1.POJAM FUNKCIJA I KARAKTERISTIKA KP KP je grana pozitivnog prava čiji su osnovni cilj i svrha postojanja obavljanje zaštitne funkcije.

Ta se zaštita ostvaruje propisivanjem određenih društveno opasnih ponašanja kao krivičnih dijela i propisivanjem krivičnih sankcija za ta djela, kao i uslova za njihovu primjenu prema učiniocima krivičnih dijela. Drugim riječima, cilj krivičnog prava jeste suzbijanje kriminaliteta, odnosno što efikasnija zaštita najznačajnijih dobara i vrijednosti od ponašanja koja ih povređuju ili ugrožavaju. Krivično pravo je zakonsko pravo, tj. pravo koje je zasnovano na zakonu. Za razliku od drugih grana prava koje sadrže i druge pravne norme, jedini pravni akt kojim se može propisati krivičnopravna norma je zakon. Međutim, nije dovoljno samo propisati zakonske norme, već se one moraju i primjenjivati, što znači da se prema učiniocima krivičnih dijela primjenjuju krivične sankcije. Krivično pravo proglašava određena ljudska ponašanja krivičnim djelima istovremeno predviđajući za njih kaznu, odnosno neku drugu krivičnu sankciju. Cilj krivičnog prava jeste da djeluje na ponašanje čovjeka. Društvo putem KP očekuje da će se članovi društva uzdržati od vršenja ponašanja koja su proglašena krivičnim djelima, što znači da nije primarni cilj KP primjena kazne i krivičnih sankcija, već se naprotiv zansiva na pretpostavci da većina građana neće činiti krivična djela. U objektivnom smislu KP predstavlja sistem zakonskih normi koje su dio pozitivnog prava. Sistem zakonskih normi, koje čine krivično zakonodavtsvo, regulišu dvije cjeline na koje se krivično pravo može podijeliti, a to su optši i posebni dio. Opšti dio sadrži odredbe relevantne za sve ili većinu krivičnih dijela, dok posebni dio KP sadrži zakonske norme kojima se predviđaju pojedina krivična djela, odnosno kojima se određena ponašanja proglašavaju krivičnim djelima. U subjektivnom smislu krivično pravo je pravo na kažnjavanje. Ono je isključivo pravo države. Njegovo ostvarivanje zasniva se na državnoj prinudi i ono nije neograničeno. Društvo, pored krivičnog prava i krivičnih sankcija, ima niz drugih sredstava za zaštitu od društveno opasnih ponašanja, koja se dijele na represivna i preventivna. Represivna imaju za cilj primjenu sankcije za već učinjeno krivično djelo i okrenuta su prošlosti, dok se drugima nastoji spriječiti društveno opasno ponašanje prije nego što je učinjeno, tj. okrenuta su ka budućnosti. Ova podjela je relativnog karaktera, jer i represivna sredstva za krajni cilj imaju prevenciju, pa je represija u funkciji prevencije. Krivično pravo je fragmentarnog karatkera, što znači da ono ne štiti sve društvene vrijednosti već samo najvrednija dobra i ne štiti od svih ponašanja već samo od najopasnijih ponašanja. 2. IZVORI KP (pojam, vrste, značaj) Izvori KP se mogu dijeliti po različitim kriterijima, a najvažnije su dvije podjele. Prva je ona koje izvore dijeli na: međunarodne i nacionalne, a druga na neposredne i posredne. Međunarodni izvori Međunarodni ugovori su po pravilu posredni izvori KP. Ustav predviđa da međunarodni ugovori koji su ratifikovani i objavljeni prestavljaju dio unutrašnjeg pravnog poretka. To znači da međunarodno pravo važi samo u onoj mjeri u kojoj ga naša zemlja prihvati kao dio svog pravnog sistema. Obaveze iz ratifikovanih međunarodnih akata koje se odnose na to da se određena ponašanja predvide kao krivična djela i sankcionišu, ispunjavaju se tako što se to čini izmjenama ili dopunama nacionalnog krivičnog zakonodavstva. Međunarodna akta nisu u dovoljnoj mjeri precizna, niti sadrže propisanu sankciju da bi se

1

mogla neposredno primjenjivati. Od bilateralnih međudržavnih ugovora najznačajniji su oni koji obuhvataju odredbe o ekstradiciji krivca i međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima između pojedinih država. Nacionalni izvori Ustav kao najviši pravni akt sadrži dvije vrste odredbi od značaja za KP. Prve su one koje krivičnopravne principe podižu na rang ustavnopravnih principa ( načela zakonitosti, legaliteta i dr.) Druge su one odredbe koje predstavljaju osnov propisivanja određenih KD (nezakonito lišenje slobode, povreda tajnosti pisama i dr.). Zakon je jedini glavni neposredni izvor našeg KP. KZ je autoritativan pravni akt donijet od najvišeg predstavničkog tijela u zemlji kojim se reguliše određena oblast KP-a a koji je donijet kao jedna zakonska cjelina. KZ ima dva dijela: opšti i posebni dio. Opšti sadrži pravila koja se primjenjuju za sva KD i na sve učinioce tih djela a posebni sadrži odredbe o pojedinim KD i kaznama za svako od njih. Neka krivična djela nisu predviđena u posebnom djelu KZ-a, već se nalaze u drugim zakonima koji se odnose na različite oblasti pravnog regulisanja koji su usko povezani sa tom materijom, npr. Zakon o nedozvoljenom prometu i držanju droga i drugih opojnih sredstava, Zakon o oružju i municiji i dr. Podzakonski propisi, imaju niži rang od zakona i oni ne mogu propisivati krivična djela, ali mogu biti dopunski izvori kada zakon upućuje na njih. To je slučaj kod tzv. blanketnih krivičnih djela. Kod zakonskog opisa ovih krivičnih djela koriste se formulacije «nepropisno», «protivpravno», «neovlašteno» i sl. Takva krivična djela su npr. nedozvoljena trgovina, nezakonit lov, nedozvoljen prekid trudnoće. U ovakvim slučajevima ne može se samo iz krivičnog zakona saznati šta je krivično djelo, već se to može zaključiti iz sadržine različitih podzakonskih propisa koji regulišu te oblasti. Prema tome, podzakonski porpisi su posredni i sporedni, odnosno dopusnki izvor krivičnog prava Sudska praksa u kontinentalnom pravnom sistemu ne prestavlja izvor prava u formalnom smislu ali u suštini ima veliki značaj za KP. Bez obzira na veliku preciznost krivičnopravnih normi KZ ne može u toj mjeri biti savršen da sudskoj praksi ne ostavlja prostor koji se kreće u granicama tumačenja a koji donekle znači i stvaranje prava. U ovom pogledu naročit značaj imaju odluke viših, vrhovnih sudova i pravna shvatanja zauzeta u njima. Iako nisu obavezne u smislu izvora prava, one vrše veliki uticaj na shvatanja nižih sudova. Teorija KP, ne prestavlja izvor KP-a, međutim sudovi u obazloženju svojih odluka u većoj ili manjoj mjeri imaju u vidu shvatanja koja se zastupaju u teoriji KP-a. Uticaj nauke je daleko veći prilikom stvaranja KZ-a ali i prilikom pravilnog tumačenja njegove primjene. Običaj i običajno pravo ne predstavljaju izvor krivičnog prava, mada je u ranijem periodu predstavljalo izvor prava. Usvajanjem načela zakonitosti, običajno pravo je prestalo da bude izvor krivičnog prava, ali u primjeni nekih krivičnopravnih normi potrebno je voditi računa i o postojećim običajima. Sadržina nekih pojmova koji se koriste prilikom propisivanja rijetkih krivičnih djela može se bliže odrediti samo ako se uzmu u bzir običaji u određenoj sredini.

2

3.VREMENSKO VAŽENJE KZ-a? KZ stupa na snagu onog dana kada je to njime izričito propisano, a najčešće osmog dana od njegovog objavljivanja. Međutim, kada je riječ o kompletnom krivičnom zakoniku, ovaj period je znatno duži nego kod drugih zakona. Razlog za to je prije svega potreba da se građani upoznaju sa novim KZ-om, da se sa novim i složenim rješenjima upoznaju i sami pravosudni organi, kao i da se stvore uslovi za primjenu novih rješenja. Prilikom stupanja na snagu novog zakona jedno od najvažnijih pitanja je koji će se zakon primjeniti ako je KD učinjeno u vrijeme važenja starog zakona a za vrijeme suđenja važi novi zakon. Prema KZ RS (član 4. stav 1.) važi pravilo da se na učinioca krivičnog djela primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnog djela, što je posljedica dosljedne primjene i poštovanja načela zakonitosti. Međutim, predviđen je jedan važan izuzetak od tog opšteg pravila (član 4.stav 2. KZ RS). Riječ je o obaveznoj retroaktivnoj primjeni zakona koji je blaži za učinioca. Ukoliko je novi zakon stroži za izvršioca on se ni u kom slučaju ne može primjeniti retroaktivno. Ukoliko se zakon nakon izvršenja krivičnog djela izmjeni jednom ili više puta primjeniće se onaj koji je blaži za učinioca. Kada se ocjenjuje koji je zakon blaži, vrši se detaljna analiza i uzimaju u obzir sve okolnosti i zakonska rješenja oba zakona. Prema teoriji krivičnog prava od dva zakona koji se porede blaži je onak koji : - određeno ponašanje ne predviđa kao krivično djelo - za određeno ponašanje isključuje krivičnu odgovornost - isključuje kažnjivost - koji propisuje manji iznos kazne ili blažu vrstu kazne - koji propisuje mogućnost oslobođenja od kazne - po kome se može izreći uslovna osuda ili se kazna umanjiti ispod zakonskog minimuma Blaži zakon se može primjeniti do pravosnažnosti presude ali i poslije donošenja pravosnažne presude ako je u postupku po nekom pravnom lijeku ponovo došlo do glavne rasprave, odnosno ako se o stvari ponovo meritorno odlučuje. U nekim posebnim vanrednim situacijama donose se strožiji zakoni sa ograničenim vremenskim trajanjem. Na učinioca krivičnog djela koje je predviđeno zakonom sa određenim vremenskim trajanjem primjenjuje se taj zakon, bez obzira na to kada mu se sudi, ako tim zakonom nije drugačije određeno. 4.PROSTORNO VAŽENJE KZ-a (teritorijalni, personalni, realni, univerzalni princip, posebni uslovi za gonjenje)? Pravila o prostornom važenju krivičnog zakonodavstva rješavaju pitanje čije će se krivično zakonodavstvo u konkretnom slučaju primjeniti. Svaka država teži tome da primjeni svoje krivično zakonodavsvo u slučaju kada je krivično djelo izvršeno na teritoriji određene zemlje, kada je krivično djelo učinio njen državljanin i kada je KD učinjeno protiv njenih interesa ili protiv njenog državljanina. U KP izgrađena su i opšte prihvaćena četiri principa koji rješavaju pitanja prostornog važenja KZ-a i obezbjeđuju suđenje i kažnjavanje učinioca KD-a ma gdje ista izvršio. Ovi pricipi su: teritorijalni, personalni, realni i univerzalni. Teritorijali princip je osnovni princip prostornog važenja KZ i prema njemu krivično zakonodavstvo se primjenjuje na sva krivična djela koja su učinjena na teritoriji države nezavisno od državljanstva učinioca. Teritorijalni princip je proširen principom zastave broda i principom registracije aviona. To znači da zakonodavstvo RS važi i za svakog ko

3

učini krivično djelo na domaćem brodu, bez obzira na to gdje se brod nalazio u vrijeme izvršenja djela (KZ RS čl. 119.st.2.), kao i za svakog ko učini KD u domaćem civilnom vazduhopolovu dok je u letu, ili u domaćem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvršenja djela (KZ RS čl. 119. st.3.). Posebni uslovi za gonjenje: Naše krivično pravo predviđa mogućnost da se krivično gonjenje stranca koji je učinio KD na teritoriji RS, pod uslovom uzajamnosti ustupi stranoj državi (KZ RS čl. 123. st.5). U slučaju kada je KD učinjeno na teritoriji RS, a u stranoj državi je pokrenut ili dovršen krivični postupak, gonjenje u RS preduzeće se samo po odobrenju glavnog republičkog tužioca. Izuzetak od ovog principa predviđa međunarodno javno pravo, a odnosi se na lica koja uživaju potpun diplomatski imunitet za koja važi njihovo nacionalno zakonodavstvo. Prema personalnom principu nacionalni KZ važi za državljanine koji u inostranstvu učine bilo koje KD, to je tzv. aktivni personalni princip, a primjenjuje se da državljani ne bi izbjegli krivičnu odgovornost vraćajući se u zemlju jer ne mogu biti ekstradirani. Prema realnom (ili zaštitnom) principu KZ jedne države primjenjuje se na svakoga ko učini KD na njenu štetu ili štetu njenih građana. Postoje dvije vrste realnog principa: primarni i supsidijarni realni princip. Primarni realni princip predviđa da domaći KZ važi za svakoga ( državljanina ili stranca) ko u inostranstvu učini KD protiv ustavnog uređenja ili bezbjednosti zemlje. U slučajevima izvršenja ovih krivičnih djela važi princip apsolutne primjene domaćeg prava. Naše krivično pravo biće primjenjeno i onda kada je učinilac u inostranstvu osuđen i kaznu izdržao. Strano krivično pravo u ovim slučajevima nema nikakav značaj, a strana sudska presuda ima značaj samo utoliko što će se kazna koja je izdržana u inostranstvu uračunati u kaznu koju izrekne domaći sud. Supsidijarni realni princip određuje da domaći KZ važi i za stranca koji u inostranstvu učini prema našoj zemlji neko drugo krivično djelo, a ne samo ona na koja se primjenjuje primarni (bezuslovni) realni princip. Ono važi i za stranca koji učini bilo koje KD protiv državljanina RS. U oba slučaja potrebno je da se stranac zatekne na teritoriji naše zemlje ili joj bude ekstradiran. Univerzalni princip predviđa važenje domaćeg KZ-a i za stranca koji prema stranoj državi ili strancu učini KD za koje se prema domaćem KZ-u može izreći zatvor u trajanju od 5 god. ili teža kazna. Uslov je da stranac ne bude ekstradiran. Svaka država određuje kriterijume i uslove za primjenu svog KZ-a. Kod nas je osnovni princip teritorijalni. 5.OPŠTI POJAM KD-a I OSNOVNI ELEMENTI (različita shvatanja ovog pojma)? Pojam Kd-a ima više teorijski a manje zakonodavni i praktični značaj. S teorijskog aspekta određivanje pojma KD-a ima višestruki pravni, društveni i politički značaj. Pravni značaj je u tome što se na taj način postavlja opšti zakonski osnov za određivanje pojedinih KD-a. Društveni značaj je u tome što se kroz opšti pojam KD određuju uslovi kada se jedno ljudsko ponašanje smatra zabranjivim i kažnjivim. Kriminalno-politčki značaj određivanja opšteg pojma KD-a je u njegovom razgraničenju od ostalih oblika nedozvoljenih i kažnjivih ponašanja npr prestupi i prekršaji. U KZ se manje pridaje značaj određivanju opšteg pojma KD-a. Naš zakonik određuje ovaj pojam i on glasi „KD je ono djelo koje je zakonom predviđeno kao KD, koje je protivpravno i koje je skrivljeno“. Kao što se vidi iz zakonskog teksta opšti pojam KD-a obuhvata četri elementa i to:1. djelo, 2. predviđenost u zakonu 3. protivpravnost i 4. krivicu.

4

Prvi element KD-a je i najvažniji a to je da je djelo čovjeka a sastoji se iz radnje i posljedice između kjih postoji uzročna veza. Da bi postojalo Kd mora prvo postojati djelo ( radnja) čovjeka. Drugi element je protivpravnost, ono ukazuje na nedozvoljenost određenog ponašanja, na suprotnost nekom pravnom propisu. Postoji protivpravnost u formalnom i u materijalnom smislu. U formalnom to je kršenje neke pravne norme koja sadrži neku zapovjest ili zabranu a u materijalnom bi protivpravnost značila štetnost nekog ponašanja. Treći element je određenost u zakonu što znači da KD mora biti određeno u zakonu tj da su propisana sva njegova obilježja. Svi navedeni elementi su pojma KD-a su objektivnog karaktera, sa ovim objektivnim novi KZ dodaje i četvrti subjetivni element a to je skrivljenost djela. Ovo ukazuje da je KD skrivljeno učinjeno djelo. Ako se pojam KD-a shvata i u njegovu definiciju unosi i subjektivni element onda se dolazi do objektivno-subjektivnog shvatanja pojma KD-a. 6.RADNJA KAO ELEMENAT U OPŠTEM POJMU KD-a (pojam, vrste, radnja izvršenja)? Radnja je osnovno obilježje KD-a. Predstavlja voljno ponašanje čovjeka kojim se ostvaruje KD. Ponašanje koje nije voljno ne smatra se radnjom u krivičnopravnom smislu. Da bi određeno ponašanje dobilo karatkter radnje u krivičnopravnom smislu ono mora i da se manifestuje u spoljnom svijetu. a to znači da odluke ili namjere da se izvrši neko KD ne predstavljaju radnju, sve dok ne pređu u ostvarenje. tj. dok se ne ispolje u vanjskom svijetu. Radnjom se ostvaruje učestvovanje bilo kroz radnju izvršenja ili kroz saučesničku radnju. Preduzimanje radnje KD mora biti voljno, jer u protivnom nema radnje krivičnog djela, ako je ona preduzeta pod uticajem apsolutne sile. Radnje nema pri gubitku svijesti, što podrazumjeva potpuni gubitak svijesti kao ni u slučajevima refleksnih pokreta koji su posljedica spoljnih nadražaja. Radnja izvršenja KD može se preduzeti činjenjem ili nečinjenjem tako se i KD-jela mogu podjeliti na KD činjenja (komisivni delikti) i KD nečinjenja ili propuštanja (omisivni delikti). KD nečinjenja se dijele na prava KD nečinjenja i neprava KD nečinjenja. Prava krivična djela nečinjena mogu se izvršiti samo nečinjenjam i njihova radnja izvršenja je u krivičnom zakonu određena kao nečinjenje, odnosno kao propuštanje određene dužnosti (neodazivanje vojnom pozivu, neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca.) Neprava su ona koja su u krivičnom zakonu određena kao krivična djela činjenja, ali se izuzetno ta djela mogu izvršiti i propuštanjem određene dužnosti, odnosno nečinjenjem. Npr. ubistvo je redovno delikt činjenja, ali se izuzetno mogu izvršiti nečinjenjem i propuštanjem određene dužnosti. Npr. kada majka propušta da po svojoj dužnosti nahrani novorođenu bebu koja u nedostatku hrane umire, propuštanjem svoje dužnosti (nečinjenjem) majka lišava života svoje dijete. Da bi jedno krivično djelo činjenja izuzetno bilo izvršeno nečinjenjem, uvijek je potrebno utvrditi u kojim slučajevima za izvšioca postoji dužnost na činjenje, kao i koji su osnovi te dužnosti. Dužnost na činjenje može da proizilazi iz zakonskog propisa, nekog pravnog posla (ugovora ili radnog odnosa) i iz nekog prethodnog činjena kojim je stvorena obaveza na činjenje ili kojim je stvorena opasnost za drugo lice (ljekar koji je započeo operaciju mora je i završiti. S obzirom na doprinos u ostvarenju KD-a radnja KD-a se može pojaviti kao: a) radnja izvršenja, b) radnja podstrekavanja, c) radnja pomaganja i d) radnja organizovanja. Radnja izvršenja je je ona radnja kojom se prouzrokuje (proizvodi) poslijedica i ostvaruje KD, i obično je sadržana u opisu KD-a. Može da bude izričito

5

kod KD izlaganja opasnosti. POJAM BIĆA KD (elementi KD-a)? Da bi postojalo bilo koje krivično djelo moraju biti ostvarena bitna obilježja zakonskog opisa krivičnog djela. kod ubistva– lišenje drugog života označava zajedno i radnju i posljedicu KD). Kod shvatanja posljedice u širem smislu polazi se od toga da svako KD ima posljedicu koja se ogleda u negativnom smislu na pravno zaštićenom objektu. kod ovakvih KD ne treba utvrđivati posljedicu. Ovdje se može govoriti o posljedici u užem smislu. pa se posljedica ugrožavanja diferencira na konkretnu i apstraktnu opasnost. činjenično stanje mora odgovarati zakonoskom opisu. To su formalna ili djelatnosna KD. ali kod drugih KD to nije slučaj. Biće KD-a označava skup svih zakonskih ili posebnih elemenata određenog KD-a. kod KD krađe radnja se sastoji u oduzimanju tuđe pokretne stvari) a može biti i uopšteno određena zajedno sa posljedicom . (npr davanje lažnog iskaza. Ta opasnost može biti manja ili veća ili dalja ili bliža. kao prouzrokovanje posljedice (npr. Izvršenjem KD dobro je povrijeđeno ili ugroženo. Ono što razlikuje pojedina KD to su njihovi posebni elementi. Lice koje ostvaruje radnju je izvršioca ako učestvuje više lica oni su saizvršioci. Konkretna postoji ako je neko dobro došlo u opasnost a do povrede nije došlo a apstraktna ako je samo nastala mogućnost da neko dobro dođe u opasnost. Lice koje pogađa posljedica naziva se pasivnim subjektom. što može biti i pravno lice. mora biti ostvareno biće KD-a. 8. Kod mnogih KD pasivni subjekt je istovremeno i objekt radnje KD. krađe. Posljedica KD-a u vidu ugrožavanja sastoji se u izazivanju opasnosti u pravno zaštićeno dobro. falsifikati). ali do toga nije došlo. Druga situacija je kada su radnje alternativno određene tako da je za nastajanje KD-a dovoljno da je samo jedna od njih izvršena (npr kod KD zloupotreba položaja. Samo kod KD-a kod kojih zakon izričito zahtijeva nastupanje određene posljedice ona je neophodna za njegovo nastupanje. Iako radnja KD uvijek prouzrokuje neku vrstu posljedice. čija ukupnost čini njihovo biće. prekoračenje. Postoje KD koja imaju više radnji izvršenja i tada postoje dvije situacije. za utrvđivanje mjesta i vremena izvršenja KD i za rješavanje nekih drugih pitanja. Razlikovanje KD na posljedična i djelatnosna značajno je za razgraničenje dovršenog KD sa pokušajem. Kod drugih KD njihov zakonski opis sadrži i posljedicu koja se u svakom konkretnom slučaju mora utvrđivati. Povreda se može manifestovati u uništenju dobra ili njegovom većem ili manjem oštećenju ili činjenju neupotrebljivim. u stvaranju mogućnosti da to dobro bude povrijeđeno. bitno je da je riječ o licu na čiju štetu se KD vrši. radnje. radnje su iskorištavanje. tj. potrebne su dve radnje: dovođenje drugog u opasnost za život i njegovo ostavljanje u toj opasnosti). tj.POSLJEDICE KD-a? Poslijedica je proizvedena promjena u spoljnom svijetu koja nastaje kao rezultat dejstva radnje KD-a. a dovoljno je da je izvršena samo jedna). bitno je da je radnja izvršena jer dovršenje radnje znači izvršenje KD-a. neizvršenje sl. Svako KD ima svoje posebne elemente po kojima se ono 6 . To su materijalna ili posljedična KD (npr ubistva. neprijavljivanje KD). te posljedice nisu uvijek neophodne za postojanje KD. 7.određena kada je u zakonu navedena djelatnost iz koje se radnja sastoji (npr. Prva je da su dvije ili više radnji određene kumulativno – moraju biti sve izvršene da bi postojalo KD (npr. tačnije izazivanju neke promjene da to dobro nije u onom stanju u kojem je bilo prije izvršenja KD-a.

U subjektivna obilježja spadaju prije svega umišljaj i nehat a kod pojedinih KD i namjera i pobuda. Posebni elementi su uvijek određeni zakonom. Dopunska obilježja su kvalifikatorne i privilegujuće okolnosti. Skup osnovnih obilježja čini osnovni oblik nekog krivičnog djela. Bez ostvarenosti svih elemenata bića KD-a nema ni ostvarenosti opšteg elementa predviđenoti u zakonu tj nema KD-a ukoliko se neko činjenično stanje ne može podvesti pod zakonski opis nekog krivičnog djela. lični odnosi i lične okolnosti izvršioca. Prilikom procjene da li je ispunjen uslov da li je djelo malog značaja naročito je sporno koja to KD s ozbirom na opšti stepen društvene opasnosti i njihovu težinu nikada u konkretnom slučaju ne mogu biti djelo malog značaja. 7 . mjesto izvršenja KD-a. U objektivna spadaju: radnja izvršenja. Osnovna pretpostavka za primjenu instituta neznatne društvene opasnosti jeste da su ostvarena sva bitlja obilježja bića KD u konkretnom slučaju. Biće KD-a predstavlja most između opšteg i posebnog dijela krivičnog prava. Djelo je malog značaja ako na to ukazuju njegova priroda. Propisujući kvalifikatorne okolnosti zakonodavac propisju teže oblike nekog krivičnog djela i za njega propisuje strožu kaznu (npr. U tom smislu može se govoriti o obaveznim i mogućim posebnim elementima. Obavezni posebni elementi su: radnja KD-a. sredstvo. mjesto i vrijeme izvršenja i lična svojstva. KZ-a RS zahtijeva kumulativno ostvarivanje dva uslova: da je djelo malog značajua i da su posljedice neznatne ili odsutne. vrijeme. posebna namjera i objektivni uslovi inkriminacije. Kao mogući posebni elementi javljaju se: način. ali je jasno da što je propisana kazna viša to su manje šanse da djelo bude malog značaja. Cilj instituta neznatne društvene opasnosti jeste da isključi primjenu krivičnog prava u odnosu na slučajeve u kojima su ispunjena sva obilježja nekog KD. kod KD prevare umjesto namjere pribavljanja protivrpavne imovinske koristi kod učinioca postoji samo namjera da drugog ošteti). 9. nikada se nomu smatrati djelima malog značaja.razlikuje od drugih KD. propisano je da je ubistvo ako je izvršeno na podmukao način predstavlja teži oblik ubistva). jer se dozvoljava da sud ili nadležni tužilac vrši široku primjenu ovog instituta i na slučajeve koji to ne zaslužuju. okolnosti pod kojima je učinjeno i ako je nizak stepen krivice učinioca. Tu granicu nije utvrdila ni teorija ni praksa. ali se radi o tako beznačajnom djleu da primjena krivičnih sankcija očigledno nema svrhe. težina. a uz njih se kod pojedinih djela pojavljuju i drugi elementi. Kod privilegujućih okolnosti zakon propisuje lakše oblike i predviđa blažu kaznu u odnosu na osnovni oblik (npr. Za isključenje postojanja KD po ovom osnovu odredba člana 7. predmet radnje. Uobičajena je podjela obilježja (elemenata) bića KD-a na osnovna i dopunska. za koja su propisana teže kazne. iako sa različitim sadržinama. način izvršenja. Zbog toga što zakonodavac nije odredio granicu za primjenu ovog instituta krije se realna opasnost slabljenja načela zakonitosti i prodora arbitrarnosti. Tako npr.NEZNATNA DRUŠTVENA OPASNOST (zanemarljivo opasno djelo)? Naše zakonodavstvo predviđa institut neznatne društvene opasnosti kao opšti osnov koji isključuje postojanje KD. KD ubistva i razbojništva isl. Neki posebni elementi se pojavljuju kod svih KD-a. Obilježja bića KD-a mogu biti objektivna (spoljna) i subjektivna (unutrašnja). posljedica. sredstvo. subjekt i objekt KD-a. Objektivna obilježja mogu biti deskriptivna kada se odnose na činjenice koje se mogu opaziti čulima i normativna kada njihov pojam zavisi od određenih normi ili proizilaze iz određenih vrednovanja..stava2. posljedica.

što znači da je protivan normama pravnog sistema procjenjujući to objektivno. 2. (Čl. Uslov koji 8 .). magla. 11. dozvoljena je nužna odbrana u odnosu na one radnje koje predstavljaju prekoračenje nužne odbrane. načini i sredstva koja su napadnutom stajala na raspolaganju za odbijanje napada i dr.2 KZ-a RS). s tim da tu vrlo često dolazi do situacije prekoračenja granica nužne odbrane. Putativna nužna odbrana postoji kada npr. A ošamari B sa namjerom da to učini još jedanput. prekoračenje. a to znači sve dok ne prestane. vidi KZ? Nužna odbrana je osnov koji isključuje postojanje krivičnog djela.st. uperen protiv nekog pravom zaštićenog dobra. kada postoji namjera onog koji provocira napad da iskoristi situaciju nužne odbrane radi povrede nekog napadačevog dobra.10. odnosno da ne osvari elemente bića nekog KD. 2. onda nema ni svrhe primjenjivati insistut nužne odbrane. Prema zakonskoj definiciji nužna odbrana je odbrana koja je nophodno potrebna da se od svog dobra ili od dobra durgog odbije istovremeni ili neposredno predstojeći protivpravni napad. a ne sa aspekta napadača. 5. a u suprotnom je riječ o putativnoj nužnoj odbrani kada se situacija rješava kroz institut stvarne zablude. Isovremen.Neophodno potrebna je ona odbrana kojom bi se s obzirom na okolnosti konkretnog slučaja mogao efikasno odbiti napad uz najmanju povredu napadačevog dobra. kroz radnju odbrane ostvareno biće nekog krivičnog djela-ukoliko bi napadnuti uspio da odbije napad. a da pri tome ne povrijedi nikakvo napadačevo dobro. Ona je isključena onda kada je napad namjerno isporvociran da bi se zloupotrebilo pravo na nužnu odbranu. Uslov istovremenosti ispuwen je i u slučaju preduzimanja određenih zanštitnih mjera koje se aktiviraju tek u momentu napada (npr. puštanje električne struje u žičanu ogradu). a B potegne pištolj da ubije A. Upravljena prema nekom napadačevom dobru. 3. Nužna odbrana ima dva elementa napad i odbranu. U tom slučaju postoji protivpravni napad lica B. Međutim. Teorija i praksa su postavile nekoliko orjentacionih kriterijuma za ocjenu da li je ovaj uslov ispunjen (intezitet napada i upotrebljenih sredstava. strah. djelo učinjeno u nužnoj odbrani nije KD. krivično pravni značaj). tj. pa se i uslovi za nužnu odbranu posebno vezuju za ove dve komponente. Protivpravan. da odbija napad).napad mora stvarno postojati. itd. Napad je protivpravan i onda kada ga je napadnuti izazvao (npr. 4. nužna odbrana u slučaju izazvanog napada ipak podliježe ograničenjima. Stvaran. tako da je lice A ovlašteno da se brani. NUŽNA ODBRANA (pojam. (Npr.Napad mora biti uperen na bilo koje pravom zaštićeno dobro (ne postoji ograničenje u pogledu vrste i značaja dobara). 3.) pogrešno pomisli da je napadnuta od osoba koje su samo htjele da se s njom našale. Uslovi odbrane su da je 1.istovremenost postoji sve dok napad traje. elementi. ljubavnik udate žene ima pravo da se brani od prevarenog muža koji hoće da ga ubije). Uslovi napada su da je napad: 1. tj.Ukoliko bi se napad odbijao povredom dobra trećeg lica moglo bi se raditi o krajnjoj nužde ali ne o nužnoj odbrani. Od posebnog značaja je pitanje srazmjere između vrijednosti napadačevog dobra i dobra koje se brani. Tu je u sukobu pravno sa nepravom.Ovo je najsporniji uslov kod nužne odbrane. kao i onda kada napad neposredno predstoji. pa u takvoj uobraženoj odbrani povrijedi ili ubije nekog od napadača. Iz ovog uslova proizilazi da nije dozvoljena nužna odbrana na nužnu odbranu.Napad preduzima čovjek i on se sastoji u činjenju a samo izuzetno u nečinjenu. Neophodno potrebna za odbijanje napada. Međutim. u slučaju kada neka osoba u nekim posebnim uslovima (mrak. ponašanje čovjeka.

elementi. nego ne postoji ni njeno prekoračenje. i 4.Zakon nije ograničio dobra koja se mogu štitit. intezivno prekoračenje. Sporno je ptianje da li kod odbrane. tj. treba razlikovati bjekstvo i izvjegavanje koje ne znači i ponižavanje. iako su to po prirodi stvari najvažnija dobra kao što su život. To je tzv. imovina. pored ovih uslova mora postojati i subjektivni elemenat.. krivičnopravni značaj) vidi KZ? Krajnja nužda sključuje postojanje protivpravnosti. a kod ekstenzivnog ekscesa ne samo da nema nužne odbrane. koji se sastoji u svijesti i volji napadnutog da odbija napad. kada dođe do provrede znatno vrijednijeg dobra napadača. tjelesni integritet. 2. No.Opasnost mora stvarno postojati. 11.2).Istovremenost postoji dok traje opasnost. prekoračenje. Ona može biti izazvana ne samo ljudskom radnjom. tj. da je neskrivljena – Na krajnju nuždu se ne može pozivati neko ko je bilo sa umišljajem bilo iz nehata izazvao opasnost. Uslovi za postojanje krajnje nužde vezuju se ili za jedan ili za drugi elemenat. da je stvarna. napada životinja i sl.zahtjeva da je odbrana neophodno potrebna nije ispunjen u slučaju kada dođe do veće. Uslovi opasnosti su: 1. predstavlja opšti osnov za isključenje postojanja krivičnog djela. Pod dodatnim uslovima. KRAJNJA NUŽDA (pojam. a pri tom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo (Čl. Mogućnost da se napad izbjegne bjekstvom ne isključuje uslov da je odbrana bila neophodno potrebna. Elementi krajnje nužde su opasnost i otklanjanje opasnosti. očiglednije nesrazmjere ovih dobara. odnosno povredu dostojanstva napadnutog. izazivanje opasnosti iz nehata predstavlja fakultativni osnov za ublažavanje kazne (čl. 3 KZ-a RS). djelovanje prirodnih nepogoda. Međutim. da je istovremena. Opasnost je stanje u kome je neko dobro ugroženo i prema okolnostima konkretnog slučaja postoji neposredna mogućnost da ono bude povređeno. Prekoračenje granica nužne odbrane predstavlja fakultativni osnov za ublažavanje kazne. i moraju svi biti kumulativno ispunjeni. 12. osim onog koji zahtjeva da je odbrana bilo neophodno potrebna. kao i onda kada ona neposredno predstoji. kao što je npr. nego i na bilo koji drugi način. ovdje se radi o sukobu prava sa pravom. 9 . Razlika između dejstva ekstenzivnog i intezivnog ekscesa je u tome što samo intezivni eksces može biti osnov za ublažavanje ili oslobađanje od kazne. U tom slučaju KD postoji. intezivni eksces. a koji postoji onda kada napad prestane. st. Mogu se štiti kako svoja tako i tuđa dobra. Prema zakonskoj definiciji krajnja nužda postoji kada je djelo učinjeno radi toga da učinilac otkloni od svog dobra ili od dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti. Prekoračenje (eksces) granica nužne odbrane postoji onda kada su ostvareni svi uslovi odbrane i napada. 3. To znači da prvobitni napadač ima pravo na nužnu odbranu u odnosu na krivično djelo koje se vrši u prekoračenju nužne odbrane. U slučaju prekoračenja nužne odbrane postoji krivično djelo i krivična odgovornost. za razliku od ekstenzivnog ekscesa koji naša sudska praksa ne prihvada. Za razliku od nužne odbrane. predstavlja fakultativni osnov za oslobođenje od kazne. Kao kod nužne odbrane i ovdje može doći do situacije kada postoji putativna krajnja nužda što se rješava u okviru instituta stvarne zablude. 12. kada je prekoračenje izvršeno usljed jake prepasti ili razdraženosti izazvane napadom.st. da se njome ugrožava bilo koje pravom zaštićeno dobro. tj. prekoračenje granica nućne odbrane može voditi oslobođenju od kazne.

Ako je nužno da dođe do povrede tuđeg dobra. kao i kako u konkretnom slučaju postaviti granicu između radnje izvršenja i pripremne radnje. planiranje ili organizovanje sa drugima izvršenja KD i 4.Uslovi otklanjanja opasnosti su: 1. Pripremanje samo po svojoj prirodi podrazumjeva postojanje umišljaja. 2. Prekoračenje će postojati i onda kada se sa ciljem otklanjanja opasnosti moglo povrijediti dobro manje vrijednosti ili je povreda određenog dobra mogla biti manjeg intenziteta. tu se i ne radi o pripremnim radnjama. Formalno gledajući. Oni su dužni da žrtvuju svoja dobra ako se nađu u opasnosti. ili pripremnim radnjama u užem smislu.Kod otklanjanja opasnosti treba učiniti sve što je moguće da ne dođe do povrede tuđeg dobra. otklanjanje prepreka za izvršenje KD. a ne sama radnja koja je preduzeta. tj. moraju se primjeniti ona sredstva i načini otklanjanja opasnoti koji u najmanjoj mogućoj mjeri u konkretnoj situaciji pogađaju to dobro. Problemi u praksi se javljaju kod ostalih pripremni radnji iz četvrte kategorije. da li je lice svjesno opasnosti i da li je voljno otklanja. Za razliku od nužne odbrane.PRIPREMNE RADNJE (pojam. Prekoračenje (eksces) granica krajnje nužde. kažnjavanje)? Jedno KD se može pripremati na vrlo različite načine. Institut krajnje nužde ne može se primjenjivati u situacijama u kojima je učinilac bio dužan da se izloži opasnosti. dogovaranje. zakon ih je podigao na rang radnje izvršenja. propisivanjem pripremanja kao posebnog KD i 2. Tako ova lica nisu dužna da se izlažu opasnosti onda kada je prema okolnostima konkretnog slučaja sasvim izvjesno da će doći do njihove smrti. Kod ovog uslova potrebna je kompleksna procjena konkretne situacije. da učinjeno zlo nije veće od onoga koje je prijetilo.poseban problem predstavlja kako odrediti u čemu se one sastoje.Prekoračenje koje je zakonski relevanto postoji onda kada je opasnost otklonjena povredom dobra veće vrijednosti od vrijednosti dobra od koga se otklanja opasnost. druge radnje kojima se stvaraju uslovi za neposredno izvršenje KD a koje ne predstavljaju radnju izvršenja. a ukoliko je prekoračenje učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima učinilac se može osloboditi od kazne. ali zakon predviđa fakultativni osnov za ublažavanje kazne.Učinjeno zlo mora biti manje od onoga koje prijetilo. gjde se prije svega polazi od hijerarhije pravom zaštićenih dobara čija se vrijednost upoređuje. Radi se o vršenju određenih profesija koje su skopčane sa određenim rizicima (policajci. a najviše što zakon prihvata jeste da je ono isto. 3.). sporno je da li treba da bude ostvaren i subjektivni elemenat. Umišljaj učinioca je ono što ugrožava objekt krivičnopravne zaštite. vatrogasci. onda se ono mora u što većoj mjeri štedjeti. lice koje je u opasnosti mora se od nje spasavati i bjekstvom. U tom slučaju KD postoji. rudari i sl. Ne može se nehatno pripremati neko KD. propisivanjem kažnjavanja pripremanja kao faze u ostvarivanju nekog KD. Međutim. tj. Prvu vrstu kažnjivih pripremnih radnji predstavljaju one pripremne radnje koje su određene kao posebno KD. kada se radi o drugoj vrsti pripremnih radnji . što se može učiniti na dva načina: 1. ali ova dužnost nije apsolutne prirode. 12. 2. Tu je značajno da 10 . To je učnjeno tako što su pripremne radnje svrstane u četiri grupe : 1. piloti.nabavljanje ili osposobljavanje sredstava za izvršenje KD. Kao i kod nužne odbrane. Riječ je o radnjama koje mogu biti u daljoj ili bližoj vezi sa radnjom izvršenja. Za kažnjivost umišljajnog pripremanja izvršenja KD potrebno je da je to izričito predviđeno u posebnom djelu. da se ona na drugi način nije mogla otkloniti osim vršenja radnje kojom su ostvareni svi elementi nekog krivičnog djela.

Pri tome nije od značaja da li je 3 god. Postojanje pokušaja KD znači da učinilac sa umišljajem preduzima radnju izvršenja djelimično ili u cijelini. tj. KD za čije se dovršenje ne traži nastupanje određene posljedice (djelatnosna KD). 14. Kod pokušaja KD koja u svom biću nemaju posledicu nedostaje dio radnje izvršenja. Kvalifikovani pokušaj. ili je u okviru propisanog raspona. tj. izostanak posljedice ne znači uvijek i postojanje pokušaja KD. (čl. pa samim tim nije ni prouzrokovao posljedicu. 13.12. ali iz različitih razloga posljedica ne nastupa. Pokušaj je fakultativni osnov za ublažavanje kazne. Međutim. pa sve do momenta nastupanja posljedice. Nije bitno ni to da li je sam odlučio na odustajanje ili je neko uticao na njega. Ne može postojati svršeni pikušaj KD koja u svom zakonskom opisu ne sadrže posljedicu. postoji i tzv. ali se kazna može i ublažiti. vrste.1. kvalifikovani pokušaj. U drugoj situaciji. Izuzetno. uticaj na kažnjavanje)? Dobrovoljni odustanak od izvršenja KD-a postoji kada u toku vršenja djela učinilac odustane od dovršenja započetog KD-a Odustanak je dobrovoljan ako je učinilac bio svjestan da djelo može da dovrši ali je svojom voljom odustao od dovršenja. kažnjavanje)? Pokušaj KD je nepotpuno ostvarenje bića KD. teža vrsta pokušaja postoji onda kada je kroz pokušaj nekog težeg KD dovršeno neko lakše KD. tj.st. To znači da je kažnjavanje za pokušaj opravdano kod težih KD. kada je učinilac preduzeo samo dio radnje izvršenja. pokušaj može biti kažnjiv i kod lakših KD. Nastupanje posljedice isključuje pokušaj. Kažnjavanje za pokušaj: Kod kažnjavanja za pokušaj treba razlikovati dva pitanja: kod kojih KD je pokušaj kažnjiv i kojom kaznom se kažnjava pokušaj. Tu nedostaje neki od predviđenih elemenata bića KD. POKUŠAJ KD-a (pojam. KZ-a RS). kao i kod KD kod kojih je radnja pokušaja inkriminisana kao svršeno KD. Pored podjele na svršeni i nesvršeni pokušaj. a to je po pravilu posljedica. U tom slučaju uzima se da postoji samo pokušaj težeg KD (a ne sticaj) ali okolnost da je kroz pokušaj dovršeno neko lakše KD treba tretirati kao otežavajuću okolnost prilikom odmjeravanja kazne. a to su ona KD za koja se može izreći kazna zatvaora u trajanju od tri godine ili teža kazna. Konstitutivni elemnat pokušaja jeste umišljaj. on radnju izvršenja nije dovršio. Bitno je da je objektivno 11 . koja se smatraju dovršenim preduzimanjem radnje izvršenja u cjelini (npr. učinilac preduzima kompletnu radnju izvršenja. pripremne radnje ne mogu biti one radnje koje su udaljene od radnje izvršenja. DOBROVOLJNI ODUSTANAK (pojam. započinje radnju izvršenja ali posljedica izostaje. vrste. Pokušaj KD se kažnjava istom kaznom koja je propisana za dovršeno KD. To su sva KD čija se posljedica sastoji u apstraktnoj opasnosti. zatvora donja ili gornja granica raspona propisane kazne kod nekog KD. Pokušaj može postojati od momenta kada je izvršilac započeo radnju izvršenja. radnja izvršenja je započeta ali nije dovršena. kada postoji svršeni pokušaj. Nije bitno za postojanje dobrovoljnog odustanka iz kojih je pobuda učinilac odustao. a uslov za to jeste da je kod takvog KD izričito propisano da će se učinilac kazniti i za pokušaj. U pogledu prvog pitanja rješenje u našem krvičnom pravu određuje krug KD kod kojih je pokušaj kažnjiv vezivanjem za propisanu kaznu.zakonska definicija vezuje pripremne radnje za neposredno izvršenje KD. KD silovanja). ali i neka dr.Pri tome mogu se razlikovati dvije situacije i dvije vrste pokušaja. Kod pravih KD nečinjena pokušaj ne može postojati. U prvoj se radi o nesvršenomm pokušaju.

da blaže kazni ili da oslobodi od iste. neuračunljiv ili bitno smanjeno uračunljiv. Prema teoriji djelatnosti uzima se za mjesto izvršenja KD-a ono mjesto gdje je učinilac preuzeo odnosno propustio činjenje bez obzira gdje je posljedica nastupila. Svako odustajanje od izvršenja KD-a ne mora znači i definitivno napuštanje. Prema našem KZ-u uzima se teorija jedinstva. Ukoliko je izvršilac odustao od dovršenja KD-a zbog teškoća na koje je naišao prilikom izvršenja KD-a ili je smatrao da takve okolnosti postoje npr nije umio ili mogao ili mu se učinilo da neko naiđe u tom slučaju neće postojati dobrovoljni odustanak. bez obzira na njihov vremenski razmak. VRIJEME I MJESTO IZVRŠENJA KD-a? Određivanje mjesta izvršenja KD-a važno je sa gledišta KP iz više razloga. Po teoriji jedinstva uzima se kako mjesto gdje je učinilac preduzeo činjenje odnosno propustio činjenje tako i mjesto gdje je posljedica nastupila. Određivanje vremena izvršenja KD-a je važno iz sljedećih razloga: a) koji je KZ važio u vrijeme izvršenja. Ako je učinilac odlučio da odustane a nalazi se u stadijumu nesvršenog pokušaja (radnja još nije dovršena) dovoljno je samo da prekine radnju. učinio više KD za koja mu se istovremeno sudi i onda kada za ranije učinjena 12 . Po našem KZ-u sud učinioca koji je dobrovoljno odustao može da kazni propisanom kaznom. 16. Naš KZ prihvata teoriju djelatnosti KD je izvršeno u vrijeme kada je izvršilac radio ili bio dužan da radi bez obzira kada je posljedica nastupila. U stadijumu svršenog pokušaja (radnja je svršena ali posljedica nije nastupila) onda je potrebno da učinilac spriječi nastupanje posljedice (bacio žrtvu u vodu a onda je spasio iz iste). Kao i kod određivanja mjesta izvršenja razlikuju se tri teorije: djelatnosti. Kod realnog sitcaja on je sa više radnji. za vrijeme zabrana. za koja mu se istovrmeno sudi.djelo bilo moguće izvršiti i da je svjestan te mogućnosti. posljedice i jedinstva. c) da li je kod učinioca u vrijeme izvršenja postojao umišljaj ili nehat d) da li je bio punoljetan ili ne e) da li je nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja f) vrijeme izvršenja može da bude obilježje nekih drugih KD npr kod KD u vrijeme ratnog stanja. Učinilac može odustati od izvršenja KD-a i u stadijumu tzv nesvršenog i svršenog pokušaja. stoga privremeni prekid izvršenja ne spada u dobrovoljni odustanak. Ako je radnja izvršena na jednom a posljedica nastupila na drugom mjestu to su tzv distancna KD. b) da li je u vrijeme izvršenja KD učinilac bio uračunljiv. 15. Ovaj institut će se primjeniti kada učinilac nije mogao da dovrši KD a za tu nemogućnost nije znao npr kada izvršilac provali vrata banke i onda odustane od toga djela a sa tim alatom nije ni mogao otvoriti sef. ograničenja (lova i sl). teorija posljedice i teorija jedinstva. Idealni sticaj podrazumjeva da je učinilac peduzimanjem jedne radnje učinio više KD. POJAM I VRSTE STICAJA KRIVIČNIH DJELA Sticaj KD postoji onda kada jedan učinilac jednom radnjom (idealni sticaj) ili sa više radnji (realni sticaj) učini više KD za koja mu se istovremeno sudi. Po teoriji posljedice uzima se da je mjesto izvršenja gdje je posljedica nastupila. Neće postojati dobrovoljni odustanak ako učinilac nije uspio da spriječi posljedicu. Prvo prema mjestu izvršenja utvrđuje se prostorno važenje KZ-a. samo konačna odluka da se KD nikada ne dovrši prestavlja dobrovoljni odustanak. Za određivanje mjesta izvršenja distancnih KD postoje tri teorije: teorija djelatnosti. drugo prema mjestu izvršenja određuje se nadležnost suda i treće mjesto izvršenja može biti obilježje nekih drugih KD npr pustošenje šume i sl.

pa se uzima da postoji samo jedno KD. što vodi pretpostavci da je svaki učinilac krivičnog djela duševno zdrav a samim tim i uračunljiv. iako je preduzeto više radnji. ili je sticaj samo prividan. konsupcije. Supsidijaritet može biti formalni (tj.Utvrđivanje uračunljivosti u konkretnim slučajevima vrši sud. U slučaju specijaliteta neko KD se pojavljuje samo kao poseban oblik nekog drugog. onda je u pitanju heterogeni sticaj. opšteg KD i postoji samo to drugo posebno KD (npr. provalnik iz jednog stana oduzme više pokretnih stvari. već ko je neuračunljiv. a može biti i materijalni kada to proizilazi iz same prirode i odnosa bića određenih KD. preko vještakapsihijatra. i pored toga. Od pravog sticaja treba razlikovati prividni sticaj. U drugom slučaju. 17. supsidijariteta i 3. sticaja ipak nema. tu postoji jedno djelo. biće jednog KD je supsidijarno u odnosu na drugo. a ako se radi o različitim KD. te se primjenjuje samo ako ne dođe do primjene primarnog bića. smatra da je učinjeno samo jedno KD. Uračunljivost se uvijek utvrđuje prema stanju koje je postojalo u vrijeme izvršenja krivičnog djela. Prividni idealni sticaj postoji u sledećim slučajevima: 1. ili su ostvarena biće više KD. Prividni idealni sticaj postoji onda kada jednom radnjom bude ostvareno biće više KD ali se. jer postoji ili prirodno jedinstvo djela (npr. ELEMENTI I NJIHOVO ZNAČENJE) Uračunljivost je psihičko stanje koje postoji kod učinioca u vrijeme izvršenja krivičnog djela. a ne onoliko KD koliko je stvari oduzeto). Smisao i svrha posotjanja sticaja kao opšteg instituta jeste ustanovljavanje posebnih pravila koja važe za odmjeravanje kazne za KD učinjena u sticaju. koju donosi sud. METODE UTVRĐIVANJA.U opštem značenju.Uslove za postojanje neuračunljivosti određuje krivični zakon. U načelu radi se o tome da ostvarenje bića jednog KD predstavlja intenzivniju povredu istog zaštitnog objekta u odnosu na djelo koje je supsidijarno. Zakonski opis bića jednog KD u potpunosti obuhvata i biće drugog KD. I i dealni i realni sticaj mogu biti bilo homogeni. zbog čega zakonodavac polazi od pretpostavke da je takvo stanje prisutno kod najvećeg broja ljudi. URAČUNLJIVOST ODNOSNO NEURAČUNLJIVOST (POJAM NEURAČUNLJIVOSTI. Ako su učinjena ista ili istovrsna KD radi se o homogenom sticaju. ZAKONSKO ODREĐENJE NEURAČUNLJIVOSTI. U slučaju konumpcije biće jednog KD redovno u potpunosti obuhvata biće nekog drugog KD (pod uslovom da se ne radi o specijalitetu). koji takođe može biti idealni i realni u zavisnosti od toga da li je preduzeta jedna ili više radnji. bilo heterogeni.Oni ne utvrđuju uračunljivost već samo daju sudu nalaz i mišljenje o utvrđenim činjenicama relevantnim za ocjenu uračunljivosti učinioca. specijaliteta.KD iz bilo kojih razloga nije došlo do suđenja. Odnos supsidijariteta posoti u između pokušanog i svršenog KD. 2. a ne i utaja). ne određuje se ko je uračunljiv. s tim što sadrži najmanje još jedno dodatno obilježje. kada neko prisvoji novac koji mu je povjeren uslužbi ili na radu postoji samo pronevjera. uračunljivost je normalno stanje duševnog zdravlja čovjeka pri čemu se psihičke funkcije normalno odvijaju. 13 . U krivičnom zakonodavstvu uračunljivost se određuje negativno. kao i između krivičnih djela ugoržavanja i povrede. kada zakon iziričito upućuje na primjenu bića nekod KD samo kada nisu ostvareni uslovi za primjenu nekog drugog KD). U određenim slučajevima.

Postojanje bitno smanjene uračunljivosti kod učinioca krivičnog djela ne isključuje krivicu. usljed čega dođe u stanje neuračunljivosti. na primjer. privremena duševna poremećenost i ako je zbog nekog od tih abnormalnih stanja mogućnost učinioca da shvati značaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena.UMIŠLJAJ (POJAM. zaostao duševni razvoj. tako da je mogućnost rasuđivanja i odlučivanja bila bitno smanjena. BITNO SMANJENA URAČUNLJIVOST I ACTIONES LIBERAE IN CAUSA (POJAM. ELEMENTI) Umišljaj je svjesno i voljno ostvarenje krivičnog djela. direktni umišljaj postoji kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje. Međutim. pa u takvom stanju učini krivično djelo. kao što su duševne bolesti. Actiones liberae in causa postoji u krivičnom pravu kao skrivljena neuračunljivost. kod bitno smanjene uračunljivosti navedeni biološki osnovi su doveli do poremećaja psihičkih funkcija ali manjeg intenziteta. Po krivičnom zakonu postoje biološki i psihološki osnovi za postojanje neuračunljivosti. ZNAČAJ) Bitno smanjena uračunljivost učinioca postoji ako je kod njega u vrijeme izvršenja djela postojala duševna bolest. Psihološki osnovi neuračunljivosti su poremećaji u sferi rasuđivanja i sferi odlučivanja. koriste se tri metode: a) biološka metoda-neuračunljivost se utvrđuje na osnovu postojanja određenih nenormalnih psihičkih stanja kod učinioca. već je nužno da postoji i jedno i drugo. Ako se kod počinioca utvrdi postojanje neuračunljivosti. u navedenom slučaju kod učinioca ne bi mogla da postoji krivica. već predstavlja osnov za ublažavanje kazne. Da bi postojao direktni umišljaj neophodno je da kod učinioca postoji i svijest o djelu i htijenje djela 14 .Pošto se krivica učinica utvrđuje prema stanju u vrijeme izvršenja krivičnog djela. Naš krivični zakon predviđa dvije vrste umišljaja i to: 1. 18. kako je učinilac sam sebe doveo u takvo stanje pri čemu je možda baš i htio da u takvom stanju učini krivično djelo. krivični zakon predviđa da se krivica učinioca u ovakvom slučaju utvrđuje prema vremenu neposredno prije dovođenja u takvo stanje ako je u vremenu stavljanja sebe u takvo stanje postupao sa umišljajem. 19. takav učinilac nije kriv za učinjeno krivično djelo i ne može mu se izreći kazna za to djelo. VRSTE. duševna poremećenost ili duševna zaostalost b) psihološka metoda-neuračunljivost se određuje na osnovu postojanja određenih poremećaja osnovnih psihičkih funkcija(svijesti i volje) koje treba da su postojali kod učinioca u vrijeme izvršenja krivičnog djela c) biološko-psihološka metoda koja kombinuje biološku i psihološku metodu-za postojanje neuračunljivosti nije dovoljno samo neko od određenih abnormalnih psihičkih stanja ili postojanje samo poremećaja osnovnih psihičkih funkcija. Za razliku od neuračunljivosti.Prilikom utvrđivanja neuračunljivosti. upotrebom alkohola.Umišljaj karakterišu dva elementa i element svijesti i element volje. Biološki osnovi za postojanje neuračunljivosti su duševne bolesti. Skrivljena neuračunljivost je ona situacija kada učinilac sam sebe dovede u stanje privremene duševne poremećenosti. korištenjem droga. ali ne i isključena.privremene duševne poremećenosti.

21. ovdje su elementi svijesti i volje slabije izraženi. posebni oblici umišljaja koje teorija poznaje koji mogu da se pojave u praksi su: a) prethodni i naknadni b) predumišljaj i naknadni umišljaj c) određeni i neodređeni Krivični zakon ne pravi razliku u pogledu kažnjivosti između direktnog i eventualnog umišljaja. a drugu one koje su van bića krivičnog djela. VRSTE. ali je olako držao da ona neće nastupiti ili da će je moći otkloniti. Kod nesvjesnog nehata učinilac ne samo da nije imao volju već kod njega nije postojala ni svijest o mogućnosti nastupanja posljedice. Kod nehata može da postoji samo element svijesti. Kod krivičnih djela kod kojih je nehat kažnjiv izričito se navodi da će se za nehat učinilac kazniti. a oduzima se druga. Ovaj nehat zove se nemar ili nepažnja. 15 . a od značaja su za njegovo postojanje. o posljedici. gdje je psihički odnos učinioca prema djelu izražen u prouzrokovanju posljedice koja se nije htjela. Stvarna zabluda u užem smislu vezuje se za vinost kao psihički odnos učinioca prema svom djelu. NEHAT (POJAM. Osnovna karakteristika nehata je odsustvo voljnog elementa kod učinioca. Stvarna zabluda u širem smislu je pogrešna predstava o okolnostima koje se nalaze van bića krivičnog djela. Međutim. ELEMENTI) Nehat je drugi i to lakši oblik vinosti. Njegova krivica sastoji se u tome što je on bio dužan i mogao da ima svijest da svojom radnjom može da prouzrokuje zabranjenu posljedicu. zakon ne pravi razliku da li je u pitanju svjesni ili nesvjesni nehat. Za razliku od direktnog umišljaja.I eventualni umišljaj se sastoji iz dva elementa a to su svijest o mogućnosti nastupanja posljedice i pristajanje na posljedicu. a može da nema ni svijesti te razlikujemo dva oblika nehata i to svjesni i nesvjesni nehat. naprimjer kada je učinilac zna sva obilježja djela koja čini. Svjesni nehat sadrži dva elementa:svijest o mogućnosti nastupanja posljedice i vjerovanje da ona ipak neće nastupiti. Za postojanje stvarne zablude relevantne su dvije grupe okolnosti: prvu čine one koje su obilježja krivičnog djela(o radnji.2. Stvarna zabluda može biti neotklonjiva i otklonjiva. Ostali. 20. ali misli da se nalazi u nužnoj odbrani. Svjesni nehat postoji kada je učinilac bio svjestan da zabranjena posljedica može nastupiti. eventualni umišljaj ostoji kada je učinilac bio svjestan da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica. pa ostaje sudu da visinu kazne odredi u svakom konkretnom slučaju. KRIVIČNOPRAVNI ZNAČAJ) Stvarna zabluda je nedostatak svijesti ili pogrešna predstava o stvarnim okolnostima učinjenog krivičnog djela. VRSTE. da je zaista postojala.STVARNA ZABLUDA (POJAM. ali može da utiče na visinu kazne zavisno od slučaja i ocjene suda. pa je pristao na njeno nastupanje. tako da on niti hoće posljedicu niti pristaje na njeno nastupanje. naprimjer pogrešna predstava da se krađom oduzima jedna tuđa stvar. činilo djelo dozvoljenim. odnosno da su postojale činile bi djelo dozvoljenim. Neotkonjiva stvarna zabluda postoji kada učinilac nije bio dužan i nije mogao da izbjegne zabludu u pogledu neke stvarne okolnosti koja bi. Propisana kazna za nehatno izvršenje krivičnog djela znatno je manja od kazne koja je propisana za to djelo kada je učinjeno sa umišljajem. o objektu) koje ulaze u biće krivičnog djela.

te da zato ne može postojati ni krivica (a time ni krivično djelo) 23. U takvom slučaju ostvarenje teže posljedice predstavljalo bi novo krivično djelo učinjeno sa umišljajem koje bi konzumiralo ono osnovno. Takva krivična djela nazivaju se krivična djela kvalifikovana težom posljedicom. U prvom slučaju učinilac ne zna. naprimjer kod krivičnog djela teške tjelesne povrede kvalifikovane smrću. Tako na primjer. ali pogrešno drži da je u odnosu na njega kao službeno lice protivpravnost isključena. U drugu grupu spadaju pravne zablude koje se sastoje u pogrešnoj predstavi o protivpravnosti učinjenog djela. Pretežno je shvatanje pravne zablude kao pogrešne predtave o zabranjenosti djela. odnosno pogrešno smatra da je u konkretnom slučaju protivpravnost isključena. smatra osnovom koja isključuje krivicu. Kod neki krivičnih djela zakon predviđa teži oblik krivičnog djela ako je djelo učinjeno pod posebnom okolnošću. nije svjestan da je to što čini propisano nekom krivičnopravnom odredbom kao krivično djelo (učinilac koji vanbračno živi sa maloljetnim licem). Zabluda o objektu postoji kad učinilac pogrešno drži da djelo vrši prema jednom objektu. ali nije svjestan protivpravnosti djela. kod krivičnog djela 16 . ukoliko krivični zakon predviđa takvo nehatno djelo. Takva krivična djela nazivaju se krivična djela kvalifikovan posebnom okolnošću. Neotklonjiva stvarna zabluda u potpunosti isključuje vinost. ali ne i nehat ukoliko se za to krivično djelo kažnjava za nehat. U vezi zablude o zabranjenosti djela treba razlikovati dvije situacije:pogrešnu svijest o određenosti djela u zakonu i pogrešnu svijest o protivpravnosti učinjenog djela uopšte. pod određenim uslovima. KRIVČNOPRAVNI ZNAČAJ) Ne postoji jedinstven pojam ovog instituta. PRAVNA ZABLUDA (POJAM. a time i krivicu učinioca. 22. U slučaju takve zablude postoji krivično djelo učinjeno iz nehata. U ovom slučaju učinilac je svjestan da je ono što čini određeno zakonom kako krivično djelo. a vrši ga prema drugom. U vezi s tim može se postaviti pitanje šta će biti ako je u odnosu na težu posljedicu postojao umišljaj. da on ne može da se smatra krivim za djelo za koje nije mogao da zna da predstavlja krivično djelo. naprimjer učinilac je svjestan da je lišavanje slobode drugog lica krivično djelo. Osnovno krivično djelo kod ovih djela može da bude učinjeno sa umišljajem (teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću) ili iz nehata (teška djela protiv bezbjednosti saobraćaja). Zabluda o licu je poseban oblik zablude o predmetu i postoji kad se kao objekat djela pojavljuje ljudsko biće. U odnosu na težinu posljedica zakon predviđa da je za odgovornost. umišljaj u odnosu na smrt značio bi postojanje krivičnog djela ubistva koje bi sa njom bilo u sticaju. a ne radi se o situacijama kada je službeno lice stvarno ovlašteno da drugog liši slobode. dok otklonjiva stvarna zabluda isključuje umišljaj. Pravna zabluda se u većini evropskih krivičnih zakonodavstva. Novije teorije o krivici polaze od toga da se u slučaju neitklonjive pravne zablude učinilac ne može prekoriti za učinjeno djelo. ako je pri izvršenju djela nastupila određena teža posljedica od one koja je obilježje tog krivičnog djela. odnosno kažnjavanje učinioca potrebno da se ona može pripisati nehatu učinioca. liši života neko drugo lice. naprimjer učinilac u namjeri da liši života svog komšiju. ODGOVORNOST ZA KRIVIČNA DJELA KVALIFIKOVANA TEŽOM POSLJEDICOM Kod nekih krivičnih djela zakon predviđa postojanje težeg oblika djela.Otklonjiva stvarna zabluda je stvarna zabluda usljed nehata. Vinost kod ovih krivičnih djela mora da obuhvati i tu okolnost.

KAŽNJAVANJE) Izvršilaštvo postoji kada samo jedno lice izvršava krivično djelo. Prema jednoj principijelnoj teoriji saučesništva irelevantno je da li je u tom zajedničkom poduhvatu izvršilac uopšte nešto preduzeo. Krivični zakon Republike Srpske je definisao odgovornost pravnih lica za krivična djela članovima 125 do 147. a pod saučesnikom svako lice koje je svojom radnjom učestvovlo u ostvarenju tog djela. Postoje četiri oblika saučesništva: izvršilaštvo odnosno saizvršilaštvo. U našem pravnom sistemu preovlađuje stav koji se zasniva na sudskoj praksi.POJAM I OBLICI SAUČESNIŠTVA Saučesništvo znači učšće više lica u izvršenju određenog krivičnog djela. Nasuprot ovom shvatanju. Prvi odbacuje kako krivičnu tako i svaku drugu odgovornost pravnog lica. dok je samo krivično djelo 17 . Međutim. odnosno djelo glavnog izvršioca. Kada je riječ o teoriji postoje tri stava o krivičnoj odgovornosti pravnog lica. podstrekavanje. odnosno da je preduzeo radnju koja ulazi u kriminalnu zonu. Drugi odbacuje krivičnu odgovornost.teške krađe izvršene za vrijeme požara. iako je istu izvršio za vrijeme požara. tako što se svi smatraju izvršiocem. da su privredni prestupi i prekršaji opravdali svoje postojanje u našem pravnom sistemu. a ukoliko nije znao odgovaraće za običnu krađu. već i potrebna i opravdana.ODGOVORNOST PRAVNIH LICA (OSNOVI ODGOVORNOSTI. pomaganje i organizovanje zločinačkog udruženja. neprihvatljivost kolektivnog kažnjavnja i sl. 25.Akscesorna teorija je prihvaćena ne samo kod nas već i uglavnom u savremenom evropskom krivičnom zakonodavstvu. ali prihvata kaznenu odgovornost za neke delikte. Bitna karakteristika saizvršilaštva je u tome što se svako od tih lica pojavljuje kao prouzrokovač posljedice. Treći stav je da je i pored brojnih teškoća. prije svega za prekršaje i privredne prestupe. Danas su i dalje u manjini zemlje čije zakonodavstvo predviđa krivičnu odgovornost pravnih lica u pravom smislu. akscesorna teorija saučesništva zahtijeva da je izvršilac izvršio krivično djelo. Prema tome. Nije svako učestvovanje saučesništvo u krivičnopravnom smislu. ELEMENTI. učinilac će za ovo krivično djelo kvalifikovano posebnom okolnošću odgovarati samo ako je znao za požar u vrijeme kada je izvršio krađu. 26. Izjednačavaju se svi oblici učešća u krivičnom djelu. krivična odgovornost pravnih lica ne samo moguća. To nikako ne znači da saučesnici odgovaraju za radnju. Ono je samo nužan uslov za postojanje saučesništva. Čak se po ovoj teoriji ne pravi razlika između izvršioca i saučesnika. Saizvršilaštvo postoji kada više lica učestvuje u izvršenju krivičnog djela ili preduzimaju pojedine djelatnosti koje ulaze u sastav radnje izvršenja. Lica čijim je djelovanjem došlo do izvršenja krivičnog djela nazivaju se saučesnici. Holandiji I u Švedskoj. Poststoje dvije teorije o pravnoj prirodi saučesništva. Tu važi pravilo koliko učesnika toliko krivičnih djela. načelo nula poena sine culpa. 24. tome na putu stoje neka osnovna načela krivičnog prava a to su prije svega načelo subjektivne i individualne krivične odgovornosti. KRIVIČNE SANKCIJE ZA PRAVNA LICA) Jedno od najspornijih pitanja u krivičnom pravu je da li pravno lice može biti subjekt krivičnog djela i krivične odgovornosti. pod saučesništvom se podrazumijeva učestvovanje više lica u ostvarenju jednog krivičnog djela. GRANICE ODGOVORNOSTI. SAIZVRŠILAŠTVO (POJAM. koja je u stvari kvalifikovani oblik krivičnog djela obične krađe.

nema subjektivnog elementa. Ako više lica vrši podstrekavanje oni se pojavljuju kao supodstrekači. molba. Radnja podstrekavanja mora biti usmjerena na to da kod podstrekuntog izazove ili donese odluku da izvrši radnju kojom će biti prouzrokovana posljedica. pružanje pomoći drugom licu da izvrši krivično djelo. a krivično djelo ne bude pokušano kazniće se kao za pokušaj krivičnog djela Teorija. Podstrekavanje može biti i samostalno krivično djelo npr. Podstrekavanje može biti neposredno i posredno zavisno od toga da li podstrekač direktno utiče ili to čini preko nekog drugog. PODSTREKAVANJE (pojam. prikazivanje koristi od izvršenog krivičnog djela. prijetnja. prevara i svaka druga djelatnost kojom se može uticati na donošenje odluke da se izvrši krivično djelo. kažnjavanje. Radnje kojim se vrši podstrekavanje mogu biti različite.a lice kome se pomaže pomognuti. ili učvršćivanje takve odluke. Ako nije djelimično preduzeta radnja izvršenja onda nema objektivnog elementa.njihov zajednički akt.24 u kojem se kaže: -stav 1: ko drugog s umišljajem podstrekne da izvrši krivično djelo kazniće se kao da ga je sam učinio. a cilj mu je da izvšiocu stvori pogodnije uslove za izvršenje krivičnog djela ili olakša izvršenje. -stav2: ko drugog sa umišljajem podstrekava da izvrši krivično djelo za koje je predviđena kazna 5 godina i teža. za neuspjelo podstrekavanje podstrekač se kažnjava za ono krivično djelo koje po zakonu kažnjivo za pokušaj izvršenja krivičnog djela. 27. Pod stvaranjem odluke ili navođenjem smatra se uticanje na drugoga da donese odluku da izvrši krivično djelo. a u slučaju nedostatka bilo kakvog oblika umišljaja. Za uspjelo podstrekavanje podstrekač se kažnjava kaznom propisanom za to krivično djelo koje je učinjeno. Lice koje pomaže izvršenju krivičnog djela naziva se pomagač. kažnjavanje. Ova teorija smatra da je za postojanje saizvršilaštva neophodno da budu ostvareni i objektivni i subjektivni elementi.) Podstrekavanje je u krivičnom zakonu Republike Srpske definisano čl. neuspjelo podsterkavanje. 28. Naše krivično zakonodavstvo uglavnom prihvata savremena teorijska shvatanja o saizvršilaštvu. nagovaranje. svako od njih kazniće se kaznom propisanom za to djelo“. Pomaganje se može izvršiti na različite 18 . U pogledu vinosti za podstrekavanje traži se umišljaj. ubjeđivanje. Pomaganje je oblik saučešništva u užem smislu kod koga se sa umišljajem doprinosi izvršenju krivičnog djela. zakonodavstvo i praksa razvile su jedinstveno shvatanje da je podstrekavanje stvaranje kod drugog odluke da izvrši određeno krivično djelo. predviđajući da „ako više lica učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata zajednički izvrše krivično djelo ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinese izvršenju krivičnog djela. zloupotreba položaja. obećanje nagrada. Lica koja učestvuju u izvršenju krivičnog djela mogu se smatrati saizvršiocima pod dva uslova:objektivnim i subjektivnim.navođenje na samoubojstvo. Lice koje vrši podststrekavanje naziva se podstrekač a lice koje se podstrekava naziva se podstreknuti. KAŽNJAVANJE) Pomaganje se može definisati kao umišljajno doprinošenje. npr. pošto ne može neko nastupati iz nehata a htjeti djelo kao svoje. VRSTE. vrste. davanje poklona. POMAGANJE (POJAM.koje se preduzima prije ili za vrijeme izvršenja krivičnog djela.

U svim savremenim sistemima kazna lišenja slobode zauzima centralno mjesto. 30. maksimum. Naš krivični zakon predviđa samo novčanu kaznu kao jedinu vrstu imovinske kazne. od preostale kazne˝ otpušta.zatvoreni i poluotvoreni. Pomaganje može biti uspjelo i neuspjelo zavisno od toga da li je krivično djelo izvršeno ili nije. mogućnost zamjene. način izricanja.32 KZ RS). Pomagač se kažnjava kaznom za to krivično djelo ili blažom kaznom što pokazuje da je pomaganje lakši oblik od saučesništva. Kazna zatvora izriče se na pune godine i pune mjesece.).znajući da se krađa priprema. minimum. a psihičko se može sastojati u davanju savjeta i upustava kako da se izvrši krivično djelo. vrste. kućni pritvor. Za neuspjelo pomaganje nije predviđena kazna. vrste. 19 . Fizičko se sastoji u davanju sredstva za izvršenje krivičnog djela. U tom smislu pravi se razlika između fizičkog (materijalnog) i psihičkog (moralnog) pomaganja. načini izricanja.odnosno različitim radnjama. uslovni otpust) Kazna zatvora po našem krivičnom djelu je najteža vrsta kazni i ona je propisana kao jedina glavna kazna za najveći broj krivičnih djela.zatočenje itd. Kazna zatvora po krivičnom zakonu Republike Srpske ne može biti kraća od trideset dana niti duža od dvadeset godina. Što se tiče alternativnih kazni lišenja slobode. 29. KAZNA ZATVORA (Pojam. Kada je u pitanju kazneni raspon između minimuma i maksimuma postoje različita shvatanja od toga da treba ovaj raspon da bude širok do toga da treba malo ostavati prostora sudu za odmjeravanja kazne.a ako je do šest mjeseci može se izreći i na pune dane. Pomaganje se može izvršiti i nečinjenjem. na način predviđen navedenim zakonom. I kod uslovne osude i kod uslovnog otpusta određuje se rok provjeravanja kušnje. Za najteže oblike krivičnog djela može se propisati kazna dugotrajnog zatvora koja se ne može izreći kao jedina glavna kazna u trajanju od dvadeseti pet do četrdeset pet godina (ne može se izreći mlađim od 21 godinu i trudnoj ženi čl. U svijetu su poznate i druge sankcije kao alternative za izricanje kazne:nadoknada štete. dok se kod otpusta.Po zakonu o izvršenju krivičnih sankcija kazna zatvora se izvršava u zatvorima.načine.Kazna zatvora sastoji se u lišenju slobode osuđenog lica i oduzimanju njegove slobode kretanja u određenom vremenskom periodu. Pomaganje može biti posredno i neposredno.poluotvorenim i otvorenim KPZ. Imovinske kazne nastale su veoma rano u krivičnom zakonodavstvu u doba pretvaranja privatne osvete u kompezaciju i otkupninu. minimum i maksimum. zapaža se tendencija traganja za alternativnim rješenjima ne samo za ovu kaznu već za krivične sankcije uopšte. način izvršenja) Novčana kazna je kazna imovinskog karaktera. upućivanje na obuku. NOVČANA KAZNA (Pojam. poravnanje oštećenog i učinioca.Kod najvećeg broja krivičnih djela predviđena je ova kazna i ima različite nazive(robijanje.Većina zakonodavstava predviđa više vrsta kazni lišavanja slobode kao npr.koji je određen presudom suda. U tom smislu imamo uvođenja rada za javno dobro. ako je neko dužan da štiti objekat od krađe. zavisno od toga da li se pomaganje pruža direktno izvršiocu krivičnog djela ili drugom licu da ono pomogne izvršiocu.otvoreni sistem izdržavanja kazni. Uslovni otpust je krivično pravni institut koji predviđa da lice koje izdržava kaznu može biti otpušteno sa izdržavanja kazne pod određenim uslovima.strogi zatvor. Uslovni otpust suspenduje kaznu i u tom pogledu ima slično dejstvo kao i uslovna osuda s tim što se kod uslovne osude odlaže izvršenje kazne u cjelini.

Kao glavna izriče se samostalno a kao sporedna izriče se uz glavnu.ličnosti učinioca.Ona može biti glavna i sporedna.000 KM a za krivična djela učinjena iz koristoljublja ne može biti veći od 1. Zakon određuje da sud pri odmjeravanju kazne polazi od zakonom propisane kazne. a ako osuđeni umre novčana kazna se ne izvršava. zavisno od toga da li je u zakonu tačno određena vrsta i visina kazne ili je to ostavljeno sudu da to učini. Sudsko odmjeravanje kazne vrši sud u svakom konkretnom slučaju.35 KZ RS: Najniži iznos novčane kazne je 50 KM a najviši nemože biti veći od 50. Ako je osuđeni ne plati sud će kaznu zamijeniti kaznom zatvora računajući svaki dan po određenom iznosu. Novčana kazna može da bude zamijenjena radom u javnom interesu. uzima u obzir sve okolnosti otežavajuće i olakšavajuće. U nekim zemljama primjenjuje se sistem administrativnog odmjeravanja kazne gdje sud ne određuje tačnu visinu kazne.S obzirom na to razlikujemo: -sistem apsolutno određenih kazni (zakonodavac određuje vrstu i visinu kazne za pojedina krivična djela i sud je dužan da izrekne tu kaznu). Novčana kazna se može odrediti na dva načina:u dnevnim iznosima i u određenom fiksnom iznosu. prepušta sudu da po svom nahođenju odredi visinu i vrstu) -sistem relativno određenih kazni (zakonodavac određuje vrstu i njen minimalni i maksimalni iznos za svako krivično djelo dajući time granice u kojima sud može da se kreće prilikom izricanja kazne). i sa kojom bi se mogla ostvariti najbolje svrha kažnjavanja.000 KM. Imamo sistem relativnog određivanja kazne. Nakon što sud utvrdi da je određeno lice izvršilo neko krivično djelo sud pristupa odmjeravanju kazne. Kad sud izrekne novčanu kaznu u presudi on određuje rok u kome je osuđeni dužan da plati novčanu kaznu.Kod odmjeravanja kazne moraju se u obzir uzeti opšta pravila o odmjeravnju kazne kao i sve okolnosti kako bi se učiniocu izrekla kazna koja bi odgovarala težini učinjenog krivičnog djela. Kod određivanja posebnog minimuma i maksimuma zakonodavac može da postupi tako što će odrediti samo jednu od ovih granica. već to čine organi nadležni za izvršenje.000.Prilikom odmjeravanja treba imati u vidu zakonsko i sudsko odmjeravanje.OPŠTA PRAVILA ZA SUDSKO ODMJERAVANJE KAZNI Pod odmjeravanjem kazne podrazumijeva se određivanje vrste i visine kazne koja se izriče učiniocu u konkretnom slučaju za učinjeno krivično djelo u okviru kazne propisane za to krivično djelo. vodi računa o potrebi ostvarivanja svrhe. Kolika će uloga suda biti zavisi od sistema zakonskog odmjeravanja kazne. Novčana kazna može da se izriče u fiksnom iznosu koji se utvrđuje u okvirima propisanih minimuma i maksimuma novčane kazne. Novčana kazna u dnevnim iznosima za pojedina krivična djela propisana je tako što se broj dnevnih novčanih iznosa određuje u propisanim okvirima prema propisanoj kazni zatvora za određeno krivično djelo (za krivična djela za koja se može izreći kazna zatvora do tri mjeseca do šezdeset dnevnih novčanih iznosa). Novčana kazna u dnevnim iznosima odmjerava se tako što se određuje broj dnevnih iznosa a zatim se utvrđuje kolika je vrijednost jednog dnevnog iznosa. 20 . 31. gdje sud ima aktivnu ulogu u odmjeravanju kazne. Čl. Rok ne može biti kraći od petnaest dana niti duži od šesti mjeseci od dana pravosnažnosti presude. -sistem apsolutno neodređenih kazni (zakonodavac ne određuje kaznu ni po vrsti ni po visini.

presuda se smatra osuđujućom i osuda se upisuje u kaznenu evidenciju.40 reguliše uslove za oslobođenje kazne i čl. Ublažavanje može biti obavezno i fakultativno. nepodobnog pokušaja dobrovoljnog odustanka. ali ga oslobađa od kazne ne izriče mu nikakvu kaznu.gdje se tačno precizira u kojim se granicama i za koje kaznu se može ublažiti kazna npr. 3. U ovakvimm slučajevima sud oglašava učinioca krivim. Kod obaveznog zakon propisuje izričito uslove. Naš krivični zakon predviđa tri slučaja ublažavanja kazne 1. U takvim slučajevima sud donosi jednu presudu i u njoj izriče glavnu kaznu. opšti i posebni osnovi ) Pravilo je da se za učinjeno krivično djelo kazna odmjerava u granicama propisane kazne za određeno krivično djelo. Ovo drugo rješenje podrazumijeva tri principa pomoću kojih se dolazi do jedinstvene kazne . dakle ne utvrđuje kaznu za svako posebeno posebno djelo. 34.pa i da se propisana kazna zamijeni blažom vrstom kazne. Međutim radi individualizacije kazne krivično zakonodavstvo dopušta da se u nekim slučajevima kazna može odmjeriti ispod minumuma propisane. jednu za sva učinjena krivična djela. ODMJERAVANJE KAZNE ZA KRIVIČNA DJELA U STICAJU Sticaj krivičnog djela postoji onda kada učinilac sa jednom radnjom (idealni sticaj) ili sa više radnji (realni sticaj) učini više krivičnih djela za koja mu se istovremeno sudi. pa onda na osnovu pojedinačnih kazni utvrđuje jedinstvenu kaznu za sva krivična djela. Ovakovo odmjeravanje kazne naziva se ublažavanjem. vrste. 21 . U opštem dijelu ti slučajevi su prekoračenje nužne odbrane. Po drugom načinu utvrđuje kaznu za svako pojedinačno djelo. vrste. tako da sud ima da utvrdi njihovo postojanje i ublaži kaznu. OSLOBAĐANJE OD KAZNE (pojam. KZ RS u čl. Osim navedenih slučajeva krivični zakon predviđa oslobađanje od kazne ukoliko je učinilac teško pogođen izvšenjem krivičnog djela (u saobraćajnoj nesreći poginu mu članovi porodice). krajnje nužde usljed razdraženosti pod naročito olakšavajućim okolnostima. koje ukazuju da se ublaženom kaznom može postići svrha kažnjavanja. prije nego je učinilac saznao za pokretanje krivičnog postupka. U posebnom dijelu predviđeno je oslobađanje u slučaju povlačenja lažnog iskaza.vraćanja ukaradene stvari. Kako odrediti jedinstvenu kaznu za sva krivična djela postoje dva načina. U našem KP postoji više slučajeva kad se učinilac može osloboditi . opšti i posebni osnovi ) Sud može osloboditi učinioca krivičnog djela kad to samo zakon predviđa.38 i 39 definiše ublažavanje i granice ublažavanja kazne. UBLAŽAVANJE KAZNE (pojam. prijavljivanje zločinačkog udruženja.poseban slučaj za oslobođenje od kazne.Kada je u pitanju slučaj gdje je moguće oslobođenje učinioca od kazne a sud ga nije oslobodio kazne.Oni su predviđeni kako u opštem tako i u posebnom dijelu krivičnog zakona. kada je u pitanju pokušaj ili pomaganje).41. Kod fakultativnog zakon ne propisuje obavezene uslove već sudu daje široka ovlaštenja kod ublažavanja.Ako se utvrdi da postoje naročito olakšavajuće okolnosti.kada je to izričito zakonom propisano (prekoračenje krajnje nužde i nužne odbrane. 2.ako je za krivčno djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od deset ili više godina kazna se može ublažiti do pet godina 33.32. Po prvom sud neposredno utvrđuje kaznu za sva krivična djela posmatrajući ih u njihovoj cjelokupnosti. Krivični zakon RS u čl.

Osim obaveznog da ne učini novo krivično djelo sud može u uslovnoj osudi da odredi učiniocu i druge obaveze kao što su :nadoknada štete.46 do 52 definiše uslovnu osudu. Čl. Drugi uslov je da vrijeme provjeravanja ne može biti kraće od 1 god niti duže od 5 godina. Čl. Za izricanje uslovne osude potrebno je da budu ispunjena dva uslova. Prema jednom od shvatanja koje se primjenjuje i kod nas uslovna osuda je mjera upozorenja. Prvi je da je učiniocu krivičnog djela utvrđena kazna zatvora u trajanj do dvije godine.49 KZ RS:uslovna osuda se može izreći zbog ne ispunjenja određenih obaveza od strane osuđenog čl. Utvrđena kazna je glavni i objektivini uslov za izricanje uslovne osude. Prvi put u naše pravo uvedena je 1959 god. Ovaj sistem podrazumijeva da se protiv učinioca vodi krivični postupak u kome mu se izriče vrsta i visina kazne ali se njeno izvršenje odgađa. vraćanje imovinske koristi koju je stekao. princip važi i za kaznu dugotrajnog zatvora 45 god i za najdužu kaznu zatvora od 20 god. Kazna se prethodno odmjerava po pravilima za odmjeravanje kazne. Čl. obaveze uz uslovnu osudu.50 KZ RS . učiniocima najlakših krivičnih djela. U stavu 3 kaže: ako se za krivično djelo u sticaju može izreći za svako krivično djelo kazna zatvora do tri godine. maksimalna ne može preći 8 godina.42 KZ RS odredio je način odmjeravanja kazne za krivična djela u sticaju.uslovi za izricanje) Sudska opomena je posebna krivična sankcija u sistemu sankcija. Izrečena uslovna osuda se može opozvati. 35. vrijeme provjeravanja. izriče se rješenjem a ne presudom.što nije bilo poznato u vrijeme izricanja uslovne osude. Sudska opomena je sankcija sa naglašenim specijalno– preventivnim dejstvom. Učinilac se za to vrijeme ne smatra osuđivanim ako ispuni postavljene uvjete. prije svega okrenuta je primarnim delikventima. Uslovna osuda je samostalna krivična sankcija koja se sastoji u tome što sud utvrđuje kaznu za učinioca krivičnog djela i istovremeno je odlaže za vrijeme koje odredi sud a koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od pet godina.pod uslovom da ne učini novo krivično djelo. uslovi za izricanje. Ostali uslovi su subjektivnog karaktera i vezani su za ličnost učinioca. opozivanje uslovne osude) Prema kontinentalnom shvatanju uslovna osuda sastoji se u odlaganju izvršenja izrečene kazne za određeno vrijeme i pod određenim uslovima. kojim je definisano da će sud za više krivičnih djela za koja se sudi učiniocu utvrditi kaznu za svako krivično djelo i onda utvrditi jedinstvenu kaznu za sva krivična djela koja ne smije preći opšti maksimum od 20 god niti preći kaznu dugotrajnog zatvora. Sudska opomena se može 22 . USLOVNA OSUDA (pojam.48 st. svrha.KZ RS u čl. 36. SUDSKA OPOMENA (pojam.Sud će obavezno opozvati uslovnu osudu ako učinilac u vrijeme provjeravanja učini novo krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora dvije i više godina.1 KZ RS glasi:do opozivanja uslovne osude može doći ukoliko sud poslije izricanja uslovne osude sazna da je učunilac izvršio još neko krivično djelo . u stavu 4 kaže: ako je za krivično djelo u sticaju utvrdio samo novčane kazne jedinstvena ne smije preći zbir utvrđenih niti iznos od 50 000 KM odnosno milion KM ako je neko djelo izvršeno iz koristoljublja. princip apsorpcije podrazumijeva da najviša kazna apsorbuje manje kazne.da izmiri alimentaciju itd. Drugi princip je princip asperacije koji podrazumijeva da se najviša pojedinačna kazna poveća ali tako da ne dostigne zbir svih pojedinačnih i ograničena je opštim maksimumom od 20 god. Treći princip je princip kumulacije ili sabiranja kazni i primjenjuje se kada je sud za krivična djela u sticaju odredio novčanu kaznu.Prvi princip.

uslovi za izricanje) Ova mjera bezbjednosti može se primijeniti prema učiniocu krivičnog djela koji je u vrijeme izvršenja bio u stanju bitno smanjene uračunljivosti i koji je u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio neurančunljiv. 37.svrha. Trajanje mjere zavisi od uspješnosti liječenja ali ne duže od izrečene kazne zatvora. Po suštini ona predstavlja prijekor učiniocu krivičnog djela od strane društva i upozorenje da više ne vrši krivična djela jer će biti kažnjen. Čl. Razlika je u tome što mjera liječenja alokoholičara traje dok postoji potreba za liječenjem dok liječenje narkomana ne može trajati duže od tri godine. Sudska opomena predstavlja specifičnu mjeru upozorenja koja se izriče punoljetnom i krivično odgovornom učiniocu. 23 .izreći i za krivična djela u sticaju ako za svako od tih djela postoje uslovi za izricanje sudske opomene. Za određivanje ove mjere moraju biti ispunjena dva uslova :postojanje ozbiljne opasnosti da će učinilac učiniti teže krivično djelo i da je za otklanjanje te opasnosti potrebno njegovo liječenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi. 38. Sud može izreći i mjeru obaveznog psihijatarskog liječenja na slobodi koja se izriče učiniocu koji je krivično djelo učinio u stanju neuračunjivosti a sud utvrdi da je opasan za okolinu i da je za otklanjanje opasnosti dovoljno njegovo liječenje na slobodi. Ova mjera se može izreći učiniocu koji je izvršio krivično djelo usljed zavisnosti od stalne upotrebe opojnih droga a kod kojeg postoji opasnost da će zbog stalne zavisnosti nastaviti sa vršenjem krivičnog djela. ličnosti učinioca. OBAVEZNO PSIHIJATARSKO LIJEČENJE (pojam. Ova mjera bezbjednosti izriče se na neodređeno vrijeme.OBAVEZNO LIJEČENJE OD ZAVISNOSTI (pojam.59 KZ RS reguliše obavezno liječenje od zavisnosti. Ova mjera može biti izrečena i uz kaznu zatvora.a o otpuštanju iz zdravstvene ustanove sud odlučuje rješenjem nakon posebnog postupka. 54 KZ RS kaže: sudska opomena se može izreći za krivična djela za koja propisan zatvor do 1 godine ili novčana kazna i koja su učinjena pod takvim olakšavajućim okolnostima koja ih čine lakim. Obavezno liječenje narkomana izvršava se u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi. Sudska opomena se ne može izreći vojnicima. Uz sudsku opomenu mogu se izreći i određene mjere bezbijednosti. Obzirom da su narkomani i alkoholičari dvije različite kategorije zakonodavac je razdvojio u dvije mjere obavezno liječenje narkomana i alkoholičara.uslovi i svrha) Po ranijim zakonskim rješenjima liječenje narkomana i alkoholičara bila je jedna mjera bezbijednosti. Pri odlučivanju da li će izreći sudsku opomenu sud će voditi računa o svrsi sudske opomene. njegovom ranijem životu.58 KZ RS reguliše postupak obaveznog psihijatarskog liječenja. Sudska opomena se može izreći i za krivična djela za koja je propisana kazna od 3 godine ako je to predviđeno zakonom. Prema učiniocu KD koji se ne podvrgne liječenju zavisnosti može se opozvati uslovna osuda ukoliko je mjera izrečena uz uslovnu osudu. ČL. Sud ovu mjeru može izreći samo punoljetnom učiniocu krivičnog djela.Vrijeme koje učinilac provede na liječenju uračunava mu se u kaznu. ČL. Obavezno liječenje alkoholičara izriče se učiniocu koji je krivično djelo izvršio usljed zavisnosti od stalne upotrebe alkohola i ako postoji opasnost da će nastaviti sa vršenjem krivičnog djela. ponašanju poslije izvršenog krivičnog djela i drugim okolnostima pod kojima je djelo učinjeno.

KZ RS u čl. Prema učiniocu krivičnog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uslovnu osudu ukoliko prekrši mjeru zabrane upravljanja motronim vozilom može opozvati uslovna osuda ili zamjena kazne zatvora. Može se izreći i licu koji ima stranu vozačku dozvolu. 2. uslovi za izricanje) Cilj ove mjere jeste povećanje bezbjednosti u saobraćaju a sastoji se u zabrani upravljanja motornim vozilima određene kategorije i vrste. ČL. 24 .Može se izreći uračunljivom(uz kaznu i uslovnu osudu) i neuračunjivom licu(uz mjeru bezbjednosti).39.Trajanje može biti od 1-10 god. samostalnu djelatnost ili dužnost.ili ranije kršenje saobraćajnih propisa pokazuju da on opasno upravlja motornim vozilom određene vrste ili kategorije. Uslov za primjenu ove mjere jeste da je predmet svojina učinioca.ZABRANA UPRAVLJANJA MOTORNIM VOZILOM (pojam. 3.da je učinilac radi izvršenja krivičnog djela zloupotrebio svoju službu.Za izricanje ove mjere potrebna su tri uslova: 1.ZABRANA VRŠENJA POZIVA. ili kad i dalje postoji opasnost da će biti upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela.upravljanje. odnosno rukovanja državnom i društvenom imovinom. Ova mjera se može izreći učiniocu koji je učinio krivično djelo kojim se ugrožava javni saobraćaj a zakonom se može izreći obavezno izricanje mjere.60 reguliše mjeru zabrane poziva djelatnosti ili dužnosti. ili rukovanje državnom ili drušštvenom imovinom i za čuvanje te imovine. 40. Svi ovi predmeti mogu se oduzeti i kad nisu svojina učinioca ako to zahtijevaju interesi bezbijednost. npr. Ovo je mjera fakultativnog karaktera. Mjera se može izreći u trajanju od tri mjeseca do pet godina.falisifikovanje novca.da se osnovano može smatrati da će i dalje vršiti takva krivična djela ako bi nastavio sa takvim zanimanjem. Zakonom se može odrediti obavezno oduzimanje i uništenje predmeta.ODUZIMANJE PREDMETA (pojam i uslovi za izricanje) Ova mjera bezbjednosti sastoji se u oduzimanju predmeta od učinioca kojim je učinjeno krivično djelo.62 KZ RS reguliše uslove za primjenu mjere oduzimanja predmeta. 41. Sud može u skladu sa čl. Ovu mjeru sud će izreći ukoliko je težina krivičnog djela takva i okolnosti pod kojima je izvršeno. uslovi ) Mjera se sastoji u zabrani vršenja određene službe . Prilikom izricanja sud je dužan da uzme u obzir da li je vozač po zanimanju vozač motornog vozila. bez obzira da li je ona uslovna ili bezuslovna.da je učinilac djela osuđen na kaznu.djelatnosti vezanih za raspolaganje. a može se propisati i kao obavezna kod nekih krivičnih djela. poziv.koji su bili namijenjeni za izvršenje krivičnih djela ili koji su nastali izvršenjem krivičnog djela. korištenje.50 opozavati uvjetnu osudu i zamjenu kazne zatvora za rad u javnom intersu ukoliko je prekršio zabranu bavljenja pozivom ili dužnosti.poziva.34 stav 5 i u skladu sa čl. DJELATNOSTI ILI DUŽNOSTI (pojam.

putem zaštite i vaspitanja maloljetnika.MALOLJETNIČKI ZATVOR (pojam i uslovi za izricanje ) Maloljetnički zatvor je jedina kazna koja se može primijeniti prema maloljetnicima i to samo prema starijim maloljetnicima. Posebne obaveze su nova vrsta vaspitnih mjera u koje spadaju izvinjenje oštećenom. zabrana napuštanja boravišta bez saglasnosti suda i posebnog odobrenja starateljstva. smještaj u drugu porodicu ili ustanovu.nadokonada štete oštećenom. U ove mjere spadaju: pojačan nadzor roditelja. Primjenjuju se prema maloljetnicima koji su učinili krivično djelo za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatovora do 5 god. Vaspitne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu i mogu se zamjeniti drugom ili ukinuti. upućivanje u vaspitno popravni dom i upućivanje u posebnu vrstu za liječenje i osposobljavanje. Primjenjuju se bez pokretanja krivičnog postupka od strane tužioca da ne bi pokrenu krivični postupak. Smatra se da je maloljetnički zatvor specifična krivična sankcija koja ima svoje karakteristike koje se ogledaju u sljedećem: maloljetnički zatvor je sankcija kojom se ostvaruju ciljevi 25 . redovno pohađanje škole. koje izriče sud prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela. Maloljetnički zatvor je posebna kazna lišenja slobode. pojačan nadzor organa starateljstva i pojačan nadzot uz boravak u odgovarajućoj ustanovi. posjećivanje vaspitnih obrazovnih i psiholoških savjetovališta. Zakon o maloljetnicima predviđa tri vrste vaspitnih mjera: mjere upozorenja i usmjeravanja. prihvatanje odgovarajućeg zaposlenja. vaspitne mjere pojačanog nadzora i zavodske vaspitne mjere U mjere upozorenja i usmjeravanja spadaju sudski ukor i posebne obaveze. ČL65-67 KZ RS reguliše pojam vaspitnih preporuka. KARAKTERISTIKE I VRSTE VASPITNIH MJERA Vaspitne mjere su zakonom određene mjere kojima se ostvaruje odbrana društva od kriminaliteta. Izbor i primjena preporuka vrši se u saradnji sa roditeljima.U ove mjere spadaju upućivanje u vaspitno popravnu ustanovu. Njihova svrha je da se izbjegne pokretanje krivičnog postupka ili da se obustavi ako je pokrenut te da se primjene vaspitne preporuke i na taj način utiče na pravilan razvoj maloljetnika i na jačanje njegove odgovornosti. obeštećenje istog. staraocima i centrima za socijalni rad.liječenja kao i njihovo potpuno izdvajanje iz sredine u kojoj su živjeli a sve u cilju pojačanog uticaja na maloljetnike. a koje se sastoji u ograničavanju njegove slobode ili prava. Ove mjere se izriču prema maloljetnicima prema kojima nije potrebno poduzimati neke strožije mjere već je potrebno i dovoljno da se samo primjenom ovih mjera utiče na ličnost maloljetnika. Vaspitne mjere pojačanog nadzora izriču se prema maloljetnicima prema kojima je za vaspitanje i razvoj potrebno poduzeti mjere uz odgovarajući nadzor i pomoć ali nije potrebno njihovo izdvajanje iz sredine u kojoj žive. pojačan nadzor u drugoj porodici.POJAM. 44.42. Izriče se samo prema učiniocima težeg krivičnog djela. liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.Vrste vaspitnih preporuka su :lično izvinjenje oštećenom. Pri izboru tužilac i sudija za maloljetnike uzeće u obzir sve ukupne interese maloljetnika i oštećenog.rad u korist humanitarnih organizacija. vrste i uslovi za izricanje ) Vaspitne preporuke nisu krivične sankcije već posebna vrsta krivično pravnih mjera koje se primjenjuju prema maloljetnim učiniocima krivičnog djela.VASPITNE PREPORUKE (pojam. Zavodske vaspitne mjere izriču se prema onim maloljetnicima prema kojima treba poduzeti trajnije mjere vaspitanja. usvojioca. 43.

46. Neophodan uslov za izricanje maloljetničkog zatvora su izvršeno krivično djelo i krivica ili krivična odgovornost učinioca. Izuzetno ako je navršio 21 godinu sud mu može izreći umjesto maloljetničkog zatvora uslovnu osudu ili kaznu zatvora. Osuda na kaznu maloljetničkog zatvora vodi se u kaznenoj evidenciji i briše se pet godina nakon izdržane zastarjele ili oproštene kazne. pojačan nadzor) i kazna maloljetničkog zatvora ako postoje uslovi za izricanje ove mjere. PRIMJENA VASPITNIH MJERA PREMA MLAĐIM PUNOLJETNIM LICIMA Prema mlađim punoljetnim licima po pravilu se izriču kazne za izvršenje KD.PRIMJENA VASPITNIH MJERA I MALOLJETNIČKOG ZATVORA PREMA PUNOLJETNIM LICIMA ZA KD KOJA SU IZVRŠILI KAO MALOLJETNICI Za suđenje punoljetnom licu koje učinilo krivično djelo kao maloljetnik važe različita pravila. Ako je krivično djelo izvršio kao mlađi maloljetnik njemu se ne može suditi ako je već navršio 21 godinu a ako nije može mu se izreći odgovarajuća vaspitna mjera (posebne obaveze. zavisno od toga da li je učinio krivično djelo kao stariji maloljetnik ili kao mlađi maloljetnik. KZ RS maloljetnički zatvor reguliše u čl.specijalne i generalne prevencije. Mlađem punoljetnom licu kome je izrečena jedna od navedenih vaspitnih mjera za izvršeno krivično djelo . Izricanje vaspitnih mjera nije obavezno već fakultativno. Za krivično djelo u sticaju sud maloljetniku izriče samo jednu vaspitnu mjeru ili samo kaznu maloljetničkog zatvora (čl. Maloljetnik kome je izrečena kazna maloljetničkog zatvora smatra se osuđivanim licem i ova mu se okolnost. sklonosti navike itd.89). izriče se na pune godine i pola godine (čl.način i zaštita oštećenog KZ) Ako je oštećenom u u krivičnom postupku dosuđen imovinsko pravni zahtjjev. Maloljetnički zatvor može se izreći samo starijem maloljetniku koji je učinio krivično djelo za koje je zakonom propisana kazna teža od 5 godina i to samo u slučajevima teških posljedica i visokog stepena krivične odgovornosti. Maloljetnički zatvor ne može biti kraći od jedne godine i duži od deset godina. u slučaju izvršenja nekog novog krivičnog djela uzima kao otežavajuća. Mlađem punoljetniku kome je izrečena jedna od navedenih jera može se uz mjeru izreći mjera bezbijednosti osim mjere zabrane vršenja poziva. Pri odlučivanju da li će izreći ovu sankciju sud uzima u obzir subjektivne okolnosti koje se odnose na ličnost učinioca. 47. Mlađa punoljetna lica su lica koja su navršila osamnaest a nisu dvadest jednu godinu.osnov. pojačan nadozor od strane organa starateljstva ili mjeru upućivanja u vaspitno popravni dom. Oštećeni koji je u pogledu svog imovinskog zahtjeva upućen u parnicu može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti. 45. ako se s obzirom na karakteristike njegove ličnosti i težinu KD može postići svrha kažnjavanja.88). Međutim zakonodavac predviđa i mogućnost izricanja neke od vaspitnih mjera prema ovoj kategoriji učinilaca KD. duševnu razvijenost. Ako je mlađi punoljetnik učinio KD poslije punoljestva a u vrijeme suđenja nije navršio 21 sud mu za učinjeno KD može izreći posebnu obavezu.ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI (pravna priroda . ako pokrene parnicu u roku od 26 .87 do 90. sud će izreći oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinsko pravni zahtjev oštećenog.mogu se uz ovo izreći i sve mjere bezbijednosti osim mjere zabrane vršenja poziva.

102.KZ) Prvane posljedice nisu krivične sankcije i ne predstavljaju neke druge mjere o kojima bi odlučivao sud. -Gubitak čina. oduzimanje odlikovanja 2. Da bi nastupila zakonska rehabilitacija potrebno je da prođe određeno vrijeme od izvršene zastrajele ili oproštene kazne. Pravne posljedice svrstane su u dvije kategorije: 1. POJAM I VRSTE REHABILITACIJE(kz) Rehabilitacija podrezumijeva ponovno uspostavljanje ranijeg položaja osuđenog lica kao punopravnog građanina i stavljanja u zaborav njegove kriminalne prošlosti tj.PRAVNE POSLJEDICE OSUDE (pojam . Sudska rehabilitacija se može dati i licu koje je više puta osuđivano. po svojoj prirodi mogu pogoditi više učinioca nego sama sankcija. Priliko ocjene da li će dati rehabilitaciju sud će cijeniti da li je osuđeno lice svojim vladanjem zaslužilo rehabilitaciju. Pravne posljedice mogu nastupiti samo ako je izrečena kazna zatvora najčešće u dužem trajanju. 49. Razlikujemo Zakonsku i sudsku rehabilitaciju.102 KZ RS. Brisanjem osude prestaju i pravne posljedice osude (KZ RS čl.100 do 102 reguliše pojam rehabilitacije. Istovremeno to znači i pravo osuđenog lica da prema njemu budu otkolonjene posljedice pravne osude kao i da sama osuda bude brisana iz kaznene evidencije. Se ne može dat dok traju mjere bezbijednosti. Rehabilitacija nije samo nagrada osuđenom licu već i specijalna prevencija prema učiniocu da više ne čini KD.daje mu se status neosuđiavnog lica.ali samo ako su ispunjeni uslovi iz krivičnog zakona RS čl. Njihov cilj je otklanjanje opasnih situacija koje mogu dovasti do izvršenja novog KD.pravne posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava -zabrana vršenja određenih funkcija u državnim organima -zabrana sticanja određenog zvanja -zabrana sticanja određenih dozvola ili odobrenja koje se daju odlukom državnih organa. 50. Zakonska nastaje po sili zakona kad se za to ispune uslovi predviđeni zakonom. Pravne posljedice nastupaju danom pravosnažnosti presude.Sudska Reh. 48.vrste. Oštećeni koji u krivičnom postupku nije podnio imovinsko pravni zahtjev može zahtijevati namirenje iz oduzete imovine ako je ako je radi utvrđivanja svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist.šest mjeseci od dana pravsnažnosti presude.čl. Nastupaju automaski po sili zakona.značaj .kada je i pravna polsjedica teža.97-99). traju najduže pet godina od izdržane oproštene ili zastarjele kazne ako zakonom nije predviđeno kraće trajanje.KZ RS U čl. Daje samo osuđenim licima koja nisu bila osuđivana.da li je nadoknadilo štetu koju je prouzrokovalo itd.pravne polsjedice koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava u koje spadaju -prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u državnim organima -predstanak radnog odnosa ili prestanak vršenja određenog zvanja. Pravne posljedice osude predviđene su u brojinim zakonima i samo se mogu propisati zakonom.POJAM I VRSTE ZASTRAJELOSTI(KZ) Zastarjelost je zakonski osnov za gašenje krivičnih sankcija usljed protoka određenog vremena poslije kojeg se ne može poduzeti gonjenje protiv učinioca KD ili poslije kojeg 27 .

čl. Sastoji se u tome što se poslije roka. Amnestija se daje samo za učinjena KD ne i buduća. oslobođenje od krivičnoig gonjenja. kada postoje.ČL. Pomilovanje za razliku od amnestije je pojedinačni pravni akt kojim se konkretno poimenično odnosi na određeno lice. sporedne kazne i mjere bezbijednosti.umišljajno lišavanje života drugog lica koje nije praćeno dodatnim. Dužina roka za zastra zavisi od težine KD .“Obično ubistvo ima karakter opšteg krivičnog djela i supsidijarno je u odnosu na teže ili lakše oblike. -Zastarjelost izvršenja kazni ili druge krivične sankcije nastaje protekom određenog roka od dana pravosnažnosti presude. posebnim okolnostima koje. tj.114.obično ubistvo postoji samo onda ukoliko u konkretnom slučaju ne postoje obilježja nekog drugog oblika ovog krivičnog djela.potpuno ili djelimično oslobađa od izvršenja kazne.a čl..111 KZ RS propisuje rokove zastre. Može se odnosti na određena KD ili na određene kazne bez obzira na KD.poimenično neodređenom krugu lica obuhvaćenim aktom amnestije daje oslobođenje od krivičnog gonjnenja. Radnja izvršenja je određena posredno na taj način što je opisana posljedica – lišavanje života čime su obuhvaćene sve radnje koje mogu proizvesti navedenu posljedicu (tzv.zakonom se izričito može odrediti vrijeme do kojeg se amnestijom obuhvataju učinjena KD . kazniće se zatvorom najmanje pet godina. UBISTVO (clan 148 KZ RS) Pod običnim ubistvom podrazumijeva se protivpravno. -Zastrajelost krivičnog gonjenja koja teče od dana izvršenja kD a ukoliko je polsjedica KD nastupila kasnije zastarjelost teče od dana nastupanja posljedice. Pomilovanje daje presjednik Republike na osnovu mišljenja suda koji je izrekao prvostepenu presudu. Zakon o pomilovanju određuje fiksni rok provjeravanja u trajanju od tri godine.112 tok i prekid zastare krivičnog gonjenja. učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. KZRS kaže:“(1) Ko drugog liši života.kojimse mijenja dejstvo sudske odluke u pogledu izrečene krivične sankcije ili pak sprečava donošenje te odluke u slučaju da do krivičnog gonjenja nije ni došlo. Pošto je amnestija akt zakonodavnog organa .zamjena izrečene kazne.ilio po s lužbenoj dužnosti. odnosno proteka određenog vremena izrečena sankcija ili kazna ne može izvršiti. Pomilovanjem se može dati djelimično oslobođenje od izvršenja kazne ili potpuno. rehabilitacija. Naše krivično pravo poznaje dvije vrste zastarjelosti.ovo ima za posljedicu gubitak prava države i njenih oorgana na krivično gonjenje ili izvršenje krivičnih sankcija. ovog člana učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima. Davanje pomilovanja ne dira u prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi lica.115 KZ RS regulišu rokove zastare izvršenja kazne. određivanje kraćeg trajanje pravne posljedice.pokreće se na molbu osuđenog lica.AMNESTIJA I POMILOVANJE (POJAM I USLOVI) Amnestija je akt zakonodavnog organa kojim se u formi zakona .113. Ako je djelo iz stava 1. mijenjaju težinu i oblik ovog djela stvarajući tako neki od posebnih oblika kvalifikovanog ili privilegovanog ubistva. tok i prekid zastare izvršenja kazne. a u stavu 2. pojedinačne 28 . 52. zamjena izrečene kazne blažom kaznom rehabilitacija ili ukidanje pravne posljedice osude.ukidanje ili kraće trajanje mjera bezbijednosti. 51.se ne može izvršiti kazna ili neka druga krivična sankcija. Član 148. Pomilovanje predstavlja akt milosti koji nije ograničen nekim matrijalnim pravnim uslovima.

maloljetno lice ili žensko lice za koje zna da je bremenito. KZRS kaže:“Zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kazniće se: 1) ko drugog liši život na naročito svirep ili krajnje podmukao način. Bitno je jedino utvrditi postojanje uzročne veze između ova dva elementa krivičnog djela. npr.).TEŠKA UBISTVA(clan 149 KZ RS) Teško ubistvo je umišljajno lišenje života drugog. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode. 5) ko umišljajno liši života dva ili više lica. iz bezobzirne osvete ili iz drugih naročito niskih pobuda. molbu ili pristanak pasivnog subjekta.“ Ubistvo na naročito svirep način je takav oblik kvalifikovanog ubistva koji se može primijeniti samo na slučajeve u kojima je svirep način izvršenja djela poprimio takav intenzitet koji je naročit. izvršeno pod posebno otežvajućim okolnostima koje su predviđene zakonom. Momenat nastupanja smrti irelevantan za primjenu ove inkriminacije. Radi se uglavnom o aktivnim radnjama (činjenju). Posljedica djela je smrt drugog lica. a subejktivna u neosjetljivosti učinioca prema tim mukama ili u osjećanju zadovoljstva u mukama žrtve. Ubistvo pod osobito olašavajućim okolnostima se može primijeniti na slučajeve umišljajnog ubistva koji su izvršeni na zahtjev. a ne radi se o ubistvu na mah. a koje u toj mjeri utiću na stepen opasnosti učinioca i djela da zakonodavac za ovaj delikt predviđa najtežu kaznu ili najtežu mjeru kazne. Ubistvo na krajnje podmukao način je takvo lišavanje života druge osobe koje se vrši na prevaran ili potajan način. tj. ubistvu djeteta pri porođaju ili ubistvu učinjenom pod osobito olakšavajućim okolnostima (član 148. 29 . Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela. ubistvo na spavanju i ubistvo trovanjem. direktni ili eventualni. ali se ubistvo može izvršiti i nečinjenjem. Objekat ovog krivičnog djela je živ čovjek. na ubistvo izvršeno iz samilosti ili iz milosrđa prema pasivnom subjektu. 53. Kao tipični slučajevi ovog ubistva u literaturi se najčešće navode iznenadno ubistvo. ovog člana primijeniće se i kad je lišenje života izvršeno organizovano ili po narudžbi. Suštinu ubistva iz koristoljublja predstvlja činjenica da je umišljajno lišenje života druge osobe motivisano koristoljubivim pobudama izvršioca. propuštanjem radnje koje je lice obavezno činiti da bi spriječilo nastupanje smrti. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. 3) ko drugog liši život pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju. 6) ko liši života dijete. 4) ko drugog liši život i pri tom umišljajno dovede u opasnost život još nekog lica. Član 149. 7) ko liši života sudiju ili javnog tužioca u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti. pri čemu učinilac pokazuje posebnu prepredenost. Objektivna komponenta svireposti ogleda se u težini prouzrokovanih muka žrtve. stav 2. 2) ko drugog liši života iz koristoljublja. lukavost i gdje zloupotrebljava povjerenje žrtve ili koristi njenu bespomoćnost. U stavu 2 se kaže: “Kazna iz stava 1. O kojoj vrsti umišljaja se radi procjenjuje sud. ili ko liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda.radnje). odnosno živo ljudsko biće od rođenja pa do smrti. neizvršenje roditeljske dužnosti hranjenja i staranja o djetetu. uzimajući u obzir sve objektivne i subjektivne okolnosti konkretnog slučaja.

zavisti. specifičan odnos prema djelu i žrtvi sa aspekta objektivnih elemenata – huligansko ponašanje. službenim kolima. Priroda i težina drugog krivičnog djela čijem izvršenju se teži. idealni ili realni. odnosno koje se želi prikriti. Ovaj oblik teškog ubistva postoji u slučaju kada jedno lice izvrši više umišljajnih ubistava. a njega beskrakternom i beskrupuloznom ličnošću. a on po pravilu postoji u situaciji kad učinilac upotrebi sredstvo izvršenja nad kojim nema kontrolu u trenutku njegovog djelovanja ili čije je svojstvo takvo da. usljed određenog načina upotrebe. ubistvo iz mržnje. ostvarenju neke dobiti (npr. nečasnim i nedostojnim čovjeeka. odnosno čije izvršenje se želi omogućiti. nacionalne mržnje. ali ni kod 30 . pakosti. pod uslovom da se ne radi o privilegovanim ubistvima i da nije izrečena presuda ni za jedno od izvršenih ubistava. Takav način će postojati ako se upotrijebi npr. Ilustrativni primjer ubistva radi izvršenja druigog krivičnog djela jeste ubistvo čuvara robne kuće da bi se izršila krađa iz te robne kuće. na radnom mjestu. a sa aspekta motiva i subjektivnog odnosa izvršioca prema žrtvi i djelu umišljajno ubistvo bez povoda ili zbog beznačajnog povoda. a djelatnost učinioca i njegov umišljaj su bili usmjereni na lišavanje života više lica. Djelo postoji i kada učinilac samo pretpostavlja da može doći do ostvarenja imovinske koristi (npr. plastična mina ili satni mehanizam na mjestu gdje postoji objektivna mogućnost da poginu i druga lica. koji je zakonodavac.) kao i u očuvanju postojećeg imovinskog stanja od štete ili gubitka. Kod ubistva iz drugih naročito niskih pobuda je riječ o krajnje negativnim pobudama koje ponašanje učinioca čine nečovječnim. bomba.Korist kao motiv ubistva može se sastojati u povećanju imovine. zakonom nije određena. netrpeljivosti.Ubistvo kojim se umišljajno dovodi u opasnost život još nekih licaradi je takav način lišavanja života jednog lica kojim se istovremeno dovodi u životnu opasnost još neko lice. ubistvo lica sa kojim je učinilac bio u takvim faktičkim odnosima da je očekivao da njemu pripadne nasljedstvo). Osnovna karakteristika ubistva pri bezobzirom nasilničkom ponašanju je nasilničko ponašanje učinioca pri njegovom izvršenju tj. izbjegavanje plaćanja izdržavanja. Pokušaj ovog krivičnog djela će postojati u slučaju kada je jedno lice lišeno života. kvalifikovao kao teško ubistvo. zbog težine prouizrokovane posljedice. (npr. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj (direktni). seksualnih pobuda. automatsko oružje. ubistvo djeteta da bi se izvršilac oslobodio roditeljske dužnosti i sl. ubistvo bračnog druga radi zasnivanja druge bračne zajednice. te se ova inkriminacija primjenjuje nezavisno od toga da li je u pitanju teže ili lakše krivično djelo.). zlonamjernosti. ubistvo radi ostvarenja neke koristi koja nije materijalne prirode. kao i u slučaju ako je započeto lišavanje života više lica. Ubistvo više lica predstavlja sticaj krivičnog djela ubistva. zlobe. odnosno kada je ubistvo izvršeno radi oslobađanja izvršioca od bilo koje imovinske obaveze prema ubijenom kao što je plaćanje duga. dovodi u opasnost živote više lica. vagonu ili prostoriji u kojoj treba da se održi neki skup i sl. Za pravilnu ocjenu izvršenja djela ubistva iz bezobzirne osvete odlučno da je ubistvo koje se izvrši iz osvetoljubivih pobuda počinjeno prema tkavom licu i pod takvim okolnostima da se postupci učinioca pojavljuju kao očigledno bezobzirni. u restoranu. i sl. Pri tome je irelevantno da li je krivično djelo koje se ubistvom želi prikriti. zaista i izvršeno. ugovora o izdržavanju i sl. tj. Osnovni motiv izvršioca djela ubistva radi izvršenja ili prikrivanja drugog krivičnog djela jeste da lišavanjem života pasivnog subjekta omogući izvršenje nekog drugog krivičnog djela ili da prikrije neko drugo krivično djelo. npr. Subjektivno stranu djela čini direktni umišljaj jer učinilac postupa sa namjerom da se osveti pasivnom subjektu zbog zla koje mu je nanešeno. dobijanje imovine na osnovu naslijeđa.

Kada je umišljajno lišenje života drugog lica izvršeno organizovano ili po narudžbi radi se o takvom obliku ubistva za čije izvršenje je nophodno sudjelovanje više lica.čl. naručilac ubistva i neposredni izvršilac ubistva. Vremenski razmak između ubistava nije relevantan za postojanje ovog djela. Kao vrijeme vršenja tih poslova smatra se ne samo ono vrijeme dok traje konkretna akcija koja je preduzeta u okviru poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda.jednog nije nastupila smrt. Za ovaj delikt predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. službenog ili vojnog lica postoji u slučaju kada se liši života sudija ili javni tužilac u vezi sa vršenjem njihove sudijske ili tužilačke dužnosti. Jednako odgovara i onaj koji je stvorio plan za ubistvo kao i onaj ko je pasivnog subjekta neposredno lišio života. Ubistvo na mah – čini ga onaj ko drugog liši slobode namah doveden bez svoje krivice u jaku razdražanost napadom ili teškim vrijeđanjem od strane ubijenog. a neposredni izvršilac kao učinilac krivičnog djela teškog ubistva. PRIVILEGOVANA UBISTVA (pojam I vrste)150 Privilegovano ubistvo se razlikuje od kvalifikovanog oblika ubistva. čl. možemo reći da se radi o nužnom saizvršilaštvu. S obzirom da učestvovanje više lica u izvršenju ovog delikta proizilazi iz zakonske formulacije djela. ili kada se liši života službeno ili vojno lice pri vršenju poslova bezbjednosti ili dužnosti čuvanja javnog reda. odnosno ovo KD postoji u slučaju kada je učinilac bio svjestan da svojim činjenjem ili nečinjenjem može prouzrokovati smrt drugog lica ali je olako držao da posledica neće nastupiti. Propisana je kazna od 1 do 10 godina. Da bi se mogla primjeniti ova inkriminacija neophodno je da lišavanje života navedenih lica bude izvršeno pri vršenju zakonom određenih poslova. svaki učesnik ima status izvršioca djela i svako se kažnjava kao izvršilac djela neovisno od toga ko je od njih preduzeo neposrednu radnju izvršenja ubistva. odnosno da ima status subjekta djela. tj. 31 . dovoljno je da je bio saučesnik. Ubistvo dijeteta pri porodaju Clan 151.152 Ubistvo djeteta pri porođaju se u suštini svodi na umišljajno lišenje života djeteta od strane majke.Ubistvo po narudžbi je specifičan oblik organizovanog ubistva jer u njegovom izvršenju učestvuje najmanje dva lica. jer svako odgovara za svoj udio u izvršenju djela. odnosno koje po svojoj definiciji pretpostavlja udio i doprinos više lica da bi se djelo uopšte moglo ostvariti. odnosno privilegovani oblik ubistva postoji kada je djelo učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima. jer se temelji na činjenici da se počinitelj u vrijeme činjenja djela nalazi u posebnoj psihičkoj fazi. Ovdje ne postoji nužno saizvršilaštvo. Znači krivičnopravnu prirodu suštinski determiniše međusobni konfliktni odnos između učinioca I žrtve. Prema zakonskoj formulaciji djela ubistvo sudije ili javnog tužioca. već i vrijeme dok se ta akcija priprema. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode. ali se eventualno može uzeti u obzir pri odmjeravanju kazne. naručilac kao podstrekač. hvatanja učinioca krivičnog djela ili čuvanja lica lišenog slobode. 54. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.150 Ubistvo iz nehata – čini ga onaj ko drugog liši slobode iz nehata. Nije nužno da je učinilac kod svih djela svojstvo izvršioca. direktni ili eventualni.

ali nije došlo do konkretne opasnosti po život povrijeđenog. pod uticajem stanja koje je izazvano porodajem. (stav. Obična teška tjelesna povreda je takva povreda kojom je tijelo teško povrijeđeno ili zdravlje teško narušeno. Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje naruši tako teško da je usljed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ. Član 156 KZRS kaže: stav 1. (stav 5) Ko djelo iz st. doveden bez svoje krivice u jaku razdraženost napadom. kazniće se za djelo iz st. (stav 4) Ko djelo iz st. ovog člana nastupila smrt povrijeđenog lica. tjelesna povreda kojom je prouzrokovana privremena nesposobnost za rad koji je povrijeđeni obavljao u vrijeme povređivanja ili trajna nesposobnost za rad ali ne za one djelatnosti kojim se povrijeđeni profesionalno bavi. član 153. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. kaznice se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. i 2. 2. kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. 1. stav 2.Majka koja liši života svoje dijete za vrijeme porodaja ili neposredno posle porodaja. Protivpravni prekid trudnoce Clan 154. ili trajno i teško narušenje njegovog zdravlja ili unakaženost. zatvorom do tri godine. ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog. ovog člana učini na mah. a za djelo iz stava 3. ili je oslabljen važan dio tijela ili važan organ ali ne u znatnoj mjeri. teškim zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane povrijeđenog. i 2. zapocne da vrši prekid trudnoce ili joj pomogne da prekine trudnocu. (1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvršenju samoubistva. direktni ili eventualni. 32 . i 2. 1. 1. tjelesna povreda kojom je prouzrokovano trajno narušenje zdravlja koje nije teško ili je prouzrokovano teško narušenje zdravlja koje se ne smatra trajnim i tjelesna povreda kojom su izazvane promjene na vidljivim djelovima tjela koje se ne bi mogle podvesti pod pojam unakaženosti.3) Ako je usljed djela iz st. (1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoce trudnoj ženi sa njenim pristankom izvrši prekid trudnoce. pa ovo bude izvršeno. kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. kazniće se zatvorom do tri godine.TEŠKA TJELESNA POVREDA Teška tjelesna povreda se odnosi na teške povrede tjelesnog integriteta. 1. odnosno kojom je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeđenog ili trajno i teško narušenje zdravlja ili unakaženost. učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest godina. zatvorom od šest mjeseci do pet godina. kaznice se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. odnosno na teško narušavanje zdravlja drugog lica. tjelesna povreda kojom je uništen ili u znatnoj mjeri oslabljen dio tijela ili organ koji se ne smatraju važnim. Ko drugog teško tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teško naruši. Osobito tešku tjelesnu povredu možemo definisati kao takvu tjelesnu povredu kojom je tjelesni integritet ili zdravlje drugog lica povrijeđeno odnosno narušeno tako teško da je usljed toga doveden u opasnost život povrijeđenog ili je trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio njegovog tijela ili koji važan organ. kaznice se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. 55. ovog člana učini nehatno. i 3.

Za zasnivanje ove kvalifikacije djela dovoljno je da je tjelesnom povredom prouzrokovana trajna nesposobnost za onaj rad koji je povrijeđeni obavljao prije povrede i koji mu je služio kao izvor prihoda. Kod osobito teške tjelesne povrede kojom je prouzrokovana unkaženost unakaženost postoji kada je usljed povrede došlo do trajne i vidljive promjene na simetriji tijela tako da to kod drugih izaziva neprijatne utiske i sažaljenje. samo pri intimnim odnosima ljudi. sa stanovišta medicinske nauke. nanijeta na onom dijelu tijela koji postaje vidljiv npr. Najteži oblik teške tjelesne povrede jeste teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću.Osobito teška tjelesna povreda kojom je doveden u opasnost život povrijeđenog postoji kada je tjelesnom povredom prouzrokovana konkretna opasnost po život povrijeđenog. Subjektivni osjećaj povrijeđenog o unakaženosti je irelevantan za primjenu ove kvalifikacije djela. profesionalna nesposobnost. Smatra se da teško narušenje zdravlja postoji u slučaju teških oboljenja koja u većoj mjeri slabe organske ili psihičke funkcije. nezavisno od njihove starosne dobi. izdržljivost ili jačinu funkcije kakvu je imao prije povrede. Teška tjelesna povreda iz nehata postoji ukoliko je obična teška tjelesna povreda ili osobito teška tjelesna povreda učinjena nehatno (svjesni ili nesvjesni nehat).Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Da bi narušenje zdravlja predstavljalo kvalifikatornu okolnost u smislu ovog djela ono mora biti teško i trajno. Neophodno je da smrt povrijeđenog bude isključivo prouzrokovana onom radnjom učinioca koja je preduzeta sa umišljajem da se povrijeđenom nanese teška tjelesna povred. ali je ona izbjegnuta zahvaljujući blagovremenoj i efikasnoj intervenciji ili otpornosti samog organizma. ne može predvidjeti da li će i kada povrijeđeni ozdraviti. Unakaženost postoji i onda kada je povreda kojom se znatnije narušava estetski izgled . Kod Osobito teške tjelesne povrede kojom je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad nesposobnost za rad može biti apsolutna i relativna. nesposobnost za rad koji je povrijeđenom u času povređivanja služio kao izvor sredstava za život. odnosno o važnom organu. Trajnim se smatra ono narušenje zdravlja za koje se. Bez značaja je činjenica da je taj dio tijela ili organ prije nanošenja tjelesne povrede bio oštećen ili oslabljen jer se utvrđuje značaj koji taj dio tijela ili organ ima uopšte za organizam. za koju je predviđena kazna zatvora od jedne do dvanaest godina i ovaj oblik djela postoji u slučaju kada usljed obične teške tjelesne povrede ili osobite teške tjelesne povrede nastupi smrt povrieđenog lica. odnosno kada je smanjena sposobnost za njegovo normalno funkcionisanje. Teška tjelesna povreda na mah je lakši oblik djela koji postoji u slučaju kad je obična teška tjelesna povreda. zavisno od toga da li je prouzrokovana nesposobnost za bilo koji rad ili je u pitanju tzv. direktni ili eventualni. što uklučuje i pretpostavku o neizlječivosti uopšte. Smatra se da je važan dio tijela ili važan organ oslabljen u slučaju kada poslije nanijete povrede on više nema upotrebljivost. Smatra se da ona postoji u slučajevima kada je težina povrede takvog karaktera da se svakog trenutka mogla očekivati smrt povrijeđenog. što ne znači da se mora raditi o oboljenju opasnom po život. Za kvalifikaciju osobito teške tjelesne povrede kojom je uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen važan dio tijela ili važan organ neophodno je da se radi o važnom dijelu tijela.. osobito teška 33 . Osobito teška tjelesna povreda kojom je prouzrokovano trajno i teško narušenje zdravlja postoji u slučaju kada je tjelesnom povredom prouzrokovano trajno i teško narušenje zdravlja oštećenog. amputacijom ili dovođenjem u takvo stanje da više ne mogu vršiti svoju funkciju. tj. Pod uništenjem nekog važnog dijela tijela ili organa podrazumijeva se njihovo potpuno trajno onesposobljavanje.

Pasivni subjekt djelaje domaći državljanin. etničkoj pripadnosti. kao što su: odbijanje da se prizna neko pravo koje građaninu po zakonu pripada. 57. rasi. Teži oblik djela postoji ako je djelo izvršilo službeno lice zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja i kazniće se sa kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. zakonom ili drugim propisom ili ratifikovanim međunarodnim ugovorom. Djelo može biti izvršeno na različite načine. kao i u davanju građanima povlastica ili pogodnosti na toj osnovi. poklona ili kakve druge imovinske ili neimovinske koristi ili njihovo obećanje tj. POVREDA RAVNOPRAVNOSTI GRAĐANA (clan 162 KZ RS) Prema st. dodjeljivanja priznanja. U tome se istovremeno sastoji i posljedica djela. od strane učinioca koji je bez svoje krivice doveden u stanje jake razdraženosti napadom. odgovorna. napredovanja. ali iz prirode djela proizilazi da to mogu biti samo ona lica koja su u mogućnosti ili položaju da odlučuju o pravima građana ili o njihovim povlasticama ili pogodnostima.189 Krivično djelo obuhvata davanje i primanje nagrade. a ograničavanje djelimično onemogućavanje ostvarivanja prava građana koja im pripadaju. obrazovanju ili društvenom položaju. odnosno kada su mu date povlastice ili pogodnosti. 162. krivično djelo se sastoji u uskraćivanju ili ograničavanju prava građana utvrđenih ustavom. aktivno i pasivno podmićivanje. sa istom kaznom kao i za djelo. Iz karaktera djela proizilazi da se ono može vršiti kako činjenjem tako i propuštanjem određenog činjenja (komisivno-omisivni delikt). 56. na osnovu razlike u nacionalnosti.. Djelo se može izvršiti i prema grupi građana . teškim zlostavljanjem ili teškim vrijeđanjem od strane pasivnog subjekta. čl. političkom ili drugom ubjeđenju. rođenju ili socijalnom porijeklu. Poseban oblik ovog djela postoji ako se vrši proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi. Djelo obuhvata aktivno podmićivanje koje se sastoji u nuđenju. sve na navedenim osnovama. ali do ostvarenja posljedice nije došlo. stipendije ili stručnog usavršavanja. kao što su službena.tjelesna povreda ili teška tjelesna povreda kvalifikovana smrću izvršenom na mah. nagrada i dr. Pokušaj djela je moguć i on postoji kada je poduzeta neka od radnji u navedenom pravcu. u povredi ili ograničenju prava građana ili povredi njihovog pravnog interesa. Djelo je dovršeno kada je građaninu neko pravo uskraćeno ili je ograničeno njihovom korišćenju. onemogućavanje da građanin preduzme određenu procesnu radnju ili da ostvari svoje pravo ili da ga ostvari samo djelimično.Prema zakonu izvršilac djela u načelu može biti svako lice. povlašćivanje (favorizovanje) građana u davanju raznih dozvola za vršenje određenih djelatnosti ličnim radom. vjeroispovjesti.S obzirom na radnju izvršenja odnosno način izvršenja djelo se može pojaviti u dva oblika: a) kao uskraćivanje ili ograničavanje građana ili b) davanje građanima povlastica ili pogodnosti. tj. vojna i neka druga lica. neblagovremeno odlučivanje o zahtjevu za priznavanje određenog prava. davanju ili obećanju nagrade. polu ili polnoj usmjrenosti. Uskraćivanje je potpuno. 1. jeziku. PODMIĆIVANJE PRI IZBORU I GLASANJU čl. Djelo je umišljajni delikt. dakle kao diskriminisanje ili kao favorizovanje građana. da uopšte ne glasa ili da glasa u 34 . davanje pogodnosti pri zasnivanju radnog odnosa. poklona ili kakve druge imovinske ili neimovinske koristi biraču u cilju njegovog navođenja da glasa za ili protiv određenog predloga.

može biti punoljetna osoba. ženskog ili muškog pola. Krivično djelo silovanja je dovršeno kada su ostvarena oba akta koja čine radnju izvršenja. ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv određenog predloga. kada je upotrebljena prinuda i ostvarena obljuba. zahtijevanja. Prinuda se sastoji u upotrebi sile ili prijetnje da će se neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica. ako je izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način.teži .a sam čin obljube ili druge polne radnje nije realizovan. Kriminalna zona djela obuhvata navedene djelatnosti već u fazi nuđenja. davanju ili obećanju nagrade ili poklona ili kakve druge koristi. Jednostavan dodir polnih organa nije dovoljan da bi se krivično djelo silovanja smatralo dovršenim. Sila ili prijetnja moraju biti takvog intenziteta da su podobni da slome otpor pasivnog subjekta. Radnja djela kod aktivnog podmičivanja se sastoji u nuđenju. i to direktni umišljaj. Pod obljubom se podrazumijeva prirodno sjedinjavanje polnih organa lica različitog pola. b. to može biti i neka druga korist. Kvalifikovani oblici krivičnog djela silovanja postoje: a. da uopšte ne bi glasao ili da bi glasao u određenom smislu. odnosno žrtva djela. Kazna za oba oblika djela je novčana kazna ili zatvor do tri godine. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina. odnosno glasanja ili ne glasanja u određenom smislu. ako je silovanje izvršeno prema maloljetnom licu. početkom prodiranja muškog polonog organa u ženski polni organ. Pasivni subjekat. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. odnosno neke druge polne radnje. kao što je npr. obezbjeđenje povoljnog kredita.osnovni . što znači da pored predmeta koji imaju materijalnu vrijednost. pod uslovom da se to vrši u cilju zadovoljavanja polnog nagona. tj.lakši oblik. zaposlenje. čim su preduzete takve radnje. odnosno neka druga polna radnja. Kod druge polne radnje krivično djelo silovanja je dovršeno početkom prodiranja drugih dijelova tijela ili predmeta u tjelesne otvore žrtve. 58. poklon ili druga imovinska ili neimovinska korist. primi poklon ili obećanje poklona. Predmet djela u oba slučaja je nagrada. Pokušaj krivičnog djela silovanja postoji već u momentu kada je prema pasivnom subjektu upotrebljena sila ili prijetnja usmjerena na ostvarivanje obljube ili druge polne radnje. iako nije došlo do predaje ili primanja poklona ili ostvarivanja druge imovinske ili neimovinske koristi. Podmićivanje se vrši u namjeri vršenja ili nevršenja biračkog prava. a ne pokušaj. 35 . SILOVANJE čl. dok se kod pasivnog podmićivanja sastoji u njihovom zahtijevanju ili primanju. a kod aktivnog podmićivanja i namjera za pridobijanje lica sa biračkim pravom.Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Osnovni oblik djela čini onaj ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnjom da će neposredno napasti na život ili tijelo tog ili njemu bliskog lica.193 Prema zakonu možemo razlikovati nekoliko oblika krivičnog djela silovanja: . pa će postojati dovršeno djelo. obećavanja. poslovnog prostora.Radnja izvršenja krivičnog djela silovanja sastoji se od prinude i obljube.određenom smislu i pasivno podmićivanje koje vrši lice sa pravom glasa koje za sebe ili drugoga zahtijeva.Izvršilac djela može biti lice muškog ili ženskog pola. Obljuba je dovršena momentom spajanja polnih organa tj.

59. Prijetnja se može manifestovati kao otkrivanje nečega što bi škodilo časti ili ugledu pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica. a pod nekom drugom polnom radnjom podrazumijeva se i svaka druga radnja koja služi zloupotrebljavanju seksualnog nagona izvršioca. pod uslovom da se ta prijetnja odnosi na blisku ili daljnju budućnost. Radnja izvršenja je određena alternativno. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od jedne do osam godina. Za navedene oblike je predviđena kazna zatvora od tri do petnaest godina. kao vršenje obljube ili neke druge polne radnje. teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica. Zakonodavac je predvidio nekoliko kvalifikovanih oblika ovog djela. bilo zbog drugih okolnosti pod kojima je djelo izvršeno. neovisno od toga što su one dobrovoljne ili čak i inicirane od strane djeteta. Najteži oblik krivičnog djela silovanja postoji u slučaju kad je usljed osnovnog oblika djela ili usljed nekog od prethodno navedenih kvalifikovanih oblika nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvršeno. Objektivna komponenta svireposti sastoji se u nanošenju žrtvi patnji. Kvalifikovani oblik silovanja postoji u slučaju kada je usljed osnovnog oblika djela nastupila teška tjelesna povreda. odnosno mora biti takvog karaktera da kod lica kojem je upućena stvori ubjeđenje da će biti izvršena. postojaće stvarna zabluda. a pasivni subjekat je dijete muškog ili ženskog pola. kao i iznošenje lažnih. Ukoliko izvršilac djela nije bio svjestan činjenice da je pasivni subjekat lice ispod četrnaest godina. Takav način izvršenja djela postoji npr. teško narušenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica.c. Poseban oblik silovanja je tzv. bilo zbog ponašanja samog izvršioca. Naročito svirep ili naročito ponižavajući način postoji kada je prilikom izvršenja krivičnog djela silovanja došlo do poniženja žrtve koje znatno prelazi onaj stepen poniženja koji je svojstven svakom silovanju. Krivično djelo silovanja dobija kvalifikovani oblik ako je istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica. ili kao prijetnja nekim drugim teškim zlom. Prvi teži oblik djela postoji u slučaju kada je izvršena nasilna obljuba ili neka druga polna radnja sa djetetom ili sa nemoćnim lice. POLNO NASILJE NAD DJETETOM (čl. Prijetnja u smislu ovog krivičnog djela mora biti ozbiljna. Izvršilac djela može biti i muško i žensko lice. 195 KZ RS) Osnovnim oblikom krivičnog djela inkriminiše se vršenje obljube ili druge polne radnje sa djetetom. Pod prijetnjom nekim drugim teškim zlom podrazumiejva se i prijetnja usmjerena na život ili tijelo pasivnog subjekta ili njemu bliskog lica. straha i mučnog stanja koje nadilazi uobičajeni način izvršenja ovog djela. Pod pojmom više lica treba podrazumijevati najmanje dvije osobe ili više njih. Pod pojmom obljube podrazumijeva se normalno spajanje muških i ženskih polnih organa. Pod maloljetnim licem treba podrazumijevati lice uzrasta od 14 do 18 godina. Suštinu ove inkriminacije predstavlja apsolutna zabrana bilo kakvih polnih radnji sa djetetom. ako je usljed djela nastupla teška tjelesna povreda. Kvalifikovani oblica djela. Osnovni element koji razlikuje ovaj oblik silovanja od osnovnog oblika jeste način na koji se pasivni subjekat prinuđavana obljubu ili neku drugu polnu radnju. odnosno pristajanju na njihovo nanošenje. a subjektivna komponenta se ogleda u svijesti izvršioca da žrtvi nanosi upravo takve patnje ili u svijesti o mogućnosti nanošenja takvih patnji i htijenja. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji mora da obuhvati i svijest izvršioca u pogledu uzrasta pasivnog subjekta. u slučaju gašenja cigarete na tijelu žrtve. klevetničkih činjenica. polna ucjena. Kvalifikatorne okolnosti djela su određene alternativno 36 .

vaspitač. da li se sastoji u novcu ili nekom drugom davanju i od koga potiče. 60. podstiče ili namamljuje drugo lice na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegova predaja drugome radi pružanja seksualnih usluga. lice koje se prinuđava. usvojilac. zakonodavac je predvidio kaznu zatvora u najmanjem trajanju deset godina ili kaznu dugotrajnog zatvora. ako je istom prilikom izvršeno više djela od strane više lica. dovođenjem pasivnog subjekta na određeno mjesto. Bitan elemenat krivičnog djela jeste da se navedene radnje izvršenja preduzimaju radi vlastite zarade. vaspitanje. Prema zakonskoj formulaciji djelo čini i onaj ko na bilo koji način učestvuje u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga. ako je krivično djelo izvršeno na naročito svirep ili naročito ponižavajući način. ako postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu između učinioca i žrtve. vjerski službenik ili drugo lice zloupotrebom svog položaja prema djetetu koje mu je povjereno na učenje. teško oštećenje zdravlja ili trudnoća silovanog ženskog lica. Najteži oblik krivičnog djela postoji ukoliko je usljed djela nastupla smrt djeteta. S obzirom da se radi o krivičnom djelu kvalifikovanom težom posljedicom. Pod navođenjem. podsticajem ili namamljivanjem drugog lica na pružanje seksualnih usluga treba podrazumijevati sve one radnje kojima se drugo lice podstiče na pružanje seksualnih usluga. posredovanje između tih lica i sl. Činjenica da se pasivni subjekat tj. kvalifikovani oblik djela postoji ukoliko je djelo izvršeno uz postojanje slijedećih okolnosti: 1. Irelevantno je da li je u pitanju neko prethodno ili naknadno davanje. tj. Za ovaj oblik krivičnog djela predviđena je kazna zatvora od tri do petnaest godine. 4. 2. odnosno radnje kojima se kod drugog lica stvara ili učvršćuje odluka da se bavi pružanjem seksualnih usluga. ako je usljed djela nastupila teška tjelesna povreda. 37 . Predviđena kazna za ovaj kvalifikovani oblik djela jeste kazna zatvora najmanje pet godina. Pod omogućavanjem predaje pasivnog subjekta drugome radi pružanja seksualnih usluga trebalo bi podrazumijevati stvaranje uslova za vršenje seksualnih radnji. a pogotovo trgovinu ženama i djecom kao i međunarodne konvencije i rezolucije. TRGOVINA LJUDIMA RADI VRŠENJA PROSTITUCIJE (čl. Osnovni oblik djela postoji kada se radi zarade navodi. Poseban. S obzirom da se radi o izuzetno teškom krivičnom djelu. 198 KZ RS) Pravni osnov ovog krivičnog djela predstavljaju međunarodne konvencije koje apsolutno zabranjuju trgovinu ljudima. navodi ili podvodi. U pitanju je poseban oblik krivičnog djela obljube zloupotrebom položaja koji je iz pravnotehničkih razloga određen kao teži oblik krivičnog djela polno nasilje nad djetetom jer je izvršeno prema licu mlađem od 14 godine. Predviđena kazna zatvora je od pet do petnaest godina. čuvanje ili staranje. krivična odgovornost učinioca postoji ukoliko je teža posljedica bila obuhvaćena nehatom učinioca. Pod seksualnim uslugama u smislu ovog krivičnog djela treba podrazumijevati sve radnje koje su usmjerene na zadovoljavanje poslnog nagona. obljubu i svaku drugu polnu radnju kojom se može postići zadovoljenje polnog nagona. već ranije bavilo prostitucijom ne isključuje postojanje djela.Drugi teži oblik djela postoji ako je djelo izvršio nastavnik. ili na bilo koji način učestvuje u organizovanju ili vođenju pružanja seksualnih usluga. ljekar. staralac. 3.i tiču se načina izvršenja djela i svojstva pasivnog subjekta. Izvršilac djela može biti biti svako lice a pasivni subjekat je punoljetno lice muškog ili ženskog pola.

tj. čupanje za kosu. Kvalifikovani oblik djela postoji i u slučaju kada je usljed djela iz prethodnih 38 . Za ovaj oblik djela zakonodavac je predvidio kaznu zatvora od 1 do 5 godina. posljedična radnja) tako da će ovaj oblika djela postojati nezavisno od konkretnog oblika ispoljavanja nasilja pod uslovom da je time ugroženo spokojstvo. Najteži oblik krivičnog djela obuhvata sve naprijed navedene oblike djela koji su učinjeni prema djetetu ili maloljetniku. Djelo ima nekoliko težih oblika. NASILJE U PORODICI ILI PORODIČNOJ ZAJEDNICI ČL. emocionalnog. koristeći tešku situaciju proisteklu iz boravka nekog lica u stranoj zemlji. Krivična odgovornost učinioca procjenjuje se prema pravilima za odgovornost za krivična djela kvalifikovana težom posljedicom. drskim ili bezobzirnim ponašanjem ugrožava spokojstvo. Prvi oblik postoji u slučaju kada učinilac. Osnovni elemenat ovog djela predstavlja iskorištavanje teške situacije proistekle iz boravka nekog lica u stranoj zemlji. koja ga i razlikuje od osnovnog oblika. primjenom nasilja. tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana svoje porodice ili porodične zajednice. radi zarade. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora od 2 do 12 godina. ako je bio svjestan svih obilježja krivičnog djela. tjelesnog integriteta ili duševnog zdravlja pasivnog subjekta. na način naveden u prethodnom stavu. psihičkog. duhovnog i ekonomskog nasilja. silom ili prijetnjom upotrebe sile ili nanošenja značajne štete.Drugi teži oblik djela postoji u slučaju kada je usljed naprijed navedenih djela nastupila teška tjelesna povreda ili teško narušenje zdravlja ili su ona učinjena prema maloljetnom licu. iz čega logično proizilazi zaključak da je pasivni subjekat lice kojem je naša država strana zemlja. nasilje prema članovima zajedničkog domaćinstva i nasilje prema djeci.Krivična odgovornost izršioca će postojati ukoliko je postupao umišljajno. Osnovni oblik djela postoji u slučaju kada izvršilac. Prvi teži oblik postoji u slučaju kada je prilikom izvršenja osnovnog djela izvršilac koristio oružje. drugoga prinudi ili prevarom navede na pružanje seksualnih usluga. Radnja izvršenja se može sastojati i u vršenju psihičkog. ekonomskog ili duhovnog nasilja kojim se ugrožava spokojstvo. koji dovode do ugrožavanja spokojstva. guranje. Drugi teži oblik postoji u slučaju kada izvršilac radi zarade. Za ovaj oblik djela predviđena je novčana kazna ili zatvor do 2 godine. Najčešće se radi o upotrebi fizičke sile koja se manifestuje kao udaranje. ili radi njegovog navođenja na to profesionalno angažuje drugo lice. Za navedene oblike djela zakonodavac je predvidio kaznu zatvora od 1 do 5 godina. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana porodiceSubjektivnu stranu djela čini umišljaj. Pod oružjem se podrazumiejvaju razne vrste vatrenog ili hladnog oružja. Pod nasiljem treba podrazumijevati sve oblike fizičkog. 61. opasno oruđe ili drugo sredstvo podobno da tijelo teško povrijedi ili zdravlje naruši. jeste korištenje sile ili prijetnje upotrebe sile ili nanošenje značajne štete da bi drugoga prinudio na pružanje seksualnih usluga. emocionalnog. Radnja izvršenja osnovnog oblika djela određena je posljedicom (tzv. prinudi ili navede to lice na pružanje seksualnih usluga.208 KZ Cilj ove inkriminacije jeste da sankcioniše i spriječi porodično nasilje koje se najčešće ispoljava kao nasilje u braku. šamaranje. tjelesni integritet ili duševno zdravlje člana porodice ili porodične zajednice. dakle. Bitna karakteristika ovog oblika djela. to je strani državljanin koji ima prebivalište na teritoriji naše države. odnosno korištenje prevare kako bi drugoga naveo na pružanje seksualnih usluga.

držanje ili prenošenje opojne droge radi prodaje. Treću grupu djelatnosti predstavljaju one djelatnosti kojima se neovlašteno omogućava stavljanje u promet opojnih droga. To su prije svega kupovina opojne droge radi prodaje. Pod pojmom više lica podrazumijevaju se i samo dva lica. držanje ili prenošenje. Irelevantno je da li je smrtna posljedica nastupila kao rezultat djelovanja izvršioca ili je nastala usljed aktivnosti samog pasivnog subjekta. dodavanje drugih sastojaka. kupovinu radi prodaje. direktni ili eventualni. Prvu grupu činile bi one djelatnosti koje se tiču proizvodnje opojnih droga a u zakonskom opisu djela označene su kao proizvodnja i prerada opojnih droga. posredovanje u prodaji ili kupovini. Drugu grupu predstavljaju one djelatnosti kojima se vrši stavljanje droge u promet. koji u konkretnom slučaju pored osnovnih elemenata djela mora obuhvatiti i druga bitna obilježja inkriminacije. Drugi kvalifikovani oblik postoji u slučaju kada je učinilac ovog djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika. prečišćavanje droge.224 Osnovni oblik krivičnog djela obuhvata neovlašćenu proizvodnju. a to su prodaja. dobijanje jedne droge iz druge. neovlašćeno postupanje i svojstvo predmeta djela. Radnja izvršenja je određena alternativno i obuhvata različite djelatnosti vezane za neovlaštenu proizvodnju i promet supstanci ili preparata koji su proglašeni za opojne droge. Sankcija predviđena za kvalifikovane oblike ove inkriminacije jeste kazna zatvora u trajanju od tri do petnaest godina. koja omogućava da se dobije opojna droga. 39 . pri čemu nije neophodno da je roba predata kupcu. Pod drugim načinom stavljanja u promet opojne droge najčešće se podrazumijevaju slučajevi razmjene droge za druge takve proizvode ili za robu druge vrste. Specifičan oblik krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici regulisan je u stavu 5. Kvalifikovani (teži) oblici djela postoje u slučaju kada je djelo izvršeno od strane više lica ili je učinilac djela organizovao mrežu preprodavaca ili posrednika ili je za izvršenje djela iskoristio dijete ili maloljetnika. kao što je npr. tj. prodaju ili nuđenje na prodaju. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od jedne do deset godina. Predmet krivičnog djela su supstance ili preparati koji su proglašeni za opojne droge. Pod mrežom se podrazumijeva postojanje većeg broja lica. posredovanje u prodaji ili kupovini opojne droge. raspoređenih na raznim mjestima. preko kojih učinilac prodaje opojne droge ili koja posreduju u kupovini ili prodaji opojne droge. predaja opojnih droga na upotrebu drugom licu s tim da ih kasnije vrati u istoj vrsti i količini. Izvršilac djela može biti svako lice. Teži oblik djela postoji i ukoliko je učinilac iskoristio dijete ili maloljetnika. Propisana kazna je zatvor od 2 do 12 godina.stavova nastupila smrt pasivnog subjekta. člana 208 KZRS kojim se predviđa da će se onaj ko liši života člana porodice ili porodične zajednice kojeg je prethodno zlostavljao. Prerada obuhvata svaku onu radnju. nuđenje na prodaju i svaki drugi način neovlašćenog stavljanja u promet opojne droge. Prodaja podrazumijeva da je postignut sporazum između kupca i prodavca o cijeni i robi. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. poboljšavanje kvaliteta droge. NEOVLAŠTENA PROIZVODNJA I STAVLJANJE U PROMET OPOJNIH DROGA čl. osim proizvodnje. svaki drugi način kojim se neovlašćeno stavljaju u promet supstance ili preparati koji su proglašeni za opojne droge. kazniti zatvorom najmanje 10 godina.poklon određene količine ovih supstancija radi kasnijeg pridobijanja kupaca i sl. preradu. Pod proizvodnjom se podrazumijeva stvaranje opojne droge. 62.

invalida. Kvalifikovani oblik djela postoji ako je krivično djelo izvršeno prema djetetu. odnosno besplatno davanje. Krivičnim djelom inkriminisano je i stavljanje na raspolaganje prostorija radi uživanja opojne droge.225 Osnovni oblik djela vrši onaj ko navodi drugoga na uživanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uživa ili drugo lice ili stavi na raspolaganje prostorije radi uživanja droge ili na drugi način omogućuje drugom da uživa opojnu drogu. Radnja izvršenja osnovnog oblika krivičnog djela može se realizovati i kroz davanje opojne droge drugom licu da je uživa ono ili neko treće lice. plata.POVREDA OSNOVNIH PRAVA RADNIKA (čl. stavljanjem na raspolganje prostorije radi uživanja opojne droge ili omogućavanjem drugom da uživa opojnu drogu na drugi način. Posljedica djela je ugrožavanje. zakonodavac je poredvidio obavezno izricanje mjere bezbjednosti oduzimanje predmeta. neovisno od međusobnog odnosa između njih i učinioca djela. a subjektivnu stranu djela čini umišljaj. narkomanske solidarnosti. 64. Prema navedenom objekat zaštite ovog KD-a nisu sva prava koja pripadaju radniku već samo ona koja su navedena u zakonskom opisu. Djelo postoji ukoliko je radnik onemogućen da iskoristi neko od svojih prava (godišnji odmor ).226 KZ) Zaštitni objekat ovog KD-a jesu prava radnika . kao i činjenica da li je ono izvršeno besplatno ii uz određenu nadoknadu. radi se o pokušju koji nije kažnjiv. Za osnovni oblik djela predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Radnja izvršenja određena je alternativno tako da se djelo može izvršiti navođenjem drugog na uživanje opojne droge davanjem drugom opojne droge da je uživa on ili drugo lice. Radnja izvršenja ovog KD-a označena je kao svjesno ne pridržavanje zakona i drugih propisa. odnosno stvaranje apstraktne opasnosti po zdravlje ljudi. OMOGUĆAVANJE UŽIVANJA OPOJNIH DROGA čl. radnog vremena. naknada. Izvršilac djela. prestanku radnog odnosa. posebno zaštite na radu žena. uskraćivanje ili ograničenost ovih prava ne predstavlja KD-o. prekovremenog rada i noćnog rada. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Irelevantno je da li su prostorije koje su stavljene na raspolaganje drugom radi uživanja droge vlasništvo učinioca djela ili ne. ili je izazvalo naročito teške posljedice.63. može biti svako lice koje je u mogućnosti da odlučuje o pravima radnika. Svjesno ne pridržavanje ovog zakona koje nije imalo za posledicu povredu. Za postojanje djela je dovoljno da je izvršeno stavljanje prostorije na raspolaganje nezavisno od tog da li su one zaista i korištene u navedenu svrhu. Za kvalifikovane oblike djela predviđen je zatvor od 1 do 10 godina. Za ovo KD zakonodavac je predvidio novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine. kolektivnih ugovora o zasnivanju. Najčešće se takvo davanje droge vrši iz tzv. odnosno obavezno oduzimanje opojne droge. Ovo KD-o može se izvršiti kako pogrešnom primjenom zakonskih akata tako i propuštanjem dužnosti primjene ovih akata. duševno poremećenom licu ili prema više lica. Kao i kod krivičnog djela neovlašćena proizvodnja i promet opojnih droga.Pod drugim licem podrazumijevaju se sva lica. Izvršilac djela može biti svako lice. omladine . Sankcije su novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine. Davanje podrazumijeva jedino i isključivo davanje droge bez ikakve nadoknade. 40 . maloljetniku. godišnjig odmora. osnosno prava koja se tiču zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.

(zatvorene zgrade. Običnu krađu čini ko tuđu pokretnu stvar oduzme u namjeri da njenim prisvajanjem sebi ili drugome pribavi protivpravnu imovinsku korist. a ne pravo vlasništva.) ali se neće raditi o provalnoj krađi ako je stvar bila na dohvat ruke i učinilac je kroz postojeći otvor 41 . ukoliko se ne oduzima idealni suvlasnički dio već cijela stvar. štedna knjižica i sl. kase. Stvar sama po sebi ne mora imati neku imovinsku vrijednost. Krađa treba da se vrši obijanjem ili provaljivanjem zatvorenih prostorija. Predviđen je lakši oblik krađe (bivša sitna krađa) koji postoji ako vrijednost ukradenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM i kada kod učinioca ne postoji namjera za pribavljanje veće imovinske koristi.). uvlačenje kroz otvoreni prostor.Propisana kazna je novčana kazna ili zatvor do 1 godine (ista kazna kao ranije za sitnu krađu). potvrda garderobe o ostavljenim stvarima. teška i laka (sitna). Objekat zaštite kod ovog djela je imovina. krovu i sl.odnosno o ulaženju u zatvoreni prostor na drugi način. Provalna krađa ili krađa izvršena obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih prostora. Propisana kazna je novčana kazna ili zatvor do 3 godine. Predmet krivičnog djela krađe može biti samo pokretna stvar. U zavisnosti od vrste navedenih okolnosti zakon navodi slijedeće oblike teške krađe: 1. U zavisnosti od okolnosti vezanih za izvršenje djela. materijalizovana kroz određene pokretne stvari. Te okolnosti mogu da se odnose na način izvršenja. To može biti i nasilnim uklanjanjem prepreka i njihovom povredom (razbijanjem prozorskog stakla. Predmet krađe može biti i stvar koja je u susvojini izvršioca krađe i drugih lica. blanko barirani ček na donosioca. dok se kod provaljivanja radi o uklanjanju prepreka drugog karaktera. katanaca i sl. toplote ili kretanja. pravljanjem otvora na zidu. telefonski impulsi. ali mora biti takva da se njenim prisvajanjem može postići imovinska korist (npr. kao i registrovani podatak koji je razultat elektronske obrade podataka. posebnu opasnost učinioca i vrijednost ukradenih stvari. Predmet krađe mogu biti i i s p r a v e pomoću kojih se može realizovati neka imovinska korist. KRAĐA I TEŠKA KRAĐA (čl. Kao pokretna stvar smatra se i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti. pomoću posebnih naprava (kuka. ormari). kao što su: preskakanje preko ograde (prema sudskoj praksi visoke ne manje od 2 metra).65. sobe. Kod obijanja se radi o uklanjanju prepreke u vidu naprava za zatvaranje (brava. dimnjake). izvlačenje predmeta kroz postojeće otvore bez ulaženja u zatvoreni prostor. Krivično djelo krađe je umišljajni delikt. vrijeme izvršenja. Stvar koja je predmet krađe treba da je tuđa. Pod pokretnim stvarima podrazumijeju se oni predmeti koji se mogu pomjeriti sa jednog mjesta na drugo. TEŠKA KRAĐA Teška krađa je kvalifikovani oblik krađe koji postoji kada se obična krađa vrši pod posebnim okolnostima koje običnoj krađi daju teži vid. konopaca i sl.231 KZ RS) KRAĐA je krivično djelo koje se definiše kao oduzimanje tuđe pokretne stvari u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. štapova. odnosno ako je učinilac išao za tim da pribavi malu imovinsku korist. krađa može biti: obična. Pored umišljaja potrebna je i namjera da se prisvajanjem ukradene stvari za sebe ili drugoga pribavi protivpravna imovinska korist. uvlačenjem kroz druge otvore (npr.) ali ono obuhvata i druge (neuobičajene) načine ulaženja u zatvoreni prostor. Namjera učinioca kao drugi kumulativni uslov treba da je upravljena na pribavljanje manje imovinske koristi.). Radnja izvršenja krivičnog djela sastoji se u oduzimanju tuđe pokretne stvari.

000 KM ili stvari od posebnog istorijskog. Propisana kazna za teške krađe obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlađivanjem većih prepreka da se dođe do stvari iz zatvorenih zgrada.teške kradje iskorišćavanjem stanja prouzrokovanog požarom. Kod krađe izvršene od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa pojam više lica podrazumijeva najmanje dva lica. zemljotresom ili sličnom nesrećom.teške kradje od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oružje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane. zemljotresom ili sličnom nesrećom učinilac za vrijeme stanja nastalog požarom. soba. naučnog ili kulturnog značaja.000 KM od 1 do 10 godina. odlučnosti i bezobzironosti vidno prevazilazi ove subjektivne momente koji su inače prisutni po vršenju krađa. u protivnom radiće se o razbojništvu ili razbojničkoj krađi (uperio oružje da bi stvar oduzeo ili zadržao) ili o sticaju ove teške krađe sa nekim od djela protiv života i tijela. teške kradje na naročito opasan ili naročito drzak način. provaljivanje. Krađa je izvršena na naročito opasan način ako je izvršena takvom radnjom ili sredstvom usljed čega je nastala ili je mogla nastati opasnost za ljude ili imovinu.bez posebnih napora stvar dohvatio. ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM ili od 50. kasa. iskorišćavanjem nemoći ili drugog teškog stanja nekog lica je zatvor od 1 do 8 godina. Neophodno je da su lica učestvovala u izvršenju krađe. Kod krađe izvršene na naročito opasan ili naročito drzak način se radi o obliku teške krađe koja po stepenu stvorene opasnosti i ispoljene drskosti ili razika koje učinilac unosi u izvršenju djela znatno prelazi učiniočevu bezobzirnost i drskost koja se redovno ispoljava pri vršenju krađe. Krađa stvari čija vrijednost prelazi iznos od 10.000 KM od 3 do 15 godina. smrtni slučaj. koristi tešku situaciju i opštu paniku kada je pažnja kod ljudi oslabljena da bi izvršio krađu. Kod krađe izvršene iskorišćavanjem stanja prouzrokovanog požarom. upotreba lažnog ključa ili pravog ključa do kog se došlo na neovlašćeni način i dr. prema starom ili iznemoglom licu. Izvršilac djela može biti svako lice. vrijednost) radiće se o prividnom idealnom sticaju u vidu alternativiteta. nepokretnom bolesniku. Krađa izvršena iskorišćavanjem nemoći ili nekog drugog teškog stanja nekog lica će biti ako se krađa vrši npr. Suštinsko obilježje ovog djela je da se pasivni subjekt nalazi u stanju nemoći odnosno nevolji koju je učinilac koristio za izvršenje krađe. 42 . a ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog. ormara.Subjektivnu stranu svih oblika teške krađe čini umišljaj. a ne samo da su se dogovorila za vršenje ovih krađa. ili se za krađu koristi npr. pa će učinilac odgovarati samo za jednu krađu i to po onoj kvalifikaciji koja je dominantna. Ako više lica učestvuje u krađi.teške kradje od strane više lica koja su se udružila za vršenje krađa. Ukoliko je krađa izvršena uz postojanje više kvalifikovanih okolnosti (npr. dovoljno je da samo jedan od njih ima oružje ili opasno oruđe. bombardovanjem ili sličnom nesrećom. poplavom. odnosno najmanje dvije krađe. poplavom. poplavom. a to će postojati kada postoji prethodni dogovor o izvršenju više krađa. blagajni ili drugih zatvorenih prostora. Kod krađe od strane naoružanog lica uslov je da učinilac nije upotrebio oružje. opasan način. Pri tome nije od značaja da li se krađa vrši na prostoru zahvaćenom nesrećom ili prema licu koje je time neposredno pogođeno. a da ostali za to znaju.Naročito drska krađa je ona krađa koja po intenzitetu upornosti. zemljotresom. Bitno je da se krađa vrši korišćenjem situacije nastale nesrećom. za krađu kada vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10. Uslov je da su se učinioci udružili za vršenje krađa. naučnog ili kulturnog značaja je kvalifikovani vrijednošću oduzetih stvri odnosno navedenim značajem ukradenih stvari.

ali to može biti i neko drugo lice. Ako je lišenje života izvršeno nehatom. odnosno kada su one dovršene. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji je identičan kao i kod krađe i obuhvata namjeru za prisvajanje. 67. prijeti se neposrednim napadom na život ili tijelo. Pod lažnim prikazivanjem se podrazumijevaju tvrđenja o postojanju nekih činjenica koje ne postoje. što je dosta zanimljivo s obzirom da postoji samo jedno djelo kada je ubistvo učinjeno umišljajno.Razbojnička krađa postoji kada učinilac koji je zatečen na djelu krađe upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da će neposredno napasti na život ili tijelo a u namjeri da ukradenu stvar zadrži. Razbojiništvo je dovršeno kada je dovršeno oduzimanje stvari. ili ako vrijednost oduzetih stvri prelazi iznos od 50. PREVARA član 239.Sila i prijetnja treba da su uperene protiv lica.000 KM. Propisana kazna za djelo. Propisana kazna je zatvor od 1 do 12 godina. Prikrivanje činjenica 43 . postojaće sticaj između razbojništva i nehatnog ubistva. Najteži oblik djela postoji ako je pri izvršenju djela razbojničke krađe neko lice umišljajno lišeno života.000 KM. što može predstavljati i posredu prinudu na lice koje je držalac stvari. RAZBOJNIŠTVO (čl.234 KZ RS). To je po pravilu lice koje je pritežalac stvari koja je predmet krađe. udracem prvo onesvijestiti lice pa ga poslije pokrade. Prijetnja mora biti kvalifikovana . npr. teška i osobito teška prevara. KZ RS Krivično djelo prevare ima više oblika: obična. Pokušaj postoji kada je započeto sa upotrebom sile ili prijetnje. je zatvor od 5 do 15 godina Najteži oblik djela postoji ako je pri izvršenju djela razbojništva neko lice umišljajno lišeno života.233 KZ RS) Razbojništvo postoji kada se upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da će se neposredno napasti na život ili tijelo oduzme tuđa pokretna stvar u namjeri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. odnosno prikazivanju činjenica drugačijim od onih koje stvarno postoje. ili kada pri oduzimanju stvari. Propisana kazna je zatvor od 5 do 15 godina. RAZBOJNIČKA KRAĐA (čl. Propisana kazna je zatvor od 1 do 12 godina Teži oblik djela postoji ako je pri izvršenju razbojništva nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna povreda ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo. vlasnik stvari pruži otpor. uz svijest i volju da se upotrijebi prinuda u cilju zadržavanja stvari. ono što postoji prikazuje se neistinito. Propisana kazna za djelo je zatvor najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Osnovni oblik djela postoji kada neko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica dovede u zabludu ili održava u zabludi neko lice i time ga navede da ovaj na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.66.U pogledu vinosti potreba je umišljaj koji obuhvata svijest da se primjenjuje sila ili prijetnja sa ciljem oduzimanja tuđe stvari u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50. a učinilac silom savlada taj otpor i stvar oduzme (istovremenost prinude i oduzimanja). a stvar nije oduzeta.Radnja izvršenja se sastoji u lažnom prikazivanju ili prikrivanju činjenica.Sila ili prijetnja se preduzimaju radi savlađivanja ili spriječavanja otpora. laka. Teži oblik djela postoji ako je pri izvršenju razbojničke krađe nekom licu umišljajno nanesena teška tjelesna povreda ili je djelo učinjeno od strane više lica ili je upotrijebljeno kakvo oružje ili opasno sredstvo. Propisana kazna za djelo je zatvor najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Lažno prikazivanje ili prikrivanje preduzima se radi toga da bi se lice dovelo u zabludu ili održavalo u zabludi i na taj način navelo da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. novac koji se može upotrebiti i koristiti kao legalan prihod u bankovnim. odnosno kada je prevara učinjena u namjeri da se drugi ošteti. sa propisanom kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.Djelo je dovršeno preduzimanjem radnji na štetu svoje ili tuđe imovine. drži. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.Subjektivnu stranu djela čini direktni umišljaj. zamijeni. s njim raspolaže. Druga faza je polaganje pod kojim se podrazumijeva niz složenih finansijskih transakcija kojima se prikriva pravo porijeklo novca. Za ove oblike prevare propisana je novčana kazna ili zatvor do 1 godine. Pranjem novca se prikriva i izvršeno krivično djelo i imovinska korist koja je njime ostvrena. odnosno kada taj iznos prelazi 50.000 KM. plaćanje nepostojećeg duga. kada je propisana kazna zatvora od 1 do 10 godina. Prikrivanje je moguće izvršiti i nečinjenjem.Posljedica djela je štetno postupanje sa svojom ili tuđom imovinom. ako je postojala obaveza za saopštavanje tih činjenica. Pranje novca je sastavni dio organizovanog kriminaliteta. poduzetničkim i drugim poslovima ili načinima ulaganja. upotrebi ga u privrednom poslovanju ili ga na drugi način prikrije ili pokuša prikriti. pretvaraju u «čist» novac. pri čemu nije neophodno da je učinilac pribavio protivpravnu imovinsku korist. tj. prodaja robe ispod njene prave vrijednosti.postoji kada učinilac neko lice obmanjuje o nepostojanju postojećih činjenica ili prećutkuje njihovo postojanje odnosno njihovu sadržinu. Treća faza u procesu pranja novca je integracija kojom se «prljavi novac» ugrađuje u «čiste fondove» i ničim više ne razlikuje od zakonito stečenog novca.Učinilac djela može biti bilo koje lice.280 KZ RS Pojam pranja novca podrazumijeva one djelatnosti koje su usmjerene na legalizaciju novca koji je stečen kriminalnim djelatnostima. PRANJE NOVCA čl. koji mora obuhvatiti i 44 . Oblici tih postupaka mogu biti različiti: kupovina loše robe.000 KM. plaćanje neizvršenog posla ili posla koji ne može biti izvršen i sl. Treba da postoji i navedena namjera pribavljanja protivpravne imovinske koristi. To su takve djelatnosti kojima se novac ili druge imovinske koristi koje su dobijene krivičnim djelima ili nekim drugim nezakonitim djelima. novčanih naloga ili elektronskim transferom. trgovačkim.Dovođenje i održavanje u zabludi treba da je preduzeto u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi. poklanjanje stvari. Objekat radnje izvršenja je novac ili imovina za koju učinilac zna da su pribavljeni krivičnim djelom. kupoprodajnim. Novac je «opran» u trenutku kad njegova transakcija dobije zeleno svjetlo i novac uđe u finansijski sistem države kao zakonit. Pasivno lice je zavedeno i obmanuto i postupa štetno na sopstveni račun a da toga nije ni svjesno. Lakši oblici prevare postoje kada pribavljena imovinska korist ne prelazi 200 KM i kada je učinilac išao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu štetu. Prva faza je stavljanje i sastoji se od fizičkog ulaska gotovog novca kriminalnog porijekla u finansijski sistem putem bankarskih pologa. za sebe ili drugoga. Osnovni oblik djela vrši onaj ko novac ili imovinu za koje zna da su pribavljeni krivičnim djelom primi. investicijskim. Postupak pranja novca odvija se u tri faze. Propisana kazna je zatvor do 3 godine. 68. Teži oblici djela postoje ako pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana šteta prelazi 10.

000 KM. tj.000 KM. «prljavi» novac. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Pokušaj djela je kažnjiv. Tako je predviđena kazna zatvora od jedne do 8 godina ukoliko je izvršilac osnovnog oblika djela istovremeno i izvršilac ili saučesnik u krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist koja je objekat radnje izvršenja osnovnog oblika djela. Za osnovni oblik djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine. UTAJA POREZA I DOPRINOSA čl-287 KZ RS Ovim krivičnim djelom inkriminisano je izbjegavanje plaćanja poreza ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja koji su propisani zakonodavstvom RS. Djelo je blanketnog karaktera. 69. Izvršilac djela može biti lice koje je prema pomenutim propisima obavezno na određena davanja. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora do 3 godine. koji ne mora da obuhvata i objektivni uslov inkriminacije. 45 . Objekat krivičnopravne zaštite su obaveze koje se odnose na plaćanje poreza ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Zakonodavac je predvidio nekoliko težih oblika ovog djela koji se međusobno razlikuju po kvalifikatornim okolnostima i kazni koja je predviđena.000 KM. Drugi način radnje izvršenja jeste davanje lažnih podataka o stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje poreskih obaveza ili obaveza plaćanja doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Da bi utaja poreza ili doprinosa predstavljala krivično djelo. odnosno 150. U prvom slučaju predviđena je kazna zatvora od 1 do 10 godina. iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava mora da pređe 10. Izvršilac djela može biti lice koje je prema pomenutim propisima obavezno na određena davanja. Posebnom odredbom zakona predviđeno je da će se novac i imovina iz prethodnih stavova oduzeti.znanje činjenice da je u pitanju tzv.000 KM. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 10.Velika vrijednost postoji ako vrijednost prelazi iznos od 50.000 KM neće postojati ovo krivično djelo već prekršaj. a u drugom slučaju kazna zatvora od 3 do 15 godina. jer sadrži blanketnu dispoziciju koja upućuje na primjenu drugih propisa. Ukoliko taj iznos ne prelazi 10.000 KM (objektivni uslov inkriminacije). Radnja izvršenja je izbjegavanje plaćanja poreza ili doprinosa. na plaćanje poreza i doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. Osnovni oblik djela vrši onaj ko izbjegne plaćanje poreza propisanih poreskim zakonodavstvom RS ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja propisanih u RS ne dajući tražene podatke ili dajući lažne podatke o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje ovakvih obaveza. Najteži oblik krivičnog djela pranja novca postoji ukoliko su prethodno navedena djela izvršena od strane više lica koja su se udružila za vršenje takvih djela. na plaćanje poreza ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja. a način izvršenja radnje određen je alternativno: kao nedavanje traženih podataka ili kao davanje lažnih podataka o svom stečenom oporezivom prihodu ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje navedenih obaveza. Lakši oblik djela postoji ako je pri izvršenju djela učinilac postupao nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom. Teži oblici djela postoje ukoliko iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50. tj. Teži oblici djela.

b) stupanje u stranu obavještajnu službu. DIVERZIJA čl. Subjektivna strana djela obuhvata i namjeru ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS. stranoj organizaciji ili licu koje im služi. pismeno.302 KZ RS Krivično djelo diverzije sadrži samo KZ RS. kako rušenjem ili paljenjem. skice. saobraćajno sredstvo. a po čl. Krivično djelo čini ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS rušenjem. Radnja izvršenja određena je alternativno i sastoji se u saopštavanju. skladište. stranoj organizaciji ili licu koje im služi. toplotu. 71. što može biti učinjeno usmeno.Da bi saopštenje ili predaja navedenih podataka predstavljala krivično dijelo špijunaže. neposredno ili posredno. Posebni oblici krivičnog djela špijunaže su: a) Stvaranje obavještajne službe u našoj zemlji i rukovođenje tom službom. uređaj javne upotrebe za vodu. akta i dr. predaji ili činjenju dostupnim stranoj državi. najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. uređaj sistema veze. Radnja izvršenja djela je uništavanje ili oštećenje navedenih objekata koje može da se vrši. poljoprivredni objekat. Bez značaja je ovo djelo da li ova služba treba da radi na štetu naše zemlje ili je 46 . vojni ili službeni podaci ili dokumenti koji predstavljaju državnu. Djelo je dovršeno uništenjem ili oštećenjem navedenih objekata. tajnih vojnih. 310. vojnu ili službenu tajnu. zgradu ili kakav drugi objekat koji ima veći značaj za bezbjednost ili snabdijevanje građana ili za privredu ili funkcionisanje javnih službi. Objekat radnje krivičnog djela špijunaže predstavljaju državni. neophodno je da se oni predaju stranoj državi.) navedenim adresatima. paljenjem ili na drugi način uništi ili ošteti industrijski. Propisana kazna je zatvor od 3 do 15 godina. a ako je pri izvršenju djela učinilac umišljajno lišio života jedno ili više lica. Činjenje dostupnim povjerljivih podataka obuhvata svaku drugu djelatnost kojom se omogućava upozoravanje sa sadržinom povjerljivih podataka. kažnjive su i pripremne radnje. Umišljaj uključuje svijest o značaju objekta djela. Djelo spada u umišljajne delikte (direktni umišljaj). prikupljanje za tu službu podataka ili pomaganje njenog rada na drugi način. Moguć je i pokušaj djela koji je kažnjiv.70. gas ili energiju. predaji ili činjenju dostupnim tajnih podataka ili dokumenata. stranoj organizaciji ili licu koje im služi. 304 KZ RS Osnovni oblik ovog djela sastoji se u saopštavanju. za kvalifikovane oblike najmanje 10. uređaj ili postrojenje. ekonomskih ili službenih podataka ili dokumenata. v) pribavljanje tajnih podataka ili dokumenata u namjeri njihovog saopštavanja ili predaje stranoj državi. Saopštavanje je dostavljanje sadržine tajnih podataka ili dokumenata. Propisana kazna za osnovni oblik djela je kazna zatvora od 3 do 15 godina Posebni oblici obuhvataju: a) stvaranje obavještajne službe u RS za stranu državu ili organizaciju ili rukovođenje tom službom. tako i svakom drugom radnjom koja može dovesti do uništenja ili oštećenja objekata koji imaju veći značaj za privredu ili za bezbjednost ili snabdijevanje građana. Pod predajom se podrazumjeva dostavljanje dokumenata sa povjerljivom sadržinom (različiti planovi. odnosno za privredu ili funkcionisanje javnih službi. korišćenjem sredstava komunikacije. branu. ŠPIJUNAŽA čl.

podmukao ili drugi sličan način u vršenju svoje službene dužnosti ili radne obaveze. a ako je pri izvršenju djela učinilac umišljajno lišio života jedno ili više lica.303 KZ RS Krivično djelo sabotaže čini onaj ko u namjeri ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS na prikriven. Za teži oblik djela propisana je kazna zatvora najmanje 5 godina. Prvi ili osnovni oblik djela postoji kada službeno ili odgovorno lice. Prema čl. 311. Postoji nekoliko oblika ovog krivičnog djela: . u njenom nevršenju ili u oštećenju sredstava za rad. ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA čl. 72. Ovim krivičnim dijelom je inkriminisano neovlašćeno i nezakonito korišćenje službene pozicije i službenih ovlašćenja. Predviđena je kazna zatvora od 1 do 8 godina Izvršilac djela u svim njegovim oblicima može biti svako lice. zloupotreba službenog položaja radi pribavljanja materijalne koristi i njihovi teži oblici. Posljedica djela se sastoji u prouzrokovanju znatne štete za državni organ ili pravno lice u kojima učinilac radi ili za neki drugi državni organ ili pravno lice. što pored ostalog. kažnjivo je i pripremanje krivičnog djela. najmanje 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. Za postojanje djela potrebno je da se radnja izvršenja preduzima u vršenju službene ili radne obaveze učinioca djela. iskoristi svoj položaj ili ovlašćenje. ekonomsku ili vojnu moć zemlje. Iz prirode samog djela proizilazi da se radnja ovog djela najčešće sastoji u nesavjesnom ili aljkavom vršenju svoje službene ili radne dužnosti. a za kvalifikovane oblike najmanje 10. Predviđena je kazna zatvora od 5 do 15 godina b) Stupanje u stranu obaviještajnu službu. Djelo je dovršeno sa nastupanjem navedene štete. Izvršilac djela može biti samo ono lice koje vrši radne ili službene obaveze u državnom organu ili organizaciji. 73. korišćenje mogućnosti koje učiniocu omogućava službeni položaj da postupa na nedopušten način i suprotno interesima i ciljevima službe. Teži oblik djela postoji ako su su usljed djela nastupile teške posljedice za bezbjednost. potencijalne učinioce krivičnog djela svodi samo na određeni krug lica.stvorena da iz naše zemlje ili u našoj zemlji špijunira. prekorači 47 .U pogledu vinosti potreban je direktni umišljaj. u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakavu neimovinsku korist ili da drugom nanese kakvu štetu. 347. Subjektivna strana djela obuhvata i namjeru ugrožavanja ustavnog uređenja ili bezbjednosti RS. Djelo može biti učinjeno kako u državnim organima tako i u preduzećima ili nekim drugim pravnim licima.zloupotreba službenog položaja radi ostvarivanja neimovinske koristi ili nanošenje štete drugome. KZ Krivično djelo zloupotrebe službenog položaja obuhvata ona nezakonita postupanja službenih lica u vršenju službe koja se preduzimaju u namjeri pribavljanja za sebe ili drugoga neke koristi odnosno nanošenje štete drugome. Propisana kazna je zatvor od 2 do 15 godina. Pokušaj će postojati ako je radnja poduzeta ali je šteta izostala. SABOTAŽA čl. Predviđena je kazna zatvora od 1 do 10 godina c) Pribavljanje tajnih podataka ili dokumenata u namjeri njihovog saopštavanja. prouzrokuje znatnu štetu za državni organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi državni organ ili pravno lice. po čemu se sabotaža i razlikuje od nekih opštih krivičnih djela koja su joj slična. prikupljanje podataka za nju ili pomaganje njenog rada na drugi način. kao što su nesavjesno poslovanje u privredi i nesavjestan rad u službi.

). jer će se u protivnom raditi o krivičnom djelu.) Radnja izvršenja kod ovog oblika primanja mita sastoji se u zahtjevanju ili primanju poklona. prekoračenje granica službenog ovlašćenja i nevršenje službene dužnosti. Teži oblik djela postoji ako je djelom iz stava trećeg pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10. Nanesena šteta može biti i nematerijalna.000 KM.Za postojanje djela nije neophodno da je data korist ostvrena. 74. odnosno da je navedena poslejdica i nastala.Slubjektivnu stranu djela čini umišljaj. pa stoga nije neophodno da je pritivpravna imovinska korist pribavljena. djelo se može pojaviti u tri oblika. Propisana kazna je zatvor od 6 mjeseci i do 5 godina. primanje obećanja poklona. Prema radnji izvršenja. jer preduzima službenu radnju koja je u nadležnosti drugog službenog lica (više ili niže instance) ili pak pripada sasvim drugoj službi (tzv. Kada su u pitanju teži oblici ovog djela pokušaj je moguć i kažnjiv. Za ovo djelo predviđena je kazna zatvora od jedne do osam. Prekoračenje granica službenog položaja postoji kada službeno lice postupa izvan svojih ovlašćenja.Krivično djelo je dovršeno samom zloupotrebom službenog položaja ili ovlašćenja. Tipičan primjer ovakvih zloupotreba službenog položaja predstavljaju zloupotrebe u vezi sa tzv.351 KZ RS Prema zakonskoj formulaciji ovo djelo čini službeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist ili koje primi obećanje poklona ili kakve koristi da u okviru svog ovlaštenja izvrši radnju koju nebi smjelo izvršiti ili da ne izvrši radnju koju bi moralo ili moglo izvršiti ili da izvrši radnju koju bi moralo ili moglo izvršiti ili da izvrši radnju koju nebi smjelo izvršiti. primanje kakve druge koristi. iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja.(stav 1 1-8 god. potrebno je da se radi o imovinskoj koristi do 10.000 KM. Učinilac djela prelazi granice svojih službenih ovlašćenja. Ako je u pitanju materijalna odnosno imovinska šteta. Zlouptreba službenog položaja radi pribavljanja materijalne koristi postoji kada je učinilac jednu od prethodno tri opisane radnje kod djela iz stava 1. Ukoliko je imovinska korist pribavljena. diskrecionim ovlašćenjima. te primanje obećanja 48 . Nevršenje službene dužnosti postoji kada službeno lice propušta da vrši svoju službenu dužnost. jer je dovoljno da je učinilac zloupotrebio svoj položaj.000 KM. Izvršilac djela može biti samo službeno ili odgovorno lice. da preduzima službenu radnju koju je obavezan preduzeti ili kada tu radnju čini tako da se ne može postići cilj koji se njenim preduzimanjem treba ostvariti (formalno vršenje ali materijalno propuštanje vršenja službene družnsoti.000 KM. preduzeo u namjeri pribavljanja imovinske koristi.Šteta koju bi učinilac nanio drugome može biti kako materijalna tako i nematerijalna.granice svog ovlašćenja ili ne izvrši službenu dužnost. odnosno od 2 do 10 godina. Teži oblik ovog djela postoji ako je djelom iz stava prvog nanesena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugog. Iskorišćavanje službenog položaja ili ovlašćenja postoji kada službeno lice preduzima radnje koje su formalno u granicama njegovog ovlašćenja. koja je određena alternativno. izvan svoje stvarne nadležnosti. kada je službeno lice pri donošenju nekog akta ili rješavanju nekog slučaja ovlašćeno da između više rješenja bira ono koje je najcjelishodnije. jer su suprotne interesima i zadacima službe. uzurpacije). ali su one protivpravne u materijalnom smislu. ona će biti znatna ako imovinska šteta prelazi iznod od 15. koji predstavlja teži oblik ovog vida zloupotrebe službenog položaja. a najteži ako pribavljena imovinska korsit prelazi iznos do 50. PRIMANJE MITA čl. što može biti kako fizičko tako i pravno lice.

-5 god.Ovo KD je dovršeno samim zahtijevanjem ili primanjem mita ili njegovim obećanjem samo izvršenje ili ne izvršenje radnje od strane službenog ili odgovornog lica nije zakonsko obilježje ovog KD iz stoga za njegovo postojanje nije neophodno da je preduzeto nezakonito postupanje za koje je primljeno mito. 75. 76. Izvršilac KD-a može biti svako lice. Radnja izvršenja je propuštanje pravovremene prijave pripremanja krivičnog djela. Prijava se može podnijeti pismeno ili usmeno. kazna 6 mj. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji obuhvata znanje o pripremnju težeg krivičnog djela.). Nepravno pasivno podmićivanje postoji kada službeno lice zahtjeva ili primi mito ili obećanje mita da bi izvršilo službenu radnju koju bi i inače moralo ili moglo izvršiti. odnosno da ne bi izvršilo službenu radnju koju nebi ni smjelo izvršiti. silovanju. ubistvu. U pitanju je pravi delikt nečinjenja (omisivni delikt) jer se može izvršiti samo nečinjenjem.kakve druge koristi. Krivično djelo postoji samo u slučaju ako je pripremano krivično djelo pokušano ili izvršeno. Pokušaj navedenog djela nije moguć. propuštanjem da se izvrši obaveza prijavljivanja pripremanja krivičnog djela. pokuša dati ili obeća poklon ili kakvu drugu korist da ono u okviru svog ovlaštenja izvrši radnju koju ne bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši radnju koju bi moralo ili moglo izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica (stav 1.1-5 god. a djelo bude pokušano ili izvršeno. Dovoljno je da kod njega postoji svijest da se radi o težem krivičnom djelu.). odnosno da li između primljenog poklona i nezakonitog postupanja postoji uzročna veza. Subjektivnu stranu djela čini direktni umišljaj. neposredno ili posredno. Neprijavljivanje pripremanja krivičnog djela treba da je izvršeno u vremenu kada je još bilo moguće spriječiti njegovo izvršenje. nadležnom organu ili drugom organu koji ima zakonsku dužnost da prijavu podnese nadležnom organu. odnosno iako je ponudu odmah odbio. Pasivno podmićivanje. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. itd. Nije dovoljno da kod učinioca 49 . Izvršilac djela u svim oblicima može biti samo službeno ili odgovorno lice.361 Osnovni oblik djela vrši lice koje zna da se priprema izvršenje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći 5 godina zatvora ili teža kazna pa u vremenu kada je još bilo moguće spriječiti njegovo izvršenje to ne prijavi. DAVANJE MITA čl. Smatra se da je prijava učinjena i onda kada je o pripremanju djela obaviješteno lice protiv kojeg se priprema izvršenje krivičnog djela. stav 2 obećanje mita.Smatra se da izvršilac djela ne mora znati tačnu visinu kazne koja je zaprijećena za krivično djelo koje se priprema.). tj. Postojanje djela ne zavisi od visine odnosno vrijednosti mita te bez obzira da li se poklon ili druga korist zahtjeva za sebe ili drugoga u svakom slučaju treba utvrditi da li je lice i takvim poklonom bilo motivisano na preduzimanje službene radnje.NEPRIJAJAVLJIVANJE PRIPREMANJA KRIVIčNOG DJELA čl.(stav 2. Djelo postoji bez obzira da li je službeno lice prihvatilo mito ili nije. a primanje mita je učinjeno u vezi sa tim radnjama (stav 3 kazna do 3 god. npr. Radnja izvršenja kod ovog oblika djela je davanje ili obećanje mita koga treba tumačiti u smislu kako je određeno kod KD primanja mita. Naknadno pasivno podmićivanje postoji kada službeno ili odgovorno lice zahtjeva ili primi mito poslije izvršene ili ne izvršene službene radnje. Djelo je dovršeno samim davanjem mita ili obećanjem davanja mita. 352 KZ RS KD davanja mita postoji kada neko službenom ili odgovornom licu da.noovčana kazna ili kazna zatvora do 3 god.

izvršioca. i pomagača. Izvršilac djela može biti svako lice. odnosno učinilac otkriveni. znanje nevedenih činjenica. srodnik po krvi u prvoj liniji. lice koje sa njim živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. usvojilac ili usvojenik.362 KZ RS S obzirom na izvršioca krivičnog djela razlikujemo dva oblika djela. 50 . Za ovaj oblik djela propisana je novčana kazna ili zatvor do 1 godine. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji obuhvata znanje o izvršenom djelu ili učiniocu. a djelo se goni po službenoj dužnosti. ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca. Predviđena kazna je zatvor od 3 mjeseca do 3 godine. Prvi oblik djela vrši onaj ko zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do 20 godina ili dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo učinjeno pa to ne prijavi prije nego što su djelo. odnosno da je izvršeno krivično djelo. kao neprijavljivanje učinioca djela i kao neprijavljivanje samog krivičnog djela. Za postojanje ovog oblika nije neophodno da je pripremano krivično djelo pokušano ili izvršeno. nije dovoljno da postoji samo sumnja da je neko lice izvršilo krivično djelo. U pitanju je pravi omisivni delikt jer se može izvršiti samo nečinjenjem. navedeni odnosi predstavljaju samo osnov za blaže kažnjavanje 77. sestra. Za ovaj oblik djela predviđena je kazna zatvora do 3 godine. saizvršioca. Izvršilac djela može biti svako lice osim onog koje je učestvovalo u izvršenju krivičnog djela koje se ne prijavljuje. kao i branilac. Traži se veći stepen izvjesnosti. osim lica koje priprema izvršenje krivičnog djela. Ovaj oblik djela postojaće i onda kad je prijavljeno izvršenje krivičnog djela. Neprijavljivanje učinioca krivičnog djela predstavlja radnju izvršenja ovog delikta pod uslovom da izvršilac djela zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od 20 godina ili dugotrajni zatvor. Kada je u pitanju teži oblik ovog djela. kao i bračni drug nekog od navedenih lica. Za ovaj oblik djela propisana je novčana kazna ili zatvor do 3 godine. Teži oblik djela postoji ako nije prijavljeno pripremanje krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna dugotrajnog zatvora. Teži oblik djela postoji kad službeno lice svjesno propusti da prijavi krivično djelo za koje je saznalo u vršenju svoje dužnsti. Izvršilac djela može biti samo službeno lice. tj. Dužnost prijavljivanja krivičnog djela i učinioca isključena je u odnosu na određene kategorije lica. Pod učiniocem djela treba podrazumijevati sva lica koja su učestvovala u izršenju djela. podstrekača. ali nije prijavljen učinilac djela iako je bio poznat.NEPRIJAVLJIVANJE KD-a ILI UČINIOCA čl. odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj koji mora obuhvatiti svijest o svim okolnostima djela.postoji samo sumnja da se priprema izvršenje takvog krivičnog djela ili da je učinilac na osnovu konkretnih okolnosti to mogao ili morao zaključiti. Nema krivičnog djela ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni drug. brat ili sestra. odnosno lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici. Zakonodavac je predvidio ovaj osnov isključenja krivičnog djela samo u odnosu na osnovni oblik krivičnog djela. tj. Radnja izvršenja je određena kao svjesno propuštanje da se prijavi krivično djelo za koje je izvršilac saznao u vršenju svoje službene dužnosti. kao i bračni drug nekog od navedenih lica. ako se za to djelo po zakonu može izreći 5 godina zatvora ili teža kazna. Za postojanje krivične odgovornosti izvršioca. Radnja izvršenja je određena alternativno. Nema krivičnog djela ako djelo nije prijavilo lice kome je učinilac bračni drug. usvojilac ili usvojeni.

stavljanje u opticaj takve lažne ili preinačene isprave.78. testament. držanjem takve isprave radi upotrebe i upotrebom takve isprave kao prave. Za postojanje ovog KD-a neophodno je da se udruženje organizuje radi vršenja vršenja krivičnih djela za koje se može izreći kazna zatvora od 3 god.osnovni oblik KD-a vršio onaj ko napravi lažnu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe (stav 1. Objekat krivično pravne zaštite ovog KD-a je isprava. 79.teži oblik djela ( st.1. FALSIFIKOVANJE ISPRAVE čl. Kazna 3 mj. mjenicu. Subjektivnu stranu čini umišljaj koji treba da obuhvati svijest da se organizuje udruženje koje ima za cilj vršenje određenih krivičnih dijela. Osnovni oblik djela obuhvata organizovanje udruženja koje ima za cilj vršenje KD-a. Ukoliko je KD izvršeno ili pokušano izvršiti organizator odgovara za KD u čijem je izvršenju učestvovalo. preinačenjem takve prave isprave.ZLOČINAČKO UDRUŽENJE (pojam i karakteristike djela. Radnja izvršenja je određena alternativno i može se sastojati u pravljenju lažne isprave ili preinačavanju prave isprave u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava. Izvršilac djela može biti svako lice. Pod pojmom organizovanja u smislu ovog KD-a treba podrazumijevati sve one djelatnosti kojima se neposredno stvara udruženje kao i one kojima se organizaciono učvrščuju kako bi mogli da ostvare zajedničke ciljeve. ovog člana je upotreba falsifikovane isprave. 51 . te se djelo može izvršiti pravljenjem lažne isprave koja je označena kao predmet ovog djela.2) postoji kada učinilac napravi lažnu javnu ispravu. Izvršilac djela može biti svako lice koje se označava kao organizator udruženja. odnosno sigurnosti pravnog saobraćaja.383) Po svojoj pravnoj prirodi ovo djelo ima karakter posebnog samostalnog KD-a i nezavisno je od djela koje će iz njega proizaći. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. KD-o je svršeno samim tim što je organizovano zločinačko udruženje. Drugi oblik djela vrši onaj ko postane član zločinačkog udruženja.(stav 2. odnosno upotreba lažne ili preinačene isprave kao prave. Radnja izvršenja određena je kao organizovanje udruženja koje ima za cilj vršenje krivičnih djela. javnu ili službenu knjigu ili drugu knjigu koja se mora voditi po osnovu zakona. . kazna zatvora do 3 god.) Inkrimisano je samo pripadništvo takvom udruženju. Radnja izvršenja određena je alternativno. ili je drži radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu. b) Drugi oblik djela iz st. c) Treći oblik djela iz stava 1. ili teža kazna. Za osnovni oblik djela je predviđena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.-5 god. Za postojanje djela dovoljno je samo članstvo u udruženju. U pitanju je komisivni delikt jer se radnja izvršenja može izvršiti samo činjenjem. ovog člana postoji kada izvršilac pribavi lažnu ili preinačenu ispravu radi upotrebe. oblici) (čl. ili ko preinači takvu pravu ispravu ili ko takvu lažnu ili preinačenu ispravu stavi u opticaj. a) prvi oblik djela je pravljenje lažne isprave ili preinačenje prave isprave s namjerom njene upotrebe kao prave. 377 KZ RS Falsifikovanje isprave je KD-o kojim se sankcionišu različiti oblici ugrožavanja pravnog saobraćaja. S obzirom na radnju izvršenja. kazna zatvora do 2 god. KD-o je dovršeno preduzimanjem radnje izvršenja. ček. Javlja se u dva oblika i to: osnovni i teži oblik .). možemo razlikovati tri oblika ovog djela. Izvršilac djela može biti svako lice.

Za ovaj oblik predviđena je kazna zatvora. Ako je nakon dogovora došlo do zajedničkog izvršenja ili pokušaja izvršenja krivičnog djela postoji samo krivično djelo čije je izvršenje dogovoreno. dok će lica koja su ostala samo na nivou dogovora i odgovarati samo za dogovor.ili teža. koji bi u situaciji da građani sami mimo nadležnih organa ostvaruju svoja prava ili za prava koja smatraju da im pripadaju. dogovor dva ili više lica bez obzira da li je došlo do ostvarenja ili pokušaja ostvarenja dogovorenog krivičnog djela. Posebnom odredbom (stav 3) zakonodavac je predvidio obavezno oslobađanje od kazne za organizatora i pripadnika zločinačkog udruženja koji spriječi izvršenje KD-a ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaciju.Izvršilac ovog oblika djela može biti svako lice koje dobrovoljno i savjesno postane član zločinačkog udruženja.SAMOVLAŠĆE (čl.-3 god.Prema zakonskom opisu ovo djelo čini ko sa drugim dogovori izvršenje KD-a za koje se može izreći kazna zatvora od 3 god I teža kazna. Pokušaj djela je kažnjiv.). Za ovaj oblik može se izreći novčana kazna ili kazna zatvora. Teži oblik djela postoji ukoliko je učinilac prilikom ostvarivanja osnovnog oblika djela upotrijebio silu ili ozbiljnu prijetnju da će napasti na život ili tijelo ili je djelo izvršio u sastavu organizacione grupe (stav 2 kazna 6mj. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Ako je dogovor za izvršenje djela postojao ali je samo jedno izvršilo to djelo dok ostali nisu u tome učestvovali ni kao saučesnici onda će lice koje je izvršilo ili pokušalo izvršiti dogovoreno djelo odgovarati za to djelo. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.(stav 3). Počinilac je onaj koji je izvršio KD-o koje je obuhvaćeno planom zločinačkog udruženja. Izvršilac djela može biti svako lice koje samovoljno pribavlja neko svoje pravo ili za pravo koje smatra da mu pripada. Za ovaj oblik djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora.384) Dogovor za izvršenje KD-a predstavlja dogovor dva ili više lica da zajednički učine jedno ili više određenih KD-a. Propisana kazna je novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine. Time se obezbjeđuje krivično-pravna zaštita pravilnog funkcionisanja javnog poretka. Suština krivičnog djela predstavlja samovoljno pribavljanje nekog prava koje učionicu pripada ili za koje učionioc pretpostavlja da mu pripadaju mimo nadležnih organa. Krivično je djelo samovlašća ukoliko je učinilac samovlasno pribavio pravo za koje je sudskom odlukom utvrđeno da mu ne pripadaju.(stav 1. Ovim krivičnim djelom inkrimisan je sporazum. Djelatnosti kojima se samovoljno pribavlja neko pravo su različite. Poseban oblik djela postoji ukoliko je djelo iz stava 1 ili 2 ovog člana učinjeno za drugog. Radnja izvršenja određena je kao samovlasno pribavljanje nekog prava.(stav 1) 81. 80. Djelo se javlja u dva oblika. Izvršilac 52 .kazna zatvora do 6 mj. U pitanju je takav oblik inkriminacije kojim se zapravo proširuje zona kažnjivosti krivičnog djela samovlašće. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj. Izvršilac djela može biti svako lice a za krivičnu odgovornost potreban je umišljaj. Prvi oblik djela postoji kada učinilac samovoljno pribavlja neko svoje pravo ili za pravo koje smatra da mu pripada. DOGOVOR ZA IZVRŠENJE KD-a (čl.397) Samovlašće predstavlja takvo KD-o kojim se inkriminiše samovoljno ostvarivanje prava od strane građana. Ovim oblikom djela predviđa se kažnjavanje i za onog ko vrši pribavljanje prava koja pripadaju nekom drugom za koja neko drugi smatra da mu pripadaju mimo nadležnih organa.

gasom. eksplozije. Najteži oblik djela postoji ukoliko je uslijed djela predviđenih u stavu 1. Da postoji mogućnost da jedno lice ili više lica bude lišeno života odnosno da bude uništena ili oštećena imovina većeg obima. svako ugrožavanje javnog saobraćaja ne predstavlja ovo krivično djelo. nepravilno skretanje. 2. vožnja u alkoholiziranom stanji isl.Za nehatno postoji lakši oblik djela i kazna je novčana ili zatvor (stav 4. električnom ili drugom energijom. Da bi se radilo o ovom krivičnom djelu neophodno je utvrditi da je preduzetom radnjom izvršenja prouzrokovana realna i bliska mogućnost da dođe do povrede zaštićenog dobra. Za postojanje krivičnog djela mora biti ugrožen neko drugi. Ugrožavanje javnog saobraćaja na putevima postoji kad se učesnik u saobraćaju na putevima ne pridržava saobraćajnih propisa i time tako ugrozi javni saobraćaj. A zakonodavac je predvidio njihove lakše i teže oblike. Oba oblika krivičnog djela mogu biti izvršena i umišljajno i nehatno. Predviđen je i teži oblik djela ukoliko je usljed navedenih djela nastupila i teška tjelesna povreda jednog ili više lica.1-8 god.kazna). 3 i 4 ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica (stav 6) Iz ovih težih oblika zakonodavac je predvidio kaznu zatvora. 83. radioaktivnim zračenjem.kazna zatvora ista kao u stavu 1) Izvršilac djela može biti službeno ili odgovorno lice. U sljedećem obliku gdje je prouzrokovano još i povreda zaštićenog dobra. Kao najtipičniji oblici ovog djela su vožnja brzinom koja nije prolagođena propisima i uslovima puta. i time izazove opasnost za život ljudi i imovine većeg obima (stav 2.-5 god. Radnja izvršenja ovog krivičnog djela sastoji se u nepridržavanju saobraćajnih propisa i obuhvata različite djelatnosti i ponašanja koja predstavljaju povredu tih propisa. Radnja izvršenja je određena alternativno kao nepostavljanje propisanih uređaja. poplave.6 mj. Svako nepridržavanje saobraćajnih propisa odnosno.UGROŽAVANJE JAVNOG SAOBRAČAJA (čl.IZAZIVANJE OPŠTE OPASNOSTI (čl. kazna zatvora 6 mj. Subjektivnu stranu djela čini umišljaj.(stav 5). Drugi oblik krivičnog djela postoji u slučaju kad službeno ili odgovorno lice ne postavi propisane uređaje za zaštitu od: požara. otrovom.).410) Za razliku od ranijeg krivičnog zakonodavstva sad je ovom inkriminacijom obuhvaćeno samo ugrožavanje javnog saobraćaja na putevima.S obzirom na radnju izvršenja i izvršioca djela možemo razlikovati dva oblika ovog djela. kazna zatvora do 3 god ili nov. plinova i drugih opasnih sredstava. Zakonodavac je predvidio nekoliko težih oblika djela. Ovo krivično djelo ne postoji ukoliko je učinilac ugrozio samo 53 . U pitanju je delikt ne činjenja. Izvršilac krivičnog djela može biti svako lice. da dovede u opasnost život ljudi TTP ili imovinu većih razmjera. Prvi oblik je ako je izvršeno djelo na mjestu sa većim brojem ljudi (stav 3. eksplozijom. 82.Za umišljajno izvršenje djela predviđena je kazna zatvora. otrova.).-5god. pucnjom iz vatrenog oružja ili opšte opasnim sredstvom izazove opasnost za život ljudi ili za imovinu većeg obima (stav 1.djela može biti svako lice koje vrši samovlašće za drugog. Prvi oblik djela vrši onaj ko požarom.402) Po svojim osnovnim karakteristikama ono predstavlja opšte krivično djelo. Posljedica djela je izazivanje konkretne opasnosti po život ljudi ili imovine većeg obima. zaobilaženje i mimoilaženje.(preko 3000 km) (stav 1. nepropisno preticanje. Radnja izvršenja predstavlja preduzimanje opšte opasne radnje ili upotreba opšte opasnog sredstva kojim se stvara konkretna opasnost po život ljudi ili imovinu većeg obima.). poplavom.

Izvršilac djela može biti svako lice. Drugi teži oblik djela postoji ukoliko je usljed osnovnog oblika došlo do oštećenja ili znatnog oštećenja šuma.415) Kriminalno-politički cilj ove inkriminacije jeste zaštita osnovnog prava čovjeka na zdravu životnu sredinu. kazna zatvora 1-5 god. 3).kazna ili kazna zatvora do 3 god. Djelo može biti izvršeno i umišljajno i nehatno. Za primjenu ove inkriminacije neophodno je utvrditi da li je konkretno postupanje bilo protivno navedenim propisima. Druga kvalifikatorna okolnost određena je kao nastupanje konkretne opasnosti po zdravlje ljudi i životinja.). Posljedica djela određena je kao zagađivanje vazduha.ZAGAĐIVANJE ŽIVOTNE SREDINE (čl.(stav 2. za djelo iz stava1 i 1-8 godina za djelo iz stava 2(st. Radnja izvršenja je određena kao postupanje protivno propisima o zaštiti životne sredine kojom se zagađuje vazduh. Za nehatno izvršenje djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine (stav 3). zemljište i voda. Za umišljajno izvršenje ovog oblika djela kazna je zatvor od 1-5 godina a za nehatno izvršenje predviđena je novčana kazna ili zatvor od 6 mjeseci do 2 godine. vode i zemljišta na širem prostoru i u većoj mjeri. Objektivni uslovi inkriminacije kod ovog krivičnog djela predstavlja daljnu posledicu koja se sastoji u teškoj tjelesnoj povredi nekog lica ili imovinske štete preko 3000 KM. nov. Lakši oblik djela postoji ukoliko je ugrožavanje javnog saobraćaja učinjeno nehatno što je najčešći oblik vinosti kod ovog krivičnog djela. Umišljaj postoji kad je izvršilac bio svjestan da se ne pridržava saobraćajnih propisa. Izvršilac djela može biti svako lice. Propisane su kazne zatvora do 12godina. 54 . Izvršilac krivičnog djela je lice koje se pojavljuje kao učesnik u saobraćaju. Za ovaj oblik krivičnog djela propisana je kazna zatvora do 5 godina. 84. Traži se da je izvršenjem osnovnog oblika KD-a životna sredina zagađena u toj mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi i životinja. Subjektivnu stranu osnovnog oblika ovog krivičnog djela čini umišljaj.vlastiti život i svoju imovinu. Teži oblik djela je iz prethodna dva stava nastupila smrt jednog ili više lica. Ovo KD može se izvršiti svakom onom radnjom koja može prouzrokovati posljedicu djela.). Ukoliko se radi od 2 ili više učesnika koji se ne pridržavanjem saobraćajnih propisa ostvarili jedno te isto krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja krivica jednog učesnika ne umanjuje niti isključuje krivicu drugog učesnika. Za umišljajno izvršenja djela predviđena je novčana kazna ili kazna zatvora do 2 godine (Stav 1). (stav 2. Pri tome je i relevantno da li se to čini činjenjem ili ne činjenjem. biljaka i drugog rastenja na širem prostoru ili je životna sredina zagađena u toj mjeri da je ugroženo zdravlje ljudi i životinja.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful