
, tako
da je njihovo 8' vrlo jako.
Rezultuju6a indukcija 8 je
znatno veGa od 8
0
,
Takve supstance
(materijali) su na primjer,
gvozde, kobalt, nikl i
njihove legure. Njihova
relativna permeabilnost
moze iznositi i preko
100000.
Paramagnetici i dija-
magnetici neznatno uticu na spoljasnje magnetno polje. Kada se ono ukloni oni se brzo razmagnetisu.
Medutim, kod feromagnetika to ne mora biti slucaj. Feromagnetik, pod odreoenim uslovima, moze ostati
trajno namagnetisan. Tako se dobiju permanelltni magneti. Na primjer, mehko gvozCfe se ne moze
trajno namagnetisati i od njeg se izgraduju jezgra elektromagneta. Kada se iskljuci elektricna struja
onda se mehko gvozde razmagnetise.
Staini magnet! se izgraduju od celika. Savremeni materijali za stalne magnete su obicno legure
gllozoa, kobalta, nikla, titana, itd.
Posebni magnetni materijali su feriti. To su smjese ze!jezo-oksida sa drugim metalnim oksidima.·
Otpornost im je velika pa S9 koriste za visoke frekvencije, u jezgrima transformatora. Koriste se i kod
kompjuterskih memorija. Kod vecine kompjutera podaci se uskladistuju u diskovima od feritnog
materijala. Takvi materijali mogu "zapamtiti" brojeve 1 i 0 binarnog sistema, tako da '1 odgovara
jed nom smjeru magnetizacije a 0 suprotnom smjeru.
166

2. EL KTRICITET I MAGNETIZAM 1" Elektrostatika
Ponavljanje osnova elektrostatike iz osnovna skola
Dio nauke
0

elektricitetu koji proucava naelektrisanja (naboje) u mirovanju zove se elektrostatika.
m

Jos prije 2500 godina, u staroj Grckoj je bilo poznato da 6i1ibar, kada se protrlja krznom, dobija osobinu da privlaci sitne predmete. Od grckog naziva za cmbar eieidron nastala je rijec eiektricitet. Ovaj naziv - elektricitet, usao je u savremenu nauku tek krajem 16. stoljeca kada je ustanovljeno da svojstvo slieno 6ilibaru ima jOs citav njz materijala kada se protrljaju svilenom iii vunenom tkaninom. Za sva tijela, koja poslije trljanja privlace druge predmete kaze se da su naeiektrisana. U 18. stoljecu ustanovljeno je da se trenjem dobijaju dvije vrste eieidriciteta. Vrsta elektriciteta koja se dobije kada se staklo protrlja krznom nazvana je pozitivnom. Vrsta elektriciteta koja se dobije kada se ebonit protrlja vunenom tkaninom nazvana je negativnom. Ogledom se moglo ustanoviti da se tijela. naelel<trisana istom vrstom eieidriciteta medusobno odbijaju, a raznoimenim privlace. Ovaj nacin< utvrdivanja vrste elektriciteta uveo je naucnik Franklin i ocigledno je da je to ueinio proizvoljno. Ogled 1. Na malom stativu okaci 0 svileni konac laganu lopticu od zovine iii suncokretove srzi. Kada ioptici prinesemo naelektrisanu sipku ona se priblizi a zatim odbije od sipke (sl. 2.1.1.a). Kada je loptica dodirnula naelektrisanu sipku ana se naelektrisala istom vrstom elektriciteta i zato se odbila od sipke.

a)
51.2.1.1. Odbijanje i privlacenje naboja staklenom sipkom, a druga ebonitom.

b)

Ako se dvije loptice naelektrisu suprotnom vrstom elektriciteta onda se medusobno priviaee (sl. 2.1.1.b). Pri tome se jedna kuglica naelektrise
_~~2_sk<2e... je uredaj kojim se utvrduje da Ii je neko tijelo naelektrisano, kojom vrstom elektriciteta i kolikom kolicinom elektriciteta. Sastoji se od metalnog kuCista u obliku valjka u kojem se nalazi metalni stap sa dva tanka listiGa (od aluminija ili staniola). Na drugom kraju stapa je metalna ploca iii kugla (SI. 2.1.2),

0)

b)

SI.2.1.2. Eiektroskop i elektrometal'

Kada naelektrisano tijelo dodirne kuglicu elektroskopa naelektrisanje se djelimicno prenese na njegove listice. Istoimeni elektricitet na listicima izaziva njihovo odbijanje. Razmak izmedu rasirenih • Iisti6a proporcionalan j\3 njihovom naelektrisanju.

17

Naelektrisanje tijela (kolicina elektriciteta) q zaVISI od toga koliki je broj elektrona u visku iii manjku u odnosu na neutralno stanje. Kazemo da metali dobro provode elektricitet.1. Jonizaclja atoma [~(== ne I idje je: n .aelektrisavanja tijela ne stvara naelektrisanje vee sam a razdvaja. jer ne provode elektricitet.Ako se otklon listica iii igle moze ocitavati na nekoj skali onda se takav elektroskop naziva elektrometar (sl. Listiei 6e se potpuno sklopiti ako je prenijeti naboj jednak miboju e/ektroskopa. negativno laelektrisani provodnik spoji sa Zemljom visak elektrona sa provodnika ee preei na Zemlji i on 6e se ~rzo razelektrisati. ) atom moze da izgubi iii primi jedan iii vise elektrona jz posljednje Ijuske (51. npr. Ovo pokazuje da se prilikom . Tijelo se sastoji od atoma.2. onda ee se listiei jos vise rasiriti.!ektriciteta.2.1.2. Teorija koja objasnjava elektricna svojstva tijela zove se e/ektronska teorija.cio broj. Kada se. Ako se dodirnu suprotnom vrstom elektriciteta. Pozitivni joni imaju manjak elektrona.602. Kada :uglicu elektroskopa dodirnemo staklenim iii porculanskim stapicem listiei elektroskopa se neee )ornjeriti. 2.3. Atom se sastoji od pozitivno naelektrisanog jezgra i negativno naelektrisanih elektrona koji kruze oko tog jezgra. Kada se naelektrisani elektroskop dodirne naelektrisanim tijelom i8tog znaka.. Ova naelektrisanja se medusobno neutralisu. Atom je kao cjelina elektroneutralan jer ima istu kolicinu pozitivnog i negativnog naboja. Pri tome se naelektrisanje 2emlje prakticno nije promijenilo. Mnogim ogledima je pokazano da se oba tijela pri tome aelektrisu jednakom kolicinom e/ektriciteta suprotnog znaka.. U n6naelektrisanom stanju tijela sadrze jednake .3. SI.2 . Cl Kolicina elektriciteta (naboj) od jednog kulona sadrz! 6. a negativni joni imaju visak elektrona.1. 1018 e provodnici izolstori. Danas znamo objasniti gore navedne pojave. Ta se cinjenica koristi u 3hnici za tzv. uzemljenje.10-19 I C == 6. a pozitivno ako ima manjak elektrona. za kolicinu elektriciteta je kulon (C).naelektrisanje jednog elektrona ~Iementarno Jedinica. Pod djelovanjem spoljasnjih uticaja (zagrijavanje. Uzemljenje. onda 6e se razmak smanjiti. e . desno). Kada kuglicu naelektrisanog elektroskopa dodirnemo nekim metalnim )redmetom listiei elektroskopa 6e se brzo skupiti. Zemlju mozemo smatrati jednim velikim provodnikom.) atom postaje naelektrisan. jer su kolicine dektriciteta na pojedinim provodnicima zanemarljive u odnosu na Zemlju. Kazemo da su ti materijali elektricni izolatori. zracenje . Elektronsks teor/js. Naelektrisanje jednog elektrona se naziva jos naelektri5anje i one iznosi Ie::::: 1. Tijelo je naelektrisano negativno ako ima visak eleKtrona. Svaka kolicina elektriciteta jednaka je cjelobrojnom umnosku naelektrisanja jednog eiektrona.10 18 elektrona. Zakon odrzanja kolicine elektriciteta U dosad navedenim primjerima naelektrisanja tijela moze se zapaziti da u procesu naelektrisanja "enjem iii dodirom uvijek ucestvuju dva tijela. Ovako naelektrisani atomi zovu se jonl. tj. kolicine pozitivnog I negativnog 8 . 2.

~ =k q. a raznoimena privlace. naelektrisanje tijela je proces preraspodjele pozitivnog i negativnog elektriciteta.5.q. 2 Za vakuum iznosi k =9. I r2 Ova relacija je poznata kao Coulombov zakon. Na osnovu tih mjerenja Coulomb je izveo zakljucak. SUa medudjelovanja izmedu naelektrisanja koja miruju se zove eiektrostaticka sila.Prema tome.4). 2.1. Pored nje se nalazi nepokretna kuglica sa naelektrisanjem Q2.1. a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove udaljenosti. Konstanta proporcionalnosti k zavisi od F sredine u kojoj S8 nalaze naelektrisanja. Aigebarski zbir naelektrlsanja u izolovanom sistemu je konstantan. Zbir ukupne kolicine pozitivnog i negativnog elektriciteta oba tijela jednak je nulL Iz ovoga mozemo izvesti opsti zakljucak da je u prirodi zbir pozitivnog I negativnog elektriciteta stalan. Kuglica je naelektrisana istoimenim elektricitetom pri cemu se one odbijaju.2. 10 9 ~• Nm testo konstanta k za vakuum pise u obliku 1 k=-4ne o gdje je: 81. Cou!ombova siia 80 - permitivnost vakuuma i ima 2 vrijednost Eo ::::: 8.1.85 . Coulombov (Kulonov) zakon Vee odavna je poznata eksperimentalna clnJenica da se istoimena naelektrisanja odbijaju. Coulombova torziona vaga SUa uzajamnog dje/ovanja dvije tackaste kolicine elektriciteta upravo je proporcionalna tim kolicinama elektriciteta. Mjereei ugao uvrtanja zice izracunao je sHu kojom se medusobno odbijaju naelektrisanja q1 i Q2.4. Na laganoj sipci od izolatora nalazi se naelektrisana kuglica Q1' Ta sipka visi na zici tako da se moze okretati. torzione vage (51.10-12 C Nm Stoga se Coulombov zakon moze napisati u 19 . Silu izmedu dva naboja Coulomb je izmjerio pomoeu tzv. Francuski fizicar Coulomb (Kulan) je 1785. Ova se tvrdnja zove zakon odrzanja kolicine elektriclteta i jedan je od osnovnih zakona prirode.2. godine pry! izmjerio silu izmedu dvije naelektrisane kuglice i ustanovio zavisnost te sile ad naelektrisanja kuglica i od njihovog rastojanja. 81.

ne zavisi od sredine. Takoda. elektrostaticka sila moze biti i odbojna i privlacna. "Izvor" elektrostaticke sile je naelektrisanje.:. a gravitaciona sila je sarno privlacna. obje sile su proporcionalne kolicinama (kvantitetu): C.:: k q. 81 puta manja nego u vakuumu. Ako se naelektrisanja nalaze u nekoj drugoj (neprovodnoj) sredini onda je sUa medudjelovanja manja. gravitaciona konstanta je univerzalna. tj.9 I r F g . Naime. Na primjer relativna permitivnost vade je 81 sto znaci da ce u vodi sila uzajamnog djelovanja naelektrisanja bit. Razlika je i u "izvoru" sile. Uporediti elektrostaticku silu sa gravitacionom silam. a izvor gravitacione sile masa. Rjesenje m :::: 1 g ::::: 10-3 kg q = 1 nC == 1O-9C 2 k:::. Coulombova sila: F.t:=. Coulombov zakon podsjeca na Newtonov zakon opee gravitacije. Sa tim se analogija izmedu ove dvije sile iscrpljuje..11 Nm 2/kg2 Fe/Fg ==? Fe ::: k. Takode.?ulombova sila koli6inama elektriciteta.L::::: k~ r4 ='::"1_1_2 mm m2 ='1-r2 r2 Uvrstavanjem poznatih vrijednosti dobivamo 20 . U cemu je slicnost a u cemu razlika? Formalno. a u nekoj sredini F. Obje sile opadaju sa kvadratom rastojanja."'. a Newtonova sila masama tijela.qz rZ Gravitaciona sila: F::: 'Y m. onda je Relativna permitivnest neke sredine pekazuje keUko je puta sila uzajamnog djelovanja dva naelektrisanja manja u tOj sredini nego tJ vakuumu. 8toga se relativna permitivnost neke sredine moze definisati na sljedec.67·1O. Relativna permitivnost vazduha je priblizno jednaka jedinici! Pitanje 1.m z r2 . nacin: Ako je sUa uzajamnog djelovanja dva naelektrisanja u vakuumu Fo. 6. Razlog tome je sto je permitivnost bilo kaje druge sredine (izolatora) e veca od permitivnosti vakuuma eo. 9·10 9 Nm2/C 2 . Konstanta k kod elektrostaticke sile zavisi od sredine u kojoj se nalaze naelektrisanja.obliku Ova naelektrisanja medusobno djeluju najvecom silom bas u vakuumu. Primjer 1: Kako se odnose eiektrostaticka sUa i gravitaciona sila izmedu dva tackasta naelektrisanja u vakuumu cije su mase m1= m2== m == 1 9 i naelektrisanja q1= q2= q == 1 nCo Rastojanje izmedu tijela je r. E == ErEO gdje je er relativna permitivnest te sredine.

... I Ako S8 probno naelektrisanje pove6a dva puta... 2.. Kolicnik Coulombove sile i probnog naelektrisanja zove se jacina elektricnog porja E. itd.... Iz gornje relacije vidimo da je sila F kojom elektricno polje djeluje na probno naelektrisanje proporcionalna velicini tog naelektrisanja i jacini elektricnog polja ~qp~ 81 jedinica za jacinu elektricnog polja je N/C.1..6). Jacina elektricnog polja je vektorska velicina i ima pravac i smjer vektora sile F=qE - - 21 ..I r 81.. Tako. djeluje izvjesnom silom na druga naelektrisana tijela koja se nalaze u njegovoj okolini. To djelovanje se vrs. naprimjer.. ojI..2.. Medusobno djelovanje naelektrisanill tijela tumaci se na taj nacin sto se uvodi pretpostavka da svako naelektrisanje mijenja prostor u svojoj okolini.. <4!-. Elektricno polje Svako naelektrisano tijelo. Ako na posrnatrano probno naelektrisanje djeluje eiektrostaticka si!a..Elektrostaticka sila je oko 159 miliona puta veca od gravitacione sile... sila C8 se takode pove6ati dva puta. onda ' u toj tacki postoji elektricno polje.1.E.6. Elektricno polje i elektrostaticka sUa Jacina elektricnog polja u nekoj tack! brojno je jednaka sili kojom to polje djeluje na jedinicnu kolicinu eiektriciteta u toj tackl.. Prostar ako naelektrisanog tijela u kajem se ocituje (manifestuje) djelavanje na druga naelektrisana tije/a zove se elektricno polje..." •••• .. Polje koje stvara naelektrisanje q u nekoj tacki A ispituje se tako sto se u tu tacku postavi tackasto naelektrisanje qp koje nazivamo probno naelektrisanje (sl... bez bilo kakve vidljive materijalne veze.. gravitaciona sUa izmec'iu dva elektrona iii elektrona i protona se zanemaruje U odnosu na elektrostaticku silu. C±) I q ~ F=q. prema Coulombovom zakonu. Pri tome odnos sile i probnog naeiektrisanja ostaje nepromijenjen....

Vektor jacine elektricnog polja a) pozitivnog nael. to polje ima svaje karakteristike koje su predstavljene vektorom E (sl. U oba slucaja linije sile su radijalne. Prema tome. To su linije koje se poklapaju sa pravcem vektora jacina elektricnog polja.9. Rjesenje. Pogledaj sliku 2.2. Elektricno polje se moze slikovito prikazati pom06u tzv. a) i b)).6! Sila izmedu naelektrisanja je: F=_l_qqp 4nc o r2 Po definiciji. 2. a zavrsavaju na negativnom. Polje ima svugdje istu jacinu (E ::: canst) i kazemo da je homogeno. Ako bi naprimjer posmatrali putanju probnog pozitivnog naelektrisanja u elektricnom polju ona bi se kretalo u smjeru linija sUe eiektricnog polja. Homogeno elektricno polje 22 .. linija sile elektricnog polja.1. odnosno qp F JaCina elektricnog polja oko naeiektrisanja q opada sa kvadratom rastojanja.1. a linije sHe negativnog naelektrisanja imaju smjer ka naelektrisanju (sl.1. I 81. Koristenjem matematickog izraza za Coulombov zal<on izracunaj jacinu elektricnog polja u nekoj tacki na rastojanju rod naelektrisanja q.. Linije sHe elektricnog polja ~) Linije sile pozitivnog naelektrisanja imaju smjer od naelektrisanja. a negativno kao "ponor". SI. 2.7. Linije sUe pocinju na pozitivnom naelektrisanju. Uvea ih je Faraday.c su prikazane linije sile izmedu dva istoimena naelektrisanja. Na slici 2. pozitivno naelektrisanje se moze smatrati kao "izvor" linija sile.S. Na slid .2:1. Linije sUe elektrlcnog poJja. b) negativnog nael.9 je prikazano elektricno polje· izmedu dvije rayne ploce naelektrisane jednakom kolicinom elektriciteta suprotnog znaka.2..1.1. Za elektricno polje kazemo da je homogeno ako su linije sHe medusobno paralelne i jednako udaijene. Bez obzira da Ii S9 U palju nalazi neko probno naelektrisanje iii ne.7) Primjer 1.8.a) r b) SI. jacina elektricnog polja je E :::: . Medusobno S9 nikada ne sijeku. i . odnosno izmedu dva raznoimena naelektrisanja.8.

Da Ii se djelovanje elektrostaticke sile u vakuumu mnogo razlikuje od djelovanja u vazduhu? 5. Kako eiektronska teorija objasnjava: a) naelektrisanje tijela. b) elektricnu provodljivost? 2.10·9 N) 9. Kolikom silom se odbijaju dva istoimena naelektrisanja u vakuumu od po 1 n C.Pitanja i zadaci 1. U homogenom elektricnom polju jacine E :::: 2 N/C nalazi se naelektrisanje q == 3 n C. Jacina elektrlcnog polja u neko] tacki brojno je jednaka sill kojom to polje djeluje na jedinicnu kolicinu elektriciteta u toj tackL Unije sile eiektricnog polja "izviru" iz pozitivnog naelektrisanja. Zakon odrianja kolicine elektriciteta: Aigebarski zbir naelektrisanja u izolovanom sistemu je konstantan. na rastojanju 1 m (R: F ::: 9. q == De 23 . Na kojem rastojanju od tackastog naelektrisanja q = 1 nC je jacinaelektricnog polja 1 N/C? (R: r :::3 m) Vain/jf iskazl i formule Tilela naeiektrisana istom vrstom eiektriciteta medusobno se odbljaju. a obrnuto kvadratu njihove udaijenosti. Kakav je polozaj vektora jacine elektricnog polja u odnosu na linije sile? 6. Kolikom silom djeluje polje na to naelektrisanje? (R: F=6. Ako se tackasto naelektrisanje postavi u homogeno elektricno polje u kojem smjeru 6e se kretati: a) ako je pozitivno naelektrisano. lO N) og S. U cemu je slicnost izmedu Coulombovog zakona i Newtonovog zakona gravitacije? 3. Sta pokazuje relativna permitivnost neke sredine? 4. a "uviru" u negativni elektricitet. Coulombov zakon: SUa uzajamnog djeiovanja dvije tackaste koiicine elektriciteta upravo je proporcionalna tim kolicinama eiektriciteta. Svaka kolicina eiektriciteta jednaka Je cjelobrojnom umnosku naelektrisanja eiektrona. Prostor oko naelektrisanog tijela u kojem se ocituje djelovanje na druga naelektrisana tijela zove sa eiektricno polje.!enom privlace. b) negativno naelektrisano? 7. a ra:c:noi". a pozitivno ako ima manjak elektrona. Tijelo je naelektrisano negativno ako ima visak eiektrona.

ako elektritno polje vrsi rad. probno naelektrisanje qp nalazi se na nekoj udaljenosti od istoimenog naelektrisanja q. 24 .. On karakterrse energijska svojstva elektricnog polja. velicina elektricni potencijal se koristi za skalarno opisivanje elektricnog ·polja. Za razliku od jacine polja. Na slici '1. Jedinica za elektricni napon je volt (V). qp (V. tako se i elektricno polje moze opisivati eiektricnom potencijalnom energijom i elektricnim potencijalom. Sila elektricnog polja vrsi rad i premjesta naelektrisavanje qp iz tacke (1) u tacku (2). odnosno potencijalom.EP2 S obzirom da je u tacki (1) potencijalna energija Ep1=qp1V11 au tacki (2) Ep2:::::QP2V2. u tack. Ook se u mehanicr cesee koristi potencijalna energija u nauci 0 elektricitetu se vise koristi potencijal.10.lektricni potencijal i napon Kao sto se gravitaciono polje moze opisivati gravitacionom potencijalnom energijom.10. 1. PotenC/fal elektricnog polja u nekoj tacki brojno je jednak potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja. i O.2::::: EP1 . Rad sHe elektricnog porja jednak je smanjenju potencijalne energije sistema.V2 ) Razlika potencijala izmeau dvije tacke elektricnog po/ja zove se elektricni napen. U sistemu djeluju odbojne sile te se naeiektrisanje qp udaljava do neke tacke 2.1.2.1. Prema tome. potencijalna energija. tacka (1) je na visem potencijalu od tacke (2). SI. odnosno potencijal su skalarne velicine. mozemo pisati da je odnosno Napan dvije tacke elektricneg polja brojno je jednak radu koji izvrse sile tog palja pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz jedne tacke u drugu. Razlika potencijala A 1 . Napomena: Na slici 2. Siobodni naboji ~e krecu od viseg potencijala ka nizem. to je A. Prema tome.

F == q E. Kako se moze izracunati rad sile elektricnog palja pri premjestanju probnog naelektrisanja qp iz tacke (1) u tacku (2)? Koristi sliku 2.2. Potencijal je skalarna velicina.. ... Opisivanje elektricnog polja pomo6u potencijala Ima prednost u odnosu na opisivanje pomo6u jacine pojja. Jacina el.1. potpuno odredena poznavanjem brojne vrijednosti. Na slici 2. d gdje je d rastojanje izmedu ploca. Kako se moze odrediti veza izmeau jacine elektricnag palja i napona? Polje je homogeno (£.12.--. -"'- Odgavar. tacka (1) je na udaljenosti r1.f1)' Sila izmeau naboja u tackarna (1) i (2) nije ista te se uzima srednja vrijednost sile 25 . Ako uvrstimo izraz za silu.. <t--I'"" ~r=£t "'p U-__... "lzvor" polja je naelektrisanje q. Rad sile elektricnog polja je A1.. djeluje elektrostaticka sila. je prikazano homogeno elektricno polje.. ondaje ~ <I- A:::::qEd Napon izrnedu plota je . polja i napan odnosno U::::~=Ed q [E= ~ I Iz ove relacije vidimo da se jacina elektricnog polja moze izraziti u voltima po metru. pri premjestanju naelektrisanja q od jedne ploce do druge je A= F.10...11.. Odgovor. Razlika potencijala se jednostavnije mjeri od jacine polja.Alessandro Volta (1745-1827) Za one koji zele vise znati Pitanje 1. F= q E.1.. . U nasem prirnjeru od tacke (1) prerna tacki (2). a tacka (2) na udaljenosti r2. sto je ekvivalentno njutnu pokulonu -=ill V N C SI.2 =: Fsr .11... SI. canst). s gdje je s:::: (r2. Siobodno naelektrisanje se u elektricnom polju krece od viseg potencijala ka nizern. Rad sile elektricnog polja.1..it~. Pitanje 1.2.. izvrsi rad od jEldnog diu/a. Na neko naelektrisanje q..1. koje se nalazi u polju.Prema definiciji 1 V= IJ Ie Napon izmeou dvije tacke elektricnog polja jednak je jedan volt ako se pri premjestanju naelektrisanja od jednog kulona izmeou te dVIj'e tacke.

2. Na sHei 2. jednak je razliei potencijalnih energija u tim tackama. Zasto? 1 q ekvipotencijalna ploha --I silnica I t SI.13. Newtonovom zakonu cestica 6e dobiti ubrzanje 26 . One su okomite na vektor elektricnog polja.Dalje je Pitanje 2. Sve tacke sa jednakim potencijalom obrazuju povrsinu koja se zove ekvipotencijalna povrsina.1. koja se nalaze u vakuumu na rastojanju r. Sta su ekvipotencijalne povrsine? Odgovor.13. Uporedujuci ovu relaciju sa relacijom u pitanju 1.1. Rad sile elektricnog polja pri pomjeranju probnog naelektrisanja iz jedne u drugu tacku.rastojanje od naelektrisanja q do tacke u kojoj se posmatra potencija! elektricnog polja. E ==_l_qqp p 4nc o r Potencijalna energija je negativna ako su nae!ektrisanja suprotnog znaka. Za pomjeranje tijela po ekvipotencijalnoj povrsini nije potrebno ulagati nikakav rad. Pitanje 3. Kako se moze izracunati eiektrostaticka potencijalna energija i eiektricni potencijal? Odgovor. Prema 2.=qE. zakljucujemo da je elektrostaticka potencljalna energija dva tackasta naelektrisanja q i qp. su ekvipotencijalne povrsine oko tackastog naelektrisanja. Jednaka je nuli ako je rastojanje izmedu tijela beskonacno veliko. Ekvipotencijaine povrsine Kretanje naeiektrisanih cesUca u eiektricnOJl1 polju Kada se naelektrisana cestica nade u elektricnom polju jacine E. Elektricni potencijal V u nekoj tacki elektricnog polja je t I v=--4nc o r odakle S8 zakljucuje da sve tacke na istoj udaljenosti r od tackastog naelektrisanja q imaju isti potencijal. Po definiciji elektricni potencljal je: v=-= Ep qp 41tS o r gdje je r . na nju dJeluje elektrostaticka sila F.

Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog polja.19 CV . izmedu kojihje rastojanje d=1 em.b)a='?. Brzina koju dobije naelektrisana cestica moze se odraditi i koristenjem zakona odrzanja energije. Sta}e elektronvolt (eV)? Pri tretiranju kretanja naelektrisanih cestica u elektricnom polju iz prakticnih razloga se rad odnosno energija izrazava u elektronvoltima (eV). b) ubrzanje koje dobije elektron. m 9.Ako je eiektricno polje homogeno.6. koristenjem zakona odrz. 1 eV :: 1.10 6 m 5 Primjer 2.Olm m b) c) v::: 2. onda je A :: E k . naelektrisane suprotnom vrstom elektriciteta. Elektron iz stanja mirovanja.6'1O. prikljucene su na napon U==12 V. Kada se slobodno naelektrisanje nade u elektricnom polju ono se kre6e od viseg potencijaia prema nizem. A::~k Ako je pocetna brzina naelektrisanja bila jednaka nuli. Izracunaj brzinu koju dobije e!ektron. 2 05·10 6 -m ~ s 27 .c)v='? a) E= ~::: 12V .1·10.05.10. mv 2 --=eU 2 V = - l2e~ __ {2'1.C ·12V . onda je ubrzanje konstantno.1·lO. c) brzinu kojom dode na drugu plocu. ubrzana razlikom potencijala U Pitanje 1. Pri tome je prirastaj njegove kineticke energije jednak radu sile elektricnog polja. prema pozitivnoj. Jedan e!ektronvolt je energija koju dobije elektron kada se ubrza razlikom potencijala od 1 V. odnosno qU=-z- mv 2 odakle je brzina koju dobije naelektrisana cestica mase m. d O.:::: 1. Dvije paralelne ploce. U tom slucaju mozemo odrediti brzinu i predeni put prema poznatim relacijama iz kinematike za jednako ubrzano kretanje. E =1200 ~. Rjesenje d=l em == 0.01 m U::::12 V m=9. Rjesenje.19 C a)E=?.6. 19 J Primjer 1. pode sa negativno naelektrisane ploce.3I k g ' 19 v:.6·1O. Prirastaj kinetitke energije elektrona jednak je radu sile elektricnog polja. iz prirnjera 1.31 kg q == e == 1.anja energije.10.

1 5. u nasem primjeru. U nasem primjeru. SI. Kako su elektroni u metalima slobodni.15.a) prine'semo naelektrisanu sipku.Provodni u elektricnom polju Elektricna influencija (indukcija).) spojimo desnu stranu provodnika sa Zemljom (sl.14. Manjak elektrona na toj strani 6e se nadoknaditi iz Zemlje. Ova pojava se naziva elektricna influencfja iii indukcija. Na suprotnoj strani provodnika B bi6e manjak elektrona. Sila elektricnog polja vrsi preraspodjelu slobodnih elektrona u provodniku. Posmatrajmo jedan metalni izolovani 'provodnik B (sl.1. Nenaelektrisanom elektroskopu (81. c).2.~ d} Kako to mozemo objasniti? Naelektrisano 2. Prinesemo sada tom provodniku jedno naelektrisano tijelo A (npr. 2.). eim uklonimo naelektrisano tijelo A nema vise ni razdvajanja elektriciteta. a desna pozitivno. i'laelektrisanje elektroskopa influencijom 28 . Tijelo B 6e opet biti neutralno.14. -9- (a) (b) (c) (d) Ogled Pomocu elektroskopa mozemo dokazati da se provodnik. 2.---[r'" -. onda pridosli elektroni iz Zemlje ostaju stalno u provodniku. U prisustvu elektricnog polja (koje stvara naelektrisano tijelo A. Naglasili smo da se sva tijela. moze stalno naelektrisati. Tijelo S8 moze i trajno naelektrisati putel)l elektricne indukcije. U metalima se nalaze slobodni eiektroni koji se mogu kretati po cijeloj zapremini metala. negativno. Pod djelovanjem elektricnog polja u provodnicima nastaje razdvajanje elektriciteta. . Kada se ova veza sa Zemljom (uzemijenje) prekine dok je prisutno naelektrisanje A. Provodnik ostaje stalno naelektrisan.sl.KB A J. prema njihovoj elektricnoj provodljivosti.1. pozitivno . putem influencij8. oni 6e se koncentrisati sto blize provodniku A. Elektricna indukcija tijelo A stvara oko sebe elektricno polje. b).1. lijeva strana provodnika B bi6e naelektrisana negativno. Dobri provodnici elektriciteta su metali. na slici 2. mogu podijeliti na provodnike i izolatore.1 4.1. djelovanjem Coulombove privlacne sile.

unutar provodnika. Kada se provodnik unese u elektricno polje naelektrisanja unutar provodnika S8 tako raspodijele da je jacina elektri6nog polja unutar provodnika jednaka nuli. Pod djelovanjem spoljasnjeg elektricnog polja izvrsit ce se u metalu preraspodje/a elektriciteta.21.17. koncentrisat ee se elektroni. u provodnicima se nalaze sJobodni e!ektroni koji se mogu kretati pO cijetoj zapremini provodnika. Zasto naeiektrisana tijela privlace ne samo druga naelektrisana tijela. visak elektrona doveo u unutrasnjost metalne lopte. vee i neka elektricki neutralna tijela? Na slie. A to je spoljasnja strana metalne lopte. Zasto se svaki visak eiektrona. instrumenti osjetljivi na spoljasnje elektricno polje. onda bi se ani udaljavali jedan od drugog sve dok se ne raspodijele sto je mogu6e dalje. Stoga (:e privlacna sila izmed'u naelektrisanog stapa i zovine srzi biti veca nego odbojna sila. Na njegovom vrhu elektricno polje moze biti toliko jako da jonizuje vazduh ispred siljka.Usljed indukcije na kraj elektroskopa koji je blizi sipki. npr. npr. 29 . najveca povrsinska gustina eiektriciteta je na siljku. Indukovace se elektricno polje Ei iste jacine kao i spoljasnje polje. Zasticuju se. Joni istog znaka naelektrisanja kao i siljak. Ovakvo privlacenje neutralnih tijela se ne javlja u homogenom elektricnom polju. Pitanje 4. Listiei se sklope. udaljavaju se velikom brzinom i povlace za sobom neutralne molekule vazduha. zapazili smo da naelektrisana sipka privuce zovinu srt kOja je neutralna. ponistiti. a zatim udaljimo naelektrisanu sipku. 2. Ako bi se. te je rezultujuce polje jednako null (sl.16.1.1. E=Eo-E!=O Na ovom principu se zasniva elektrostaticka zastita metalnim mrezicama i oklopima. Elektroskop je trajno naeiektrisan. polju Ovo se maze objasniti kao posljediea uzajamnog odbijanja istoimenih naelektrisanja. Zasto? Naelektrisani stap indukuje elektricitet u zovinoj srii. itd. koji Se dovodi na izlovani provodnik.). Zasto spoljasnje elektricno polje ne prolazi kroz meta Ie? Stavimo metalnu plocu izmeau obloga plocastog kondenzatora. Pitanje 2. ce biti Spojimo sada eiektroskop sa Zem!jom (iii dodirnemo prstom) elektroni sa Zemlje dolaze na listice elektroskopa i razelektrisu ih. Pitanje 1. rasporeduje sarno na njegovoj povrsinr? 2.1. Listiei se opet razmaknu. Pit~mi~ 3. Na slici 2. Djelovanje siljaka Dielektri (izolatori) u eiektricnom polju Kao 8tO smo istakli u prethodnom poglavlju. Razlog tome je sto je tada sila elektricnog polja jednaka na oba kraja tijela u kojem je d0810 do razdvajanja elektriciteta.16. Na taj nacin se stvara eiektricni vjetar koji moze da savije plamen svije(:e. 51. Sada prekinemo vew sa Zamljom. Suprotan kraj naelektrisan pozitivno i listiei se pOdignu. Meta! u homogenom 91. Ta 6e se polja.17.1. tako da je suprotno naelektrisanje blize stapu.1. Izmeau obloga je polje homogeno i ima jacinu Eo. samo suprotnog smjera. Kako se objasnjava cinjenica da naelektrisani siljak povija plamen svije6e u svojoj okolini? Raspored elektriciteta na tijelima nepravilnog oblika nije ravnomjeran. 2.

Kod izolatora (die/ektrika) nema slobodnih elektrona.18. a da biva oslabljeno pri prolasku kroz dieiektrik. Ogled.19. 2. suprotnog smjera od spoljasnjeg polja.1.2.19. Poiarizacija dieiektrika Elektricni dipol ima dva centra raznoimenog naelektrisanja.lacina elektricnog polja u dielektriku je Sr puta manja nego u vakuumu. Pokazati da elektricno polje ne prolazi kroz metaie.1. jos je Faraday ustanovio da se i u dielektriku formira elektricno poije. sto znaci da je jacina elektricnog polja 4 puta manja nego u vakuumu (odnosno vazduhu). Rezultujuce polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslablje.18.) +000+000 +000+ + + + -E' <-" Si. a drugi pozitivno. Naelektrisanja u dielektriku (51. 2. 30 . Medutim. Takva pojava S8 naziva polarizacija dielektrika. Odnos jacine elektricnog polja u vakuumu Eo i jacine elektricnog polja u dielektriku E zove se relativna permitivnost dieiektrika. Npr. Atom (mo/ekul) i dalje ostaje kao cjelina elektroneutralan ali ce jedan njegov kraj biti naelektrisan negativno.Usljed toga dolazi do smanjenja jacine elektricnog polja koje prolazi kroz dielektrik. prema pozitivnoj strani ploce (sl. relativna permitivnost stakla je 4. Dobili smo elektricni dipol (sl. Elektricni dipol 81. u elektricnom polju oni se pravi!no orijentl8u. Na prvi pogled bi se moglo ocekivati da prisustvo dielektrika nema uticaja na elektricno polje. onda ce se njegovi atomi (molekuli) polazirovati. Rezultujuce polje je E ::: Eo ~ Er. tj. Za razliku od provodnika elektricno polje dielektrika je slabije od spoljasnjeg polja. Polarni molekuli ne daju nikakvo makroskopsko elektricno polje. Takvi molekuli se nazivaju polarni molekuii.1. Za one koji vise Neke supstance imaju molekule koji su svaki po sebi elektricni dipoli. Medutirn. 2. Elta to znaci? Pozitivna jezgra atoma nece se vise nalaziti u centru elektronskog omotaca. u elektricno polje. npr. Zbog toga je voda dobar rastvarac. Kaka ta mazema abjasnitf? Kada se dielektrik stav. U tom slucaju kazemo da je izvrsena orijentaciona polarizacija dielektrika.. Kazemo da dielektrik u elektricnom polju p05taje polazarovan. jer-se elektronski omotac pomjerio.2.19.1. Na primjer molekul vode iii molekul amonijaka su sami po sebi elektricni dipoli i bez prisustva spoljasnjeg elektricnog polja. slabije je od spoljasnjeg polja Eo.) svi atomi dielektrika bit ce kao dipoli orijentisani u pravcu polja.).1.19. Usljed termickog kretanja dipoii su rasporedeni bez ikakvog reda.) stvaraju elektricno polje E' suprotnog smjera od spoljasnjeg polja Eo.1.?o. Kada izmedu ploca naelektrisanog kondenzatora postavimo dielektrik (sl. 2. IE: Eo I E\ ..

Na kuglu elektroskopa stav. Listie. InF == lO-9p.:L::::: canst. prinesi elektroskopu naelektrisani stap i zabiljezi skretanje fistica elektroskopa. Elektricno polje ne prolazi kroz metal. Prije stavljanja cas a od metala iii stakla. Listiei elektroskopa se n'e pomjeraju.. IpP = lO-12p one koji vise znatf Pitanje 1.. onda on ima elektricni potencijal V... U odnosu na skretanje u vazduhu. Cak ni Zemljina kugla nema toliki kapacitet. elektroskopa se malo rasire. c=-V Elektricni kapacitet provodnika brojno je jednak kolicini elektriciteta koju treba dovesti provodniku da bi mu se potencijal povecao za jedinicu. Za dati provodnik odnos kolicine elektriciteta koja mu je dovedena i njegovog potencijala je konstantan. Kako S8 moze izracunati kapacitet sfemog provodnika? Elektricni potencijal sfernog provodnika je v==--- q 4nEo r 1 31 . Zbog toga se u praksi koriste manje jedinice: l~P:::: lO-6p. lektricni kapacitet provodnika Kada se neki izolovani provodnik naelektrise kolicinom elektriciteta q. odnosno staklo. B] 81 jedinica za elektricni kapacitet je farad (F) q . . Tako mozes uporediti skretanje listica. To je vrlo velika jedinica.. Prinesi naelektrisani stap. kada je prisutan metal. V naziva se elektricni kapacitet Ovaj odnos je karakteristican za provodnik provodnika C. itd. NapOmel18. F==~ V Kapacitet od jednog farada ima provodnik ciji se potencijal pove6a za 1 V kada mu se dovede kolicina elektriciteta od 1 C. Prinesi elektroskopu naelektrisani stap. Mjerenjem se moze ustanoviti da 6e se potencijai provodnika pove6ati dva puta ako mu se dovede dva puta veGa kolicina elektriciteta. Elektricno polje prolazi kroz dielektrik ali biva oslabljeno. metalnu casu. Na kuglu elektroskopa stavi staklenu casu.

C::::E - -Q SI. metalne ploce. Kapacitet kandenzatora se definise odnosom kolicine elektriciteta na jednoj od plota i razlike potencijala izmedu ploca A d B +Q Ie: ~J Ogledi pokazuju da elektricni kapacitet plocastog kondenzatara zavisi ad povrsine jedne od ploca S i razmaka izmedu njih d. Ta pojava se tumaci elektricnom influencijom.120. C ::::: BrC O puta od gdje je Cr.t ' 411:c o r S1. ~I 8r Elektricnl kapacitet kondenzatora C. veei je kapaciteta Co kada je izmedu placa vakuum (odnosno vazduh). 32 .21. _ . Prema obliku.2.gdje je r poluprecnik sfere.. Plocasti kondenzator se sastoji od dvije paralenne naelektrisane istom kolitinam elektriciteta suprotnog znaka. odnosno 1 q oJe q == C . Plocasti kondenzator S °d gdje je GO permitivnast vakuuma.g izolovanog naelektrisanog provodnika nalazi neki drugi provodnik.2. mogu bit!: plocasti. tada je kapacitet kondenzatora ~: _ _ _ _'. 1 U tehnici kondenzatori imaju veliku praktitnu primjenu. Ako se izmedu placa nalazi neki dielektrik. S obzirom da je po definiciji q ::: CV. sa dielektrikom. Sferni provodnik Kapacitet sfernog dimenzijama. Sistem ad dva pravodnika koji maze prim/ti vecu kolicinu elektriciteta nego kada su odvojenl naziva se elektricni kondenzator.1.J EoE.relativna permitivnost dielektrika. sferni i cilindricni. provodnika je proporcionalan njegovim Elektricni kondenzatori Kada se u blizini jedno. onda se njegov elektricni kapacitet poveea.

Promjenljivi kondenzator i oznaka Oznaka za kondenzator stainog kapaciteta nema strelice.2.= U 2=U Ukupna kolicina elektriciteta jednaka je zbiru kolicina eiektriciteta kOjima su naelektrisani pojedini kondenzatori q:::: ql + q2 Sobzirom da j~ q =CU. na primjer.24.23.1.24. tako da se mijenja onaj dio njihovih povrsina koje se' poklapaju (sl.1 . .Kapacitet plocastog kondenzatora se moze mijenjati pomjeranjem obloga kondenzatora. Na slici 2. Neki od njih mogu izdrzati napon i do 1000 V.'·. c) elektrolit kondenzatori.23. Paraleino vezivanje kondenzatora CU:::::C1U+CZU 33 .2.. Paralelno vezivanje.· '.1. kod radioprijemnika (slika desno). su prikazana dva kondenzatora.j. Vezivanje moze biti paralelno i serijsko. u praksi se kondenzatori cesto medusobno vezu.2. til 81. paralelno spojena na izvor stalnog napona U. b) keramicki kondenzatori. U. Takav nacin promjene kapaciteta kondenzatora primJenjuje se. su razni tipovi kondenzatora koji se koriste u tehnici a) blok kondenzatori. to je 81. n.1.1 lijevo). Na slici je prikazana i oznaka za promjenljivi kondenzator. Na svakom kondenzatoru je napon jednak.' a) b) c) S1.1.2. Tehnicki Kondenzatori Vezivanje kondenzatora Za dobivanje odredenog kapaciteta.22. Na slici 2. te imati kapacitet i do 1500 pF.

3.uF spojena su: a) paralelno.=~+.Ukupni kapacitet paralelno vezanih kondenzatora je rc=:C.uF 2 Ukupan kapacitet kod paralelne veze se povecao. na primjer. Jonosfera djeluje na kratke radiotalase kao ogledalo pa se pomo6u kratkih radiotalasa vrsi prijenos na velike daljine. 34 . itd.C == C 1C 2 ::::: _1/. q ::: const Ukupni napon je. Tako.1.l'-.~J Kod paralelno vezanih kondenzatora ukupan kapacitet je jednak zbiru kapaciteta pojedinih kondenzatora. reciprocna vrijednost ukupnog kapaciteta )ednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora Primjer 1. radioaktivnog zracenja.. a drugo . Rjesenje: a) Kod paralelne veze je C:::: C 1+ C2 = 1 . koji se nalazi na visini preko 80 km. Ova elektricna kondenzatora kapaciteta C 1= 1. b) serijski.1.25.F_·_2'-. +C 2 C :::: -tJ.uF i C2 = 2 . Serijsko vez. itd. (sl. druga ploca prvog kondenzatora se veze za prvu plocu drugog kondenzatora.:L C C1 C2 u SI. onda prva ploca primi kolicinu elektriciteta + q. Elektricni naboj u atmosferi U Zemljinoj atmosferi postoji veliki broj naelektrisanih cestica.25). 2. usljed kosmickog zracenja. Kod serijskog vezivanja. Razlog tome je sto se stalno vrsi proces jonizacije cestica atmosfere../. Kada se na takvu kombinaciju (bateriju) dovede napon U.. naziva se jonosfera.F 3 C ::. Slican izraz dobijemo i za proizvoljan broj vezanih kondenzatora. =.. Kod serijske veze ukupan kapacitet je manji i od kapaciteta najmanjeg kondenzatora. b) Kod serijske veze je: i.lF_ C C1 C2 C. te se dalje influencijom na plocama ostalih kondenzatora uspostavi ista kolicina elektriciteta suprotnog znaka.vanje. Uzrok jonizacije su ultraljubicasti zraci sa Sunca i kosmicki zraci.=_l_+_l_.2. Serijsko vezivanje kondem:atora odakle se dijeljenjem jednacine sa q dobije -=-+Cz 1 C 1 C1 1 Kod serijski vezanih kondenzatora. Odredi ukupan kapacitet.uF.. odnosno !!.q. jer sadrzi veliku kolicinu jona i slobodnih elektrona. sloj Zemljine atmosfere..uF + 2. ultraljubicastog zracenja koje dolazi sa Sunca.

Naziv je dobila po tome sto se javlja u polarnim krajevima. palama svjetlost Tu svjetlost izazivaju elektroni koji dolaze do Sunca.5·10 m/s. To su usamljena visoka drveca. izmedu 100 i 700 km visine.10 m/s . b) jacinu homogenog elektricnog polja. a dva oblaka munja. Pri premjestanju kolicine elektrieiteta ad 2 jiG.1. b) E==200 N/G. 2.Zemlja ima svoje elektricno polje koje se prostire sve do jonosfere. a na visini 50 m je 56 Vim. b) a == 3.q. Oa ii se trosi energija pri obilasku elektrona oko jezgra? 3. nastaje tzv. (R: a) E == 200 Vim. b) G:::: 1. Sta su ekvipotencijalne povrsine? 2. Praznjenje izmedu oblaka i Zemlje se cesto naziva grom. a njeno trajanje milioniti dio sekunde (sl. Odredi: a) jacinu homogenog elektricnog polja. Kako se definise volt? 5. Kako se krecu naelektrisane eestice u homogenom elektrienom polju? 6. zivotinje na otvorenom prostoru. Sipka je vezana za Zemlju preko bakarne iii cincane ploce do dubine 3 m. U homogenom elektricnom polju izmedu ploca ravnog I<ondenzatora nalazi se naelektrisana cestiea 2 mase 1 mg i naboja q :::: 5 jiG. Munja na svom putu ka Zemfji traii tijelo kOje najbolje provodi elektricitet. c) Razliku potencijala izmedu ploca kondenzatora. Usljed jonizacije vazduha i elektricnog polja Zemlje nastaju naelektrisani oblaci. Zbog cega? 9.3 V) 10.27.26.875 jiF). Za zastitu zgrada od groma koristi se SI.2. Djelovanje gromobrana se zasniva na jonizaciji vazduha koja nastaje usljed siljka na vertikalno postavljenom stapu (sl.1. Munja Pitanja i zadaci 1. Jacina elel<tricnog polja Zemlje opada sa nadmorskom visinom. Princip izrade gromobrana postavio je jos 1758. 2. d) s == af/2 == 0.2. Gromobran gromobran. duzina munje i do 3 km. d) 13 2 5 predeni put poslije 0. itd. ako je njihov razmak d = 4 cm.1. 35 .5.). Usljed cega nastaje "elektricni vjetar"? 4.27. b) ubrzanje kOje dobije elektron.01 jis.(R: a) F == 1mN. c) brzinu koju 6e imati poslije 0. U gornjim slojevima atmosfere.). Na nivou mora js 120 Vim. a razlika poteneijala 12 V. Elektricni napon pri praznjenju dostize i do 100 miliona volti. Koji se molekuli nazivaju polarni molekuli? 7.17em) 11.01/1S. Izmedu ploca ravnog kondenzatora jer:azmak d=6 em. Sta je elektricni dipol? Zbog cega je elektricno polje slabije u dielektriku nego izvan njega? 8. c) U :::: 8V) 12. c) v == at == 3. elektrieno polje izvrsi rad od 600 nJ. b) paraleino. SI. Kada se na jednu plocu kondenzatora dovede kolicina elektriciteta + q. Kolika je razlika potencijala izmedu taeaka elektricnog polja gdje je izvrseno pomjeranje? (R: U :::: 0. godine americki fizicar Franklin.26. zgrade. praznjenje izmedu Atmosfersko praznjenje prati jak zvucni potres koji se naziva grmljavina. na drugoj ploei nastane naelektrisanje . Ubrzanje koje dobije pod utieajem elektrienog polja iznosi 1000 m/s • Odredi: a) elektrostaticku silu koja djeluje na naelektrisanje.1. Koliki je ukupni kapacitet? (R: a) C ::: 8 jiF. Ova kondenzatora kapaciteta 3 jiF i 5 jiF vezana su: a) serijski.

i formule Potencijal u nekoj tacki elektricnog polja brojno je jednak potencijalnoj energiji jedinicnog probnog naelektrisanja.koju treba dovest! provodniku da bi mu se poteneijel povecao za jedinieu. Eleidricni kapaeitet provodnika brojno je jednak kolicini elektriclteta. Izmedu ploca ravnog kondenzatora lacina homogenog elektricnog polja je: Ep V:::::qp U 12 _ A 1.2 - . Eleidricno polje ne prolaz! kroz metale. Napon izmedu dvije tacke eiektricnog polja brojno je jednak radu koji izvrse sile tog polja pri premjestanju jedinicnog probnog naelektrisanja iz jedne tacke u drugu. Odnos jacine eleidricnog polja u vakuumu i dielektriku . SI jediniea za elektricni kapeeitet je farad (F). qp E=~ d Elektricna indukcija je razdvajanje elektriciteta u provodnleima pod djelovanjem elektricnog polja.wve se re/ativna permWvnost die/ektrika. Eleidricno polje prolaz! kroz dielektrik. € r =_0 E E 36 .Vainijl''''''''''1':!f'''.

kompjutera. 2. Elektricna struja u metalima slobodne elektrone djeluje sila elektricnog polja uistom pravcu (sl. odnosno smjer. ] Kako nastaje elektricna struja? Pod djelovanjem elektricnog polja nosioci naelektrisanja se krecu usmjereno. [" '~~mieren~ k. Gustina struje U elektrostatici smo proucavali elektricne naboje koji miruju. Brzina kretanja elektrona zavisi od jacine struje i ne prelazi 1 em/s. bez obzira na njegov oblik. onda ne mislimo na odredeni geometrijski smjer u prostoru. Smjer eiektricne struje je smjer elektricnog polja.). Ako struja stalno mijenja svoj smjer.1. Sada cemo proucavati naboje (naelektrisane cestice) u kretanju. Smjer kretanja elektrona je suprotan od smjera elektricnog polja. Na sve 81. onda se naziva naizmjenicna struja. s obzirom na smjer.. Na primjer. Kada se na krajevima metalnog provodnika uspostavi stalna razlika potencijala.. Prema tome. Brzina eiektricne struje iznosi c:::300 000 km/s i to je ustvari brzina prostiranja elektricnog polja. Kada kazemo jednosmjerna struja. elektricnih masina.2.'onda u provodnicima postoji elektricno polje. U elektrolitima su nosioci elektricne struje joni koji mogu biti pozitivni i negativni. kretanja elektrona je ureden. mobitela. a smjer kretanja elektrona fizicki smjer. Usvojeni smjer elektricne struje naziva se tehnicki smjer. jer su elektroni naelektrisani negativno. Pod elektrolitom podrazumijevamo tecnost koja provodi elektricnu struju. da bi kroz provodnik proticala elektricna struja potrebno je da u provodniku postoji elektricno polje.2. Takav smjer je usvojen po dogovoru jos dok se nije znalo da postoje elektroni. televizora . Elektricna struja ima danas veliku prakticnu primjenu i svakodnevn i zivot bi tesko mogli zamisliti bez elektricne struje: osvjetljenja. Elektricna struja u provodniku moze imati sarno dva smjera.~ta~'j-e naelektris~~~h ~estica -~":"~:Z-i-v-a-s-e-e-Ie-k-t-ri-c-~-~ st~u:ia. Brzina elektricne struje i brzina kretanja elektrona nije jedno te isto. To je ustvari smjer kretanja pozitivnog naeiektrisanja. U gasovima su nosioci elektricne struje joni i elektroni. Na taj nacin pravac. 37 .i. u metalima se nalaze slobodni elektroni. Elektricna struja Prenosenje naboja.2m2. nego na smjer u provodniku. struja moze biti jednosmjerna i naizmjenicna. Inace.2.

C n :::: 7.Jacina eiektricne struje Osnovna karakeristika elektricne struje je njena jacina.5 A do 20 A. itd. " C=As Ve6a jedinica od ampersekunde (As) je ampersat (Ah) Ah = 3600 C Jacina struje u ku6nim aparatima.19 . Olovni akumulator moze. a kod elektricnih dizalica.2. L<L SI S2 SI.2. akumulisati kollcinu elektriciteta preko 50 Ah. e 1. GusUna struje 38 . Ako se jacina struje ne mijenja u toku vremena. a) Kolika protekne kolicina elektriciteta za jednu minutu? b) Koliko elektrona protekne za to vrijeme? Rjesenje: 1== 2 A t::: 1 min:::: 60 s a)Q::::?.: : : : : .2.10 20 elektrona Gustina struje. onda je II: ~I A=- Jedinica za jacinu struje je am per (A).b)n=? a) Q = I t == 2 A . Jacina elektricne struje kroz neki provodnik iznosi 2A. lokomotive. Cesto se u praksi koristi i velicina koja se zove gustina struje. Jacina elektricne struje brojno je jednaka kolicini elektriciteta koja protekne kroz presiek provodnika u iedinici vremena.6·10. na primjer. Primjer 1. C s Ukupna kolicina elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnika za vrijeme t. Gustina elektricne struje brojno je jednaka jacini eiektricne struje jedinici povrsine poprecnog presjeka provodnika. pri stalnoj jacini struje je q=It Jedinica za kolicinu elektriciteta kuion (C) se onda moze izraziti kao. moze iznositi i do nekoliko stotina ampera.5. na primjer. iznosi 0. 60 s Q:::: 120 C Q 120C b) Q:::: ne' n == --'.

2. 2.4. 2.2. N M Sada mozemo pisati da je II. pod uslovom da je temperatura stalna. Neka. Jedinica za elektricni otpor je om (n). na primjer. itd.2.).3. 2.2. Elektricni otpor provodnika Jacina eiektricne struje u provodniku upravo ]6 proporcionalna naponu na njegovim krajevima. Elektricni otpor Njemacki fizicar Ohm je.1854) Ovaj odnos se naziva elektricni otpor provodnika i obiljezava se sa R.4. eksperimentalno utvrdio vezu izmedu jacine elektricne struje i napona koji v/ada na krajevima provodnika. stoljeea. onda ee gustina struje imati razlicite vrijednosti (sl. Odnos napona i jacine struje za aati provodnik je staian. Tada kroz provodnik protice struja jacine I (sl.2. 39 . kroz isti provodnik ee proteei dva puta veea struja.). Na mjestima gdje je provodnik tanji gustina struje je veea. Georg Ohm (1789 . a obrnuto proparcionaina njegavom otOOfU. jos u prvoj polovini 19. . Iz Ohmovog zakona je R:::::te je I ' U . imamo provodnik na cije krajeve MiN dovedemo napon U. Ohmov zakon. Kada dovedemo dva puta veei napon.== const == R I u SI.2.· I J= S 81 jedinica za gustinu struje je Alm 2 Kada povrsina presjeka provodnika nije ista duz cijelog provodnika.~I sto predstavlja Ohmov zakon za dio strujnog kola.Q::::- V A Provodnik ima eiektricni otpor ad 1 n kada kroz njega proti¢e struja od 1 A pri razlici potencijala od 1 V izmedu njegovih krajeva. I SI.

Ol A R:= 20 kn:= 20.Qhmovog zakona slijedi da je napon U nakrajevlma provodnika otpora R.5.= Q. a elektricni otpor tijela je 20 kn..10 3 0. 81 jedinica za specificni otpor je ommetar (Om) U praksi se cesto koristi mjesovita jedinica.!-. Primjer 1.2. nmm 2/m 40 .2. . Dzepnu bateriju ukljuci nakratko i pracitaj vrijednosti napona i jacina struja. Sta je to elektricna provodljivost? Ona se definise kao reciprocna vrijednost elektricnog otpora.-0. poprecnog presjeka S provodnik. Pri kojom naponu bi struja usmrtila covjeka? RjesenJe 1= lOmA:=O.01 A U= 200 V Pitanje 1...) Pribor. Uz ogled Elektricni otpor je. vezni materijal.U ------' 81.-I . a voltmetar paralelno.::. Ampermetar se veze u kolo serijski. dzepna baterija. u=? U::. 1 0=~ Jedinica za elektricnu provodljivost je simens (S). Struja opasna po zivot covjeka iznosi 10 mA. Voltmetar do 6 V.2. [R =P~ I Faktor srazmjernosti p se naziva specificni otpor provodnika i on zavisi od vrste materija!a provodnika.5.5.2. S . kroz koji prolazi struja jacine I U=RI U tehnici se ovaj proizvod cesto naziva pad napona.103 0. '------. Sastavi strujno kolo kao na slici 2. RI == 20. 2. prema Ohmovom zakonu U R=-. Ogled. Ogledi pokazuju da eiektricni otpor provodnika zavisi od materijala od kojeg je napravljen njegove duzine I. I Specilien! atpar.Q. opruga iz hemij5ke olovke. Odredi elektricni otpor opruge iz hemijske alovke (51. ampermetar do 3 A.

. Y=p Jedinica za specificnu provodljivost je simens po metru (S/m) 1 Prlmjer 1.:. Sta je to specificna provodljivost? To je reciprocna vrijednost specificnog otpora. vezni materijal... Pokazi da otpor provodnika raste sa temperatufom.2.. Opruga se usija.. Ogled. Vezi oprugu u kola struje.' '. Za elektrolite i poluprovodnike a<O..Ohmov zakon ne vazi za sve materijale.. Kod eiektrolita..... a na temperaturi t iznosi R.. kao sto su legure konstantan i manganin.7. a jacina struje koju pokazuje ampermetar.6. Na slie! 2.: ~. poluprovodnika i jos nekih materijala porastom temperature otpor se smanjuje.- . Kod rnetala otpor raste sa povecanjem temperature. Ako je otpor provodnika na DOC Ro. Elektricni otpor izrazen u Omm 2/m izrazi u Om.termicki koeficijent otpora. ::.~:: . dzepna baterija. otpor opada sa porastom temperature. 81. naglo se smanji! Zasto? ~-:. kao na sliei 2. Pored kondenzatora i zavojnica otpornici su najcesce upotrebljavane eiektronicke komponente.6. Pribor....2. ampermetar (do 3A). nazivaju se omski otporL Pltanje 1.2.::::: Y m := Q·1O-6 m 2 ill m ::: 10-6n .m Zavisnost elektricnog otpora ad temperature Promjena temperature provodnika uslovljava promjenu njegovog elektricnog otpora. Za vecinu hemijski cistih metala vrijednost koeficijenta otpora iznosi 1/273. 41 . ' v • Qmrn 2 Q. Za neke materijale.. :..2. Ovakvi otpori.. upaljac (sibica). otpor se ne mijenja sa temperaturom. onda je R == Ro (1 + at) gdje je a. +r-:. .(1O-3 m RJesenJe.. tj. :. za koje vazi Ohmov zakon. Otpornici... On vaz. b) promjenljivog otpornika. je sematski prikaz:a) stalnog otpornika. Upaljenu sibieu prinesi opruzi. Opruga ih hemijske olovke. uglavnom za rnetale i to pod uslovom da je temperatura konstantna. '.

Sta cini elektricnu struju kroz provodnik? 2. a) Kolika je to kolicina elektrieiteta u kulonima? b) Koliko vremena moze davati struja. (R: I := 0.2:::J-o b) SI. od 0. LOR . Kakva je razlika izrnedu brzine elektricne struje u rnetalirna i brzine kretanja elektrona? 3. Otpornici el) c) 42 .01 A.33 A) 10. 2. za upravljanje relejom. 6 )lA. To je promjenljivi otpornik kod kojeg se vrijednost otpora moze mijenjati klizacem. 9. Sta je pad napona? 6. Koriste se.iIi a) iii ~ o-s. b) promjenljivi otpomik Na sliei 2. od nule do njegove maksimalne vrijed'nosti.2.B. Koliku jacinu struje pokazuje amperrnetar.2. Na sliei c) je potenciometar. Na sliei b) je 510jni otpornik koji se izraduje tako da se na nosac od izolatora (keramike) nanese sloj odredene otpornosti.8. Koliki je otpor provodnika na cijim krajevima je napon od 2kV. Koje su cestiee nosioei elektricne struje u elektrolitirna? 4. Izrazi u amperima jacinu struje od: 10 rnA.: . izraden od ziee na izolatoru. su prikazane razlicite vrste otpornika. PTe (pozitivni temperaturski koeficijent) otpornici se koriste za mjerenje temperature. (R: 0. Zbog cega kroz sijalieu protekne znatno jaca struja u trenutku njenog ukljucivanja nego pri daljern radu? 1. 8.2.5 A ako pretpostavimo da mu je kapacitet opao na 35 Ah? 5 (R: a) 1 . Na slici a) je zicani otpornik. NTC termistori (negativni temperaturni koefieijent) se koriste za mjerenje i regulisanje temperature.fotootpornici su nacinjeni od poluprovodnickog materijala. 6·1O·6 A. Olovni akumulator akumulise kolicinu elektriciteta od 55 Ah. Sloj maze biti metalni iii ugljeni. Otpor im zavisi od toga koUko su osvijetljeni. na primjer. Pitanja i zadaci 1. ako za pola sata kroz njega protekne 600 C elektriciteta. Sematska oznaka za: a) stalni otpornik.10· 9 A).2. 2 nA.7. Oa Ii se srnjer elektricne struje poklapa sa srnjerom uredenog kretanja elektrona? 5. Varistori lei) se koriste za stabilizaeiju napona.98·10 C. a kroz njega protice struja od 8mA? (R: R == 250 kQ) 81.2. b) 40 sati.

10. Jacina elektricne struje brojno je jednaka kollcini elektriciteta koja protekne kroz presjek provodnika u jedinici vremena.2. itd. e Na taj nacin oni postaju slobodni elektroni. gdje je e naboj elektrona. poprecnog presjeka S i specificnog otpora Elektrlcni otpor provodnika zavisi od temperature. Kada se na krajevima provodnika uspostavi razlika . 2. Slobodne elektrone u metalima nazivamo elektronskim gasom jer se ponasaju slicno idealnom gasu. Jacina elektricne struje u provodniku upravo je proporcionalna naponu na njegovim krajevima. 43 .2.2.). Ta sila daje ubrzanje elektronu. koji osciluju oko ravnoteznog polozaja. R::::. Kada u metalu nema elektricnog polja.10. Ro (1 + at) Mode/i vodenja elektricne struje Elektricna struja u metalima Nosioci elektricne struje u metalima su elektroni. onda se kre6u haoticno. Svi elektroni 6e se kretati u pravcu elektricne sile F=eE.Vazniji iskazi i formule Elektricna struja je usmjereno kretanje naelektrisanih cestica. Pod takvim okolnostima spoljasnji elektroni mogu lahko pre6i u domen drugog (susjednog) atoma. Oni "Iutaju po cijeloj SI. pa zatim tre6eg. prema relaciji Za metale otpor raste sa temperaturom za eiektrolite i poluprovodnike otpor opada sa temperaturom.potencijala u provodniku 6e postojati eiektricno polje. ll e e e. Elektricna struja u metalima zapremini provodnika ravnomjerno su rasporedeni u prostoru izmedu pozitivnih jona (sl. a obrnuto proporcionalna njegovom otporu! Elektricnl otpor provodnika zavisi od njegove duzine 0. Atomi metala imaju slabo vezane elektrone u spoljasnjoj Ijusci na koje utice elektricno polje susjednih atoma. ~L­ F=ec.

Ako u vodu dodamo nesto kuhinjske soli instrument 6e pokazati da prolazi struja. Teorija koja na ovakav nacin objasnjava provodljivost metala naziva se elektronska teorija. Negativni joni se krecu prema anodi i zato se zovu anjoni. Kada se djelovanje ovih sUa uravnotezi. onda se pozivitni joni kre6u prema katodi i zato se zovu katjoni.Medutim slobodni elektroni se krecu ubrzano sarno izmeau dva sudara (medusobno iii sa jonima kristalne resetke).:t Na+ + CI" 51. Kako to mozemo objasniti? Kada u cistu vodu dodamo baze. itd. Kada ukljucimo kolo struje instrument ne pokazuje nikakav otklon kazaljke. Elektricna struja u tecnostima Razlaganje neutralnih mofekufa na jane naziva se elektroliticka disocijacija.2. Znaci da je cista voda izolator. baza i soli dobro nazivaju se provode elektricnu struju elektroliti.Ta brzina je reda velicine nekoliko milimetara u sekundi. Vodeni rastvori kiselina. Meautim i tako male brzine su dovoljne za dobijanje elektricnih struja velike jacine.11. Na elektrodama dolazi do razelektrisavanja jona: K(-): Na+ + e ->-Na A(+): CI" • e -+CI Na katodi jon natrija prima jedan elektron i postaje neutralni atom. Q ______________ 44 roces izdvajanja sastojaka jz elektrolita. Na anodi jon hlora otpusta jedan elektron i postaje neutralni atom.11. Ploca koja je spojena sa plus polom naziva 5e anoda (A). Ti sudari uslovljavaju silu otpora koja je suprotna sill elektricnog polja. Prvi Faradayev zakon elektrolize giasi: . kiseline iii soli dolazi do razlaganja molekula na jone. Eleidricna struja u tecnostima Cista voda u neznatnoj mjeri provodi elektricnu struju i mozemo je smatrati izolatorom.2. NaCI :. Ploce nazivamo elektrodama. U to se mozemo uvjeriti ako u nju uronimo dvije metalne ploce spojene sa izvorom struje (sl. Usljed toga gube brzinu.). slobodni elektroni se krecu nekom srednjom brzinom koja se zove drif~brzina Vd. a sa minus polom katoda (K).2. U nasem primjeru molekuli kuhinjske soli NaCI se razlazu na jane. 2. zatim se ponovo sudaraju. Masa izdvajene supstance pri elektrolizi' proparcionalna je protekloj kolicini elektriciteta ----~-- __ m:::kq=kIt . To je uslovljeno velikom koncentracijom slobodnih eiektrona u metalima koja je reda velicine koncentracije atoma u metalu. Kada se elektrode vezu u kolo struje. kao rezuftat proticanja elektricne struje naziva se eiektroliz8 ~ ________---------------------------------J Zakone elektrolize dao je Faraday.

itd.. Pokazi da rastvor elektrolita provodi elektrlcnu struju. pri cemu se od njih odvoje jedan iii vise elektrona. 45 . Pri nekom naponu UII izmedu elektroda skoei varnica. lzmedu metalnih placa je vazduh. povecanjem napona joni dobivaju Bve vetu energiju (sl. Pozitivni joni i elektroni krecu se prema odgovarajucim elektrodama.gdje js k ~ elektrohemijski ekvivalent koji zavisi od vrste supstance. a kao izvor struje koristi dzepnu bateriju. iako struja dalje ne raste. aluminij . Nakon toga struja prestane da raste iako se napon povecava.12. Spoljasnji faktori koji cine gas provodnikom nazivaju se jonizatori. Za ispitivanje zavisnosti struje ad napona izmeau elektroda. ako se molekuli (atomi) gasa jonizuju onda . zraeenje itd. U tom trenutku svi joni koji su stvoreni spoljasnjim jonizatorom dolaze do elektroda. Prije sipanja soli sijalica nije bila upaljena iako je kolo struje bilo zatvoreno. Tako nastaju sekundarni joni eiji se broj naglo umnozava.11.2. To znaci da su njihovi atomi. Vazduh je dobar izolator. Ako izmeau ploca stavimo upaljenu sibicu kazaljka galvanometra ce skrenuti. plamen. kod nesamostalnog provodenja. Ovi joni se nazivaju primarni joni. Pri malim vrijednostima napona struja je pribliino srazmjerna naponu sve do neke vrijednosti iz koja se zove struja zasl6enja.2.13.2. Jonizacija molekula iii atoma moze se vrsiti pod nekim spoljnim uticajem. Elektroliza ima siroku primjenu u tehnici. U tom trenutku su joni dobili toliko veliku energiju da mogu sami vrsiti jonizaciju neutralnih atoma. oni mogu provodifi elektricnu struju. Medutirn. prikazanjednostavan ogled za demonstraciju provodljivosti gasova. 2. Dosia je do jonizacije molekula vazduha. Kada se proticanje elektricne strujekroz gasove ostvaruje djelovanjem nekog spoljnjeg faktora (jonizatora) onda se takvo provoaenje naziva nesamostalno SL2. Nesamostaino provodenje gasova provooenje.12.2. Tada molekuli ili atomi postaju joni. odnosno molekuli neutralni i da nemaju slobodnih elektrona iii jona kojima bi se ostvarila elektricna provodljivost. galvanostegija (prevlacenje povrsine metala podloznih koroziji sa tankim slojem pJemenitog metala. samo sto se napon izmedu elektroda moze regulisati potenciometrom i mjeriti voltmetrom. Na primjer za dobijanje cistih metala (bakar.12. Taj napon se zove napon udarne jonizacije.2. Medutim. Kada vezemo ploce za elektricni izvor kazaljka galvanometra neee skrenuti.) Ogled. Objasni zasto? Elektricna struja u gasovima Gasovi su vrlo losi provodnici elektricne struje pa ih mozemo smatrati izolatorima. ). moze se koristiti uredaj. U procesu jonizacije gasova mogu se obrazovati i pozitivni I negativni jon! ! s!obodni eJektroni.. Jonizator moze bitL na primjer.). U kolo vezi dzepnu sijalicu. Na slici 2. dva eksera! Kada sipas kuhinjsku so u vodu sijalica se upali. Prestankom djelovanja jonizatora prestaje i provoaenje. odnosno molekula. Sastavi kolo struje kao na slici 2. Da bi se povecala struja zasicenja potrebno bi bHo povecati jacinu jonizatora.. kao na slici 2. Kao elektrode korist.

Na primjer. Pitanje 3. Ogled. natrijeva para zutu boju. Mehanizam lucnog praznjenja je nesto drugaciji i ne6emo 0 njemu govoriti. od vrste gasa. tako i u tecnostima (plazma elektrolitickog rastvora). SI. K )))))))))) III!! iII. Listiei elektroskopa se skupe. tj. Varnicu prate vrlo jaki zvucni i svjetlosni efekti. Pored varnicnog praznjenja postoji i tzv. Posto su dolazili sa one strane gdje je bila katoda nazvani su katodni zrac:i. otkrivena je jedna vrsta zraka eija je priroda bila nepoznata. Sta su katodni. Naelektrisi elektroskop. Pod slicnim okolnostima otkrivena je jOs jedna vrsta zraka koji su nazvani kanalski zrac:i. zavisi od pritiska. U praksi se za osvjetljenje koriste fluorescentne sijalice punjene zivinom parom.! III I . Ustanovljeno je da se kanalski zraci sastoje od pOlitivnih jona.I I .13. a emituje vidljivu svjetlost vrlo slicnu dnevnoj (Suncevoj) svjetlostL Fluorescentne sijalice su tri do cetiri puta ekonomicnije od sijalica sa usijanim vlaknom. SI. napon pri kOjem se provodenje samo od sebe odrzava. Krajem 19. a sta kanalski zraci? Kada su vrseni eksperimenti sa praznjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom.14. Ii I:" II • + A Pojava tinjavog praznjenja pod snizenim . Varnica 6e se pojaviti u gasovima i kada nema spoljasnjeg jonizatora.Sada se praznjenje u gasovima sarno po sebi odrzava. 46 . Boja svjetlosti zavis. Za10 i vrlo razrijedena meduzvjezdana supstanca predstavlja svojevrsnu plazmu.2. Ovaj sloj apsorbuje nevidljivu ultraljubicastu svjetlost koju ernituje zivina para. Pri tome je napon udarne jonizacije znatno niii. Pitanje 1. visokonaponski prekidaci. lucno praznjenje kod elektricnog luka. Struja zasicenja Samostaino praznjenje (provodenje) ima 8iroku primjenu u praksi: izrada fiuoroscentnih sijaiica. stolje6a ustanovljeno je da su to ustvari brzi elektroni. a zidovi su premazani tankim slojem fluorescentne supstancije. u vazduhu se elektricna varnica javlja pri normal nom pritisku.12. Prinesi upaljenu sibicu (iii upaljac). Sta je to plazma? To je posebno agregatno stanje supstancije kojukarakterise visok stepen jonizacije. elektroskop S8 odmah razelektrise. itd. tj. Pitanje 2. zivina para Ijubicastu boju. Sta je to tinjavo praznjenje? Tinjavo praznjenje nastaje u gasovimna pod snizenim pritisiwm. Cijev je ispunjena nekim gasom.2. a njihova unutrasnjost i do desetine miliona stepeni. Neon daje crvenu boju. Ogledi sa praznjenjem u gasovima pod snizenim pritiskom odigrali su vrlo vaznu ulogu u razvoju atomske fizike i elektronike. odnosno parom. Plazma se moze javiti kako u cvrstom tijelu (elektronsko-8upljinska plazma u poluprovodnicima). ako je jacina elektricnog' pofja izmedu elektroda 30000 V/cm. Gasna cijev pritiskom se koristi za izradu gasnih cijevL One se upotrebljavaju kao vrlo ekonomican izvor svjetlosti. Na primjer. zvucni efekti zanemarfjivi.2. 2. I u meduzvjezdanom prostoru se takode nalaze naelektrisane cestice. Obicno se pod plazmom podrazumijeva gasna plazma. Napon udarne jonizacije. elektrolucno zavarivanje. Kada se eiektricna struja u gasavima maze sarna ad sebe da odrzava provodenje samostaino. ED svjetlosni efekti ravnomjerni. Krecu se u suprotnom smjeru od katodnih zraka. itd. bljestalica. u vazduhu uvijek ima izvjestan broj primarnih jona. Temperatura povrsine Sunca i zvijezda iznosi nekoliko hiljada stepeni. Objasni zasto? Pogledaj sliku 2. vrste gasa i rastojanja izmedu elektroda.2.! j! III.

2. 2. Za stalno protieanje elektriene struje potrebno je da postoji zatvoreno strujno kolo.2.2.) su: . 2.2.2. cine spoljasnji die strujnog kola. Prema kOhveneiji (dogovo ru) smjer elektricne struje je smjer kretanja SI.-Urec1aj koji odrza-.provodniei koji vezuju potrosae sa elektrienim izvorom. itd. Izvor elektromotorne sile ne stvara naelektrisanje vee ga samo pokrece kao neka pumpa. Elektromotorna Naglasili smo da je za stalno protieanje eiektricne struje kroz provodnik potrebno odrzavati stalnu razliku poteneijala na njegovim krajevima. 47 . Na sliei 2. 2. potrosaei.) t) SI.). kod fotoelemenata se svjetlosna energija pretvara u elektricnu. . Kazemo da je tada strujno kolo zatvoreno.' stalnu razlilw potencijafa u toku proticanja elektricne ~e naziva se izvor elektricne struje. se ukljucuje iii 0\. .16. itd.elektrieni izvor ~ koji odrzava razliku potencijala na stalnu polovima.15. Na nasoj slici to je od pozitivnog prema negativnom polu izvora. Osnovni elementi strujnog kola (sl.prekidae P.16.potrosae elektricne energije R . 2. Provodnici. Svaki elektricni izvor karakterise elektromotorna sila izvora It i unutrasnji otpor izvora r (sl. Sematski prikaz izvora struje + [u_ Kada se prekidac ukljuei kroz strujno kolo protice elektricna struja. Elektricna kola pozitivnog elektriciteta.. kod elektricnih generatora se elektricna energija dobija na raeun mehanieke. . a duza crtiea pozitivan pol. je sematski prikaz izvora jednosmjerne struje (a) i naizmjenicne struje (b).16. U izvoru elektricne struje energija neke druge vrste se pretvara u elektricnu energiju.15. kojim iskljueuje strujno kolo. Na primjer dzepna baterija i akumulator su izvori jednosmjerne struje.Elektricno kola. Eiektrieni izvor sa svojom elektromotornom sHom i unutrasnjim otporom cini unutrasnji dio strujnog kola. Na primjer kod akumulatora se vrsi pretvaranje hemijske energije u elektricnu. Kod izvora jednosmjerne struje kraca ertiea oznacava negativan pol. Taj smjer se naziva tehnicki smjer.

definisan relacijom 1= R tacnije na spoljasnji dio strujnog kola. Slicno tome. Fizicki smisao elektromotorne sile izvora moze se objasniti poreaenjem sa vodenom pumpom iii mehanickim radom (sl. Na slici c) kretanje (strujanje) vode odrzava vodena pumpa. Rad spoljasnje sHe (covjeka) omogu6ava da se kuglice stalno kreeu. te se izrazava u voltima (V). ' odnosi se na dio strujnog kola iii 48 . za kolo struje U Ohmov zakon.2. U elektricnom izvoru (sl.17. <I) b) c) i r Ohmov R SI. a) stalno se prenosi neka kolicina elektriciteta sa jednog pola na drugi (na primjer jedinicna pozitivna kolicina elektriciteta sa negativnog na pozitivni pol).2. 2.Elektromotorna sUa iz'Vora struje brojno je jednaka radu spoljasnjih sUa za jedinicne kolicine elektriciteta sa niieg na visi patene/jal.17. A ~=­ q Treba istaei da elektromotorna sila nije sila vee ima dimenzije napona.). Elektromotorna sUa izvora Na slici b) jedna osoba stalno vrsi rad podizanjem kuglice na visinu h. Taj rad vrse spoljasnje sile. 2.

UR=RI. nerazgranato struJno kolo. onda se javlja pad napona kako na spoljasnjem otporu R. Medutim kroz voltmetar uvijek prolazi jedan dio struje te se tacnije mjerenje vrsi specijalnim postupkom. Cemu je jednak napon na polovima elektricnog izvora? Napon na prikljuccima izvora (sl. Kako mozemo izmjeriti elektromotornu silu izvora? Prema gornjoj relaciji napon na prikljuecima izvora jednak je elektromotornoj sili izvora kada kroz njega ne teee nikakva struja (1=0). ~ Ova relacija vazi za nerazgranato strujno kolo.=U R + Ur i Ur=rl U::: &?'-rI Napon na prikljuccima izvora jednak je elektromotornoj sili izvora (. Primjer 1. dakle.05Q 1== 42A 49 . r . I::::~ = 2. Pitanje 1.2. ~. Zhir padova napona na unutrasnjem dijelu kola (rl) i spoljasnjem dijelu kola (Rl) jednakje elektromotornoj sili izvora rf..je prikazana tzv. 2. Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili izvora.18.unutrasnji otpor izvora. tada kroz kolo prolazi struja kratkog spoja.05 n a) Koliku 6e struju davati akumulator aka se njegovi krajevi kratko spoje? b) Koliki ce biti napon na polavim akumulatora ako se njegovi polovi spoje sa potrosacem otpora R :::: 1 O? Rjesenje.) jednak je padu napona u spoljasnjem dijelu strujnog kola.lV r 0.elektromotorna sila izvora.' umanjenoj za pad· napona u unutl'asnjem dijelu strujnog kola.2.Na slici 18. tako i na unutrasnjem otporu r. a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu. Dalje cemo ga oblljezavati samo sa U. odakle je LB Ova relacija izrazava Ohmov zakon za kolo struje. a) Kada S9 polovi elektricnog izvora kratko spoje provodnikom zanemarljivog otpora (R:::O). I + $ r SI.18. Prema prethodnoj relaciji.2.1 V i unutrasnji otpor r = 0. Nerazgranato strujno kolo Ako kroz kolo protice struja. mjeriti napon na krajevima neoptereeenog izvora. Akumulator ima elektromotornu silu &?' =2. Trebalo bi. gdje je R ~ spoljasnji otpor. &?.

Za slozena 3tru.19. koji se odmah iskljuce (iii istope) kada struja prijede dozvoljenu vrijednost.jna kola koriste se Kirchoffova pravila.20. ampermetar (do 3A). Izaheri jednuvrijednost otpora (npr. II :::=-- 6' r+RJ Ponovi mjerenje ali sada za drugu vrijednost otpora (npr. R1=1 n. Dzepnu bateriju vezi za ampermetar i otpornik kao na slici 2.19.050 ·2A U =2V Ogled. u praksi je ees6i slucaj da je strujno kole razgranato. jer nema II . A h + 13 13 11. b) Jacina struja u kolu je I=~= R+r 2. Odrediti elektromotornu silu i unutrasnji otpor dzepne baterije.2. te je Ii == struja. 6' Kirchoffova pravila Do sada smo razmatrali prosto iii nerazgranato strujno kolo. r+R2 Rjesavanjem dvije jednacine sa dvije nepoznate moze se odrediti elektromotorna sila izvora i njegov unutrasnji otpor. Pribor: Dzepna baterija. Me6utim.2.2. ~Iektriciteta Kirchoff je dao dva pravila koja se zasnivaju na zakonu odrzanja kolieine i Ohmovom zakonu. Da ne bi doslo do pregorijevanja instalacija u kolo struje se stavljaju oslguraci.lV 10+0. vezni materijal. Prvo Kircheffovo pre'wilo glasi: Zbir jacina struja koje utieu u jedan evor jednak je zbiru jaeina struja koje zlaze evara.2. Za rjesavanje Jrostor strujnog kola dovoljno je poznavati Ohmov zakon. Grananje struje Ova· relacija se moze napisati i u obliku odnosno 2:1=0 . R2 = 2 Tadaje 12 ::: n. SI.2.Posto struja kratkog spoja ima vrlo ve/iku vrijednost. Na slici 2. onda dolazi do zagrijavanja pa i topljenja provodnika. zatvori prekidac i izmjeri jacinu struje 11 koju pokazuje ampermetar.lV -0.2. u evor A pritice struja 11 12 Iz tog cvora mora isticati ista nagomilavanja elektriciteta. otpornik sa cepovima.050 I :::2A Napon na krajevima izvora je u == 6' - rI == 2.20.

Odgovor: Kontura AKBA: IIRI-IxRx =0. 12R 2 =IRR U gornjim relacijama pad napona ima predznak plus cake idemo u smjeru struje. pomocu kojeg se mjeri nepoznati omski otpor Rx. Odgovor: Za evor B: Ix= IR Za evor K: 11 == 12 Pitanje 2. Kontura BCKB: IRR-I2 R2 = 0. Wheatstonov most Pitanje 3. IIR l ::: Ix R. Odgovor. Za one koji iele vise .21. Poznati otpor R je obicno otporna kutija sa cepovima. . kada se kontakt pomjera po zici stalnog presjeka. Prema napisanim relacijama.21. S obzirom da je otpor £ oJe . IxRx IIRI --:=-IRR 12R2 S obzirom da je Ix:::: IR:t1 == 1 . Napisi izraz za izracunavanje nepoznatog otpora. Most se dovodi u ravnotezu tako sto se pokretni kontakt pomjera po zici AC sve dok galvanometar G ne pokaze vrijednost struje jednaku nulL Pitanje 1. to je nepoznati otpor 2 jR' =R R2 I R.mati Na slici 2. oba dijela imaju isti specificni otpor. Wheatstonovog mosta (Vitstonov most). Strujna kontura je svako nerazgranato strujno kolo od kojih se moze da sastoji slozeno strujno kolo .2.Za proracun se moze uzeti da struje koje ulaze ujedan eyor imaju predznak plus.2. I<irchoffovo pravilo za evorove B i 1<. 51. Iz gornjih relacija izraeunati nepoznati otpor Rx. podijelimo posljednje dvije jednacine. tj. Pitanje 4. a one koje izlaze iz cYora predznak minus. Odgovor: Kontakt K se pomjera po zici AC koja irna stalni presjek S i ad istog je materijala..2. a predznak minus ako idemo u smjeru suprotnom od smjera struje. t ' - S R2 £2 51 . Primijeni 1. na slici 2. Drugo Kirchoffovo pravilo glasi: Aigebarski zbir svih eiektromotornih sila u zatvorenoj strujnoj konturi lednak Ie zbiru svlh Dadova naoooa u tol konturi.=£1 Rl R =p-.21. je sema tzv. Primijeni 2. Kirchoffovo pravilo za strujne konture AKBA i BCKB.2. odnosi se na strujnu konturu. Drugo Kirchoffovo pravilo.

od A do K.). 81.23. I I I r I R2 '"' zlrom d 'Je. Na slici 2.2. RI :::: RJ1 + R21 + R3I.Otporu R1 odgovara dio :lice duzine 01 .22. te je prema 1. 8erijsko vezivanje otpora Na krajevima svakog otpornika postoji odredeni pad napona jednak umnosku struje i otpora U = RI.2.2.22. Kirchoffovom pravilu.Paralelno vezivanje otpora 32 . 2.lice duzine 02. Kroz tako vezane otpornike protice ista struja. U tacki A struja se grana na tri dijeia. od K do C. 2. (sl. je prikazano paralelno vezivanje tri otpornika. I ::: canst. I::::: I 1+ 12+ 13 Napon izmedu tacaka A i B je isti la sve otpornike U :::: canst. U :::: 0 I + U 2 + U 3 . Nepoznati otpor je: Vezivanje elektricnih otpora Slieno kondenzatorima i otpornike mozemo vezivati na dva osnovna nacina: serijski i paralelno. Serijsko vezivanje.23. Ukupan pad napona pri serijskom vezivanju jednak je zbiru padova napona. I ::::: -U plsemo :'0 b' a 'V 12 I I R3 I I r I I B R -=-+-+R R) U U U U 13 R2 R3 SI. kraj drugog za pocetak treceg itd.2.ukupni otpor veze Ukupni otpor kod serijski vezanih otpora jednak je zbiru Paraieno vezivanje. Vise otparnika vezu se u seriju taka da kraj jednog vezema za pocetak drugog. Otporu R2 odgovara dio . I A I.2. odnosno !R=R 1 +R 2 +R 3 ! gdje je R . jer nema grananja.

Ozepna baterija se sastoji od tri Leelansheova elementa. Kada su vezane paralelno. R 81. itd.2. jer je napon na krajevima svake sijalice ostao isti. Elektromotorna sila (ems) jednog Leclansheovog elementa iznosi 1. (vidi sliku 2.: 220 V. Kod paraleino vezanih otpora reciprocna vrijednost ukupnog otpara jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pajedinih otpara. Kako su oni vezani u dzepnoj bateriji? Odgovor. 53 . Pitanje 1. svako otpora od po 440 Q a) Kolika jacina struje prolazi kroz svaku sijalicu b) Kolika 6e jacina struje prolaziti kroz prve dvije sijalice ako treta pregori? Rjesenje: a) Sijalice su vezane paralelno.24.2.R= =----R RI R2 R J +R2 lQ+2Q R::::: 0. prikazano je vezivanje potrosaca na gradsku mrezu. Tri elementa se vezu serijski tako 8tO se minus pol prvog elementa veze za plus pol drugog elementa. 2.25. na isti napon U :.2. Potrosaci u stanu vezu se paraieino b) Aka jedna sijalica pregori. Pitanje 2. a) Kod serijskog vezivanja je R = RJ+ R 2= 1 D+ 2 D. Primjer 1. Serijsko vezivanje izvora struje Napomena: Zadatke i oglede iz slozenih strujnih kola mozete pogledati u zbirci "Zadaci i oglecli iz fizike za 2. Odredi ukupan otpor. Potrosaei se vetu paralelno.2. U 1= -::: 0.2. na gradsku mrezu su prikljucene tri sijaliee.). Kako se vezu potrosaei u stanu? Odgovor..ukupni otpor.odnosno gdje je R .2.5 V 81. razred tehnickih i srodnih skola".24. b) Kod paralelnog vezivanja je 1 1 1 R JR 2 lQ·2Q -:::::-+-.5 A. sijalice bile vezane serijski.24.5 V. Kada bi na primjer. iskljucivanje jednog potrosaca nema utieaja na rad drugih potrosaca. onda bi pregorijevanje jedne sijaliee izazvalo prekid strujnog kola. kroz ostale dvije sijalice prolazi ista jacina struje od 0.5 A. Ukupna elektromorna sila je: 6' = Gj' + ~ + ~ == 4. Ova 'otpornika R 1= 1 D i Rz= 2 n vezana su: a) serijski.667 n Ukupni otpor je manji i ad najmanjeg otpora. b) paralelno. R=3D. Na slid 2. Na taj nacin napon na krajevima svakog potrosaca je isti i iznosi 220 V. Kroz svaku sijalicu prolazi ista jacina struje.25. Rjesenje. Primjer 2: Na sliei 2.

sobzirom da je rad A : : : Pt. odnosno energiju je diu! (J). te je IA == UItI Rad eiektricne struje jednak je proizvodu napona.6 . elektroni se kreeu od mjesta gdje im je potencijal veei ka mjestu gdje im je potencijal manji. Jedinica za rad. U zavisnosti od provodnika. onda se pretvori u mehanicku energiju. Ako je potrosae neki otpornik Ronda se pretvara u toplotu. jacine struje i vremena prot/canja.Rad i snaga elektricne struje Kada kroz neki provodnik protiee elektriena struja. itd. Ako su napon i jaeina struje stain!.10 6 Ws 54 . ovaj rad se transformise u neki oblik energije. Odgovor. Sta je pravilnije red: Utroseno je 100 kW elektricne energije iii 100 kWh? J =Ws. da je proticanje elektricne struje kroz neki provodnik skopcano sa utroskom energije W=A=UIt Snaga elektricne struje je po definiciji jednaka izvrsenom radu u jedinici vremena (ako se rad vrsi ravnomjerno) p == A == UIt t t [p=uII Snaga elektricne struje jednaka je prolzvodu napona i jacine struje 81 jedinica za snagu je vat (W) \V=VA Pitanje 1. Kazemo. onda mozemo pisati da je q=lt. Veta jedinica od Ws je kWh. SI jedinica za rad je diul (J) J=VAs Taj rad se vrsi na racun energije elektriene struje. kWh == 1000 W·3600 s :::. Rad sile elektrienog polja koji se izvrsi pri pomjeranju neke kolieine elektriciteta jedne u drugu taeku jednak je proizvodu iz te kolieine elektriciteta i razlike potencijala u tim taekama. A=qU Ovaj rad koji elektroni primaju od elektrienog polja i predaju ga provodniku zove se rad eiektricne struje. odnosno potrosaea kroz koji prolazi elektricna struja. ako je potrosae neki elektromotor. 3.

Dnevni utrosak energije je A == P t :::: 0. Kada elektriena st'ruja prolazi kroz neki metalni provodnik. Prema tome. Elektricna struja prolazi kroz metalni provodnik termogenog otpora R. U stanu se nalaze cetiri sijalice snage po 100 W i dnevno su u prosjeku ukljucene cetiri sata. elektriena energija se pretvara u neki drugi oblik energije. 1840. za koji vazi Ohmov zakon U=RI. godine. pa je snaga struje u provodniku otpora R p:: UI ::::: RI2 Ova snaga nije nista drugo nego razvijena top Iota u jedinici vremena. Takav otpor R se naziva termogeni otpor. Toplotno djelovanje elektriene struje koristi se kod elektrienih grijaea. pa js poznata i kao Joule-Lentzov zakon.1 KM? Rjesenje. Pltanje 2.4 kW . Kako se mogu izrazi za rad i snagu eiektricne struje napisati u zavisnosti od elektricnog otpora R? Rad elektricne struje je Snaga elektricne struje je U2 p=UI:::::Re=R Primjel' 1. odnosno 1844. termickih ampermetara.4 kW. eiji je otpor R. Pt [Q=RI 2 t! Os/oboCTena kolicina topiote u provodnlku jednaka je proizvodu otpora provodnlka. 4h:::: 1.6 kWh Mjesecni utrosak energije je 1. onda se on zagrijava. a) Sve cetiri sijalice imaju ukupnu snagu P == 0. itd. ako 1kWh kosta 0.Kilovatsat (kWh) je jedinica za energiju. Ovu relaciju su eksperimentaino utvrdili Joule (Dzul) i Lentz. Cjelokupan rad potreban za prenosenje elektriciteta pretvara se u top/otu. U ovom slueaju je Q:::: A =.6 kWh· 30 == 48 kWh b) Mjesecni racun za taj utrosak iznosi 55 . Za termogeni otpor vazi Ohmov zakon U ::::: RI. sijalica sa vlaknom. Jou/eov zakon U toku proticanja elektricne struje kroz neki potrosae. a) Koliko te sijalice mjesecno tross elektricne energije? b) Koliki iznosi racun za taj utrosak. Oslobodena koiicina toplote u provodniku. pravilnije je reCi da ]e utroseno 100 kWh elektricne energije. termiekih osiguraea. a kilovat (kW) za snagu. Treba naglasiti da ova re/selja vail same U onim dijelovima strujnog kola gdje vail Ohmov zakon. kvadrata jacine struje I vremena proticanja.

48·0,1 KM=4,8 KM
Primjer 2. Na elektricnoj sijalici stoji oznaka 100 W/220 V. Odredi: a) jacinu struje koja prolazi kroz sijalieu, b) elektricni otpor sijalice kada svijetli, c) kolicinu elektriciteta koja prode kroz sijalicu za pet sekundi.

Rjesenje: a) Jacina struje kroz sijalicu je, iz P =UI,
I :::: ~ == 100 W U 220V'

I

=,

0 454 A

b) Elektricni otpor sijali~e je
R =~=_220V

I

0,454 A

R:::: 484 n
e) Protekla kolicina elektriciteta za 5s je q :::: It ::: 0,454 A . 5 s

q

= 2,27 C

Pitanja i zadaci
1. Sta su elektroliti i koje su cestiee nosioci struje u elektrolitima? 2. U cemu je razlika izmedu disocijac/js elektrolita i jonizacije gasova? 3. Po cernw se,razlikuje samostalno provodenje u gasovima od nesamostalnog? 4. Oa Ii se Ohmov zakon moze primijan!ti za bilo koji provodnik?

5. Pod kojim uslovima vazi Jouleov zakon?
6. Koje veiicine povezuje: a) Ohmov zakon za dio kola, b) Ohmov zakon za cijelo kolo, c) Kirchoffova pravila? 7. Zbog cega je potrebno da ampermetar ima sto manji unutrasnji otpor, a voltmetar sto veei? (R: Ampermetar se u kolo struje veze serijski i kroz njega treba da prolazi cjelokupna struja koja se mjeri. Voltmetar se u kolo struje veze i paraieino i kroz njega treba da prolazi sto manja struja. 8. Ova otpornika od 2 £1 i 5 £1 vezana su paraielno i prikljuceni na napon od 12 V. Odredi: a) ukupan otpor, b) jacinu struje u kolu (R: a) R = 1,43 £1, b) I ::::: 8,4A) 9. Koliki treba da bude otpor zice elektricnog resoa, snage P == 500 W, ako je predvidena jacina struje kroz zicu 1=1 A? (R: R == 500 Q) 10. Snaga grijaca bojlera iznosi 2 k~V, kada se prikljuci na napon 220V. a) Kolika jacina struje prolazi kroz grijac? b) Koliki je otpor grijaca? (R: a) I == 9,1 A, b) R == 24,2 0)

56

Vainiji iskazi i formule
Nosiocl elektricne struje u metalima su slobodni elektroni, u tecnostima jon!, a u gasovima slobodni elektroni i jonL
Elektroliza je proces izdvajanja sastojaka elektrolita pod djelovanjem elektricne struje.

Napon pri kojom se javlja varnica u gasovima naziva se napon udarne jonizaciJe.
Elektromotoma sUa izvora st~uje je brojno Jednaka radu spoljasnjih sila za prenosenje jedinicne kolicine elektriciteta sa nizeg na vis! potencijal. Jacina struje u zatvorenom kolu proporcionalna je elektromotornoj sili izvora, a obrnuto proporcionalna zbiru svih otpora u kolu. Prvo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir jacina struje u svakom cvoru jednak je nulL Drugo Kirchoffovo pravilo: Aigebarski zbir svih. elektromotornih sila jednak je zbiru padlova napona u zatvorenoj strujnoj konturi.

d'=~
q

1=--

r£' R+r

:Ed'::::

RI

Kod serijskog vezivanja otpora jacina struje 1e konstantna, a ukupan otpor jednak je zbiru pojedinih otpora. Kod para/e/nog vezivanja otpora napon na krajevima svakog otpora jekonstantan. Reciprocna vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbiru reciprocnih vrijednosti pojedinih otpora.
Rad elektricne struje jednak je proizvodu napona, jacine struje i vremena proticanja .. ,. Snaga elektricne struje jednaka je proizvodu napona i jacine struje. Joufeov zakon: Oslobodena kolicina toplote u provodniku jednaka je proizvodu otpora provodnika, kvadrata jacine struje i vremena proticanja.

- = - + - + - + ...
R Rl

1

1

1

1

Rz

R3

A:::::

vn

P= VI

57

2 . 3 Elektrom

netizam

Ponavljanje osnova magnetizma iz osnovne skole
Jos starim Grcima je bilo poznato da zeljezna ruda magnetlt privlaci gvozdene predmete. Danas se svako tijelo koje ima takve osobine naziva magnet. Magneti mogu biti prirodni i vjestackl. Prirodni magnet je na primjer ruda zeljeza magnetit. Vjestacki magneti se dijele na permanentne (stalne) i elektromagnete.
.
~

..,,-,

\:,·':.':N

Stalni iii permanentni magneti izraduju se od posebnih zeljeznih legura i trajno zadrzavaju magnetna svojstva (sl. 2.3.1.) . U praksi se cesto susre6emo sa elektromagnetima. Oni su magneti samo dok kroz njih prolazi elektricna struja. To su ustvari zavojnice (solenoid) sa jezgrom od mehkog zeljeza.
'"

...-

,--, ,

'~'."

Svaki magnet ima dva pol a: sjevemi koji S8 oznacava sa N (North) i juini koji se oznacava sa S (englesKi-South). Istoimeni polovi se odbijaju, a raznoimeni privlace. Na primjer, jednu celicnu sipku mozemo namagnetisati ako je stavimo u magnetsko polje zavojnice iii ako je prevlacimo stalnim magnetom. Sad a takva sipka moze privlaciti zeljezne predmete. Privlacenje Je najjaca na krajevima sipke, odnosnoi po!ovima, a najslabije na sredini. Ako magnet u obliku igle objesimo tako da se moze vrtjeti u horizontalnoj ravni, ona 6e se orijentisati u pravcu sjever-jug. Kraj magneta koji je okrenut prema sjeveru naziva se sjeverni pol (N), a onaj kraj koji je okrenut prema jugu juzni pol (5). Razlog tome je sto je Zemlja jedan veliki magnet koji ima svoje magnetne po love i oni se priblizno poklapaju sa geografskim polovima. To svojstvo magnetske igle primjenjuje se za izradu kompa5a (51. 2.3.2.). Na slid su medunarodne oznake za sjever (north), jug (south), itd. Kompas su koristili kineski i arapski moreplovci jOs u srednjem vijeku. On se sastoji od jedne magnetne igle koja se moze obrtati oko vertikalne ose.
N

SI.2.3.1. 5talni magnet

Pitanje 1. Sta je magnetna influencija (indukcija)? NORTH Pricvrstimo jednu magnetnu sipku u vertikalnoj ravni. Ispod stalnog magneta pridrzavamo komad mehkog zeljeza. Donji kraj zeljeza drZi zeljezne opiljke (sl 2.3.3.), sto znaci da je mehko zeljezo posta!o magneticno u blizini magneta. Ako odmaknemo stalni magnet piljevina ce pasti. To znaci da mehko zeljezo nije vise magneticno.

S
/

,/

,/

;R

WEST - - - - - - / - - - -___ EAST

/

//

" SOUTH
51. 2.3.2. Magnetna igia pokazuje pravac sjever=jug

Ova pojava da se mehko zeljezo namagnetise u blizini drugog magneta naziva se magnetska influencija. Zapazamo da stalni magnet uvijek privlaci zeljezne predmete. To znaci da se pri magnetskoj influenciji uvijek indukuje suprotni pol.

58

3.. Magnetska indukcija Saznali smo da se gravitaclono i elektrostaticko medudjelovanje ostvaruje posredstvom gravitacionog odnosno elektricnog polja.. Gelik zadrzava magnetska svojstva i kada se ukloni stain.2. SI. ali se odrzala i do danas. Homogeno magnetsko potje 59 . magnat. . Medutim namagnetisavanjem zeljeza elementarni magneti se pravilno poredaju (51. :::::1Ji!I CJi!!i. Ova teorija je dozivjela izyjes!)o dopune.:::JIiliI.5. Elementami magneti polovi.:::. Linije sUe magnetskog polja SI...-.4. Po toj teoriji to su najmanji magneti od kojih je sustavljen svaki magnet. Linije sile magnetskog polja izlaze iz sjevernog pola (N). U nenamagnetisanom zeljezu elementarni magneti su haoticno SI. Taj postupak mozemo ponavljati neprekidno i uvijek cemo dobiti magnete sa dva pola.3.2..Ako se umjesto mehkog zeljeza upotrijebi celik (tvrdi magnetski materijal) on ce se trajno namagnetisati. '::JIll! t. Svi sjeverni polovi okrenuti su na jednu stranu. Sta su eiementarni magneti? Odgovor.b).3. Magnetsko polje. influencijom i:5e/ik Pitanje 2..::]IlI .r"i " .:.).:::'IIII CJIII' C. mozemo slikovito prikazati Unijama sUe magnetskog polja.3.3. Na slici 2.4. Magnetna influencija rasporedeni..6.a). je prikazano polje potkovicastog - . r. "" . Magnetskom stalni magnet..3. 2.3.-...W 'c:::I!iI!'. Tako se i magnetsko medudjelovanje ostvaruje posredstvom magnetskog poJja.r:::JIIJlt SI. 2.2. 2.. pa se zbog toga zeljezo ne ponata kao magnet (81. Magnetsko polje je prostor u kOjem se opaza djelovanje jednog magneta na druge magnete.-.. i . Jos u srednjem vijeku bilo je poznato da se sjeverni pol ne moze odvojiti od juznog.2.5.6. Te Iinije pokazuju u svakoj tacki smjer magnetskog polja.:m I::!II!I!< t::IIIiII ~.:lIII ClIIII !::::JiIIj (:.lIlIIii' ClIiIIII ~ . c::::. ~--- . slicno kao i eiektricno...3. ci juzni na drugu..~~" ~.~--. Na osnovu te cinjenice njemacki fizicar Weber postavlo je teoriju elementamih magneta. da ne postoje izolovani magnetski C')ilI!J!. a uviru u juzni pol (8) (51..3.~- _. tj. Magnetsko po/je sta/nih magneta..:::Jill!!f CIiIiI c::m CJiIiI r::::liIft::lll!l (..4.

7. onda je gustina magnetskog fluksa IB= ~I U fizici i tehnici S8 gustina magnetskog fluksa zove magnetska indukcija B. dio magnetskog fluksa cD prolazi okomito kroz neku povrsin u S. . sto znaci da je svugdje iste jacine. U prostoru izmedu polova linije sile su paraleine medu sobom. Analogno elektricnom polju i jacina magnetskog polja se moze izraziti gustinom linija sile. Raspored linija sile magnetskog polja moze se prikazati pom06u gvozdenih opiljaka. 81.3. Gustina magnetskog fluksa B brojno jednaka magnetskom fluksu po jedinici povrsine . brojem linija sile po jedinici povrsine. Sitni komadi6i gvozda se namagnetisu pod uticajem magneta pa se jedan prema drugom okrenu raznoimenim polovima u pravcu linija sile. Po ovome se magnetsko polje sustinski razlikuje od elektricnog polja. Iinije sile magnetskog polja su zatvorene linije.3.. Za razliku od linija sile elektricnog polja koje izviru pozitivnog elektriciteta.2.. 81 jedinica za magnetski fluks je veber (Wb). Ako je fiuks <D ravnomjerno rasporeden po povrsini S i ako kroz nju prolazi okomito. Skup linija sile magnetskog polja koje prolaze kroz neku povrsinu nazivamo magnetski f/uks (1). Magnetski fluks. Magnetska indukcija je pavezana sa jacinom magnetskog polja relacijom gdje je )1~ permeabiinost sredine.7. Kazemo da je polje homogeno. Staklena ploca se stavi preko magneta i pospe gvozdenim opi/jcima. Jedinica za jacinu magnetskog polja je AIm Permeabiinast sredine (magnetska permeabilnost) je 60 . a uviru u negativni. a za magnetsku indukciju tesla (T).magneta. tj. U nauci 0 magnetizmu vazan je pojam gustine magnetskog fluksa B. Za homogeno magnetsko polje je CI> :::: BS Pored magnetske indukcije koristi se i velicina koja se zove jacina magnetskog polja H. Gustina magnetskog fluksa _--- - Na slici 2. Zatvorenost Iinija sile magnetskog polja pokazuje da to polje nema lIizvora" odnosno da ne postoje magnetski IInaboji" koji bi biB analogni naelektrisanju.

Sjeverni magnetski pol se nalazi u blizini juznog geografskog pola (blizu Antarktika). Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno poveca u odnosu na vakuum. bakar.2. Zemijini magnetski polovi ne nalaze se na njenoj povrsini nego duboko u njenoj unutrasnjostL Kada se magnetska igla postavi na nekom mjestu na Zemljinoj povrsini. Juzni magnetski pol se nalazi u blizini sjevernog geografskog pola (Kanada). Promjene magnetske deklinacije. meridijana meridijana " Na slid 2. Magnetska deklinacija 61 . Feromagnetske supstance imaju !lr» 1.r <I. na primjer. gdje je !lr relativna permeabilnost materijala. Paramagnetske supstance imaju !lr >1. cink.p= I1-r' 11-0 gdje je: 11-0 . aluminij.3. geografski polovi su oznaceni sa N i S. paramagnetske I feromagnetske. Magnetska indukcija tih supstanci se neznatno smanji u odnosu na vakuum. Takve supstance su npr.3. llo := 4:rc . Magnetska indukcija u prisustvu tih supstanci se znatno poveca. itd. Dijamagnetske supstance imaju J. staklo.permeabifnost vakuuma. ali ta razlika nije velika te se pomo6u magnetske igle moze priblizno odrediti pravac sjever-jug. Takve su supstance.T: ' 7 Jlr . koji ima svoje magnetske polove. voda. Prema relativnoj permeabilnosti supstancije se mogu podijeliti na dijamagnetske.relativna permeabilnost sredine koja zavisi od vrste sredine. vazduh. ona tada zauzme pravac magnetskog meridijana. Takode. Pa i na jed nom mjestu deklinacija S8 mijenja tokom vremena. One su pracene erupcijom \ SI.l. gvozde i njegove legure koje su izraziti ferdmagnetici. itd. Zemljin magnetizam. Takve su supstance. na primjer. Magnetska dekiinacija je razlicita na razlicitim mjestima Zemljine povrsine.10. ali se oni ne poklapaju sa geografskim polovima. Ugao izmeau ~'magnetskog (magnetske igle) i geografskoj zove se magnetska deklinacija. o magnetskim svojstvima supstanci govorit cemo na kraju knjige. one koji zeJe vise znati Mjerenja pokazuju da se magnetska indukcija mijenja kada se u magnetsko polje unese neki materijaL Ako je magnetska indukcija u vakuumu (i priblizno u vazduhu) Bo. javljaju se ovakvih 11 godina vezane su za pojavu Suncevih pjega.8.8. onda je magnetska indukcija u materijalu B == !lrBo . na primjer. Zemlja je jedan veliki magnet.

dao je pravilo kojim se odreduje smjer skretanja magnetske igle (sl.3. . Kasnije je izveden jos opstiji zakljucak: Naeiektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje.Magnetsko polje elektricne magnetsko polje.9. sjeverni pok skrece u stranu palca ll • Na Amperovom pravilu je zasnovana upotreba galvanoskopa.2.3.). 2. a)Amperovo pravilo.gli tako da struja ima smjer prema vrhovima prstiju.10.9.2. Takode je ustanovid da se promjenom smjera struje mijenja i smjer skretanja magnetske igle. Iz smjera skretanja magnetske igle odreduje S8 smjer struje.naeiektrisanih cestica koje svojim magnetskim poljem uzrokuju snazne magnetske bure i pojavu polarne svjetlosti. jedan njegov student je primijetio da magnetska Igla skrece kada se nade u blizini provodnika kroz koji prolazi elektricna struja (sl.. Francuski fizi6ar Amper.). Naime. Eksperimentalno je ustanovio struje da je skretanje igle vece sto je struja jaca. "Ako okrenemo dIan desne ruke magnetskoj .. fl. Oersted se zainteresovao za tu pojavu i zakljucio da oko strujnog provodnika postoji SI. podstaknut Oerstedovim otkricem.3..2. b) Galvanoskop 51. Magnetsko polje elektricne struje Magnetsko djelovanje elektricne struje prvi je otkrio danski naucnik Oersted (Ersted) 1820. ----godine. 2. U H deklinacija je trenutno zapadna i iznosi 8°.3.3. sprave za odredivanje smjera struje.11. Magnetsko polje pravolinijskog provodnika 62 .10.) i t 51.

2. I' I r- indukcija pravolinijskog provedn.14. a uviru na drugu stranu.13.) Magnetsku indukeiju u okolini provodnika razlicitog oblika eksperlmentalno su odredili. godine.3.u nekoj tack! A. 2. (beskonacne duzin~) . Linije sile magnetskog polja ako pravolinijskog koncentrieni j(fugovi elje SUI ravni okemite na pravac st. a zatim kroz tu zieu propusti jaka struja. Onoj strani Usta gdje struja ima smjer suprotan kazaljki 51.3. pravodnika 5U Za odreclivanje smjera magnetskog polja pravolinijskog provodnika moze se koristiti pravHo desne sake.12.2.3. Na taj nacin kruzni provodnik djeluje kao vrlo tanki magnet. onda savijeni prsti pokazuju smjer magnetskog polja (sI. a obrnuto okomitom rastojanju a posmatrane tacke od provodnika. 1820. Uz Biot~Savarto\l zakon Magnetsko po/je kruinog provodnika Ako savijemo provodnik u krug.2. Linije sile magnetskog polja izviru sa jedne strane. Ovakav magnet se naziva magnetski list.).. Ako se provodnik obuhvati desnom sakom tako da palac pokazuje smjer struje.13.2. po kome su postavljeni gvozdeni opi/jei.11. Magn~tska 81..3. Biot i Savart (Bio i Sayar). onda linije sile magnetskog pofja imaju oblik kao na sliei 2. Magnetsko polje kruznog provodnika SI.3.Magnetsko po/je pravolinijskog provodnika Ako se dugacka metalna zica provuce kroz horizontaino postavijeni karton. opiljci od gvozda ce se rasporediti u obliku koneentricnih krugova (51.3. Raspored polova kruzne struje 63 . upravo je propore/ona/no jacini struje kroz provodnik.-'uje.11.

Ako savijeni prste desne sake pokazuju smjer struje.+-~' -~ S <" I k------____ _ SI.).3.16. SI.) Magnetska indukcija u centru kruznog provodnika je I..15. Elektromagnet Kruzno savijeni provodnik kroz koji teee elektriena struja moze se uporediti sa tankim magnetskim listom ciji se polovi nalaze na suprotnim stranama. Magnetske polove takvog mozemo odrediti solenoida pravilom desne sake. odgovara sjeverni pol (sI.:.duzina soienoida.3. onda ispruzeni pa/ac pokazuje sjevemi pol solenoida (sl. Odredivanje sjevernog pola solenoida 64 .2.broj namotaja solenoida. -'-'-"--. Elektromagnet je solenoid sa jezgl"om ad mehkog zeljeza.d_H---.3:14. =~ 2a 1 I gdje je a .3. Ako se u solenoid unese jezgro od mehkog zeljeza magnetska indukcija ce S8 znatno pojaeati. a izvan solenoida vrlo slabo (sI.15. ~II gdje je: N .na satu.16. Elektromagnet. Smjer struje kroz svaki navoj solenoida je isti pa se magnetska polja svih navoja sabiraju.2.Magnetsko polje solenoida 10><1 Magnetska indukcija solenoida u vakuumu (i priblizno u vazduhu) je ~=~.2.. Ako naeinimo vise kruznih navoja dobit cemo solenoid iii zavojnicu.).2. Tako se solenoid ponasa kao pravi magnet i "onjegovo polje moze biti veoma jako.-1.-.3.2. Unutar dugog solenoida polje je homogeno..polupreenik kruznice Magnetsko polje solenoida. 0 ..

b) jacinu rnagnetskog polja i magnetsku indukciju kada se u solenoid unese feromagnetik cija je relativna permeabilnost 600. 65 .zeljezni predmet (npr. a magnetska indukc:ija B izraiava i magnetska svojstva sredine. Kroz njega prolazi struja jacine 2A. Magnetska igla se okrene prema solenoidu.17. Uticaj zeljeznog jezgra na magnetsku indukciju mozemo pokazati jednostavnim ogledom (sI.3. Odredi: a) jacinu rnagnetskog polja i rnagnetsku indukciju solenoida.17.3. Sve su to osobine zbog kojih elektromagnet ima vrlo veliku primjenu u elektrotehnici. H=-. jacina magnetskog polja H ne zavisi od sredine i ona je povezana sa magnetskom indukcijom B. Ako je u blizini magnetska .zeljezno jezgro pojacava magnetsko polje Pitanje 1. Razlog unosenjem tome je 8to se zeljeznog jezgra magnetsko polje znatno pOjacalo.2. prestaje i magnetsko djelovanje elektromagneta. Ogled. On je osnovni dio velikog broja elei<tricnih masina i uredaja.gla ona ce da skrene.H Pravilno je reci da se povecala magnetska indukcija. Jacina magnetskog polja pravolinijskog provodnika je. 2na Jacina rnagnetskog polja elektromagneta je H == NI f I Uocavamo da jacina magnetskog polja H izraiava magnetsko djelovanje elektricne struje. Takode. Da Ii je ispravno reci da se unosenjem zeljeznog jezgra pOjacalo magnetsko polje? Odgovor. To polje moze da se mijenja promjenom jacine struje.) N Fe --------- ) 5 Kada krajeve solenoida spojimo sa dzepnom baterijom kroz solenoid protekne struja.Ako je magnetska indukcija solenoida Bo. Pomocu elektromagneta se mogu dobiti vrlo snazna magnetska polja. U solenoid ubacimo neki '. prekidom prolaska struje kroz elektromagnet. jacina magnetskog po[ja: a) pravolinijskog provodnika. smotak zeljeznih kljuceva). Po definiciji. onda je magnetska indukcija elektromagneta. relacijom B=1J. Pomocu igle mozemo odrediti sjeverni pol solenoida. Pitanje 2. prema definiciji. H :::: ~ Il . Solenoid ima duzinu 30 em i 2500 narnotaja. tj. b) elektormagneta? Odgovor. Udaljimo magnetsku iglu tako da sasvim slabo skrece prema solenoidu. SL2. odnosno gustina magnetskog fluksa. Primjer 1. Kako glase matematicki izrazi za. B ::::: JlrBo gdje je Jlr relativna permeabilnost materijala jezgra elektromagneta.

jacina struje. Kolika je magnetska indukcija u vakuumu u centru solenoida koji irna 100 namotaja. Msgnetska indukcija beskonacno dugog pravolinijskog provodnika u nekaj tacki data je relacijom gdje je: I . <l> B=- S B =. poluprecnika a =1 em iznosi B jacina struje prelazi kroz navoj? Navoj se nalazi u vakuumu (R: I == 0. Msgnetska indukcija solenoids je gdje Je: N .5 T) '. KolH<a je magnetska indukcija ako okomito kroz povrsinu S :::: 20 cm 2 prolazi magnetski fluks od 4mWb? (R: 8== 2T) Vain/ji iskazi i formule Za razliku ad linlja sile eiektrienog polja. Kako se odreduje sjeverni pol solenoida? 6.6. Kolika 9. (R: B == 1. Po cemu se linije sile magnetskog polja razlikuju od linija sile elektricnog polja? 2. Od kojih rnaterijala S9 izraduju stalni magneti a od kojih elektrornagneti? Zasto? 7.26 mT) 10.permeabilnost sredine Naelektrisane cestice u kretanju proizvode magnetsko polje. Gustina magnetskog flukss (magnetska indukcija) B brojno je jednaka magnetskom fluksu po jedini povrsine.toH =4n·1O Bo =O.relativna permeabilnost jezgra elektromagneta. Q.Rjesenje. H=16666. Ilr .7 Aim..021 T B=12.02 mT.uH I B=!l2na B = !loR NI 36 .021T -7 Tm A A' 16666.:: 600·0. Magnetska indukcija elektromagneta 6e biti Magnetna indukcija Bo = ). Jacina magnetskog poljs H i magnetska indukcija povezane su relacijom .7~ m b) Jaeina magnetskog poJja ne zavis. linije sUe magnetskog 'polja su zatvorene linije.duzina solenoida Magnetsks Inducijs elektromagneta je gdje je 80 -magnetska indukcija u vakuumu. Kakve su linije indukcije magnetskog polja beskonacno dugog pravoJinijskog provodnika? 4. a . od sredine te ostaje ista i posHje unosenja feromagnetske supstance.10. Izracunaj magnetsku indukciju u vakuumu na udaljenosti 20cm od dugaekog ravnog provodnika kroi koji teee struja jaeine 15 A. duzinu 10 em i kroz koji prelazi jacine struje od 1A? (R: B::: 1.okomito rastojanje tacke od provodnika.u .32 A) = 0. a) Jacina magnetskog polja je: ill 30 em:::: 0. 8.r. B :::: IlrBo .3m H=16666.3 N:::::: 2500 I=2A Id.broj namotaja solenoida..6T Pitanja i zadaci 1.::::: 500 H=?B=? Q::::: H=~= 2500·2A t O. gdje je:. Magnetska indukcija u centru kruznog navoja.7-. Kako se definise magnetska indukcija (gustina magnetskog fluksa)? Koja je jedinica za rnagnetsku indukciju? 3. Kako se odreauju magnetski polovi kruznog provodnika? 5.

Smjer elektromagnetske sile 67 .vanje magnetskog polja na provodnik kojim teee elektriena struja Kada u magnetsko polje stavimo provodnik i kroz njega proopustimo elektricnu struju provodnik 6e se pokrenuti. I ' posljedica Kretanje provodnika je I S I I I djelovanja dvaju magnetskih polja: magnetskog polja sta/nog magneta i magnetskog polja elektricne struje. Djelovanje magnetskog polja i strujnog provodnika naziva se palja na strujni provodnik elektromagnetska sila. kaiiprst i srednji prst fijeve ruke. kaiiprst smjer linija sile magnetskog polja. Ako srednji prst pokazuje smjer struje. na primjer. 81. okomito jedan na drugi (51. onda 6e pa/ac pokazivati smjer kretanja provodnika (smjer elektromagnetske sile F). Neka se. Postavimo palac.2.18. IV ~ [f=UBI Za odredivanje smjera elektromagnetske sile (smjera kretanja provodnika u magnetskom polju).). Ako je provodnik postavljen okomito na linije sile magnetskog polja. Gim propustimo~struju provodnik 6e se pokrenuti na jednu stranu.3.3. onda je elektromagnetska sila jednaka proizvodu jacina struje kroz provodnik I.2.19.18.3. Ako promijenimo I I smjer struje provodnik 6e se pokrenuti na drugu I I stranu. Linije sile magnetskog polja su okomite na pravac strujnog provodnika. I I : Sf/a uzajamnog dje/ovanja magnetskog 81. 2. Logicno je i ocekivati da 6e do6i do interakcije takvog magneta sa spoljasnjim magnetskim poljem. Zbog caga? Provodnik kroz koji prolazi elektricna struja ponasa se kao magnet. koristi se pravilo lijeve ruke. magnetske indukcije B i duzine provodnika ~.19.3.). Da bi magnetsko polje pokrenulo strujni provodnik moraju biti ispunjeni odredeni uslovi.2. provodnik nalazi izmedu polova potkovicastog magneta (sl.

2. I. 68 . jedinica za jacinu struje amper? Gornju relaciju mozerno pisati u obliku.2. Oefinicija ampera Pitanje 2. ) t l! J '\ .20. l I ~ ! 1 . a kroz provodnike prolaze struje 11= 12= lA. Ako su struje suprotnog smjera.1A.ljna provodnika Pitanje 1. koji se nalaze u vakuumu na rastojanju od 1 metra.I I r i " \ I. .I.3.10-7 ~ Tm A Ako se provodnici nalaze u vakuumu. a koeficijent e ~:= 2. Uzajamno djelovanje dva strl. r J I 1 I . Ugao obrtanja je proporcionalan jacini struje i ta zavisnost je linearna. Instrumenti sa vecom osjetljivoscu nazivaju se galvanometri i mjeri struje cija je jacina manja od 1 f.10-7 njutna po metru duzine. Magnetsko polje stalnog magneta djeluje na kalem elektromagnetskom silom F tako da se lijeva strana pomjera u jednom. J I' I l 'i 1 'I I " I t .b) \ \.22). a desna u drugom smjeru. Na kojem principu radi elektricni mjemi instrument sa pokretnim kalemom? Elekricna struja koja se mjeri prolazi kroz kalem (solenoid)K (sl. U vakuumu ta sila je: SI. " i cr l Provodnici kojima teee struja. 1 '" I . a provodnici kojima teee struja suprotnog smjera meausobno 5e odbj~ jaju.1O-7~ e m Jacinu struje od 1 ampera ima ona staina elektricna struja koja profazeci kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika. 2. provodnici se odbij~ju (sl. meauso= bno se privlaee. Ispitivanje sile medusobnog djelovanja dva strujna provodnika pokazuje da ona zavisi od duzine provodnika I. Kako S8 definise.i \ I I . istog smjera.3. onda se oni privlace (81. onda je F :::::2..20. I I I I .Uzajamno djelovanje paralelnih strujnih provodnika Ako se kroz dva paralelna provodnika propusti eiektricna struja u istom smjeru. na rastojanju a == 1m.I I I JI l I '\ 'j i L I \ I.3. To znaci da djeluje spreg sila koji okrece kalern.21. SI. F 1-'0 1[12 -:::-e 2n a Izraz F je sila po jedinici duzine. I t. I I t '< " \.3.2. pomoGu gornje relacije. prouzrokuje meau njlma situ koja je jednaka 2. jacine struja kroz provodnike 11i 12 i od njihovog medusobnog rastojanja a.a).

2. a ampermetar serijski.. mjeri jednosmjernu struju. Voltmetar je instrument za mjerenje napona. +0 ·v r F. ako je smjer struje okomit na smjer linija sile magnetskog polja. Voltmetar se u kolo struje veie para/e/no. Iz tog izraza moze se izvesti izraz za sHu kojom magnetsko polje djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. okomito na smjer homogenog magnetskog polja indukcije B. Mjerni opseg ampermetra moze se povecati ako se paralelno ampermetru veze jedan otpornik (sant) ciji je otpor manji od otpora kalema. 2. Neka linije indukcije B izlaze okomito iz crteza. Njegova je konstrukcija istovjetna sa ampermetrom. Lorentzova sila Saznali smo da magnetsko polje djeluje na strujni 'provodnik elektromagnetskom silom. . 69 . Veli6ina te sile je F == lOB. Razfika je u tome sto ampermetar ima mali unutrasnji otpor. kaz. Ako se naelektrisanje q kre6e brzinom V okomito na pravac linija sile magnetskog polja.22.24. onda 6e pa/ac pokazivati smjer Lorentzove sile.. samo sto se umjesto smjera struje uzima smjer kretanja pozitivnog elektriciteta (81. Smjer Lorentzove sHe Ako srednji prst pokazuje smjer kretanja pozitivnog efektriciteta. Smjer Lorentzove sHe se moze odrediti takode pravilom lijeve ruke. a voltmetar ima veliki unutrasnji otpor.24. kao na slici 2. Ovaj instrument. Zato na prikljuccima ovog instrumenta stoje oznake (+) i (-). instrument za mjerenje jacine struje Kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju.3. Kako se krecu naelektrisane cestice u magnetskom polju? Posmatrajmo pozitivni naboj q koji se kre6e brzinom v. Pravilo lijeve ruke nam govori da 6e Lorentzova sila F==qvB djelovati okomito na smjer njegovog kretanja.23.prst smjer linija sile magnetskog polja. 2.. onda je iznos te sile ~qvBI Ova sila se zove Lorentzova sUa.3.3.3.) SI.Promjenom smjera struje mijenja se otklon kazaljke. o 81. SI. stoga.2.2.23.

dvadesetih godinadvadesetog stoljeca. onda je on povezan sa brzinom cestiee relacijom. godine eksperimentalno odredio specificno naelektrisanje elektrona elm. Bilo je to 1831. Pitanje 1.. katodna cijev. Na principu elektromagnetske indukcije danas se rnehanicka energija direktno pretvara u elektricnu energiju. Poznavanjem relacija za kretanje naelektrisanih cestica u magnetskom polju Thomson je 1891. Proizvodnja e!ektricne struje pomo6u magnetskog polja naziva se elektromagnetska indukcija. onda dobijemo da je period qB«« «< T. pa djelovanjem naboj q kretati po kruznici stalnom brzinom v.::: 2nm qB Period obrtanja ne zavisi od brzine kretanja cestica. to 1e --:::: qvB iz cega slijedi da j~ r r poluprecnik kruzne putanje Svojstvo magnetskog polja da utice na kretanje naelektrisanih cestica koristi se u razlicitim uredajima: ciklotron.da dobiju elektricnu struju posredstvom rnagnetskog polja. Pomo6u tzv. godine i predstavlja jed no od najvaznijih otkrica u istoriji fizike i tehnike. v=- 2m T Ako u tu relaciju uvrstimo:izraz za poluprecnik kruzne putanje r == ~ . 70 . itd. Jedan od najistrajnijih naucnika u tome bio je engleski fizicar Faraday (Majkl Faradej). Ta cinjenica S6 koristi kod ciklotrona . Elektromagnetska indukcija" Faradayev zakon Poslije otkrica magnetskog polja elektricne struje mnog1 naucnici SU pokusavali da otkriju obrnuti efekat . Da Ii se period obrtanja naelektrisane cestice u magnetskom polju mijenja sa promjenom brzine cestica? Ako sa T oznacimo period obrtanja naelektrisane cestice u magnetskom po/ju. spektografa masa. spektrograf masa. Takva sila F se zove centripetalna sUa. On je izveo na desetine ogleda i dokazao da se pomocu magnetskog polja moze dobitl elektricna struja. vee samo od njenog naelektrisanja i mase.Iz mehanike znamo da takva ol<omita sila ne mijenja iznos brzine nego samo se pod njenim smjer kretanja. odredene su mase jona i otkriveni izotopi.akcelatora naelektrisanih cestica.. S obzirom da je mv 2 • mv z centripetalna sila po iznosu F:::: .

3.26. ltd. onda je L\. Magnetski fluks se moze mijenjati na razne nacine. I~=_A~I . I SI. Indukovana elektromotorna sila ima predznak suprotan predznaku promJene magnetskog fluksa. sto brze pokrecemo magnet galvanometar pokazuje jacu struju. Kazaljka galvanometra stoji na nuli jer u kolu nema izvora struje.6. Takode.26.3. promjenom jacine struje u zavojnici.2. Kada jedan sipkasti magnet. r9tacijom zavojnice u magnetskom polju. Ako je pri tome strujno kolo zatvoreno. SI. nasta6e indukovana struja . Dobijanje indukovanih struja okrenut sjevernim polom prema kalemu. Svi ogledi pokazuju da je: indukovana elektromotorna sila u provodnoj konturi proporcionalna brzini kojom S9 mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava. Vezemo krajeve zavojnice za galvanometar. Izvlacenjem magneta magnetski fluks se smanjuje. Michael Faraday (1791-1867) Kako to mozemo objasniti? Oko magneta postoji magnetsko polje odnosno magnetskifluks. a kalem priblizavali iii udaljavali. 71 . Kada magnet izvlacimo kazaljka skrene na drugu stranu. uvlacimo u kalem kazaljka galvanometra skrene na jednu stranu.3. Na primjer kretanjem provodnika u magnetskom polju. • 5to se brze mijenja magnetski fluks indukovana elektromotoma sita je veGa.2. Kada magnet miruje nema struje.· Na slici 2.25. Priblizavanjem magneta magnetski fluks kroz kalem se povecava. Prikazan je princip dobijanja indukovanih struja. Na osnovu ovog i jos niz drugih ogleda Faraday je zakljucio da se u zavojnici (ka/emu) uvijek Indukuje elektromotorna sila kada se kroz zavojnicu mijenja magnetski fluks. Kada se magnetski fluks kroz kalem ne mijenja nema ni indukovane elektrornotorne sile. Isti efekat bi dobili kada bi magnet mirovao.<P 6=-N- Llt Negativan predznak ~e posljedica zakona odrzanja energije.t To je Faradayev zakon elektromagnetske indukcije Ako umjesto jednog navoja zavojnica ima N navoja. U oba slucaja u kalemu se indukuje elektromotorna sila.

onda se u kruznom provodniku indukuje struja suprotnog smjera. Napomena. Na slici 2." /J /'---<1 4!. Ovakav tip indukcije se koristi u generatoru elektricne struje.29). u nasem pnmJeru je jednaka proizvodu magnetske indukcije. )( SI.28.27. Indukovana struja Ima takav smjer indukcije.3.-- N 5 SI. svojim polJem tezi dla sprijeci uzrok Ogled. Pitanje 1. Magnetski fluks koji obuhvata ta povrsina je Ll¢>::::: BLlS Indukovana elektromotrna sUa je: B--x i)( )( )( )( )( rf>:= A<D = BAS At At )( I. okomito na linije sile. Raznoimeni polovi S8 privlace indukovana struja ima takav smjer da se svojim po/jem supratstavija udaljavanju magneta.Znacenje predznaka minus objasnjava Lentzovo pravilo.. Ulogu pokretnog provodnika ima veliki broj navojaka (namotaja) koji S8 obrcu u magnetskom polju. duzine provodnika I i brzine kojom se provodnik krece okomito na linije sile. Kada 72 . rf}:=: U i . indukovana eiektromotorna sila je jednaka razlici potencijala na krajevima provodnika..3. struja u konturi ima smjer suprotan kazaljki na satu (slika \ijevo). a to je priblizavanje magneta. Indukovane struje mogu da se jave ne samo u tankim zicama nego i u svakom masivnom provodniku.nazivaju vrtlozne struje iii Fukoove struje. Tom smjeru odgovara sjeverni pol naseg kruznog provodnika kroz koji sada protice struja. sto kod kruznog provodnika odgovara juznom polu. Sta su to vrtlozne struje? Odgovor. Kada je kola otvoreno. na primjer. Kada se sjeverni magnetski pol 5talnog magneta udaljava. 2. 4 )( ~ )( I )( I I )( I I )( I I x I I I I )(1 I x (:1 ---·cr-)( )( )( I I [{il0J Indukovana elektromotorna 8ila. prikazan je demonstracija Lentzovog pravila.27. Provodnik se krece stalnom brzinom v i za vrijeme At preae put Ax == vAt. Smjer indukovane struje je smjer kazaljke na satu. Demonstracija Lenzovog pravila Prema tome. Ako obrcemo kocku izvjesno vrijeme u jed nom smjeru. Pitanje 2. Vezimo. Kada zatvorenoj strujnoj konturi priblizavamo sjeverni pol stalnog magneta. Istoimeni polovi se odbijaju • indukovana struja ima takav smjer da tezi da sprijeci uzrok indukcije. uzroku indukcije. Kako se moze izvesti izraz za Indukovanu elektromotrnu siiu kada se pravolinijski provodnik duzine I krece u homogenom magnetskom po!ju indukcije B.2. stalnom brzinom? Odgovor. Takve struje se. u strujnoj konturi se indukuje struja takvog smjera da se svojim poljem suprotstavlja kretanju magneta. 5 '-1--.2. tj. dod 6e do upredanja konea.3.3. jednu bakarnu kocku za konac i stavimo je izmeau polova elektromagneta (sl. Pri tome "prebrise" povrsinu LlS:::: fLlx ::: fvilt .

.2.. Ta se pojava naziva samoindukcija.-. struja samoindukcije ima takav smjer da otezava pove6anje struje. Njen srnjer je odreden Lentzovim pravilom.-----------~'. transformatore ..3. Samoindukcija Pojava elektromagnetske indukcije zapaza se uvijek kada dolazi do promjene magnetskog fluksa kroz povrsinu ogranicenu provodnikom. Iz tog razloga se odgovarajuci zeljezni dijelovi elektricnih masina ne prave od jednog komada nego od veceg broja tankih ploeica. .pustimo kocku ona 6e se brzo okretati izmedu polova elektromagneta.--.---~------.---~-----. usljed obrtanja indukuje struja. 73 ~--~-. okd strujnog provodnika postoji magnetsko polje. Prema zakonu elektromagnetske indukcije to promjenljivo magnetsko polje 6e u tom provodniku indukovati elektromotornu silu. Ako se na bilo koji nacin mijenja jacina struje u provodniku promijenit 6e se i magnetsko po/je. Neka imamo jedan provodnik kroz koji prolazi elektricna struja. I'"' = -L LiI 1 LH S Koeficijent proporcionalnosti se naziva koeficijent samoindukcije L. Vrtlozne struje Ova se pojava objasnjava tako sto se u magnetskom polju. eim pustimo struju kroz navoje elektromagneta. Struja samoindukcije tece kroz isti provodnik kao i osnovna struja. SI jedinica za koeficijent samoindukcije je henri (H) Vs H=-A Nekim kalem ima koeficijent samoindukcije 1 H ako promjena osnovne struje ad 1A/s izaziva elektromotornu silu samoindukcije od 1V. Zagrijavaju provodnike (dinamomasine.29. medusobno razdvojenih izolatorom. Posto je elektromotorna sila samoindukcije uslovljena promjenom jacine struje u provodniku njena vrijednost je proporcionalna brzini kOjom se mijenja jacina struje. Usljed te indukovane elektromotorne sile u provodniku 6e se javiti i struja samoindukcije. ) te uglavnom imaju stetno djelovanje. Kada osnovna struja u provodniku raste. Njihove jacine mogu biti vrlo velike. obrtanje kocke se naglo uspori! SI.--- . Ako jacina struje opada struja samoindukcije ima takav smjer kojim tezi da onemogu6i to smanjenje. Koeficijent samoindukcije zavisi od oblika i dimenzija strujne konture i broja namotaja.-~-"-------. Tok ovih struja nije odreden kao kod linijskih provodnika i one obrazuju izvjesne vrtloge zbog cega se zovu vrtlozne struje.

10. a u cemu razlika izmedu elektrostaticke i elektromagnetske sile? 2.25 T) 7. Ako se dvije zavojnice nalaze jedna pored druge promjena struje u prvoj zavojnici uzrokuje pojavu indukovane struje u drugoj zavojnici.10 4 m/s. Zasto se javlja varniea prilikom prekidanja strujnog kola? 6. F =I£B Lorentzova sila djeluje na naelektrisanu cesticu u kretanju. Po cemu se samoindukcija razlikuje od ostalih tipova elektromagnetske indukeije? 5. Kako provodnik treba da se krece u magnetskom polju pa da se u njemu ne indukuje elektromotorna sila? 4.4 V) 10. (R: m. Sta je Lorentzova sila i kako se odreduje njen smjer? 3. ako je njihovo rastojanje a=10 em? (R: F = 2.4 V. SUa uzajamnog djeJovanja dva strujna provodnika proporcionalna je jacinama struja koje proiaze kroz provodnike i duzini provodnika. Sa prakticnom primjenom uzajamne indukcije upoznat cemo se u poglavlju 0 transformatorima.10. Kolika je magnetska indukcija? (R: B :::: 0. zanemarljivog otpora.Karakteristican primjer pojave samoindukcije su extra-stfuje. Ako se krece brzinom v okomito na linije sUe.32.t Al ~===============================_=m~==-=='~============~ 74 . magnetske indukcije B i duzine provodnika Q. Odredi: a) magnetski fluks kroz okvir. 1. brzinom 8.:. a obrnutno proporcionalna njihovom medusobnom rastojanju.::::: .6 em? Naboj jona je q=1. a) Kolika je indukovana elektromotorna sila u provodniku? b) Ako se krajevi provodnika spoje zicom. Kvadratni okvir od . Lentzovo pravilo: Indukovana struja ima takav smjer da svojim poljem tezi da sprijeci uzrok indukcije. Provodnik stoji okomito na liniji sile homogenog magnetskog polja indukeije B i na njega djeluje elektromagnetska sila F::::: 0.05 N.6 N) 8. Kolika je masa jona ako je poluprecnik kruznice koje opisuju r=16.26 kg) 9. b) indukovanu elektromotornu silu u okviru ako se magnetsko polje za 0.10. 4 Wb.lice stranice '10 em nalazi se u homogenom magnetskom polju indukcije 0. F:::::qvB Indukovana elektromotoma sila samoindukcije je proporcionaina brzinl kojom se mijenja jacina struje u provodniku.6. tj. U cemu je slicnost.5 n kre6e se brzinom v=2 m/s u homogenom magnetskom polju indukcije B = 0. njen iznos je Indukovana elektromotoma sita u provodnoj konturi proporcionalna je brzln! kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu koju ana ogranicava.6·10· 19 C. struje koje se javljaju prilikom ukljucivanja iii iskljucivanja strujnogkola. Linije sile prolaze okomito kroz ravan okvira.: 3.L s . b) E ::= 2.0'1 T.1T. Kroz dva paralelna beskonacno duga provodnika teee struja jacine 0. Pozitivno naelektrisani joni ulaze okomito u homogeno magnetsko polje indukeije B=0. &:. kolika 6e struja poticati kroz provodnik? (R : a) E ::= 0.5 s ravnomjerno smanji za nulu. Ta se pojava naziva uzajamna indukcija.5 T tako da okomito sijece linije sile. Kolika je sila uzajamnog djelovanja po jedinici duzine.8 A) Vainiji iskazi i formule Elektromagnetska sUa koja djeluje na strujni provodn!k jednaka je proizvodu jacine struje kroz provodnik. b) I == 0.1 A. Kroz provodnik duzine I :::: 20 em protice struja jaeine I :::: 1 A. Provodnik duzine 40 em i otpora R = 0. (R: a) ¢=B8=1 0.

Uredaji pomoGu kojih S9 proizvodi naizmjeniena struja nazivaju se generatori naizmjeniene struje. Ako se okvir ravnomjerno obrce.1. onda 6e poteci struja ko ja se takode m ijenja po sinusnom zakonu. Danas senajvise proizvodi i koristi naizmjeniena struja. I :r \ I SI. usljed promjene magnetskog fluksa. 75 . Ako je kola struje zatvoreno. Kada na akumulator iii dzepnu bateriju prikljueimo neki potrosae.4.Princip dobijanja naizmjenicne struje Prilikom obrtanja stalno S8 mijenja magnetski fluks kroz povrsi nu koja ogranicava okvir. -/-------1:----L . Elektricna struja elja se jaeina i smjer periodicno mijenjaju u toku vremena. U njima se mehanieka energija pretvara u elektrienu energiju. Prema zakonu indukcije.2. na krajevima provodnika se javlja indukovana elektromotorna sila. Princip dobivanja naizmjenicne struje objasnit cemo na slici 2. naziva sa naizmjenicna struja. od plus (+) pola ka minus (-) polu izvora struje. onda 6e takvo obrtanje imati za posljedicu pojavu napona koji se mijenja po sinusnom zakonu. Neka se izmedu po!ova stalnog magneta nalazi provodnik u obliku pravougaonog rama (okvira.Naizmjenicna struja Karakteristike naizmjenicne struje Do sada smo razmatrali fstosmjernu elektricnu struju.2. Njihov rad je zasnovan na elektromagnetskoj indukciji.1.4. odnosno razlika potencijala. kroz njega protice struja koja ima stalno isti smjer.4. petlje).) . On rotira oko neke osovine koja je okomita na magnetsko polje indukcije g.2. Zbog toga se takva struja naziva sinusna naizmjenicna struja (sI.

bez velikih gubitaka.4. Uo i 10. . 76 'I . maksimalne vrijednosti napona i struje. Danas se skoro sva elektricna energija proizvodi i distribuira U obliku naizmjenicne struje.I I Pri obrtanju okvira indukovani napon raste od nule do maksimalne vrijednosti. Naizmjenicna struja se lahko maze prenositi na velike daljine. a zatim opada do nule. Broj punih promjena u jednoj sekundi je frekvencija (f).period Vrijeme jedne pune promjene napona i struje je period (T). Ako je potrebno koristiti jednosmjernu struju (TV. racunari . Razlog tome je 8tO naizmjenicna struja ima nekoliko bitnih prednosti u odnosu na jednosmjernu struju. ) ona S8 pomo6u ispravljaca pretvara u jednosmjernu.Sinusna naizmjenicna struja Ako je strujno kolo zatvoreno onda se proizvodi sinusna naizmjenicna struja. 1 T Najrasprostranjenija standardna frekvencija naizmjenicne struje je 50 Hz (herca).frekvencija struje. Zatim se ponovo smanjuje na nulu i proce se ponavlja. Razlog pojave napona suprotnog smjera je taj sto u drugoj polovini obrtaja provodnik sijece linije sile magnetskog polja u suprotnom smjeru. I T SI.. a maiematicki izrazi za trenutne vrijednosti napona i struje su: u:::::: U o sin rot i ::::: 10 sin rot gdje su: u i i.. On je sinusoidalan. ~------T-------~ / •. to vrijeme okvir nacini polovinu obrtaja. . OJ je kruzna frekvencija i ona je jednaka [~=2nf =:a gdje je: f .2 je grafi6ki prikaz napona i struje. R Na slicj 2. ali ima suprotan smjer. Prije svega lakse se proizvodi jer je generator naizmjenicne struje jednostavne konstrukcije. trenutne vrijednosti napona i struje. f =:-.2.4. Prema Ohmovom zakonu njena je vrijednost • U ll:::::-. Za vrijeme druge polovine obrtaja napon ponovo raste od nule do maksimuma. Izmedu ove dvije veiicine postoji odnos.2.

onda je ugao a == rot. eo . Efekat naizmjenicne struje je isti kao da ima stalnu vrijednost kao i jednosmjerna struja. Neka je duzina okvira I. Koliku ee. Uo . Na taj nacin vrijednost indukovane elektromotrne sile sa mijenja od nule do maksimalne vrijednosti.72) Pri obrtanju okvira u svakoj njegovoj stranici se indukuje elektromotorna sila (vidi stranu 72). Ako je kolo otvoreno. kada naizmjenicna struja prolazi kroz neki otpornik Rona 6e u njemu osloboditi onoliku koli6inu top/ate kao da ima stalnu vrijednost koja iznosi 70% ad maksimalne vrijednasti. jacinu struje izmjeriti ampermetar? Maksimalnu vrijednost iii neku prosjecnu vrijednost? Instrument ee pokazati neku stalnu vrijednost jacine naizmjenicne struje koja iznosi oko 70% od maksimalne vrijednosti! Takode.------------ . Ako je obrtanje ravnomjerno. Efektivna vrijednost naizmjenicne struje i napona Naizmjenicna struja stalno mijenja smjer i jacinu u toku vremena. Koristit cemo ovaj drugi nacin. 77 ~---------------------------------------------'---------. na primjer. Maksimaina vrijednost indukovane elektromotorne sife je (str. Ram se obrce u homogenom magnetskom polju stalnom ugaonom brzinom. 2.4.maksimalna vrijednost. Tada se stranica okvira krece paralelno linijama sile. Ona se oznacava sa I i iznosi 0. a sirina d (sl. [J:O. Tada stranica okvira okomito sijete linije sile.trenutna vrijednost napona. Ta vrijednost se naziva efektivna vrijednost.Za one koji iele vise znati Pltanje 1. Kako se moze izvesti matematicki izraz za trenutnu vrijednost naizmjenicnog napona? Velicinu indukovane eleldromotorne sUe mozemo izracunati bilo iz brzine kojom se mijenja magnetski fluks kroz povrsinu okvira iii iz brzine kojom strane okvira sijeku linije sile magnetskog polja. c:::: B. Indukovaninaponje U :::: Do sin rot gdje je u .€vsina gdje je a ugao izmedu pravca kretanja provodnika i linija sile magnetskog polja. od nule pa do neke maksimalne vrijednosti.maksimalna.707IJ Efektivna vrijednost naizmjenicne struje je ana vrijednost koju bi imala i istosmjerna struja da u otpofU R proizvede istu kalicinu toplote kao i naizmjenicna struja. po zakonu B::: cosina gdje je e. Iz gornje relacije se vidi da je indukovana elektromotorna sila. maksimalna kada je ugao a=90°. Indukovana elektromotorna sila je jednaka nuli kada je a= 0°. Linijska brzina stranica je v.trenutna vrijednost indukovane elektromotorne sile.707 od maksimalne vrijednosti. Interesuje nas kakav je ucinak (efekat) naizmjenicne struje.1). onda je elektromotorna sila jednaka naponu na krajevima kola U==e. pri obrtanju okvira.

707U:~l Kada kazemo da je napon gradske mreze U == 220 V. u kolu naizmjenicne struje~ pored termogenog otpora R. On u kolu naizmjenicne struje ne predstavlja prekid. onda je to efektivna jacina struje.= . bezindeksa. a) Efektivna vrijednost napona gradsl<e mreze je U ::: 220 V. vec jednu vrstu otpora koji se zove kapacitivni otpor . Kada kazemo da ampermetar pokazuje jacinu naizmjenicne struje 12A. Napon greske mreze iznosi 220 V. onda je to efektivna vrijednost naizmjenicnog napona. b) napisi jednacinu po kojoj se mijenja napon gradske mreze. Rjesenje. Takode u kolu naizmjenicne struje moze se nalaziti i.14·50s.1 n prikljuci na napon gradske mreze kroz njega prolazi naizmjenicna struja. oznacavat cerna oznaka U. Zbog toga se taj otpor naziva termogeni otpor iii omski otpor. odnosnol. . a) Izracunaj maksimalnu vrijednost naizmjenicnog napona i kruznu frekvenciju.0. Napisi jednacinu po kojoj se mijenja naizmjenicna struja.707 . Naziva se jos i aktivni otpor.707 U = 311 V Kruzna frekvencija je w=2nf =2·3. te da je neposredno pretvara u toplotu. zbog stalne promjene njene jacine i smjera.1£1 10 == lOA Naizmjenicna struja se mijenja prema jednacini i ::::Iosinwt ==10·sin314t.Prema tome.Na sliean naein definise se i efektivna vrijednost naizmjenicnog napona [U == O. 78 . c) Kada se otpornik R == 3. elektricni kondenzator. a frekvencija 50 Hz. Medutim.0.e se mijenja prema jednacini u == U 0 sin wt == 311· sin 314t c) Maksimalna vrijednost jacine struje je Vo 311 V 10 = = . Maksimalna vrijednost je U _ U _ 220 V o . u kolu naizmjenicne struje.R 31. Primjer 1. induktivni atpor. javlja se i tzv.1 w = 314s-1 b) Napon gradske mrez. Otpori u kolu naizmjenicne struje Kod istosmjerne struje elektricni otpor Rima svojstvo da trosi elektricnu energiju. Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje i napona. mazama imati i induktivni otpor i kapacitivni otPOf.

ne pretvara je u Jou!ovu toplotu. Stoga se uticaj struje samoindukcije u kolu naizmjenicne struje opisuje posebnom velicinom koja se naziva induktivni otpor SI. Po Lentzovom pravi!u ona se protivi uzroku kojim je izazvana i pojavi se tek poslije odredenog vremena Uedne cetvrtine perioda.Ucsin wt R o -smcot· R ' U • U o ---- i : : : : Io sin rot Struja napon istovremeno dostizu nulte i maksimalne vrijednosti. T/4). U i t u". zanemarljivog omskog otpora R. Ako u kolo naizmjenicne struje vezemo jednu zavojnicu (solenoid). Induktivni otpor ne trosi snagu. On je uzrokovan pojavom struje samoindukcije koja nastaje u zavojnici zbog stalne promjene jacine struje.4). 2. Struja kasni za naponom za cetvrtinu perioda T/4.4.Terrnogeni otpor '" R. I nduktivni Si. da je fazna razlika izmedu njih qJ ::: 0 .4. Za jednosmjernu struju kruzna frekvencija OJ == O.Termogeni otpor u kolu n~izmjenicne struje w RL :: roL Induktivni otpor je propore/ona/an kruinoj frekvenciji naizmjenicne struje I induktivitetu zavojnice l. Zasto se induktivni otpor ne javlja u kolu jednosmjerne struje? Odgovor.4.i. 2. opazit cemo da zavojnica pruza odredeni otpor naizmjenicnoj struji.2. Neka se na krajeve termogenog otpora prikljuci naizmjenicni napon sinusnog oblika u : : : : Do sin£?t Tada se jacina struje u kolu moze prikazati jednacinom 1::: -::::.3. Taj otpor se naziva induktivni otpor (sl. Najprostiji slucaj eiektricnog kola je kada ono sadrzi sarno termogeni otpor R. naizmjenicne struje Kada u kolu struje imamo induktivni otpor struja i napon nisu u fazi. Induktivnl atpor RL . !. Stoga je i indukt!vni otpor jednak null. tj. 79 .4). sto odgovara faznoj razlici od n12.4. Zbog cega? Kada se zavojnica prikljuci na naizmjenicni napon ne potekne odmah struja us!je dpojave struje samoindukcije (sl. . U njemu se elektricna energija pretvara u magnetsku energiju koja se ponova moze pretvoriti u elektricnu energiju. Kazemo da su struja i napan u fazi.lnduktivni otpor u kolu otpor S6 taked'e izrazava se omima. tj.2.4. Struja samoindukcije smanjuje jacinuprimarne struje pa djeluje kao neki dodatni otpor. Pitanje 1.

kapaciteta C. tj. a to je posl ije jedne cetvrtina perioda. Neka je kolo prikljuceno na izvor naizmjenicnog napona SI. u kolu naizmjenicne struje kondenzator ne predstavlja prekid struje (sl. tada bi se on brzo napunio nakon cega bi struja prestala da teee. Za naizmjenicnu struju kondenzator. Napon kasni za strujom za cetvrtinu perioda. Kola naizmjenitne struje (serijska veza u::: U o sin rot U takvom kolu jacina struje je 80 . Zbog toga se nazivaju reaktlvni otpori. Kada napon dostigne maksimalnu vrijednost. Uticaji kapacitivnog i induktivnog otpora su suprotni.2. Medutim.5. kalem (zavojnica) induktiviteta L kondenzator kapaciteta C.Kapacitivni otpor-Rc. 2. Kada je kondenzator prazan.4.4. onda je jacina struje jednaka nulL Vremenskoj razlici od T/4 odgovara fazna razlika od n/2.4.4. SI. Prije nego sto bi doslo do prekida struja promijeni smjer. T/4. struja punjenja je maksimalna.S.5. Napon i jacina struje u kondenzatoru nisu u fazi. Kako se kondenzator puni napon na njegovim plocama raste.). za razliku od termogenog otpora koji se zove aktivni otpor. a jacina struje punjenja opada. 2. Oh ov zakon kolo naizmjenicne struje fmpedanca U kolu naizmjenicne mogu se istovremeno naci: termogeni otpor R. ne dostizu istovremeno maksimalne i minimalne vrijednosti (51. Na slici 2.4. Kondenzator se tada prazni. predstavlja jednu vrstu otpora.) Naime. zatim ponovo puni. Kada bi elektricni kondezator prikljucili na izvor jednosmjernog napona.6.5. Taj otpor se zove kapacitivni otpor. 2. je kolo naizmjeniene struje sa serijskom vezom termogenog induktivnog i kapacitivnog otpora. itd. Zajednicko im je sto ni jedan ni drugi ne doprinose nepovratnom pretvaranju elektricne energije u toplotu. prolazak naizmjenicne struje se na kroz kondenzator svodi naizmjemcno punjenje i praznjenje kondenzatora. Kondenzator u koiu naizmjenicne struje [R .me 1 1 C - I kapacitivni otpor se izrazava u omima.

pomo6u tzv. Kod induktivnog atpors napon prednjaci struji za n12. 81 . Do naponske rezonancije dolazi pri odredenoj frekvenciji koju izracunavamo iz navedene jednakosti. tj.7. vektorskog dijagrama. ali u suprotnom smjeru od RL • Medusobni polozaj ovih otpora prikazan je na slici 2.4.2.). lz matematickog izraza za impedancu uocavamo da je. gdje je rp . kada je induktivni otpor jedan kapacitivnom otporu. pri nekim datim vrijednostima otpora. Primjer 1.fazna razlika izmedu struje i napona. Kod kapacitivnog otpora napon kasni za strujom za n12. Takvu rezonanciju nazivamo serijska iii naponska rezonancija. Koristenjem Pitagorine teoreme nalazimo da je ukupafJ otpor ~'-==JRr=R=z+=_ L:::::::::-==~~ (==R gdje je Z .ista kroz svaki otpor.7. Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje moze se dobiti graficki.4. II!)· : LIe 1 Frekvencija COo se naziva rez:onantna kruzna frekvencija. ali su suprotne faze pa se ponistavaju. 2. Fazni ugao izmedu struje i napona moze se na6i iz trougla otpora : SI. U slucaju rezonancije naponi na zavojnici i kondenzatoru jednako su veliki. ali 6e se ona razlikovati od napona u fazi i == 10 sin(rot .4. Stoga induktivni otpor nanosimo pod ugiom 90° u odnosu na termogeni otpor (sl. Napisi matematicke izraze za impedancu !«)Ia aka su vezani serijski: a) termogeni i induktivni otpor.Trougao otpora coscp R =z Ohmov zakon za kolo naizmjenicne struje ima oblik II: ~I Elektricna rezonancija. b) termogeni i kapacitivni otpor. c) induktivni i kapacitivni otpor. Ova pojava se naziva elektricna rezonancija.ukupan otpor iii impedanca.cp) .7. Stoga kapacitivni otpor nanosimo pod uglom 90° u odnosu na termogeni otpor R. Kod termogenog otpora napon i struja su u fazi. impedanca najmanja kada je R L== Rc .

f:::: 50 Hz a) a) Induktivni otpor zavojnice je R L =wL == 211: . a) Kod serijskog vezivanja termogenog i indukt!vnog otpora.:::::--' Z 3. b) fazni ugao izmedu struje i napona. =?. Zavojnica ima omsk! otpor R ::: 2 n i induktivitet 10 mHo Odredi: a) induktivni otpor i impedancu ako se ona prikljuci na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz.72Q' coscp::: 0. 2. Kod kapacitivnog otpora napon kasni za strujom.ukupni otpor. fazor koji predstavlja taj napon crtamo u pravcu sa strujom (sl. L ·LIe Iz trougla. odnosno impedanca kola.0 b) q.. impedanca je Z::. 4: SI.72Q b) Fazni ugao izmedu struje i napona izracunavamo iz relacije R 2Q coscp::: . primjenom Pitagorine U=~U~ +(U L -U C )2 OR· I S obzirom da je: U A ondaje ::::. U ::: ZI. 2.8.01 H 1!.14. Fazorski dijagram za R. Primjer 2.8.4.= 220 V. u fazi sa strujom. c) I=? Impedanca je z == ~R 2 + R~ : : : ~(2 Q)2 + (3.. Takav obrtni vektor se naziva 1a201".). impedanca je Z = J (R L - Rc) 2 ::: RL - Rc . Pri tome se radijus vektor r obrce nekom ugaonom brzinom.4. S obzirom da kod induktivnog otpora napon prednjaci struji za nl2 fazor koji predstavlja napon UL nanosimo pod uglom nl2 U odnosu na fazor struje.01 H RL =3. UR=RI.1 A Za one koji zele vise znati Prosto harmonijsko kretanje moze se predstaviti projekcijom ravnomjernog kruznog kretanja. S obzirom da je napon na termogenom otporu. 0. c) Kod serijskog vezivanja induktivnog i kapacitivnog otpora. Posto naizmjenicna struja predstavlja sinusne oscilacije struje i napona i ona se moze predstaviti fazorom.Rjesenje.14 Q)2 Z=3.72Q 1== 59.537 cp :::: 57.5· c) JaCina struje koja prolazi kroz zavojnicu je I=~::: Z nov 3. teoreme. Uc == Rei. impedanca je Z:::.4. RI. c) jaCinu struje koja prolazi kroz zavojnicu.: ~R 2 +R ~ b) Kod serijskog vezivanja termogenog i kapacitivnog otpora.L. ~R 2 + R~ . naiazimo da je. ali U 8uprotnom smjeru. te fazor koji predstavlja napon U c nanosirno pod uglom nl2 u U odnosu na fazor struje. na slici 2.. Z=JR 2 +(R L -R c )2 gdje je Z .8. 50 s'] .C ~ kolo . Rjesenje R=2n L := 10 mH :::: 0. U L= Rd. 82 .

Za one koji iele vise znati Izraz p:::: UI. On ne trosi energiju. predstavljaju efektivne vrijednosti napona. a popravlja faktor snage tako da on bude veei od 0. Koje velicine karakterisu naizmjenicnu struju? 83 . Medutim. Veeina uredaja u mrezi sadrze zavojnice sto dovodi do zaostajanja struje za naponom. Komponenta napona U coscp je u fazi sa strujom. vee izmedu njih postoji fazna razlika. (VAr). kada postoji sarno termogeni otpor. I Ipl! =Ulc~ Izraz cosqJ se naziva faktor snage.85. jer S8 ne moze iskoristiti. Najpovoljniji je slueaj kada je faktor snage jednak jediniei. odnosno jaeine struje. a time i do manjeg faktora snage.4. To zaostajanje moze se smanjiti ako se paralelno takvom uredaju spoji kondenzator.9 napon U je fazno pomjeren u odnosu na struju za ugao cp. nazi va se prividna snaga Izraz Pr ::::: UI sincp.lova. naziva se ja. Ako se kaze da je snaga 400 VA. tad a je izraz za snagu naizmjenicne struje isti kao i izraz za snagu jednosmjerne struje. Aktivna snaga Pa izrazava 5e u vatima (W). odnosno I. Medutim. Po cemu S8 naizmjenicna struja razlikuje od jednosmjerne? 2. SI. U navedenom primjeru. Proizvodstruje i komponente napona koji je u fazi sa strujom je aktivna snaga ~--~~------~~----+.9.2. prividna snaga u voltamperima (VA). u kolu naizmjeniene struje. Pitanja i zadaci: 1. Na sHei 2. a to je onda kada su napon i struja u fazi.Snags u kolu naizmjenicne struje U kolu jednosmjerne struje snaga je data izrazom P=UI Ako u kolu naizmjenicne struje postoji sarno termogeni otpor. a reaktivna u Ako se kaze da je snaga naizmjenicne struje 2 kW. snaga. on je najeesece manji od jediniee. varima. U gornjoj relaciji izrazi U.4. napon i struja su u fazi (qJ=O). onda je to prividna snaga. dok je komponenta USinrpokomita na struju. onda se zna da je to aktivna snaga. Aktivna snaga Elektrieni potrosaei pretvaraju urad sarno ovu. napon i struja najeesee nisu u fazi. aktivnu snagu.

ciji se princip rada zasniva na elektromagnetskoj indukciji. b) I == 0. Pri tome kroz njega protice struja jacine I::: 5 A.ot. odnosno napena. odnosno napona./LC Pa == Ulcos cp Generatori i elektromotori Elektricne masine su uredaji za pretvaranje elektricne energije u mehanicku i obratno.2. R _ L L _ Rc)2 Rezonantna kruina frekvencija.727.0 kruzna frekvencija naizmjenicne struje i:::::losinc.maksimalne vrijednosti struje.tF prikljuci se na gradsku mrezu napona 220 V i frekvencije 50 Hz.4. RL-induktivni otpor. data je izrazom Aktivna snaga naizmjenicne struje data je izrazom gdje je cos <p . Potrosae elektricne energije. I::: 0. prikljuci se na mrezu efektivnog napona U ::: 220 V. odnosno napona su.5 A. Uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u elektricnu su generatori.07 A) 7. su indukcieni generatori.7071 0 U =O. Ukupan otpor u kolu naizmjenicne struje zove se impedanca. Rc-kapacitivni otpor.707U o Efektivne vrijednosti naizmjenicne struje. u::: U o sin rot I::: 0.3 A) 6. Z :::: JR 2 + (R L-ro gdje je: R-termogeni otpor.5 0. a) Koliki je faktor snage potrosaca? b) Koliki je njegov termogeni otpor. b) Z:::: 44 0. a uredaji koji pretvaraju elektricnu energiju u mehanicku eiektromotori.4 n. Kod njih se obrtanjem kalema (strujne petlje) u magnetskom polju dobija naizmjenicna struja (sl. b) naizmjenicni napon U::: 12 \/jjr-Bkvencije 50 Hz. Kalem koeficijenta samoindukcije 0. Generator! naizmjenicne struje Savremeni izvori naizmjenicne struje. pri kojoj je otpor u kolu naizmjenicne struje najmanji. a kolika je impedanca? (R: a) cos(ll == 0. Z:::: 39.7 0.10 Model generatora naizmjenicne struje 84 . Kondenzator kapaciteta 2 ). b) jednosmjerna struja? 5. a) Koliko je kapacitivni otpor? b) Kolika struja "prolazi" kroz kondenzator? (R: a) Rc == 3184. u kome se nalazi kondenzator serijski vezan sa ostalim dijelovima kola. skoro iskljucivo.5 A. teci: a) naizmjenicna struja. Uo. odnosno napona su: gdje su: u. 2. Kroz sijalicu tece naizmjenicna struja od 0. i ~ trenutne vrijednosti jacine struje.. s 81. (..3. b) R L ::: 31. R:::: 32 0) Vainiji Iskazi i formule Matematicki izrazi za trenutne vrijednosti naizmjene struje. 10 .1 H i termogenog otpora 24 n prikljuci se na a) jednosmjerni napon U=12V.faktor snage Rc=roC 1 roo ::::-- 1 . Kolika 6e struja te6i kroz kalem? (R: a) 1= 0. Moze Ii kroz kolo. cija je aktivna snaga 880 W. Kako se zove ovakva vrijednost i sta predstavlja? 4.4.10).

11. pa 6e stoga u vanjsko kolo odlaziti struja istog smjera. broja namotaja.4. ali S8 na prikladan nacin u vanjskom kolu dobiva . jacine magnetskog poJja.4. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrsi kolektor (komutator). Danas se skoro kod svih generatora naizmjenicne struje koristi ovaj princip i na taj nacin izbjegavaju teskoce oko upotrebe cetkica. a provodnici u kojima se indukuje struja su na statoru (81. Takva struja se zove pulzirajuca struja (sl. na primjer uredaji za elektrolizu.).2. a njegov nepokretni dio stator. oni su spojeni sa dva medusobno izolovana poluprstena (81.10. itd. Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se mijenja smjer struje. SI. onda je za dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obrce. Generator! jednosmjerne struje Velika vecina elektricnih uredaja koristi naizmjenicnu struju.4. 2. razdijeljeni ne na dva dijela.12. U tom slucaju elektromagnet je rotor. sto manje pulzirao izraduju se kolektori. Dio generatora koji rotira naziva se rotor. kao induktor.4.Pulzirajuca struja t Da bi napon na cetkicama. Zbog toga se koriste i generatod jednosmjerne struje. Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju. kao na slici 2. generatori jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim struje sa pobudivanjem i generatore sa samopobudivanjem.4. SI!2. tramvajski saobracaj.). Generatod jednosmjerne sa.). itd. istovremeno se rnijenja i polozaj poluprstenova u odnosu na cetkice.4.11.stosmjerna struja.mopobudivanjem zovu se dinamo~masine. je kao i generatora naizmjenicne struje. U provodniku se indukuje naizmjenicna struja. Ako ima dva para polova.. Napon i struja u vanjskom kolu imaju isti smjer.13. Veficina indukovanog napona zavisi od brzine obrtanja rotora. smjesten na istoj osovini. To je 50 obis iii 3000 ob/min. Kada eJektromagnet. Ali.. 85 . Model generatora jednosmjerne struje SI.Osnovni dijelovi svih indukcionih generatora su: induktor koji odrzava magnetsko poljs i indukt u kojem se indukuje struja. Prema nacinu pobude. itd. Umjesto da su krajevi prO'l/odnika (strujnog okvira) spojeni na dva kfizna prstena (koluta).13.12. Za takvu struju kazemo da pulzira. Rotor generatora je elektromagnet Princip generatora jednosmjerne struje ist. vee na vise tzv. ima jedan par po!ova. Buduci da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodnik kre6e U odnosu na magnetsko polje iii se polje kre6e u odnosu na provodnik. I . 2. 2. ali im se velicina stalno koleba izmedu nule i maksimalne vrijednosti. onda je njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukovane struje.4. Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i cetkica. onda se i elektromagnet moze smjestiti na osovinu da se obrce. Za napajanje elektromagneta istosmjernom strujom koristi se mali generator istosmjerne struje. Zbog toga se koriste elektromagneti sa vise pari polova.2. lamela koje su spojene sa krajevima pojedinih navoja.

2. b) Veza iJ zvijezdu Iz ovoga se moze zakljuciti da je za prenos energije od generatora do potrosaca potrebno 6 provodnika (po dva za svaki namotaj). Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima pomjereni u fazi za 120 0 • a) I . Provodnik vezan sa nultom tackom zove se nulti provodni\<. a) Trofazni generator. po inerciji okvir prode taj polazaj to na njega poene djelovati spreg sila suprotnog smjera. Godina. 86 . onda je jacina struje u toj tacki jednaka nuli.4. Tesla. Kod trofazne struje postoje tr! fazna provodnika: R.4. 2.nih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi. Stator trofaznog generatora ima tri putpuno nezavisna namotaja pomjerena meausobno za ugao od 120 0 (sl.4. 380 V.. nultog provodnika nazivaju se fazni naponi. a kao elektromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjema struja.14.14.12. Ovo vaii ako su pojedine faze podjednako opterecene. Ut ::: 220 V.T. U gradskoj mrezi oni iznose 380 V. Naponi izmeau pojedinih faznih provodnika . u istom trenutku i poluprstenovi promijene svoj polozaj te se promijeni i smjer struje.Medutim u praksi se to postize sa tri iii cetiri provodnika. Ovakva veza se zove veza u zvijezdu. Kako? Ako po jedan kraj sa svakog od tr! namotaja vezemo u jednu tacku. Potrosaei vece snage prikljucuju se na linijski napon. od djeeijih igracaka pa do elektricnih vozova. Preko cetkica i poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Zbog toga spreg sila obrce okvir uvijek u istom smjeru. Ova tacka se zove nulta tacka (sl. koji se nalazi u magnetskom polju.Trofazni generator Danas suskori svi generatori naizmjenicne struje ~ trofazni generatori. djeluje elektromagnetska sila jednakog intenziteta. sto je vazno i sa ekonomskog gledista. U == 220 V. Elektromotor za jednosmjernu struju Ima istu konstrukciju kao i generator jednosmjerne struje (81. Kada se rotor (magnet) okrece. Napon izmec:1u pojed. U svakom namotaju se indukuje napon.a). Ali. 2.).2. Na stranice okvira.4. Elektricni potrosaei manje snage prikljucuju se na fazni napon.b). Spreg sila okrece okvir sve do polozaja kada je magnetski fluks kroz okvir maksimalan. Elektromotori za jednosmjernu struju irnaju raznovrsnu primjenu. U gradslwj mrezi faznl napon iznosi 220 V. ali suprotnog smjera. Provodnioi spojeni sa krajevima nekog namotaja (kalema) zovu se fazni provodnici.14. Generator jednosmjerne struje djeluje kao generator kada mu se rotor obrce. Princip rada takvog generatora otkrio je N./ /' / I I SI. 1895.S. Medutim.

13..). lamela kOje su spojene sa krajevima pojedinih navoja. a njegov nepokretni dio Struja se prenosi u mrezu preko kolutova (prstenova) i cetkica. Rotor generatora 1e elektromagnet Princip generatora jednosmjerne struje isH ]e kao i genera"E: ~_ ... Model generatora jednosmjerne struje 85 . 2. 51. kolektor (komutat'l!!!Cc:==== Umjesto da su krajevi provodnika (strujnog okvira) spojeni na dva klizna prstena (koluta).).~ njegova frekvencija obrtanja jednaka frekvenciji indukova ne struj "'-IE==~:::::::: je 50 obis iii 3000 ob/min..."11.2.. ve6::::::: na vise tzv. Generator! jednosmjerne struje Velika veeina elektricnih uredaja kOFisti naizmjenicnu Shw Medutim neki uredaji za svoj rad koriste jednosmjernu struju. pa 6e stoga u vanjsko kolo odlaziti strL--~ istog smjera.. 2..11. kao induktor. razdije!jeni ne na dva dijela. smjesten na istoj osovinL === Danas se skora kod svih generatora naizmjenicne struje ~ ovaj princip i na taj naein izbjegavaju tesk06e oko upotrebe cetki .. :::=:= == : . Prema nacinu pobude. ". Dio generatora koji rotira naziva se rotor.. Napon i struja u vanjskom kolu imaju isti smjer. a provodnici u kojima se indukuje str . U tom slucaju elektromagnet je rotor. jacins mag n ~lIIl!II' E::=::::::::=: polja.13.: koriste i generatori jednosmjerne struje.= osovinu da se obrce. :...4. ~ kolu dob/va isfosmjema struja.12._~ na statoru (sf.. primjer uredaji za elektrolizu.. _ __ iM!..Osnovni dijelovi svih indukcionih generatora su: induktor koji odrzava magnetsko poljs i in . itd. Ali... Zbog tog.2.. ima jedan par polova. itd. Za napajanje elektramagneta istosmjernom strujom koristi se mali gen ~ istosmjerne struje. s t 51. Pri obrtanju strujnog okvira u njemu se mijenja struje.~ dobivanje struje od 50 Hz potrebno da se dva puta sporije obr6~-· _ Zbog toga se koriste ('.'::====== Kada elektromagnet. on. oni su spojeni sa dva medusobno ilo!ovana poluprstena (51. U provodniku se indukuje naizmjenicna struja. kao na F = .. Generator.. kojem se indukuje struja. 2. onda se i elektromagnet moze smje~::==:i. _==== Velicina indukovanog napona zavisl od brzine obrtanja rotora. .2..4. Takva struja se 20___. jednosmjerne struje sa samopobudivanjem zovu se dinamo-masine.____ pulzirajuca struja (51. istovremeno se mijenja i polozaj poluprstenov8til:!L odnosu na cetkice.. .. Ako ima dva para polova. generatori jednosmjerne struje se dijele na generatore sa vanjskim pobudivanjem i generatore sa samopobudivanjem. Tu ulogu kod generatora jednosmjerne struje vrs.. naizmjenicne struje.4.10.4..4. broja namotaja. ali se na prikladan nacin u vanjsk.4.. 2.4.. tramvajski saobra6aj.. !!IlWr 51.).11.: .!Iektromagneti sa vise pari polova.12.jii. onda .Pulzirajuca struja Da bi napon na cetkicama 8tO manje pulzirao izraduju se kolektori. ali im velicina stalno koleba izmedu nule i maksimalne vrijednostL takvu struju kazemo da pulzira. Budu6i da je za dobivanje indukovane struje svejedno da Ii se provodnik kreee u odn ~ "---== magnetsko polle iii se polje kreee u odnosu na provodnik.

u istom trenutku i poluprstenovi promijene svoj polazaj te se promijeni i smjer struje. sto je vaino i sa ekonomskog gledista. Elektromotori za jednosrnjernu struju irnaju raznovrsnu primjenu.Trofazni generator Danas su skori Bvi generator. Provodnik vezan sa nultom tackom zove se nulti provodnBc Ovo vazi ako su pojedine faze podjednako opterecene. Generator jednosmjerne struje djeluje kao generator kada mu se rotor obrce.4. naizmjenicne struje . Kod trofazne struje postoje tri fazna provodnika: R.4. u svakom namotaju se indukuje napon.trofazni generatori. Preko cetkica i poluprstenova propusta se jednosmjerna struja. Princip rada takvog generatora otkrio js N. ali suprotnog smjera. od djecljih igracaka pa do elektricnih vozova.T. a kao eiektromotor kada se kroz njegov rotor propusta jednosmjema struja. 380 V. b) Veza u zvijezdu Iz ovoga se moze zakljuciti da je za prenos energije od generatora do potrosaca potrebno 6 provodnika (po dva za svaki namotaj). Naponi izme(fu pojedinih faznih provodnika i nultog provodnika nazivaju se fazni naponi. U :::: 220 V. onda je jacina struje u tOj tacki jednaka nulL Ova tacka se zove nulta tacka (sl. U gradskoj mrezi fazni napon iznosi 220 V. Zbog toga spreg sita obrce okvir uvijek u istom smjeru. Medutim.Medutim u praksi se to postize sa tri iJj cetirl provodnika.14. a) / ( . a) Trofazni generator. Stator trofaznog generatora ima tri potpuno nezavisna namotaja pomjerena medusobno za ugao od 120° (sl.b). djeluje elektromagnetska sila jednakog intenziteta.14.). 2. Ali. Ut :::: 220 V. Provodnici spojeni sa krajevima nekog namotaja (kalema) zovu se fazni provodnici. Kada se rotor (magnet) okrece. Potrosaei vece snage prikljucuju S8 na linijskr napon. Zbog navedene geometrije indukovani naponi su u njima pomjereni u fazi za 120°..4. U gradskoj mrezi oni iznose 380 V. po inerciji okvir prode taj polozaj tc na njega poene djelovati spreg sila suprotnog srnjera. Kako? Ako po jedan kraj sa svakog od tri namotaja vezemo u jednu tacku.."I4. godine. 86 .12.4. Spreg sila okrece okvir sve do polozaja kada je rnagnetski fluks kroz okvir maksimalan. Napon izmedu pojedinih faznih provodnika nazivaju se linijski naponi.S. 2. Tesla.2. Elektricni potrosae) manje snage prikljueuju se na fazni napon. 1895. koji S8 nalazi u magnetskom polju.. Elektromotor za jednosmjernu struju Ima istu konstrukciju kao i generator jednosmjerne struje (sl. Na stranlce okvira./ / I 51.a). 2.. Ovakva veza se zove vaza u zvijezdu.

Ako se u takvo obrtno magnetsko polje stay! stalni magnet.15. TesJa 1887. koja sa dovodi na jedan namotaj (kalem) uzrokuje promjenljivi magnetski fluks. jezgra Naizmjenicna struja. onda za takav 2.S.16. Uredaji Kojima sa povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju sa transformatori. 2. SI. kao na slid 2. Asinhroni motor ima najvecu primjenu u industriji jer na njegov rotor ne treba dovoditi nikakvu struju pa nisu potrebnl ni kolektori nl cetkice. Kavezni rotor Trans forma tori Jedna od osnovnih prednosti naizmjenlcne struje je mogu6nost njenog transformisanja sa jednog napona na drugi. kao i rasipanje fluksa. Princip rada takvih motom dao je N. onda se U obliznjem kalemu (sekundaru) indukuje struja.4.4. Stator ovakvog motora ima sfienu konstrukciju kao i generator trofazne struje (SI. Dobili smo 5inhroni motor (51.4. Rezultujuce magnetsko polje izmeau polova obrce se frekvencijom naizmjen!ene struje. a kalem u kojem S0 indukuje struja sekundar. l"ransformator 87 . Kada se trofazna struja dovede na tri namotaja (R. Kao rotor najcesce se koristi zatvoreni okvir U obliku kavezs. godine sto je uzrokovalo pocetak masovnog koristenja naizmjeniene struje.).Asinhroni motor U savremenoj industriji najsiru primjenu imaju motorl naizmjenicne struje sa obrtnim magnetskim pofJem.4.15. njegove namotaje sijeku linije site te se u rotoru indukuje struja.2. Transformator se sastoji od dva eiektricni izolovana namotaja oko zeljeznog (sL 2. Da bi se smanjili gubici u transformatoru usljed vrtloznih struja jezgro transform!atora se izraauje od izolovanih limenih ploca. Kaiem na koji S8 dovodi naizmjenicna struja naziva se primar.4.14. Usljed toga se kalem poene obrtati.14.a) Ako se umjesto stalnog magneta kao rotor postavi kalem.4. Usljed toga se indukuje naizmjenicna struja iste frekvencije u drugom kalemu. Princip rada transformatora postavio je jos Faraday.a). onda se i on poene obrtati istom frekvencijom kao i magnetsko polje. Ako su gubici u termogenim otporima kalema zanemarljivi.16.T) koja su postavljena pod uglom 120°. svaki namotaj daje svoje magnetsko po/je. Ta pojava se zove uzajamna jndukcija. Kada se mijenja jacina struje kroz jedan kalem (primar). Takav rotor se obrce nesto manjom brzinom nego magnetsko polje pa se odgovarajuci motor zove asinhroni motor. 2.

To je nepovratni gubitak energije. po Joullovom zakonu je: Q::::: RIZt gdje je I jacina struje. onda vazi reiacija I~~=:: I Naponi na krajevima primara i sekundara odnose se kao brojevi njihovih namotaja. Prema Faradayevom zakonu indukcije. Gubici te vrste se mogu znatno smanjiti smanjenjem jacine struje pomo6u transformatora. Kada se u kolo sekundara prikljuci neki potrosae. Posto su gubici u provodniku na zagrijavanje proporcionalni kvadratu jacine struje. ako se napon na sekundaru poveca 10 puta. Snaga struje pri tome ostaje nepromijenjena. a primar N1 namotaja. U tom slucaju citav magnetski fluks proizveden u primarnom kalemu prolazi i kroz sekundarni kalem. Kada sekundar nije opterecen. To je moguee ako se struja kroz provodnik prenosi visokim naponom. UzI z 111 12 = U. Ova cinjenica se koristi kod prijenosa elektricne energije na daljinu. Primar "povuce" jacu struju iz izvora na koji je prikljucen. onda ce se jacina struje smanjitl 10 puta. kroz primar protice vrlo mala struja koja se zove struja praznog hoda. onda se oni smanje deset hiljada puta. Ako je broj namotaja na sekundaru veei nego na primaru. napon u sekundaru transformatora poveea 100 puta jacina struje se smanji sto puta. indukovana elektromotorna sila u sekundaru proporcionalna je broju namotaja. Ako sekundar transformatora ima N2 namotaja. UII I ::::. a da se pri tome snaga struje ne promijeni. Energija koju primar uzima iz mreze zavisi od potrosnje energije u sekundarnom kalemu. .transformator kaiemo da je idea/an. Na primjer. U idea/nom transformatoru 8naga kOja se dovodi na primarni kalem jednaka je snazi u sekundarnom kalemu. Osnovni problem kod prijenosa elektricne energije jesu gubici na zagrijavanje provodnika usljed termogene otpornosti R. 88 . PI ::::: Pz . VI I Jacine struje kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na primaru i sekundaru. Oslobodena kolicina toplote. Iz jednacine transformatora vidi se da se promjena napona postize promjenom broja namotaja. Ako se na primjer. onda kroz namotaja sekundara proteklen struja 1 • tim se sekundar optereti u odgovarajucoj 2 srazmjeri se pove6a i struja u primaru. onda se napon poveca i obratno.

Broj namotaja primarnog kalema se podesava tako da elektromotorna sUa samoindukcije bude priblizno jednaka elektromotornoj sili naizmjenicne struje 81 koja se dovodi na primar.5 A e) Gubici ce se smanjiti (~L)2 puta. te Je II == .::::::- 10 1 Nl 10 2 N2 Za idealan transformator taj odnos vazl i za efektivne napone na krajevima primara i sekundara. a generatorski napon je i 0 kV a) Kolika je jacina struje? b) KoHka ce biti jacina struje aka se prenasi dalekovodom napona 110 kV? c) Koliko puta ce se smanjiti gubici? Rjesenje. struja praznog hoda.. P 6·10 6 W a) Snaga stl'uje je P1==U1C.Ovakvo rjesenje je u praksi moguce sarno za naizmjenicne struje. 11 89 . S obzirom da. Snaga manje hidroelektrane i2nos. Drugim rijecima. I J == 600 A U1 lO·10 V b) Ako se. Kako se podesava broj namotaja primarnog kalema N1? Odgovor. lOs == -lOt = -N 1 - Ll<D Llt U tom slucaju. 6 MW. ne moze biti velika. isti fluks prolazi i kroz sekundar. 121 puta. tj. Njen smjer je sup rotan smjeru naizmjenicne struje koja se dovodi na primar.: : = . koristenjem transformatora. Za one koji zeJe vise znati Pitanje 1. onda je --. koja protlce kroz primar. P=6MW=6·10 G W U r 10 kV lli == 110 kV a) II =7 b) I2 =7 = . onda 6e se smanjiti jacina struje ]i::::~'I =I 1 ~=600A lOkV '2 II U2 U2 llOkV 12 ::::: 54. 1 -=:- U : Nl Uz Nz Primjer 1. javlja se induktivna otpornost. kod idealnog transformatora. To je jedan od osnovnih razloga zasto se danas najvise proizvode naizmjenicne struje. napon poveca. Neka je termogeni otpor primarnog kalema zanemarljiv i neka je sekundar otvoren.-3 . Usljed promjenljivog f1uksa u primarnom kolu se javlja elektromotorna sila samoindukcije.

Istosmjerna struja iz Edisonove elektrane napajala je 7000 sijalica.17) 81. nekada je potreban napon ad 6V iii 12V. 90 . pa se moze reci da su se elektricne mreze pojavile kada i prve elektrane. a napon na sijalicama 100 V. te su se elektricnom energijom mogli koristiti sarno obliznji potrosaci.17. To su tzv. U sredistima velikih potrosaca (gradovi. Udaljene transformatorske stanice povezane su dalekovodima napona 110. Zatim se transformise na 110 kV. Krajem 19. a nekada i do 15000V (katodna cijev). industrijski objekti) nalaze S6 transformatorske stanice koje smanjuju napen na 380 V.2. odnosno 220 V. Ako je potrebno dobiti jos nizi iii visi napon. pri cemu se smanji jacina struje. Razvoj elektricnih mreza neposredno je ovisio od razvoja elektrana. Prenosenje elektricne energije od elektrane do transformatorske stan ice vrsi se naponom 10kV i 35 kV. 10 kV iii 35 kV. koje su od elektrane bile udaljene nekoliko stotina metara. Prvu elektranu za napajanje sijalica (sa ugljenim vlaknom) sagradio je Edison 1882. a snaga pri tome : ostaje nepromijenjena. U elektranama s~>obicno proizvodi trofazna (naizmjenicna) struja napona 6 kV. visokonaponske mreze. stoljeca naucnici su dosH do zakljucka da se rjesenje problema prenosenja elektricne ernergije radikaino moze rijesiti tako sto S9 umjesto jednosmjerne struje pocela koristiti naizmjenicna struja. Prenosenje energije od od izvora do potrosaca U svijetu se danas grade dalekovodi i za napon ad 500 kV i 750 kV.4. Da bi sa rijesio taj problem smanjivala se ja6ina struje.Mreie naizl'njenicne strujew Prijenos eiektricne energlje Sistem vodova i transformatorskih stanica koji sluzi za prijenos elektricne energije od izvora do mjesta potrosnje nazivamo elektricnim mrezama. 220 iii 380 kV. Na primjer. godine.4. koriste se transformatorski sklopovi. 220 kV iii 380 kV te transportuje na velike udaljenosti (sL 2. ali na taj nacin se smanjivala i snaga struje. Ona se moze transformisati na visoki napon. Najveci problem su bili gubici eiektricne energije na zag rijavanje . Napon na generatoru je bio 103 V.

VI 91 . Uredaji pomocu koJih se povecava iii smanjuje naizmjenicni napon nazivaju se transformatori.Vainiji Iskazl i formule Generator! su uredaji koji pretvaraju mehanicku energiju u eleldrlcnu. -::::- Vi Uz N1 Nz -=::- 11 Iz Uz. iznosi 220 V. Naizmjenicna struja se na velike daljlne prenosi visokim naponom. u gradskoj mrezi. Napon izmedu nultog provodnika i pojedinih faznih provodnika. a elektromotori pretvaraju elektricnu energiju u mehanicku. l\Ia taj nacin sesmanjuju gubicl elektricne energije na zagrijavanje provodnika. Naponi na krajevima primara i sekundara oCinose se kao brojevi njihovih· namotaJa: Jacine struja kroz primar i sekundar odnose se obrnuto naponima na primaru i sekundaru. a napon izmedu pojedinih faznih provodnika 380 V.

92 . itd. b). Pomocu prekidaca iskljucimo izvor napona i zatvorimo LC . Kondenzator pocinje po novo da se puni sve dok se ne naeiektrise. kolo. U tom trenytku zapocinje praznjenje kondenzatora. Po inerciji elektroni produzavaju kretanje u istom smjeru prema gornjoj ploei. a).18. Kondenzator se veze za izvor jednosmjerne struje tako da se jedna ploca naelektrise pozitivno. Tada je izmedu ploca kondenzatora uspostavljamo elektricno polje (sl. Zbog toga se ovakve osdlacije nazivaju eiektromagnetske oscilacije. Tada i magnetsko poije dostize maksimalnu vrijednost (sl. a donja pozitivna (sL c).18. Struja nastavlja da teee postepeno se smanjujuci. To znaci da protice elektricna Usljed praznjenja napon na struja. Elektricno kolo u kome nastaju elektromagnetske oscilacije zove se elektricno oscilatorno kola. a druga negativno. Thomsonova formula Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjemcno pretvaranje energije elektricnog poija u energiju magnetskog polja i obratno. ali suprotno. Maksimalna energija elektrienog poija u tom trenutku jednaka je maksimainoj energiji L c t. a energija elektricnog poija sa periodicno pretvara u energiju magnetskog polja i obratno. Kada napon na kondenzatoru bude jednak nuli. Ako nema termogenog otpora u kolu.4.Elektromagnetske oscilacije. a struja kroz kaiem povecava.4. Kolo tada raspolaze sarno energijom elektrienog po!ja. Nakon ovoga slijedi praznjenje kondenzatora. Najjednostavnije oscilatorno kolo sacinjavaju kalem koeficijenta samoindukcije L i kondenzator kapaciteta C (sl. zatim punjenje. Sada je gornja ploea naelektrisana negativno. onda struja kroz kalem dostize maksimalnu vrijednost.. kondenzatoru se smanjuje.) L SI. Taj proces traje sve do nestanka magnetskog polja i potpunog opterecenja kondenzatora. Oscilovanje ovog kola izaziva se prethodnim naelektrisanjem kondenzatora. Opisano oscilovanje je nepriguseno. Proces se ponavlja. Elektroni sa negativne ploce krecu se prema pozitivnoj ploci na kOjoj je manjak elektrona. Sopstvena frekvencija oscilovanja je data Thomsonovom formulom. U takvom kolu nema pretvaranja elektricne energije u toplotu. 2.). 2. Elektromagnetske oscilacije magnetskog polja. onda kazemo da je oscilatarno kala idealizovano.

I~o = ~n]Ld Period oscilovanja iznosi T:= 21t/LC Sopstvena frekvencija oscilavanja zavisi ad induktiviteta kaiema l i kapaciteta kondenzatora C. Oa bi se oscilacije odrzale. Medutim.2. upraksi se u kolo veze neki uredaj koji periodicno nadoknaduje gubitak energije (na primjer izvor elektricne energije sa elektronskom cijevi ". ako je induktivitet zavojnice 1 mH.7 F T=?. a kapacitet kondenzatora 0. 2n. oscilatornom kolu je sarno u pocetku data izvjesna energija.5 s f := 1. SI. Rjesenje. Oscilatoma kola. stalno bi se ponavljale. :::: 1 59 . Otvoreno oscilatorno kolo 93 . Primjer 1. u realnim kolima postoje razni oblici gubitaka energije i oni su uzrok pojave prigusenih (amortizovanih) oscilacija. odnosno tranzistorom).1400-3 H ·1O-7p T == 6. Izracunaj period i frekvenciju sopstvenih oscilacija oscilatornog kola. imaju oscilacije vrio visoke frekvencije.19.3 H C::: 0. triodom.1O.JF.f=? T::::.4.JLC :::: 2· 3. Ova su polja izvan oscilato mog kola veoma slaba pa kazemo da je zracenje zatvorenog oscilatomog kola zanemarljivo. L:::: 1 mH :::: 10. 104 Hz T ' Elektromagnetski talasi Elektricno oscilatorno kolo. a zatim je kolo prepusteno sarno sebi.1 uF = 10.28 . U nasem primjeru. U takvom kolu elektricno polje je izmedu ploca kondenzatora a magnetsko polje unutar solenoida (kalema). naziva se zatvoreno oscilatorno kolo. sa vrlo malim induktivitetom i kapacitetom. Kada nema ·termogenog otpora oscilacije bi bile neprigusene. koje smo upoznali.1 f. tj.

Ono 6e indukovati vrtlozno magnetsko polje.4. Kada se u otvorenom oscilatornom kolu izazovu elektromagnetske oscilacije u prostoru oko njega nastaje elektromagnetsko polje. SI.4. kao i to da su i svjeUosni talasi sarno jedan oblik postojanja elektromagnetskih talasa. kao na slici 2. Maxwell (1831~1879) Ako se u nekoj tack! prostora stvori promjenljivo magnetsko polje ano 6e u susjednoj tacki indukovati vrtlozno elektricno polje koje je takode promjenljivo. Proces sirenja promjenljivog elektromagnetskog polja kroz prostar naziva se elektromagnetski talas. Elektricno i magnetsko polje nisu vise odvojeni vee cine jednu cjelinu. Otvoreno oscilatorno kolo moze biti i obicni pravolinijski provodnik.21. Prema Maxwellovoj teoriji. Takvo oscilatorno kolo naziva se jos i dipol=antena. Na taj nacin nastaje elektromagnetski taias. itd. 2. talasi i kada harmonijsko SI. godine. a ovo vrtlozno elektricno polje. J. ad zatvorenog oscilatornog kola dobili smo otvoreno oscilatorno kolo.(:. 1863.4. Svaka promjena magnetskog polja dovodi U oko/nom prostoru do indukovanja vrtloinog elektricnog polja. Njegova teorija se temelji na sljede6im postavkama.Ako se ovo oscilatorno kolo otvori.19.20. Teoriju elektromagnetskog polja postavio je Maxwell.2. emitovanje etskih talasa nastaje pri ubrzanom kretanju Na taj nacin emituje se elektromagnetski neka kolicina elektriciteta vrsl prosto oscilovanje u oscilatornom kolu. prosiruje se prostor u kojem djeluje njegovo elektricno polje (51.4. Maxwellova teorija je teorijski predvidjela postojanje elektromagnetskih talasa. Prostiranje elektromagnetskih talasa 94 .) Daljim razmicanjem plota elektricno polje zauzima jos ve6i prostor.19. 2. odredenog kapaciteta i induktiviteta. Svaka promjena elektricnog poija dovodi do indukovanja vrt/oinog magnetskog polja u oko/nom prostoru. I najzad potpunim razmicanjem i ispravljanjem dobiva se oscilatorno kolo. elektromagnelektriciteta.

elektricno i magnetsko. elektricno· i magnetsko polje siri se od izvora na sve strane u prostor. Uocavamo da se oba promjenljiva polja. Ujedno ~ vidimo da su Iinije sile jednog polja uvijek ~---. odnosno permitivnost vakuuma.4. /" z SI.4. one koji iele vise znati Pitanje 1. b) Brzina prostiranja elektromagnetskih talasa u nekoj sredini je 95 .22.A okomite na iinije sile drugog polja. je prikazan eleldromagnetski t13la8. Ti vektori su okorniti na pravac sirenja talasa. 2. Brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je To je brzina svjetlosti eiektromagnetski ialas. izracunata prema toj relaciji? b) Kako se moze izracunati indeks prelamanja eiektromagnetskog talasa neke sredine? Odgovor. javljaju x uvijek zajedno. a) Kolika je brzina eiektromagnetskih talasa u vakuumu. Prema Maxvellovoj teoriji brzina elektromagnetskih talasa u vakuumu je 1 C==-- ~lJ. Promjene jacine elektricnog i magnetskog polja mogu se predstaviti kao promjene vektora E i B.22. je prikazano 'sirenje elektromagnetskog polja na lijevu i desnu stranu od dipol~antene. 8to znaci da su elektromagnetski talasi transverzafn{ ialasi. Na slici 2.o£o gdje su konstante. u izrazu pod korijenom. 0 tome cemo posebno govoriti. brzinom svjetlosti.. permeabilnost. s To je brzina svjetlosti u vakuumu sto ukazuje da je svjetlost elektromagnetski talas. Elektromagnetskl talas Na slici 2. a) Aka se u gornju relaciju uvrste podaci za navedene konstante (vidi tabelu na kraju knjige) dobije se da je brzina svjetlosti C Rm =3·10 --.21.4.Prema tome. c=3·10 8 ~ s u vakuumu sto ukazuje da je svjetlost Talasna duzina elektrornagnetskih talasa je A=~ f Pomocu elektromagnetskih talasa prenosi se energija u okolni prostor.

Ova oscilatorna kola u rezonanciji k Serna Hertzovih ogleda prikazana je na slici 2. indeks pre/amanja neke sredine n::::':" . Za detekciju elektromagnetskih talasa Hertz je upotrijebio prijemne oscilatore razlieitih oblika i dimenzija. INDUKTOR 51.24. prelamanje. Varnice se izazivaju visokim naponomJz induktora.4.V=-- r. 2.da-podesnom kon5trukcijom bude f1 12 (51. Princip njegovih eksperimenata sliean js principu savremene emisije i prijema radio talasa.2. godine. Te talase moze da primi drugo oscilatorno kolo frekvencije fz • ali pod uslovom da ona budu u rezonanciji. tj. to je v Prema tome. Hertzov oscilator je U obliku stapa na eijoj se sredini nalazi mali varmenl razmak. difrakciju i polarizaciju. Kada izmedu kuglica skoei varnica poeinje oscilovanje oscilatornog kola. da bi izraeunali indeks prelamanja neke sredine potrebno je znati relativnu magnetsku permeabilnost te sredine fJr i relativnu permitivnost te sredine Sr. Hertzovi ogledi Maxwell je objavio svoju teoriju elektromagnetskih talasa 1863.4. 2.25. godine.4. Osci/atomo kolo sa sopstvenom frekvencijom f1 emituje elektromagnetske talasa. Serna Hertzovih ogleda Pri skakanju varnice u okolni prostor se sire elektromagnetski talasi.) = Ll SI.23. Godine 1888.L=p"r'p"O .4.. Vlastita 96 . dipol-antenu.e 1 gdje je J.24. eksperimentalno je potvrdio Maxwellovu teoriju 0 postojanju i svojstvima elektromagnetskih talasa. Hertz je ne samo dokazao postojanje elektromagnetskih talasa nego i njihovo odbijanje. po definiciji. tzv.4. e=Sr'£o S obzirom da je. Heinrich Hertz (1a57~1894) 51. njemacki fiziear Hertz.25.2. Induktivitet kapacitet njegovog i oscilatora je bio vrlo mali tako da je frekvencija oscilatora bila velika. Hertzov oscilator ustvari predstavlja emisionu antenu.

U Hertzovom ogledu talasna duzina elektromagnetskih talasa Iznosila je 4. vrsi se "utiskivanje".4. Preko antene predajnika emituju se elektromagnetski talas. tj. Ovakav nacin prenosenja energije od jednog oscilatornog kola do drugog koristi se u cjelokupnoj radiotehnici. Na slie. 2. :::: 12)' Kazemo da su tada otpremnik i prijemnik u rezonanciji. kod koje se vrsi promjena ampiitude noseceg talasa prema karakteristikama zvucnog talasa. pomoeu posebnog sistema. 2.108 m f =~= s . f =66MHz A 4.4. KoUka je bila frekvencija oscilovanja Herizovog oscilatora? Rjesenje Frekvencija i talasna duzina povezani su relacijom. 2. Frekvencija ovih oscilacija zove se audiofrekvenclja. se nazivaju noseci taiaai (al. amplitudna modulacija. SI. Ona je preko 30 puta manjaod noseee frekvencije. je prikazana tzv. Antena radioprijemnika prima energiju elektromagnetskih taiasa svih emitera. U otpremniku se pomoeu mikrofona zvucne oscilacije pretvaraju u elektricne. .) Otvoreno oscilatorno kolo proizvodi elektromagnetske talase odredene frekvencije.24. emiter . Najzad. 3. 97 .26. koj.4. Naziv su dobiii po tome Sito imaju ulogu prenosioca zvucnih oscilaclja.. Na taj nae..5 m. Za one koji iele vise znati Otpremnik Audio signal Noscci sigllnl Ukupni signal Jedan elektronski oscilator u otpremniku proizvodi elektromagnetske oscilaeije odredene frekvencije. kada je podesio odgovarajuee dimenzije varnica se javila i u prijemniku. mijesanje audio frek:venclje i noseee frekvencije. Ovaj postupak se zove modulacija. Prijemno asci/atomo kolo maksimalno ce apsorbovati energiju elektromagnetskih ta/asa aka ima' istu frekvenciju kao otpremnik (f.26). Fino podesavanje sopstvene frekvencije prijemnika vrsi se pomo6u promjenljivog kondenzatora.4.26. . godine (vidi sliku 2.n Hertz je eksperimentalno potvrdio Maxwellovu teoriju i dao osnove savremenoj r a d i o t e h n i c i .5m' Radio difuzija Beiicni prljenos zvuka na velike daljine naziva se radiodifuzija Princip primjene prenosenja elektromagnetsklh talasa od otpremnika do prijemnika dao je Hertz 1888.. Takvo 0scilatorno kolo zove se otpremnik (odasiljac. ali se pojacavaju sarno one frekveneije na koje je podeseno oseilatorno kolo prijemnika. Potvrdio je da elektromagnetski talasi imaju ista svojstva kao j svjetlost. Primjer 1.frekvencija tih prijemnih antena podesavana je tako da bude u rezonanciJi sa otpremnikom. ). Amplitudna modulacija U samorn predajni ku.

2. prostor. U prijemniku se vrsi pretvaranje elektricnih signala u svjetlosne. Savremena radiotehnika se temelji na istom pnnclpu samo sto su tehnicka rjesenja znatno poboljsana. je prikazan radarski uredaj kOjim se. Temelje radiotehnlke postavio je italijanski fizicar Marconi '1896.28. Frekvencija UKT je od 30 MHz . godine.29.4. 2. brzinom svjetlosti. pomocu elektromagnetskih talasa.27).28. odnosno Tesla.4. 2. Zbog toga se ta visokofrekventna struja lspravlja detektorom (D). Radar Sf.10m). '1895.100 m) i ultrakratke.4. otkrivaju polozaji predmeta. 2. SI. Do prijemne antene A dolaze modulisani elektromagnetski talasi svih radio-otpremnika (sl. Promjenom induktiviteta iii kapaciteta C u oscilatornom kolu prijemnika postizemo to da nas prijemnik dode u rezonanciju sa radio-stanicom koju zelimo slusati. To je ustvari kristalna dioda koja ispravlja naizmjenicnu struju i daje pulziraju6u struju. U otpremniku se vrsi pretvaranje svjetlosnih signala u elektricne. Zato se kaze da je pomocu diode izvrsena demodulacija noseceg talasa.4.30 km). SI. Tako se "na krilima" odasilje elektromagnetskih talasa. js prikazan bezicni ielefon (mobitel) kojim se.29. tj. godine. Radio taiasi se dijele na: duge (1 Rm . 1893.o Tako modulisani talas se pojacava i preko otpremne antene U okoln. Bezicni te!eion (mobitel) Na slie. U okolni prostor odasilju zvucne oseilacije.'" Na slicnom principu se vrsi i prenos slike bezicnim putem.4. Sada membrana slusalice reaguje samo na audiofrekventne oscilacije cija je frekvencija znatno manja od elektromagnetskih osci/acija. pomo6u elektromagnetskih talasa razgovara: 98 .zicar Popov.4.300 MHz. Prijemnik Princip rada prijemnika elektromagnetskih talasa objasnit cemo na jed nom od najprostijih tipova radio-prijemnika koji se zove detektorskl prijemnik. mada se tvrdi da je to ucinio prije njega ruski f.1000 m). Detektorskl prijemnik Kada se u kolo prijemnika ukljuci slusalica (T) njena membrana nije u stanju da prati brze promjene oscilovanja noseceg talasa koje su reda 1 MHz. odvajanje audiofrekvencije od noseee frekvencije elektromagnetskog ta/asa. Na sHei 2. 2. godine. UKT (1 m . kratke (10 m .27. srednje (100 m .

tehnici i astronomiji. Njihov izvor su oscilatorna kola.760 nm 10 nm .01 pm TabeJa 1. Vidljiva svjetlost je uski dio spektra na koj.380 nm 1 pm-10nm zracenje y. CijeJi raspon mogucih taiasnih duiina i frekvencija elektromagnetskih ta/asa naziva se spekatar elektromagnetskfh talasa. imaju slicne osobine kaoi vidljiva svjetlost. Te talase emituju molekuli gasa i usijana tijela. godine pa se po njemu nazivaju i rendgentski zraci. Upoznavanjem elektricne strukture materije doslo se do zakljucka da atomi i molekuli emituju svJetlost kao elektricni oscilatori.3 m Mikrotalasi 1 mm-0. Kao i vidljivo zracenje. Imaju toplotno djelovanje i koriste se u medicini. Primjenjuje se u medicini i tehnici. Zajednicko svim elektromagnetskim talasima je da imaju istu brzinu prostiranja. proizvedeni jednim oscilatornim koiom. Mikrotalasi obuhvataju talasne duzine od 1 mm do 0. Vrsl prigmentaciju kaze i izaziva hemijske reakcije. Pri tome granica podjele nije ostra. Ima vetu energiju od vidljivog zracenja. dolazi iz atoma i molekula. Njihove frekvencije su bliske frekvencijama kojima osciluju molekuli te se koriste za proucavanje atomske i molekulske strukture supstance. Tako je ubrzo ustanovljeno da elektromagnetsko zracenje obuhvata vrlo siroko podrucje u pogledu talasnih duzina. je osjetljivo Ijudsko oko. To.01 pm -1 pm < 0. >0. Spektar eleictromagnetskih zracenja Infracrveni (Ie) dio spektra obuhvata talasne duzine ad 1 mm do 760 nm. Na tabeli 1. je dat spektar elektromagnetskih talasa.zraka. Primjenjuju se u radarskoj tehnici telekomunikacijskim sistemima.3 m. To su talasne duzine izmedu 380 nm i 760 nm. Radio-talasi obuhvataju talasne duzine od nekoliko kilometara do 0.UV) zracenju pripada podrucje od 10 nm (ili 1 nm) do 380 nm.3 m. To su talasi koje koriste televizijski i radio odasiljaci. Te zrake je otkrio Rontgen 1895. Zbog tih svojstava maze biti stetno za zive organizme.Spektar elektromagnetskog zracenja Hertz je svojim eksperimentima pokazao da elektromagnetski talasi. X-zracenje ima talasnu duzinu od 1 pm do 10 nm. Radio-talasi dolaze i iz svemira. 8toga ih obicno dijelimo prema tipu izvora iz kojeg dolaze. Ultraljubicastom (ultravioletnom . Medutim. zracenje Kosmicko zracenje 0.zracenje dolazi iz unutrasnjosti atoma i prenosi jos vetu energiju od UV . talasi razlicitih talasnih duzina dolaze iz razlicitih izvora i razlicito djeluju na materiju.3 m 760 nm -1 mm Vidljiva svjetlost UV-zracenje X M 380 nm . Zbog svojstva da 99 .

razlicito prodire kroz tkiva, pnmjenJuJe se u medicinskoj dijagnostici. Priiikom njihove upotrebe potrebno je postovati stroga pravila zastite od zracenja. Inace, rendgentski zraci su temeljno orude za proucavanje strukture kristala.

'Y ~ zracenje potice iz jezgra atoma. Talasne duzine su im od 0,01 pm do 1 pm.
To zracenje emituju radioaktivni elementi. U interakciji sa zivim organizmima izaziva teska ostecenja. Kosmicko zracenje ima jos manje talasne duzine. Dolazi iz kosmosa i potice od razlicitih izvora.

Vainiji iskazi i formule
Elektromagnetske oscilacije predstavljaju naizmjenicno pretvaranje energije elektricnog polja u energiju magnetskog polja i obratno. Sopstvena frekvencija oscllovanje elektricnog oscilatornog kola data je Thomsonovom formulom Proces sirenJs promjenlJivog elektromagnetskog polja krez prostor naziva se elektromagnetski talas. Svjetlost je, takede, eiektromagnetskl ialas. Elektricno oscilatorno kolo prijemnika maksimalno apsorbuje energiju eiektromagnetskih talasa koje emituje otpremnik, ako su to dva oscilatorna kola u rezonanciji, tj. imaju jednake frekvencije Cijeli raspen megucih talasnih duzina i frekvencija elektromagnetskih talasa nazi va se spektar elektromagnetskih talasa.
f1 - 2rc../LC

'"."

100

natrija Na) se nagomilavaju sa jedne strane, a negativni joni koji su krupniji, sa drugs strane (sl.M.1.A), Unutrasnjost iivcanog vlakna je negativna u odnosu na vanjsku stranu, a razlika potencijala iznosi oko 90 mV. Ta razlika potencijafa se zove membranski potencijal mirovanja. Aka se na membranu izvrsi bilo kakav vanjski podrazaj (pritiskivanje, ... ), onda dolazi do poreme6aja membranskog potencijala mirovanja. Potencijal naglo padne na nulu. Kazemo da )e doslo do depolarizacije. Ona se odvija vrlo brzo j traje manje od jednog hiljaditog dijeta sekunde. Poslije toga se ponovno uspostavlja potencijal mirovanja membrane.

+ + + ++ + + + + + + +
......

---

.....

-

... - -

..

+ + + + + + + + + +
SI. M.1.A· Zivcano vlaKI10 - membransk! potencijal

Ta nagla promjena potencijala se zove akcloni potencijal. Da bi doslo do pojave akcionog potencijala podrazaj mora Imati neku minimalnu jacinu. Akcioni potencijal daje osnovni impuls za prijenos podrazaja duz zivcanog signala. To sirenje akcionog potencijala zove se akciona struja. Brzina sirenja akcione struje dui zivcaneg vlakna iznosi oke 70 m/s odnosno 250 km/h.

Registraeija biopotencijala, u eilju dijagnostike funkeije rada pojedinih organa Ujeta, zove se elektrografija. Mjerenje biopoteneijala se vrsi elektrodoma koje ne moraju biti prikljuceno direktno na organ koji S8 "snima" (srce, mozak, ... ) vee na susjedna tkiva. Stoga je registracija biopoteneijala bezopasna i jednostavna. Registraelja biopotencijala, koji nastaje u srcanom misicu, naziva se elektrokardiografiJa, EKG. Srce samo po sebi predstavlja misl6 koji podlijeze stalnim kontrakcijama i dilatacijama (sistole i dijastole). Na taj nacin dotazi do pojave akcionih poteneijala, a sree djeluje kao generator.

Elektricna provodljivost metala

o elektricnoj provodljivosti metala govoriti smo u poglavlju 0 elektricnoj struji. Ovdje cemo se same zadrzati na pojasnjenju mehanizma provodenja elektricne struje u metalima.
Eiektricna struja umetalima nastaje kada se elektroni kre6u duz metalnog provodnika pod uticajem elektricnog polja (sI.M.2.) Ako je jacina struje stalna, onda je
I

=!!.
t

gdje je protekla kolicina elektriciteta q ::: Nc.
N Ako je broj elel<trona u jedinici zapremine n:::::::-,
V

onda je ukupan broj elektrona N:::: nV. Ako provodnik ima oblik eilindra, onda je njegova zapremina V :::: Sf , te je jacina struje SI. M.2,Elektricna provodljivost metala

Smatraju6i da se elektron kre6e nekom srednjom brzlno v d ::::!:... , mozemo pisati da je
t

[1 ::::nSev~
Brzina Vd se naziva driftna brzina, a to je ustvari brzina premjestanja elektrona u jed nom pravcu. Inace, elektroni se kre6u u svim pravcima, ubrzavaju, usporavaju, itd.

159

Pitanje 1. Kako mozemo izracunati broj elektrona u jednici zapremine provodnika?

Odgovor. Po definiciji kolicine tvari je:

m N m - : : : : - , odnosno N::::-N A
M
NA

M

gdje je m - masa tvari, M - molarna masa tvari, N - broj jedinki (atoma), NA - Avagadrova konstanta. Ako pretpostavimo da svaki atomi oitpusta samo jedan elektron, onda je broj elektrona jednak broju atoma N. Masu tvari mozemo izraziti preko gustine tvari p, m ::::pV , te je broj elektrona u jedinici zapremine,

N NA n=-=pV M

Supraprovodljivost Supraprovodnici su materijali ciji elektricni otpor, na nekoj vrlo niskoj temperaturi, nagla pads na nulu. Temperatura na kojoj otpor pada na nulu naziva se kriticna temperatura T k • Na primjer, kriticna temperatura za %vo je 7,2 K, za iivu 4,2 K, itd. Supraprovodljivost je objasnjena tek 1957. godine. Osim kod metala, supraprovodljivost je otkrivena, 1987" godine, i kod keramickih materijala na temperaturi od 125 K. Ta je temperatura veca od Q. t;!; temperature tecnog vazduha, sto daje vecu mogucnost c. za primjenu supraprovodnika. §
9I:J

·c

o<J

c::

i.'l

.:;;1 ..l:i
f,L;>

0

TIK

SI.

M.a. Supraprovodljivost

CHj naucnika je da dobiju supraprovodnike na sobnoj temperaturi. To bi imalo veliku prakticnu primjenu. Kako je elektricni otpor supraprovodnika zanemarljiv, jacina struje u njemu mora biti vrlo velika. To bi omogucilo prijenos elektricne energije na daljinu bez gubitaka, dobivanje jakih magnetskih poija, izrada snaznih elektromotora, akcelatora naelektrisanih

cestica, itd.

Kontaktne pojave
Prilikom dodira dva razlicita Illetala iZllledu njih se javlja razlika potencijala. Ova razlika potencijala se zove kontaktna razlika potencijala. Ona je razlicita za razlicite parove metala i iznosi nekoliko desetih dijelova volta. Kada su dva razliCita Illetala u kontaktu, onda elektroni prelaze u onaj metal u kojem im je nita potencijalna energija. Razlog prelaska elektrona je i taj 8to gustina slobodnih elektrona nije ista u svakom metalu ..

eu
SI, M.4. Termoeleidromotorna sila

Da Ii maiemo dobiti elektricnu pomo{;u ovakvih parova metala?

struju

Na slid M.4. su dva razlicita Illetala (npr. gvozde Fe i bakar Cu) spojena u tackama A i B, tako da cine zatvoreno elektricno kolo. Razlike kontaktnih potencijala u tim tackama se medusobno ponistavaju

160

161 . vode . Pri mjerenju temperature. Na primjer. Mehanizam provodljivosti poluprovodnika je specifican u odnosu na elektronsku i jonsku provodljivost. Koeficijent a se zove termoelektricni koeficijent. jedan spoj S8 drzi na temperaturi oDe. itd. proporcionalna ]e razlici temperatura spojeva. Drug. odakle je elektron izasao. Pod djelovanjem svjetlosti takode se povecava provodljivost poluprovodnika. [go "" aCT! -Tz ). Razlog tome je sto se porastom temperature povecava broj slobodnih elektrona.) Ovakva elektromotorna sila se zove termoeieKtromotorna sila. Pri tome se obicno umjesto jednog metalnog provodnika koristi poluprovodnik i serijskim vezivanjem vise njih dobiva termobaterija od nekoliko desetina volti. Medutim.. leda. po nasa se kao prostor sa pozitivnim naelektrisanjem i poznat je kao eiektronska supljina. kod vecine spojeva. To su ustvari elektricni termometri kojl su vrlo osjetljivi i mjere temperatura u vrlo sirokom rasponu. On zavisi od vrste metala koji su u kontaktu. aka je spojevi A i B drze na razlicitim temperaturama T1 i T2 • onda 6e poteci elektricna struja. za spoj eu-Fe on iznosi 11 ). iz cetvrte grupe Periodnog sistema i imaju po cetiri elektrona u posljednjoj Ijusci. od te(:nog helija (4. temperature te6nog vazduha. sopstvenu provodljivost i primjesnu Sopstvena provodljivost Silicij i germanij se najces6e koriste kao po!uprovodnici. U nekim slucajevima termoparovi se mogu koristiti kao izvorf elektricne struje. a kod poluprovodnika otpornost se smanjuje porastom temperature. Taj se proces naziva unutrasnji fotoefekat i koristi se kod fotootpornika Kod poluprovodnika razlikujemo provodljivost. Pri niskim temperaturama. Termoelementi se kor/ste za mjerenje vrlo visokih i vrlo niskih temperatura.tV/K.3 K) do 3000 K. u smjes.pa kroz takav spoj ne teee elektricna struja. kod meta!a porastom temperature raste otpornost. Spoj dva metala koji na opisani nacin proizvodi termostruju naziva se termoelement. silicij je izolatoL Povisenjem temperature neki elektroni raskidaju vezu sa elektronom i postaju slobodni. Mjesto u kristalnoj resetki. To su element. Elektricna struja upoJuprovodnicima Sta sma do sada saznali a poluprovodnicima? Po!uprovodnici se po svojim elektricnim svojstvima nalaze izmedu provodnika i izolatora. Mjemi instrument koji pokazuje jacinu termostruje kalibrisan je tako da direktno ocitava ternperaturu. spoj se stavlja na mjesto gdje se mjeri temperatura. E!ektromotorna sila koja odrzava struju u kolu. na primjer. Kod izolatora promjena temperature ne utice na elektricnu otpornost. na primjer za mjerenje temperature topljenja metala.

Primjese koje unosenjem u poiuprovodnik povecavaju broj slobodnih elektrona nazivaju sa donori. koji imaj u pet elektrona u posljednjoj Ijusci. Prj tome razlikujemo poluprovodnike tipa P i poluprovodnike tipa N.poluprovodnika sa primjesama. Te primjese povecavaju provodljivost poluprovodnika.Kada se uspostavi elektricno polje slobodni elektroni se kre6u suprotno od smjera po/ja. M.S.lcr krcUtnji:l~upljinc smjcl' kl'cwnju e1ekl rona Primjesna provodljivost Najvazniju ulogu u savremenoj elektronici ima druga vrsta poluprovodnika . indij (In). Takva provodljivost se zove sopstvena provodljivost C) () Q 't) po!uprovodnika. Poluprovodnik tipa P se dobije tako 8to se kao primjesa dodaje neki trovaledtni element.. uslovljena primjesama.a. MM.. ll C) ..ktroni.. koji ima tri elektrona u posljednjoj Ijusci.. NiP poiuprovodnik 6. Kada se na njegovom mjestu nade petovalentni atom arsena (As) on se veze u resetku. ali njegov peti elektron ostaje slobodan i pridruzuje se a) N . a supljine u smjeru polja (sl.M. npr.. Oa bi se mogao vezati u resetku sa cetvorovalentnim atomima on "otima" jedan elektron 162 . Kod poluprovodnika N"tipa glavni nosioci struie su ele. arsen (As). SI. Poluprovodnlk tipa N se dobije tako 8tO se kao primjese dodaju neki elementi iz pete grupe periodnog sistema. Kazemo da je petovalentni arsen donor elektrona. jer supljine koje oni ostavljaju iza sebe popunjavaju elektroni iz susjednih atoma pa se dobija utisak da se 8up/jine krecu suprotno od smjera kretanja elektrona.poluprovodnik slobodnim elektronima koji provode struju (sl..).S) "Kretanje supljina je ustvari kretanje elektrona. <I/!_ SJn. Sopstvena provodljivost Provodljivost poluprovodnika.po!uprovodnik b) P .S. Primjese su obicno atomi iz trece i pete grupe periodnog sistema elemenata. npr.. Germanij je cetvorovalentan i sa svoja cetiri elektrona iz vanjske ljuske cini cetiri kovalentne veze sa susjednim atomima. naziva se primjesna provodljivost.

Na primjer p retvara naizmjenicnu struju u jed nosmjernu struju. Ti su elementi. kompjutera.lspravljanje naizmjenicne struje nicne struje pomo6u poluprovodnicke diode. posebnim tehnickim postupkom. Pri tome sa u susjednom atomu poJavljuje pozitivna supljina (manjak elektrona). Sam atom indija postaje negativan jon (sl.7.. dobije se P~N spoj. tj. Ako se ovakva kombinacija spoji u elektricno kolo tako da je P poluprovodnik vezan za pozitivan pol izvora struje. Ispravljena itruja mijenja jacinu. Kristalna dioda sluzi kao ispravljac. Kazemo da je trovalentni atom indija .od susjednog atoma.S.M. 163 . Ovakav spoj se naziva propusni (provodni) spoj. a N poluprovodnik za pozitivan pol. prikazan je princip ispravljanja naizmjeSI. Ovaj spoj cini osnovni element poluprovodnicke tehnike. Poluprovodnicka dioda: propusni smjer Spoj P~N poluproYodn[ka se naziva poluproyodnicka dioda iii kristalna dioda. ali ne i smjer. onda 6e elektricna struja prolaziti kroz takav spoj.b). Pri prikljucivanju naizmjenicnog napona dioda 68 propustati struju sarno u j ednom smjeru.6. Na slici M. Primjese koje unosenjem u poluprovodnik povecavaju bro. kad je napon takvog polariteta da odgovara propusnom smjeru llapOII kod A ulaz Na slid M. tranzistor i tiristor. mobitela i mnostva drugih izuma. supljina nazivaju se akceptori.~ -+ SI. M. posHje 1960.8. 'ogodnim spajanjem dioda moze se dobiti i potpuno ispravljena struja.7. Aka se P poiuprovodnik veze za negativan pol. omogucili snazan razvoj mikroeiektronike i njezinih primjena .televizije. te se naziva pulzirajuca jednosmjerna struja. struja ne6e prolazitLTakav spoj se naziva nepropusni (nepravedni) spoj. je prikazan P-N spoj.akceptor elektrona. Na takvim 'spojevima poluprovodnika sa primjesama. a N poluprovodnik za negativan. + . M. godine. Kod P poluprovodnika glavni nosioci struje su supljine u Spojevi p~n poluprovodnika Spajanjem poluprovodnika PiN tipa. temelje se elektronicki eiementi kao sto su poluprovodnicka dioda.

Promjena slabe kroz kolektor.1 mm). Emiter (E) uvijek odasilje elektrone iii supljine. Baza ispod 0. LED-dioda Poluprovodnicka dioda moze biti i emiter svJetlosti (LED~dioda).Poluprovodnicka dioda je skoro potpuno potisla iz upotrebe elektronsku eijevdiodu. Tranzistor je ustvari po!uprovodni6ka trioda iii kristalna trioda. Prvi tranzistor je proizveden 1948. Nakon njih su dosli integrirani krugovi (sl. a druga u nepropusnom smjeru (C). Njen rad se temelji na obrnutom fotoelektricnom efektu. godine. SI. Kolektor (C) ima ulogu anode.11. Nove tehnike obeeavaju jos sitnije uredaje u kojima su ulogu e!ektronskog elementa preuzeli jos manji dijelovi sastavjeni od tzv. kod tranzistora je centralne elektroda baza (8). telekomuni* kaeije. smjenjuju se "generacije" elektronskih uredaja. Mbguce su dvije kombinaeije: N-P-N i P-N-P tranzistor.9. M.10. manji od kutije sibica. Tram..10. raketni sistemi. Jedna je uvijek prikljueena u propusnom smjeru (E). Kada se tranzistor prikljuei na izvor napona onda ce struja poteci zahvaljujuei dvjema serijski spojenim diodama. Prema tome.). Propustanje struje kroz diodu moze izazvati emisiju svjetlosti u podrucju P-N spoja (sl.>'-. Signal koji treba pojaeati dovodi se na struje kroz emiter izaziva promjenu znatno jace struje slicno kao katoda kod B je vrlo tanka (debljina emiter. a boene elektrode su emiter (E) i kolektor (C).) Ovisno o vrsti poluprovodnika emituje se svjetlost ad ervene do plave.:istOI"MSema poluprovodnika se nalazi izmedu dvije plociee N-poluprovodnika. a zatim cipovi na koje stane hiljade minijaturnih elektronskih elemenata. Irna ulogu da pojacava slabe promjene jacine struje i napona. M. M.9. M. Tim otkrieem je obiijezen jedan od prelomnih trenutaka u razvoju elektronike. 164 . Tranzistori su poluprovo~ + dnicki element. simbol LED diode ( V ¥ .. itd. (lijevo) tanka plociea P81. svakih nekoliko godina. dotova. Glomazne elektronske cijevi zamijenili su tranzistori. elektronske cijevi. Osnovni je dio svih uredaja savremene elektronike (elektronski racunari. Vee preko pola stoljeea. koji se sastoje od dva suprotno polarizirana P-N spoja. Na slici M. Tri sloja redom imaju nazive: emiter (E)y baza (8) i kolektor (C).).\ .

odnosnc magnetni moment elji je pravac okomit na ravan orbite (sl. bakar.Pr 1111 IcrcJ·~. Da bi objasnili pojavu uticaja materijala na gustinu magnetskog fluksa B. Tada materijali pokazuju magnetna svojstva. Kada se takav materija! unese u magnetsko polje indukcije 80. Ukoliko se orbitalni i spinski magnetn. Najces6e je magnetizam supstance spinskog porljekla. 4. Iran/. Prema tome. Takvi materijali su na primjer. Dijamagnetici su materijali ciji atomi nemaju stalne magnetne momente. Materijali tija je relativna permeabilnost nesto veta od jedinice /-ir>1 nazivaju se paramagnetici. Ako je magnetska indukcija u vakuumu Bo onda je. Uces6e orbitalnih magnetskih momenata je oblcno beznacajno. Njihovo polje 8' je suprotne orijentacije ad vanjskog polja Bo.mati stalni (permanentni) magnetni moment.11.2. svaki eiektron ima svoj orbitalni i spinski magnetni moment. kvarc. Prema Bohrovoj teoriji atoma. supstance . potrebno je poznavati strukturu atoma.t. Ukupni magnetni moment atoma nastaje zbrajanjem orbitalnih i spinskih momenata. Magnetska svoJstva supstance U pog!av!ju magnetskom polju smo naglasili da se magnetska indukcija B mijenja kada se u magnetsko polje unese neki materijal. Elektron ima i sopstveni magnetni moment ko)i potite od vrtnje elektrona oko sopstvene ose (51. Kruina struja stvara magnetno polje. h . dijamagnetici.. ° gdje je /-ir . ).19). ul10senjem nekog materijala. elektroni se u atomu krecu oko jezgra po kruznim putanjama. kOJi moze bin jednak nuN.. da ukupni magnetni moment bude jednak nuli. te je ukupno poljS' B=Bo-B' 165 .4.relativna permeabilnost materijala (sredine...9). Tranzistori Racunari i telekomunikacioni uredaji su nezamislivi bez tranzistora.· gova SI. onda se u njegovim atomima indukuju magnetni dipoli. jer je doslo do njihove kompenzacije. moment ne kompenzuju potpuno. itd. tj. onda 6e atom .~'. Magnetne osobine mater/fala su odreaene rezultujucim magnetnim momentom stoma. Pri tome moze doci do njihove potpune kompenzacije. Prems tome. a moze posjedovati i neku stalnu vrijednost. a materijali tija je /-ir<1.n.2. elektron u kruznom kretanju se ponasa kao jedan magnetic sa magnetnim momentom ko]i se zove orbitalnl magnetni moment. Tada materijal ne pokazuje magnetna svojstva. M.hlnrtl Uzorci tn'egrimnil1 I<. Mater/jail koji mogu dje/ovatl na magnetsko polje nez/vaju se magnetici. Takvo kretanje predstavlja jednu kruznu struju. Materijali tija je relativna permeabilnost mnogo veca od jedinice (/-ir ~ 1) nazivaju se feromagnetici.

: -. Posebni magnetni materijali su feriti. kod feromagnetika to ne mora biti slucaj. Paramagnetici su materijali ciji atomi imaju stalni (permanentni) magnetni moment. Njihova relativna permeabilnost moze iznositi i preko 100000. tako da je njihovo 8' vrlo jako.--. Kada se ono ukloni oni se brzo razmagnetisu. Magnetni domeni - .12). To su smjese ze!jezo-oksida sa drugim metalnim oksidima.12.· Otpornost im je velika pa S9 koriste za visoke frekvencije. itd. B:: Bo + B'. moze ostati trajno namagnetisan. Koriste se i kod kompjuterskih memorija. Svaki domen ima oko 10 atoma. Takvi materijali mogu "zapamtiti" brojeve 1 i 0 binarnog sistema. Rezultuju6a indukcija 8 je znatno veGa od 8 0 . SLM. kobalta. nikla. Feromagnetici su materijali koji posjeduju stalne (permanentne) magnetne dipole sacinjene od velikogbroja atomskih permanentnih dipola. Medutim. gvozde. Staini magnet! se izgraduju od celika. tako da '1 odgovara jed nom smjeru magnetizacije a 0 suprotnom smjeru. pod odreoenim uslovima. U nenamagnetisanom materijalu domeni su rasporedeni haoticno (sl. mehko gvozCfe se ne moze trajno namagnetisati i od njeg se izgraduju jezgra elektromagneta. u jezgrima transformatora. M. Kod vecine kompjutera podaci se uskladistuju u diskovima od feritnog materijala. Kada se iskljuci elektricna struja onda se mehko gvozde razmagnetise. titana. pa se domen ponasa kao mali permanentni magnet. Kada nama vanjskog polja magnetni momenti su orijentisani haoticno. Feromagnetik. Tako se dobiju permanelltni magneti. 166 . te je ukupni magnetni moment jednak nulL U vanjskom magnetnom polju 80 elementarni magnetici se djelimicno usmjere duz polja te je rezultuju6a magnetna indukcija nesto povecana. nikl i njihove legure. Takve supstance (materijali) su na primjer..nesto oslabljeno. Savremeni materijali za stalne magnete su obicno legure gllozoa.--- Paramagnetici i dijamagnetici neznatno uticu na spoljasnje magnetno polje. U svakom domenu 20 atomski magnetni momenti su orijentisani paralelno. Na primjer. kobalt. . U prisustvu jakog spoljasnjeg magnetnog polja 80 domeni se orijentisu u smjeru 8 0 . Ovakve se grupacije nazivaju domeni.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful