Sadržaj
Uvod Ekološki o t i s a k - k a k o g a z i m o p l a n e t ? H r v a t s k a - m a l a z e m l j a za preveliki o t i s a k Permakultura - trajna revolucija Pazi, h r a n a p a d a P r a k t i č n i savjeti z a s t v a r a n j e p e r m a k u l t u r n o g v r t a Permakluturni dizajn Izumiranje naftnog dinosaura Zelena energija Energija sunca E n e r g i j a vjetra Transport Energija b i o m a s e Graditeljstvo Održivo graditeljstvo Otpad Voda Organizacija K a k o h o d a t i nježnije - gradske priče Prema p r a k t i č n i m stazama održivosti Literatura 5 8 15 22 26 33 57 66 76 79 94 104 107 127 1 32 153 162 174 1 82 191 202

2

3

UVOD
Najbolje Slijedeće vrijeme bilo je za prije posaditi deset vrijeme je stablo godina. sad. najbolje

Kineska

poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset g o d i n a . Ali što da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutali fanzine i šivali prišivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da n a m je žao. U o s t a l o m , najljepša i najjača iskrica koja nas je zapalila za a n a r h o p a n k uradi s a m kultura - d a n a s je zaista prišivena na našim srcima. I što ćeš normalnije nego da mi nakon deset godina napišemo ovakvu knjigu. Z a t o jer je sad slijedeće najbolje vrijeme. Prije četiri godine smo krenuli u stvaranje Recikliranog i m a n j a , našeg o d s a n j a n o g životnog prostora, ali i otvorenog edukacijskog centra. N o , osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previše znanja i vještina kako izgraditi jednu takvu priču. Stvarno smo bili nabrijani dripci i dripice koje ništa nije m o g l o zaustaviti da krenemo na to zajedničko putovanje. Jedna ovakva knjiga bi n a m sigurno olakšala put. No kao što je i do tada bilo sasvim ok da nemaš p o j m a svirati, a ipak uzmeš gitaru ili bubanj i kao sviraš, tako smo i m i , premda nismo znali izmjeriti dužinu kuće i hvatati energiju sunca, krenuli stvarati naš mali raj. T i j e k o m putovanja upoznali smo ljude sa sličnim vizijama i željama i kod svih se pojavljivao problem manjka znanja i vještina kako nešto praktično napraviti. Polako se počelo s nabavkom literature, m e đ u s o b n i m kontaktima, razmjenom iskustva i p o m a g a n j e m . Bio je to super osjećaj. Z n a o si da kada g o d padneš, uvijek su blizu ruke da te pridignu. Kada smo došli do radionica, to je bilo t o . Radionica je super riječ. Označava da se nešto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome možeš pokloniti dio sebe je nešto najljepše na svijetu. I ova knjiga je plod svega t o g a . Nekoliko je važnih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj n a m je bio prikazati što je više m o g u ć e praktičnih rješenja za održivi život. Premda i sami pišemo o razvoju obnovljivih izvora energije, s m a t r a m o kako je u o v o m trenutku važnije pokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za t o p l u vodu. Premda i

4

5

a niti znanje o t o m e kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije n a o d m e t . m o ž e m o s a m o zaključiti kako nije li to baš lijepo em prekrasno. M a n j e nas dakle zanimaju high-tech rješenja ili iščekivanje i lamentiranje o n e k o m novom i neotkrivenom resursu koji će spasiti svijet. Uz žličicu osmijeha što to sve radite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. Ovo nije konačna suma održivih rješenja. već prikazati kretanja prema održivosti u našim zajednicama i susjedstvu. uz ponovno dizanje. Kao što smo već rekli. prirodno. T a k o će v a m biti i lakše povezivanje sa svim t i m pričama i projektima. A mi mladi i puni energije. odnosno koliko n a m je zemljine površine potrebno da zadovoljimo sve naše potrebe. niti puno novaca niti samoproglašene vođe. Primjerice. Z a t o smo se i trudili knjigu ispuniti s jednostavnim i praktičnim receptima kako proizvesti. Ekološki otisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekološku neodrživost naših društava. napraviti i primijeniti neku od inspirativnih mogućnosti za održivi život. treba otvoreno reći kako je neoliberalni sistem dobio svog partnera u zelenom kapitalizmu gdje sve što je eko. ratove za naftu i druge resurse. Slično. trud i ulaganje energije. Jedan od osnovnih principa p e r m a k u l t u r e jest da s m o svjesni povezanosti različitih f u n k c i j a i elemenata. Ovo nije jedino vrijedno što ljudi danas rade kako bi učinili ovaj svijet boljim mjestom za život. za izgradnju k o m p o s t n o g wc-a potrebno je imati znanja iz graditeljstva. H o d a m o polako. možete nas kontaktirati. U knjizi su sakupljena znanja i vještine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo.sami pišemo o biodizelu. i na toj duzi postoji mjesta za još m n o g o boja. Većina od predstavljenih znanja i vještina stvara se ovdje u Hrvatskoj ili šire u regiji. Za kraj naglašavamo kako n a m nije namjera glumiti velike i prepametne stručnjake. Neka vas njen sadržaj još više n a p u n i . Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lakše praćenje knjige. M o g l i bismo reći kako su socijalna pravda i održivost naš cilj. a to je Reciklirano imanje. a ukoliko želite nešto slično probati. Naša poruka je da v a m za održivi život nisu potrebni niti opaki stručnjaci. U knjizi ć e m o se zbog iznimne važnosti posebno osvrnuti na o t p a d i očuvanje vode. Mi sami i m a m o još m n o g o žganaca za popapati i toga smo i više nego svjesni. T i m e su od ekološke priče učinili elitistički hram za bogate novcem i odabrane d u h o m . Drugi p o j a m je permakultura kao sistem dizajniranja našeg okoliša učenjem od prirode. samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja. Kako li je s a m o ekipica nanjušila lovu. Na kraju ć e m o prikazati kako si olakšati život i u u r b a n i m prostorima. povezan je s n a š o m ž e l j o m da s m a n j u j e m o o t p a d te da recikliramo. p a s i v n o s o l a r n o g r a d i t e l j s t v o stavili s m o p o d p o g l a v l j e O d r ž i v o graditeljstvo. Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od područja koje ć e m o spominjati. 20-tak kilometara južno od Zagreba. bio. Toliko je toga ispred nas. Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima sličan praktični savjet ili recept. zahtijeva i svijest o potrebi za štednjom pitke vode. Od lijepih slika malo koristi u praksi ako ih ne m o ž e m o preslikati u stvarnost. V i d i m o se t a m o . ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog c e n ­ tra na V u k o m e r i č k i m Goricama u selu Vukomerić. Ipak. Govorit ć e m o i o organizacijskim strukturama i m e đ u l j u d s k i m o d n o s i m a . energija i graditeljstvo. Rješenja o kojima govorimo m o g u se primjenjivati svugdje. Ne zanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale biti alternativa "utrci prema d n u " koju vode političke i ekonomske elite. a permakultura sredstvo za postizanje t o g cilja. osjećamo nedostatak knjige na našem jeziku sa primjerima iz naše regije. energiji ili gimnasticiranju. Stoga ć e m o p e r m a k u l t u r n i dizajn pokazati uz p o m o ć stvarnog m o d e l a . Te lijepe slike već postoje u literaturi na stranom jeziku i dostupne su preko M a l e Alternativne Knjižnice ( M A K ) koju vodi naša udruga . U permakulturnim priručnicima i knjigama za dizajniranje. Dva su t e m e l j n a p o j m a oko kojih se vrte t e m e u knjizi. s m a t r a m o kako je najvažniji oblik aktivizma o n a j koji će nas naučiti konkretnim t e h n i k a m a i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma. Doduše. uglavnom su prikazani idealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susreće u stvarnosti. Praktična rješenja podijelit ć e m o u nekoliko cjelina koje predstavljaju i glavni fokus naše udruge: hrana. s m a t r a m o kako je važnije naučiti kako. imat ćete modele koji su blizu. U stvarnosti gotovo sva održiva rješenja provlače se kroz nekoliko područja. Napravili smo pregled o n o g a što smo mi naučili ili saznali u posljednjih nekoliko g o d i n a . Sigurno ćemo pobijediti. bez obzira g d j e živimo. Ukoliko želite u vašim životima primijeniti neku od predstavljenih priča kontaktirajte nas da se zajedno p u n i m o . slobodno nas kontaktirajte i uvrstit ć e m o to u slijedećim izdanjima. kozmetici. 6 7 . U knjizi ć e m o vidjeti kako n a m sve p e r m a k u l t u r a p o m a ž e smanjiti ekološki otisak koji ostaje iza nas. zeleno ili slično ima nevjerojatno visoku cijenu. ali u p o r n i m koracima po praktičnim stazama održivosti. S obzirom na sve veće siromaštvo i uništavanje prirode. Nismo htjeli navoditi lijepe priče iz svijeta koje za nas ovdje postoje samo na slikama. Do m n o g i h lijepih rješenja došli smo n a k o n brojnih grešaka i padova. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. m a l i m . a ne čekati da se biodizel pojavi na benzinskim crpkama.Zelena mreža aktivističkih grupa ( Z M A G ) . mišljenja smo kako i to m a l o što z n a m o vrijedi doći do što više ljudi i rezultat je pred v a m a . Od naše prve frustracije kako n e m a m o dovoljno za pročitati u dostupnoj literaturi o t e m a m a koje nas zanimaju do danas kada i m a m o knjigu p u n u primjera iz naših života. To je druga stvar koju želimo istaknuti. Prvi je ekološki otisak koji n a m opisuje koliko jako pritišćemo našu planetu. neovisno da li govorimo o hrani. onaj koji će nas učiti kako stvarati drugačije svjetove. Nekoliko je razloga za t o . ali ga ne m o ž e m o shvatiti izdvojeno od energije. organski. ovdje i sada. Stoga je i to nekakva poruka da budete uporni i ne odustajete. jer je to najvažnije područje na kojem danas t r e b a m o raditi.

trošimo više nego što i m a m o .2 0 0 1 . 0 8 . Prvi p o j a m je tehničkog karaktera i označava "stopu trošenja kupljenih roba i usluga po glavi stanovnika" (Douhtwaite. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda.. trenutno raspoloživi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1.) te bioraznoliko područje koje akumulira C 0 2 i osigurava d o m brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Prosječan ekološki otisak stanovnika planete Z e m l j e je 2. Dapače.H D I . Budući da ljudi u različitim dijelovima svijeta ne žive na isti način. varira i njihov ekološki otisak. To znači da m o r a m o moći zadovoljiti sve naše potrebe na sve m a n j o j površini. U razdoblju 1 9 9 1 . O p a d a n j e bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa našim ekološkim otiskom. o r g ( 0 8 . rastave. premda bi to ostavilo katastrofalne posljedice u prirodi. more. te je izveze. T a k o je prosječnom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebe potrebna površina od 9 .8 ha. No. 2 0 0 5 . Ekološke katastrofe i saniranje istih uzrokovat će porast BDP-ja. računanje nečije razvijenosti po BDP-u može dati iskrivljenu sliku ukoliko želimo saznati m a n j e o ekonomiji. Kao što smo naveli. Kada r a č u n a m o bruto društveni proizvod m j e r i m o samo stvari koje se kupuju i prodaju novcem.2 0 0 0 porastao za 150%. No. G e n u i n e Progress I n d i c a t o r (GPI) i b r o j n i d r u g i . Realniji pokazatelj kvalitete života na Zemlji i našeg odnosa prema prirodi. godine LPI je o p a o za 4 0 % . 2 Vidjeti Living Planet R e p o r t 2 0 0 4 n a U R L : h t t p : / / w w w . U izvještaju Ecological Footprint of Nations 2 0 0 4 koji radi Redefining Progress. d o g a đ a se da BDP raste. polja. ' D r u g i b o l j i p o k a z a t e l j i kvalitete života o d BDP-ja s u : U N . BDP na kriminal. ističe se kako je ekološki otisak je u razdoblju 1 9 6 1 . U razdoblju od 1970.6 Velika Britanija od 3. 2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) koji prati stanje biljnih i životinjskih vrsta. Po BDP-u bismo zaključili kako je stanovništvu bolje. BDP ne uključuje iskorištavanje prirode u proizvodnji i pružanju usluga. površina potrebna za proizvodnju energije. p n n d n ..2 ha. To znači da sada živimo preko granica održivosti. Najveća ekološka organizacija na svijetu WWF objavila je godišnji Living Planet Report 2 0 0 4 . BDP ne uključuje oblike rada ili transakcije ukoliko nisu novčane.tlo (šume. 5 7 ha. i u kojoj mjeri. 1 8 Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja n a m govori koliko jako svojim n a č i n o m života pritišćemo zemlju. potrošnju i odlaganje o t p a d a . Na taj način m o ž e m o izračunati živimo li održivo ili neodrživo. sudske presude i d r u g e oblike socijalnih problema gleda kao na ekonomsku korist. Drugi p o j a m je bliži mjerenju nečijeg osjećaja o stupnju opće dobrobiti u društvu. jer BDP raste. Ekološki otisak računa koliko n a m određeni prostor može podržati našu proizvodnju. Tu se misli na Zemljine resurse . Situacija postaje tragičnija pošto je upravo to razdoblje obilježeno brojnim konferencijama i sporazumima o održivom razvoju. Z a t o nas m o g u zbunjivati pojmovi kao što su "životni standard" i "kvaliteta života" koji se često koriste kao istovjetni p o j m o v i . ukoliko neka zemlja posiječe sva svoja stabla i preradi ih u drvnu g r a đ u . Najmoćnije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljne su i šalju pohvale takvim zemljama. Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u održivi razvoj. čisti zrak. ceste. ) . gotovo uvijek kod izvoza drvne građe radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza ne koriste za razvoj svojih društava. Dakle. posebno kada govorimo o vodećim političkim i ekonomskim elitama. godine do 2 0 0 0 . njen BDP po stanovniku će porasti. 3 SAD imaju ekološki d u g od 3. rad u kući. 1999). pa se smanjila i količina raspoloživih resursa koje m o ž e m o iskorištavati za održavanje našeg životnog stila. d o k prosječan stanovnik Hrvatske svoje potrebe zadovoljava na 2. a posredno i na zdravlje ljudi.5. premda je očito da BDP ne daje potpune rezultate i vrlo često iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. Od konferencije u Riju pa do o n e u Johannesburgu ekološki otisak 27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku. Kada o d u z m e m o ekološki otisak od nosivog kapaciteta nekog područja d o b i j e m o "ekološki d u g " ili ekološki minus. 9 . postalo model amortiziranja kritike koja im se upućuje. pašnjaci). ali se smanjuje kvaliteta života stanovnika na koje se BDP odnosi. ljudi sigurno neće osjećati zadovoljstvo ili sreću zbog t o g a . Ekološki otisak se izražava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 0 0 0 m 2 ) zemljine površine potrebne da ostvari nečiji životni stil. prirodne ljepote i bioraznolikost. N o . površina p o t r e b n a za razvoj (zgrade. Index o f S u s t a i n a b l e E c o n o m i c W e l f a r e . a istovremeno u ostatku svijeta se smanjio za 8%. 1999).9 ha.kako gazimo planet? Do d a n a s je b r u t o društveni proizvod (BDP) o s t a o najprihvaćeniji f a k t o r određivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. parkirališta.H u m a n D e v e l o p m e n t Index . Nadalje. međuljudski odnosi. Pojasnimo. na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%. kao i liječenje opasnih bolesti poput raka. već za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite. a više o kvaliteti života stanovnika neke zemlje. sreći ili zadovoljstvu sa životom. p r e m d a su zapravo prilično različiti. te ga m o ž e m o shvatiti i kao indikator svjetske bioraznolikosti.Ekološki otisak . . ali i međuljudskih odnosa jest ekološki otisak. M o ž e m o reći da globalni "ekološki d u g " iznosi 2 0 % . slobodno vrijeme i brojne d r u g e kategorije važne za naš osjećaj o kvaliteti života.

9 milijarde ljudi. parkirališta.htm (20. godine) 5. 8 h a d o z v o l j e n i h za s v a k o g a od nas ulaze i n e . jer su većinu svojih odavno iskrčili. Praktički financiraju vlastito osiromašenje uz sve g o r u situaciju u okolišu. V i d j e t i c i j e l u t a b l i c u na U R L : h t t p : / / w w w .1 hektar. ukoliko n e m a dovoljno resursa u vlastitoj okolini. Zamislite situaciju da se sa sve m a n j o m t o r t o m pokušavate sve više prežderavati. Idiotski je da se takav životni stil n a m e ć e cijelom svijetu kao 3 N e k e z e m l j e i m a j u veliki otisak. O d n o s prema š u m a m a slijedećih 9%. krče tropske kišne šume.2 milijarde ljudi.). e c o u n c i l . Ista računica ukoliko na primjer.2005. A ranking. Brazil).2 milijarde ljudi. zemlja prekrivena razvojem (ceste.) 5% i nuklearna te hidroenergija 4 % . krenuti u p l j a č k u d r u g d j e .6ha ekološki otisak SAD-a 88% = 1.. ha na planeti To je posljedica dvostrukog napada na Z e m l j u . a c . 5 7 hektara. U SAD-u se troši trostruko više Izvor: LPR 2 0 0 4 .footprintnetwork. SAD i EU i m a j u najveće otiske na planeti. regija. S obzirom da se energetski otisak od 1 9 6 1 . Siromašni sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinama koje i m a j u kako bi otplatili vanjski d u g .2 m r d .Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva je najprisutnija u SAD-u. ribarstvo 6%. godine povećao za gotovo 7 0 0 % . Jasno je kako će netko da osigura svoj neodrživi način života. URL:http://www.org (08.N j e m a č k a i Japan 3. uz sve veće vlastito siromaštvo. a dugovi su sve veći. Najveći utjecaj na ekološki otisak i m a iskorištavanje i potrošnja fosilnih goriva koja utječu sa 4 7 % na kasniji rezultat. ne t r e b a m o previše razmišljati što znači gotovo 50%-tni utjecaj fosilnih goriva na u k u p a n otisak.). privatiziraju izvore pitke vode u siromašnim zemljama. Prosječna osoba SAD-a troši 9 . 3 10 11 . ljudi 12. a EU (prije proširenja 2 0 0 4 .4.8 hektara po stanovniku.6 ha ekološkog otiska (SAD) x 8 8 % ( 1 2 % ostavlja se za druge vrste) = 1. I s t o v r e m e n o se naš m a h n i t i konzumerizam kontinuirano povećava. Priroda se sve više uništava. Kanada i zemlje Z a p a d n e Europe imaju veći otisak od ostatka svijeta zajedno. Sto se d o g a đ a kada neka zemlja. u z m e m o u obzir kineski otisak bila bi 7. zgrade. 5 To doslovno znači da kada bismo svi htjeli živjeti kao stanovnici SAD-a trebalo bi n a m 5 planeta. do 2 0 0 1 . c r / r i o / f o c u s / r e p o r t / e n g l i s h / f o o t p r i n t / P o t r e b n o se prisjetiti k a k o u t i h l . Resursa je sve manje. o p e t n e znači k a k o n j i h o v e k o l o š k i otisak nije prevelik. grad ili skupina ljudi troše više nego što i m a j u resursa na p o d r u č j u g d j e žive? K r e n u u agresiju na Irak izmišljajući kao razlog oružje za masovno uništenje. n j e n e m o g u ć n o s t i su u s i l a z n o j p u t a n j i . Životni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1. To računamo: 12.9 ha po stanovniku. trebao bi n a m urod žitarica četiri puta veći nego što je sada ukupna svjetska godišnja proizvodnja. Ekološki otisak po regijama dovoljno n a m govori o moći i nejednakosti u svijetu. T i m e dolazimo do ključnog značenja ekološkog otiska. Poljoprivreda i pašnjaci utječu sa slijedećih 2 9 % . Problem današnjeg svijeta je što Kina ide prema otisku SAD-a..57 ha po stanovniku.l j u d s k e vrste. posebno u ekonomski b o g a t i m z e m l j a m a . a preostale pretvorile u zaštićene parkove i rezervate.05. jer su b o g a t e resursima (npr. a SAD je broj jedan sa čak 9. a l i ne i e k o l o š k i m i n u s . 2005. Rekli smo prije kako na raspolaganju i m a m o 1. Ekološki otisak n a m savršeno opisuje kako su b o g a t i organizirali svijet tako da ih siromašni opskrbljuju resursima. a Italija 2. M o ž e m o nizati u nedogled. a ne o b r n u t o . T o n a r a v n o . 4 poželjan i ostvariv! SAD. 09. Po regijama ekološki otisak je: X 9. jer svoju troše previše.5 m r d .5 milijarde ha na planeti / 9.

Isto vrijedi i za ekološki otisak. Ista stvar je i s t u r i z m o m . a m n o g e države to ne žele. nego što n a m sada brojke pokazuju. o r g ( 0 2 .4% produktivniji od prosjeka. Isti je slučaj i s uništavanjem biljnih i životinjskih vrsta. Na primjer. ali emisija s u m p o r n o g dioksida ( S 0 2 ) nije zabilježena u ekološkom otisku. godine m o g l o anulirati usporavanjem deforesterizacije i održivim gospodarenjem š u m a m a . kako s m o vidjeli n a m n o g i m d r u g i m m j e s t i m a p r o b l e m p o p u l a c i j e stavlja s e nezasluženo visoko mjesto. f o o t p r i n t n e t w o r k . Pašnjaci su samo 0. plodna zemlja je 2. a proda te koristi u Francuskoj. s m a n j i v a n j e m k o n z u m e r i z m a i i m p l e m e n t i r a n j e m efikasnijih tehnologija za uslužne i proizvodne djelatnosti. kako bi prikrile svoj stvarni utjecaj na planet. Sto se tiče ekološkog otiska za m e đ u n a r o d n u trgovinu. 6 London ima 125 puta veći otisak od svoje površine. CFC). Na primjer. Po autorima ekološkog otiska takvi oblici otpada trebali bi biti izbačeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti u biološko kruženje. godine pasti će na 0. Jasno je da ne možemo uspoređivati v r i j e d n o s t r a z l i č i t i h vrsta k o r i š t e n j a zemlje. L j R L J i t t p : v A v w . and Wackernagel. T i m e se javlja opasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli m a n j i ekološki otisak nego što bi trebala imati s obzirom na utjecaj određene proizvodnje na prirodu. čak i tisuća g o d i n a . C 0 2 se r a č u n a . a ne i za zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo često svojim neodrživim n a č i n o m života ostavlja ju otisak u zemlji gdje su došli.08%. 0 4 . Prosječna šuma godišnje po hektaru upije 1.12 ha po osobi. jer priroda n e m a dovoljno kapaciteta i sposobnosti apsorpcije. N a i m e . uništavanje biljnih i životinjskih vrsta. Od 1950 do 1997. N. «što d o d a t n o j a č a s i r o m a š t v o . Svi pokazatelji u p u ć u j u da krivo u p r a v l j a m o t i m p o v r š i n a m a . Važno je spomenuti kako oceani upijaju 3 5 % emisije C 0 2 . 7 p o j e d i n i m d i j e l o v i m a svijeta. u Brazilu t r e ć i n a s e o s k o g stanovništva p o s j e d u j e m a n j e o d 1 % u k u p n i h p o l j o p r i v r e d n i h z e m l j i š t a . PCB. Stoga ponekad za određena područja n e m a dovoljno točnih p o d a t a k a . deforesterizacija i širenje pustinja također nisu uključene u ekološki otisak. Uništavanje voda. M o ž e m o reći kako je izračunati ekološki otisak manji od realnog. ukoliko se na primjer auto proizvodi u N j e m a č k o j . ekološki otisak će se računati za Francusku. M. 12 13 . IPCC procjenjuje kako bi se 12-15% predviđene emisije C 0 2 do 2 0 5 0 . Simmons. ekološki otisak istovremeno ističe kako je m a n j e važna kvantiteta ljudi na n e k o m području.. 2 0 0 3 ) . Najpotrebnija je želja za dijeljenjem podataka.. a više kvaliteta života. Najbolje je naš odnos prema prirodi opisao francuski diplo­ m a t Vicomte de Chateaubriand: "Sume dolaze prije civilizacija. Edukacija. Nadalje. Danas se na svijetu proizvede i više 6 D o b a r izvor o r a t o v i m a za resurse predstavlja k n j i g a M i c h a e l a R e n n e r a ( 2 0 0 2 ) The Anatomy O v d j e ne s m i j e m o ne s p o m e n u t i i o g r o m n u n e j e d n a k o s t u vlasništvu n a d z e m l j o m u of Resource Wars. a m o g u ć e su zloupotrebe i u p o d a c i m a kod samih država i državnih agencija koje ih šalju. a Britanija o s a m puta (Girardet. a najčešću uzroci d e g r a d a c i j e su: deforesterizacija. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivni trendovi do 2 0 3 0 . Dakle. To sve uzrokuje daljnje osiromašivanje zemalja. godine stopa je pala s 0. To je oružje za m a s o v n o uništenje! Jasno je iz ovih rezultata kako konzumerizam bogatih uništava mogućnosti i budućnost siromašnih. Jasno je da "vrijednost" prirode prelazi iskorištavanje dobara i usluga samo za ljude. Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisije C 0 2 u jednoj godini. ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromaštvo prethodi velikom broju stanovnika. Na p r i m j e r . održiva znanja i tehnike te pravedna raspodjela su p u n o bolje m e t o d e za smanjivanje ekološkog otiska od brojanja gladnih usta. ekološki otisak ne uzima u obzir apsolutno sve intervencije u prirodi te m o ž e m o zaključiti kako je zapravo još i veći. a ne obrnuto. otprilike za veličinu Grčke. pretjerana ispaša i loše poljoprivredne metode. Po n a m a najveća m a n a ekološkog otiska jest određena nedosljednost. Na primjer. pustinje dolaze poslije" (Chamber. 2 0 0 4 : 41). spojevi ili proizvodi s o n i m a koji ostaju u prirodi po nekoliko stotina.8 tona ugljika. tako da utjecaj kiselih kiša nije uključen. no i morski ekosustavi su pod o g r o m n i m stopalom zagađivanja i izlova. jer se ne uzimaju svi oblici zagađenja u izračun.8 p u t a p r o d u k t i v n i j a od p r o s j e k a . ne uzimaju se u izračun neobnovljivi oblici o t p a d a koji su d u g o t r a j n i ili trajni u svom zagađivanju (radioaktivni o t p a d . a ne za N j e m a č k u . Pritom se 9 0 % svog ribarstva odvija u svega 8% morskih površina. o r g ističe k a k o se e k o l o š k i otisak m o ž e s m a n j i t i : s m a n j i v a n j e m svjetske p o p u l a c i j e . jer je potrebna preciznost i transparentnost p o d a t a k a . 7 U skladu s t i m smanjuje su stopa dostupne količine poljoprivrednog zemljišta po osobi. 2 0 0 5 . Sume uništavamo u prosjeku 1 1 do 15 milijuna ha svake godine. w Q r l d w a t c h .hrane i drvnih prerađevina nego što je g l o b a l n i prosjek.. širenje pustinja. razvoj zaraznih bolesti te smanjivanje izvora pitke vode. Autori koji promoviraju i razvijaju ekološki otisak ističu kako n e m a smisla uspoređivati utjecaj na planet koji imaju raspadajući elementi. et al.23 ha na 0. W o r l d w a t c h Institute. način na koji ti ljudi žive. 2 0 0 4 ) . Ipak. Ne želimo reći kako u o d r e đ e n i m područjima svijeta problem populacije ne postoji. T a k o se i u izvještaju LPR 2 0 0 4 i na Internet stanici w w w . C. I sami a u t o r i ekološkog otiska priznaju neke njegove manjkavosti (Wackernagel. Ekološki otisak nije lako mjeriti. Utjecaj turista računa se s a m o za zemlju koja dobiva turiste. ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija o istoj temi drugačiji u različitim publikacijama. ) .

C. T a k o bismo na planeti ostavljali m a n j i otisak koji nas ne bi vodio (samo)uništenju. to i dalje ne znači da s njima d o b r o i p a m e t n o upravljamo. N o . već veličinu stopa koje ostavljaju. Hrvatska . a ne planet. M a l a smo zemlja bogata resursima.0 ha ribe 0. Nas u o v o m trenutku od velikog ekološkog minusa spašava bogati biokapacite. Svi ovi nedostaci ekološkog otiska ne u m a n j u j u njegovu u k u p n u vrijednost koju n a m daje kao metoda otkrivanja stvarnog utjecaja na prirodu.8ha. dok sve ostale susjedne zemlje imaju veći otisak od Hrvatske. Dakle. Simmons. Ekološki otisak je najbolji odraz našeg odnosa istovremeno prema planetu i jednih prema d r u g i m a . Živimo u svijetu u kojem je najvažnije da kapitalizam napreduje i da se novci okreću. To je dakle. Sada ć e m o na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju u obzir prilikom računanja ekološkog otiska. odnosno iskorištavanje resursa.. potrošnja i odlaganje otpada. Izračun od 2. kruže održivo. m o ž e m o reći kako u Hrvatskoj više od 10% u k u p n i h biljnih i životinjskih vrsta. Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice i m a m o otisak veći samo od Bosne i Hercegovine.9 ha po osobi m a n j i je od prosjeka Centralne i Istočne Europe gdje je Hrvatska svrstana. Ekološki otisak od 2. Nije n a m poznat podatak da se u Hrvatskoj na državnom. a opet i m a m o preko 8 0 0 milijuna gladni. a n a p o m e n u l i smo kako n a m je u o v o m trenutku na raspolaganju tek 1. Živimo u svijetu obilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna čovjeka. Kao i siromaštvo i ekološki otisak je posljedica političkih odluka. a pogotovo računa ekološki otisak. površina za upijanje C 0 2 te biokapacitet određenog područja. M.od dovoljno hrane da svi ljudi b u d u siti.mala zemlja za preveliki otisak Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekološkim otiskom od 2. Kao što smo rekli obuhvaća se: iskoristiva površina zemlje i m o r a . Naš otisak za tlo i m o r e je 1. a skoro svaka druga osoba na svijetu živi u siromaštvu. Ovdje treba naglasiti kako je u najnovijoj knjizi o ekološkom otisku (Chamber. njih 5 1 4 ima status ugroženih.9 ha po osobi. Gotovo 4 5 % k o p n e n o g dijela Hrvatske su 14 15 . WWF daje i izračun za svaku pojedinu zemlju. i d a p a č e proizvodi siromaštvo siromašnih. boljim upravljanjem resursima i jačanjem zdravlja u ekosistemima. Kao što je izračunao globalni ekološki otisak. Siromaštvo je proizvod društva. Sam izvještaj LPR 2 0 0 4 ističe kako je ekološki otisak u razdoblju 1 9 6 1 2 0 0 1 rastao brže od broja stanovništva te se ističe kako je dokazan pad rasta p o p u l a c i j e u p o d r u č j i m a g d j e se ž e n a m a o m o g u ć a v a e d u k a c i j a .06 ha Hrvatska je jedna od biološki raznolikijih zemalja na svijetu.24 ha.78 ha šume 0. Ekološki otisak nas upozorava kako je najvažnije da kvaliteta života napreduje. čiji je ekološki otisak 3. županijskom i lokalnom nivou koristi. . u podjeli zemalja na bogate. posebno u odnosu na veličinu i broj stanovnika. vlastita ekonomska nezavisnost i zdravstvena zaštita. a ne škrte prirode. N. M o r a m o uvijek imati na u m u kako se nosivi kapacitet može povećati g l o b a l n i m širenjem proizvodnih površina. područje koje t r e b a m o jače pritiskati. a da se proizvodnja.37 ha pašnjaci 0. 2 0 0 4 ) istaknut cilj ekološkog otiska da ne mjeri glave. Sto se tiče izračuna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroženost biljnih i životinjskih vrsta. U to su uključeni: poljoprivreda/hrana 0.9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom Living Planet Report 2 0 0 4 .9 ha po osobi.. srednje bogate i siromašne zemlje Hrvatska je stavljena u srednju skupinu. energija. Konzumerizam bogatih najviše uništava ovu planetu. ceste i sl. tlo na kojem su građevine. tako da smo u o v o m trenutku prisiljeni služiti se Living Planet Reportom. a n d Wackernagel. To znači: kada bi cijeli svijet preuzeo naš životni stil bilo bi potrebno 2.8 ha po osobi na globalnoj razini.

Istodobno s približavanjem EU. No kao što smo rekli. Hrvatska bi m o g l a hraniti 27 milijuna ljudi (Lay. Eh. 5 % . Vrlo je vjerojatno da o t p a d odlažu upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilišta. a u Europi je samo ispred Albanije.9ha). U o s t a l o m .00 ha hidro 0. d o d a t n o osiromašuju tlo i d u g o r o č n o ga čine n e p l o d n i m . T i m e s m o m a k a r privremeno zaštićeni od sudbine m n o g i h gradova u svijetu koji su predali upravljanje v o d o m g l o b a l n i m k o r p o r a c i j a m a . i m a m o iskustvo s Bechtelom. Budući da n a j m o ć n i j e korporacije u kontroli vode dolaze iz EU. ne bi nas trebao iznenaditi pritisak da se zakon olabavi. premda je to danas slučaj. 5 % . a z n a m o kako se lako zakoni i mijenjaju. krade vodu iz rijeka Like i Gacke. U Z a g r e b u se gubi gotovo 4 0 % vode zbog loših i dotrajalih cijevi. Gradsko je poglavarstvo razumljivo. Ovdje je p o t r e b n o spomenuti kako sami proizvodimo 5 2 . Z a g r e b izgubi 40 posto pitke vode zbog dotrajalih cijevi koje puštaju. jer su to poznati podaci i samoj javnosti. Nulta suma u rubrici koja izračunava korištenje pašnjaka dovoljno n a m govori o p r o b l e m i m a na koje se ponekad nailazi u računanju ekološkog otiska. te m o ž e m o pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu. godine. Uvozimo čak i sijeno. I p o č e t k o m 2 0 0 6 . n a k o n negativne ocjene komisije odobrilo projekt RVVE-u. a njemačka korporacija RWE je već osvojila izgradnju pročistača o t p a d n i h voda u Z a g r e b u . Prema studiji A g r o n o m s k o g fakulteta. 6 h a . od čega su dvije trećine pašnjaci. sve je jasnije kako se seljak odavde neće moći nositi s visoko subvencioniranom r o b o m iz EU. hranu b a c a m o . a procjene govore kako će taj broj do 2 0 3 0 . No i tu m o ž e m o postaviti pitanje jesmo li svjesni važnosti pitke vode za budući svijet koji se kreira već danas. Bechtel je krađu vode platio g r a d n j o m autoceste i zaštitom d o b r o potkoženih d o m a ć i h lobista. H r a n u uvozimo. m o ž e m o izraziti čuđenje što nisu dobiveni rezultati za iskorištavanje energije p o m o ć u vode.57 ha d r v o za o g r j e v i kuhanje 0. a zauzvrat dobili skuplju v o d u i neučinkovitije upravljanje vodoopskrbom. Od u k u p n i h poljoprivrednih površina proizvodnja hrane zauzima 5 1 . a zahtijeva i veći rad. a opet 2 0 0 4 . Živimo u zemlji gdje zakoni koji spriječavaju profit i nečije interese nisu baš sveta krava. Samo u Z a g r e b u se godišnje baci između 8 i 10 tisuća tona hrane. godine smo uvezli hrane u iznosu od 1. Ipak. Za otisak unutar ove skupine koriste se: C O ? od fosilnih goriva 1. godine ističe s e kako n u k l e a r n a energija osigurava 4 . često se niti mi sami ne m o ž e m o previše pohvaliti da cijenimo obilje pitke vode nad k o j o m se krećemo. M o ž e m o prilično sigurno pretpostaviti kako će vode i šume biti slijedeće u n a p a d u privatizacije. a na osnovi kvalitete zemljišta. Podataka za povlačenje vode i za izvore pitke vode također n e m a . a ne s a m o počesto z a t v o r e n i m z n a n s t v e n i m k r u g o v i m a . Sto se tiče razvoja ekološke poljoprivrede kao mjere održivog razvoja. Energetski otisak Hrvatske je veći od svjetskog prosjeka i prelazi dobivene rezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi l . Korišteni hektari za proizvodnju hrane i iskorištavanje šuma po stanovniku su nešto viši od svjetskog prosjeka (0. A i m i r n o s m o odšutjeli otkriće glavnog državnog inspektora u 2 0 0 3 . H i d r o e l e k t r a n e o s i g u r a v a j u Hrvatskoj preko 2 0 % energije (točni godišnji podaci variraju s obzirom na količinu vode). godine pasti na oko 2 0 % . Uslijed njihove krađe vode. Također. Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za naše potrebe. 8 % od ukupnih energetskih potreba. Jasno je kako se u konvencionalnoj poljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetička kemijska sredstva koja osim što loše utječu na zdravlje ljudi. godine voda je u Z a g r e b u poskupjela za 40%. kao i većina zemalja u svijetu i Hrvatska će postajati sve ranjivija zbog ovisnOG mm 16 17 . godini da jedna od najbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel. Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podataka koliko iskorištavamo pašnjake. i naši seljaci vole se pozicionirati u n u t a r subvencioniranog sektora pšenice ili kukuruza.03 ha nuklearna 0. Za sada i m a m o sreću što je na snazi zakon koji sprječava rasprodaju vodovoda sve do 2 0 1 8 . Hrvatska je na s a m o m svjetskom d n u . Z n a č j . Živimo u zemlji koja bi m o g l a proizvoditi hrane za izvoz. zanimljivo je primijetiti kako je otisak za konzumiranje ribe manji čak od prosječnog otiska siromašnih zemalja. Kod ovog dijela izračuna ekološkog otiska. a od toga je čak 9 5 % prirodnog sastava što uvjetuje biološku raznolikost.šume. 2005). 1 % o d u k u p n e energetske potrošnje u Hrvatskoj. ali za to ne postoje tako lake d o m a ć e subvencije. U Hrvatskoj nije rijetkost da se stvaraju divlja odlagališta smeća uz vodocrpilišta. a travnate površine zauzimaju 4 8 . godine kada Hrvatska nije koristila struju iz NE Krško. dolazilo je i do p o m o r a ribe i rakova. p r e m d a im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim. a kao i načina proizvodnje s naglašeno m a n j i m ekološkim otiskom.4 milijarde dolara. jer žive u t o m području. a livade jedna trećina. zdravoj d o m a ć o j hrani te o č u v a n o m okolišu i biološkoj raznolikosti dobivaju gorak okus. siječnja 2 0 0 2 .00 ha Za energetski dio ekološkog otiska Hrvatske treba još naglasiti kako su kod izračuna LPR-a 2 0 0 4 korišteni rezultati iz 2 0 0 1 . To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u društvu gotovo uvijek se d o g a đ a pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za o b n o v u i razvoj. a vrlo m a l o kreću prema proizvodnji voća i povrća. U Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 2 5 . T i m e sve naše priče o č i s t o m i n e z a g a đ e n o m t l u . To je šteta budući da s m o zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj m n o g i predviđaju budućnost kakvu danas ima nafta. što nikako nije zanemariv podatak posebno a k o u z m e m o u obzir da se radi o više od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj.

prvo se počinju spominjati nove e l e k t r a n e . Vjesnik. U prosjeku se u Hrvatskoj u z g r a d a m a na prozore i vanjske zidove izgubi 7 0 % toplinske energije. 1 9 9 9 ) : Vjetar Sunce Biomasa i otpad Geotermalni M a l e hidrocentrale Ukupno Velike hidrocentrale Sveukupno Izvor: Lay. 0 1 % energetske proizvodnje (Potočnik i Lay. Iz državnog Povjerenstva nadležnog za provedbu projekta uvođenja biodizela u Hrvatsku istaknuli su kako će tek 2 0 0 7 . bar z n a m o uvoziti. u: D r u š t v e n a istraživanja 7 7 . Čak i kuće koje u većoj ili m a n j o j mjeri i m a j u instalirane solarne m o d u l e .o centraliziranim fosilnim gorivima.00 0. a nije dorađen niti zakon koji bi regulirao o t k u p tako dobivene struje. a Nacionalni p r o g r a m za proizvodnju bio-dizela koji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte. U t o m kontekstu zabrinjavajući je podatak kako solarni izvori energije u Hrvatskoj čine svega 0 . u g l a v n o m n u k l e a r n e . ( 2 0 0 5 ) I n t e g r a l n a održivost i u č e n j e .5 217. viziju pa čak niti vidljivu 1 H r v a t s k a i m a više od 1. Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju. p r e m d a b i najviše energije m o g l i jednostavno sačuvati i uštediti. Šibeniku. Ili 19 . 3 : 3 6 9 . 2 0 0 5 ) .7 Korištenje 0. postavljena 2 0 0 4 . 0 6 . Puli i kraj Z a d r a . Na taj način može se uštedjeti g o l e m a količina novca. Nevjerojatno je da tako malo iskorištavamo resurse kao što su vjetar i sunce. Ekološki proizvođači hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekološki način da dobiju certifikat. a izrađena o p r e m a ne m o r a nužno biti lošija od komercijalne. U n a m a susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnih kolektora se subvencionira od strane države. U n a t o č t o m e . 0 2 .00 36.1)0 0. nikako da privole ekološki svjesni HEP da im otkupljuje struju kada je i m a j u previše za vlastitu potrošnju. T e k nekoliko većih takvih sustava i m a m o u hotelima u Visu.8 74. godine i nedavno izgrađena pored Šibenika. 2 0 0 5 . Drugi način da se zaobiđe prob­ lem skupoće je samogradnja solarne o p r e m e .6 118. T a k o đ e r se ističe kako čak 8 3 % zgrada Iz priloženog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih goriva prednjači za potrebe grijanja i t r a n s p o r t a .36 14. Kao što je već rečeno. Struktura korištenja fosilnih goriva može se vidjeti na sljedećoj slici (Duić. Situacija s korištenjem energije vjetra još je poraznija. U z g r a d a m a se troši 4 0 % od ukupne energije. premda bi ih se m o g l o koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom na povoljan položaj.38 ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. No višegodišnje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosu prema obnovljivim izvorima energije u državnoj vlasti.00 10. Želimo štediti energiju. N e m a veze. što ć e m o pokazati u slijedećim poglavljima. U kombinaciji s edukacijom ova tehnologija bi mogla n a p o k o n zaživjeti. Situaciju donekle popravlja vjetroelektrana na Pagu. i dalje se g r a d e energetski neefikasne zgrade. Istri i na o t o c i m a . a pristupanjem EU ć e m o biti obavezni o k o 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa.9 32.8 250. a poticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni. Na n a m a je da se i u Hrvatskoj izborimo za poticaje na kupnju solarne o p r e m e . a bio-dizel nije reguliran. ) . a primjerice. G o d . 2 0 0 7 ? To je sedam godina nakon što je osnovana radna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. U Energetskom institutu Hrvoje Požar ističu kako su tu i najveće mogućnosti uštede energije.38 22.01 0. godine biti proizvedene prve veće količine biodizela u Hrvatskoj. V. I to sve u trenutku kada n a m neobrađeno stoji 3 6 8 8 1 7 h e k t a r a 1 . glavni doprinos u k u p n o m ekološkom otisku daje korištenje fosilnih goriva.8 m i l i j u n a h e k t a r a o b r a d i v o g z e m l j i š t a (Lay. Kada se g o d spomene nestašica struje u Hrvatskoj. N a i m e . 14. Tablica iskorištavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj: Vrsta izvora Potencijal (Peta Jul) 12. kuće od balirane slame nisu dozvoljene.00 2. b r . već četiri godine č a m i u ladici. ljudi koji znaju koristiti osnovne stolarske alate bez većih teškoća se m o g u upustiti u gradnju vlastitog solarnog sustava. Solarni kolektori za t o p l u vodu se počinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji. godine (Gordana Petrovčić. što je u slučaju Hrvatske i više nego očito.01 14. U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao naš interes. 2 0 0 2 ) .

premda je polovinu t o g razdoblja obilježilo ratno stanje kada je pritisak na iskorištavanje resursa p u n o manji. g r a d Koprivnica sa svojim p r o g r a m o m biciklističkih staza može poslužiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjiti ekološki otisak od transporta.4. ali smo povećali ekološki otisak za 6%. Taj broj je sigurno danas veći pošto graditeljstvo (uglavnom ružno) i cestogradnja predstavljaju rastući sektor u Hrvatskoj. značilo bi da smo prihvatili neodrživi koncept neoliberalnog kapitalizma. Ipak postavljamo pitanje: koliko d u g o će n a m trebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako nježniji otisak na planet. u kojoj je iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora shvaćeno ne samo kao deklarativna podrška održivom razvoju. Hvale vrijedni pokušaj u Samoboru 2 0 0 2 . brzo je u t i h n u o bez da je ostavio d u b l j i t r a g .1 ha po osobi.28ha riblji fond 0. 2 0 0 1 : 35). što na obali što u velikim gradovima. v o d a . pa neke poput Bernarde Orehovec iz Čakovca i hrane vrtiće. Za računanje totalnog biokapaciteta koriste se: Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske poljoprivreda/hrana 0. Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0. T o t a l n i biokapacitet Hrvatske iznosi 2. obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva 20 21 . ostao stabilan. biomasa. M a l i ekološki deficit i b o g a t b i o k a p a c i t e t n u d i Hrvatskoj šansu da uz određene konkretne programe i projekte krene p u t e m održivije budućnosti. O n e k i m p r o g r a m i m a ili p r o j e k t i m a kakve ć e m o u p o z n a t i u poglavljima o energiji ili graditeljstvu. U p o j e d i n i m n a p r e d n i m z e m l j a m a i r e g i j a m a EU-a proizvodnja e n e r g i j e iz obnovljivih izvora doseže i do 2 0 % od ukupne proizvodnje energije. godine da se od bacanja u smeće spasi hrana iz supermarketa i pekara d o k je još uvijek dobra za konzumiranje.želju da počne iskorištavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce. Ukoliko bi počeli povećavati ekološki otisak uz smanjivanje b i o k a p a c i t e t a .8ha po osobi.1 ha. Finskoj ili Australiji. Gubici u distribuciji energije iznose 153 0 % .. zgrade i građevine te ceste. i dalje je premalo upravo te konkretnosti. Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekološki otisak Hrvatske dobiva se ekološki deficit Hrvatske koji iznosi 0. Hrvatska je u m i n u s u za 0..27 ha koje također ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja.).09ha po stanovniku. a najviše od svih tranzicijskih zemalja. Ipak.33 ha šume l. još ć e m o uvijek čitati u novinama pod rubrikom d o g o d i l o su u svijetu. Dakle. M o ž e m o istaknuti i dobre primjere: organske f a r m e su sve više okrenute školskim i inim posjetima. struju p l a ć a m o skuplje od ljudi koji žive u Londonu ili M o n a k u . vjetar. može značiti i kvalitetniji otisak na našim životima? Zaključak je kako "ponašanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje i ostvarivanje održivog razvoja pokazuje da je održivi razvoj danas još marginalna preokupacija upravljačkih elita u Hrvatskoj (Lay. M o g l i bismo reći kako se odnos prema hrani može preslikati i na odnos prema energiji. Sto se tiče zemlje koja je iskorištena za razvoj. T i m e Hrvatska neopisivo kaska za Europskom U n i j o m . već i kao konkretan i stvaran program razvoja. N o .83 ha pašnjaci 0. dok je svjetski prosjek 0. kakvog danas predvode SAD i ostale ekonomski najjače zemlje.

hrabra žena iz Kenije. energetike. Permakulturu je prvi počeo osmišljavati Bili Mollison na N o v o m Z e l a n d u . dizajniranje sustava koji će n a m osiguravati hranu bez opasnosti za budućnost. k o n a č n o smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti. a da ne pokažete u praksi kako primjenjujete znanja iz gore nabrojenih dimenzija. shvaćati sve te silne procese i kruženja u prirodi te primijeniti stečeno znanje za dizajniranje našeg ljudskog okoliša kako bismo dobili još više. I zašto ne reći. M o g u ć e je imati eko-markicu i proizvoditi organsku h r a n u . ljudske životne prostore" (Whitefield. N e m o g u ć e j e stvoriti f u n k c i o n a l a n permakulturni projekt. U o s t a l o m . Permakultura n a m pomaže stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne narušavaju balans niti u prirodi niti između ljudi.trajna revolucija P e r m a k u l t u r a je n a č i n d i z a j n i r a n j a l j u d s k i h p r o s t o r a s c i l j e m s t v a r a n j a uravnoteženih i održivih sustava. sprječavaju eroziju i lišćem malčiraju tlo. altermedijskih i ekoloških organizacija. a imati sve d r u g e d i m e n z i j e naših života n e o d r ž i v i m a . N e m a štrebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora. anarhističkih. pružaju n a m hladovinu i divno mjesto za o d m o r . Stablo u š u m a m a n a m daje h r a n u i piće. I to je n a m a super. a posebno u r b a n i m dijelom priče. te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentne k u l t u r e . opažati. papir. godine dobila Wangari M a a t h a i . e k o n o m i j e i još svašta čega. već tada uviđao kako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u d u g o r o č n o m pogledu i prema n a m a s a m i m a i prema prirodi. proizvodnje hrane. T r e b a m o osluškivati. 1996: 9). gorivo. Stoga nije č u d n o da se u permakulturi naglašava važnost šuma i sadnja stabala. rezervoari su pitke vode. D o d a t n i je m a m a c bila i činjenica da se permakultura ne veže za bilo kakvu i d e o l o g i j u ili d u h o v n u prosvijetljenost. Dvije su ključne riječi ovdje. Permakultura ima m n o g e definicije. dizajn. jer predstavlja iznimno bogat. Jedan od važnih kriterija koji se uzima u obzir u ocjenjivanju uspješnosti permakulturnih projekata je upravo ekološki otisak. Znači permakultura podrazumijeva akciju. pružaju d o m milijunima biljnih i životinjskih vrsta te potiču bioraznolikost. godine pokrenula Green Belt M o v e m e n t kako bi potaknula siromašne žene da kao borbu protiv siromaštva. M a a t h a i je 1977. mirisati. a to se posebice očituje u t o m e kako koristimo resurse. Njih dvoje je i stvorilo riječ permakultura kao izvedenicu od dvije riječi: Kasnijim razvojem permakulture u ' 8 0 . Stoga je stvorio temelje za t r a j n u poljoprivredu. Jasan i zaokružen sustav razradio je p o č e t k o m '70-ih zajedno s D a v i d o m H o l m g r e n o m . to opraktičavanje održivosti. a pogotovo postoje brojni stavovi o permakulturi s obzirom na nečije osobne osjećaje i povezanost s n j o m . Ne kaže se bez razloga kako je permakultura d o b r o promišljeni d ž u m b u s sakupljenih znanja iz biologije. otvara n a m se čitav niz m e t o d a i tehnika koje m o ž e m o primijeniti u našim društvenim okolišima. j a s n o j e d a l j u d s k a k u l t u r a n e m o ž e p o s t o j a t i bez uravnotežene i održive proizvodnje hrane te etičke osnove u odnosu prema resursima. nije n a m namjera tvrditi kako u drugim pravcima n e m a svijesti ili prakse o ovome. s t i m stavljanjem naglaska na praksu i na praktičnu primjenu određenih principa i etike. uništenja okoliša i potlačenosti žena sade što više 22 23 . N a č i n na koji funkcioniraju šume ideal je u permakulturi. Simbol permakulture je stablo.održivog načina života. p e r m a k u l t u r u se sve više shvaćalo kao ideju i način rada koji nadilazi granice poljoprivredu. Rekli smo da permakultura stvara uravnoteženi ljudski okoliš. Svima n a m se srce usplahiliro od sreće kada je Nobelovu n a g r a d u za mir 2 0 0 4 . ispod stabla se super i c m a k a t i ! U većini logoa i simbola permakulturnih projekata. a Permakultura 2 dvije g o d i n e kasnije. zašto ne reći još. Dobro. arhitekture i graditeljstva. Ukoliko p r o m a t r a m o i u č i m o od ekosistema kako živjeti održivo. To podrazumijeva reorganizaciju sadašnjeg načina života. mirovnih. g r a d i m o kuće. Sire rečeno simbol je šuma. gospodarenja o t p a d o m . Proširena knjiga Permakultura 1 je izašla 1978. Ekosustavi u prirodi su održivi i to je ključna riječ za kojom t r a g a m o dok se bavimo p e r m a k u l t u r o m . drvnu g r a đ u . Permakultura . Druga važna riječ je ravnoteža ili balans. godine. N a m a kao m l a d c i m a i m l a d i c a m a iz urbane aktivističke scene to je sve f i n o leglo. Mollison je između ostalih. uzgajamo hranu itd. M o ž e m o reći kako bi značila "preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za naše. Naravno. K a o aktivisti i aktivistkinje iz antiratnih. štite nas od vjetrova i upijaju C 0 2 . Stvaranje je prva. način na koji trošimo energiju. Nebrojene su funkcije koje jedno stablo pruža. organizacija i udruženja stoji stablo oko kojeg vidimo i kruženje ciklusa i procesa u prirodi. permakultura je u stvari sredstvo kojim je m o g u ć e doći do cilja . 2 0 0 4 : 3 ) . kultiviranje naše okoline. T a d a je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture k a o načina stvaranja uravnoteženog ljudskog okoliša (Mollison. iz m n o g i h stablašica d o b i v a m o lijekove.i m a . ali u permakulturi je to njen integralni d i o . raznolik i stabilan ekosustav.PERMAnentna a g r i K U L T U R A . Dakle. očuvanja vodenih resursa. Najbolja učiteljica i za stvaranje i za balans je priroda.

U tradicionalnom načinu života možemo osim energetske efikasnosti naći i m n o g e druge zamjerke. Aktivistkinje Green Belt M o v e m e n t a posadile su do danas preko 30 milijuna stabala. Zajedno rastu trajnice. međusobno se pomažući hranjenjem i zaštitom od nametnika. ali je permakultura bez njih n e m o g u ć a . Sume n a m najbolje oslikavaju procese kruženja i održivosti u p r i r o d i . Općenito tradicionalni pristup kuhanju hrane ima svega 5-15% iskoristivosti energije biomase. Kao i m n o g o puta. Malčiranje se koristilo m n o g o prije početka '70-ih i nastanka permakulture. ali ih je uvelike popularizirala i proširila. 24 25 . T i m e smo došli do klasične dileme: što je novo u permakulturi. O v i m e ne želimo reći kako su sva znanja i pravila iz prošlosti korisna i prihvaćena u permakulturi. C h a g g a narod sa sjevera Tanzanije i stanovnici Kandv regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne šumske vrtove (Whitefield. ali i novih znanja te p r i m j e n j i v i h t e h n o l o g i j a bez obzira g o v o r i m o li o v r t u . ali svi permakulturnjaci malčiraju. i premda je danas bolje. a da t o g a nisu svjesni ili ih t a k o ne nazivaju. Također. 2 0 0 4 ) . To je u redu. Na primjer. O d n o s prema ženama u prošlosti je bio užasan. sprječavaju eroziju i donose velike prinose.energetski je neefikasno jer smo u prošlosti bili okruženi obiljem šuma i druge biomase pa se ljudi nisu previše osvrtali na količinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kuća. No. ali ne i za svu našu p o h l e p u " (Burnett. Briga za pravednom raspodjelom resursa najbliža je težnji da zadržimo kvalitetu života. O n a su vrlo često plod d u g o t r a j n o g iskustva i promišljanja te su jednostavna za primjenu. Jedna od takvih je i malčiranje (često u literaturi kod nas nazivano i nastiranjem). Permakultura usvaja m n o g a rješenja iz prošlosti. jer je etiketiranje m a n j e važno. Sustavi su održivi bez velikog unosa energije.stabala. briga za ljude i pravedna raspodjela. Netko je lijepo rekao: "Ima dovoljno za sve naše potrebe. a smanjimo ekološki otisak. stabla. s p o m e n i m o par riječi za svakoga od n j i h . Također m o ž e m o reći i za dio tradicionalnog graditeljstva . voćke i grmolike biljke. M n o g i ljudi koriste permakulturne metode i tehnike. graditeljstvu ili n e č e m u t r e ć e m . tradicionalne drvene kuće imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekriveno t a n k i m slojem trske i glinene žbuke. Treći princip m o ž e m o shvatiti kao most između brige za Z e m l j u i ljude. m n o g a znanja i vještine nije stvorila permakultura. na staro se sigurno ne želimo vratiti. Premda su ovi etički principi u neku ruku razumljivi sami po sebi. ali danas je nezamisliv p e r m a k u l t u r n i vrt bez m a l č i r a n j a . a što staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika. M o g l i bismo reći da svi koji malčiraju nisu permakulturnjaci. Bez svijesti o potrebi za p r a v e d n o m raspodjelom resursa naša briga za Z e m l j u i ljude ostaje na plitkoj razini. Ona u k l j u č u j e i organizacijske i e k o n o m s k e o b l i k e koji počivaju na suradnji i razumijevanju drugih. To se odnosi i na m n o g e d r u g e tehnike i m e t o d e koje nisu nikakvo vlasništvo permakulture. Briga za Z e m l j u sadržava ne s a m o sva znanja i vještine k o j i m a p o j a č a v a m o održivost našeg načina življenja. Shvaćanju prirodnih procesa d o d a j e m o usvajanje novih znanja i tehnologija te revitaliziranje t r a d i c i o n a l n i h održivih vještina. o d n o s n o prekrivanje tla organskim materijalima. 2 0 0 4 : 1 7 ) . Toplina kroz ovakav zid prolazi čak deset puta brže nego kroz zid neke održive niskoenergetske ili pasivne kuće. Na primjer patrijarhat. U permakulturi i m a m o tri prekrasna etička principa koji bi nas trebali voditi: briga za Z e m l j u . to je borba koja i dalje traje. Na primjer. Briga za ljude naglašava solidarnost i m e đ u s o b n o p o m a g a n j e . borbe protiv siromaštva i za ženska prava. T a k o n a m je na najljepši način pokazana povezanost između ekološkog aktivizma. već i svijest o važnosti ovog planeta. i ovdje n a m je potrebna ravnoteža na korist svima. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je prilično neefikasno trošenje energije.

a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa. hrana ima toliko utjecaja na naše živote. već kao na dio šireg društvenog pokreta koji će poboljšati kvalitetu života čitavog društva u socijalnom. razvio se u pokret prema n e č e m u što je ekološki prihvatljivo . Istovremeno s najjačim g l o b a l n i m širenjem "zelene revolucije". M e đ u t i m ove tvari su prirodne. Mi ga ovdje m o ž e m o shvatiti dvostruko. Pogled u prošlost o m o g u ć i o im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prije sintetskih kemikalija. permakultura nas uči kako osigurati na m a l o m prostoru obilje hrane. U konvencionalnom smislu mi se zaista često p o n a š a m o kao da hrana pada s neba. Jasno. U SAD-u su u posljednjih 40 godina izgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih površinskih dijelova tla. kojim inače zdrava zemlja buja. izgubile su veliko tržište. već i socijalne i ekonomske.Pazi. od čega više od 2 0 0 0 0 0 umre. D a n a š n j a k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a u z r o k u j e : eroziju t l a . široko z a g a đ e n j e tla i p o d z e m n i h v o d a . k o n v e n c i o n a l n a p o l j o p r i v r e d a p r o u z r o k o v a l a j e s m a n j e n j e bioraznolikosti. pa i m a m o stotine milijuna g l a d n i h i milijarde siromašnih. a u većem djelu svijeta ova praksa se nastavlja. Na primjer. biodizelu. u g l a v n o m ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili p o t p u n o sintetske tvari. hrana pada Ovo je super naziv f i l m a u kojem n a m Mollison predstavlja osnovne principe permakulture. Korištenjem sintetičkih kemijskih gnojiva i pesticida. pesticida i ostalog. Održiva poljoprivreda Općenito. glad i uništavanje prirode. Održiva poljoprivreda d u g o r o č n o poboljšava kvalitetu tla i čini ga sve plodnijim iz godine u g o d i n u . a prirodni ekosustavi i m a j u ugrađeni m e h a n i z a m kako da se nose sa tvarima koje sami proizvedu. kako su je kasnije nazvale "zelenu revoluciju". radije su počele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicima i tako započele. Stoljećima su se koristili razni pripravci. te smanjilo bioraznolikost. stvrdnjavanje tla i smanjenje biološke aktivnosti u t l u . Rijetko se kad p i t a m o o n a č i n u uzgoja naše hrane. spomenimo neke druge vrijedne ekološke pristupe u proizvodnji h r a n e . od kojih je 2 0 % zabranjeno za korištenje u SAD-u. ubijanje života u zemlji.n e č e m u što se ugrubo može definirati kao održiva poljoprivreda. g u a n o (izmet šišmiša i nekih ptica). i dalje kaskamo u izražavanju obilja u solidarnosti i m e đ u s o b n o j p o m o ć i . Našli su poljoprivredne tehnike p o m o ć u kojih je m o g u ć e g o d i n a m a uzgajati kvalitetnu h r a n u na istoj parceli s visokim prinosima bez iscrpljivanja tla. 2 0 0 0 ) . održiva poljoprivreda je m e t o d a proizvodnje hrane uz p o m o ć zdrave zajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla. studija koja je provedena na radnicima na plantažama cvijeća u Kolumbiji otkrila je kako su izloženi 127 vrsti pesticida. zagovornici zdravog životnog stila počeli su tražiti bolje načine uzgoja hrane. Kako ne bi ovisili o g l o b a l n o m tržištu hrane koje proizvodi siromaštvo. Velike ekološke štete su učinjene. g u b i t a k p l o d n o g tla. kao što su kameni fosfati. Osim t o g a . Pri k r a j u D r u g o g svjetskog rata d e s t r u k t i v n i m o d e l k o n v e n c i o n a l n e poljoprivrede počeo se masovno primjenjivati. N a žalost. pretjerano korištenje umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne m o g u nositi. Po podacima C o l u m b i a n H u m a n Rihgts Commitreea dvije trećine tih radnika ima zdravstvene probleme zbog svog posla. Nove kemikalije su tvorevine čovjeka. Iz Kolumbije dolazi dvije trećine cvijeća koje se koristi u SAD te tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French. z a j e d n o sa s k u p o m m a š i n e r i j o m (proizvođači tenkova i k a m i o n a također nisu htjeli ostati bez posla) nastala je nova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose. 26 27 . W H O procjenjuje kako je barem tri milijuna ljudi godišnje otrovano pesticidima. Prije nego krenemo dalje. Korporacije koje su proizvodile sintetičke kemikalije za vojne potrebe. Korištenje teške mehanizacije i ovisnost o n a f t i te o g r o m n o iskorištavanje e n e r g i j e . herbicida i slično. Konvencionalna poljoprivreda i m a sve više problema sa proizvodnjom uz daljnje uništavanje prirode i p o j a č a v a n j e širenja klimatskih p r o m j e n a . Jasno je zašto započinjemo s h r a n o m . tako se smanjila i kvaliteta hrane koju k o n z u m i r a m o . Poljoprivrednicima korištenje kemijskih gnojiva nije bilo ništa novo. te je t i m e uništena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve većeg i većeg unosa sintetičkih kemijskih gnojiva. morska trava itd. M e đ u t i m .jer hrana doslovce pada. Pokret koji je nastao k a o tendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetičke poljoprivrede. Bez unosa energije i u naše organizme m a l o će n a m koristiti znanja o npr. č i n j e n i c e su koje konvencionalnu poljoprivredu čine neodrživom. posebno u našim šumskim vrtovima zaista m o r a m o paziti na glavurdu . na održivu poljoprivredu ne smijemo gledati samo kao na tehnološki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeću praksu. u g l a v n o m u siromašnim z e m l j a m a . e k o n o m s k o m i ekološkom smislu. Samo svaka t o n a umjetnog gnojiva proizvede 5 tona C 0 2 . posljedicama koje takva proizvodnja ostavlja za s o b o m . zagadilo zemlju i vodene tokove. Umjesto da ostanu bez posla. S druge strane. u permakulturnom smislu m o ž e m o reći kako stvaramo trajno održive sustave gdje u našim vrtovima. ne samo ekološke. Korištenje kemijskih sredstava i GMO-a d o d a t n o je ugrozilo podzemne pitke vode.

ne koriste se kao gnojiva niti stajski g n o j . Na potpuno suprotnoj strani nalaze se m e t o d e uzgoja hrane koje p o t p u n o nadilaze oranje tla. ali još uvijek se koristi m n o g o umjetnih materijala. zemlju ili direktno na biljke. godine održao niz od osam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Prirodna poljoprivreda (Nature farming) Prirodno poljodjelstvo je slično biodinamici u t o m e što se također bazira na upotrebi pripravaka. miješanja kultura i d r u g e organske tehnike. O b u h v a ć a povrtnjake. sijeno. Kako se u d a l j a v a m o od ovog ekstrema. a primjenjuju se u m a l i m količinama na kompost. Grains. S p e c i f i č n o za b i o d i n a m i k u je korištenje devet pripravaka. da li se zemlja ore ili prirodno održava rahlom. U pravilniku ćete u g l a v n o m naći koja kemijska sredstva i tehnološki postupci nisu dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi. zajedno sa d o d a t n i h četiri. koju je napisao Lord Northbourne 1940.uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje. napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi. gnojenje i plijevljenje. Biointenzivna poljoprivreda Ova m e t o d a također je poznata pod i m e n o m "francuska intenzivna m e t o d a " . pritom koristeći s a m o jednu trećinu do jednu desetinu vode. u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. Bitno je shvatiti da je termin "ekološka ili organska poljoprivreda" vrlo širok i u stvari n a m m a l o govori o t o m e kako je hrana u stvari uzgojena. Berries. U ekološku poljoprivredu spadaju i metode kao što je hidroponija .. Jednostavno rečeno. D a p a č e . a treću g o d i n u se o d m a r a te se život u njemu obnavlja. Tlo se obrađuje kroz dvije godine. Biodinamika koketira s mističnim te pokušava naći ravnotežu između fizičkog i metafizičkog aspekta. Činjenica da neka hrana zadovoljava ovaj pravilnik manje n a m govori o t o m e da li je hrana uzgojena u plasteniku/stakleniku. š u m e i p a š n j a k e . najčešće fermentirani. John Jeavons. sjemena. gnojiva. pripravaka i hrane. kompostiranju i miješanim kulturama. m a l č i r a n j a . Naglasak je na azijskoj filozofiji prema kojoj čovjek uči od prirode. Na životinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskorištava ili ubija. Mjesečevi i astrološki ciklusi imaju ključnu u l o g u pri vremenskom rasporedu sadnje. premda je malčiranje prirodnim pokrovima puno korisnije i efikasnije. U biodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmičkih sila na rast biljaka. Zabranjeno je korištenje svih sintetskih gnojiva. 28 29 . počinje upotreba zemlje. kao što je primjerice m e t o d a M a s a n o b u Fukuoke iz Japana. Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadrži esenciju života i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatila životna snaga i pobudila mikrobiološka aktivnost te da bi se stvorili idealni uvjeti za rast biljaka. Osim pripravaka u biodinamici važnu ulogu zauzimaju tehnike k o m p o s t i r a n j a . Utemeljitelj ove m e t o d e je M o k i c h i O k i d a ( 1 8 8 2 . koji se pripremaju na poseban. u u m j e t n o m mediju pod u m j e t n i m svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima. voćnjake.1 9 5 0 ) . Ova metoda bazira se na gusto zasađenim dvostruko prekopanim visokim g r e d i c a m a . Razvio ju je A l a n Chadwick ( 1 9 0 9 . U n u t a r ove definicije postoji širok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika. Pripravci su m i n e r a l n o g . japanski filozof koji se prvi na t o m području zauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi. biljnog i životinjskog porijekla. zagovornik ove metode. organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin "ekološka poljoprivreda") je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnih kemikalija. uključujući i popularnu knjigu H o w to Grow M o r e Vegetables A n d Fruits. objavljeno je pod naslovom "Duhovni temelji za obnovu poljoprivrede". Biodinamika promovira ideju o samoodrživosti u smislu proizvodnje vlastitog Miroljubiva zemljoradnja Pokret prisutan najvidljivije u Njemačkoj. pesticida. ponekad čak mistificirajući način.Organska poljoprivreda Termin "organsko povrtlarstvo" prvi se put pojavio u knjizi "Look to the L a n d " (Pogled prema zemlji). Ova m e t o d a daje dva do deset p u t a veće urode po jedinici površine u o d n o s u na klasičnu poljoprivredu. Da bi neka hrana bila ekološki uzgojena. a smatra se križancem između biodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te u okolici Pariza.1 9 8 0 ) . godine. a nadgleda se i liječenje životinja. M n o g i fundamentalni principi organske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede. Nuts. lišće. Dvije g o d i n e kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige " O r g a n i c Gardening a n d F r a m n i g " (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). Ovih osam lekcija. & Other Crops T h a n You Ever T h o u g h t Possible on Less Land T h a n You Can Imagine.) te je na okoliš ukupni utjecaj neke m e t o d e manji. Karakterističan mu je miroljubiv odnos prema životinjama.1 9 2 5 ) . m o r a biti zadovoljen pravilnik o ekološkoj poljoprivredi. životinjsko gnojivo. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. oranice. jezera. mnogi koriste plastične crne folije kao malč. Biodinamika Biodinamika je poljoprivredna m e t o d a koju je razvio austrijski znanstvenikfilozof Rudolf Steiner ( 1 8 6 1 . Kako se krećemo dalje prema prirodnijim m e t o d a m a povećava se korištenje organskih materijala (slama. Steiner je 1924. Najvažniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktiviraju ključne mikrobiološke procese vezane za zemlju i rast biljaka.. Na primjer.

D a o je otkaz i vratio se na očevu f a r m u na otoku Shikoku. radio je kao znanstvenik na pitanjima tla. Hazelip je praktičnost svoje m e t o d e dokazala u najmanje tri različite države. ostat ć e m o paraziti. odbijanje nepoželjnih kukaca i životinja. n e ć e m o m o ć i uspostaviti niti m i r iznad površine tla. godine u m a l o m selu na otoku Shikoku na j u g u Japana. privlačenje poželjnih kukaca i životinja. koji je temelj plodnosti tla. počeo je preispitivati sebe i imati dvojbe o " č u d i m a m o d e r n e poljoprivrede". Sva slama od ječma vraća se na polje te tako d o d a t n o štiti zemlju od isušivanja i sabijanja. veličine samo 5 0 0 m 2 .riže i ječma zajedno sa bijelom djetelinom. a biljke su o d a b r a n e tako da imaju najmanje jednu praktičnu primjenu. U sinergijskoj poljoprivredi ne koriste se gnojiva. Obrazloženje za ovakvu praksu je to što d o d a v a n j e gnojiva remeti cikluse bakterija koje su ključne za život tla. Dokle g o d o p r a v d a v a m o iskorištavanje bilo kojeg živog organizma. Šumski vrt se sastoji od sedam slojeva: 1. Kreiranje šumskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije. vlakna. Tu je počeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastite metode. O s i m toga slama zajedno Sinergijska poljoprivreda U p e r i o d u od gotovo 40 g o d i n a . T i j e k o m 1960-ih. grmlje (drvenaste biljke kao npr.o n e su k o n s t a n t n o zasađene. ulja. njegov šumski vrt. Ova m e t o d a postala je vrlo raširena m e đ u p o k l o n i c i m a p e r m a k u l t u r e . pokrovni sloj (puzavci ne viši od 15 c m ) 7. Tu spadaju hrana. Slama pogoduje f o r m i r a n j u stabilnog sloja humusa. Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomažu razvoj dinamičnog života u t l u . malč. krošnja (visoko drveće) 2. postao je svjetski poznat model na kojem se bazira šumska poljoprivreda. bilo jestivim k u l t u r a m a bilo pokrovom za zelenu g n o j i d b u . njezine gredice iz godine u g o d i n u su sve plodnije. b i l o g n o j i v a i kompostiranja. Njegova m e t o d a se bazira na usporednom uzgoju žitarica . a specijalizirao se za biljnu patologiju. da se riža sije u polje ječma koji još nije sasvim zreo. Hazelip nikad ne dopušta da njene gredice b u d u prazne jer to dovodi do sabijanja tla . Umjesto kopanja tlo se održava rahlim i redovitim o b i l n i m m a l č i r a n j e m te zelenom g n o j i d b o m . ljekovitim biljem i zaklonom. puno više se cijene šumasti vrtovi koji izgledaju p o m a l o divljasto. žanje se j e č a m .. ljekovito bilje. O n o što je revolucionarno kod ove metode je otkriće da je o r a n j e u stvari glavni krivac za osiromašenje t l a . M e t o d a Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. Robert H a r t je u okolici Shropshirea (Engleska) počeo eksperimentirati sa kreiranjem p o t p u n o integriranih šuma i šumskih vrtova.. nakon što se prve godine pripreme za sjetvu. Osim toga Fukuoka sije slijedeću generaciju žitarica u polje na kojem prethodna generacija još raste. 30 31 . nisko drveće (npr. Kroz 30 godina razvio je vlastitu m e t o d u "nečinjenja" u poljoprivredi. zeljaste biljke (trajnice) 5. Emilia Hazelip je razvila m e t o d u uzgoja ljekovitog bilja i povrća koju je nazvala sinergijska poljoprivreda. p o m a l o džunglasto. plijevljenja korova i dodavanja pripravaka. patuljaste voćke. njezina m e t o d a je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji ima potencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povrća i ljekovitog bilja. fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u t l u . Sama metoda se temelji na visokim gredicama koje se. pritom uzdržavajući obitelj p r o d a j o m povrća koje je uzgojila. s u p r o t n o uvriježenom mišljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. a da se pritom ne razori život u t l u . orašasti plodovi) 3. pa i većima od prinosa u konvencionalnoj poljoprivredi. Trideset godina kasnije. stelja i drvo za ogrjev. Na taj način polje nikada ne ostaje prazno i na taj način n e m a šanse da se zemlja sabije i stvrdne. boje. To na primjer znači. fokus ove metode je uzgoj povrća i ljekovitog bilja. o d j e ć o m . Fukuoka je proizvodio hranu sa prinosima j e d n a k i m a . Bonfilsa i Ruth Stout. Kao mikrobiolog. više nikad ne prekopavaju (niti d u b o k o niti plitko). Bez o k o p a v a n j a z e m l j e . Fukuoka metoda Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik M a s a n o b u Fukuoka rođen je 1914. Cilj je stvoriti profitabilne povrtnjake uz m i n i m a l n o ulaganje energije. T e k kada mladice riže izbiju iz zemlje. U doba kada je navršio 25 godina života. rizosfera (korijenjaste biljke) Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priručniku T h e Forest Garden (Šumski vrt). Kompost se koristi samo za presadnice. Z a t o nas ne t r e b a č u d i t i što p r e m d a se i u permakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama. Kasnije je od t o g priručnika nastala detaljna knjiga Forest G a r d e n i n g : C u l t i v a t i n g a n Edible L a n d s c a p e (Šumsko vrtlarstvo: kultiviranje jestivog krajolika). gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve više samoj prirodi i prirodnim p r o c e s i m a d a r a d e z a n j e g a . Hazelip radije potiče prirodnu plodnost tla i uistinu. "divljeg t l a " .". Budući da je djetelina leguminoza ona obogaćuje tlo dušikom.Šumski vrtovi Šume su ljude tisućljećima opskrbljivale h r a n o m . Kako sama kaže: "Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo m i r sa z e m l j o m . kupine) 4. trošeći više nego što doprinosimo. lako se u početku svog rada oslanjala na m e t o d e Fukuoke. vertikalne biljke (biljke penjačice) 6. Dok se Fukuokina m e t o d a u g l a v n o m bavi voćnjacima i uzgojem žitarica. Umjesto da gnoji tlo.

• Struktura tla znači kako su dijelovi tla m e đ u s o b n o povezani. kaliju i d r u g i m e l e m e n t i m a . hranjive sastojke i zrak. a ako je p H 1 4 . 2 0 0 4 : 2 2 5 ) . Plodna zemlja ima dobru strukturu na površini da voda prolazi kroz pore. Ako n a m je tlo pHO. U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla određuje se unosom kemijskim sastojaka. • Kiselost i lužnatost tla. U permakulturi ne o d r e đ u j e m o plodnost tla tako da ga uništavamo kemikalijama. od vode. znači da je ekstremno kiselo. plodno tlo treba biti kao spužva . • Kapacitet za zadržavanje hranjivih elemenata znači činjenicu da plodno tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadržati hranjive elemente. 32 33 . • Sadržaj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe: a) Ugljik. također su važni. Zrak treba i životu u tlu. Pore u tlu stvaraju mreže linija koje osiguravaju biljci v o d u . vodik i kisik su potrebni u velikim količinama i dolaze od C 0 2 u zraku. Ukoliko voda odlazi prebrzo. • T e m p e r a t u r a je povezana sa zadržavanjem vode. glistama ili n e č e m u trećem. Tlo koje slabo propušta vodu trebati će više vremena da se ugrije na proljeće. Jednostavno. Neutralnu vrijednost i m a m o kod pH7. • Kapacitet za zadržavanje vode ne treba brkati s d o b r o m propusnošću vode. Praktični savjeti za stvaranje permakulturnog vrta Za p e r m a k u l t u r u bi se najbolje m o g l a primijeniti stara izreka: "Živi kao da ti je sutra zadnji d a n . T o m e će doprinijeti i stalni g u b i t a k vode koje biljke imaju kroz listove. • Stabilnost označava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji. Fukuoka je velike uspjehe postigao u voćarstvu. posebice uzgoju citrusa. U plitkom t l u vrlo brzo će nestati hranjivi sastojci i voda. fosforu. neovisno govorimo li o m i k r o o r g a n i z m i m a . Propusnost tla je povezana sa prozračnošću. • Prozračnost tla je važna jer tlo treba disati. od biljaka i organskih materijala b) Mineralni hranjivi sastojci.upiti vodu i polako je t o k o m dužeg vremena otpuštati za biljke. biljke će patiti. Osim u uzgoju žitarica.s bijelom djetelinom sačinjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije. i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi. o n d a je ekstremno lužnato. a radi se o dušiku. ali obrađuj zemlju kao da ćeš živjeti zauvijek" (Whitefield. jer voda ne ispire zemlju. Na plodnost ili kvalitetu tla utječe m n o g o faktora: • Dubina tla je važna zato što u dubljoj zemlji biljke lakše rastu. premda ih treba manje.

ilovasto i glinasto. Loše bez d o b r e strukture. N e m a zbijenosti. ( 2 0 0 4 ) T h e Earth C a r e M a n u a l . k r u p n o pjeskovito manje. M n o g i vrtlari i vrtlarke preferiraju pjeskovito tlo. Propusnost Vrlo propusno. Tu zemlju navlažimo i g n j e č i m o d o k ne stvorimo lopticu. N o . ali se ne stvaraju g r u m e n i . Testiranje našeg tla m o ž e m o provesti jednostavnim p o s t u p k o m . Jako sklo­ no blokiranju vode. Glinasto Treba strukturu. ovisi o vrsti g l i n e . Sklona zbijenosti. Ova klasifikacija bazira se na veličini čestica mineralne k o m p o n e n t e tla. U svakom tlu ima m a l o od svo troje. lužnato. S k l o n o P r e t j e r a n o . a sastoji se od celuloznih vlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. pretjerano glinastim t l o m . Nema. Z a t i m pratimo slijed naših odgovora: Karakteristike tla Pjeskovito Struktura M a n j e važna u Ilovasto T r e b a strukturu. Drenaža natopljivanja. suši. zna biti pretjerana. S p o r o se u g r i j e u proljeće. Vrlo loša bez d o b r e strukture. a u m a n j u j e nedostatke je tlo kojem težimo (Whitefield. Tlo koje je d o b r a kombinacije svog troje te okuplja prednosti svake varijacije tla. Problem vlage. Loš. Pjeskovito. 2 0 0 4 ) . najčešće s p o m i n j e m o tri vrste tla: pjeskovito. n o eroziji. Glina često varira od ljepljive navlažene mase do gotovo pa tvrdih c e m e n t n o i d n i h blokova. pa t a k o pjeskovito tlo ima najkrupnije čestice a glinasto najfinije. Dosta je nevjerojatna činjenica da je glina u stvari tvar koja se sastoji od vrlo finih mineralnih čestica. Stabilnost Fino pjeskovito sklo­ S k l o n o eroziji. P . pjeskovitim tlima. m n o g i od nas znaju kako je teško raditi sa 34 35 . O t p o r n o eroziji samo ako je dobro strukturirano. Izvor: W h i t e f i e l d . glina može biti najzahvalnije tlo. H u ­ mus se najčešće nalazi u površinskom sloju zemlje. Sklona zbijenosti. Obično zadržava elemenata zadržavanja pH O b i č n o kiselo. jer o n a veže hranjive elemente. N o . ukoliko stvorimo dobru strukturu. Temperatura Brzo se u g r i j e u proljeće. ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav. Vrlo loše bez d o b r e strukture. ali bez dovoljne količine gline u sebi. korijena ili druge neistruljene organske materije. S p o r o se u g r i j e u proljeće. Stoga ga se i zove lakim t l o m . Dobro. Zadržavanje vode O b i č n o loše. To se najviše odnosi na humus. nasuprot teškim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. Glinasti tendiraju grumena dijelovi stvaranju zemlje. s njima je teško raditi i sklona su lošoj strukturi. U tablici što slijedi m o ž e m o vidjeti karakteristike faktora koji utječu na plodnost tla za svaku od tih vrsta. M o ž e biti visok. pjeskovito tla i m a j u problem gubitka i vode i hranjivih elemenata. East M e o n : P e r m a n e n t P u b l i c a t i o n s : 4 1 . Važno je da svako tlo i m a gline. Prozračnost Vrlo d o b r a . Ovisi.U g r u b o rečeno. N o . biti će i naše tlo kvalitetnije. Dobro vlagu. Što i m a m o više h u m u s a . ali se razlikuju u veličini čestica. spora. dre­ naža obično d o b r a . D r u g u k o m p o n e n t u tla sačinjava organski materijal u tlu. elemenata Zadržavanje hranjivih Nema. O n a m o g u biti vrlo plodna. Iz dijela vrta koji nas zanima u z m e m o šaku zemlje te ju očistimo od kamenčića. Ilovasto tlo je po veličini čestica negdje između pijeska i gline. Problem Loša bez d o b r e strukture. jer se s njim lako radi. Sadržaj hranjivih Loš.

posebno ako nećemo duži period n a d g l e d a t i k o m p o s t i š t e . M o r a m o im osigurati stalni dotok organskog materijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. i sprječavaju nastanak patogena. o s i g u r a v a j u b i l j k a m a m i n e r a l n e elemente. ali ne natopljeno v o d o m . Jedna kalifornijska glista u j e d n o m d a n u proizvede humusa kolika je njena težina. vrtni korov. limuni. da ima pH vrijednost što bliže n e u t r a l n o m te da ga t o k o m ekstremnih temperaturalnih vremenskih uvjeta štitimo debljim slojem na vrhu. p a p i r i slično.Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji može utjecati na osjete koje o n a pruža. Ovisno o veličini kompostišta prvi humus vadimo nakon godinu do dvije godine (Mandek. ali važno je znati kako ih se još više ubija preoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield. N a j b o l j e je to r a d i t i u r a n o proljeće ili kasnu jesen. Visoki sastav vapna može imati isti utjecaj. Za tlo su n a m važni mikroorganizmi (bakterije. a gliste sele u gornje dijelove gdje ima h r a n e . kalifornijske gliste bolje podnose hladnoću pa su dulje aktivne. Sloj kojim počinjemo hraniti gliste mora dobro zadržavati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. v r i j e d i i s t o k a o i za uobičajeno kompostiranje. Stajnjak ne bi smio biti svježi. Isto vrijedi i za korov. gljive. Permakultura u uzgoju hrane daje Vađenje humusa 36 37 . Kompostište sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli d a n piči sunce. ljepilo koje drži zemlju skupa. 2 0 0 4 ) . v a d i m o ga ručno. osim otpatke voćki koje se jako praše pesticidima (naranče. 8 0 % mikroba živi u gornjih 5% tla..) te ostatke od jako začinjene hrane.). jer su gliste na to vrlo osjetljive. Gliste ili gujavice su naši najbolji vrtni prijatelji. jer razgrađuju o r g a n s k i m a t e r i j a l u h u m u s . otkos. treba ih balansirati sa suhim materijalima. jer bi gliste m o g l e uginuti. 2 0 0 3 ) . Poboljšavanjem organskog sloja tla.. najbolje na 40 cm visine t a k o da nastane " b a z e n " za gliste. alge i protozoe). Geotekstil p o d u p r e m o drvenim kolčićima. T o k o m ljeta kompostište ne smije ostati presuho. Vrlo je korisno napraviti kompostište s kalifornijskim glistama koje će n a m proizvesti visoko kvalitetan humus. T a d a je dobro. Stoga koristimo stajnjak s većim udjelom slame. Podloga za kompostište sa g l i s t a m a t r e b a biti v o d o p r o p u s n o pa je n a j b o l j i m a t e r i j a l n e t k a n i tekstil (geotekstil).5cm organskog sloja. travu i lišće. proizvode tzv. jer ih kemikalije ubijaju.. Općenito je za hranjenje glista najbolje koristiti zreli stajnjak. Na d n o geotekstila stavimo karton. pri č e m u d o b i j e m o 4 0 0 . Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje.6 0 0 litara čistog humusa. Najvažnije za kompostište je da bude dovoljno vlažno. poluzreo k o m post. jer bi gliste m o g l e uginuti. Premda su i one manje aktivne t i j e k o m zime. Gliste su p u n o brojnije u organskim vrtovima. dijelove otrovnih biljaka (oleander. Razlikujemo je od uobičajene kišne gliste po izrazitom crvenom tijelu i ž u t o m ispruganom repicu. staru slamu. čineći ilovaču m a n j e ljepljivom i pijesak m a n j e muljevitim. lišće. a niti na mjesto gdje se osjeća podrhtavanje tla (npr. mokri karton. brže se r a z m n o ž a v a j u i ne s m e t a im g u s t o ć a u staništu. u blizini ceste).. Humus d o b i j e m o na d n u kompostišta i t a m n o smeđe ili crne je boje. U j e d n o m leglu kada ga rasprostremo na 2 m 2 i m a m o 1 0 0 0 0 0 glista u različitim razvojnim stadijima. M o ž e m o dodavati i sav zeleni o t p a d iz kuhinje. suhu travu ili neki drugi materijal b o g a t celulozom. Jedno leglo je u stanju godišnje preraditi 8 0 0 . poboljšavamo i sve ostale karakteristike. U prosjeku n a m treba svega 3. U g l a v n o m .1 0 0 0 kg organskog materijala. Najljepše im je šljakati u tlu koje ima pH vrijednost veću od 5. Ako ih i d o d a j e m o svježe. prekriti ga n a v l a ž e n i m k a r t o n o m .

Na primjer. II. Permakultura ne smije biti d o g m a . 2 0 0 4 ) . Za to se navode bar dva razloga: prvi koji ističe kako je potrebno p u n o energije za dići 7 0 0 0 t o n a zemlje koliko u prosjeku iskopamo po j e d n o m hektaru. jer je t i m e više štitimo. ne hrane i o b o g a ć u j u tlo. itd. odnosno malčiranu. jer je malč ponekad dobro sklonište za puževe. ali fosilnih goriva se uštedi čak 8 8 . S obzirom da je u vrtu bez motike najvažnija priprema. sinergijska poljoprivreda. Organski materijal koji d o d a j e m o tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve t l a . u p e r m a k u l t u r n o m vrtu prakticiramo: I. tada n a m permakultura savjetuje da tako i u č i n i m o . Zaoravamo u zelenoj gnojidbi a k o se radi o biljkama koje i m a j u d u b o k korijen. Malčiranje M a l č je bilo koji m a t e r i j a l k o j i m p r e k r i v a m o t l o . uštedi se 1 1. tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikada ne smijemo kršiti. a ne smijemo zaboraviti koliko oranje uništava gujavice koje su n a m iznimno važne. Logična posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustava o k o kojih i m a m o m a n j e posla. Dakle. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem. već niz praktičnih m e t o d a i tehnika za održiviji način života. Kako g o d ga koristili i od kojih g o d materijala d o b r o je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrak može cirkulirati. T i m e održivom m e t o d o m č i n i m o n e p o t r e b n i m korištenje herbicida i ostalih sintetičkih proizvoda te s m a n j u j e m o količine vode potrebne za naš vrt. Ponekad ć e m o na izrazito k o m p a k t n i m i teškim tla. Novine se trebaju preklapati 20 c m . 38 39 . p o p u t malčiranja i zelenom g n o j i d b o m . Malčiranje može uzrokovati problem s o d v o d n j o m vode ukoliko padne previše kiše. mikroorganizme i gujavice važne za kvalitetu života u t l u . čuva vlažnost tla. posebno se izbjegava d u b o k o oranje. a nisu se u mogućnosti obraniti. K a k o je već r e č e n o . kopanje je g u b i t a k vremena. a k o i m a m o mogućnost ne kopati. 5 % (Whitefield. T a d a se povećava i mogućnost za gljivična oboljenja. U kontekstu pokrivenosti tla nije slučajno da je simbol permakulture stablo. a ne t a m n i m Voluharice su česte u vrtovima za koje se ne brinemo. postoje biljke koje će sigurno teško rasti u k o m p a k t n i m tlima. Nekopanje ili "vrtove bez motike" Najčešći razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla. N a r u š a v a m o strukturu tla. te ostavljamo tlo otvoreno č i m e se olakšava erozija i g u b i t a k najkvalitetnijeg dijela tla. posebno crvena. upravo jer " o r u " umjesto nas. Ukoliko i odlučimo preorati zemlju t r e b a m o paziti kako na teškim tlima to nije d o b r o raditi kada je površina mokra ili za vrijeme mrazeva. U permakulturi se naglašava korist i prednosti neokopavanja vrta. Ako je zemlja zaista tvrda proces će ići sporo i d o b r o ga ja ubrzati zelenom g n o j i d b o m . uvijek ju je dobro imati pokrivenu. a kao prvi pokrov često stavljamo karton ili stare novine koje su otisnute po mogućnosti u crno-bijeloj tehnici. M n o g i tada predlažu micanje na o k o tjedan dva u proljeće kako bi se tlo brže zagrijalo i kako bi se spriječilo gomilanje puževa. Dakle. Kao i kod drugih rješenja i ovdje ne r o b u j e m o d o g m a m a . a z n a m o koliko je to danas važno. Sigurno će se povećati broj g u j a v i c a d o d a v a n j e m o r g a n s k o g materijala tlu. Sađenjem trajnica najviše surađujemo s p r i r o d o m . Na proljeće je d o b r o m a k n u t i malč kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. te u situacijama kada višegodišnje livade želimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju j e d n o m prekopati zemlju. a debljina im treba biti 1520 listova. jer n a m trajnice osiguravaju najbolju pokrivenost tla. Ipak. Ali nakon uspostavljanja održivog sustava. i korov i zbijenost tla se m o g u spriječiti i prijateljskijim m e t o d a m a . u permakulturi ć e m o preferirati malčiranje organskim materijalima. Ljetno malčiranje je d o b r o raditi na vlažnom ili m o k r o m tlu. jer to gujavicama pruža d o d a t n u zaštitu od iznenadnog mraza ili prehladnog vremena.prednost m e t o d a m a kojima se postižu visoki prinosi s m i n i m a l n i m u l a g a n j e m energije i resursa (Fukuoka m e t o d a . Dobro je i malčirati prije zime kako bi štitili tlo od teškog smrzavanja. biljkama koje i m a j u d u b o k o korijenje kao što je djetelina ili raž. ali ako je ima u m a n j i m količinama neće se ništa loše dogoditi.3% od ukupne energije rada u vrtu. povećava bioraznolikost i smanjuje eroziju tla. M a l č i r a m o u nekoliko slojeva. voluharice i d r u g e životinjice kojima mlade biljke predstavljaju slastan zalogaj. energije i kvalitete tla. U istraživanju C o l o r a d o State University i saveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina proučavanja prinosa dobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi veće prinose. Druge boje m o g u biti otrovne. jer blage ljetne kiše će se za vrijeme sparnih dana teško probiti kroz debeli sloj malča do naših biljaka. Naravno. erozije i kako bi stvorili topli d o m gujavicama. plastičnim f o l i j a m a koje ukoliko i jesu u nekim slučajevima razgradive. pospješuje biološke aktivnosti u tlu i obogaćuje tlo. Dobro je malčirati. I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. kao što je primjerice mrkva. M a l č se koristi jer: sprječava rast korova.). šumski vrtovi. te drugi koji ističe kako t i m e narušavamo prirodnu plodnost tla. A k o i k o p a m o zemlju.

č i m e sjeme izlazi iz muzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio živog svijeta. rabarbara. Kod raznolikosti u permakulturi naglašavamo četiri aspekta: a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji više kultura zajedno. Z a j e d n o sadimo biljke koje imaju povoljan učinak jedna na d r u g u ili se m e đ u s o b n o štite. a jedino je pravilo da se dio vlastitog sjemena kojeg s m o sakupili nakon sezone. Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimente uspoređujući prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. niski peršin g r a h . visoki g r a h . rajčica. vrati u zbirku kako bi se stvorio dovoljno veliki f o n d za nove organske vrtlare i vrtlarke. Pravila EU-a nalažu da ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije službeno registrirano. kopar. cikla. bolji rast. Učeći od prirode z n a m o kako će naš sustav biti zdraviji. premda je korisno takvo očuvanje vrsta. ovdje je potrebno naglasiti kako miješana sadnja zahtijeva dobar dizajn i poznavanja međusobnih odnosa između biljaka. Države također otežavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilima za registriranje novih sorti. Posljednjih godina glavna opasnost dolazi od biotehnološkog sektora i tiranije G M O . Dobio je ne s a m o povećavamo genetsku raznolikost. d r a g o l j u b . tikva luk. Naravno. intenzivnim poljima koja zahtijevaju rad teške mehanizacije. a r o m u i okus biljaka zbog m e đ u s o b n o g djelovanja jednih na druge. R a z n o l i k o s t Raznolikost se smatra s a m i m srcem permakulture.a . Koristite ovu t a b l i c u pri d i z a j n i r a n j u vrtova sa m j e š o v i t i m kulturama. u Britaniji je potrebno izdvojiti 7 0 0 0 funti ako hoćete registrirati bolju i rodniju varijantu određene kulture. a ne m o n o k u l t u r n o j s a d n j i . Smanjivanje genetske različitosti biljaka možemo pratiti od pojave zelene revolucije. već su se prinosi povećavali s većim brojem zasađenih kultura. Danas postoje tzv. Z a t o n a m je danas iznimno važno čuvati različite varijacije iste kulture. jer štite jedna d r u g u . To n a m o s i g u r a v a veće prinose. a t i m e n a r u š a v a j u i stabilnost naših ekosustava. kao i m a n j u izloženost bolestima i n a m e t n i c i m a . baš kao i ni priroda. Najljepše je što se sjeme razmjenjuje besplatno. b ) G e n e t s k a r a z n o l i k o s t k a o s a đ e n j e više v a r i j a c i j a iste vrste č i m e v r t n e š p a r o g e . T a k o na primjer. radič. No. Z a t o je p u n o bolje i Ijudskije kada sami sakupljamo sjeme i stvaramo tzv. d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naših kultura i uključuje socijalni ili društveni a s p e k t raznolikosti. kupusnjače tikvice-cukete. kopar luk LOSI SUSJEDI Odličan primjer malčiranog vrta s miješanim kulturama Blanke Motik . radič.III. što je t e n d e n c i j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i . Lijep primjer iz Hrvatske m o ž e m o vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelova Hrvatske te služi kao prostor razmjene vrijednih sakupljača i sakupljačica. DOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI rana salata. Takav odnos obeshrabruje m n o g e . salata u glavicama. Kao p o m o ć pri stvaranju raznolikih vrtova n u d i m o v a m tablicu dobrih i loših susjeda. cikla 40 41 . banke sjemena na o t v o r e n o m . Permakultura ne trpi rasizam. Ljudi sve više uništavaju biljne i životinjske vrste. rotkva.Pušća pored Zagreba vrtne šparoge m l a d a salata veće prinose u miješanim nasadima. 2 0 0 4 ) . c) Ekološka raznolikost koja se odnosi na u k u p a n broj različitih biljnih i životinjskih vrsta koje su dio našeg sustava. Označio je taj odnos k a o Land Equivalent Ratio što je područje potrebno m o n o k u l t u r i da dobije istu količinu hrane po hektaru k a o i polikultura. Polikulture je teže imati na velikim. Alelopatija je svaki proces gdje biljke utječu jedna na d r u g u kemijskim procesima. dok je u Francuskoj četiri puta skuplje (Whitefield. b o l j e iskorištavanje prostora. niski g r a h . jasno n a m je kako je najbolji način čuvanja genetske raznolikosti praksa. što je t a k o đ e r naše b o g a t s t v o . produktivniji i održiviji ukoliko je utemeljen na principima raznolikosti. k u k u r u z . crni korijen. genetske banke koje čuvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. Iz poglavlja o ekološkom otisku vidjeli s m o koliko se uništava bioraznolikost naše planete. Razmjenjujući sjeme sa d r u g i m ljudima širimo i svoju vlastitu zbirku. anis blitva m r k v a . odnosno sadnja u našim vrtovima.

repa. grašak. matovilac. češnjak. grašak. krastavci. g r a š a k . krastavci. rabarbara. u glavicama. rajčica. t u l i p a n grašak. mrkva. visoki g r a h . cikla. rabarbara. crni k o r i j e n . salata u glavicama. mrkva. kukuruz. anis. mrkva. vrtne jagode. rotkva. luk. mrkva. mrkva. špinat šparoge. m a t o v i l a c . cikla. g r a š a k . poriluk. češnjak. rotkva. celer. poriluk. kadulja. krumpir. koraba. cikla. crni korijen endivija rana salata. niski visoki g r a h . crni korijen. salata češnjak. niski g r a h . k o r a b a . k o r a b a poriluk. rotkva. poriluk. grašak. visoki g r a h . grašak. anis. cikla. peršin. metvica. m r k v a . visoki g r a h . kupusnjače grašak. niski g r a h . visoki g r a h . peršin. poriluk. rabarbara. kopar. m e t v i c a . grašak. špinat LOSI SUSJEDI tikvice-cukete. cikla. kopar. radič. k u k u r u z . rajčica. kim. crvena rotkvica. k r u m p i r . k u p u s n j a č e cikla 42 43 . salata u g l a v i c a m a . cikla. špinat. rotkva. vrtne j a g o d e . kupusnjače luk. celer. peršin. češnjak. salata u glavicama repa r a n a s a l a t a . kadifica cikla. m a t o v i l a c . matovilac. k o p a r . poriluk. blitva. m a l i n a . čubar. radič. krastavci.DOBRI SUSJEDI cikorija visoki luk NA ISTOJ GREDICI salata u glavicama. salata u g l a v i c a m a . voćke. salata. matovilac. kim mrkva. luk. peršin. špinat. mrkva blitva. grah kupusnjače. rajčica crni korijen. krumpir kukuruz salata u glavicama. radič. b o b . luk. rajčica. češnjak. luk. salata u glavicama. korijander. salata u g l a v i c a m a . ljiljani. špinat. k u p u s n j a č e . niski g r a h . komorač krastavci peršin luk. k o p a r . rajčica. crvena rotkvica. k o p a r . kopar. suncokret. dragoljub. komorač krastavci. tikvice. kupusnjače. rajčica. radiČ grašak. luk. blitva. celer luk. bundeve rajčica. kopar šparoge. radič. celer češnjak mrkva. rajčica. vlasac cikla k r u m p i r . špinat. visoki g r a h . visoki g r a h . krumpir. cikla. rotkvice niski g r a h r a n a salata. krastavci. rajčica. m r k v a . celer. kupusnjače vlasac kopar. krastavci cikla šparoge. rajčica. kukuruz. poriluk. š p i n a t češnjak. krastavci. tikvice. koraba. g r a š a k . rabarbara. celer. vrtne jagode. korijander. cikla. salata u g l a v i c a m a . niski g r a h . pastrnjak jagode r a n a salata. poriluk. radič. niski g r a h . rotkva. rabarbara. peršin špinat koraba. radič. blitva. češnjak. poriluk. visoki g r a h kim krumpir. kupusnjače grašak. mrkva. matovilac. krastavci. rotkva. k o m o r a č . niski g r a h . grašak. rotkva salata u glavicama. tikve. radič. lubenica. k o m o r a č . metvica. m a t o v i l a c . voćke šparoge. s a l a t a u g l a v i c a m a . krumpir. hren. celer. jagode rabarbara r a n a s a l a t a . vrtne jagode grašak. visoki g r a h . ruže. koraba. vrtne grah. poriluk hren koraba krumpir. salata u g l a v i c a m a . krastavci. niski g r a h . ružmarin. salata u glavicama. crni korijen. poriluk. kupusnjače. krastavac h r e n . koraba krastavci. niski g r a h . salata u g l a v i c a m a . niski g r a h . k o p a r . mrkva. rajčica. rana salata luk. celer peršin rajčica paprika blitva. blitva. luk. krastavci. g r a h . rajčica. niski grah grašak salata u g l a v i c a m a . m r k v a . rotkva. niski g r a h . krumpir. maline luk. matovilac. luk. endivija. špinat. cikla. kupusnjače krumpir. kopar. grah LOSI SUSJEDI DOBRI SUSJEDI crvena rotkvica NA ISTOJ GREDICI r a n a salata. cikorija. kupusnjače voćke soja koraba. celer r a n a salata. rotkva salata u glavicama š p a r o g e . rajčica. rajčica. matovilac. k o r a b a . m r k v a . rajčica. češnjak. špinat. kupusnjače radič rana salata. cikla. mrkva. cikorija. k u k u r u z . radič. niski g r a h . niski g r a h . poriluk. niski g r a h . grašak. m r k v a . visoki g r a h peršin metvica poriluk matovilac. m e t v i c a . visoki g r a h . crni korijen. k u p u s n j a č e . poriluk š p a r o g e . cikla. rajčica. anis. špinat visoki grah rana salata. rajčica. češnjak.

gorušica kadulja jagodičastvo povrće. jer smo do sada sadili samo celer u listu. luk. radič kopar. kopar. a neki kao loše susjede. pelin. Pravljenje komposta smanjuje i emisiju m e t a n a . metvica češnjak. luk. Nadalje. celer salata u glavicama. T i h razlika je m a l o . (1996) Slušaj kako zemlja diše. niski g r a h . Pored našeg iskustva izvori koje smo koristili su: M. Mi r a d i m o istu stvar kompostiranjem organskih otpadaka koji ostaju iza nas. krastavci. Proces raspadanja organskih materijala i izdvajanja hranjivih tvari u tlo zovemo mineralizacijom. pod celer kao dobre susjede smo stavili i rajčicu i kamilicu. k r u m p i r kupusnjače r a n a salata. jagoda. Komostiranje je proces gdje g l u m i m o prirodu. Svi se organski materijali i ostaci raspadaju i stvaraju humus. O m a h e n ( 1 9 8 4 ) M o j Bio-vrt. voćke komorač anis luk. poriluk. jer predstavlja najplodniji dio. crvena rotkvica. rotkva. tikve. salata u glavicama. p o g o t o v o k o d teških. niski g r a h . kupusnjače. krastavci. kim. cikla. salata u g l a v i c a m a . endivija. č u b a r LOSI SUSJEDI češnjak. n e p r o z r a č e n i h t a l a . čime g u b i m o vrijedan resurs. rajčica crni korijen. i M-L. a proizvod tog procesa h u m u s o m . kim. jer se ipak na dva mjesta tako spominje. slažemo 44 45 . celer. Dalje. u Bio-vrtu se kao loš susjed celeru navodi salata u glavicama. rotkva. špinat. jer se priče s mješovitim kulturama razvijaju novim iskustvima. grah. visoki g r a h . Primjerice. m a t o v i l a c . vrtne j a g o d e . radič. krumpir. grašak. Primjerice. vrtne jagode. salata u glavicama. k o m o r a č samo u Bio-vrtu.DOBRI SUSJEDI visoki g r a h NA ISTOJ GREDICI tikvice-cukete. To je posebno važno danas k a d a o g r o m n e količine zelenog o t p a d a završavaju na velikim odlagalištima. Slično je i s j a g o d a m a i kupusnjačama koje neki stavljaju kao dobre. Kompostiranje Kompost n a m osigurava dugotrajniji dotok hranjivih sastojaka biljkama. O k o 5 0 % o t p a d a koji završi na k o m u n a l n i m odlagalištima je organski/zeleni otpad i papir/karton koji se također lako kompostira. Mi smo ostavili salatu u glavicama kao d o b r o g susjeda. dok se u Slušaj kako zemlja diše salata u glavicama navodi kao d o b a r susjed. Jednostavno n e m a m o dovoljno vlastitog iskustva s t i m k o m b i n a c i j a m a da bi odredili svoj stav jasnije. premda se od toga oboje spominje Miješanne kulture . poriluk. rotkva. a slobodni ste je n a d o p u n j a v a t i . radič. Osim t o g a regulira strukturu zemlje. a rajčica bez kamilice u M o j bio-vrtu. rajčica krumpir lisnata / kovrčava salata suncokret kopar. a u M o j bio-vrt se kao d o b a r susjed ističe salata općenito. krastavci.luk i mrkva odlično pašu IV. grašak. Premda više kao iznimke. u p e r m a k u l t u r i j e d n a od najdražih k o m b i n a c i j a u m j e š o v i t i m kulturama je ona pokupljena iz indijanske prakse. a uključuje kukuruz. neovisno da li smo je ostavili otvorenu ili ogradili. Kreuter ( 2 0 0 2 ) Bio-vrt. rajčica kukuruz. kupusnjače. kadulja. celer. takvih primjera ima još. kamilica. poriluk. cikorija. Problem nastaje kad ih pokušate usporediti i naiđete na različite podatke. L. Još j e d a n primjer n e o d g o v o r n o g odnosa prema energiji. blitva. rabarbara. premda autorica dijeli različite vrste salata. koraba. matovilac. koraba. U ove tri knjige samo smo u Biovrtu pronašli ovu k o m b i n a c i j u . ali ipak ć e m o ih spomenuti kako bi bili svjesni da ćete dio znanja pronaći u vlastitom iskustvu. krastavac. cikla. najvažnijim dijelom tla. grah koji se penje po njemu i bundeve sa strane. Kompostnu hrpu. rajčica. češnjak endivija. šparoga. visoki g r a h . cikla krastavac Za ovu tablicu d u g u j e m o n a p o m e n u : tablicu smo napravili koristeći tri iskusna izvora te iz vlastitih saznanja. Komes i dr. Ova tablica neka b u d e početni orijentir. komorač. grašak. korijander. endivija. u Britaniji 2 0 % od ukupne emisije m e t a n a dolazi od sporog a n a e r o b n o g truljenja biorazgradivog otpada na odlagalištima. što je u neku ruku i n o r m a l n o .

ali ne i natopljena. pokošena trava. metale. a smeđe suhima.. Prvo ide o k o 10 cm sloj grubih i većih otpadaka od grančica. Zeleni (životinjski izmet. Za d o b a r kompost najvažniji je balans ugljika i dušika. a oni koji i m a j u manje smatraju se visokima u dušiku) Materijal Ostaci od povrća Otkos lucerne Morska trava lzmet. kamilice. gaveza. m o ž e m o napraviti drvene kutije. O n d a slijedi sloj usitnjenih o t p a d a k a kao što su karton ili papir pa sve to izmiješamo. ostaci od obrezivanja voćaka i vinove loze. Dobro je dodavati i aktivatore u kompost koji pospješuju proces raspadanja. 2 0 0 3 ) . djelomično u sjeni. a m b a l a ž u (tetrapak. n e k o m p o s t i r a n i nivoi lišća i otkosa veliki. sve vrste kemikalija. soja) Lišće. a često su i prepuni pesticida). M o ž e m o ih podijeliti i na tzv.. C:N omjer raznih materijala (oni koji i m a j u veći odnos od 30:1 smatraju se visokima u ugljiku. ali se ne zagrijava m u t a n . o d m a k n u t i n e k o m posti rane dijelove i iskoristiti ih za n o v u h r p u Izvor: Gershuny. T r e b a m o paziti na nekoliko stvari. lakove. Prevelika će trebati d u g o da se zagrije. nego jednu veliku. zaštititi o d kiše središte je s u h o i n e m a k o m p o s t i r a n j a p r e o k r e n u t i h r p u . slama i sijeno. odoljena. M a l a hrpa će prije izgubiti toplinu potrebnu da započne i da se održi proces k o m posti ran ja. Zelene još zovemo i vlažnim materijalima. Održavanje dobrog C:N balansa je velik k o m a d puta prema d o b r o m kompostu. Dobro je da bude u zavjetrini. Posebno su korisne ljuske od crvenog luka. korov i ostaci biljaka iz vrta. Materijali bogati dušikom su: ostaci voća i povrća. a kada to uspije velike su šanse da pregrije. Dobro je preokretati kompostnu hrpu (Whitefield. urin. jesenje lišće. hoblovina i piljevina. Smeđi (papir. bolesne dijelove biljaka. masti. D o d a m o 10 cm nezrelog stajnjaka ili nasjeckane koprive. a možemo ga proizvoditi i u stanu u kutiji sa gujavicama. piljevina. M a l o to skupimo i pritisnemo lagano.. talog kave i čaja. Veće k o m a d e koji su eventualno ostali treba ponovno vratiti na kompostnu hrpu. prekriti s n e č i m v o d o n e p r o p u s n i m da se zadrži vlaga h r p a je v l a ž n a i t o p l a s a m o u sredini h r p a je v l a ž n a . navlažiti dodati materijale bogate dušikom. perje) su bogati dušikom. ostatke boja. Dobar kompost miriše po šumskoj zemlji. kosti. Kompost može biti kao otvorena hrpa. tzv. stolisnika i drugih ljekovitih biljaka u t a n k o m sloju. Na kraju stavimo sijeno. uvelo cvijeće i drugi. cigarete i d u h a n . suho Otpaci šećerne trske Kukuruzovina Otkos od zobi Pljeva i ljuske od raznih žitarica Slama Sijeno mačjeg repa (vrsta trave) Vlakna šećerne trske Piljevina C:N omjer 12 1 13 1 19 1 20 1 21 1 30 1 50 1 50 1 60 1 74 1 80 1 80 1 80 1 200 1 400 1 Materijali bogati ugljikom su: lišće. drvni otpaci. preokrenuti hrpu presložiti nivoe razmaknuti te nivoe vilama. a djelomično na suncu. Bez njih k o m p o s t će vrlo brzo postati ljigavast i smrdljiv. U prevelikoj će teže zrak strujati kroz hrpu. smeđe i zelene materijale. Kada našu kompostnu hrpu ostavimo bez daljnjeg nadzora i rada s n j o m . novine u boji. ulja. n e k o m p o s t i r a n i dijelovi povećati količinu materijala na hrpi. jer ne smijemo zgnječiti i spriječiti dovod zraka.) osiguravaju prozračnost hrpi i bogati su ugljikom. slama. G. jer onda zrak teže prolazi. M o ž e m o posuti v a p n o m . dodati materijale bogate u g l j i k o m . 1996). Pospemo u 2 c m prosijane vrtne zemlje ili još bolje zrelog komposta. K o m p o s t n a hrpa m o r a istovremeno biti vlažna (ako kada je stisnemo voda p o č n e curiti o n d a je premokra). navlažiti svaki dio k a k o se preokreće. plastiku. izmet pasa i mačaka. Kod C:N omjera važno je znati kako sve što je djelomično kompostirano. A k o je hrpa premokra. 2 0 0 4 ) . to nazivamo Savjeti za kompost Problem m o k a r i zagušen. Emmaus: Rodale Press: 78. staklo. kuhinjski otpaci. kao na primjer stara hrpa ili piljevina ima m a n j i C:N omjer. Emmaus: Rodale Press: 79. lijekove. o b o j e n o ili lakirano drvo. C:N omjer. 2 0 0 4 ) . U kompost ne bismo trebali stavljati: meso i ribu. Bolje je a k o i m a m o više materijala imati dvije uobičajene kompostne hrpe. usitnjeno suho granje.u slojevima. Kompost je zreo nakon devet mjeseci do g o d i n u d a n a i t a d a ga t r e b a m o prosijati. pelene). jer privlače gujavice. kore a g r u m a (mirisom odbijaju korisne organizme. i m a t ć e m o m a n j a k zraka. 47 . a k o je presuha mikroorganizmi neće i m a t i dovoljno vode. i s m r d u c k a v a . slamu ili druge biljne otpatke (Komes i dr. n e u g o d n a mirisa Rješenje preokrenuti hrpu. kožu. iglice četinjača i drugi. Najbolje ga je dodavati u proljeće i jesen ( Z m e r g o . higijenske proizvode te otpatke iz usisavača (Bagarić. (1993) Start with the Soil. G. Kompostna hrpa ne smije biti niti prevelika niti premala. nego to isto svježe. karton. otkos trave. stabljika biljaka i slično.truo Jabučna komina Ljuske leguminoza (grašak. (1993) Start with the Soil. 46 Izvor: Gershuny. gavez.

48 49 . grančice. a u k u p n o ima oko 100 kvadratnih metara iskoristive vrtne površine. kao pretposljednji sloj u lijehama.). S t i m e su završeni zemljani radovi.djetelina raste između vinove loze . N a k o n toga polagan je prvi sloj biomase u gredice. 1999). c) pokrivanje ranije iskopanom zemljom. Nakon t o g a . jer se u njima stvara toplina. 5 m ) . a sastojao se od grana. Napravljeno je 5 redova gredica s u k u p n o 50 izdignutih kvadratnih površina (od kojih su dvije pokrivene staklom. Pored leguminoza kao zelena gnojidba m o g u se koristiti uljana repica. b) polaganje ranije pripremljene bio mase u nekoliko slojeva (npr. Može se pripremiti na više načina. konjskog gnojiva i sitnijeg organskog materijala. Radimo ih po pravcu sjever-jug. a osnovne radnje jesu: a) iskopavanje površinskog dijela zemlje (20-30 c m ) i stavljanje na stranu. Zelena gnojidba .5 do 2. Dragi Kiševi su n a m ispričali korake u stvaranju visokih gredica. gorušica. proces kompostiranja će se usporiti i neće se postići potrebna t e m p e r a t u r a . lišće. Slična iskustva m o ž e m o pratiti i u Gvatemali i Hondurasu. Zelenu gnojidbu izvodimo tako da na nekoj površini zemlje jednu sezonu u z g o j i m o s a m o kulturu kojom želimo poboljšati svojstva t l a . s p o j e d i n a č n o m iskoristivom z e m l j a n o m površinom od 1. a između gredica je ostavljan prolaz od oko 80 c m . Drugi sloj sastojao se od lišća. Rekli s m o kako su terase korisne na kosom terenu. prema ranije isplaniranom rasporednu gredica u skladu s reljefom. ali se m o g u koristiti i inače kao mali h u m c i . pa čak i neke žitarice.4 metra i širine od 1. Letve koje su zabodene u zemlju (pričavlane za okvire od greda) i letvama spojene na vrhovima sada se isprepliću p a l j e n o m žicom po horizontalama i vertikalama (po želji). a stavlja se do 30 cm debljine (nakon mjesec-dva se stanji na 10 c m ) .2 m ) . jer je na njima lakše raditi bez saginjanja. Oni su d u g o t r a j n o biognojivo. vraća se ranije iskopana zemlja. grančica u raznim stupnjevima raspadanja. jer im je vrijeme raspadanja sporije. Na kraju sezone kultura se zaore u tlo i biljna biomasa ostaje u površinskom sloju tla i na taj način služi kao prihrana tlu te poboljšava strukturu na isti način kao i kompost. humusne šumske zemlje i krupnijih " b i o o t p a d a k a " . grožđanog tropa i grožđanih ostataka nakon cijeđenja. Toplinu d o b i v a m o tako što u gredicu stavljamo ostatke iz kuhinje ili iz vrta. jer će biti potrebna za predzadnji sloj u g r e d i c a m a . Bukovi opiljci rezani na duljine do 60 cm služili su kao okomiti potpornji za grede. Reciklirane krovne grede izrezane su na potrebnu duljinu (od l . Visoke gredice su super. O n a služi za povezivanje biljaka V. VI. Gredice su postavljane u rovove samostalno ili dvije po dvije. te druge leguminoze kao što su soja. duljine do 40 m i m e đ u s o b n o razmaknuti oko 80 c m . išlo se u pripremu zemljišta.4 m (unutarnji. Iskopani su rovovi širine 140 c m . Zelena gnojidba Pored kompostiranja za kvalitetno tlo vrlo su n a m korisne biljke koje fiksiraju dušik iz zraka i kroz svoje korijenje ga inkorporiraju u tlo. humusa. Prekrasni p e r m a k u l t u r n i vrt s terasama plod je vrijednog rada Miroslava i Karmele Kiš.2 kvadratna metra. granje. N a k o n dovršetka sastavljanja "drvenih s a n d u k a " u kutove su zabijene letve (8x4cm duljine 2 . gdje je t i m p u t e m budućnost sebi osiguralo 4 5 0 0 0 poljoprivrednika. bio-otpaci i si. U tu svrhu se koriste leguminoze. Grede su spajane u kvadrate vanjske duljine do 2. 2 2 3 0 0 0 poljoprivrednika iz južnog Brazila koriste zeleno gnojivo č i m e su povećali urod kukuruza i pšenice za četiri do pet t o n a po hektaru. Visoke gredice radimo. 5 m do 2. najčešće različite vrste djeteline. a i manje je korova. a najbolje je započeti s r a d o m na jesen da se ostaci do proljeća slegnu. 1993). zemljani prostor gredica iznosi oko 1 m ) . Jedan od najljepših primjera smo vidjeli u selu Bataji pokraj M o t o v u n a . Zemlja je odložena o d m a h pored rovova. a zatim su povezane drvenim letvama na vrhu.obitelj Feranda pokraj Pule M n o g o je primjera iz cijelog svijeta o koristi zelene gnojidbe. Visoke gredice U vrtovima još koristimo i visoke gredice ili lijehe posebno ukoliko n a m padine i nagibi prevladavaju na mjestu gdje želimo proizvoditi hranu. nešto pokošene trave. spriječivši time iseljavanje u gradove (Anderson. izolirane i služe kao izdignute tople gredice). neosjemenjena trava. grašak i si. Posljednji sloj je malč. odnosno pokošena trava. Nakon planiranja broja i rasporeda gredica. pa ih možemo koristiti već od ranog proljeća."lijenim k o m p o s t o m " (Gershuny. Jednostavno.

jer neke biljke su veliki potrošači i u hranjivim elementima i u vodi. i druge (VVhitefield. sadnji. nije ju lako uzgojiti. ne miješa se s korovom po stazama i n e m a t e osjećaj da je cijeli vrt obrastao. čuva vlagu). jer su planirane za nisko povrće (mrkva. Pogodnosti za ljude: a) korov je pod k o n t r o l o m . pri č e m u uspijevamo najekonomičnije iskoristiti tu površinu. osiguravamo budućnost i r a d i m o na jačanju zajednice. Žica je preplitana t a k o da ne smeta u radu sa z e m l j o m .(paradajza.terase . organskog supstrata u koji ih stavljamo. zemlja u visokim l i j e h a m a brže se i lakše isušivala. a d o b r o malčirana gredica privlači gliste i ostale životinjice u stvarno velikom broju (što ćete i sami primijetiti kad u proljeće na njih navale kosovi i rasture malč). graha) ili za biljke penjačica (visoki grah. Za proizvodnju hrane dobro je kada m o ž e m o iskoristiti i unutrašnje prostore. Ukoliko želimo produžiti sezonu hrani koju proizvodimo ili za to i m a m o ekonomski interes. vrtni dnevnik. o s i g u r a v a m o različitost p r e h r a n e . patuljasta datulja. luk). Posebno n a m je vođenje vrtnog dnevnika važno zbog praćenja plodoreda. a ne djeluje na d r u g e zagađivače pa to treba imati na u m u . Nikad ne smijemo zaboraviti skupljati naše vlastito sjeme i dijeliti ga s d r u g i m a kako bismo otežali posao biotehnološkim korporacijama koje nas žele učiniti ovisnima o patentiranom sjemenu koje traje samo jednu sezonu. Kiševi ističu iskustvo nakon tri godine: Prednosti: Najizraženija p o g o d n o s t za biljke. bila je i jest prozračivanje vrtne zemlje. obični bršljan.). korisno je zapisivati sve promjene u vrtu i voditi tzv. budući da žive od hranjivog materijala. Na primjer gljive se m o g u uzgajati i u p o d r u m i m a . pa je ljeti bilo potrebno više zalijevanja. Nije svejedno kakav n a m je redoslijed sadnje biljaka. 50 51 . a s o n i m u g r e d i c a m a možete o d a h n u t i . imati crtež vrta i numerirane gredice. Znači potrebno je pojačati malčiranje i problem isušivanja će biti riješen. dok druge hrane tlo kao što je slučaj s biljkama koje Visoke gredice . O p ć e n i t o sadnja biljaka u kontejnerima zahtijeva više vode nego biljke posađene u otvorenoj zemlji. posebno u zimskim d a n i m a kada radi grijanje (posebno kod centralnog grijanja). b) možete sjesti na gredicu i o d m a r a t i se radeći. osobito u t o p l i j i m ili vjetrovitijim predjelima. O p ć e n i t o je super saditi biljke u prostorima u kojima živimo: vlažnost u m n o g i m k u ć a m a i stanovima je ispod zadovoljavajućeg m i n i m u m a za ljudsko zdravlje. rasadnici i staklenici u kojima ranije d o b i v a m o sadnice. grašak itd. K o r o v s a staza i z m e đ u g r e d i c a s a s v i m j e d o v o l j a n z a p e r m a k u l t u r n u koegzistenciju biljaka. Plodored je naizmjenična sadnja biljaka na istoj površini. vizualno je posložen u kvadrate. Bostonska paprat odlično miče f o r m a l d e h i d kao najčešći onečišćivač u u n u t r a š n j i m p r o s t o r i m a . vježbamo i uživamo na svježem zraku. vjerujemo u kvalitetu.obitelj Kiš pored Motovuna Malčiranje se obavlja dva do tri puta godišnje: ujesen (ako stignete). O b i č n o koristimo stara prozorska stakla i iskorištene daske za napraviti d o b r o klijalište. b a m b u s p a l m a . A k o i izraste. Druge biljke koje su gotovo jednako djelotvorne. D o d a t n o si p o m a ž e m o što u visoke gredice zbog njihove topline možemo ranije početi sa s a d n j o m dok još nisu velike vrućine. Biljke vraćaju vlažnost u naše prostorije. Također m o g u micati spore plijesni i ostale štetne mikrobe iz zraka. M o ž e m o u tu svrhu upotrijebiti i naše prozorske daske i balkone. t o k o m ljeta (dodatno uklanja korov. N o . Kiševi su pronašli s a m o jednu m a n u s njihovim visokim gredicama. Hranu je super uzgajati jer: i m a m o često svježe hrane. što s m o znali i ranije. Pri t o m e pazimo da na istu površinu sadimo drugačije biljke kako ne bi iscrpili tlo i olakšali nakupljanje n a m e t n i k a i bolesti. Z i m a je uvijek d o b r o razrahlila zemlju u uzdignutim g r e d i c a m a . čak ni zasijecanje zemlje posebnim a l a t i m a za prozračivanje. Dio gredica ostaje bez gornjih okvira i bez žice. fikus. a ne od fotosinteze. ali lakše za uzgojiti su: areka p a l m a . mogli bismo razmišljati i o nabavi većeg plastenika ili staklenika. u proljeće (obavezno). berbi). Nadalje što se tiče vrta. Nije potrebno za prekopavanje. Sve je na dohvat ruke i ne treba se p u n o saginjati. Klice također u b r a j a m o u vrste koje je d o b r o uzgajati u zatvorenim prostorima. pa korijenje uvijek ima dovoljno elemenata iz zraka. Za osiguravanje ranije sadnje jako će n a m p o m o ć i klijališta. N a k o n tri godine malčiranja zemlja se pretvorila u humus. c) planiranje vrta je veliko zadovoljstvo. 2 0 0 4 ) . cupkanju korova. N a i m e .

prinosi u žitaricama. 1. kako bi se smanjila erozija tla. Ideal je da se postigne prekrivenost prerija nekadašnjim kulturama žitarica. puno teže primijeniti na velikim nepreglednim poljima na kojima u g l a v n o m i m a m o posađenu s a m o jednu kulturu. nema nedostatka dušika. Također se efektivnije koriste voda i hranjivi minerali.lješnjak počinje listati dok je ozima pšenica već u p o o d m a k l o m stadiju tako da i jedni i drugi imaju dovoljno prostora za fotosintezu). Permakulturu je dakle. jer taj pratitelj naše planete utječe i na različite dijelove biljaka. jer neke i m a j u kratku vegetaciju pa ih m o ž e m o koristiti kao međukulture (npr. štitimo i o b o g a ć u j e m o tlo. listovi rajčice. Prinosi su n a m u m a n j e m sustavu m n o g o veći nego na velikim m o n o k u l t u r n i m poljima. p a p r i k a . To je posebno važno a k o z n a m o da se p e r m a k u l t u r n i m principima i m e t o d a m a na svega 2 5 0 . biljne juhe koje d o b i v a m o od vrsti sa zaštitnim svojstvima kao što su kopriva. pa se ova metoda jasno ne može na isti način primijeniti u Europi. pelin. a samim t i m e nestaje i potreba za herbicidima. M a n e su: ponekad prevelike količine fosfata i kalija. U Hrvatskoj se mjesečev sjetveni kalendar može dobiti od udruge Duga iz M e đ i m u r j a . Ipak i permakultura pokušava odgovoriti na izazove većih poljoprivrednih površina. Najvažniji je dizajn. M n o g i principi permakulture se lakše primjenjuju na m a n j i m p o d r u č j i m a . On koristi m e t o d u istovremenog sijanja dvije kultura od kojih je jedna glavna p r e h r a m b e n a vrsta (riža. Dublje korijene stablašica osigurava proces koji nazivamo 53 52 . Jasno je da u m a l i m vrtovima nećemo imati prostora za pravi šumski vrt.Također. lješnjak i ozima pšenica . Agrošumarstvo Podrazumijeva istovremeno sađenje stabala i prehrambenih biljaka na istom mjestu. prilagođavajući je europskoj klimi. kupus. Prednost malih vrtova nalazimo u mogućnosti intenzivne sadnje. intenzivni. U Francuskoj je Mare Bonfils eksperimentirao sa Fukuokinom m e t o d o m . ako se ipak pojave korovi n e m o g u ć e ih je m a k n u t i ekološkim m e t o d a m a . 2 0 0 4 ) . k r u m p i r . Fukuokua je svoju m e t o d u razvio za klimatsko podneblje sjevernog Japana. nema erozije tla. lakog ubiranja plodova. kamilica. T i m e se također približavamo p e r m a k u l t u r n o m idealu. uštede vremena. četiri puta produktivnija od i m a n j a koja idu preko 15 hektara (Whitefield. a biljke n a m m a n j e podliježu bolestima i štetočinama. plodova. potrebno je više znanja. gdje se na n a j m a n j e m m o g u ć e m prostoru dobije najveći mogući prinos. Poljoprivredni znanstvenik Wes Jackson iz Kansasa najdalje je otišao s testiranjem ove m e t o d e u okviru svog Land Insti­ tute of Salina. jer i m a j u d u ž u v e g e t a c i j u (rajčica.. Za voćke je najvažnije kvalitetno tlo.). pa plodnost raste g o d i n a m a . M o ž e m o saznati i za sve druge radove u vrtu. no za naše europsko područje proučavao ih je i usavršio Robert Hart. pojava puževa u nekim slučajevima. korova praktički nema. Dvoredno sijanje (bicroping) S o v o m m e t o d o m se proslavio M a s a n o b u Fukuoka čija m e t o d a počiva na poljima bez oranja. ječam. sa životinjama ili kada je dobar d a n za primjerice rušenje stabala. Slijede neke od m e t o d a koji se p r a k t i c i r a j u na v e ć i m p o v r š i n a m a uz zadovoljavanje nekih od osnovnih principa i metoda u permakulturi. zelena salata. 3. i ovdje ne t r e b a m o robovati t o m e i d o b r o je zapitati se koliko n a m je potreban šumski vrt i koliko smo dorasli takvom dizajnu.koristimo u zelenoj gnojidbi. gdje se koriste m a n j e intenzivne vrste djeteline. Raznolikost je lakše stvarati i povećavati ako r a d i m o na m a n j e m sustavu. slojeve. jer se bore za vodu s bijelom djetelinom. Prednosti su izbjegavanje kompeticije (npr. u o v o m slučaju bijela djetelina. d o b r a drenaža i ne previsok p H . Sadnjom trajnica i m a m o m a n j e posla. FAO ističe kako su imanja koja imaju pola do šest hektara veličine. Krajnji cilj je stvoriti sustav u k o j e m je najveći posao skupljati plodove. tikve i b u ć e . patlidžani i druge). Domaća prerija Ova m e t o d a se bazira na sadnji žitarica kao trajnica u miješanim kulturama. osiguravamo dodatni izbor hrane. paprat. Stoga uz p o m o ć mjesečevog kalendara m o ž e m o znati kada saditi biljke iz porodice listova. nego na velikim ekstenzivnim poljima i f a r m a m a . Premda je šumski vrt za m n o g e permakulturnjake ideal. Ova m e t o d a se koristi i u povrtlarstvu. nekopanje i d r u g o . špinat i d r u g e ) . U permakulturi prevladava misao m a l o je lijepo. D o d a t n o n a m za zaštitu služe pripravci ili tzv. Druge biljke sadimo kao glavne kulture. također može n a m biti prioritet sezonska godišnja hrana pa n a m šumski vrt neće biti previše atraktivan. vratić. Jedna od vizija permakulture i je da se m o ž e m o bolje i efikasnije prehraniti od vrtova nego od velikih f a r m i .3 7 0 m 2 m o g u p o t p u n o nahraniti dvoje ljudi. Kako približiti f a r m e permakulturnim principima? M n o g e f a r m e koriste miješane kulture. n e m a korištenja kemikalija. To je d u g o r o č a n projekt i oni sami ističu kako će im trebati 50 do 100 godina da uspiju pronaći zadovoljavajuće varijacija žitarica koje će moći postati trajnice unutar ove m e t o d e . kako bi dobili kvalitetnije drvo za gradnju ili ogrjev. korištenje fosilnih goriva je manje za 5 0 % od konvencionalne farme. 2. Pri sadnji koristimo i p o m o ć mjesečevog sjetvenog kalendara. m o g u ć i su šumski vrtovi i u gradovima kao Naturewise u sjevernom L o n d o n u . gavez. Po VVhitefieldu bicrop m e t o d a i m a prednosti: n e m a micanja tla. smanjeno je i pojavljivanje plijesni. rotkvice. korijena ili iz porodice cvijeća. pritom m o r a m o paziti i na sadnju biljaka koje si pomažu i koje su dobri susjedi.. problem infekcije korijena djeteline (rješenje u sađenju više vrsta djeteline). Treba paziti i na dužinu dozrijevanja biljaka. nametnika gotovo n e m a . jer n e m a bolesti. preslica. a druga kultura koja obogaćuje tlo. Ipak. nabijeni vrtovi. opći rast bioraznolikosti. visok broj gujavica brzo reciklira ostatke prethodne kulture. aloa i druge. Primjerice slave se m a l i . U m n o g i m tropskim p o d r u č j i m a šumski vrtovi nisu nepoznanica.

Prvi su goveda. stablašice budući da duže žive. pa s postavljanja vjetrenjače na klijalište. ne m o ž e m o pisati o t o m e . u p o č e t k u n e m a istu e k o n o m s k u korist za poljoprivrednike koji su ovisni o tržištu. Sigurno ste primijetili kako pišemo o proizvodnji hrane. preko konstantnog preokretanja korijena (stariji korijeni umiru. a) početi s m a l i m vrtom Logično. vrtovima i poljima. sve t o d o b i c i o d agrošumarstva nadmašuju (Whitefield. To dijeljenje hranjivih sastojaka događa se kroz tri oblika: preko lišća koje pada sa stabla na tlo. koje se hrane žitaricama i t i m e su n a m direktna konkurencija u proizvodnji hrane i životinja koje pasu travu. podrezivanje grana i slično radi se u periodu kada nas vrt s godišnjim biljkama ne treba. od manjeg prema većem. povećanje posla za poljoprivrednike u vidu težeg m a n e v r i r a n j a na p o l j u . A k o je ovo najbolji a r g u m e n t m a l o je klimav. ali potrošeno je previše energije i vremena da n a u č i m o neke stvari. Samo da postoje prioriteti. Prilično je teško skakati s pokrivanja krovišta na pomidore. dakle da vlastiti vrt m o ž e m o vidjeti iz našeg kuhinjskog prozora. k a o što j e sađenje. Proizvodnja mesa zahtijeva više prostora (2 do 4 puta) i energije od proizvodnje biljaka. kao što je slučaj s n a m a koji još uvijek g r a d i m o imanje. Sijanje u alejama (Alley Croping) Sađenje stabla u redovima između usjeva u polju. jer se nismo pridržavali niti jednoga. Pozitivno je što s m o sada na vlastitim greškama učili. Rekli smo kako se ova knjiga temelji na našem iskustvu. ali iz ovih razloga apeliramo da makar smanjite potrošnju mesa. treba paziti da zaštitimo stabla kako ih životinje ne bi uništile. Mollison je stvorio ideal male održive f a r m e gdje je svo meso kontroliranog porijekla. Životinje u SAD-u pojedu žitarica koje bi direktnim p u t e m m o g l e n a h r a n i t i 2 m i l i j a r d e l j u d i . 2 0 0 4 ) . Preporuča se da učenje p o č n e m o na ne više od 9 m 2 . već je masovna industrija mesa jedan od uzročnika problema gladi. Mi probali. Mi se protivimo uzgoju životinja kao naše hrane ne samo iz etičkih razloga prema njima. Z b o g stabala žitarice i m a j u i veću zaštitu od vjetra. problemi se g o m i l a j u . Ne samo da u n i š t a v a m o p r i r o d u . i m a j u bolju m o g u ć n o s t stvarati mikorize koje su važne za raspodjelu fosfora. 2 0 0 4 ) . ne funkcionira. Također. baš kao što prakticirate permakulturu t a m o gdje jeste. Svinje i kokoši to ne m o g u i direktna su n a m konkurencija u prehrani. a to u g l a v n o m m o ž e m o naći u svojoj najbližoj okolici. pa s izgradnje cisterne za vodu na kupus. Pošto ljudi ne m o g u . a budući da n e m a m o iskustva u držanju životinja kao buduće hrane. N e ć e m o v a m sad o v d j e p r o p a g i r a t i vegetarijanstvo. a ne s p o m i n j e m o previše uzgoj životinja. Koliko g o d možete. A k o kraj vrta još nije i kuća u kojoj živiš. i dijeljenjem mikorize. Pravila su stvorena upravo kako bi n a m olakšala korake stvaranja permakulturnog vrta i m o ž e m o reći kako su međupovezana. sprječava se erozija."hidrauličkim l i f t o m " gdje svojim korijenima prebacuju vodu iz dubljih dijelova tla u plitkije i t i m e ostalim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode. On pravi razliku između životinja 54 55 . Whitefield ih svrstava u nekonkurentne životinje. Prepreke za bolji razvoj agrošumarstva su: odijeljenost poljoprivrede i šumarstva u k o n v e n c i o n a l n o m pristupu. V e l i k d i o poslova o k o s t a b l a š i c a . U našem kontekstu dok je imanje tek u izgradnji bilo bi efikasnije proizvoditi h r a n u na našim b a l k o n i m a ili t e r a s a m a . Povećava se bioraznolikost i a n a l o g n o t o m e smanjuju se problemi s nametnicima. Nametnika je manje. ideš polako od jednostavnijeg prema kompleksnijem. barem o n o g iz masovne industrijske proizvodnje. M i k o r i z a je životna z a j e d n i c a i z m e đ u k o r i j e n a biljaka i gljivica koja i m a sposobnost biti istovremeno povezana s korijenjem više biljaka. Ekološki otisak osobe koje jede meso biti će puno veći od one koja ne jede meso. Industrija mesa jedna je od najneekološkihijih stvari koje danas č i n i m o . Whitefield ističe kako su eksperimentalni pokušaji u Britaniji dali m a n j e rezultate nego kombinacija s pašnjacima. Da ne s p o m i n j e m o kako uopće nije fora tegliti niz i uz brijeg kanistere s v o d o m za zalijevanje vrta. D o b i v a m o i građevno drvo na v l a s t i t o m i m a n j u . Whitefield ističe kako su n a m d o m a ć e životinje korisne za održavanje tla p l o d n i m . No. zar ne? A k o nešto tek učiš. kojih se d o b r o držati u prvim koracima. a to znači nedostatak znanja za primjenu agrošumarstva. Poboljšano zdravlje životinja. Ovo još nazivamo i pravilom kuhinjskog prozora. O v i m e ne želimo reći kako ljudi n e m a j u super vrtove u svojim vikendicama ili dalje od mjesta življenja. T i m e dolazimo do d r u g o g pravila: b) najbliže/najlakše mjesto Sadite t a m o gdje jeste. To je razlika između preživača i nepreživača. mi smo na našem imanju krenuli od vrta ko da ć e m o sutra na Dolcu prodavati. a i povećavamo apsorpciju C 0 2 na našem i m a n j u . i to onda prilično zna zakomplicirati život. vjerujte n a m ! Pašnjaci sa stablašicama Kombinacija korištenja životinja koje v o d i m o na ispašu sa sadnjom stablašica. jer da drvo zamijeni g u b i t a k od prodaje g o d i š n j i h b i l j a k a t r e b a o d r e đ e n o v r i j e m e r a s t a . jer zbog stabala raste broj korisnih kukaca. ovce i koze koje m o g u probavljati celulozu iz trave i lišća. Tako kao preko mosta hranjivi elementi poput dušika m o g u preći s biljke koja ih veže na o n u kojoj trebaju. Eksperimentira se u Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Ipak. Za kraj sumirajmo zlatna pravila za početak vrtlarenja. Polikultura u životinjama je isto tako korisna kao i polikultura u biljkama (Whitefield. Mi to z n a m o . Permakultura u svojoj tradiciji ne isključuje uzgoj životinja za hranu. a pojavljuju se m a n j i i novi).

bilo da se radi o i m a n j u .VUKOMERIĆ Pod brojem jedan se identificiraju osobe koje su vezane za priču. Ne treba očekivati da ć e m o za g o d i n u . različitih tehnika i tehnologija kojima raspolažemo. koliko je bitno da se krećemo jasnim i konkretnim koracima. Živjeli! Permakulturni dizajn projekt Reciklirano imanje Već s m o rekli da je p e r m a k u l t u r a u stvari skup znanja. estetskih vrijednosti.I o d e m na vrt. Kao i svako planiranje. Nije bitno koliko smo brzi. d) budite nježni prema sebi Stvari se u prirodi odvijaju polako. M e n t o r i učitelj permakulture te kasnije potpisnik certifikata. sav organski materijal se kompostira na licu mjesta. a mi u č i m o od prirode. učenja. Radi se o dizajnu za Reciklirano imanje. s t a m b e n o m bloku ili čak cijelom naselju.Ne buš me b o g m e bolela. o n d a mislim . permakulturni dizajn počinje s istraživanjem potreba. već da n a m propovijedaju. O n o što te različite elemente povezuje u jednu cjelinu je permakulturni dizajn. rekli bi stari. jer z n a m o da na njih m o ž e m o računati u izgradnji i životu i m a n j a . Bitno je da šljakamo. želja i namjera onoga za koga se sustav stvara. planiranja i pažljivog kombiniranja različitih e l e m e n a t a . ovdje ih n e ć e m o prikazati.on je proizvod proučavanja. bio je već spominjani Tony Anderson iz Danske s Euro­ pean Institute of Permaculture. I onda se naslonim na motiku i popijem si pivicu" (Komes i dr. osim lijepe misli jedne drage tete: "Ja na primjer. I tak d u g o k o p a m i glava me prestane boleti! Sve me prestane boleti. T a k o danas na primjer postoje kvartovi u kojima se skuplja kišnica. Dijelimo ih u nekoliko g r u p a : osobe koje će živjeti na i m a n j u . U zemljama kao što su Danska i Njemačka već danas i m a m o vrlo uspješne primjere cijelih naselja pri čijem planiranju su se koristila neka permakulturna načela. Ovaj dizajn su stvorili ljudi koji će živjeti na Recikliranom i m a n j u ili su do tada p o m a g a l i u njegovoj izgradnji. dvije imati luda permakulturna i m a n j a . Idem na vrt i b u m kopala! . Te osobe su važne. Dizajn je nastao na tečaju permakulture koji se održao 2 0 0 4 . On je glavna okosnica permakulture . Vi možete ponoviti ove korake za vaše priče. Sto drugo reći. P e r m a k u l t u r n i dizajn se najčešće izrađuje za vlastito životno okruženje. Sada ć e m o predstaviti primjer permakulturnog dizajna. Ispada da jedino njihove m e t o d e i tehnike uspijevaju i da su baš one najbolje. Ž e l i m o v a m bogate vrtove i puno slavlja. Ili nas možete pozvati da v a m p o m o g n e m o . 1 9 9 6 : 7 6 ) . U tu svrhu radio se intervju s korisnicima Recikliranog i m a n j a . osobe koje 56 57 . Budući da su neke stvari iz intervjua intimne. GRUPA RECIKLIRANO IMANJE . u parkovima proizvodi hrana. već ć e m o samo naznačiti kakva su sva pitanja dio intervjua: 1. boli glava. Krovove ovih zgrada krasi zelenilo isprepleteno sa solarnim kolektorima i m a l i m staklenicima. energije i vremena te svega što v a m je važno. a u p o d r u m i m a zgrada se proizvodi vlastita električna energija i t o p l i n a korištenjem obnovljivih izvora energije poput biomase.. neovisno o tečaju permakulture i certifikatima.c) pronađi svoj stil Vrlo često ć e m o sretati pametnjakoviće koji nisu došli da nešto podijele ili razmijene s n a m a . stavova. Pošaljite ih vrit. Pronađite svoj stil koji će razumljivo biti odraz vašeg t e m p e r a m e n t a . kad me najjače. u Lubenicama na o t o k u Cresu.

posjete te slične susrete. plus još nekoliko koji su u potrazi za novim s t a m b e n i m objektima (postojećim ili za izgraditi) te se žele priključiti cijeloj priči.. Kvalitetan dizajn kojim se dovode u skladan suodnos svi elementi i resursi kojima raspolažemo. To je neka vrsta " f a i r t r a d e a " ili poštene trgovine. Kad dizajniramo u permakulturi. gdje smo sigurni kakav proizvod k u p u j e m o i da f i n a n c i r a m o direktnog proizvođača. Sto se tiče našeg projekta. Dobro je za vrt uočiti koji korovi prevladavaju na našem t l u . tako je iznimno važno prilagoditi svaki dizajn lokalnim uvjetima. kada i gdje su najjači mrazevi. a o u t p u t n a m je veći. s a m o su neki f a k t o r i koji u p e m a k u l t u r n i m sustavu.ne m o ž e m o ga dovesti u fazu da je zadovoljavajuće za živjeti dok mu se ne posvetimo više. financiranje. gdje se ljudske sudbine brišu kao da su kreda na ploči. Jedna od mogućnosti je i da sami proizvodimo. radionice. ključan je čimbenik za planiranje uspješnog permakulturnog projekta. Fokus pri svakom ekološkom dizajniranju m o r a biti na utrošku svih vrsta energije. dizajnom moraju biti vrhunski osmišljeni. uvijek se trebamo vraćati i na ljepotu poklanjanja. DUHOVNOST Duhovnost je privatna stvar i n e m a organiziranog upražnjavana vjerskih obreda. K a o što s m o r e k l i . N a k o n što smo obavili intervju. Neki od nas su se izjasnili da im je životni stil sporedna tema te da se n e m a j u potrebu izjasniti. Poznavanje naše mikroklime je jako važno: od kuda pušu vjetrovi i koliko su česti. 5. Naravno. Naš životni stil je često o g l e d a l o naših stavova i preko njih se izražavamo. Stoga. Druga je da kupujemo proizvode i usluge od ljudi koje cijenimo i koji su n a m d r a g i . t e m p e r a t u r e i vlaga. te osobe koje nemaju namjeru ni u kojem obliku nastaniti se na i m a n j u . prije n e g o k r e n e m o u o b r a đ i v a n j e naše z e m l j e . T i m e izbjegavamo da smo ranjivi na špekuliranje neoliberalnog kapitalizma. U našem slučaju se isprepliću potrebe za stanovanjem. zabavnim i kulturnim prostorom sa željom da cijelo imanje bude otvoreno za edukacije. Ž E U E I POTREBE: TRENUTNE I DUGOROČNE Ovdje svaka osoba uključena u projekt iznosi svoja očekivanja. već se m o r a stvarati i njeno neprekidno kruženje m o r a biti o m o g u ć e n o . M a l i obični ljudi ne kontroliraju e k o n o m i j u koja upravlja njihovim životima i zato je d a n a š n j a ekonomija opasna. radionice (edukacija). T a k o đ e r u permakulturi svaki element treba imati nekoliko funkcija. Mi smo tada iskristalizirali šestero ljudi koji će živjeti na imanju. Kao što u permakulturi postoje opći etički principi. umrežavanje. radnim. D a n a s u svijetu postoji 2 5 0 0 k o m p l e m e n t a r n i h e k o n o m s k i h sistema (Lietaer. koja ne samo da se ne smije g u b i t i . Danas je puno više ljudi uključeno u priču imanja. nedostatak novca. nedovoljno vremena da se imanju potpuno p o s v e t i m o d o k t a m o ne živimo ..namjeravaju povremeno boraviti na i m a n j u . potrebno ga je staviti u kruženje. ŽIVOTNI STILOVI Svaka osoba iznosi svoj životni stil. 6. godišnja količina sunca. 7. pošto je vrlo često korov indikator t l a .. 4. . Kako bi n a m sustav bio održiv potrebno je povezati različite dijelove u n j e m u . Klasična kvaka 22 i zato su česti osjećaji da se projekt nedovoljno brzo razvija. HENDIKEPI Hendikepi su vjerojatno slični kao i kod m n o g i h drugih koji se upuštaju ili će se tek upustiti u nešto slično: nemanje zadovoljavajućeg životnog prostora dok je projekt u izgradnji. Takvi sistemi se zovu LETS . ali pomažu projekt u izgradnji i simpatizeri su cijele priče. No dobro. j e r o njemu uvelike ovisi i dizajniranje cijelog prostora. AKTIVNOSTI Izgradnja i m a n j a . to s m o shvatili kao izazov više. 8. T a k o štedimo i na utrošenoj energiji. podržavanje. Još k o r a k d a l j e je da d i j e l i m o proizvode i usluge i u k i n e m o novac u smislu uobičajenih valuta. Različite su strategije da novac ostavimo o n i m a koji ga najviše trebaju. višestruke f u n k c i j e . pored zaštite okoliša. bitnija 58 59 . MEĐUSOBNI ODNOSI Naš najvažniji međusobni odnos je prijateljstvo. 3.. N a m a je bilo jako korisno saznati od lokalnih ljudi kako su tuče vrlo rijetke na V u k o m e r i ć u . nude i smanjivanje financijskih troškova... izdavaštvo. Kao v o d u na primjer. . 2 0 0 1 ) . Ne smijemo zaboraviti na običaje i tradiciju određenog kraja. EKONOMIJA: PITANJE FINANCIRANJA I ODRŽIVOSTI Danas je ekonomija često ta koja n a m određuje živote. u ovakvim projektima treba ostaviti što više novaca u zajednici. pa je ovaj dio potrebno ponovno proći. Težnja je da se u budućnosti što više proizvodi te da imanje što manje ovisi o vanjskom unosu novca. posebnostima i kontekstu. Dio ljudi je u ljubavnom ili bračno-ljubavnom odnosu.Local Exchange T r a d i n g Sys­ t e m ( L o k a l n i sistem trgovinske r a z m j e n e ) . Usklađivanje. Važno je upoznati se i s lokalnom f l o r o m i f a u n o m . 2. M a n j e n a m je bilo drago čuti kako tlo nije kvalitetno te kako ć e m o morati unositi u m j e t n a gnojiva da mu poboljšamo kvalitetu. za sada se f i n a n c i r a iz privatnih izvora te d j e l o m i č n o preko projekata. osluškujemo i upoznajemo našu okolinu. O n o što je važno naglasiti je kako n a m praktične staze održivosti. krećemo s izlaskom na teren s olovkom i papirom. razmještaj.

Permakultura inzistira na umrežavanju različitih elemenata. VODA Zeleni krov osigurava nekoliko funkcija . vrtova. Parcele su p r i m a r n o klasificirane kao šuma.. prostor za o d m o r i drugo. Analiza se obavlja p r o m a t r a n j e m . U blizini ( 2 0 0 . a mjestimično je primijećeno i tlo s m a n j i m udjelom pijeska. VJETAR Imanje je p o t p u n o zaštićeno od vjetrova. Analizom prirodnih elemenata dolazi se do svih ključnih informacija za projekt. Staklenik koji je dio pasivnog solarnog dizajna pored grijanja osigurava još i druge funkcije: dodatni prostor za uzgajanje hrane. Negativni aspekti ove situacije su n e d o s t a t a k vjetra za vjetrenjače. a na temelju tih podataka dizajnom predjela smišljamo položaj za izgradnju domova. a s Voda je element kojeg na s a m o m i m a n j u nedostaje u p r i r o d n o m o b l i k u .. zimske i ljetne putanje sunca. gospodarskih objekata.ima estetsku funkciju.. niti ima izvora. S a m i m i m a n j e m ne prolazi nikakav potok. prilaza. Pozitivni aspekti zaklona od vjetra su t e m p e r a t u r n e konstante. Takve vode su nepredvidljive. pogodnosti strana svijeta. Zemljište je smješteno na jugozapadnoj padini s koje je prisutna površinska erozija h u m u s n o g sloja. Jedine prirodne vode su slivne vode koje se pojavljuju u periodima većih oborina.n a m je m e đ u s o b n a povezanost elemenata u sustavu. efikasnim pećima i solarnim kolektorima. voćnjak i oranica. šumske jagode i paprat). solarnim pasivnim dizajnom. snježnim zapusima). jer služi kao dodatna toplinska izolacija ljeti Nakon toga krećemo u analizu pet elemenata na imanju. neizloženost snažnijim provalama vjetra (npr. z a p a d a j e b r i j e g koji o n e m o g u ć u j e zapadni vjetar. N a i m a n j u ć e m o k o p a n j e m bunara. Proučavanjem na terenu utvrđeno je da će vjetra biti dovoljno za pogon manjih vjetrenjača koje su dizajni intenziteta.3 0 0 m) postoji neuređen izvor koji bi se m o g a o osposobiti. sunčeva klopka. TLO Na zemljištu prevladava glineno tlo. sunčane klopke. Svaki element i m a dvije ili više funkcija. negoli njihova količina. hladni džepovi. Tlo je kiselo (indikatori: kupine. Primjer funkciju grijanja možemo zadovoljiti na nekoliko načina: d o b r o m izolacijom stambenih objekata. Sa sjevera ga štiti pedesetogodišnja šuma bukve i hrasta. voćnjaka. prostor u kojem možemo boraviti zimi. mjerenjem i praćenjem prirodnih utjecaja kroz idealan period od jedne godine. Svaka funkcija p o t p o m o g n u t a je s više elemenata. a pruža i energetsku funkciju. Analizom se utvrđuju: smjerovi i intenziteti vjetrova. sporija izmjena zraka (sparina) i otežano oprašivanje biljaka v j e t r o m . skupljanjem kišnice sa krovova v o d o m i stvoriti sustav u kojem će te voc 60 61 . geološka struktura podloge.. mjesto je za odmor i druženje. jer se time povećava njihova efikasnost. s istoka i juga dvadesetogodišnja šuma bagrema. same nalaze putove u desecima kanala i kao takve ne predstavljaju značajniji resurs. Proljetni mrazevi i m a g l e su redovito p r o b l e m a t i č n e u dolini ispod i m a n j a ..

Druga je naša odjeća. neovisno nalazi li se on u ruralnim područjima ili u g r a d u . Ljudi tu i m a j u i m a l e životinje. Također. olakšava n a m se povezivanje različitih cjelina našeg i m a n j a . solarna kuhala) te vjetra (mala vjetrenjača) te proizvodnjom biodiezel goriva za generatore i vozila. Sto se tiče vrta ovdje su kulture koje t r e b a m o svaki d a n ili o n e same zahtijevaju češću brigu. Tu su smješteni elementi koji zahtijevaju svakodnevnu brigu ili se svakodnevno koriste. OBJEKT . U njima se održivim obitavanjem reducira potrošnja energije korištenjem sunčeve energije. 2.zajednička kuća Tradicionalna drvena gradnja s elementima pasivne solarne arhitekture. vodeni tokovi. kompostište. balkoni. M a n j i kućni vrtovi. N u d i m o v a m primjer zoniranja na Recikliranom i m a n j u . naš d i z a j n d i j e l i m o u z o n e . permakultura dijeli u pet zona svaki naš p r o s t o r u k o j e m s t v a r a m o . staklenik. skupljanjem kišnice. vanjska krušna peć. godine lijepo zaključio kako i m a m o tri kože. Svrha takvog zoniranja je da objekte/funkcije koje n a m t r e b a j u na svakodnevnom nivou smjestimo bliže kako bi trošili što manje energije. Energiju ć e m o stvarati korištenjem biomase (ogrjevno drvo u m a s i v n i m zidanim p e ć i m a ) . terase. putovi i staze. t e h n i k a m a ekološke renovacije pretvaramo j u održivi objekt. koje o d r e đ u j e m o u odnosu na naše prisustvo u n j i m a . Da bismo što manje energije gubili. Zona 1 Prva zona je najbliži dio oko kuće gdje najviše obitavamo. SEKTORI Kad se govori o sektorima u p e r m a kulturnom sustavu riječ je o razmatranju odnosa svih energija koje se kreću i koje će se k r e t a t i s u s t a v o m . što je jedan od glavnih ciljeva p e r m a k u l t u r n o g dizajna. Permakulturni dizajner. I m a n j e još n e m a s t a l n i h stanovnika. ORGANIZACIJA Sudionici Recikliranog imanja orga­ nizirani su u nevladinu udrugu Z M A G pod č i j i m pokroviteljstvom se projekt izvodi. solarni k o l e k t o r i za t o p l u v o d u i f o t o n a p o n s k e ćelije za struju. Jan M a r t i n Bang je na predavanju o ekološkom graditeljstvu u Z a g r e b u 2 0 0 5 . sunca (pasivna solarna arhitektura. Zona 0 Z o n a 0 je stambeni objekt. OBJEKT. smjerovi kretanja energije.. Zemljište i kuća ugovorno su dani udruzi na korištenje na 49 godina i dio imanja je zajednički te se s njima tako i upravlja. Jedna je o n a na n a m a . K a k o bi se o l a k š a o d i z a j n .ENERGIJA Imperativ ovog projekta je da bude e n e r g e t s k i n e o v i s a n . reciklažom sivih i crnih voda. M a t e r i j a l n u manifestaciju sektora predstavljaju glavne ceste.. 1. Odluke se donose konsenzusom. komunikacijski protoci i t d . rasadnik. d o m . 62 63 . Treća koža je objekt u kojem živimo.obiteljska kuća Klasično građena kuća. vjetra. Na našem i m a n j u to je šira okućnica.

Ponekad se naziva i divljom z o n o m . r i j e t k i h p t i c a .. a reko mi Mollison da u nju ne i d e m .. jezerca i bazeni. joj joj gori mi zona pet. voćnjaci. Zona 5 Z o n a 5 je potpuna divljina čiji resursi ne pripadaju direktno čovjeku. U ovoj zoni smo eventualno posjetioci. šumski vrtovi. Mi na imanju i m a m o jedno idealno mjesto koje n a m je već g o d i n a m a zona pet. ili prirodnih staništa zona pet se stvara. odnosno z o n o m bez ljudskog uplitanja. Z o n a pet je zona bez intervencije. Mjesto za životinje koje trebaju svakodnevnu brigu. O n d a n e ć e m o vikati po i m a n j u . ali je n a k o n toga u njoj najvažnije ostaviti biljke i životinje na m i r u .. Radi se o livadama ili š u m a m a gdje je većina biljaka tu prirodno. a ne od nas zasađeno. U g r a d o v i m a g d j e je m a l a šansa za z o n u 5. Zona 3 Z o n a tri je zona gdje i m a m o polja za žitarice i pašnjake ukoliko držimo životinje. a manje brige. Sve ovo doprinosi bioraznolikosti i održavanju tako potrebne prirodne ravnoteže... O s i m u slučaju požara naravno. 64 65 . Na Recikliranom i m a n j u namijenjena je za sustave koji se većim djelom sami održavaju i u koje nije potrebno ulaziti češće od j e d n o m na tjedan. proizvodni staklenici. Zona 4 U zoni četiri naše su aktivnosti osjetno smanjenje. Z n a č i . Svrha ove zone je edukativne naravi. Sad se može ići graditi. To je područje koje obuhvaća šume (ogrjevno i građevinsko drvo). razmnožavanje kukaca.. rijetko bilje i slično). igrališta. Z n a m o da ć e m o sigurno imati zonu četiri kada p o č n e m o živjeti na i m a n j u i kada se p o č n e m o širiti. osim za vrijeme sezonskih radova. u njoj se priroda isključivo promatra. U zemljama gdje više n e m a netaknute prirode.Zona 2 Z o n a dva je zona s vrtom gdje su kulture koje zahtijevaju više prostora. Tu se zbivaju i z r a z i t o v r i j e d n i p r i r o d n i p r o c e s i (život d i v l j i h ž i v o t i n j a . područja za skupljanje samoniklog jestivog bilja i gljiva. Na Recikliranom i m a n j u t r e n u t n o n e m a m o zonu 4 s obzirom na konfiguraciju terena i našu sadašnju aktivnost na i m a n j u . koji samo promatraju i uče. pašnjake za ispašu životinja. I dalje je to zona gdje smo često prisutni. Kod nekih dizajna čak se i isključuje prisutnost ljudi. veća jezerca.. ali sada to nije slučaj. kompostišta. nije potrebno izmišljati zone isključivo da zadovoljite f o r m u . permakulturni projekti podržavaju projekte zaštite šuma u njihovoj blizini. Tu se m o g u nalaziti i voćnjaci. To su veći nasadi...

Premda se zadržava u atmosferi svega 10 g o d i n a . d o d a t n i pritisak kako bi se nafta crpila. Vremenske razlike u najavljivanju vrhunca crpljenja nafte između nezavisnih 1 P o d n c i se o d n o s e na EU s 15 č l a n i c a prije proširenja 2 0 0 4 . počele su priznavati kako su im rezerve sve plićih razina. Vodeća naftna korporacija Exxon i dalje pjeva ode u čast predsjednika Busha. važno kakvu energiju koristimo za zadovoljavanje svojih potreba. Dušikov dioksid ( N 0 2 ) sudjeluje s pet posto. Venecuela i Norveška. od čega čak dvije trećine dolazi od izgaranja fosilnih goriva. rijetko kada se z a p i t a m o je li energija za nju dobivena o g r o m n i m destruktivnim hidroelektranama ili možda o n i m a koje rade na ugljen i uzrokuju klimatske promjene. posebno fosilnih goriva. g o d i n e . a Shell je čak i kažnjen zbog n a m j e r n o g laganja o vlastitim rezervama koje su prikazivali većima nego što jesu. Naš je svijet obilježen ratovima za resurse . Oni svi sada lebde iznad nas mijenjajući sastav zaštitnog tkiva u atmosferi. Našim životnim stilovima nagomilali smo prevelike količine stakleničkih plinova u atmosferi. A k o nastavimo sadašnjim neodrživim p u t e m loše n a m se piše. Velika Britanija. Ostaje u atmosferi oko 50 godina.Izumiranje naftnog dinosaura Način na koji se o d n o s i m o prema energiji najviše će odrediti budućnost svijeta. sprejeva. Trendovi sadašnjih ratova za resurse i n a f t u nastavit će se sve d o k ti resursi upravljaju našim životima. o n d a je jedna molekula CFC-a jača nekoliko tisuća puta. Simmons je došao do zaključka kako vlast Saudijske Arabije laže o sposobnosti naftnih polja na svom teritoriju da zadovolje potrebe sve gladnijih zahtjeva našeg svijeta. CFC i HCFC su odgovorni za 15% od u k u p n i h stakleničkih plinova. Kada u p a l i m o običnu žarulju. Transport će sudjelovati sa slijedećih 2 5 % u ukupnoj emisiji C 0 2 . Danas se manje koriste zbog izbacivanja iz hladnjaka. C 0 2 u stakleničkim plinovima sudjeluje s 5 0 6 0 % . A k o je jedna molekula m e t a n a 1 1 puta jača od molekule C 0 2 . M e t a n u stakleničkim plinovima sudjeluje s 15%. Do 2 0 3 0 . godine potreba za električnom energijom povećat će se za dvostruko u svijetu. Energija je svuda oko nas. Saudijska Arabija za vađenje 8 milijuna barela na d a n . Cesto s m o nesvjesni te činjenice. Posebno će sukobi i imperijalni ratovi doći do izražaja s obzirom da se približavamo vrhuncu iskorištavanja nafte i plina. 2 0 0 4 ) . staklenički utjecaj molekule nekoliko je puta jača od molekule C 0 2 . Što se tiče n a f t e . no m o r a se priznati kao su i sami počeli više ulagati u kupovinu vlastitih dionica. T a k o đ e r je potentniji od molekule C 0 2 . Z a t o je. 2 0 0 2 ) . mora upumpavati između 15 i 18 milijuna barela vode na d a n . EU procjenjuje kako će unutar Unije do 2 0 1 0 . rudače. Kada j e d e m o svoj obrok vrlo rijetko se p i t a m o koliko je bilo potrebno energije da jelo d o đ e na stol. kao nikad prije. godine proizvodnja struje iz elektrana sudjelovati sa čak 4 6 % u ukupnoj emisiji C 0 2 . nafta i drugi resursi postaju temelj za ratove i lošu energiju. M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) ističe kako će se globalna potrošnja energije do 2 0 3 0 . u d u b i n a m a m o r a i sličnim udaljenim područjima za koja je potrebna sofisticiranija tehnologija te bi crpljenje bilo p u n o skuplje. koje se bezbroj godina tkalo kako bi nas štitilo. C 0 2 se zadržava u atmosferi do 100 g o d i n a . već ih je 15 dosegnulo vrhunac iskorištavanja nafte na svom teritoriju. laku n a f t u . koja je lako dostupna i jeftina. jedna molekula m e t a n a vrijedila bi kao 1 1 molekula C 0 2 . ' Bilo koji pokušaj smanjivanja ekološkog otiska koji ne bi uključivao smanjivanje korištenja fosilnih goriva bio bi unaprijed osuđen na neuspjeh. na koji način koristimo energiju. Fosilna goriva sudjeluju u globalnoj potrošnji goriva s 8 0 % . 66 67 . M a t t h e w Simmons jedan je od najcjenjenijih energetskih analitičara koji je g o d i n a m a proučavao stotine službenih d o k u m e n a t a o produktivnosti glavnih naftnih polja u svijetu. a neke p o p u t Indonezije priznaju kako proizvode m a n j e nego ikada. O n o što z n a m o i što je činjenica jest da od 23 najveće zemlje proizvođačice nafte. ne računajući poljoprivredu (EC. No i tu i m a m o problem njihove dugotrajnosti.voda. a emitira se uvijek kada se organski materijal stavi u anaerobne uvjete. Zemlje OPEC-a kukaju kako im je sve teže održavati ovu suludu glad za n a f t o m . klimatizacijskih uređaja i drugdje. čime ih održavaju visokima. Pretjerana ovisnost i k o n z u m e r i z a m fosilnih goriva ostavljaju g l o b a l n e posljedice na k l i m u . više se ne pišu h i m n e z l a t n o m sjaju c r n o g zlata. Najznačajniji dio m e t a n a dolazi od goveđeg izmeta. Već smo naučili koliko naš ekološki otisak ovisi o potrošnji energije. Između ostalih tu su: SAD. u g l a v n o m od poljoprivrednih aktivnosti. koliko je i kako trošimo.6 0 % . Razlog je starost najplodnijih nalazišta kojima je potrebna d o d a t n a snaga. a u transportu čak 9 0 % . Vrlo često nas naftoljupci pokušavaju umiriti nalazištima nafte u arktičkim i ledenim područjima. a posebno u Saudijskoj Arabiji gdje se najviše proizvodi i gdje su najveće svjetske rezerve. U stotinu g o d i n u . Na naftu o t p a d a više od trećine u k u p n e potrošnje energije. najviše u zemljama u razvoju i to u kućanstvima. godine povećati za 5 0 . Jedna trećina dolazi od deforesterizacije i gubitka organskog materijala tla. za nekih sto puta (Whitefield. Pronašao je kako čak i pri sadašnjoj nedovoljnoj proizvodnji nafte. Jedino se Saudijska Arabija grčevito drži verbalnog o p t i m i z m a . Najveće n a f t n e korporacije poput Chevron Texaca ili ConocoPhillipsa. Kada govorimo o smanjenju crpljenja i zaliha nafte mislimo na tzv. nego u otkrivanje novih naftnih polja kojima toliko tepaju.

a sve im ide na ruku da b u d u još i hitoidniji u budućnosti.org Ovakvi podaci nesumnjivo govore u korist obnovljivih izvora energije kada g l e d a m o prema sutra. sunce. ulaganja i nadolazeće potrebe neće biti nezaposlenih. Još p o č e t k o m stoljeća električna energija dobivena energijom vjetra postala je jeftinija od električne energije dobivene iskorištavanjem ugljena. Solarne ćelije su efikasnije za 6 0 % nego prije 20 g o d i n a . ali prije svega o n a je n e m o g u ć a bez r e k o n c e p t u a l i z a c i j e sustava ( p o l i t i č k o g . Lovins. Nadalje ističu kako oni koji neće moći u budućnosti koristiti prirodni kapital. Dapače. Obnovljivi izvori energije su svi oni koji se m o g u obnoviti. a bogatih nalazišta je sve m a n j e . Jasno n a m je kako će i to radikalno promijeniti naše živote s obzirom koliko ovisimo o nafti. Neovisno da li ć e m o prihvatiti stavove prve skupine koja vrhunac smješta u nadolazeće godine t r e n u t n o g desetljeća ili druge skupine koja taj d o g a đ a j vidi za 20 do 30 g o d i n a . direktor Earth Policy Institute ističe kako je d a n a š n j a e k o n o m i j a neodrživa.stručnjaka i zaduženih korporativno-vladinih konzultanata i agencija sve je tanja. stoljeća. Kad to kažemo mislimo na goriva koja danas najviše koristimo: nafta. gdje šuma ne nestaje već se iskorištava o n o m brzinom kojom se i obnavlja. Simmons ispravno ističe kako idemo prema stanju gdje sa 7 0 % manje nafte pokušavamo zadovoljiti 150% veće potrebe.. Lester Brown ( 2 0 0 1 : 9 1 ) čak ističe kako m o ž e m o početi s obrazovanjem za profesije 2 1 . Bush je to lijepo objasnio kako "američki način života nije za pregovaranje". stara polja se polako gase. D a n a s svjedočimo p r a v o m p r o c v a t u u n u t a r sektora obnovljivih izvora energije. gdje s obzirom na razvoj. e k o n o m s k o g . Što to znači. voda. geotermalna energija i ostalo. Proizvodnja vjetrenjača je donedavno bila najbrže rastuća energetska tehnologija.) po čijim pravilima proizvodimo i živimo. kada su ga išli gnjaviti s m i n o r n i m Kyoto p r o t o k o l o m . U t o m smislu m o g u nas ohrabriti podaci o kretanju trendova u korištenju izvora energije: Trendovi u korištenju energije.H. Dok bi vas samo prije koju g o d i n u za najavu vrhunca crpljenja nafte optužili kako ste protivnik t e h n o l o g i j e i ljudske civilizacije. a ne resursom koji je neograničena potrošna r o b a " ( 1 9 9 9 : 9 ) . Pritom n a m m o r a biti jasno kako i neodgovorno korištenje obnovljivih izvora energije može dovesti do njihovog iscrpljivanja. Smatraju kako n a m se pred nosom odvija nova velika revolucija u proizvodnji. U poglavlju o ekološkom otisku naznačili smo donekle mogućnosti koje n a m m o g u pružiti obnovljivi izvori energije. biomasa (drvo i ostale biljke). jer su ga uništili u prošlosti ili ga još uvijek podređuju financijskom. Lester Brown ( 2 0 0 1 ) . mi je sve više koristimo. smatra kako je d u g o r o č n o neodrživa ekonomija n e m o g u ć a . danas se gore spomenute strane jedino razlikuju u godini za koju predviđaju t a j vrhunac. godine ti izvori osiguravat će 4 5 % globalnih potreba za energijom. EU također puno troši i ovisna je o nafti. jer prirodni kapital je ekonomski neprocjenjiv. Obnovljivi izvori energije unatoč svim otporima fosilnih lobija zauzimaju sve veće mjesto u našim životima i to je trend koji će se nastaviti. Te profesije su inženjeri 69 . već će se dosegnuti vrhunac proizvodnje nakon koje slijedi p a d .earth-policy. nalazimo i u činjenici kako u trenutku kada je nafte sve manje. Ovi su autori u istoimenoj knjizi istaknuli naznake pojavljivanja kapitalizma koji prirodne resurse i okoliš uzima kao temelj održavanja ukupne ekonomije. sjeverna njemačka pokrajina SchlesvvigHolstein 19%. a španjolska pokrajina Navarra 22%. Danska dobiva 15% svoje energije od vjetra. Nafta će postajati sve skuplja i ukoliko se ne pripremimo to će uzrokovati socijalne nemire neviđenih razmjera. A.7 + 1. pogotovo kada bi se u njih više ulagalo u odnosu na fosilna goriva. a predviđanja ističu kako će ubrzo koštati manje i od energije iz nuklearnih elektrana. siromaštvo i g l a d . To je navuklo m n o g e da objave kako se bliži d o b a eko-efikasne industrije. imati će velika ograničenja na budući ekonomski razvoj. To su: vjetar. Obnovljivi izvori energije danas su hit.B. a s nadolazećom K i n o m i Indijom potrošnja nafte raste. Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se pod vrhuncem crpljenja ne misli da će nafte nestati.4 Izvor energije Prirodni plin Nuklearna energija Ugljen Godišnji rast u postocima +2. ali ove g o d i n e ju je prestigla solarna energija. U Španjolskoj je donesen zakon koji nalaže kako se sve nove zgrade moraju opremiti solarnim kolektorima. ali vjeruje kako je m o g u ć a e k o n o m i j a koja respektira principe ekologije. Lovins i L.6 +0. nitko više ne negira činjenicu kako će se vrhunac dogoditi. do 2 0 2 0 . 1995-2001 Izvor energije Vjetar Solarni m o d u l i Geotermalna energija Hidroelektrane Nafta 68 Godišnji rast u postocima +32 +21 +4 +0. A k o se zadrži sadašnji t r e n d rasta korištenja solarnih m o d u l a i vjetrenjača. Slično misle i kreatori p o j m a "prirodni kapitalizam" Paul Hawken. obrazovnog. Dodatni problem pored pojave samog vrhunca crpljenja nafte. lokalne sukobe i širenje globalnih ratova. No postoje i tehnike održivog šumarstva.. Naše generacije će ga sigurno doživjeti.3 Izvor: URL:http://www. Šume danas u g l a v n o m koristimo na neobnovljiv način i uništavamo pluća planeta. ugljen i plin. Energija vjetra koštala je 10 puta više prije 20 godine.3 -0. a solarni moduli 15 puta više prije 25 godina. naučili smo u poglavlju o ekološkom otisku.

nego što su godišnja ulaganja u sve obnovljive izvore energije. inženjeri turbina za vjetrenjače i metereolozi specijalizirani za vjetrove. geotermalni geolozi. Prema p o d a c i m a M e đ u n a r o d n e agencije za energiju (IEA) u proizvodnji energije sudjeluju: nafta 34. d a n a s i m a m o s o l a r n i h m o d u l a d a p o k r i j u svega 1 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a .T h e End o f t h e A g e o f O i l . To znači da SAD godišnje više plati vojsci da čuva osvojena naftna polja. 5 % ulaganja naftnih korporacija u istraživanja i proizvodnju krajem '90-ih. sadašnja nafta ima i naziv laka nafta u smislu da je lako doći do nje. A. odnosi na zemlje u razvoju. n u k l e a r n i m e l e k t r a n a m a . Lovins. Konkurencija je teška riječ kada vlade u svijetu godišnje subvencioniraju naftnu industriju i industriju nuklearne energije s oko 3 0 0 milijardi dolara. pa i zamjena sadašnjoj potrošnji lake nafte. 1 % . a u SAD-u m a n j e od 1 %. 3 Po McBurnevu ( 1 9 9 8 : 5) biznis juri pravocrtnom linijom nemajući se vremena ni osvrnuti i pogledati kakve posljedice ostavlja.8%. nekontroliranoj sječi š u m a . Prema p o d a c i m a Worldwatch Institutea potrebno je svega 6 6 0 milijuna dolara da se solarna energija učini p o t p u n o k o n k u r e n t n o m energiji dobivenoj od iskorištavanja fosilnih goriva. 70 71 . 2 0 0 5 ) .' 1 T i m e se sva nadanja o eko-efikasnosti kao m a g i č n o m štapiću koji će riješiti naše današnje ekološke probleme rasplinu u trajanju jedne fejk reklame gdje plavetni kitovi plivaju na krilima naftnih kompanija ili gdje gladna djeca slažu nasmiješene figurice G M O h r a n o m . Ističe se da ukoliko " u z i m a m o više nego li n a m treba. Ovdje se ne vjeruje kako je eko-efikasnost uopće realan t e r m i n . 5 % i plin 2 1 . od budućnosti ili od okoliša i drugih vrsta". ugljen 2 3 . Na nuklearnu energiju o t p a d a slijedećih 6. . n a p u m p a n e sanjivim n a d a m a dok t a p k a m o u mjestu.3 m i l i j u n a do 2 0 2 0 . Teška nafta pokušava se prikazati kao dovoljna podrška. a u prirodi je sve ciklično. 2 Po Brownu ( 2 0 0 1 : 89) ukoliko se prihvate principi eko-ekonomije možemo sa zadovoljstvom početi mahati jedno veliko z b o g o m kopanju ugljena. jer nije problem u bolje. Naime. U k u p n a svjetska ulaganja u obnovljive izvore energije su svega 20 milijardi dolara. već u manje. makar i teške nafte Premda se danas gotovo svi relevantni subjekti slažu kako će d o b r a n o prije polovice ovog stoljeća iscrpljivanje nafte dosegnuti svoj vrhunac.B. a 1.recikliranja.H. Katranski pijesak p u n bitumena trebao bi nas uvjeriti kako jeftine nafte ima t a m o gdje je i n e m a . Naftu do koje je teže d o ć i . 2 0 0 5 ) . N a f t n e korporacije dobiju porezne olakšice za još 4 milijarde dolara. Korištenje vjetra za energiju čini svega 1 % ukupne potrošnje energije. W . u z i m a m o od nekoga d r u g o g a . Pri t o m s e d a k l e r j e đ e postavlja p i t a n j e zašto i h i m a m o t a k o m a l o ? Z a p o d a t a k vidjeti D a v i d G o o d s t e i n ( 2 0 0 4 ) O u t o f G a s . nazivamo teškom n a f t o m . jer je u d u b i n a m a .Hope or Hoax. I tako i m a m o jeftinu n a f t u . Troškovi vojnog osiguranja naftnih nalazišta u stranim zemljama koštaju SAD-a 57 milijardi dolara poreznog novca godišnje. a ne nekakvo očuvanje i štednja energije. pri č e m u se dakle inzistira da ekonomija nije (dugoročno) efikasna ukoliko ne usvaja ekološke principe po Brownu ili ukoliko ne shvaća i prihvaća neprocjenjivu vrijednost prirodnog kapitala po H a w k e n u . g o d i n e . D e v o n : G r e e n Books: 8. čak 8 0 % energije se i dalje dobiva od fosilnih goriva. To je dakle temelj te nove m a g i č n e riječi eko-efikasnost. No nigdje se ne kaže kako se radi o jako s k u p o m biznisu. N o r t o n & C o m p a n y Inc. a ekološki troškovi su 45 dolara po barelu nafte. a ne ekonomije ili efikasnosti. Ipak. Obnovljivi izvori energije (bez velikih hidrocentrala) zajedno zauzimaju svega 4% od ukupne proizvodnje energije ( R E N 2 1 . Kao što s m o rekli. iskorištavanju n a f t e . jer nema d r u g o g razloga da se u obnovljive izvore energije ne investira p u n o više. porastu u proizvodnji a u t o m o b i l a te jednokratnim proizvodima. inženjeri šumarstva te stručnjaci za planiranje o b i t e l j i . t r e b a m o biti svjesni kako je procvat obnovljivih izvora energije još uvijek m a l o g i ograničenog dosega. Lovins i L. 4 Vidjeti C h r i s t o p h e r Plant & J u d i t h Plant ( 1 9 9 1 ) G r e e n Bussiness . Kao gotovo i svi najveći problemi u svijetu i ovo je pitanje političke volje i odluke. To je sve nevjerojatnije budući da i dosadašnji izvori sve više štekaju pred pretjeranim iskorištavanjem.4 m i l i j u n a novih r a d n i h m j e s t a uz 5 0 % s m a n j e n j a z a g a đ e n j a k o j e d o v o d i do klimatskih promjena (NRDC. ekološki ekonomisti i arhitekti. i o d v a j a m o ' Kritika č e s t o ističe k a k o b i n a m b i l o p o t r e b n o postaviti s o l a r n e m o d u l e n a 2 0 0 0 0 0 č e t v o r n i h k i l o m e t a r a a k o b i s m o htjeli d o b i t i istu e n e r g i j u k a k v u d a n a s d o b i v a m o o d fosilnih g o r i v a . Troše se plahte i plahte papira kako bi se ovakav oblik iskorištavanja nafte proglasio spasonosnim rješenjem. što je svega 0 . Bitumen čistimo od zemlje. T r e b a m o znati d e m i s t i f i c i r a t i česta o p r a v d a n j a k a k o obnovljivi izvori energije nisu konkurentni o n i m a koji nemjerljivo više zagađuju okoliš. Pogledajmo sada koja n a m sve rješenja nude tehno-fix spasitelji: Još nafte. hidrolozi. sve se vraća i kao međupovezano čini jedan sistem koji teži ravnoteži. Kao najveći potrošač SAD dobiva 2 2 % struje iz nuklearnih elektrana. N e w York: W . Do sličnih rezultata došli su i u R e d i f i n i n g Progressu s 1. Čini se da je "business as usual" m a n t r a još uvijek jaka. na ledom okovanim područjima i slično. Jedno od tih spasonosnih rješenja trebao bi biti i katranski pijesak. mehaničari bicikala. uporno se pokušava stvoriti d o j a m kako nafte ima u nedogled. akvakulturni veterinari. Osoba koja se proslavila izjavom da će energetski p r o b l e m riješiti nova nalazišta n a f t e i iskorištavanje na Aljaski. Zanimljivo je da se od toga gotovo pola (44%). ali d a ' U WWF-US su izradili s t u d i j u u kojoj su pokazali k a k o bi p r i h v a ć a n j e Kyoto p r o t o k o l a i p r e b a c i v a n j e p r o i z v o d n j e e n e r g i j e s u g l j e n a i n a f t e na o b n o v l j i v e izvore e n e r g i j e m o g l o rezultirati sa 7 5 0 0 0 0 n o v i h r a d n i h m j e s t a do 2 0 1 0 . a 5 5 % iz elektrana na ugljen. 2 0 0 3 ) . Vječito lažno pitanje: "Koji će energent zamijeniti naftu?" samo nas i dalje ostavlja nagomilanih krmelja.8%. da ne s p o m i n j e m o užasne posljedice po okoliš prilikom same proizvodnje. ima i m e Dick Cheney. To ide do te mjere da se Kanada čija pokrajina Alberta obiluje katranskim pijeskom proglašava novom n a f t o n o s n o m silom (Driessen. s o g r o m n i m ulaganjima energije.

sve se češće spominje i njegov vrhunac proizvodnje. Sto to znači u trenutku kada se 6 0 % kućanstva u SAD-u grije na plin.od dušika i sumpora kroz zahtjevan proces ubacivanja velikih količina vode i vodika. o r g / g e n / n e w s _ m i r a g e a n d o a s i s . 5 Vidjeti U R L : h t t p : / / w w w . o d n o s n o najjeftinije ga je distribuirati k o p n e n i m p u t e m kroz plinovode. No. taj postotak raste pa više od 7 0 % novih stambenih zgrada ima grijanje na plin. Radi se o najprljavijem obliku fosilnih goriva. Za to je potrebno uskladištiti plin visokom t e h n o l o g i j o m . N a i m e . širi oblici korištenja najavljeni su za 50-ak godina. Plin Premda je plin kao fosilno gorivo čišći od nafte i ugljena. S t i m će se posebno sresti najveći potrošač. 2 0 0 5 ) . plazma.8% električne energije. dodavanja vode i vodika te o g r o m n i h količina kancerogenog o t p a d a . kako bi se zadovoljili ekološki standardi do 2 0 0 2 . to se nikako ne može tvrditi za u k u p n o potrošenu energiju p o t r e b n u da se iskopa. ali da zadnja istraživanja opovrgavaju ta nadanja. upravo zbog državnih i drugih subvencija nuklearnoj industriji cijena kasnije struje je m a n j a od realne. Pored termoelektrana na ugljen. u č e m u najveće iskustvo imaju Njemačka i Južna Afrika.A. U SAD-u sudjeluju u ukupnoj proizvodnji energije sa 2 2 % . Na svjetskoj razini proizvode 6. Ovakve elektrane ne u b r a j a m o u one čiji rad doprinosi klimatskim p r o m j e n a m a . specijalizirane za proizvodnju nafte iz katranskog pijeska: "Ova nafta je sranje" (Hali. S obzirom na cinizam najmoćnijih korporacija m o ž e m o izraziti čuđenje što već neka od grupacija za širenje nuklearne energije nije prijavila takav postupak kao doprinos održivom razvoju . T a k o dopremljen plin 2 0 0 3 . osim a k o kao rješenje ne prihvatimo pretvaranje t o g otpada u b o m b e s osiromašenim u r a n o m što siju smrt po svijetu od bivše Jugoslavije do Iraka. Pritom je opasan ne s a m o za one koji ga iskapaju. D. Proizvodnja plina u SAD-u pada za 5% godišnje. godine pokrivao je svega 2% dnevne potrošnje u SAD-u. Čak a k o projekt i uspije. Sadašnje tehnike vađenja nafte iz škriljevca emitiraju četiri puta više stakleničkih plinova od vađenja lake nafte. Procjene za plin ističu kako na globalnoj razini još 20 do 30 godina neće doći do pada proizvodnje. Sličnog statusa je i nafta koja se dobiva iz škriljevca sa svim b l a g o d a t i m a miniranja. D a p a č e . u o v o m trenutku svega je četiri luke u SAD-u koje su sposobne obaviti prihvat i distribuciju takvog plina.tekući prirodni plin) ostati još s a m o j e d n o p r e n a p u h a n o tehnološko rješenje. što sve poskupljuje njegovu cijenu. Lobi koji zagovara nuklearne elektrane često zaboravlja spomenuti nekoliko činjenica. godine 9 0 % svih novoizgrađenih elektrana bilo je na plin. T a k o da će kao zamjena i od industrije i politike hvaljeni LNG (liquid natural gas . T r e n u t n o se s Ugljen Trenutno se ne nalazi na listi ugroženih energetskih vrsta.. Nuklearna fuzija N u k l e a r n a fuzija je sveti Gral t e h n o l o š k i h rješenja za d a n a š n j i p r o b l e m energetskih resursa. 2 0 0 5 ) . Da ironija bude veća. M a l i problem je što još uvijek nismo niti blizu stvaranja takve energije u stabilnom obliku. ali koja ima izrazito neuhvatljiv karakter. Također se o g r o m n e količine tla miniraju i "raščišćavanju". ne treba previše razglabati. Dvije t o n e zemlje se minira kako bi se dobio svega jedan barel nafte (158. u računicu nikada nisu uključeni o g r o m n i troškovi izgradnje takvih postrojenja. a u budućnosti i održavanja sigurnosti. postupci proizvodnje nafte iz ugljena. struja dobivena iz njih nije skupa. kako m o ž e m o govoriti o nepostojanju emisije stakleničkih plinova za vrijeme rada elektrane. velikih energetskih troškova. pa se tu kriju vjerojatno sulude tvrdnje kako se radi o ekološkoj energiji. problem je u t o m e što je plin najpogodniji za regionalnu ili nacionalnu upotrebu. Premda t o k o m rada nuklearnih elektrana. Najbolje je iskreno opisao ovaj slučaj Neil Camarta. cijena plina također raste. 5 Također. 72 73 . Problem je što jedan izotop vodika treba zagrijati na sto milijuna stupnjeva celzijusa kako bi se dobila tzv. a potrebno je prilagoditi i luke za prihvat i daljnju distribuciju takvog plina. Takva energija bi bila nevjerojatno efikasna i jeftina. sve su češći i eksperimentiranjem najdalje otišlo unutar projekta ITER (International Ther­ monuclear Experimental Reactor) koji je vrijedan šest milijardi dolara. n e w e c o n o m i c s . premda u sjeni nafte. 1 2 . a čak je i donedavni direktor Exxona Lee Raymond na Reuters En­ ergy Sumitu u lipnju 2 0 0 5 . procesuira te distribuira gorivo za nuklearnu elektranu. Nuklearna energija Nuklearna energija je dobila svoj z a m a h n a k o n pojave naftnih šokova u ' 7 0 ima. potpredsjednik Shellove podružnice u Kanadi. Ostaje vječiti problem radioaktivnog o t p a d a ostaje kao nerješiv problem u svijetu sa 4 0 0 0 reaktora. Ne treba nas čuditi što. ) . već i za cijeli svijet. Pojedine zemlje poput Francuske većinu svoje struje dobivaju iz nuklearnih elektrana. No t i m e nije ništa više prihvatljiviji za korištenje. Do kraja desetljeća očekivani rast u u k u p n o m udjelu LPG-a neće doseći niti 6% (Pfeiffer. godine priznao kako je proizvodnja plina u SAD-u dosegnula svoj vrhunac. Prema studiji organizacije New Economics Foundation.sektor recikliranje. a s p x ( 1 3 . M n o g i zastupnici nuklearnog lobija kriju podatak. Plin se p u n o teže i skuplje transportira bordovima preko oceana. Kaže Camarta i krene n a m prodavati to što je rekao. 2 0 0 5 . a to su SAD. žive u blizini odlagališta otpada od njegove proizvodnje.8 litara). jer njegovo izgaranje emitira najveću količinu zagađenja. Paul M o b b s autor knjige Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako se d o n e d a v n o smatralo kako su zalihe urana neograničene u smislu potreba nuklearne industrije. Nuklearna fuzija je još uvijek slatki sanak koji košta puno novaca uz rezultate koji su daleko od bilo kakve primjene.

M o ž e m o reći i kako su velike brane one koje imaju snagu veću od 10 M W . 74 75 . u b o g a t i m z e m l j a m a primjećuje se trend dekomisije ili micanja velikih brana zbog njihovih negativnih ekoloških utjecaja.Velike hidroelektrane Energija vode je obnovljiv izvor energije. u ekološkim krugovima se podržavaju male brane. Vrijeme je da u p o z n a m o priču uradi sam zeleno. Hidroelektrane se vrlo često želi utrpati u obnovljive izvore energije. S d r u g e strane. Da se te ljude shvaća kolateralnim štetama lažnog progresa govori i podatak kako sama Svjetska banka u svom izvještaju iz 1994. jer će se i o n a k o p r o n a ć i z a m j e n a p r e d a n i m i n e s e b i č n i m r a d o m k o r p o r a c i j a . Dodatno se uništava bioraznolikost i čitavi ekosustavi. Pardon. a još m a n j e nekorisnima znanstvena istraživanja i tehnološke inovacije. Također se emitira i m e t a n . što i nije veliki broj u o d n o s u na u k u p n i . Svo ovo p r o p a g a n d n o p u m p a n j e tehnoloških rješenja za današnji energetski problem zanemaruje prvotni uzrok t o g p r o b l e m a . država i z n a n s t v e n i k a . Istraživanja su pokazala kako se prilikom izgradnje velikih brana oslobađaju velike količine C 0 2 . a i m a j u rezervoar veći od 3 milijuna m 3 . brana se smatra velikom ako ima 15 m od temelja. Ukoliko se ne pazi na t o . zbog krčenja šuma i poplavljivanja dolina. ali velike hidroelektrane ne predstavljaju održiv i ekološki način proizvodnje energije. a ne aktivni građani i građanke. Istovremeno neće reći kako se od tih projekata čak 6 0 % odnosi na financiranje gradnje velikih brana. Energija za raju. Trenutno se u svijetu dobiva 5. M o ž e m o zaključiti kako sva ta preokupacija da p r o n a đ e m o neki novi i spasonosni izvor energije zapravo i i m a cilj da nas ostavi zatvorene u svijetu neodržive potrošnje. Samo zbog velikih hidrocentrala koje je financirala Svjetska banka iseljeno je više od 10 milijuna ljudi. Ukoliko n a m je zaista stalo do održivosti. no traženjem rješenja problema energetske krize izvan nas samih najobičnije je zavaravanje. i aktivni seljaci i seljanke.7% energije od hidroelektrana. O v i m e n a r a v n o ne ž e l i m o reći kako s m a t r a m o nepotrebnima. Ovdje isto naglašavamo kako i o n e neovisno o svojoj malenkosti trebaju biti pažljivo smještene u prostor u odnosu sa p r i r o d o m i u dogovoru s lokalnom zajednicom s obzirom na njihove potrebe i način življenja. 2 0 0 2 ) . A k o su brane visoke između 5 i 15 metara. i m a l e brane m o g u imati negativne socijalne i ekološke učinke kao što je uvijek slučaj s velikim b r a n a m a . I m a m o aktivizam koji stvara energiju. Istovremeno će Svjetska banka u reklamiranju svoje politike ekološki svjesnom i zelenom. Današnja energetska kriza nije nastala jer koristimo neefikasne resurse. U SAD-u se tijekom '90-ih započelo s m i c a n j e m nekoliko stotina brana. Pasivnim č e k a n j e m da netko drugi otkrije novi energetski resurs koji će riješiti sve naše probleme preko noći. kako m o ž e m o i dalje b a h a t o koristiti n a f t u . Naravno. premda velike hidrocentrale uzrokuju nemali broj ekoloških i socijalnih problema. jer biljke trule pod naplavljenom v o d o m u a n a e r o b n i m uvjetima. ali predstavlja t r e n d koji je u porastu (WWI. godine Resettlement a n d Development ističe pogoršanje ekonomskog stanja za "veliku većinu muškaraca. Dapače. No s d r u g e strane. vodenice i potočare. žena i djece koji su preseljeni zbog projekata f i n a n c i r a n i h od strane Svjetske b a n k e " bez ikakve d i r e k t n e koristi od t i h projekata. također ih klasificiramo kao velike brane ( M i r a l e m . Prema m e đ u n a r o d n o j komisiji za svjetske brane (ICOLD). ostajemo tupi potrošači. 2 0 0 4 ) . odlična je vijest što upravo u n a m a s a m i m a i m a m o znanje i vještine kako proizvesti i koristiti energiju p o m o ć u obnovljivih izvora. hvaliti se kako iz godine u g o d i n u povećava svoja ulaganja u obnovljive izvore energije. nikada ne smijemo zanemariti socijalne posljedice određenog djelovanja. Do danas je zbog izgradnje velikih brana iseljeno nekoliko desetaka milijuna ljudi. već zato što ih trošimo neefikasno i rastrošno. To je poruka kako je zapravo sve u redu. Od ljudi ljudima.

ali kroz kontrolu znanja i tehnologije koje o m o g u ć u j u njeno pretvaranje u iskoristivu energiju.2 . No. 1996: 69. U biti tih korporacija je profit i kontrola na tržištu. Iz ovih izračuna jasno je kako upravo korištenje obnovljivih izvora energije. M n o g i strahuju kako se upravo korporacije iz n a f t n o g . Bilo bi zaista loše zaključuju Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 : 2 0 7 ) kada bi umjesto podržavanja lokalne samoodrživosti i neovisnosti.008 Berman i O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) navode kako je na primjer Clinton podržavao više od Busha starijeg investiranje u obnovljive izvore energije. RWE Schott Solar i druge. posebno solarnih kolektora i vjetrenjača. sve d o k fosilna goriva donose profit. Danas biotehnološke korporacije gdje g o d stignu patentiraju čitave biljke ili njihova korisna svojstva. č i m e bi se takvi sistemi m a n j e isplatili. No već je i sad jasno kako s m o u Z M A G . energetskog i drugih sektora koji ne doprinose zaštiti okoliša. može biti jedno od najboljih alata za smanjivanje ekološkog otiska. svjedoci smo kako korporacije koje kontroliraju tržište fosilnih goriva počinju kontrolirati i tržište obnovljivih izvora energije. prirodna sveprisutnost sunca postaje u m j e t n o ograničena. Takvi sustavi zovu se primjenjivim t e h n o l o g i j a m a .0. I sve OK. vrlo je vjerojatno da ćete prvo pomisliti na nizove velikih vjetroelektrana. jako su važni i odnosi m o ć i i kontrole. dakle uz malo novaca i ponešto znanja m o g u ć e je da ih svatko primijeni.od bilo kojeg izvora fosilnih goriva. odnosi moći ostaju nepromijenjeni.1 0. D o v o l j n o n a m j e p o g l e d a t i t a b l i c u e k o l o š k o g otiska različitih energetskih resursa: Izvor energije Produktivnost (u gigadžulima po ha u godinu dana) Otisak za 100 gigadžula u godinu dana u ha decentralizirane sisteme i gotovo svugdje prisutne besplatne resurse. Biti ovisan o solarnim m o d u l i m a koje kontrolira BP ili Shell nije alternativa ovisnosti o nafti koju kontroliraju BP ili Shell. solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i postali sredstvo centraliziranih sistema. Dapače. M o r a m o biti svjesni kako je m o g u ć e da se ograniči i monopolizira korištenje i obnovljivih izvora energije. Energija sunca možda je slobodna. To znači da hektar prosječne šume može godišnje upiti emisiju C 0 2 jednaku 100 gigadžula fosilnog goriva. Obnovljivi izvori energije su upravo rješenje zato što predstavljaju Zelena energija Kada v a m netko spomene obnovljive izvore energije. U o v o m trenutku n a m se čini kako bi bilo zaista suludo i n e m o g u ć e da netko ograniči ili patentira energiju sunca ili vjetra.u p u n o skloniji jednostavnijim energetskih sustavima. Mi vas ipak želimo odvesti korak dalje i naučiti kako da sami napravite većinu tih stvari. Jasno je da u t r e n u t k u kada n a m je svijet obilježen sukobima i ratovima za neobnovljive resurse.0025 0. U o v o m t r e n u t k u m e đ u prvih deset najvećih korporacija solarne o p r e m e nalazimo i takve miroljubive i zelene firme kao što su BP Solar. Mitshubishi Electric. 80 100 80 1000 150-500 15000 do 40000 1000 12500 1. možemo slobodno zaključiti kako gotovo svi obnovljivi izvori energije i m a j u manji ekološki otisak 76 77 . t r e b a m o podržati svaki p o m a k p r e m a većem korištenju obnovljivih izvora energije.0067 0.25 0. spremno stvorile teren zelenog kapitalizma. Kao što smo već n a p o m e n u l i . stoga nas ne treba čuditi što postoji mogućnost da i određene sektore obnovljivih izvora energije gurnu u t o m smjeru. g o d i n e povećanje poreza na o t k u p električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije. svuda i za sve. solarne elektrane ili benzinske p u m p e koje prodaju biodizel. N o . Shell Solar. ekološki otisak je u o v o m trenutku najrealniji pokazatelj k a k o se o d n o s i m o p r e m a p r i r o d i i jedni p r e m a d r u g i m a . Koliko je njima stalo do razvoja obnovljivih izvora energije d o v o l j n o govori p o d a t a k da su najjače energetske korporacije u Kaliforniji predložile 2 0 0 3 .1 0. Ukoliko neka korporacija kontrolira solarnu elektranu k o j o m d o b i v a m o struju.67 0. ali se radilo o subvencijama velikim energetskim k o r p o r a c i j a m a . ali ne zaboravimo kako n a m je isto t a k o bilo n e m o g u ć e do prije svega nekoliko g o d i n a da netko patentira stoljećima prisutne biljke i njihova ljekovita ili korisna djelovanja.a kada općenito g o v o r i m o o obnovljivim izvorima energije.0 1. Pored ekoloških pitanja. M o ž e m o izraziti strah kako će se t i m e rast ekoloških alternativa usporiti. T i m e im je kroz W T O otvoren put prema privatizaciji Fosilna goriva (zamjena) Etanol C 0 2 apsorpcija (šume) zamjena biomasom Hidro-elektrane (prosjek) niži tok visoke Solarni kolektori Solarni moduli Vjetar Izvor: Wackernaegel & Rees. istovremeno ekološki otisak n a m nudi i odgovore k a m o i kako krenuti da ga s m a n j i m o . S a m i m t i m e smo v a m dužni dati i poziciju Z M A G .25 1.

ženska. voda je vraćena u ruke onih kojima i pripada ljudi. T r e b a m o biti svjesni kako ćemo se kao i za ljudska. N o . Dobivena para je pokretala parni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. Tek n a k o n velikih prosvjeda.) za paljenje vatre koristile konične m e t a l n e plitice kojima su reflektirale sunčeve zrake u jednu t o č k u . Ovo su samo neki od m n o g o b r o j n i h primjera kako su ljudi kroz povijest pokušavali iskoristiti tu silnu količinu energije. ali č a k i u najsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi se trebalo razmišljati o t o m e kako iskoristiti ovaj oblik energije. ovisno o k l i m a t s k o m p o d n e b l j u . a s udaljenosti od 39 m m o g l o se taliti olovo. K. Danas je savršen trenutak da se o k r e n e m o prema "alternativnim" t e h n o l o g i j a m a . Stoga n a m se i ovdje ponavlja najvažnija potreba za edukacijom. iako je u porastu. Ista tehnologija se danas koristi kod solarnih kuhala. za A r h i m e d a se tvrdi da je 2 1 4 . Bechtel je dobio i pravo na vodu iz bunara. stoljeća. Već 1699. Bechtel je dobio pravo na kišu(?!). U Parizu je 1882. pa je o n d a logično da se plati za to skupljanje. uz p o m o ć zrcala i sunca zapalio neprijateljske brodove. budući da je t a m o 8 0 % k a p a c i t e t a za proizvodnju vjetra u r u k a m a individualnih poljoprivrednika i poljoprivrednih kooperativa. pojavom jeftinih fosilnih goriva pažnja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarna energija gotovo da pada u zaborav. na svaki kvadratni metar osunčane površine prosječno pristiže energija 78 79 . Danska n a m ovdje može biti svijetli primjer. kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu. T a k o đ e r su konstruirani uređaji s kojima se mogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m.8 m 2 u čijem se fokusu nalazio parni kotao. Neoliberalni kapitalizam je ušao u svoju najbrutalniju fazu kada nas se polako i perfidno navikava da resursi i usluge koji su prije bili dostupni svima (voda. Korporacija Bechtel koja se bavi e n e r g e t i k o m i graditeljstvom je u bolivijskom g r a d u C o c h a b a m b a dobila pravo na pitku vodu i vodoopskrbu grada. stoljeća. Korištenje s o l a r n i h k o l e k t o r a p o č e l o je još k r a j e m 19. Objašnjenje je bilo kako bi ta voda završila u vodoopskrbnom sustavu da je ne pokupe bunari. godine prije Krista. a n e k i m a u m a n j o j . Sastojao se od velikog paraboličnog zrcala površine 3. godine sagrađen sličan uređaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2. U SAD-u je 1868. p. razmjenom znanja i vještina te m e đ u s o b n i m p o m a g a n j e m . stvorimo uvjete za primjenu obnovljivih izvora energije na l o k a l n o m nivou. Na primjer. Organizirajmo festivale stvaralaštva! Dijelimo slobodno! Energija sunca Korištenje sunčeve energije. obrazovanje. godine konstruiran prvi parni stroj pogonjen energijom sunca.znanja koja su ljudi stoljećima prenosili iz generacije u generaciju na korist svima. N e k i m a u većoj m j e r i .i m a su se počeli primjenjivati u smjeru u k o j e m ih d a n a s koristimo i razvijamo. kroz zadruge i gradska vijeća. U Plutarhovim spisima može se naći podatak da su vestalinke u vrijeme N a u m e Pompilija (714-671 g. a u ' 5 0 . unaprijedimo ih i učinimo konkurentnima. Na žalost. Sunčeva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. Solarni fotonaponski moduli su se počeli koristiti već u drugoj polovici 19. godine na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralo se sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenje keramičkih masa i raznih metala.5 konjske snage. zdravstvo i drugi) postaju sve više privilegirani za bogatu elitu i tretiraju se kao najobičnija roba. inicijative odozdo i aktivističke organizacije. Za vrijeme sunčanog dana. trebati (iz)boriti i za pravo na obnovljive izvore energije. Potrebno je da zajedno s našim susjedima. a ne ljudsko pravo svake osobe na planeti. radnička i druga prava. a potencijal koji predstavlja iskorišten je u toliko maloj mjeri da je to s r a m o t n o ! Paradoksalna je činjenica da je tehnologija za korištenje solarne energije poznata već tisućljećima. još uvijek se smatra alternativnim n a č i n o m proizvodnje energije.

T o t a l n o je super pobrati hranu iz vrta i spremiti nešto fino na solarnom kuhalu. Izraela i d r u g i h . Drugi princip korištenja sunčeve energije za pripremanje hrane predstavljaju solarne pećnice. raznoraznih samoljepivih zrcalnih folija. Ključni e l e m e n t solarnog kuhala je zrcalo paraboličnog oblika. transport.6 0 % . Pod životnim ciklusom misli se na proizvodnju.fokus. Solarne pećnice bez problema m o g u razviti temperature veće od 200§C što je dovoljno za pečenje kruha.1 5 minuta okrenuti kuhalo prema suncu. Najveće solarno kuhalo na svijetu promjera 15 metara nalazi se u Indiji. spremnika topline i ostale opreme ( p u m p e ."energije koja je utjelovljena". dok u krajevima s m a n j e sunčanih dana m o ž e m o ostvariti 5 0 . Z A K O N Kada se energija pretvara. O n o ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reflektira sunčeve zrake u jednu t o č k u . Veličina kuhala nije n i č i m o g r a n i č e n a . To je ukupna količina energije i materijala koji se koriste tijekom životnog ciklusa određenog proizvoda ili usluge. Korištenje solarne pećnice je t a k o đ e r vrlo jednostavno.. Korištenje je vrlo jednostavno . termostati. pa čak i prženje hrane. Emergy nas uči da ne z a n e m a r u j e m o trošenje energije koje ne vidimo g o l i m o k o m potrošača.od obične kuhinjske aluminijske folije. Budući da se kut sunca mijenja. Sva ta četiri nivoa vezana za energiju uspoređuju se s o n i m kada r a č u n a m o koliko n a m određena vrsta energije donosi. Pritom se dakle javlja svijest o t o m e kako pojedinu energiju treba iscrpiti/uzeti. u ekogradu Auroville. koja o m o g u ć a v a okretanje uređaja prema suncu. Da bi se povećala efikasnost i brzina zagrijavanja oko staklene površine d o d a j u se zrcala koja služe kako bi se zahvatila veća količina sunčevog zračenja. 2. Staklena strana se okrene prema suncu te se na taj način postiže efekt staklenika zrake svjetlosti prolaze kroz staklo. Po s u n č a n o m vremenu ovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi. č i m e n a m solarno kuhalo zaista postaje jako jeftini i jednostavni proizvod. (Whitefield. Kada govorimo o energiji u fizikalnom smislu. zatim transportirati. osim što se opet m o r a paziti na kut sunca.. Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s j e d n o m prozirnom stranicom 80 81 .od 1000 W. pa do posrebrenih ili kromiranih metalnih površina. poliranog metala. Pećnica se sastoji od izolirane komore čija je jedna stjenka staklena. U Austriji država iznimno p o m a ž e instaliranje solarnih kolektora. ovisno o snazi koju želimo postići. skladištenje i odlaganje. Sunce šalje energiju veću od svih zaliha fosilnih goriva. premda i m a j u m a n j e sunčanih dana od nas. Veličina solarnog kuhala može varirati. zatim uskladištiti i na kraju koristiti. Kao reflektirajuća površina m o g u se koristiti razni materijali . O n a se s a m o može pretvoriti iz jednog oblika u drugi. T e r m i n "emergy" dolazi od spajanja riječi " e m b o d i e d energy" . komadića zrcala. Z A K O N Energija se ne stvara niti uništava. bitno je za vrijeme kuhanja svakih 1 0 . O k o zrcala se o b i č n o izradi konstrukcija Solarni kolektori .sustavi za toplu vodu Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina već postala uobičajena u zemljama p o p u t Cipra. U takvim krajevima m o g u ć e je dobiti energije za t o p l u vodu do 8 0 % pa čak i više. Već p o m o ć u manjeg kuhala. promjera 50 do 100 cm m o ž e m o skuhati manje količine hrane. Solarna kuhala se m o g u koristiti za kuhanje. Komora se koristi kao klasična pećnica. udaraju o stjenke komore koje su crne da bi se povećala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljena ispod stakla. sa stalkom za lonac koji se nalazi u fokusu zrcala. pogotovo u južnijim dijelovima Hrvatske gdje je m n o g o sunčanih d a n a godišnje. Kod nas se stidljivo počinju koristiti. Princip rada solarnih pećnica bitno je drukčiji od kuhala.lonac se stavi na stalak i cijelo se kuhalo okrene prema suncu. Solarna kuhala i pećnice Jedan od najjednostavnijih načina da se energija sunca iskoristi pruža n a m ova p r a k t i č n a t e h n o l o g i j a . Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora. odnosno koliko s m o energije dobili za korištenje. uvijek se mijenja iz efikasnije u manje efikasnu. Mi u g l a v n o m volimo misliti kako postoji samo ovo posljednje. ograničavaju nas dva zakona termodinamike: 1.). Također je m o g u ć e kao parabolu koristiti odbačene satelitske antene. cijevi. a koristi se za zagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje. 2 0 0 4 ) .

Pokušat ć e m o v a m prenijeti dio iskustva u gradnji solarnih kolektora. pa do skupljih i vrlo efikasnih (npr. M e đ u t i m isplati se instalirati i veći sustav od npr. Izrađeni kolektori. Isto vrijedi i za polikarbonatne ploče. Ako izrađujete kolektore za upotrebu u kućanstvu najvjerojatnije će v a m ih trebati 2 ili 3. U o v o m trenutku se na tržištu nude razni tipovi kolektora i solarnih sustava. To znači da ako i m a m o period povrata investicije od 10 g o d i n a . 2 0 0 5 ) . Dizajn je prilagodljiv i uz p o m o ć m a l o računanja. zagrijavaju se i same cijevi. Cijenom variraju od jeftinijih i m a n j e efikasnijih (npr. 10 do 12 m 2 površine kolektora sa s p r e m n i k o m od 7 5 0 do 1000 litara. Proizvođači solarne o p r e m e najčešće daju garanciju na svoju o p r e m u do 20 godina. a u Austriji je čak m o g u ć e na ulici dobiti kupon s kojim možete ostvariti subvenciju od čak 5 0 % za ugradnju solarne opreme! M e đ u t i m . u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu nema i još vjerojatno d u g o neće biti. ali oblačno 20-30§C. Također pri kupnji materijala želimo paziti da n a m na kraju ostane što m a n j e o t p a d a . Za potrebe jednog kućanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 6 m 2 površine kolektora i spremnika za vodu od o k o 2 0 0 do 3 0 0 litara. lako su kolektori samo jedna od k o m p o n e n a t a u solarnom sustavu. Važno je da n a m spremnik bude d o b r o izoliran ili na t o p l o m mjestu. M e đ u t i m . 82 . Najjednostavniji termosifonski sustav je jednostavno za napraviti. ali sunčanog zimskog d a n a dosegne 50-65§C. naravno i cijena je p u n o veća. a kada je o b l a č n o i hladno 10-15sC (Zelena akcija. a kako je fizički spojen s cijevima. a ostatak o p r e m e k u p i m o . ako se d o b r o izvedu. Z a t o u postupku izrade kolektora nismo dali fiksne mjere i veličine pojedinih komponenti. Na primjer aluminijski limovi m o g u varirati u veličini od dobavljača do dobavljača. što je još uvijek prilično p u n o za prosječnog građanina. N a j b o l j e je na p o č e t k u na j e d n o mjesto sakupiti sve p o t r e b n e materijale i alate. Izrada pločastog solarnog kolektora Postoje brojni načini kako se može u kućnoj radinosti izraditi solarni kolektor. s m a t r a m o da je postupak izrade prilično jednostavan i prikladan za početnike. n e m a razloga zašto solarni sustavi ne bi trajali i puno duže od 20 g o d i n a . a Zelena akcija ga je od tada obnavljala i poboljšavala. n a j m a n j i i n a j j e d n o s t a v n i j i solarni sustav i m a cijenu od n e k i h dvadesetak tisuća kuna. tuširanje itd. Na cijevima se nalaze limena krilca koja su obojana u crnu boju. zašto nije više rasprostranjena? Najveća prepreka je razmjerno veliko p o č e t n o n o v č a n o ulaganje. Sve dok n a m je temperatura u kolektoru toplija nego temperatura koja dolazi u kolektor i m a m o uštedu energije. A k o u z m e m o u obzir poskupljenje energenata koje nas čeka u bližoj budućnosti. Pritom se lim zagrijava. Kolektor i m a površinu od 2 m 2 . a k o je ova t e h n o l o g i j a t o l i k o isplativa. cijevni vakumski kolektori). Samo ć e m o spomenuti da se u Sloveniji dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme. T a k a v sustav može i zimi akumulirati dovoljno energije da se može spojiti na centralno grijanje te na taj način smanjiti račun za grijanje. MATERIJALI: 2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 0 x 2 0 mm 3 x Drvo 1000x 100x20 mm 3 x Drvo 2 0 0 0 x 3 0 x 7 mm 2 x Drvo 2 0 0 0 x 1 0 x 1 0 mm 2 x Aluminijski lim 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 0 . I iznimno važno. A što je najvažnije. rok povrata investicije će se još smanjivati. m o ž e m o ostvariti veliku novčanu uštedu ako kolektore izradimo sami. ali efikasnijoj varijanti od bakra. 5 mm 1 x Staklena ploča (idealno je kaljeno staklo) ili polikarbonatna ploča s dvostrukom stjenkom 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 4 m m 83 Samograclnja solarnih kolektora A k o u z m e m o u obzir trenutne cijene fosilnih goriva i električne energije. rublja. za vrijeme h l a d n o g . da ćemo slijedećih 10 godina energiju dobivati besplatno. Z M A G je zajedno sa Z e l e n o m akcijom krenuo raditi prvi put takav sustav 2 0 0 4 . kada je toplo. Ali budući da se radi o tako jednostavnoj tehnologiji. Sto je sustav veći i bolji. Kada je uobičajeni ljetni dan temperatura u kolektoru dosegne 60-80§C. grijući tako vodu koja prolazi kroz njih. jer tako s m a n j u j e m o gubitak energije. Ovakav način grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem.u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Topla voda zagrijana u kolektoru koristi se u kućanstvima za pranje posuđa. N A P O M E N A : Najčešće nismo u mogućnosti kupiti materijale točno zadanih veličina. Mi ć e m o v a m ovdje pokazati dizajn koji smo preuzeli od centra CAT (Centre For Alternative Technology) iz Walesa. Krilca su u jeftinijoj i manje efikasnijoj varijanti od aluminija. m o ć i ć e m o iz kupljenih materijala izvući m a k s i m u m . m o g u se izgraditi uz pomoć jednostavnih ručnih alata. jeftino ga je napraviti. pa je najbolje o d m a h kupiti materijale za izradu svih planiranih kolektora. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira. Jedan od načina da se doskoči o v o m p r o b l e m u je da se sami p o k u š a m o upustiti u s a m o g r a d n j u solarnih kolektora. lako dizajn nije savršen te s m o sami uvidjeli m n o g e mogućnosti za unapređenje. godine. Rok povrata investicije će najvjerojatnije biti 8 do 12 godina. obični pločasti kolektori). Na taj način sunčevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu površinu te se pretvara u toplinsku energiju. Pitat ć e t e se. ili u skupljoj. primjetit ć e m o da će se SVAKO novčano ulaganje u u g r a d n j u solarne opreme isplatiti. m o g u biti jednako efikasni kao i neki jeftiniji modeli kupljenih kolektora. Precizne mjere je potrebno izračunati u skladu s materijalima koje smo u mogućnosti nabaviti.

2. Ovo je početnicima vjerojatno najteži dio izrade kolektora. Kada zalotate sve spojeve. Umjesto toga plamen usmjerite tik do spoja. Rukavice 17. Borer za metal = 4 mm 5. Apsorber je ključni dio kolektora i na n j e m u se odvija pretvorba sunčeve svjetlosne energije u toplinsku. Brusni papir 7. Brener za lemljenje 8. Sa vremenom ćete skužiti koliko paste je dovoljno. i ona se grije. Žicu za lotanje prislonite uz spoj. vodoinstalateri). eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokušavajte d o k ne dobijete spoj koji ne pušta. A k o je cijev ispravno zagrijana žica će se rastaliti i ući u pore između bakrenih cijevi. a da se ne rasipate pastom bez veze. Izvijači. G u m e n i čekić 12. a budući da je fizički spojen s cijevima kroz koje prolazi voda. Skalpel 1 5. Apsorber se sastoji od bakrene rešetke i aluminijskih krilaca. N e m o j t e prelaziti p l a m e n o m direktno preko budućeg spoja jer će se pasta spaliti. promjera 15 mm 1900 mm 8 x Bakreni fitinzi T 22/15/22 mm 2 x Bakreni fitinzi Knee/L 22/22 mm 2 x Bakreni fitinzi . Prvi korak R e z a č e m izrežite b a k r e n e cijevi prema mjerenjima. Alat za zakovice 16. križni i plosnati 2. Ugasite brener i odložite g a . Ovisno o vanjskoj temperaturi. Žica za čišćenje bakrenih spojeva 9. bit će dovoljno zagrijavati otprilike m a n j e od jedne m i n u t e . Ž i c o m za čišćenje bakrenih cijevi očistite sve spojeve i f i t i n g e . Ručna pila za drvo ili manja električna 3. Metar Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektora započinjemo izradom samog srca kolektora . promjera 22 mm 2 0 0 0 mm 5 x Bakrene cijevi. 2 k o m a d a 1 x Silikon 1 tuba 1 x Ljepilo za drvo 7 5 0 g 1 x Žica za lotanje (vodoinstalaterska) 1 rola 1 x Pasta za lotanje (vodoinstalaterska) 1 tuba ALATI: 1.apsorbera. Bušilica 4. Rezač za bakrene cijevi ili pila za metal 14. 7. Brenerom grijte cijev koju treba zalotati. Z a t i m možete početi s lotanjem. D r u g i m riječima. A k o imate mogućnosti. Izlazna i ulazna cijev ( " 2 2 m m ) t r e b a j u biti du^e od ostalih t a k o da izlaze 10 cm van iz kutije kolektora. N e m o j t e škrtariti na pasti u početku jer premala količina paste može dovesti do spojeva koji puštaju. N a stolu^ ili p o d u složite b a k r e n u rešetku. Kistovi 1 3. Slijedeći korak je izrada a l u m i n i j s k i h 84 85 . Nalijte vodu u rešetku i provjerite sve spojeve. Čekić 1 1. potrebno je provjeriti da li rešetka negdje pušta. Pastom za lotanje namažite očišćene spojeve. Škare za lim 10. bilo bi dobro da naučite lotati uz nekog t k o i m a iskustva (npr.redukcija 22/15 mm 20 x Vijci za drvo 8 0 x 6 mm 100 x Vijci za drvo20x4 mm 1 x Mineralna vuna 2 0 0 0 x 1 0 0 0 x 5 0 mm 1 x Crna m a t boja za metal 7 5 0 ml 1 x Boja za zaštitu drveta 7 5 0 ml 2 x Plastični držač za cijev. M o r a t e izrezati 5 k o m a d a "15 mm i 10 k o m a d a "22 m m .1 x Aluminijska folija 2 0 0 0 x 1 0 0 0 mm 1 x Bakrene cijevi. 22 mm 6. Boreri za drvo = 3. promjera 22 m m . Lotanje: 1. sunčeve zrake udaraju u t a m n u površinu apsorbera i griju g a . 3. A k o n e m a t e tu m o g u ć n o s t .5.

Z a t i m se izreže trokutasti k o m a d drveta tako da nesmetano m o ž e m o umetnuti apsorber u K o m a d za nabijanje se sastoji od k o m a d a tvrdog drveta dužine krilca. A l a t se sastoji o d : 1. Na lim stavite k o m a d za nabijanje (cijev prema dolje) i g u m e n i m čekićem udarajte d o k se u limu ne stvori otisak bakrene cijevi . Utore na krilcima ć e m o načiniti p o m o ć u posebnog alata koji ćete izraditi posebno za ovu funkciju. na koji je vijcima pričvršćena bakrena cijev punjena pijeskom. Uz rubove je potrebno probušiti rupe za ulaznu i izlaznu cijev. T r e b a m o ih 30 k o m a d a . Na taj način trebamo zakovati sva krilca na bakrenu rešetku kao na slici 6. Apsorber je još m a l o pa gotov! Potrebno ga je samo još obojiti c r n o m m a t b o j o m . Trebate 15 k o m a d a . Pazite da utor bude točno na sredini lima! 86 87 .izrezani k o m a d lima položite na postolje. Jednom kada ste izradili alat za savijanje krilca. naravno po cijeloj površini. Kada je alat složen.krilca. Bit će potrebna dva nanosa boje da bi se u p o t p u n o s t i p r e k r i l a r e f l e k s n a p o v r š i n a aluminija.. spremni ste za izradu utora na alu krilcima. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s u t o r o m u sredini. Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da u t o r o m prianjaju uz bakrene cijevi. Aluminijsko krilce: Slaganje aluminijskih krilca na bakrenu rešetku: S o b z i r o m na d i m e n z i j e bakrene rešetke. Trakice ne m o r a j u biti veće od 2 x 6 c m . morate izračunati dimenzije alu krilca. Savijanje je prilično jednostavno .po dvije za svako alu krilce. Kada ste izračunali izrežite ih. Slijedeći korak je izrada drvenog okvira. Trebate izraditi drveni okvir kao na slici: Spojeve je najbolje spojiti i ljepilom za drvo i vijcima. može biti i m a l o duže. Postolje je d u g a č k o koliko i krilca. 2.utor. K o m a d a za nabijanje (presjek): Aluminijska krilca treba pričvrstiti na bakrenu rešetku. Boja mora biti otporna na visoke temperature. To radimo p o m o ć u malih aluminijskih trakica izrezanih od ostataka lima. Bojimo gornju stranu apsorbera (ona na kojoj nisu zakovice). Spajamo ih zakovicama kao na slici (donja strana): Zakovice se umeću tako što se p o m o ć u borera za metal u oba lima najprije napravi rupica. Postolja: Postolje se sastoji od 2 željezna U profila koji su postavljeni na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji ( m o g u se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu p o d l o g u ) . možete ga koristiti nebrojeno puta. Z a t i m se u rupicu u m e t n e zakovica te se p o m o ć u alata za zakivanje pritisne tako da se zakovica raširi i čvrsto spoji s l i m o m .

N o . te će reflektirati dio t o p l i n e nazad na apsorber. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini 88 89 . Da bi proizvele električno strujanje elektrona. tako da ploča lako " u p a d a " u unutrašnjost okvira. Letve se također m o r a j u zaštititi zaštitnom b o j o m za drvo. s u n u t r a š n j e strane je potrebno staviti letvice kojima se podupire prozirna ploča: Rubovi se m o r a j u d o b r o zatvoriti silikonom. Aluminijsku foliju pričvrstite k l a m e r i c o m . potrebno ga je d o d a t n o učvrstiti plastičnim držačima za cijevi koji se vijcima spajaju na drveni okvir. voda će poteći dovoljno velikim t l a k o m da se možete istuširati. pogotovo ako spremnik i ostalu o p r e m u kupite. Važno je n a p o m e n u t i da u ovakvom sustavu n e m a tlaka koji n o r m a l n o imate u vodenim instalacijama. Posljednji korak izrade solarnog kolektora je stavljanje staklene ili polikarbonatne ploče. Z a t i m je sa stražnje strane p o t r e b n o staviti p o l e đ i n u aluminijski l i m . On se također lijepi ljepilom za drvo i d o d a t n o učvršćuje m a l i m vijcima za drvo. Solarni fotonaponski moduli Solarni m o d u l i se sastoje od niza f o t o n a p o n s k i h ćelija koje su m e đ u s o b n o spojene u seriju. Z a t i m se u okvir u b a c u j e toplinska izolacija m i n e r a l n a v u n a d e b l j i n e 5 c m .kutiju: Kada je apsorber u kutiji trokutasti k o m a d i drveta se nazad zalijepi i pričvrsti vijkom tako da asporber ne može ispasti iz kutije. Prilažemo v a m skicu p o m o ć u koje možete sami izraditi jednostavan sustav za skladištenje solarne topline. ćelije koriste fotoelektrični efekt kojeg je još 1 8 3 9 . T e k tada apsorber možete u m e t n u t i u okvir i zapečatiti t r o k u t a s t i m k o m a d i ­ m a . osim a k o ste vrlo vješti sa instalacijama. Praktično iskorištavanje ovog postupka je tek novijeg d o b a . a spojevi između letvi i prozirne ploče također se trebaju zabrtviti silikonom. Najprije ga treba o b o j i t i b o j o m za zaštitu drveta. D u g o g o d i n a se ovaj efekt koristio s a m o u fotografiji pri mjerenju osvjetljenja. Čestitamo! Vaš prvi solarni kolektor je gotov! Spajanje kolektora sa s p r e m n i k o m je dosta komplicirana stvar i. godine otkrio Alexandre Edmond Becquerel pri eksperimentiranju s galvanskim e l e m e n t i m a . To znači da će voda na tušu izlaziti prilično sporo. Preko vune se stavlja aluminijska folija koja će služiti kao fizička barijera između apsorbera i mineralne vune. No a k o spremnik stavite na višu poziciju od tuša. D r u g a m o g u ć n o s t je n a p r a v i t i i ostatak sustava po uradi-sam principu. potrebno je na okviru d o d a t i još neke stvari. Preokret je nastao 50-tih godina p o j a č a n i m razvojem svemirske industrije. Kako ploča ne bi stvarno u p a l a u okvir. U tu svrhu će poslužiti lak za č a m c e ili neki drugi lak koji je o t p o r a n na a t m o s f e r s k e utjecaje. A k o ste sve d o b r o izračunali vanjske dimenzije prozirne ploče bi trebale odgovarati unutrašnjim dimenzijama drvenog okvira. prije umetanja apsorbera. Z a t i m se preko rubova stavljaju drvene letve koje će držati da prozirna ploča ne može ispasti iz okvira. K a k o se apsorber ne bi klimao unutar okvira. najbolje je da ju prepustite profesionalcima.

m a n j i emergv od monokristalnog tipa. 2 0 0 3 ) . M o g u ć e je naći uređaje koji rade na 12V. c) s d e b e l o m m e m b r a n o m . primjerice rasvjeta (prodavači solarne o p r e m e najvjerojatnije prodaju i štedne žarulje na 12V). najekološkiji t i p . skloni odbaciti solarne m o d u l e kao sredstvo iskorištavanja obnovljivog izvora energije. ne plaća proizvođačima. uređaj koji istosmjernu struju pretvara u izmjeničnu. iako nije preporučljivo. d o b r o ih je izbjeći. b) polikristalne . jer nisu predviđeni za duboko pražnjenje.pretvarač izmjenične u istosmjernu struju. Važna je i dobra pozicija solamog m o d u l a . pa i u p e r m a k u l t u r n o m svijetu. cijena spajanja na mrežu bit će nekoliko puta veća od cijene baterija i pripadajuće opreme. Solarni f o t o n a p o n s k i m o d u l i se s m a t r a j u n a j m a n j e efikasnim o b l i k o m iskorištavanja sunčeve energije.dosta d o b r o efikasni na svjetlu. a n a p o n pretvara u 2 2 0 V . neće uništiti bateriju. a n a p o n na polovima iznosi 12V. to se ne preporučuje. Pojedini moduli sadrže kadmij koji je toksičan. jer ih ne koristimo za iste stvari. Naravno. M n o g i su. koja se nalaze na poluvodiču. Ovaj uređaj je vrlo praktičan. 90 91 . te razni elektronički uređaji koji su predviđeni za korištenje u a u t o m o b i l u . lako je m o g u ć e u tu svrhu koristiti a u t o m o b i l s k e a k u m u l a t o r e . samo će joj malo smanjiti kapacitet. Logično. Solarni moduli n a m pružaju mogućnost da na jednostavan i prilično pouzdan način generiramo električnu energiju. To je u o v o m trenutku n e m o g u ć e ne zato što n e m a prostora. Naime. ako je ikako m o g u ć e . Za sva druga trošila. 1 Opet pitanje je koliko je uopće fer uspoređivati različite tipove iskorištavanja sunčeve energije. a električnu energiju m o ž e m o koristiti bilo kada i bilo gdje. Protivnici korištenja obnovljivih izvora energije često navode kako bi se velike površine t r e b a l e prekriti s o l a r n i m m o d u l i m a ili vjetrenjačama kako bi bili u stanju proizvesti istu količinu energije kao elektrane pogonjene fosilnim gorivima (Driessen. a ignorira se mogućnost instaliranja na krovove i terase zgrada. Pritom se solarne ploče stavlja na mjesto n a p a d a č a prirodnih područja. Osim toga baterije za solarne sustave su hermetički zatvorene i prilikom punjenja ne stvaraju zapaljivi plin. generiraju li moduli energiju ili miruju i još m n o g o drugih informacija. M n o g i ističu kako i poslije procesa proizvodnje ostaje otrovni otpad (Leeb and Leeb. Nekoliko p o t p u n i h pražnjenja automobilskog a k u m u l a t o r a oštetit će ga te će izgubiti većinu kapaciteta. jer većina električnih trošila koja već i m a m o rade na ovom n a p o n u . U nekim zemljama je to tehnički riješeno tako da se brojilo za potrošnju struje jednostavno okreće unazad kada solarni sustav stvara višak energije i vraća je u mrežu. jer i on sam troši nešto dragocjene energije. Kako su ćelije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednu ćeliju pa da cijeli m o d u l prestane raditi. a to je spojiti solarni sustav na mrežu i generiranu energiju prodavati kompaniji koja nas inače snabdijeva električnom energijom. ako g l e d a m o samo sa stajališta o t p a d a . potreban n a m je inverter ili pretvarač. o n e će prije ili kasnije postati o t p a d . To su baterije koje se m o g u isprazniti i do 5 0 % i neće se oštetiti. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja. postoji i d r u g a solucija. vrlo čvrsti m o d u l i . A k o je korisnik već spojen na mrežu. lako ih je m o g u ć e reciklirati.najefikasniji na prostorima s m a l o svjetla. da bi radio. Ovako generirana energija najčešće se skladišti p o m o ć u baterija pa se koristi p r e m a p o t r e b i . I m a m o četiri tipa solarnih fotonaponskih ćelija: a) monokristalne . Osim solarnih modula i baterija solarni sustav uključuje još neke elektroničke sklopove. kao i oni koji uništavaju ozon.najefikasniji na dovoljno osunčanim prostorima. HEP p r e m d a u par slučajeva i prima takvu struju. M o g u ostaviti toksične elemente a k o ih se razbije ili ako ih se nepropisno odloži. baterije daju istosmjernu struju. jer b i s e n a z n a č a j n o m a n j o j površini d o b i l a veća iskoristivost sunčeve e n e r g i j e . kako ih je n e m o g u ć e proizvesti u vlastitom aranžmanu te kako se prilikom proizvodnje solarnih modula ispuštaju kancerogeni elementi. m o d u l ne smije biti u sjeni. za razliku od automobilskih baterija koje se ne smiju puniti u zatvorenom prostoru! Budući da baterije i m a j u ograničen rok trajanja. Z a t i m je tu još i inverter . Osim t o g a . Glavni materijal današnjih solarnih modula je silicij. količina energije koju će moduli generirati ovisit će o insolaciji. jako mali emergy. Treba biti okrenut prema jugu. Niti jedan tip solarnih m o d u l a ne ispušta dovoljno toksičnih materijala da prouzroče ikakvu značajniju štetu prilikom instaliranja i održavanja.efikasni na prostorima s malo svjetla. Čak i p o t p u n o pražnjenje. Na o b a kontakta. Ističe se kako su solarni moduli preskupi s obzirom na iskoristivost i efikasnost.6 volti po ćeliji. inverter je bolje izbjeći. Kada bi se s a m o na 1 U p o s l j e d n j e v r i j e m e sve se č e š ć e s p o m i n j e n a n o t e h n o l o g i j a k a o rješenje za e f i k a s n o s t s o l a r n i h m o d u l a . M e đ u t i m . pa se m o g u koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne treba nadolijevati destilirana voda. već zato što n e m a novaca i potrebne infrastrukture za proizvodnju solarnih m o d u l a . Kroz unutarnje električno polje naboji se razdvoje i time nastaje područje viška elektrona (negativan naboj) i područje manjka elektrona (pozitivan naboj). Da bismo mogli ovu energiju iskoristiti m o r a m o imati trošila koja su predviđena za ovakvu struju. T i m e dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnih naboja. d) s t a n k o m m e m b r a n o m . nastaje napon istosmjerne struje od oko 0. uređaj p o m o ć u kojega možemo očitati kakvo je stanje u bateriji. U Hrvatskoj zbog m o n o p o l a . a k o već ne posjedujemo električni priključak. ovisno o t o m e koliko je kontrolor punjenja sofisticiran. ako sunčeva svjetlost padne na poluvodič u njemu se oslobode elektroni. te za naše podneblje pod kutom od 30 do 45 stupnjeva u odnosu na horizont.m o g u ć i način snabdijevanja električnom energijom kroz duži period. 2 0 0 4 ) . Princip rada je jednostavan. M e đ u t i m korištenje baterija t a k o đ e r i m a svoje prednosti ostajemo neovisni. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterije koje su predviđene upravo za ovu svrhu.

T i m e su pokazali veću d o b r u volju i širu viziju i od m n o g i h državnih institucija kojima stoji u opisu posla podražavanje korištenja obnovljivih izvora energije. N a i m e . Solarne ćelije na Recikliranom imanju . Solarna energija ne može osigurati visoko koncentriranu energiju (kao što može nafta) u količinama na koje s m o mi navikli. U Solarisu su pristali osigurati posebnu. U trenutku kada s m o i p r o i z v o đ a č i e n e r g i j e puno se odgovornije odnosimo prema njoj i samim t i m radimo m a n j u štetu i za okoliš i za ljude.kod nas poznatiji kao "terenci") vozila. David H o l m g r e n . volonterskim k a m p o v i m a i d r u g i m a . Korištenjem obnovljivih izvora energije u SAD-u. Solaris d. osjetno m a n j u cijenu od tržišne. Z M A G je kroz 2 0 0 4 / 5 instalirao 10 održivih energetskih sustava po cijeloj Hrvatskoj za društvene aktere koje s m o gore nabrojali. Od 25 kuća. u samo jednoj g o d i n i . po kućanstvu se sačuva C 0 2 kao da je posađeno 8 ha šume. već n a m osigurava i manji ekološki otisak. godine. Da nije bilo te podrške nikada ne bismo imali projekte gdje p o k l a n j a m o održive energetske sustave lokalnim partnerima: ekološkim udrugama. istaknuo je d o b r o kako solarne m o d u l e m o ž e m o smatrati proizvodom za kojeg je još uvijek potrebno potrošiti dosta energije.o v e projekte koji i m a j u socijalni i ekološki karakter. na predavanju tijekom 7. u isticanju kako solarni moduli tijekom svog rada jedva uspiju vratiti utrošenu energiju u njegovoj proizvodnji. z g r a d u . 16 ih ima solarne m o d u l e na krovovima pa je cijelo naselje dobilo naziv solarno selo. školama. imanje. za jednu kuću. Svjetskog permakulturnog kongresa u M o t o v u n u 2 0 0 5 . umjesto postanu Možemo solarne sustave na svojim k u ć a m a mjesta O h r a b r u j e m o ljude da pasivnih konzumenata energije. Dapače.o. je osnovan 1999. Mi s m o u Z M A G . Dakle. Proizvodnja solarnih m o d u l a kritizira se i sa stavom kako je za komplet m o d u l a potrebnih da se zadovolji potrošnja jedne kuće. p r e m d a se i to sve više mijenja i cijena im iz g o d i n e u g o d i n u p a d a . za sve Z M A G . Velika Britanija bi instalacijom solarnih m o d u l a na svega pola svojih krovova namirila svoju sadašnju potrošnju. a ne n a f t n e korporacije koje sve više ulaze na tržište obnovljivih izvora energije kako bi umanjile kritike p r e m a sebi i zagospodarile znanjem o resursima koji su im alternativa. prema na proizvođači u su odnosu spojeni postaviti u p i t n i m da li se išta mijenja pretjeranoj solarne potrošnji energije kod potrošača koji velike elektrane ili vjetroelektrane te su i dalje u m o g u ć n o s t i trošiti k a k o i koliko ih volja tipkanjem na prekidač ili uključivanjem aparata.u za naš energetski p r o g r a m dobili veliku podršku od firme Solaris iz Novigrada koja je proizvođač solarnih m o d u l a i pripadajuće opreme. godine. Nikada nas nisu obvezali da ih reklamiramo niti su tražili potpisivanje nekakvog sporazuma ili d o k u m e n t a koji bi nas odveo u t o m smjeru. podupire se kupovina solarnih sustava sa subvencijama ili oslobođenjem od plaćanja poreza. 2 0 0 4 ) . u z e m l j a m a gdje se na obnovljive izvore energije ne gleda kao na mrtvo slovo na papiru. 2004). 2 0 0 5 ) . Našim o d a b i r o m mi s m o kao dio aktivističke civilne scene o d l u č i l i p o d r ž a t i l o k a l n u p r o i z v o d n j u i zapošljavanje. Već smo rekli kako je p r o b l e m efikasnosti obnovljivih izvora energije prob­ lem političke odluke da su u njih investira i p o m o g n e njihov razvoj. ali n a m daje veliku korist tijekom svog rada. u ZMAG-u sami više ohrabrujemo ljude da sami preuzmu odgovornost i ili blizu instaliraju življenja. m a k n e a u t o s ceste ili ne vozi 2 0 0 0 0 kilometara (WWI. Premda u Hrvatskoj prodaja raste. potrebno isto toliko fosilnih goriva kao i za izgradnju jednog SUV (sport utility vehicle . to bi bilo dovoljno za proizvodnju 7 1 0 0 0 0 m e g a v a t a . Dapače daju n a m energiju sljedećih 30 g o d i n a uz gotovo nikakve troškove održavanja. upravo zbog nikakve podrške od države i ne postojanja subvencija za instaliranje solarne opreme. jedan od utemeljitelja permakulture. zanemaruje se činjenica da solarni m o d u l ne proizvodi samo zelenu energiju tijekom svog rada. Entropija bi bila prevelika (Whitefiled.na vrhu krova je mala vjetrenjača 92 93 .o. ili kvart. turističkim zajednicama. godine u Novigradu. Na to se nadovezuje stav kako solarni m o d u l i tijekom svog rada jedva uspiju vratiti količinu fosilnih goriva koju potrošimo za proizvodnju j e d n o g m o d u l a . Solarisovi proizvodi su i dalje skupi za većinu stanovnika u Hrvatskoj. što je danas gotovo pravilo poslovnog sektora. 9 0 % proizvoda Solarisa odlazi u izvoz. Imali su 50 zaposlenih 2 0 0 4 .krovove u SAD-u postavili solarni m o d u l i . To nas vodi i do slijedećeg zaključka: solarna energija je m n o g o efikasnija kada se s n j o m e upravlja decentralizirano. Lijep primjer kod nas je vikend naselje Selce kraj sela Veleševca blizu Velike Gorice gdje većina stanovnika dobiva struju od sunčeve energije. Pri t o m e se ipak zaboravlja da SUV itekako zagađuje Z e m l j u i nakon proizvodnje dok se za module to ne može reći. jer ne koristimo fosilna goriva. gdje je i danas sjedište te tvornica. Također. Stoga bismo kao najveći p r o b l e m solarnih m o d u l a izdvojili što su još uvijek preskupi za ljude sa prosječnim p r i m a n j i m a . a sadašnji ukupni kapacitet proizvodnje struje u SAD-u je 9 5 0 0 0 0 megavata (Carlstrom.

Već s m o i s t a k n u l i k a k o e n e r g i j a vjetra p o s t a j e sve konkurentnija u odnosu na t e r m o i nuklearne elektrane. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj. Poznati koridori za ptice m o g u se izbjeći suradnjom s udruženjima koja se brinu za sigurnost ptica te vjerojatno ne postoji veći napori u bilo kojem građevinskom sektoru kao u o n o m od vjetrenjača da se ovaj problem riješi. Kada Z e m l j a ne bi rotirala t o p a o zrak bi jednostavno samo došao do polova. Čest je slučaj da u periodu godine kad su vjetrovi slabiji. O n e zauzimaju m a l o prostora i ne smetaju d r u g i m živim bićima. Zanimljiva je činjenica da se do pojave n a f t e sav m o r s k i t r a n s p o r t t e m e l j i o n a v j e t r u k a o j e d i n o m e n e r g e n t u . Prve vjetrenjače u Europi pojavile su se tek u 12. M a l e vjetrenjače se danas najčešće koriste za punjenje baterija na mjestima do kojih električna mreža nije doprla. a istovremeno putuje prema polovima. ali vjetrenjače su fakat lijepe. vještina i tehnologija kako ih koristiti. Iz permakulturnih krugova im se pak upućuje kritika kako se previše energije potroši u samoj proizvodnji. Koliko energije će vjetrenjača proizvesti ovisi o veličini lopatica. naspram sveprisutnosti znanja. p o t o n u o i krenuo nazad prema ekvatoru. posebice u područjima uz m o r e . Tijekom stoljeća vjetrenjače su evoluirale u sofisticirane i efikasne uređaje za proizvodnju električne energije. a ne m a n j i tipovi v j e t r e n j a č a . e pa a k o su n e k o m ljepši stupovi za mobitele od prelijepih elisa koje se okreću. a prema p o d a c i m a Ministarstva energije SAD-a. Sve do sada nabrojane kritike koje su se upućivale vjetrenjačama tiču se velikih vjetroelektrana. to jest površini rotora. Jasno je s obzirom na slijed knjige kako se i ovdje može pojaviti problem obnovljivog izvora energije koji je centraliziran i kontroliran. Vjetrenjača za proizvodnju struje pretvara kinetičku energiju vjetra direktno u električnu energiju. Detaljnija i k o m p l e t n a istraživanja pokazala su kako je broj poginulih ptica od vjetrenjača daleko m a n j i od bilo koje druge velike građevine ili nebodera. onda stvarno ne z n a m o . Osim za mljevenje žita. Stoga je Z M A G u sezoni 2 0 0 4 / 2 0 0 5 kroz projekte "Vjetar i sunce prijatelji prirode i čovjeka" te " M l a d i razvijaju alternative - Energija vjetra Iskorištavanje energije vjetra za električnu energiju bazira se na poznatoj i j e f t i n o j t e h n o l o g i j i . m o g l o govoriti o neopreznom postavljanju vjetrenjača na uobičajene koridore ptica. Ovakve vjetrenjače se često kombiniraju sa solarnim fotonaponskim modulima čineći tako odličnu kombinaciju tehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Njih je m o g u ć e koristiti i na mjestima gdje vjetra n e m a toliko p u n o . i ovdje m o ž e m o spomenuti premalo korištenje s obzirom na mogućnosti. Izgradnjom vjetrenjača prvi su ovladali stanovnici Perzije. stoljeću gradili vrlo jednostavne m e h a n i z m e s vertikalnom osi koji su se koristili za mljevenje žita. jer ih pokreće i slabiji vjetar. prevelika buka i estetska vrijednost. Topli zrak zagrijan oko ekvatora diže se u visinu sve do o k o 10 k m . O ukusima se ne raspravlja. koji su već u 7. vjetrenjače građene u Europi koristile su se za p u m p a n j e vode. kao i za sunce. D a n a s s u protesti k a k o v j e t r e n j a č e u b i j a j u ptice u g l a v n o m prenaglašeni. ima više sunčanih d a n a . U g l a v n o m su se kritike kretale o k o tri glavne t e m e : opasnost za ptice. mlaćenje žita i kao p o g o n za m e h a n i č k o piljenje drveta. i ovdje puno više podržavamo korištenje malih vjetrenjača s izlaznom s n a g o m od nekoliko stotina vata. pa se vjetrenjača i solarni moduli odlično n a d o p u n j a v a j u . a pretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli križari sa svojih pohoda po Bliskom Istoku. Z a p a d n a Europa m o g l a bi se cijela opskrbiti koristeći energiju vjetra sa svojih obala. Kao i u slučaju solarnih m o d u l a . Naravno. i energija vjetra se suočava sa m n o g i m protivnicima i vrlo često bedastim kritikama. Ponovno se javlja problem sveprisutnosti obnovljivih izvora energije. a t a k o đ e r nije tendencija da ih se gradi u naseljenim područjima. T e m p e r a t u r n a razlika stvara razliku u tlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. h o r i z o n t a l n i m o k r e t a n j e m .ohladio se. Prekooceanska putovanja su ostvarena p o m o ć u jedrenjaka. dok u vjetrovitijem dijelu godine i m a manje sunčanih d a n a . Premda se na početku razvoja korištenja energije vjetra za proizvodnju struje. 1 Z a t o je važno vjetrenjaču instalirati na mjestu gdje su prosječne brzine vjetra dovoljno velike da se investicija isplati. No. tri vjetrom najbogatije savezne države (Sjeverna Dakota. danas je taj problem i kod graditelja vjetrenjača osviješten i uspješno ga se izbjegava. Kanzas i Texas) m o g l e bi zadovoljiti potrošnju struje cijelog SAD-a. nečujne su. 94 95 . v j e t r e n j a č e s tzv. koristeći isključivo energiju vjetra za pokretanje. i prije su ovdje p r o b l e m bile s a m o velike vjetroelektrane. na vjetar utječe i koriolisova sila. Kina bi od vjetra m o g l a udvostručiti svoju sadašnju proizvodnju električne energije. Što se tiče estetike. p o s t o j e i A e r o g e n e r a t o r v j e t r e n j a č e . stoljeću. Buka je t a k o đ e r sve manji problem poboljšavanjem rada vjetrenjača. No. Ljudi su energiju vjetra najprije počeli koristiti za pokretanje čamaca s jedrima koji su se kasnije razvili u jedrenjake. Budući da Zemlja rotira. Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazi zbog razlike u temperaturama između jače zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator) i slabije zagrijanih dijelova (polovi). gustoći zraka i brzini vjetra. a jednako lijepe. 1 P r e m d a r j e đ e . O s i m t o g a svojom su c i j e n o m pristupačne prosječnom k u p c u .

Kuhati je bolje k o m b i n i r a n j e m 96 97 . T o s u tzv. O g r o m n a količina energije se troši vrlo neučinkovito. Prilikom postavljanja vjetrenjače važno je odabrati dobru lokaciju. Okretni zglob unutar vjetrenjače p o m o ć u kojeg se vrši prijenos električne energije smješten je u n u t a r tijela vjetrenjače kako ne bi došao u kontakt s kišom. Također je važno vjetrenjaču postaviti dovoljno visoko. U m o t o r u vjetrenjače n e m a četkica ili kliznih kolutova. već radi n a p r i n c i p u e l e k t r o m a g n e t s k i h p o l j a što j e p u n o bolje. vjetrenjača mora biti postavljena na visini većoj od najviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara. nikad n e ć e m o moći električnu energiju trošiti na način na koji smo navikli. beskontaktni generatori koji traju duže. Sto se tiče malih vjetrenjača. Naravno i jača vjetrenjača će d o b r o raditi na 6 metara visine ako se nalazi na otvorenom polju ili uz o b a l u i n e m a zapreka u blizini. to bolje. A i u t o m slučaju cijena solarnog sustava bi bila toliko visoka da si to gotovo nitko ne bi m o g a o priuštiti. Partneri u t i m p r o j e k t i m a su bili već s p o m e n u t i Solaris d . grijaćih tijela. korištenje električnih kuhala. i T e h n o e l e k t r o d . Tehnoelektro proizvodi samo m a n j e tipove takvih od 6 0 W . za vjetrenjače. jer se potrošnja lako može s m a n j i t i . bez zapreka koje bi m o g l e vjetar pretvoriti u turbulencije.15 metara. a lopatice su od otporne i čvrste plastike kako bi im se pojačala otpornost na jake vjetrove. o . Najbolja su otvorena mjesta.6 metara. Na primjer. o . Ako na terenu ima drveća. Isto vrijedi i za zgrade i za zapreke bilo koje druge vrste. pećnica. gotovo bez održavanja. rashladnih uređaja te peći na struju vrlo je neučinkovit način korištenja energije. Ali to nije p r o b l e m . Osim ako ne instaliramo e n o r m n u količinu solarnih m o d u l a i baterija. 120W i 240W. Tehnoelektro vjetrenjača od 120W se sastoji o d : ugrađeni regulator punjenja kako bi se zaštitilo baterije od p r e k o m j e r n o g punjenja ili previsokog napona. Vjetrenjača ima u m o t o r u Nivo p o t r o š n j e električne energije p r o s j e č n o g kućanstva d a l e k o je izvan domašaja m a l i h solarnih sustava. dok bi za jače uređaje bilo bolje podići stup od 1 2 . Što očekivati od malog kombiniranog sustava vjetar+solarno? Osnovna konstrukcija je lijevani aluminij kako bi se povećala otpornost na sol. o . Za n a j m a n j u vjetrenjaču od oko stotinjak vati bit će dovoljna visina stupa od 5 . a svim ovim trošilima može se naći alternativa. Ali kao neko općenito pravilo može se reći da što je vjetrenjača više. o .Zelena energija" upravo i instalirao održive energetske sustave koji su se sastojali od male vjetrenjače i solarnog modula uz pripadajuću o p r e m u . Lagani rep usmjerava vjetrenjaču uvijek prema smjeru vjetra.

a k o želimo koristiti: . lako je rješenje daleko od idealnog. računala (laptopi imaju prednost zbog male potrošnje). klima uređaje. Potrošnja je još i veća ukoliko i m a m o ugrađenu sušilicu. 5 m i n (0. 98 sjever centar jug gorje Izvor: tvrtka Solaris Paneli imaju nazivni kapacitet. npr. Npr. Kako bilo.televizor od 80 VV. Cilj im je da sustav podržava električna vrata od garaže. Naposljetku m o r a t e odlučiti koliko sati dnevno (u prosjeku) će se svako trošilo koristiti.083 sati) dnevno ( 5 0 0 x 0 . D r u g i veliki p o t r o š a č j e e l e k t r o m o t o r .1 5. a u d i o uređaji.4 4. a nisu n a m p o t r e b n i .4 prosječna godišnja vrijednost 3. o opterećenju. Solarni sustavi su idealni za elektroničke uređaje niske potrošnje. k o j i z a centrifugi ran je traži puno struje. m o g u se koristiti i električni alati.5 štednih sijalica od 21 VV. danas postoje energetski efikasni strojevi za pranje rublja koji vrlo m a l o troše. koju definiraju trošila i njihova snaga i 2.A) o n d a m o r a t e tu vrijednost pomnožiti sa n a p o n o m ( 2 2 0 V). INSOLACIJA Insolacija ili osunčanje se izražava u vršnim satima. a imati u rezervi plinski štednjak. Snaga se izražava u vatima (W). Prosječno dnevno opterećenje izražava se u vat-satima (VVh) ili kilovat-satima (kWh). 5 sati dnevno ( 5 8 x 5 = 2 9 0 VVh) U k u p n o opterećenje bit će: 1 166.4 Nekoliko savjeta za korisnike malih održivih energetskih sustava Kako bismo p o m o g l i ljudima koji razmišljaju o f o t o n a p o n s k o m sustavu sastavili smo kratak n a p u t a k o t o m e kako pravilno dimenzionirati vlastiti solarni sustav. kuhinjska pomagala. Zaokružit ć e m o ovu brojku na 1200 Wh dnevno.5 x 2 2 0 = 5 5 0 VV. za sustave koji su potpuno neovisni.3 vršnih sati dnevno srpanj 5. izražen u vatima (W). U nekim slučajevima. Količina vat-sati (Wh) 99 . No u energetski efikasnoj kući koja koristi zelenu energiju m o g u ć e je zadovoljiti sve potrebe sa 2-3 kW. bušilica. A k o fotonaponski sustav želimo koristiti za potrebe kućanstva. U Hrvatskoj se uobičajeno navodi kako bi po kućanstvu bilo dovoljno 4-5 kW. trošila će najvjerojatnije biti različiti električni i elektronički uređaji. to jest p o t r e b a m a za električnom energijom. O t o m e kako se neefikasno troši energija te kako je to uvjetovano našom kulturološkom razmaženošću.7 5. TV.5 3. gdje sunca i m a u obilju. Slijedeći korak je utvrditi snagu svakog zasebnog trošila. A k o je na uređaju specificirana samo jakost struje (u a m p e r i m a . električna pila.stolno računalo sa LCD m o n i t o r o m od 100 W.5 3. mikrovalne.6 6.ručnu bušilicu od 5 0 0 W. Tu spadaju rasvjeta (štedne žarulje).6 4. pa čak i manje.sunca i biomase. To je dnevno očekivani broj sati d n e v n o za v r i j e m e kojih će s o l a r n i m o d u l raditi svojim p u n i m kapacitetom. hladnjaci itd. Budući da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja troši veliku k o l i č i n u e n e r g i j e . Samo m o r a m o biti sigurni da snaga stroja ne premašuje sposobnosti invertera. a k o kupite električni mikser na kojem ne piše snaga nego samo 2. U d r u g o m slučaju i dalje o s t a j e m o u d o m e n i obnovljivih izvora energije. grijanje bazena i slične proizvode koji troše p u n o električne energije. O n o što kao trošilo predstavlja najveći problem kod solarnih sustava je stroj za pranje rublja.4 7.solarni štedljivi hladnjak od 58 VV. 0 8 3 = 4 1 . 1 sat dnevno ( 8 0 x 1 = 80 Wh) . pa čak i miješalica za beton itd. 7 sati dnevno ( 1 0 0 x 7 = 7 0 0 VVh) . Definiranje opterećenja bi trebalo biti što preciznije kako solarni sustav ne bi bio prevelik ili premalen. o količini sunca koje obasjava našu lokaciju to jest insolaciji klimatski pojas OPTEREĆENJE ILI POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE Opterećenje se definira kao količina električne energije koju troši instalirana snaga trošila u o d r e đ e n o m vremenu. rasvjeta i slično.5 VVh dnevno. najbolje govori činjenica da se u SAD-u u nekim knjigama o korištenju energije sunca navode sustavi sa 7 kW i više. što je jednako kao da je izražena u vatima (jer je snaga jednaka u m n o š k u napona i jakosti struje). telekomunikacijski uređaji. a računa se na slijedeći način: opterećenje za svako pojedino trošilo = snaga trošila x vrijeme u upotrebi prosječno dnevno opterećenje = zbroj opterećenja svih trošila Npr. o n d a taj mikser ima snagu 2. 5 VVh) . rješenje bi m o g l o biti korištenje generatora (agregata) koji troši fosilna ili biogoriva. Za Hrvatsku m o ž e m o uzeti podatke iz slijedeće tablice: vršnih sati dnevno prosinac 2 2. U nekim slučajevima snaga je umjesto u vatima izražena u volt-amperima (VA). 5 sati dnevno ( 5 x 2 1 x 5 = 5 2 5 VVh) . najprije m o r a m o znati koja trošila želimo koristiti. Da bismo znali koliko je opterećenje. a ne m o r a m o prati rublje na ruke.5 A. Snaga nekog električnog uređaja najvjerojatnije piše na poleđini uređaja ili uputstvima za upotrebu ili ambalaži koju ste dobili pri kupnji uređaja. kako bismo utvrdili snagu u vatima. Veličina i cijena fotonaponskog sustava ovisit će o dva faktora: 1.

a k o koristimo solarne panele od 75 W.Samobor Snaga (W) nizinski krajevi 1 j e i o 15-30 30-45 45-60 60-90 90-105 105-120 120-150 150-200 200-240 proljeće. broj baterija se lako izračunava na slijedeći n a č i n : broj baterija = (prosječno dnevno opterećenje x broj d a n a rezerve)/kapacitet pojedine baterije Npr. i m a m o panele od 75 W i živimo u centralnoj Hrvatskoj. jesen zima 45-60 60-75 7 5 .5 = 4 . ENERGIJA VJETRA Tablica približno prosječno dobivene električne energije vjetrenjače po d a n u u Wh (vat satima) .o.2)/352. Naravno. a k o i m a m o prosječno dnevno opterećenje od 1200 Wh i želimo imati rezervu od 4 d a n a . Samobor. 5 Wh dnevno. Npr. U t o m slučaju mogli bismo se naći u m r a k u na nekoliko d a n a . Broj panela se dakle računa ovako: prosječno dnevno opterećenje x 1. a ne u vat-satima (Wh). Dobra stvar kod solarnih sustava je to što ih se uvijek VT-30 VT-60 VT-120 gorski krajevi ljeto proljeće. svaki će prosječno proizvesti 75 x 4. m u d r o je sustav dimenzionirati t a k o da ukupni kapacitet bude najmanje 2 0 % veći od p r o r a č u n a t o g .koje će panel dnevno proizvesti izračunat ć e m o t a k o da nazivni kapacitet panela p o m n o ž i m o sa brojem vršnih sati za naše podneblje. Dimenzioniranje solarnog sustava trebalo bi biti što preciznije kako naš sustav ne bi bio prevelik ili p r e m a l e n .tablica je rađena na temelju iskustva dosadašnjih korisnika vjetrenjača tvrtke Tehnoelektro d. pri n a p o n u od 12 V. Baterije m o r a j u biti sposobne davati električnu energiju i za vrijeme perioda u kojima n e m a ili ima vrlo m a l o sunca. KOLIČINA BATERIJA Da bismo utvrdili koliko n a m je potrebno baterija. ako ovisimo isključivo o solarnoj energiji kao j e d i n o m energentu. Kapacitet baterija se najčešće izražava u amper-satima (Ah). dakle 4. a živimo u centralnoj Hrvatskoj. jesen zima VELIČINA SUSTAVA Budući da baterije i ostala pripadajuća elektronika (najviše inverter) također troše nešto električne energije. broj potrebnih panela bit će ( 1 2 0 0 x l. Da bismo utvrdili broj vat-sati.o. Kupovina prevelikog sustava je direktan gubitak novca jer jedan dio kapaciteta o p r e m e stoji neiskorišten. o n a i m a kapacitet od 1200 W h . također je važno da sustav ne bude premalen jer bi se m o g l o desiti da potrebe premašuju mogućnosti sustava.9 0 i više 105-120 120-150 1 5 0 . potrebni broj baterija bit će ( 1 2 0 0 x 4 ) / l 2 0 0 = 4 baterije. a to je 12 V. jesen zima 30-45 45-60 60-75 90-105 105-120 120-150 150-200 200-240 240-300 Jadran ljeto proljeće.2/snaga koju svaki panel može dnevno proizvesti Npr. J e d n o m kad z n a m o kapacitet baterija. a k o i m a m o bateriju od 100 A h . ako n a m je prosječno dnevno opterećenje 1200 W h . Također m o r a m o utvrditi kapacitet pojedine baterije. Budući da je električna energija dobivena f o t o n a p o n s k o m t e h n o l o g i j o m još uvijek prilično skupa ne bismo smjeli dopustiti da dođe do rasipanja radi nesmotrenog dizajna sustava. m o r a m o odlučiti koliko d a n a rezerve želimo i m a t i . Npr.2 4 0 i više 200-240 240-300 3 6 0 i više Izvor: Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (2003): Primjena energije vjetra i sunca za potrebe navodnjavanja poljodjelskih površina.7 = 3 5 2 . . 0 8 . brojku izraženu u amper-satima m o r a m o pomnožiti sa n a p o n o m baterije. 100 101 .

stariji . osim m o d u l a . pisaći stroj fen za kosu 5 50 200 1500 W 30 30 30 55 15 5 5 30 100 20 100 400 1200 1800 5750 900 1500 55 100 45 25 35 900 Tehnoelektro vjetrenjača je testirana na zaista jakim vjetrovima. imaju velik broj ciklusa pražnjenja. aparat za kavu sokovnik toste r mlinac za kavu mikser blender p u m p e za vodu .. znamo što vjetar zna učiniti krovovima. orgulje gitarsko pojačalo štedna žarulja obična žarulja el.. a garanciju na 25 g o d i n a . p r e m d a ju je trebalo spustiti.laser fax . već gel. Baterije rade osam do deset g o d i n a .standby .m o n i t o r 1 7 " LCD laptop printer . Opet. Vjetrenjača je puno osjetljivija na vremenske nepogode (ekstremno jak vjetar.d o k printa el.manje zapremine . Snaga/potrošnja nekih tipičnih trošila u kućanstvima TROŠILO hladnjaci .veće zapremine el. Općenito.štedljivi (solarni) zamrzivač perilica za posuđe . Bilo n a m je užasno neugodno. U zimskim mjesecima ako padne snijeg ili se nakupi led na lopaticama vjetrenjače potrebno ga je skinuti kako bi se m o g l e ponovno slobodno i bez otpora vrtiti ukoliko zapuše vjetar. Posebno je bilo n e u g o d n o na Lastovu kada je za vrijeme jedne oluje vjetrenjača pala. nego za solarne m o d u l e . Općenito je važno da znate kako je p u n o teže brinuti se za vjetrenjaču. Rotacioni dijelovi su dobro podmazani tako da oko njih uglavnom nije potrebno voditi posebnu brigu. Također je d o b r o maknuti vjetrenjaču ukoliko odlazimo na duže od mjesta gdje smo je postavili da ne bi dobila noge. pokrivač pegla perilica za rublje sušilica za rublje usisivač klima uređaj kompjutor . stablima.DC p u m p a . ali bolje je spriječiti nego liječiti.može vrlo lako nadograditi.bez sušenja . jer je oluja kidala sve pred s o b o m . mraz. N o .p o t o p n a 112 hp AC . Solarisovi moduli imaju radni vijek preko 30 g o d i n a .ink jet . Hermetički zatvorene baterije Solarisa p o g o d n e su za držanje u kući.noviji . Također za razliku od automobilskih a k u m u l a t o r a . Ukoliko saznate da dolazi orkanska bura spustite konstrukciju vjetrenjače. Bateriju je dobro imati u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 0 °C. Solaris ima vrhunsku i pripadajuću o p r e m u koja ima dugi vijek trajanja i garanciju. Poslije se to sve popravilo i vratilo na svoje mjesto. Već s m o imali loših iskustva (na jadranskim otocima) da se nešto loše desi vjetrenjači kada zapušu orkanske bure.DC p o t o p n a p u m p a bušilica u b o d n a pila cirkular kutna brusilica TV ( 2 7 " ) TV ( 1 9 " ) TV(12"C/B) 500 200 58 350 700 1450 700 1500 1200 400 1200 100 120 500 750 1000 60 50 600 500 1000 800 170 80 16 W TROŠILO video rekorder satelitski sistem CD player linija AC linija DC bežični telefon mobitel el. njena korist pa i estetska ljepota vrijedni su vašeg t r u d a .monitor 17" . a ne 102 103 . p r o m e t n i m znakovima i ostalome kada dosegne veliku snagu.).sa sušenjem mikrovalna pećnica .1/3 hp l m 3 / h AC . sadrže kiselinu.

. autobusi i d r u g i . vodik bi se trebao proizvoditi elektrolizom vode. u Španjolskoj se ističe kako više od 5 0 % potrošenih fosilnih goriva odlazi na transport. Prilikom sagorijevanja ponovno se spaja s kisikom te se oslobađa energija.. pa bi bile potrebne nove nuklearke ili elektrane na ugljen kako bi seta separacija mogla nesmetano odvijati. I ovdje n a m je prioritet smanjiti potrošnju. Gotovo 5 0 % vodika koji se danas prodaje dolazi od prirodnog plina. dok električni motor radi samo u nekim slučajevima (vožnja uzbrdo. To znači da ulaganjem električne energije nastaju vodik i kisik. Ne treba nas čuditi što je poznati ekolog George W. Navest ć e m o sada neke od mogućnosti za proizvodnju goriva. a a k o govorimo o sadašnjoj proizvodnji. Vodik Vodik se često i u znanstvenim krugovima i u m e d i j i m a predstavlja kao najbolja buduća zamjena za transportno gorivo. T i j e k o m rada vozila na vodik sagorijevaju efikasnije od fosilnih goriva i ne proizvode nikakvo zagađenje. on se skladišti i može se koristiti kao gorivo.7 milijardi dolara (Gallon. g o r i v e ćelije koje se koriste za d i r e k t n u p r e t v o r b u v o d i k a u e l e k t r i č n u e n e n e r g i j u . jer vaditi iz plina vodik. pa onda iskorištavati vodik kao gorivo samo još više povećava emisiju stakleničkih plinova. a sljedećih 2 0 % vadi se iz ugljena (Morris. ali kada g o v o r i m o o vodiku u okviru obnovljivih izvora energije. ključno pitanje jest: odakle dolazi energija koja se u prvom redu koristi za proizvodnju vodika? A k o je ta energija dobivena iz nekog održivog izvora. onda je ta energija čista. U osobnim a u t o m o b i l i m a i m a m o serijski hibridni sustav gdje u g l a v n o m radi uobičajeni motor. Čak bi bilo ekološkije voziti a u t o m o b i l e na plin. Bush 2 0 0 3 donio plan razvoja vodika kao goriva sa 1. Reklamiraju se kao ekološka vozila pa im prodaja raste i do 2 0 0 3 . 104 105 . vrati i pohrani u bateriju. bolja varijanta. (pogledajte tablicu na sljedećoj stranici) T a k o đ e r . hibridna vozila. ali kao i p r e t h o d n o m dijelu o proizvodnji struje i ovdje i m a m o brojna rješenja za obnovljiviji transport. naglo ubrzanje. a k o za proizvodnju vodika koristimo energiju iz termoelektrana na ugljen ili plin. 1 0 . pitamo se u č e m u je uopće prednost njegovog korištenja? Korištenje obnovljivih izvora energije ne može zadovoljiti "neuhvatljivi" vodik. Posljednjih g o d i n a t o s e p o k u š a v a riješiti z a m j e n o m k a t a l i z a t o r a o d n i k l a . jer n a m se velik dio energije koji inače nestane. kako nastaje vodik? Nekoliko je načina proizvodnje vodika. Najpoznatije hibridno vozilo Toyota Prius i m a brojne uštede i prednosti u usporedbi s vozilima koja voze isključivo na fosilna goriva. To iziskuje d o d a t n e troškove i d o d a t n o korištenje energije. 2 0 0 4 . p r o g r a m proizvodnje a u t o m o b i l a na vodik niti smanjuje emisiju stakleničkih plinova niti smanjuje zagađenje. Uobičajeni motor se može čak i p o t p u n o isključiti kad ne vozimo brzo kao što je često u gradu pa su ova vozila dobra za gradsku vožnju. 2 0 0 4 ) . Magazin Science je istaknuo kako će dobivanje vodika p o m o ć u sunca ili vjetra biti još uvijek skupo u narednim godina (Tanja Rudež. koje se nude kao alternativa nafti. a uobičajeni motor sve iznad t o g a . Problem je što je vodik prilično nestabilan element i za njegovo skladištenje t r e b a m o posebne uvjete i visoku t e h n o l o g i j u . W o r l d w a t c h Institute. Koristi se i tzv. 2 0 0 3 ) . nazvana tako jer m o g u raditi i na fosilno gorivo u spremniku i na električnu energiju pohranjenu u baterijama. ali bez j a k i h k o n t r a a r g u m e n a t a u n a j h i t n i j i m z a m j e r k a m a a u t o m o b i l a n a h i d r o g e n k o j e j e iznio G a l l o n . Ovdje o b a m o t o r a rade cijelo vrijeme. Rade na dva različita principa. Z b o g čistog sagorijevanja vodik je d o b i o etiketu zelenog goriva. regenerativno kočenje. 2 0 0 3 ) . da 2 Z b o g G a l l o n o v o g teksta p r o t e s t i r a l e s u n e k e e k o l o š k e u d r u g e . vodik nije izvor energije! Vodik je samo sredstvo skladištenja energije! Dakle. Danas se vodik kao gorivo dobiva upravo od fosilnih goriva ili kao nus proizvod od petrokemijskih procesa. 1 M e đ u t i m . izdvajanja vodika iz vode još je uvijek skupa ili iznimno energetski zahtjevna. 2 Bush je istovremeno smanjio financiranje projekata energetske efikasnosti. M e đ u t i m . i električni m o t o r pokriva energiju potrebnu za n o r m a l n u vožnju.). Paralelni hibridni sustavi prisutni su u g l a v n o m kod većih vozila kao što su k a m i o n i . N a i m e . gdje se prilikom kočenja energija vraća u baterije i puni ih. godine oko 1 5 0 0 0 0 ljudi je kupilo hibridne a u t o m o b i l e . k o j i h n e m a m o u izobilju ( L e b b a n d L e b b . M e đ u t i m najveća zabluda u vezi vodika je u t o m e što.Transport Jasno je da od ukupne energetske potrošnje velik dio odlazi na transport. a jedini produkt izgaranja je vodena para. ) . Kao što s m o rekli. radi se zapravo o daljnjem korištenju fosilnih goriva iz d r u g o g plana. 1 Hibridna vozila/vozila na struju Slijedeće velike nade polažu se u tzv. 1 0 . Rekli smo kako nafta sudjeluje u osiguravanju goriva za transport sa čak 9 0 % . m e đ u n j i m a n a j p o z n a t i j i b i s e proizvele z a h t i j e v a j u m a t e r i j a l e p o p u t p l a t i n e . Budući da je vodik zapaljiv. U regenerativnom kočenju i leži bit efikasnosti hibridnih vozila. suprotno mišljenju laika. Jutarnji list. U Britaniji 35%.

Dok je biljka izložena svjetlosti ona apsorbira ugljični dioksid iz atmosfere i v o d u iz tla te sintetizira šećer g l u k o z u . jer smo počeli trošiti više drveta nego što ga je uspijevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Poznato je da već najmanje 20 godina postoje klasična vozila (obično dizelaši) koji troše isto toliko ili m a l o više. pripremanje hrane. koliko efikasnija? N a i m e po g o r n j i m tablicama m o ž e m o zaključiti da Toyota Prius troši 4.Saharu i australsku pustinju. a to je spriječilo uspostavu nove vegetacije. taljenje metala.2005. Kao rezultat takvog neodgovornog ponašanja p r e m a prirodnim resursima danas i m a m o dvije najveće pustinje na svijetu . N a i m e . proizvodnju v a p n a za graditeljstvo i t d . ova nekad intenzivno pošumljena područja ostala su ogoljena uslijed čovjekove aktivnosti. što je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more. -> C H l v O .1 Izvor: URL:http://www. a ispušta višak kisika. Dakle kada g o v o r i m o o biomasi kao obnovljivom izvoru energije uvijek m o r a m o imati u vidu da se sva potrošena biomasa mora nadoknaditi novim uzgojem.5 952 U$D 4343 139. Proces fotosinteze je o n o što o m o g u ć u j e biljci da raste i živi. Na taj način biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori. z b o g p r e t j e r a n o g nivoa potrošnje.U godinu dana po kilogramima Potrošnja Godišnji benzina troškovi (godišnje prijeđenih 20000km) Toyota Prius 2004 Toyota Camry 2004 850. Ovaj princip su poznavali još pećinski ljudi. M e đ u t i m postavlja se pitanje.5 2.8 2 Energija biomase Biogoriva Sve zelene biljke i m a j u s p o s o b n o s t d a e n e r g i j u s u n c a p o m o ć u procesa fotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj način uskladište u obliku kemijskih spojeva.).org (10.kemijskog spoja koji sačinjava većinu ukupne mase suhog drveta. inače ovaj sustav nije održiv. + 6 0 „ 6 12 6 2 N a j p r i m i t i v n i j i i najstariji n a č i n korištenja energije b i o m a s e je u p r a v o sagorijevanje drveta. u slučaju šuma pošumljavanjem. pa o hibridnim vozilima uopće ne m o ž e m o govoriti kao o ekološkim vozilima. voda i ugljični dioksid. U drvetu je većina sunčeve energije pohranjena u obliku celuloze . U stvari do pojave ugljena i nafte sva potrošnja energije na Zemlji bila je zasnovana na obnovljivom izvoru energije . Pitanje je da li se uopće isplati ulaganje u dvostruki pogon motora i svu tu visoku tehnologiju za mizernu razliku u potrošnji? Nadalje.8 94. osnovno pogonsko gorivo i dalje ostaje neki od derivata nafte.5 3. paljenje keramike.environmentaldefense. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosna energija. proizvodnja je postala neodrživa. Kada drvo sagorijeva 106 107 . Evidentno je da su hibridna vozila efikasnija od klasičnih vozila. Po sastavu celuloza je zapravo dugački lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom. Kroz stoljeća o n o se koristilo za grijanje životnog prostora.5 452 U$D Emisija C02 Emisija CO Emisija N02 Emisija HC 1980.9 3.09.25 litre benzina na prijeđenih 100 kilometara. Već t a d a . N a p i s a n o kemijskom f o r m u l o m to izgleda ovako: 6C09+6H O 2 2 1863. dakle najviše u lišću te u stabljici kod zeljastih biljaka.biomasi drveta. klorofil (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke). Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke.

u Europi je sagrađeno nekih milijun generatora drvenog plina koji su koristili u g l a v n o m civili. Dakle p o m o ć u ovog postupka m o g u ć e je od drveta ili nekog d r u g o g oblika biomase proizvesti plin koji se može koristiti kao pogonsko gorivo za m o t o r e s unutrašnjim izgaranjem. 1 Rasplinjanje Rasplinjanje je u stvari jedan oblik n e p o t p u n o g sagorijevanja krutog goriva. Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovo pojavljuje. Etanol/alkohol Etanol je o d l i č n o zamjensko gorivo za benzinske m o t o r e . Kada govorimo o biogorivima potrebno je naglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji. Gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat ćemo trošiti vrlo racionalno i efikasno. o d e k o n o m s k e isplativosti. dok je benzin bio strogo čuvan za vojsku. M e đ u t i m . J e d n a s t r a n i c a k o j u s v a k a k o t r e b a izdvojiti je: www. a i naše navike kako trošimo energente će se morati drastično promijeniti. na primjer u obliku škroba koji se nalazi u zrnu žitarica i g o m o l j u krumpira. prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivo za motor s unutrašnjim izgaranjem. a zahtijeva m a n j e gnojiva. Biogoriva su tekuća goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste M n o g o više d e t a l j a o b i o g o r i v i m a .dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. otpaci koji se ne iskorištavaju. Još je bolje koristiti celulozne kulture. Dakako. koji je pogonio generator električne energije. Proizvodnja električne energije od biomase na ovaj način i dan danas predstavlja vrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima u obilju. Kako raste cijena nafte morat ć e m o pribjeći svim raspoloživim alternativama. 2 0 0 5 ) . d o r e c e p a t a k a k o i h s a m i proizvesti m o ž e s e n a ć i n a I n t e r n e t u . kao što je šećerna repa i šećerna trska. Čak i korištenje laganih m o p e d a predstavlja korak prema smanjenju potrošnje goriva. za vrijeme Drugog svjetskog rata. Neće biti dovoljno prijašnje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom. godine započeo pro1 Tekuća biogoriva Osim u obliku celuloze. Sagorijevanjem se troši kisik iz atmosfere. godine ova tehnologija je na ovaj način prvi p u t upotrijebljena 1 8 8 0 . Z a t i m su tu još i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju u obliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke. a električna energija nije dostupna ili korisnik želi koristiti obnovljive izvore. kao što su o t p a d n i papir ili drveni otpaci. Sve više ljudi posvuda sakuplja o t p a d n o jestivo ulje iz restorana i koristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe. Etanol (isto što i medicinski alkohol C H ^ H ^ O H ) se najčešće proizvodi od poljoprivrednih kultura bogatih škrobom. već samo jedno od m o g u ć i h rješenja koje će se p o k a z a t i o d r ž i v i m u s p e c i f i č n o j situaciji za zadovoljavanje specifičnih potreba. g o d i n e ova t e h n o l o g i j a pada u zaborav.hlml 108 109 . Pojavom plinovoda 1 9 3 0 . Na taj način m o g u se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. I gradski promet će morati proći kroz velike promjene. slama od pšenice i rižine vlati. potreban n a m je kompliciraniji sustav proizvodnje. Za početak će biti nužno smanjiti u k u p n u količinu transporta koja se d o g a đ a na planeti. jer ne m o r a j u kupovati benzin. a njihovo gorivo je obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i g l o b a l n o m zagrijavanju. Osim toga neovisni su. g o d i n e . uz oslobađanje energije koja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. Osim ova tri plina nastaju i dušik i ugljični dioksid koji nisu zapaljivi. Na primjer.journeytoforever. toliko jednostavnoj da se čak pojedinci širom svijeta upuštaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kućnoj radinosti. U svakom slučaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim.org/biofuel. kao zamjena za fosilna goriva u m o t o r i m a s unutrašnjim izgaranjem. Najbolja je trava p a n i c u m virgatum koja i m a najveću iskoristivost. biljke m o g u energiju skladištiti i u obliku drugih kemijskih spojeva. pogotovo kad se u njemu vozi s a m o jedna osoba. kao što su otpaci od stabla. Plin koji je nastao rasplinjanjem drveta (wood gas). U d r u g i m pak slučajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajućim poljoprivrednim postupkom. No kod materijala koji su bogati celulozom. kako bi se smanjile gradske gužve i nesmotreno rasipanje energije u obliku gradskog automobilističkog prometa. a nastaje ugljični dioksid. trave i slično. U nekim slučajevima kao glavna sirovina za proizvodnju biogoriva može poslužiti neki o t p a d n i materijal. U stvari sve je bolje od a u t o m o b i l a . vrlo često su kukuruzovina. M o g u ć e ga je proizvesti i od drugih kultura b o g a t i h šećerom. a i m a j u veću efikasnost od uobičajenih kultura koje se koriste za proizvodnju etanola. u Švedskoj se na državnoj razini provode projekti poticanja poljoprivrednika da svoju mehanizaciju p o g o n e upravo na ovaj način. najčešće za pogon vozila ili za proizvodnju električne energije p o m o ć u agregata. Energija uskladištena u drvetu najčešće se koristi za zagrijavanje životnog prostora i za zagrijavanje vode. Nužno je ulaganje u bolju infrastrukturu i kvalitetu javnog prijevoza i biciklističkog prometa. Neka od njih u o v o m t r e n u t k u predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi m o g l a zamijeniti b a r e m jedan dio fosilnih goriva. No m a n j e je poznata činjenica da se drvo može upotrijebiti i kao pogonsko gorivo za vozila. Dapače. zahvaljujući nedostupnosti drugih energenata. lako je postupak rasplinjanja poznat već od 1800. Rasplinjanjem drveta nastaje mješavina sljedećih zapaljivih plinova: vodik (20%). Efikasnije je koristiti gorivo od stabla nego od jednogodišnjih biljaka. Traktori sa u g r a đ e n i m generatorima plina poljoprivrednicima m o g u ostvariti znatnu uštedu. ugljični monoksid (20%) i m e t a n (3%). zaštite i vode (Murray. Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi kruto gorivo počinje ispuštati zapaljive plinove koji ne sagorijevaju zbog n e d o s t a t k a kisika. U Brazilu je kao odgovor na prvu naftnu krizu 1975. ne mislimo na parnu lokomotivu. kao što su žitarice ili krumpir.

da bi se ova tehnologija počela detaljnije istraživati. M e đ u n a r o d n a agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako bi do 2 0 5 0 . i nekoliko naftnih kriza.earthpolicy. U svijetu se proizvodi etanola dovoljno da zamijeni svega 3% u k u p n e potrošnje benzina. a goriva na bazi ulja svega 5% (WWI. Kasnije je najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitih goriva ( T i c k e l l . Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala. Ali Dieselova n a d a n j a i želje uništila je n a f t n a i automobilska industrija.g r a m proizvodnje goriva na bazi alkohola ProAlcool. pa ga tako danas i poznajemo više po j e d n o m od naftnih derivata.6 3301. godine u Parizu je predstavio svoj novi motor koji je radio na čisto ulje kikirikija. Možda najveća m a n a ove tehnologije je u t o m e što je za destilaciju potrebno uložiti veliku količinu energije. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja p o m o ć u kemijskog procesa počela se javljati '70-ih godina da bi se negdje p o č e t k o m '90-ih počela sve više koristiti. O k o 4 0 % goriva koje se proda u Brazilu je etanol. kupcima se još uvijek isplati kupovati etanol za potrebe transporta. U Brazilu se već nekih tridesetak godina uzgaja šećerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodi etanol. U SAD-u se općenito manje koriste dizel vozila. fermentacije te destilacije. To su najčešće poljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura p o g o d n i h za proizvodnju etanola. godine razvio svoj motor. 2 0 0 5 ) . godine etanol m o g a o sudjelovati kao g l o b a l n o transportno gorivo sa čak 5 0 % (WWI. No i taj problem bi se m o g a o riješiti korištenjem solarne energije za potrebe destilacije.05 2583. proizvodnjom alkohola od kukuruza trebalo bi zasijati 9 7 % njihovog teritorija. ovaj koncept i nije toliko nov. Najveći korisnik državnih subvencija za proizvodnju etanola je najveći proizvođač žitarica na svijetu. a već 1900. te je i danas ta zemlja prva u korištenju t o g alternativnog izvora kao gorivo. a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. Danas se već može kupiti na benzinskim postajama.org/Books/PB7pb2ch2_table2. čime zapravo iskorištavaju o t p a d . što je neefikasniji oblik dobivanja etanola. Njegov stroj je bio toliko m o ć a n i robustan da je m o g a o bez problema kao gorivo koristiti čisto jestivo ulje. U slijedećoj tablici m o ž e m o vidjeti prosječne prinose nekoliko vrsta uljarica: Prosječna proizvodnja za uljarice Biljka palma (palmino ulje) kokos jatropa maslina uljana repica kikiriki kg ulja po hektaru 5000 2260 1590 1019 1000 890 litara ulja po ha 5950 2689 1892 1212 1 190 1059 Izvor: URL:http://www. No s kukuruzom.15 3823. Biogoriva na bazi biljnog ulja lako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina počelo koristiti za proizvodnju biogoriva. Na taj način dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivim gorivom. a slijede SAD sa 3 1 % . d o k je broj onih koji indirektno sudjeluju u cijelom poslu tri do četiri puta veći. U Brazilu korisnici etanola najčešće imaju vozila koja m o g u voziti i na benzin i na etanol ili na njihovu mješavinu u bilo kojim proporcijama. Etanol k a o gorivo proizvode i p o j e d i n c i širom svijeta. Prinosi različitih kultura dani su u tablici dolje: Biljka šećerna repa (Francuska) šećerna trska (Brazil) tapioka (Nigerija) slatki sijerak (Indija) kukuruz (SAD) pšenica (Francuska) litara goriva po hektaru 6658. Razlog više da pređu na biodizel jer je čišće gorivo. lako je potrošnja etanola u benzinskom motoru nešto veća od potrošnje benzina. Brazil zauzima od ukupne proizvodnje etanola u svijetu 37%. Uz p o m o ć odgovarajuće o p r e m e etanol je m o g u ć e proizvesti u kućnoj radinosti. kuhanja. jer n a m nije jasno gdje oni vide zemlju za tih 5 0 % . Direktno je zaposleno 7 0 0 0 0 0 ljudi. Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogućnosti upravo zbog širokih m o g u ć n o s t i lokalne proizvodnje goriva. Na primjer. Inzistiranje SAD-a na proizvodnji etanola od kukuruza nije č u d n o s obzirom da je 3 4 % kukuruznih usjeva genetski modificirano. šećerna repa i šećerna trska m o g u na istoj površini dati duple prinose za proizvodnju etanola od kukuruza. Kada bi cijeli SAD htio zadovoljiti svoju potrošnju goriva. u Brazilu iskorištavaju i stabljike od šećerne trske. Razlog je vrlo loša kvaliteta dizelskog goriva u SAD-u koje se smatra j e d n i m od najgorih u svijetu. Da bi vozilo m o g l o etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje preinake na vozilu. U SAD-u se z b o g n e p r a v e d n i h p o l j o p r i v r e d n i h subvencija p o d u p i r e i proizvodnja etanola od kukuruza. SAD i agro-biotehnološke korporacije podupiru masovnu proizvodnju koja zahtijeva veliki unos sintetičkih gnojiva.25 3515.htm 110 111 . a cijena naftnog benzina je već gotovo dvostruko veća od cijene etanola.05 6173. 2 0 0 5 ) . pesticida i herbicida.03 Također. 2 0 0 3 ) . To je i zemlja koja ga najviše proizvodi. korporacija Archer Daniels M i d l a n d . M a n j e od 1% novo prodanih vozila u SADu i m a dizel motore. Rudolf Diesel je 1985. U t o m kontekstu ne treba nas čuditi što u ovom trenutku od svih biogoriva na etanol o t p a d a 9 5 % . N a i m e dr. Od tada je moralo proći čitavo stoljeće. Očito IEA očekuje da do tog d a t u m a koloniziramo neki planet Etanolium na kojem bi stvorili uvjete i samo uzgajali kukuruz. Kada govorimo o industriji biogoriva jasno je kako tu važnu ulogu imaju i državne subvencije.

Biljno ulje i dizel se miješaju najčešće u o m j e r u 5 0 . a pri radu je t a k o đ e r obavezno nositi g u m e n e rukavice i zaštitnu odjeću. Kada za proizvodnju biogoriva koristimo već korišteno biljno ulje vrlo je važno dobro ga profiltrirati kako bi se sve krute čestice hrane odstranile iz goriva.5%-tni.Biljka suncokret gorušica lan soja konoplja kukuruz kg ulja po hektaru 800 481 402 375 305 145 litara ulja po ha 952 572 478 446 363 172 da bi se koristilo bez ikakvih modifikacija. Molekula masti je triglicerid. a od t o g a Njemačka sama proizvodi više od pola. za proizvodnju biodizela u g l a v n o m se koristi m e t a n o l . Glicerol tone na d n o . posebno s obzirom na o g r o m n e koristi. Većina biodizela u EU dobiva se od uljane repice. Ostaje n a m k a o t a j n a zašto se k u l t u r a koja n a m najviše može d a t i u proizvodnji goriva se najmanje koristi. koristi bi bile višestruko uvećane.7 milijardi litara biodizela godišnje.journeytoforever. dapače. za hladnijeg se vremena viskozitet još i povećava što uzrokuje p r o b l e m e s paljenjem. Njih o d a b i r e m o s obzirom na uvjete. A l g a m a najviše pogoduje t o p l o i suho vrijeme. Michael Briggs s University of New Hampshire. Taj se postupak naziva transesterifikacija. dovela je do problema evaporacije ( 2 0 0 4 ) . na Europu odlazi gotovo 9 0 % . P o t r e b n o j e n a g l a s i t i d a j e m e t a n o l izuzetno o p a s n a kemikalija koja. Također. i m e n u j e m o ga m e t i l n i m esterom. a u većim količinama je i smrtonosna. M o g u ć e je u nekim slučajevima umjesto m e t a n o l a koristiti etanol. To su alge. ako se proguta. Logično je da biljke koje žive u toplijim krajevima i m a j u i veću produktivnost u ulju zbog više sunca. Primjerice. N a O H . viskozitet će se dovoljno smanjiti da većina dizelskih m o t o r a neće imati p r o b l e m a s ovim gorivom. što znači da se sastoji od tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa m o l e k u l o m glicerola. Osim toga. d o b i t ć e m o tri molekule alkilnog estera kako općenito nazivamo biodizel. korištenje slane vode n a k o n čega bi se sol nagomilavala u spojevima. d o d a j e m o katalizator N a O H . p r e m d a bi ovakav t i p proizvodnje goriva na početku zahtijevao veća ulaganja. jer osigurava s t a b i l n i j u reakciju p o t r e b n u za proizvodnju biodizela. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo. u ovom slučaju staro iskorišteno biljno ulje čak pokazuje neke bolje karakteristike od novog ulja. Podsjećamo da je to svega 1/60-ina od godišnje neiskorištene zemlje u SAD-u (Tickell. a niti zaštitne naočale nisu n a o d m e t .6 t o n a ulja. U Njemačkoj postoji široka mreža 1900 benzinskih p u m p i na kojima je m o g u ć e napuniti biodizel. Bazen od 1 0 0 0 m m o g a o bi godišnje proizvesti čak preko 7. Znanstvenici na N a t i o n a l Renewable Energy Laboratory (NREL) proveli su istraživanje i dobili rezultat kako bi svega 4 0 0 0 0 0 hektara bazena s a l g a m a bilo dovoljno da zadovolje sve potrebe SAD-a. Na mjesto glicerola dolazi m e t a n o l . može izazvati sljepilo. Izvor: URL:http://www. a u SAD-u od soje. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela je razbiti m o l e k u l u masti te na taj način smanjiti viskozitet ulju. Ukoliko želimo naglasiti s kakvom vrstom alkohola (u o v o m slučaju m e t a n o l o m ) smo radili biodizel. čineći nusprodukt glicerin. Kod nekih robusnijih strojeva m o g u ć e je koristiti č a k 7 0 % biljnog ulja pomiješanog sa 3 0 % petrodizela. Od u k u p n o proizvedenog biodizela. britansko Ministarstvo okoliša ističe kako bi po hektaru uljane repice dobili 1450 kg ulja. današnji dizelski m o t o r i su nešto drugačiji. ističe kako je razlog sporog širenja proizvodnje goriva od algi. O č i t o je ipak kako u d o g l e d n o vrijeme ostajemo ostavljeni na korištenje poljoprivrednih kultura bogatih uljem.org/biodiesel_yield. KEMIJSKI MODIFICIRATI UUE (BIODIZEL) Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz p o m o ć kemijske modifikacije zove se biodizel. Odsjek za fiziku. M o g u ć e ih je kombinirati i koristiti ovisno od prilike do prilike. Briggs smatra da su to sve rješivi p r o b l e m i . 2. Cisto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet 2 112 113 . također opasnu kemikaliju vrlo nagrizajućih svojstava. klimu i vozilo koje koristimo. poznavajući naše podneblje znamo koje kulture najbolje uspijevaju u krajevima gdje živimo. Od jedne molekule triglicerida. Kako bismo uopće razbili molekulu triglicerida. POMIJEŠATI UUE S PETR0DIZEL0M Ako u biljno ulje d o d a m o određenu količinu običnog petrodizela. Procesom transesterifikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekule glicerola i vežu se s m e t a n o l o m . dakle vrlo visoke čistoće jer voda smeta procesu t r a n s e s t e r i f i k a c i j e . ali Tickell zaključuju kako je to super. jer se bazene može stavljati u nenaseljena pustinjska područja. Dakle.5 0 % . M e t a n o l treba biti 99. Da bi prevladali ove zapreke m o ž e m o izabrati između tri različita načina proizvodnje goriva na bazi biljnog ulja. obično se savjetuje to raditi u m a n j i m količinama. potreba da se bazeni rade na sunčanim i klimatski suhim mjestima. Z a t o je izrazito važno paziti da ne udišemo pare metanola i da ga naravno ne p r o g u t a m o . Po istraživanju koje je provodilo američko Ministarstvo energetike ističe se kako bi alge m o g l e zadovoljiti sve potrebe SAD-a u gorivu. što je o k o 3% njihove u k u p n e potrošnje ( N a t i o n a l Geographic Hrvatska. Najdalje je otišla N j e m a č k a koja godišnje troši 1. Premda ljudi stavljaju i čisto jestivo ulje u svoje motore. poznat još i p o d Iznosi su p r o s j e č n i na g l o b a l n o m n i v o u i m o g u varirati od regije d o r e g i j e i o d v a r i j a c i j a iste k u l t u r e . 2 0 0 3 ) . Ipak. 1. lako je Rudolf Diesel u svoj dizel m o t o r t r p a o čisto ulje kikirikija. 2 0 0 5 ) .html Naravno.

Uklanjanje vode Kao što smo već rekli. kako bi isparila. jer toplo ulje teče p u n o brže.nazivom kaustična soda je izrazito toksična kemikalija koja može oštetiti kožu. za količinu od 100 litara ulja t r e b a m o izvagati 5 5 0 g kaustične sode. jer hitno oprati s natrij-metoksid dođe u spalit će je bez da i ubija živce. T r e b a m o v o d o m koju i m a m o Procedura proizvodnje biodizela: 1. Izmjeriti 1 ml otopine N a O H i izliti u o t o p i n u ulja. Izvagati p o t r e b n u količinu kaustične sode. koji je po sastavu sapun. Trebali bismo biti što točniji. m o r a m o ga zagrijati na 100 C. Cilj je postići pH oko 8 do 9 i tada je titracija završena. A k o u o t p a d n o m ulju ima puno vode. Pomiješati 10 ml izopropil alkohola (tj. Postupak titracije Ovo je najteži i najkritičniji dio postupka. kositrom i bakrom. Soda reagira s a l u m i n i j e m . izmjerite pH otopine ulja u izopropanolu. To znači da ako r a d i m o sa 100 litara ulja. p o s e b i c e za h l a d n i j e g vremena. U tu svrhu se najčešće koristi gaza u dva sloja. Priprema natrij-metoksida Izmjeriti potrebnu količinu m e t a n o l a .5 g 4. Miješanjem N a O H i metanola nastat će natrij-metoksid. kaustična soda tvrdoglavo ne želi rastopiti u metanolu. Soda se mora potpuno rastopiti (označimo to kao 0. ukupna potrebna količina N a O H će biti: 3.1%-tna N a O H otopina). Posudu u kojoj p r i p r e m a m o natrij-metoksid treba dobro protresti ili još bolje miksati 15tak minuta uz p o m o ć bušilice i nastavka za miješanje boje. a može biti i smrtonosna ako je p r o g u t a m o . Kaustičnu sodu usipati u m e t a n o l . ali neupotrebljiv za korištenje. U najgorem slučaju može n a m se desiti da umjesto biodizela proizvedemo bačvu gela. Dodavati po 1 ml otopine N a O H i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH otopine ulja. Z a t i m otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h da bismo bili sigurni da je sva kaustična soda otopljena u metanolu. izopropanola) s 1 ml iskorištenog ulja od kojeg r a d i m o gorivo. N a i m e . Na primjer. Zagrijavanje ulja će u velikoj mjeri olakšati filtriranje. poluprozirne HDPE kanistere ili bačvice kako bismo mogli vidjeti što se dešava u n u t a r posude. Dakle potrebna količina N a O H za p o t p u n u transesterifikaciju jest: 3. Tkanina za zavjese se lako pere. Ponovo izmjeriti pH otopine. P r a k t i č n o je koristiti bijele. a vrlo dobro filtrira mrvice hrane jer je gusto pletena. Budite uporniji od sode! OPREZ!!! A k o dodir s kožom primijetimo.5 g + onoliko g r a m a koliko smo mililitara otopine N a O H dodali tijekom titracije Na primjer: A k o smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine N a O H .5 g r a m a po litri ulja. Filtriranje Iskorišteno ulje uvijek m o r a m o zagrijati i filtrirati kako bi uklonili krute ostatke od prženja. Treba kupiti N a O H 96%-tne čistoće. NEMOJTE nastaviti s postupkom dok se sva s o d a ne o t o p i . voda smeta procesu transesterifikacije jer se veže sa kaustičnom s o d o m i pretvara ulje u sapun. Titracija: Pomiješati 1 g kaustične sode s 1 I destilirane vode. K o r i s t i t e p l a s t i č n e p o l i e t i l e n s k e .5 + 2 = 5. P o n e k a d se. 3. a k o bi titracijom odredili da n a m je potrebno 5. pa t r e b a m o izbjegavati koristiti te materijale pri proizvodnji biodizela. kako bi se kaustična soda otopila u m e t a n o l u . Važno je zapamtiti koliko smo u k u p n o mililitara otopine N a O H dodali u otopinu ulja. A k o i nakon 24 h na d n u posude vidimo nerastopljene kristaliće kaustične sode. potrebno n a m je 20 litara m e t a n o l a . 2. pH će najvjerojatnije biti oko 5. Soda m o r a biti suha bez kontakta s v o d o m . a n a m a se iz iskustva pokazalo da je još bolje koristiti gusto pletenu sintetičku t k a n i n u za zavjese. s t a k l e n e . e m a j l i r a n e ili p o s u d e o d nehrđajućeg čelika. P o m o ć u lakmus papira ili još bolje elektroničkog mjerača p H . Potrebna količina je 2 0 % od količine ulja. oči i pluća. proces titracije n a m daje odgovor koliko kaustične sode trebamo za proces. Za vrijeme miješanja natrij-metoksida treba imati zaštitnu opremu i po mogućnosti ne piti crno 114 115 . O t o p i n u l a g a n o zagrijati i miješati dok se svo ulje ne rastopi u izopropanolu. ili filteri za kakvu kakvi se k o r i s t e u r e s t o r a n i m a .

6. Konačno biodizel! Čestitamo. repičino ili sojino ulje. 5. Dobro je da proizvedeni Na dnu se treba odvojiti tamniji dio glicerin motor e. d o b i v e n u m j e š a v i n u j e potrebno d o b r o izmiješati. korodira boje pa t r e b a m o paziti u kakvoj posudi r a d i m o biogorivo. I ratovima za n a f t u ! Sada je samo preostalo da ga izvadite biodizel iz bačve i natočite u svojeg dizelaša. VAŽNO: za razliku od m n o g i h zemalja EU-a i svijeta. N a k o n što se mješavina miješala 1 h. Tijekom zime. m o r a m o ga zagrijati na n a j m a n j e 20°C. odnosno razina kada ulje prelazi iz čvrstog stanja u tekuće. m o g u ć e je da vas kazne ukoliko vas ulove kako se vozite na biodizel.. Sto je cetanski broj veći. a k o smo u toplijoj klimi ili koristimo biogorivo t o k o m ljeta. Z a t o a k o smo u hladnijim krajevima ili gorivo koristimo zimi t r e b a m o paziti s uljima koja su sklonija geliranju ( p a l m i n o ulje. bolje je koristiti prvotno nabrojana ulja. Ovisno o vrsti ulja. prozirni biodizel će ostati iznad. Nije niti dozvoljeno. Njeno odstranjivanje je također m o g u ć e sredstvima koja se m o g u kupiti u d u ć a n i m a koji prodaju a u t o o p r e m u . T r e n u t n o je situacija negdje između neba i zemlje pa levitirate iznad rupa u zakonu. Prvo krenite sa učenjem s a m o g procesa. Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se p r o m j e n a svih g u m e n i h dijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. Jedan od načina je koristiti veliko plinsko kuhalo s većim loncem u kojem dio ulja zagrijemo na oko 100°C i zagrijano ulje p o m i j e š a m o s o s t a t k o m . Još jedna važna stvar je geliranje i smrzavanje biodizela. kokosovo ulje. Vrijedi isto i za kaustičnu sodu. jer r a d i t e n a v a š e m p r i v a t n o m vlasništvu. mast).m e t o k s i d izlijemo u ulje. zakašnjenja u paljenju su m a n j a . (pogledati tablicu na sljedećoj stranici.spremnu za svaki slučaj. jer glicerin može začepiti filter za gorivo u vašem vozilu. ali nije niti zabranjeno. To se može napraviti kod a u t o m e h a n i č a r a i nije skupo. Glicerin će pasti na d n o . odnosno sposobnost samozapaljenja goriva kada pokrenemo vozilo. U t o m slučaju bolje je koristiti suncokretovo ulje. Ukoliko to ne napravite. Također. Predfilter je također koristan i zbog sklonosti biodizela da pokupi sa s o b o m prljavštine iz rezervoara koje su se nataložile od običnog dizela ili radi korozije rezervoara. Da bi r e a k c i j a bila u s p j e š n a . korištenje bilo koje vrste biogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj još uvijek nije regulirano. č e k a m o narednih 8 h da se na d n u bačve nataloži nastali glicerin. jer imaju veći cetanski broj. Ovdje je važno naglasiti kako to nije najhitnija stvar koju trebate napraviti o d m a h već više nešto što d u g o r o č n o treba imati na u m u .i h . A k o jest. Miješanje obično traje oko sat vremena. n a j m a n j e 8 sati pustit ćemo mješavinu da odleži. n a t r i j . Cetanski broj biodizela je veći od o b i č n o g dizela. D o b r o je ugraditi mali prozirni predfilter za gorivo. biodizel se može početi gelirati na različitim t e m p e r a t u r a m a . o d n o s n o b a k t e r i j a k o j o j p o g o d u j u takvi uvjeti. biodizel će kao kiselije gorivo od običnog dizela nagristi te dijelove. No. Pazite da prilikom prelijevanja ne povučete m a l o glicerina zajedno s biodizelom. Taloženje i separacija Dakle. ponovo koristeći ručnu bušilicu s nastavkom za miješanje boje. Ispod tih razina ulje se počinje gelirati do smrzavanja te ga ne m o ž e m o koristiti kao gorivo. 7. Grijanje i miješanje A k o je ulje prehladno. Nafta iz Iraka je regulirana. Još neki savjeti Za p o č e t a k je bolje početi s m a n j i m k o l i č i n a m a b i o g o r i v a . Recite doviđenja naftnoj industriji. Ipak. m o g u se koristiti uobičajeni aditive za dizelske 116 117 . Sto se tiče proizvodnje. ali također m o g u ć je da se u iznimno vrućim i suhim p o d r u č j i m a pojavi na biodizelu zelenkasta sluz. to ne smijete raditi po zakonu bez dozvole. Da ne bismo morali stajati iznad bačve sat vremena s bušilicom u ruci. Cetanski broj označava kvalitetu dizelskog goriva. t r e b a m o s a g r a d i t i m e t a l n i stalak n a k o j e m ć e b u š i l i c a b i t i čvrsto p r i č v r š ć e n a . ali se preporuča provjeriti svako vozilo zasebno. Rjeđi slučaj. jer n e m a z a k o n a koji t o r e g u l i r a . U g l a v n o m se radi o vozilima starijima od polovice ' 9 0 . napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. Teoretski biste m o g l i biodizelom pokretati i vašu poljoprivrednu mehanizaciju na vašem polju. U tablici koja slijedi d a j e m o vam razine geliranja. T a k o će n a m on uvijek pokazivati koliko n a m je kvalitetno naše gorivo. Još j e d n o m provjeravamo da li je sva kaustična soda otopljena u m e t a n o l u .) ZMAG-ov biodizel generator za struju biodizel odstoji oko t j e d a n d a n a kako bi bili sigurni da se glicerin d o b r o nataložio. veće količine ostavite za kasnije kad ćete imati više iskustva i znanja. a svjetliji. P r o m a t r a j t e ponašanje vašeg vozila.. Ne biste trebali imati problema ukoliko koristite biogoriva za pokretanje generatora za struju. ako imate p r o b l e m s paljenjem. Potrebno ih je zamijeniti sintetičkima.

Televizijska kuća Channel 4 u svojoj anketi koju je provodila na ljeto 2 0 0 4 . c o . biodizel je pouzdano gorivo koje se lako može koristiti bez ikakvih preinaka u svim dizelskim vozilima. HDI m o d e l i bi m o g l i i m a t i p r o b l e m a . Suzuki. H o n d a . Biodizel možemo direktno sipati u naš rezervoar bez straha da će stvoriti ikakve probleme u našem vozilu. S a m o do 5% biodizela u svojim a u t o m o b i l i m a preporučuju: Alfa Romeo. c o m / 4 c a r / b u y i n g .journeytoforever. neovisno što n a m kažu iz auto korporacija. Ne t r e b a m o se brinuti niti za rad motora.). znanjem i tehnologijom a u t o korporacije nude udio biodizela od 5% kao jedino sigurno rješenje. U Nissanu N j e m a č k a kažu kako "oni aktivno ne o b e s h r a b r u j u " korištenje biodizela. i Vauxhall/Opel.12. Toyota. Oni djeluju na području čitave Velike Britanije. Saab. Hyundai. Citroen. Deavvoo. Fiat. Seat) je do polovine 2 0 0 4 . Naglašavaju kako garantiraju biodizel koji zadovoljava sve propisane standarde koji vrijede i za obični dizel. 4 Vidjeti na U R L : h t t p : / / w w w . za što nazad dobivaju kanistere pune biogoriva. ali ističe da u većim tipovima proizvedenim nedavno m o g u ići i veće količine biodizela. 2a. ali eto niti aktivno ohrabruju pa je sve na n a m a . Daihatsu/lsuzu.g u i d e / ( a q / b i o f u e l s / b i o f u e l s Vidjeti LJRL:hHp://www.11. godine garantirala da njihova vozila m o g u ići na biodizel. u svim uvjetima. u k ( 1 4 . 3 (11. Mitsubishi. Biopower zadruga koristi upravo takvo ulje.2005. a koristiti iskorišteno ulje kada god m o ž e m o . ) . KEMIJSKI MODIFICIRATI GORIVO (BI0P0WER) Osim transesterifikacije postoji i jednostavniji način da se ulje kemijski izmijeni i pretvori u biogorivo. Već smo rekli kako u proizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje je već iskorišteno za prženje hrane. U Francuskoj se već ubacuje u običan dizel. Ovo je stvarno lijep primjer organiziranja više ljudi u proizvodnji biogoriva. Peugeot ističe kako su svi dizel modeli kompatibilni da voze na biodizel.html JOJitml (12. Potrebno je s a m o znati da lažu i imati vjeru u naše sposobnosti da sami proizvedemo biogorivo.eij. M a z d a . Svako vozilo je moguće prebaciti na biogoriva ukoliko to želimo. Austrijski institut za biogoriva pak tvrdi kako Nissan Primera. 118 119 . Ford.). menzi ili pečenjari koja koristi fritezu. g o d i n e ide bez p r o b l e m a na b i o d i z e l . A u d i . Takvo ulje se najčešće može dobiti besplatno ili vrlo jeftino u svakom restoranu. Stoga v a m se može d o g o d i t i da naiđete na k o n t r a d i k t o r n e p o d a t k e . 2 0 0 5 . Samo t o . Osim na području Velike Britanije mreža proizvođača biopower goriva je sve razgranatija i ima članove diljem svijeta.p o w e r . i MG Rover. na način da posvuda sakupljaju iskorišteno jestivo ulje te ga prerađuju u biopower gorivo. Volvo također priznaje granicu od 5%. Ipak. O biodizelu n e m a j u nikakav stav ili nisu provodili istraživanje o ponašanju biodizela u svojim vozilima te ne daju nikakvu garanciju i ne preporučaju korištenje biodizela uopće: Crvsler/ Jeep. do 5% biodizela kako bi se n a f t n o m dizelu digla kvaliteta. Također. Uvijek je bolje ostaviti sirovo jestivo ulje za prehranu. Zadruga proizvođača biogoriva u Velikoj Britaniji Biopower UK 4 razvila je svoj vlastiti način proizvodnje istoimenog goriva. Isto ga m o ž e m o miješati s o b i č n i m d i z e l o m u o m j e r i m a koje ž e l i m o . proizvodnju i rad zadruge.org/ Unatoč nekim negativnim aspektima ove metode. Promijenili su odluku i odredili samo 5% biodizela kao dozvoljenog. ali su poslije promijenili tu odluku zbog osjetljivosti novog sistema za ubrizgavanje goriva. b i o . Skoda.Tip ulja Razina geliranja u stupnjevima C čisto jestivo ulje/ SVO repičino suncokret ovo maslinovo soji no kukuruzno kokosovo palmino -5 -18 -12 12 -5 + 20 do24 + 3 0 do 38 metil-ester (biodizel etil-ester (biodizel s s metanolom) etanolom) -10 -12 -6 -10 -10 -9 14 -12 -14 -8 -12 -12 -6 10 Izvor: URL:http://www.2005. 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju. Land Rover. 1 2 .europa. Većina proizvođača a u t o m o b i l a će upozoriti kako za ubacivanje više od 5% biodizela ( 9 5 % obični dizel. Najbolji su iz korporacije Kia gdje kažu kako zaista ne vide zašto njihova vozila ne bi išla na biodizel. Mercedes (osim jedan dio proizvodnje koji ide direktno za taxi službu u Njemačkoj). Zanimljivo je da auto proizvođači i m a j u prilično neprijateljski odnos prema biodizelu i po t o m e je jasno kako su im veze s n a f t n i m korporacijama još uvijek jake. potrošnju ili brzinu. ali da oni ne daju g a r a n c i j u . 2 Vidjeti r e z u l t a t e na U R L : h t t p : / / w w w . Princip je da članovi zadruge ulažu u sakupljanje. 3 Ukoliko ste obični potrošač dovedeni ste u šizofrenu situaciju. c h a n n e l 4 . Renault. a savjetuje v a m se od korporacija čije aute vozite da to ne koristite. U t r e n u t k u kada ljudi na svakojakim vozilima širom svijeta rade promjene kako bi ih vozili na čisto jestivo ulje (SVO) prava je sramota da n a m prebogate novcem. Na p u m p a m a se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel.int/energu_transport/atlas/htrnlu/lbeucomp. g o d i n e dobila je slijedeće odgovore a u t o korporacija. proizveden nakon 2 0 0 1 . Grupacija Volkswagen (VW. A k o se radi o 2 biodizelu slabije kvalitete. Volvo savjetuje konzultiranje oko modela vozila. BMW u Njemačkoj osigurava kompletnu o p r e m u za biodizel koja se može naručiti pri kupnji a u t o m o b i l a . čak i pri vrlo niskim t e m p e r a t u r a m a . Na d r u g o m pak mjestu pronašli smo kako u N j e m a č k o j gdje se prodaje 100%-tni biodizel na benzinskim p u m p a m a samo VW i Opel preporučuju korištenje biodizela. Reakcije su različite i kod istog proizvođača u različitim zemljama ovisno kakva je institucionalna podrška biodizelu u pojedinoj zemlji.

Koliko su zelena biogoriva? Na kraju krajeva ovo je i najvažnije pitanje. Nakon toga se metode razlikuju. M o ž e m o reći kako su prednosti jednoga m a n e d r u g o g i obrnuto. Kad se n a k o n 5 m i n u t a ulje u d r u g o m spremniku zagrije. je u vozilo ugraditi još jedan spremnik za gorivo. terpentinsko ulje. MODIFICIRATI VOZILO Način da se prevladaju negativni aspekti biodizela. Škoda. Prvi korak s uklanjanjem krutih čestica je isti. To znači da a u t o koji i m a rezervoar od 45 litara s jednim punjenjem emitira 1 17 kg C O r A k o m j e s e č n o potrošite dva rezervoara to znači da g o d i š n j e s a m o s korištenjem vašeg a u t o m o b i l a emitirate 2 tone i 8 0 8 kg C 0 2 . To je znači direktna emisija iz našeg a u t a . a može se koristiti i novo i rabljeno jestivo ulje. Ukoliko nas neko ide uvjeravati u t o . prebacimo sklopku na k o m a d n o j ploči ili negdje blizu i motor počne vući zagrijano biljno ulje iz d r u g o g spremnika. održavaju dijelove čistima i drugo. Za svaku litru benzina u našem a u t o m o b i l u emitira se 2. Postoje raznorazni načini da se biljno ulje u rezervoaru zagrije. smanjuju d i m . Pod ovim o p ć i m pitanjem sažeto je nekoliko m a n j i h . pruža n a m treća mogućnost. Biopower gorivo može imati problema kod temperatura nižih od 8 °C. Trebate znati kako su dizel motori s direktnim ubrizgavanjem goriva (TDI. Premda je biodizel o g r o m a n korak u odnosu na naftu. dvije su mogućnosti: ili je biodizel industrijalac ili nema pojima. PDI ili PD) manje prijemčivi za SVO. Na primjer ako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje. tekućina za hlađenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u d r u g o m spremniku. o p ć e n i t o j e o s j e t l j i v i j e n a h l a d n i j a p o d r u č j a . Korištenje čistog jestivog ulja je najekološkija metoda korištenja biogoriva. te se na taj način gorivu dodatno smanjuje viskozitet. Osim kemijskom p r e i n a k o m . te nema potrebe za promjenama u vozilu. Nissan.6 kg C 0 2 (Tickell. M a n e su m u : poželjno je izvršiti promjene na a u t u ukoliko živimo u hladnijim p o d r u č j i m a . Članovi biopower mreže razvili su posebne procesore p o m o ć u kojih se iz iskorištenog jestivog ulja lako separiraju nezasićene masnoće od zasićenih. U SAD-u se godišnje u prosjeku napravi čak više od 2 0 0 0 0 km godišnje. Svaka od ovih metoda (biodizel i biopower) ima svoje prednosti i m a n e . običan dizel. m o r a m o ga d o b r o profiltrirati da bi se uklonile bilo kakve krute čestice. vrlo je praktična pri s a m o m korištenju. dobiveno gorivo bit će 100% proizvod prirodnog porijekla. O g r o m n e su uštede emisije C 0 2 koje ostvarimo vozeći naša vozila na biodizel. Vauxhallu. Pet minuta prije gašenja motora potrebno je ponovno prebaciti na prvi spremnik da bi se cijevi i motor "očistili" od o b i č n o g ulja. ali kompliciranija m e t o d a . Peugeot. Posebno s obzirom da je biopower m e t o d a i jeftinija. Z a t i m . mogućnost potpuno ekološkog goriva. CDI ili CRD. Bolja. ovisi o kvaliteti) rasloji. b i l j n o m ulju se viskozitet može smanjiti i zagrijavanjem na 70°C. Biodizel biznismeni vrlo često se vole reklamirati kao proizvođači goriva u kojem se uopće nisu koristila fosilna goriva. jednostavan proces proizvodnje. za proizvodnju goriva se koristi samo prozirno. kerozin. Kao otapala m o g u se koristiti različita sredstva. Toyota i drugi. 3. uljni razrjeđivači. a kada bi izračunali u k u p n u bila bi još i veća. VW i BMW. No biopower gorivo nije idealno za hladnija podneblja. Biodizel j e : kompliciraniji i opasniji za proizvodnju. biodizel nije p o t p u n o obnovljivo gorivo. kao što su korištenje toksičnih kemikalija fosilnog porijekla i nastajanje glicerina kao nusprodukta. Naravno. nezasićeno ulje. Osim otapala za smanjenje viskoziteta. pa predlažu i intervencije na vozilu u Fordu. a tijekom hladnijih mjeseci na biodizel. Uz odgovarajuće preinake na vozilu m o g u ć e je direktno u rezervoar točiti neprerađeno jestivo ulje. N a i m e . Z a t i m se ono jednostavno razrijedi d o d a t k o m otapala. a to je modifikacija vozila. u gorivo se d o d a j u 1 aditivi koji poboljšavaju kakvoću goriva. Ovo je prilično komplicirana metoda. ovdje nije uključena potrebna energija pa o n d a i emisija od fosilnih goriva koja su n a m potrebna da uopće izvadimo. ovisno 0 t o m e u kojoj mjeri želimo da naše gorivo bude prirodnog porijekla. pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo. Koliku korist biogoriva čine za zaštitu prirode i klimu? M o g u li biogoriva u potpunosti zamijeniti naftu? Koliki je emergy biogoriva? Koliko bi prosječnoj obitelji bilo potrebno zemlje da zadovolji svoje potrebe biogorivima? To su pitanja na koja ć e m o sada pokušati odgovoriti. 2 0 0 5 ) . kad se motor zagrije. Volvo. Ulje nije potrebno kemijski modificirati. vozili na biopower gorivo. Jako su dobri i Renault. Kad se vozilo pokrene prvih 5 m i n u t a vuče gorivo iz prvog spremnika u kojem je biodizel ili petrodizel. Nakon što se ulje kroz o d r e đ e n i vremenski period (oko šest t j e d a n a . 2 0 0 3 ) . bez gubitaka i proizvodnje o t p a d a . A u d i . Najviše problema su imali. jer su zasićene masnoće preguste. ali j e d n o m kad je o p r e m a instalirana u vozilo. 120 121 . Land Rover. što je od velike važnosti. ali stabilniji i bolje podnosi h l a d n o ć u .Princip proizvodnje biopower goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela. U literaturi ć e m o najčešće naići na pojmove "straight vegetable o i l " (SVO). white spirit. Bilo bi najbolje kada bismo za vrijeme toplijih mjeseci kakvih je većina. Ukoliko n e m a m o izmjenjivač topline preporučuje se smanjenje količine biopower goriva i dodavanje običnog dizela ili ubrizgavanje spreja koji će olakšati zapaljenje u cijev za zrak motora. osiguravaju bolje paljenje. te se na taj način postiže smanjenje viskoziteta. Z a t o članovi biopower-a preporučuju da se u vozilo ugradi mali izmjenjivač topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava p o m o ć u vruće tekućine za hlađenje motora. Biopower m e t o d a ima prednosti jer: nema kemikalija. primjerice parafinsko ulje. ne treba lagati. Po iskustvu ljudi iz biopower mreže najboljim vozilima za njihovo biogorivo do sada su se pokazali: Mercedes. kako bi se m o t o r m o g a o upaliti sljedećeg dana kad se m o t o r i gorivo ohlade. Z b o g korištenja metanola koji je fosilnog porijekla. Većina nas potroši i više od dva puta mjesečno. Kod nekih vozila to se provodi p o m o ć u električnih grijača. ako koristimo korišteno ulje. GM i Morrisu (BioPower.

Da se proizvede jedinica naftnog dizela p o t r e b n o je 1. slijedeća generacija biljaka ponovno apsorbira.20 Ukupni gubitak ili dobitak energije -19. Čisti energetski d o b i t a k (net energy g a i n ) n a m je iznimno važna vrijednost kada govorimo o energiji. 0 9 . 5 Morris je napisao posebnu studiju u kojoj je sumirao sve rezultate o emergyju biogoriva te je izložio zanimljive rezultate kako ne samo da su biogoriva energetski pozitivna već i donose više od naftnih goriva. Kao i Pimmental prije i ovaj put su dobili kritike od m n o g i h organizacija i institucija.843 1. T i m e su i oni d e m a n t i r a l i kako se radi o energetski neefikasnom gorivu. Pimmentalova upornost je zanimljiva pošto je nemali broj puta d o b i o ozbiljne kritike i neodgovorena pitanja zašto koristi krive i zastarjele podatke? P i m m e n t a l je d o b i o 2 0 0 5 .nrel. Vidjeti URi:http://v¥wwJ)iodiesel. Označava razliku između energije potrebne da ulovimo/uberemo određeni resurs energije i energije koju n a m taj resurs nakon t o g a daje.oxg ( 1 3 . ) . etanol je 8 1 % efikasnije gorivo od benzina. ) . 6 Energetski prinos n a m označava odnos između jedinice energije koju s m o dobili i jedinice energije u fosilnim gorivima potrebne za dobivanje određene energije.34 3. a posebno etanol dobivali su od zaduženih krugova. 2 0 0 5 . Ugljikovodici i sitne čestice su uzročnici lokalnog onečišćenja zraka te zbog njih nastaju astmatična oboljenja te kancerogene bolesti dišnih sustava. Usporedba emisije biodizela s konvencionalnim dizelom prema Ministarstvu okoliša SAD-a (EPA) Tip emisije Regulirane ukupni nesagorjeli ugljikovodici CO onečišćujuće čestice dušični oksidi -67% -48% -47% + 10 -20% -12% -12% + 2% profesora sa sveučilišta Berkeley Teda Patzeka. g o d i n e podršku od 5 Izvor: Minnesota Department of Agriculture.805 0.Ukoliko se vozimo na 100-tni biodizel emisija C 0 2 je za čak 7 8 .7% 34% 220% Izvor: URL: http://www. p r e m d a će to smanjiti snagu m o t o r a .2005.2005. n a URL:http://www. I biodizel.5% -15. 122 123 .09. ali i poljoprivrednoj kulturi od koje smo dobili naše ulje. od kojih izdvajamo onu od Davida Morrisa s Institute for Local Self-Reliancea. što je kako smo već rekli najneefikasniji resurs za proizvodnju goriva.2 jedinice fosilnih goriva.us/Ethanol/ balance. smrtonosan plin. g o d i n e u časopisu Science ( N o . kritike kako je u k u p n a energija potrebna da ih se proizvede veća od one koju d a j u . PAHovi i nPAH-ovi su potencijalni uzročnici raka. ali kod biodizela pomaže nedostatak sulfata.).nbb. u svom su istraživanju istaknuli kako je ušteda C 0 2 korištenjem etanola svega 13% s o b z i r o m na C 0 2 koji se emitira prilikom proizvodnje.state. Biodizel ima veću u k u p n u energetsku iskoristivost od dizela za čak 2 8 0 % .ilsr. Ipak. Ponudili su kao rješenje ulaganje u nuklearnu industriju. što se vidi u slijedećoj tablici: B100 (100%-tni biodizel) B20 (20% biodizela) Neregulirane sulfati P A H (policiklički aromatski ugljikovodici) n P A H (dušični PAH-ovi) specifični ugljikovodici koji stvaraju s m o g -100% -80% -90% -50% -20% -13% -50% -10% Gorivo Benzin Dizel Etanol Biodizel Energetski prinos 0. S t i m se posebno "proslavio" profesor David Pimentel s Cornell Universityja koji je u dva navrata proglasio etanol c r n o m r u p o m energije. 6 ' Vidjeti i s t u d i j u U S D A a n d US DoE ( 1 9 9 8 ) Life Cycle Inventory of Biodiesel a n d P e t r o l e u m Diesel for Use i n a n U r b a n Bus. Također. 3 1 1 ) objavljena je studija s k u p i n e z n a n s t v e n i k a sa Sveučilišta u Berkeleyu na č e l u s e n e r g e t s k i m stručnjakom Alexom Farrellom. 1 2 . Ovdje je važno n a p o m e n u t i kako se radi o proizvodnji etanola od kukuruza. Na taj način ne d o v o d i m o novi C 0 2 u sustav. gdje su dobili kako za svaku jedinicu utrošene energije fosilnog goriva. biodizel daje 3. Stoga. danas su na tržištu aditivi koji smanjuju emisiju N O x pri korištenju biodizela. Ministarstvo energije zajedno s Ministarstvom poljoprivrede izradilo je analizu iskoristivosti biodizela. N a i m e sav C 0 2 koji se ispusti u a t m o s f e r u t o k o m sagorijevanja.2 dvije jedinice energije. zbog tzv.gov/docs/legosti/fy98/24089. 2 0 0 5 .oxg/ ( 1 9 . Emisija N 0 2 ovisi o vrsti vozila. CO je izrazito otrovan.). već dolazi do kruženja. K a o i kod d r u g i h izvora energije i ovdje se p i t a m o o ukupno utrošenoj energiji potrebnoj da neki izvor energije p o č n e m o koristiti. Dušični oksidi kojih jedino ima više također stvaraju s m o g .mn.org/pdf_files/fuelfactsheets/emissions. C 0 2 z a m k a je pojava kruženja C 0 2 u ciklusu proizvodnje i potrošnje biogoriva. gdje su ponovili svoje teze o etanolu te zaključili slično kada je riječ i o biodizelu. O n i su izračunali kako etanol daje 2 0 % veću energiju od utrošene.pdf (13. dobro je usporiti zapaljenje i t a k o smanjiti emisiju N 0 2 . 5 % m a n j a od emisije vozila koje vozi na dizel. za razliku od trošenja fosilnih goriva. zatvorenog kruga ili C 0 2 zamke. S obzirom na uloženo. Ističe se kako je povećanoj emisiji N O x uzrok veći cetanski broj kod biodizela.12. URL: http://www.pdf (11.html 7 Početkom 2 0 0 6 .mda. V i d j e t i URL:http_j^v¥W.

Svake g o d i n e 24 milijuna hektara zemlje ostane neobrađeno u SAD-u. Ponajmanje zbog proizvodnje biogoriva. U Britaniji je t r e n u t n o 5. 124 125 . bilo bi joj potrebno 2 5 . Joshua Tickell je u svojoj knjizi probao izraditi računicu o mogućnostima korištenja biodizela. P o energetskom prinosu biodizel je energetski najefikasnije gorivo.3 milijardi iskorištenog ulja iz restorana pokrio bi 5% u k u p n e potrošnje. 8 m i l i j a r d i životinjske m a s t i ( T i c k e l l . Velika Britanija bi od recikliranja iskorištenog ulja m o g l a zadovoljiti tek 1/380 svojih potreba za potrošnju samo u transportu ( M o n b i o t . Svega 2 0 % kukuruza proizvedenog u SAD-u odlazi u izvoz. problem je u pretjeranoj ovisnosti o a u t o m o b i l i m a u SAD-u. No ovdje ponovno dolazimo do politike i biznisa. Svake godine SAD potroše 4 7 5 milijarde litara benzina i 2 2 8 milijardi litara dizela. trebali bismo trošiti i manje u određenim mjesecima u godini kada uglavnom boravimo u mjestu gdje radimo. Ljudi umiru od gladi zato što su žrtve nepravednog sustava. a ne s a m o pasivni potrošači koji čekaju da se biodizel pojavi na p u m p a m a . Jedan od problema je u t o m e što se danas visoko hranjive biljke proizvode za životinje. Svega tri desetine od 1 % američkog izvoza završi kao direktna hrana za gladne u najsiromašnijim zemljama. poslije pšenice i riže. soje pa p a l m i n o g ulja. 8 U Velikoj Britaniji Central Science Laboratory istaknuo je kako etanol dobiven o d žitarica i m a 6 5 % m a n j e emisije s t a k l e n i č k i h plinova o d benzina. 9 Iznos od 1 1. Bilo bi p u n o efikasnije i ekološki prijateljskije pa i manje sklono širenju siromaštva da se taj kukuruz direktno konzumira. Prilično je licemjerno optuživati biogoriva za mogući utjecaj na porast gladi u svijetu. Ukoliko kao omjer u z m e m o uljanu repicu ili suncokret kao kulture koje uspijevaju u Hrvatskoj. Doduše. 2 0 0 5 ) . prvo kao hrana. koje opet gotovo sav taj uvoz koriste za prehranu životinja.2006. 2 0 0 3 ) . No opet naglašavamo. U ovom trenutku n e m a m o dovoljno obradivih površina za proizvodnju biogoriva s obzirom na pretjeranu potrošnju.6 n o g o m e t n i h igrališta da z a d o v o l j i svoje g o d i š n j e p o t r e b e za b e n z i n o m u k o l i k o bi ga d o b i v a o o d k u k u r u z a . premda i za to postoje prepreke. a onda kao gorivo. a ne direktno za potrebe ljudi. Pa super o n d a . 9 Ž i v o t i n j s k e m a s t i se t a k o đ e r m o g u koristiti u p r o i z v o d n j i te se g o d i š n j e proizvede 3 .85 do 1 hektar neke uljane kulture da zadovolje svoje godišnje potrebe za gorivom. Čak 7 6 % kukuruza koja se proizvede u SAD-u ode na prehranu životinja koje postaju meso. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) u toj je zemlji 7 5 % soje genetski modificirano.05. no to m a n j e govori o biogorivima. O d r e p i c e b i t r e b a l a 3 . što je o k o 10% potrošnje SAD-a. već za hranu životinjama koje o n d a pretvaramo u meso. jer već danas mi proizvodimo dovoljno hrane za sve ljude na planeti. što je za većinu a u t o m o b i l a dva t a n k a n j a mjesečno. Kukuruz je treća po važnosti kultura u svijetu. kada govorimo o odnosu biogoriva i gladi treba reći da vrlo često kritičari od stabla ne vide šumu. Suncokret je drugo po redu ulje koje se koristi u prehrani u svijetu. vrlo često podebljana nepravednim poljoprivrednim subvencijama bogatih SAD-a i EU-a.gristmill. trebalo bi udvostručiti obradive površine (National Geographic .u . n e g o što o d e k a o h r a n a z a 2 5 najsiromašnijih zemalja zajedno. Prema istraživanju University of Arizona u 10 SAD-u 40 do 5 0 % hrane spremne za žetvu. što j e isto previše i neodrživo. m o g l i bismo od jednog hektara dobiti oko 1000 litara biodizela. Kao i u slučaju kukuruza i ovo je postao zeleni poligon za brojne korporacije koje si umivaju imidž r e k l a m a m a kako proizvode biogoriva od GM usjeva. Danas je veliki broj ljudi g l a d n o . 2 0 0 4 ) . U SAD-u s a m o fast-food restorani proizvedu 1 1. a ne zbog nedostatka hrane ili prenapučenosti. To n a m pokazuje rezultate pri maksimaliziranju proizvodnje. no koliko zaista i m a m o biogoriva? O d m a h na početku da kažemo kako ga n e m a m o dovoljno.org/story/2006/1/25/173315/103?source=daily (01. berbu i korištenje se b a c i . Drugdje se ističe kako bi mogli dostići 2% (CAT. 2 0 0 3 ) . U svijetu se najviše proizvodi ulje kikirikija.Hrvatska. Sadnjom uljane repice dobilo bi se dodatnih 23 milijarde ulja. Konzultant za okoliš Paul M o b b s . 9 n o g o m e t n i h igrališta. Vidjeti:http://www. Dapače.). Ponekad se stavlja na pladanj aktivističkih rasprava dilema hrana ili goriva? George M o n b i o t ( 2 0 0 4 ) je eventualno globalno prihvaćanje biogoriva s obzirom na sadašnju potrošnju nazvao " h u m a n i t a r n o m i e k o l o š k o m k a t a s t r o f o m " . M o n b i o t je svojim kritičkim tekstom htio istaknuti kako ne bismo smjeli hraniti a u t o m o b i l e . većina biodizela u SAD-u je od G M O soje. Ne t r e b a m o smetnuti s u m a kako se masovna proizvodnja biodizela bazira na sađenju m o n o k u l t u r a . jer ć e m o sigurno trošiti više t o k o m ljetnih mjeseci kada p u t u j e m o .3 milijarde litara iskorištenog ulja. Iz U t o m k o n t e k s t u m o ž e m o istaknti k a k o b i p r o s j e č n o m s t a n o v n i k u SAD-a bilo p o t r e b n o č a k 1 1. Također. u svojoj knjizi Energy Beyond Oil ( 2 0 0 5 ) ističe kako prosječnoj obitelji godišnje treba 0. K a d a bi Britanija poželjela zamijeniti svu svoju potrošnju u t r a n s p o r t u biodizelom. Dakle. 10 Vidjeti U R L h t t p ^ Z f o o d p r D d u r t i a n d d f y (12. Za pokretanje svih svjetskih vozila biogorivom.Ali je zato vezan za masovnu industrijsku proizvodnju SAD-a i to je cijela priča s inzistiranjem na kukuruzu kao g l a v n o m resursu za proizvodnju goriva u SADu. a više 0 našem suludom konzumerizmu.grist.2005.11. korištenjem iskorištenog ulja i neiskorištene zemlje SAD bi m o g l e zadovoljiti više od 15% od svoje potrošnje (Tickell. dok su n a m ljudi gladni.). 2 0 0 5 ) . N a p o m e n u l i smo 8 kako je biodizel najbolje gorivo. Posebno je bila otežavajuća optužba kako se kod proizvodnje etanola javlja problem velikih površina koja pretvaramo u tvornice goriva umjesto da se proizvodi hrana za ljude. jer se upravo osnovne kulture ne proizvode za prehranu. Mobbsova računica vrijedi samo ukoliko uspijemo postići potrošnju m a n j u oko 90 litara mjesečno. Ponovno dolazimo do trenutka kada je jasno da su n a m potrebniji proizvođači biodizela. a od toga dvije trećine odlazi u najbogatije zemlje. Tri desetine od jedan posto? Netko je s p o m e n u o b i o g o r i v i m a k a o k o n k u r e n c i j u h r a n i za siromašne? Više kukuruza o d e u p r o i z v o d n j u a l k o h o l n i h p i ć a u S A D .7 milijuna hektara. 9 milijuna hektara zemlje.

ulja su dobra i za mazanje vaših vozila.. čija funkcionalnost i estetika ne zadovoljavaju naše potrebe. energiji. s m a n j e n j u ovisnosti o a u t o m o b i l i m a i promoviranju te poboljšavanju javnog prijevoza i biciklističkih staza. Prema nekim 126 127 . Osim toga. k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a . Odnos hrane i goriva n a m zapravo d o b r o daje na znanje potrebu povezivanja različitih dimenzija u našem aktivizmu i životu. u proizvodnji c e m e n t a troši g o l e m a količina energije koje dolazi iz fosilnih goriva. i generatora. Neki od njih su se do danas dokazali kao vrlo funkcionalni za specifično podneblje i klimatske uvjete. sada znate da pored mazanja tijela. m o r a m o uzeti u obziri utjecaj na okoliš. na primjer. Kao rezultat ovakve prakse čest je slučaj da živimo u n e h u m a n i m . Kroz stoljeća ljudi su razvili vrlo raznolike tipove građevina. otporu ratovima za n a f t u i fosilna goriva. transportu. Na globalnoj dimenziji. tek nakon d u g o g niza godina korištenja staklene i kamene vune kao toplinske izolacije. boja i lakova također d u g o r o č n o m o g u štetno utjecati na zdravlje ukućana.samih kućanstava u SAD-u se baci 15% već kupljene hrane. Z a t o se t r e b a m o truditi smanjiti korištenje c e m e n t a kad g o d je to m o g u ć e i kad i m a m o dobre alternative. Nekorištenjem lokalno raspoloživih građevinskih materijala prisiljeni smo građevinski materijal dovoziti iz drugih krajeva. Nepotrebno trošimo fosilna goriva i z a g a đ u j e m o okoliš. Materijali koji se koriste u m o d e r n i m građevinama svugdje su isti. T i j e k o m vremena načini izgradnje postali su sve sofisticiraniji. c e m e n t je treći uzročnik emisije C 0 2 poslije transporta i proizvodnje energije te je industrija c e m e n t a odgovorna za 10% ukupne emisije CO. S aspekta o t p a d a . Na primjer. jer se približi rok isteka trajanja ili se pokvari. Ta industrija je sve veći prob­ lem. Proizvodnja industrijskih građevinskih materijala također često uzrokuje onečišćenje. Razmišljamo zaokruženo o hrani. Graditeljstvo Ljudi su oduvijek imali potrebu za izgradnjom neke vrste skloništa. jer za vrijeme same izgradnje dolazi do proizvodnje velike količine o t p a d a . a to je kako ć e m o vidjeti jako često. bez obzira na klimatske uvjete i na raspoloživost prirodnih resursa. raspoloživim prirodnim resursima i ljudskim p o t r e b a m a . m o d e r n o graditeljstvo je vrlo neučinkovito.stanovnici koji duže vrijeme žive u blizini cementare često razviju bolesti dišnog sustava. posebno kada su već korištena. Skloništa su se pretvorila u nastambe i kuće. o t p a d u . jer godišnje raste proizvodnja za 5%. A što se tiče naših dragih ulja. T a k o se. a proizvodnja materijala sve kompleksnija. u svijetu. Isparavanja od raznoraznih umjetnih materijala. energetski neefikasnim kućama/ zgradama. Načini izgradnje kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima. što povećava količinu nepotrebnog transporta. Pojavom industrijskih građevinskih materijala gradnja postaje uniformirana. Nerijetko se d o g a đ a čak i da je zdravlje korisnika ugroženo. Cementare su i ekološka katastrofa na lokalnoj razini . dokazano je da mikrovlakna koja ovi materijali ispuštaju m o g u biti vrlo štetna za čovjeka ako dospiju u pluća.

p u n o je češća situacija da efikasni materijali koji se nude na tržištu nisu prirodnog porijekla. a ne biti primitivac? A eto.novca. Trajnost . distribuira i n a k o n upotrebe propisno odloži. To je danas puno teže kupiti. U t o m kontekstu jasno je i kako je bolje obnoviti staru kuću. koja će biti usko povezana sa l o k a l n i m k l i m a t s k i m p r i l i k a m a . jer se često nalazimo u situaciji da n e m a m o dovoljno informacija kako iskoristiti efikasne ekološke materijale. a da pritom n e m a j u štetan utjecaj na zdravlje korisnika i na okoliš. već je potreban bolji dizajn i efikasniji načini gradnje. o b r a d u i transport određenog građevinskog materijala d o b i v a m o ovakve rezultate: Materijal drvo cigla cement plastika staklo čelik aluminij kWh po toni 580 2320 2900 3480 8120 13920 73080 konvencionalnih materijala. kako prilikom izgradnje. a n a k o n t o g a pasivno solarno grijanje.povezano s u k u p n i m utjecajem na okoliš. Kao što smo rekli. Tu u b r a j a m o ovčju v u n u . Ukoliko usporedimo potrebnu energiju za proizvodnju. Graditeljstvo n a m je najvažnije područje kojim štedimo energiju uz razmjerno mala financijska ulaganja. Emergy -od drveta koje ima najmanji do aluminija koji i m a najveći. Dobra izolacija i pasivni solarni dizajn osiguravaju n a m ne samo uštedu energije. već i osjetno kvalitetnije prostore za život. uštedu na potrošnji resursa.A Practical Guide to Sustainable Communities: 106. lož ulje ili biomasu. čitava je skala različitih pozicija materijala s obzirom na u k u p n u energiju potrebnu da ih se proizvede. Izvor: Bang. rušenjem nastaje velika količina n e u p o t r e b l j i v o g materijala. Kada razmišljamo o građevinskim materijalima odabir vršimo s obzirom na tri važna faktora. osim što dugoročno smanjuje čovjekov negativan utjecaj na okoliš. kvalitetnije i bolje" sustave za grijanje na plin. bez obzira što ima izvrsna izolacijska svojstva. ima manji negativni utjecaj na okoliš. Uzimanje svih ovih aspekata u obzir. A što je s potrošnjom energije za vrijeme korištenja neke zgrade ili kuće? Tržište nas je naučilo da k u p u j e m o "novije. t a k o da je uložena energija što m a n j a . Z a t o što je to lako kupiti. J. 3. Kao i kod korištenja energije ili odnosa prema hrani i ovdje je najbolje koristiti materijale koji su n a m najbliži... Vrlo često niti n e m a m o troškova. Čak 2 0 % odlagališta o t p a d a sačinjava građevinski otpad. kada se ovakav o b j e k t prestane koristiti. dvije su najvažnije pretpostavke za energetski efikasnu kuću: visok nivo izolacije i solarni pasivni dizajn. Na primjer. Prednost se naravno daje prirodnim materijalima ili što m a n j e izmijenjenim prirodnim sirovinama. Z b o g svih ovih razloga. može vlasniku donijeti značajnu uštedu novca. koji najčešće završi na odlagalištima i vrlo mali dio se može ponovno iskoristi u procesu gradnje.M. Najefikasniji oblik grijanja je d o b r o izolirana kuća. Pod ovim p o j m o m postoji cijela zbrka oko t o g a što ekološko graditeljstvo zapravo jest. baš zato jer pomaže ljudima i prirodi. struju. U idealnim okolnostima. u obzir treba uzeti energetsku efikasnost. n e ć e m o uvoziti slamu ukoliko i m a m o druge prirodne materijale nadohvat ruke. nastaje oko 3 t o n e otpada. 2.statistikama. lanene ploče i role. prilikom izgradnje stambenog objekta od 120 m2 od Veća je za otprilike pet do deset puta L prvih 25 g o d i n a života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m prostoru. Nadalje. prilikom planiranja ekološke građevine. pri č e m u naglašavamo kako je redoslijed tih faktora važan: 1 . Kako se dobro izolirati. Stoga bismo se t r e b a l i t r u d i t i g r a d i t i i izolirati naše s t a m b e n e o b j e k t e sa p r i r o d n i m materijalima koje po mogućnosti m o ž e m o nabaviti lokalno. a sveto rezultira d u g o r o č n o m uštedom onoga čega i m a m o n a j m a n j e .ovdje se stvar malo komplicira. Dobra izolacija ima najveći faktor u smanjivanju emisije CO. Danas je s obzirom na naš preveliki k o n z u m e r i z a m . celulozu u p l o č a m a ili nasjeckanu. U permakulturi pokušavamo oboje smanjiti. emergy se povećava čak i do sedam puta. N a i m e . Prvi izbor n a m dakle trebaju biti materijali prirodnog porijekla. (2005) Ecovillages . nego srušiti staru i ponovno izgraditi novu. Efikasnost materijala . A jasno je kako su zidovi i granice između ljudi dobre s a m o da ih rušimo! K o d s t a m b e n i h o b j e k a t a e n e r g i j u t r o š i m o n a dva n a č i n a : u k u p n o m energijom koja n a m je bila potrebna da izgradimo objekt i energijom koju koristimo za vrijeme života u o d r e đ e n o m s t a m b e n o m objektu. ploče od konoplje. e n e r g i j a k o j u k o r i s t i m o t i j e k o m življenja u s t a m b e n o m objektu p u n o veća od one koju smo potrošili za izgradnju objekta. jer što materijal duže traje. posljednjih g o d i n a sve veću popularnost dobivaju razni oblici ekološkog graditeljstva. Važan je i izbor materijala koji trebaju biti lokalno dostupni. U t o m smislu ako drvo uvozimo. priznajemo kako je toplinska izolacija jedina izolacija koju podržavamo. To je broj jedan. ploče od pluta te ploče od 128 129 . t a k o i kasnije uštedom energije.

Materijal mineralna vuna ekspandirani polistiren (stiropor) ovčja vuna balirana slama celulozna vlakna Debljina (cm) 30 3I 32 35 32 2 Materijal pluto ekspandirana glina iverica drvo šuplja opeka betonski blokovi puna opeka Debljina (i 35 55 86 97 325 355 415 Izvor: http://hgk. 0 1 . ploče i pjenu od poliuretana i ploče od fenolne pjene. Svi ovi materijali imaju visok emergy. ali ih prilikom proizvodnog procesa izlažemo b r o j n i m industrijskim postupcima koji ih čine m a n j e prihvatljivima u ekološkom graditeljstvu. poliuretanska pjena).uk ( 1 2 .pdf (20. k a m e n u vunu i ploče od pjenostakla.hr/hgl(/fileovi/4174. Ovdje i m a m o polistiren (stiropor). Mjerna jedinica je W/m K.slame. ) .25.biznet. Jednostavnije rečeno ovaj koeficijent n a m govori koliko t o p l i n e neki materijal propušta. Trenutačni građevinski propisi zahtijevaju da ova vrijednost ne prelazi 0. Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala mjeri se kao količina topline koju materijal propušta po jedinici površine po jedinici temperaturne razlike između vanjske i unutarnje temperature.2005. To je količina topline koju zgrada/kuća gubi u 1 sekundi po m 2 površine kod razlike temperature od 1 K. Svakako bi ih trebali izbjegavati.co.35. Detaljnije pogledali na:URL:http//www.greenspec. Vrijednost U(k) n a m daje koeficijent prolaska topline. Stoga bi ih trebali izbjegavati. Svi materijali iz ove skupine su reciklirajući. Treću skupinu sačinjavaju izolacijski materijali koji su dobiveni isključivo iz fosilnih goriva te ih ne m o ž e m o naći u prirodi. Također. to je izolaciono svojstvo materijala veće. 130 131 . Najčešće se označava kao vrijednost U. Ovi materijali ne emitiraju toksične tvari i nisu opasni za rukovanje. U ovu skupinu još ubrajamo i kuglice e k s p a n d i r a n o g perlita. sigurni za rukovanje i nisu toksični. nerazgradivi su i ne m o g u se reciklirati. dok se prije koristila oznaka k.). a treba paziti i prilikom instaliranja da ne d o đ u u dodir s kožom ili dišnim putevima. te su prilikom rudarenja česta degradiranja tla i okoliša. Slijedeća tablica n a m pokazuje usporedbe između različitih izolacijskih m a t e r i j a l a u k o l i k o želimo d o b i t i s t a m b e n i o b j e k t s visokom e n e r g e t s k o m efikasnošću. Sto je vrijednost U(k) m a n j a . 2 0 0 6 . daju n a m d o b r a izolacijska svojstva.01. Slijedeću skupinu izolacijskih materijala čine oni koji su prirodnog porijekla. ali također i m a j u relativno visok emergy prilikom proizvodnje. 1 Neki od njih su izrazito toksični pri rukovanju (npr. spadaju u obnovljive resurse te i m a j u mali emergy a k o ih nabavljamo iz lokalnih izvora. Tu ubrajamo staklenu vunu. e k s p a n d i r a n i v e r m i k u l i t i e k s p a n d i r a n u g l i n u . Svi i m a j u visok emergy i ne m o g u se razgraditi. tijekom proizvodnje se emitiraju toksične tvari. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0. pa još uvijek m o ž e m o naići na obje oznake.

a ne u korištenju nekih hi-tech materijala i tehnologije. 2. Dužina strehe mora biti t o č n o proračunata t a k o da u periodu kada korisnicima više nije potrebno zagrijavanje. prilagođeni m o d e r n i m p o t r e b a m a . Rezultat ovakve gradnje može biti smanjenje potrebe za d r u g i m gorivima u svrhu grijanja čak i do 9 0 % . pogotovo stambenih objekata. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene površine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. kako bi ih posadili dovoljno daleko da ne oštete temelje kuće. Naravno. Sa istočne. Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te se pri gradnji m u d r o koriste lokalni resursi. tako da je cijela duža stranica građevine izložena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo u južnoj Zemljinoj hemisferi). Stvar je samo u d o b r o m dizajnu! Radi se o maksimiziranju snage sunčeve energije koja ulazi u k u ć u . materijali se s l a k o ć o m m o g u ponovno iskoristiti ili su biorazgradivi. Da bismo to spriječili iskoristit ć e m o činjenicu da je putanja zimskog sunca vrlo niska. t e r m a l n a m a s a ) . potrebno je znati o dužini i prodornosti korijena. Građevina g r a đ e n a prema pasivnim solarnim načelima ne m o r a biti skuplja od klasične. ali zahtijevaju više fizičkog rada od konvencionalnih kuća. jer bit pasivne solarne arhitekture leži u d o b r o m planiranju. Da bi se m a k s i m a l n o iskoristio utjecaj sunca. streha blokira prodiranje sunca kroz prozore. kad kažemo stabla mislimo na listopadna bjelogorična stabla koja se za razliku od crnogoričnih stabala. Kako putanja sunca nije ista svugdje na Z e m l j i . a kada građevina prestane biti u funkciji. Ukupni energetski troškovi. Pasivni solarni dizajn je posebno 132 133 . Masivni zidovi od iskorištenih automobilskih g u m a punjenih zemljom predstavljaju izvrsne nosive zidove. PRAVILNA ORIJENTACIJA OBJEKTA S OBZIROM NA STRANE SVIJETA Pasivne solarne građevine najčešće imaju tlocrt u obliku pravokutnika. Posebno mjesto u ovakvom obliku graditeljstva zauzima ponovno korištenje otpadnih materijala. STREHA KOJA SPRIJEČAVA DA UETI SVJETLOST PRODRE U UNUTRAŠNJOST KUĆE V e l i k e s t a k l e n e površine m o g u u t o p l i j e m d i j e l u g o d i n e p r o u z r o k o v a t i pregrijavanje prostora. Staklene površine ne smiju biti niti prevelike i tu m o r a m o paziti jer se tijekom noći i oblačnih dana toplina najviše gubi upravo kroz prozore. vrba. tako da ovakav tip građevina često ima pasivna solarna svojstva (velike staklene površine sa sunčane strane kuće. To se postiže na taj način da se većina prozora i staklenih površina postavi na južnoj strani. a umjesto betona prednost se daje cigli i kamenu. Strukturalni elementi su od drveta. Neki principi tradicionalnog graditeljstva. Cesto se za istu svrhu na južnoj strani kuće sade stabla. Korištenje svih ovih materijala uvelike smanjuje u k u p n u količinu otpada u s a m o m procesu gradnje. a putanja ljetnog sunca visoka. d e b l j a izolacija. pa ne povećavaju količinu o t p a d a na planeti. eukaliptus i drugi trebaju biti dalje od kuće. ali stabla kao što su jasen. Velika pažnja se pridaje štednji energije i vode. jablan. neke od ovih tehnika m o g l e bi biti vrlo dobro primjenjive upravo za naše okolnosti. Kad se ožbukaju. sustave za s a k u p l j a n j e kišnice i pročišćavanje o t p a d n i h voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvore energije. Pred v a m a se nalazi pregled nekih graditeljskih tehnika koje se baziraju na s p o m e n u t i m načelima. danas se pri gradnji. a za izgradnju pregradnih zidova m o g u se upotrijebiti stare limenke ili staklene boce.Održivo graditeljstvo Održivo graditeljstvo se temelji na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš. lako u Hrvatskoj još n e m a m o m n o g o primjera ovakve gradnje. emergy i ekološki otisak u ovakvim kućama jako su niski. duža stranica mora biti okrenuta uzduž osi istok-zapad. Voćke nisu problem. zapadne i sjeverne strane m o g u se postaviti manji prozori koji služe isključivo da osiguraju dnevnu svjetlost. t a k o ć e m o i dužinu ove strehe izračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj g r a d i m o objekt. Pasivne solarne građevine su one koje su građene tako da same djeluju ujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. Kad sadimo stabla na južnoj strani kuće (ili na bilo kojoj uostalom). VELIKE STAKLENE POVRŠINE NA OSUNČANOJ STRANI A k o želimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca m o r a m o mu o m o g u ć i t i da u maksimalnoj količini prodre u unutrašnjost građevine. Dobro je koristiti p o m i č n e zatvarače kojima se noću prekrivaju stakla da bi se smanjio gubitak topline. Z a t o dok ih gradite uvijek možete pozvati prijatelje i prijateljice i organizirati fešte. 3. također su primjenjivi kao npr. različiti oblici gradnje g l i n o m . slamnati krovovi i slično. sve češće koriste ekološki materijali. ovakvi zidovi p o t p u n o zadovoljavaju funkcionalne i estetske potrebe korisnika. tako da je jedna stranica duža od druge. Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih načela: 1. efikasan jer u n j e m u n e m a pomičnih elemenata niti posebne skupe opreme. zimi ogole i propuštaju svjetlost Pasivna solarna arhitektura Ovaj t e r m i n ne odnosi se toliko na materijale koji se koriste u gradnji već na dizajn. lako još uvijek iznimka.

a u nekim slučajevima i od metala ili a r m i r a n o g betona. čineći ga tako hladnijim. M e đ u t i m . a u slučaju vinove loze d o b i v a m o i voćno osvježenje. može se u poljoprivrednim krajevima nabaviti po relativno niskim cijenama. Cementna žbuka je p o t p u n o neprikladna za korištenje u kombinaciji sa s l a m o m . dakle ne nastaje o t p a d . Slamnati zidovi se obavezno m o r a j u ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. a k o nije u s a m o m procesu gradnje građena u skladu s pasivnim s o l a r n i m n a č e l i m a . 5. N a i m e s l a m a . jer tvori paronepropusni sloj i zid ne diše. 2. zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. Toplina se akumulira p o m o ć u termalne mase. kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću. glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu.u kuću. kada ne bi bilo akumulacije topline. kuća od slame može biti izvedena t a k o d a p o t p u n o izgleda k a o o b j e k t g r a đ e n k o n v e n c i o n a l n i m materijalima. gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove. što naravno rezultira smanjenjem emisije C 0 2 u atmosferu. kada objekt prestane biti u funkciji slama se i n a k o n d u g o g niza g o d i n a može k o m p o s t i r a t i ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Ali izbjegavanjem ce­ menta koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu p o t p u n o rješavamo p r o b l e m . Mogućnosti koje pruža ova tehnika gotovo su neograničene. T e r m a l n a masa je važna i po ljeti jer " u p i j a " toplinu iz prostora.35. Slama neprimjetno ostaje m e đ u slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje. dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i m n o g o niži od trenutnih građevinskih propisa. Tajna je u t o m e što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati isto kao i bilo koji drugi zid. ODRŽIVOST Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. što rezultira truljenjem slame. ova tehnika gradnje ne bi opstala toliko d u g o . Na taj način i tijekom noći i za vrijeme oblačnih d a n a t e r m a l n a masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunčanih d a n a . U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala s visokim toplinskim kapacitetom. To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida.obnovljivog izvora energije. k o j a je nusproizvod poljoprivrede.1 3 W7 m 2 K. ZVUČNA IZOLACIJA Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija. zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavni razlozi: 1. 4. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca . TOPLINSKA IZOLACIJA Da bi se usporio proces hlađenja prostora u pasivnim solarnim građevinama se koriste obilne količine toplinske izolacije. jer nju možemo instalirati na bilo kakvoj građevini. a praščić ostane bez krova nad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. n i k a k o ili t e š k o m o ž e p o s t a t i p a s i v n o m s o l a r n o m g r a đ e v i n o m . Z b o g toga se u p e r m a k u l t u r n i m krugovima veća prednost daje dobroj izolaciji. Starije objekte je lakše d o b r o izolirati nego pretvoriti u solarno pasivne objekte. To su najčešće betonski. ENERGETSKA EFIKASNOST I IZOLACIJSKA SVOJSTVA Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da U(k) vrijednost ne prelazi 0. 3. slama pruža m o g u ć n o s t i i z g r a d n j e n e p r a v i l n i h . M o ž e m o na jugu posaditi i neke biljke penjačice koje će n a m osigurati sjenu i hlad. ako korisnik to više preferira. kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane. slame je m o g u ć e koristiti kao nosivi element. Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas toliko p o p u l a r n a je v j e r o j a t n o u e k o n o m s k o j r a č u n i c i . Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime. o r g a n s k i h o b l i k a koji n e r i j e t k o završavaju više kao umjetničko djelo. ponekad čak i trostruko više nego u klasičnoj arhitekturi. Zid od balirane 134 135 . a to je nekoliko stotina g o d i n a . gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta. Važno je po noći dozvoliti h l a d n o m zraku da ohladi termalnu masu i ponese sa sobom toplinu a k u m u l i r a n u d a n j u . pa nije rijetkost da se tonski Kuće od balirane slame Prva asocijacija kada s nekim pričamo o k u ć a m a od slame je naravno priča o tri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću. Zato je prikupljenu toplinu potrebno a k u m u l i r a t i . U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 c m ) ima ovaj koeficijent oko 0. a nerijetko se koriste i vodeni zidovi. Jedina m a n a ovakvih kuća je to što jednom već izgrađena građevina. a gdje je to m o g u ć e . nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli. Osim t o g a . DOVOUNA KOLIČINA TERMALNE MASE U pasivnoj solarnoj građevini za vrijeme zimskog sunčanog dana dovoljno je toplo da ne treba paliti d o d a t n o grijanje. zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. sok ili vino. Dakako.25. a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kombinacija izolacionih i statičkih svojstava. dobili bismo izuzetno energetski efikasan objekt. Češće se slama koristi kao ispuna. Drvo za ovu svrhu ne koristimo jer n e m a sposobnost skladištenja topline. Dakle. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala. Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje. č i m sunce zađe. Rekli smo kako u Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0. kameni ili cigleni (puna cigla) e l e m e n t i . Naravno.

studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće. Još jedna prednost je to što se prilikom glasnog vođenja ljubavi ne morate suzdržavati i brinuti o t o m e da li vas možda čuju susjedi. 4. NIZAK RIZIK OD POŽARA Ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame m o g a o bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik, lako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, n e m o g u ć e ju je zapaliti. Isto je i sa balama slame. A k o pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana k o n o p c i m a , iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame d o d a m o žbuku, rizika od požara n e m a . To je i potvrđeno b r o j n i m ispitivanjima na zapaljivost. 5. NISKI TROŠKOVI IZGRADNJE U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za n j o m . Uglavnom je se smatra o t p a d n i m materijalom. Kod nas se cijena slame kreće od oko 2,5 do 10 kn po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m 2 ugrubo m o ž e m o reći da n a m treba oko 4 0 0 bala slame. A k o uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ć e m o potrošiti 4 0 0 0 kn, što je p u n o jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova. O s i m toga na zidove od cigle ili blokova je potrebno postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor) što vrlo poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje s l a m o m , m o g u ć e je ostvariti d o d a t n a smanjenja troškova tako da se u izgradnju uključe neprofesionalni radnici. Cesto su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji. Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje g l i n o m . Ako živimo u takvom podneblju da i m a m o pristup većoj količini gline, možemo npr. iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj način se d o d a t n o štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno, č i m e bismo inače žbukali. Iskustvo sa žbukanjem naše kućice/bungalova od balirane slame nas je naučilo par stvari. Jako je važno da bale slažete ravno i da v a m zid ne visi prema van ili unutra. Uz tvrdo balirane bale, koje je još dobro površinski proći s t r i m e r o m po strani gdje ćete žbukati, to će v a m zaista olakšati žbukanju. Nećete morati gubiti puno vremena zapunjavanjem rupa između bala ili između bala i drvenih dijelova, a i žbuka će se bolje primati. Također je iznimno važno da u smjesi za žbukanje ne štedite na pijesku i nasjeckanoj slami. Ž b u k a u kojoj je previše gline će se previše raspucati. Smjesa mora biti žitka i laka za raditi. A k o n a m je potrebna prevelika snaga da pređemo žbukom po zidu, znači da ima previše gline.

Prvi korak - gacanje miješavine za žbukanje - glina, pijesak, nasjeckana slama i voda

Da li biste ovog čovjeka pustili u svoju kuću?

6. STRUKTURALNA STABILNOST Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se p o g o d n i m a za izgradnju najmanje dvokatnica. A k o se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene - mogli bi graditi i nebodere. 7. ZDRAVO ŽIVOTNO OKRUŽENJE S l a m a p r e d s t a v l j a izrazito z d r a v u a l t e r n a t i v u m o d e r n i m g r a đ e v i n s k i m materijalima. Slama je prirodan materijal i n e m a štetnih utjecaja. Ne uzrokuje alergije, jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u k u ć a m a od slame je bitno bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim t o g a , za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama. 8. IZGRADNJA JE OSNAŽUJUĆA I ZABAVNA Z b o g jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na

136

obične, nestručne ljude koji i m a j u m a l o ili nikakvog iskustva sa g r a d n j o m . Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz t o g procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. N a i m e , u patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje, u g l a v n o m pod izgovorom da je gradnja " m u š k i " posao zbog količine fizičkog rada. Neprofitna mreža W o m e n Build Houses upravo se i bavi p o v e ć a n j e m d o s t u p n o s t i g r a d i t e l j s k i h vještina i z n a n j a ž e n a m a te p r o m o c i j o m održivog graditeljstva. 1

toplinska izolacija. Tradicionalno se u svrhu d o d a t n e toplinske izolacije koristio tanki sloj trske, koji se žbukao gilnom ili žbukom na bazi vapna. Ovakve prostorije su tijekom zime bile grijane pećima na drva, što u doba kada je drva za ogrjev bilo u izobilju nije predstavljalo problem. Situacija je nešto bolja kod tradicionalne gradnje gdje su zidovi umjesto od planjki građeni od nepiljenih, samo tesanih okruglih t r u p a c a čineći tako nešto deblje zidove. N o , danas ovakav zid ne bi zadovoljio niti najniže građevinske propise. A k o u z m e m o u obzir da bi ekološko graditeljstvo trebalo voditi brigu o energetskoj efikasnosti objekta, o n d a smo još dalje od rješenja. Cesti su slučajevi da ljudi koji se odluče na o b n o v u tradicionalnog drvenog objekta m o r a j u kao toplinsku izolaciju koristiti umjetne materijale, kao stiropor ili staklenu/kamenu v u n u . Danas se u hrvatskom selu često može naići na tradicionalne drvene kuće, na kojima su rupe između planjki zabrtvljene poliuretanskom p j e n o m , koja isparava kemikalije otrovne za čovjeka i okoliš. Da li to znači da za drvene kuće n e m a mjesta u ekološkom graditeljstvu? Apsolutno ne. Objekti koji već postoje i građeni su na ovaj način, relativno jednostavno se m o g u obnoviti i pretvoriti u prelijepe i funkcionalne ekološke građevine. Za brtvljenje se m o g u koristiti razni materijali kao npr. vapnena žbuka pomiješana s m o k r o m piljevinom. U svrhu toplinske izolacije može se koristiti balirana slama, piljevina, ovčja vuna, celuloza od recikliranog papira, ekspandirana glina itd. Naravno za svaki od ovih materijala potrebno je imati znanje kako ga koristiti i koliko ga je potrebno da bismo postigli zadovoljavajući efekt. A k o se, m e đ u t i m , o d l u č i m o graditi novu k u ć u , a želimo da drvo bude primaran građevinski materijal, jer na primjer posjedujemo š u m u ili živimo u kraju gdje se drvo može nabaviti vrlo povoljno, m o r a m o se zapitati postoji li drugi način da se to ostvari efikasnije, uz ulaganje m a n j e resursa, a da krajnji cilj b u d e energetski efikasniji o b j e k t . T o n a m o m o g u ć a v a nešto m l a đ a tradicionalna graditeljska tehnika, stara tek nešto više od stotinjak g o d i n a , za čije se porijeklo dvoji - postoje indicije da su prve ovakve građevine građene u Švedskoj, dok drugi zapisi pokazuju tradiciju ovakve gradnje u K a n a d i . Gradnja zidova od drvenih cjepanica je tradicionalna tehnika gradnje gdje se zidovi zidaju od cjepanica, položenih o k o m i t o na ravninu zida slično kao kad se drvo za ogrjev n a k o n piljenja slaže uz zid kuće. U literaturi na engleskom ova tehnika naziva se "cordwood building". Cjepanice su međusobno učvršćene m o r t o m , najčešće vapnenim. Na ovaj način nastaju zidovi čiju većinu volumena tvori drvo, a prednost pred gore s p o m e n u t i m t e h n i k a m a gradnje drvetom su brojne: - nije potrebo koristiti skupocjeno tvrdo drvo, pogodnije je m e k o drvo slabije kvalitete ( d a p a č e g r a d n j a t v r d i m d r v e t o m na ovaj način može prouzročiti komplikacije). - nije potrebno imati pravilne, dugačke trupce - može se graditi od drveta

Drvene cjepanice
Kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj razni tipovi drvenih građevina postoje već stoljećima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je nekad drveta bilo u izobilju, oduvijek se g r a d i l o d r v e t o m . Brojni su slučajevi g d j e se drvo koristilo vrlo e k o n o m i č n o - samo kao konstrukcija, a kao ispuna se koristio neki dostupniji materijal (npr. glina pomiješana sa s l a m o m ili opeka). No vrlo su česti slučajevi gdje se drvo koristilo izrazito neefikasno - za izgradnju čitavih zidova. U t o m slučaju količina drveta utrošenog za jedan objekt je g o l e m a . Nadalje, ovakva drvena građa morala je biti piljena, kako bi se elementi (planjke) mogli slagati jedan na drugi, čineći tako kontinuiranu površinu - zid. U doba prije automatiziranih pilana to bi značilo da je u izgradnju ovakvog objekta potrebno ugraditi o g r o m n u količinu stručnog ljudskog, fizički zahtjevnog rada. Danas taj posao za nas obavljaju strojevi, ali koriste fosilna goriva, pri č e m u zagađuju. D o d a t n o ograničenje ovakve gradnje je to što drvo mora biti izuzetno kvalitetno i prema t o m e skupo. Obično se koristi hrastovina ili neko d r u g o tvrdo drvo. A konačan rezultat ovakve gradnje su relativno tanki zidovi, u g l a v n o m ne deblji od 8 c m , od materijala koji i nije najpogodniji kao

Više o o v o j g r u p i m o ž e t e n a ć i n a URL:http://www. i m o g e g y p s y . c o m / w b h w b h . h t m ( i 5 . 1 2 . 2 0 0 5 ) .

138

139

bilo kojeg o b l i k a ili d u l j i n e , d a k l e m o g u ć e je iskoristiti i drvo d o b i v e n o prorjeđivanjem šume, pa čak i nepravilne grane. - na ovaj način m o g u se graditi zidovi bilo koje debljine. A k o su zidovi dovoljno masivni ujedno služe i kao toplinska izolacija. - m o g u ć e je graditi zidove nepravilnih oblika - zaobljene i zakrivljene strukture nisu rijetkost u ovom tipu gradnje što može povećati estetsku vrijednost objekata. Z b o g svih n a v e d e n i h r a z l o g a , ova g r a d i t e l j s k a t e h n i k a p o s t a j e sve popularnija, naročito s obzirom na rastući trend gradnje prirodnim materijalima.

gdje gline i m a u obilju. Pa krenimo r e d o m : Zidovi od sabijene zemlje Tehnologija kojom je građen kineski zid, pokazala se kao vrlo efikasno i trajno rješenje za izgradnju zidova. Primjere ovakvih građevina možemo naći širom cijelog svijeta, gdje god ima zemlje koja sadrži odgovarajući omjer gline i pijeska, a n a m a najbliži su u Slavoniji i Mađarskoj. Tehnika je vrlo jednostavna - u drvene kalupe, koji podsjećaju na šalung za betoniranje, ubacuje se zemlja i sabija. A l a t za sabijanje može biti vrlo jeftin i jednostavan, izrađen od drveta, a m o g u se koristiti i skupi strojevi za sabijanje. Kad se kalup p o t p u n o ispuni sabijenom z e m l j o m , on se rastavlja i diže za sloj više, te ponovo zapunjava zemljom i sabija. Na taj način m o ž e m o graditi zidove bilo koje visine, dokle god pazimo da debljina zidova bude dostatna. U tradicionalnim s t a m b e n i m objektima u kontinentalnim krajevima debljina zida nerijetko prelazi 40 c m , pa sve do 60 c m . U kombinaciji sa zidanim pećima na drva, ovakvi zidovi predstavljaju odličan omjer izolacije i t e r m a l n e mase. M a n a ove tehnike je u t o m e što je zahtijeva o g r o m n u količinu m a n u a l n o g , fizički zahtjevnog rada. Nepečena opeka Od odgovarajuće smjese gline i pijeska m o g u se izrađivati opeke koje se ne peku, već se s a m o suše na suncu. Nepečene opeke se zatim zidaju na isti način kao i klasični zidovi, osim što se za povezivanje ne koristi cementni mort, nego smjesa gline i pijeska (ista o n a od koje su izrađene opeke). Veličina opeka, ovisno o tradiciji, prilično varira. T a k o se na bliskom istoku koriste nepečene opeke veličine 20 x 20 x 5 c m , d o k na primjer u Meksiku m o ž e m o naći velike, masivne, nepečene opeke dimenzija čak 40 x 30 x 30 c m . I smjesa materijala od kojih se opeke izrađuju može prilično varirati. Na primjer, na području Balkana tradicionalno se izrađuju nepečene opeke (u ovima krajevima se nazivaju čerpići), koje sadrže određenu količinu celuloznog materijala koji služi da bi se smjesa bolje povezala te se smanjuje raspucavanje tijekom sušenja. U tu svrhu se u smjesu najčešće dodaje pljeva od žitarica ili sitno sjeckana slama. T a k o đ e r se može koristiti prethodno n a m o č e n a piljevina. Udio slame može varirati od vrlo visokog do simboličnog. Osim vanjskih zidova, od nepečene opeke m o g u se graditi i unutrašnji, pregradni zidovi, pogodne su za izgradnju zidanih peći, a ponekad se koriste i za popločavanje podova, ali ne kao završni sloj. Na Bliskom Istoku, posebice u Iranu, i m a m o primjere gdje su čak i krovovi građeni od ovog materijala. Kupole i svodovi od nepečene opeke o m o g u ć a v a j u da cijela građevina bude izgrađena od ovog materijala, što je ekonomski vrlo isplativo ako i m a m o pristup velikoj količini gline.

Glina/zemlja
Tradicionalno, glina je pored kamena najrašireniji građevinski materijal na našoj planeti. Vjerojatno je i najstariji - mravi ga koriste već milijunima godina za izgradnju mravinjaka. U izgradnji ljudskih skloništa, glina se koristi od pamtivijeka na najrazličitije načine, ovisno o podneblju i vrsti tla. Procjenjuje se da d a n danas oko jedne trećine u k u p n o g stanovništva naše planete živi u n a s t a m b a m a g r a đ e n i m od zemlje. Desetine tisuća gradova i sela su doslovno p o d i g n u t a iz zemlje na kojoj počivaju. K a o supstanca, glina je jedinstveni materijal, jer ima specifična svojstva, osim za g r a d n j u , pogodna je i za rast biljaka. Sto je u stvari glina? Glina se sastoji od vrlo sitnih čestica minerala koje su nastale glacijalnom erozijom. Dakle tijekom milijardi godina, ciklus smrzavanja i o d m r z a v a n j a djelovao je na k a m e n , čineći ga sve sitnijim i sitnijim. Od komadića k a m e n a nastao je pijesak, a daljnjim djelovanjem glacijalne erozije nastale su najsitnije čestice - glina. O n o što je za glinu specifično je upravo veličina čestica - čestice su toliko sitne d a , kad se pomiješa s v o d o m , svaka čestica gline biva okružena polarnim molekulama vode, čineći tako konzistentnu materiju. Upravo ovo svojstvo glini daje plastičnost i mogućnosti oblikovanja koja se koristi u keramici. Sušenjem voda isparava, a oblikovani predmet se stvrdnjava i trajno zadržava željeni oblik. Spaljivanjem glinenih predmeta dolazi do kemijske reakcije pri kojoj nastaje keramika (u graditeljstvu je to opeka). Ali to je zasebna t e m a , ovdje ć e m o se baviti s a m o nepečenom, sušenom g l i n o m kao građevinskim materijalom. Pokušajima da na što jednostavniji način, uz što efikasnije iskorištenje upotrebljenih resursa izgrade što funkcionalnije i trajnije kuće, ljudi su razvili niz različitih građevinskih tehnika, gdje koriste glinu kao glavni građevinski materijal. T a k o se na bazi gline m o g u graditi vanjski zidovi, unutrašnji - pregradni zidovi, podovi, pa čak i krovovi, u obliku kupola ili svodova. Glina se osim toga koristi i za žbukanje u kombinaciji sa d r u g i m graditeljskim tehnikama, kao kod zidova od balirane slame. Tehnike obrađene u ovom tekstu su u g l a v n o m tradicionalne ili se baziraju na tradicionalnim načinima gradnje. Ali sve su primjenjive i danas u područjima

140

141

samo nekoliko stotina puta veće zapremine. kao što su brane ili zaštitni zidovi. U t o m slučaju plastika obavlja i funkciju horizontalne hidroizolacije te sprječava penjanje vlage sa tla. slamnate.Mješavina gline i slame Kada glinu ne koristimo kao primaran materijal. jer ih jednostavno n e m a ili nisu zadovoljavajuće strukture. U našim krajevima ovaj materijal se je koristio s a m o za izgradnju pregradnih zidova. č i m e se smanjuje utrošeni rad. n a m o č i m o ga u obilnoj količini vode. U literaturi na engleskom ovu tehniku ć e m o naći pod p o j m o m "cob building". Zanimljiva pojava za vrijeme sušenja je da ako u slami ostane ponešto sjemena. A k o u z m e m o stari papir (ne isključivo novinski). G u m e se u g l a v n o m spaljuju i pritom onečišćuju zrak ili ih se baca po š u m a m a . koje će se vjerojatno sastojati većinom od pijeska. lako se koriste vreće . vreće se često koriste za izgradnju temelja za neke d r u g e zidove. a k o su debeli. N a i m e . što je često najskuplji dio građevine. Najčešće se koristi u kombinaciji s n e k o m vrstom konstrukcije koja nosi krovište. već se prerađuju u neke druge proizvode. Između stupova konstrukcije ispleo bi se pleter od šiblja. U slučaju vanjskih zidova. Vreće Već stoljećima. ovaj način gradnje ponovo privlači pažnju. U novije vrijeme. mladice se t a k o đ e r osuše i ne predstavljaju nikakvu opasnost od truljenja. najvjerojatnije je najstarija metoda gradnje s l a m o m . Na mjestima gdje slame i gline ima u izobilju. A k o zid treba imati i svojstvo nosivosti. vreće bi se jednostavno ispraznile. Potrebno je dodati što više slame. a na njega bi se nabacivala mješavina gline i slame. žitarica će proklijati u zidu. Zidovi su često debeli čak i do 60 c m . i d a n danas može biti vrlo e k o n o m s k i isplativo koristiti ovu graditeljsku t e h n i k u . proizvedene brzo bi degradirala pod utjecajem kiše i vjetra. Budući da su potrošan materijal. ali nije ih m o g u ć e reciklirati za proizvodnju novih g u m a . N a i m e . Smjesu je m o g u ć e lijevati i direktno u šalung. prve svemirske stanice koje će biti izgrađene na Marsu i Mjesecu mogle bi biti izgrađene upravo na ovaj način . Ali a k o takvo tlo. Kao vezivo se najčešće koristi cement. n a p u n i m o u plastične vreće. Ova graditeljska tehnika. kako vanjski tako i pregradni. Z a t o se ovi zidovi ž b u k a j u te na taj n a č i n plastika ostaje zaštićena od atmosferskih utjecaja. Kada se zid p o t p u n o osuši. Z i d a n j e m ovih blokova nastaju masivni zidovi. a g u m e su potrošan materijal. Od ovog materijala m o g u se formirati čitavi zidovi. kamenja i ponešto gline. g o m i l a ih se sve više i više. Interes za gradnju vrećama pokazala je i NASA. nastaje materijal koji se vrlo lako može oblikovati. Postoje zapisi da se već u dvanaestom stoljeću gradilo na ovaj način širom Europe. Kao nož se može iskoristiti nož za kosilicu. treba dosta dugo vremena da se osuše. nego samo kao vezivno sredstvo sa s l a m o m . Osim za kompletne građevine. koja i sama provodi ispitivanja na vrećama. čak do g o d i n u d a n a . pa čak i duže ako g r a d i m o u vlažnom p o d n e b l j u . Na taj način se izbjegava potreba za krovištem. Da bi se povećalo trenje m e đ u slojevima vreća. ali sva slama m o r a biti prekrivena t a n k i m slojem tekuće gline. brojna su mjesta na svijetu gdje tlo ne sadrži dovoljno gline da bi se zemlja m o g l a formirati i držati skupa. a djeluju i kao dodatna armatura. dobit ć e m o smjesu koja se može lijevati u kalupe. Papir Kuće od papira!? Sto je slijedeće? Kuće od čokolade? Kula od karata? lako zvuči nevjerojatno. na primjer od starog stroja za rublje. ali papir se može koristiti kao bazični materijal za izgradnju zidova. između svakog sloja se postavlja bodljikava žica koja sprječava klizanje slojeva. M l a d i c e zatim probijaju kroz zid te ubrzavaju sušenje transpiracijom. Z a t i m se smjesa koristi tako da se slaže u šalung ili se nabacuje na pleter. zidovi su zaštićeni krovištem. M a n j e više svi i m a m o a u t o m o b i l e . ali postoje i uspješni primjeri gdje je kao vezivo korišteno vapno ili čak glina. dobit ć e m o građevinske blokove izuzetnih statičkih svojstava. ali ipak slabija nego čista balirana slama. N a k o n što je struktura odslužila svoju privremenu funkciju. Kao mort za povezivanje koristi se ista ova smjesa. koje će se kasnije koristiti za zidanje.koristeći lokalno iskopanu zemlju i vreće proizvedene na Z e m l j i . N a k o n toga se dodaje slama. U novije vrijeme se recikliraju. Plastika od koje su vreće Automobilske gume Automobilske g u m e su sveprisutan o t p a d . Negativna strana ove tehnike je to što zidovima. Mješavina se može pripremiti u većem koritu ili rupi iskopanoj u zemlji. Dobro je smjesu prije korištenja ostaviti 12 sati da odstoji. a ponajviše sunca. ova graditeljska tehnika o m o g u ć u j e vrlo jeftinu izgradnju na mjestima gdje je nemoguće koristiti lokalne prirodne resurse. u smjesu se može dodati i određeni udio pijeska. koji po dizajnu podsjeća na običan kuhinjski blender.industrijski proizvedeni materijal. Od ove smjese m o g u se lijevati cigle bilo kojih veličina i oblika. najčešće izrađen u kućnoj radinosti. npr. a motor može biti električni. Naravno u završenoj građevini. a česti su primjeri gdje se na ovaj način grade čak i kupole i svodovi. č i m e zid postaje teži i čvršći. U koritu je najprije potrebno napraviti žitku smjesu zasićenu g l i n o m . Isparavanjem vode u nastaloj strukturi ostaju milijuni mjehurića zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava. sameljemo i pomiješamo s nekim vezivom. zbog visokog udjela slame ovakva građevina ima odlična izolaciona svojstva. što sprječava da se papir n a m o č i i istruli. Za mljevenje papirne kaše koristi se veliki mikser. Kad reciklaža 142 143 . vreće punjene pijeskom se koriste za izgradnju privremenih struktura.

zakaže, u p r o b l e m a t i k u uskaču raznorazne m e t o d e ponovnog iskorištenja o t p a d a . Jedan od načina kako se a u t o - g u m e m o g u ponovno iskoristiti je da se koriste kao građevinski materijal. Gradnja zidova od bačenih automobilskih g u m a u stvari je križanac između dvije već spomenute metode, a to su zidovi od sabijene zemlje i zidovi od vreća. Dakle, a u t o - g u m e se pune zemljom koja se zatim sabija, kako bi u svaku g u m u stalo što više materijala, čineći g u m u što težom i čvršćom. G u m e se, poput cigli, slažu sloj po sloj i na licu mjesta pune zemljom. Prednost ove metode pred zidovima od sabijene zemlje je u t o m e što g u m e služe kao trajna a r m a t u r a i šalung te tako o m o g u ć u j u izgradnju i na mjestima gdje je zemlja sipka i ne obiluje g l i n o m . Prednost pred vrećama je očita - vreće je potrebno proizvesti i kupiti, a a k o odete kod lokalnog vulkanizera i tražite ga da vam

pokloni par stotina starih g u m a , bit će više nego sretan da v a m izađe u susret. Vjerojatno će vas počastiti i p i ć e m , jer ste mu uštedjeli novac koji bi on m o r a o dati za zbrinjavanje ovog o t p a d a . Ovakvim o b l i k o m gradnje nastaju masivni, gotovo neuništivi zidovi koji se m o g u koristiti za izgradnju stambenih objekata. U t o m slučaju zidovi se žbukaju (najčešće g l i n e n o m žbukom) i od ružnog otpada pretvaraju u prelijepe f o r m e koje će zadovoljiti i najzahtjevnije estetske kriterije. G u m a , ako je između slojeva žbuke zaštićena od vanjskih utjecaja, se ponaša kao inertan materijal te ne ispušta nikakve nepoželjne kemijske spojeve u prostor korisnika kuće. Osim za izgradnju stambenih objekata, ovakvi zidovi su vrlo pogodni za terasiranje kosih terena, čineći t a k o barijere koje sprečavaju klizanje terena i eroziju tla. Najpoznatiji oblik gradnje a u t o m o b i l s k i m g u m a m a je "earthship" koncept. Pokušajima arhitekata da izgrade kuću koja će biti u mogućnosti opskrbiti svoje stanovnike energijom, v o d o m , m a n j i m dijelom hrane te koja će moći pročistiti vlastite o t p a d n e vode, nastala je kuća koja uistinu svojim izgledom podsjeća na prizemljeni svemirski brod, a odatle i naziv "earthship". Troškovi padaju na nekih 4 0 - 7 0 % konvencionalne kuće. U kombinaciji sa solarnim pasivnim dizajnom diže se skoro do 100%. M n o g i vlasnici eartship kuća se hvale kako u takvim objektima uopće n e m a j u troškove za grijanje. Osim što su energetski efikasne jer se redovito grade u skladu sa pasivnim solarnim načelima, gotovo uvijek se kombiniraju sa sustavima za sakupljanje kišnice, pročišćavanjem o t p a d n i h voda i neovisnim sustavima za električnu energiju (najčešće sunce i vjetar, u m a n j o j mjeri biomasa). Budući da se sa sunčane strane nalaze velike staklene površine unutar ovih kuća ima m n o g o prostora za uzgoj jestivih biljaka, koje najčešće istovremeno koriste hranjive tvari iz otpadnih voda kućanstva. Naposljetku, izgradnjom ovakvog prizemljenog svemirskog broda smanjit ć e m o količinu o t p a d a koji pritišće planetu jer se, osim automobilskih g u m a , u svrhu izgradnje koriste i drugi otpadni materijali kao što su npr. limenke i staklenke. Još jedna specifičnost earthshipova su interijeri, koji svojim o r g a n s k i m zakrivljenim f o r m a m a i inovativnim n a č i n i m a korištenja otpadnih materijala redovito podsjećaju na radove Hundertwassera u kombinaciji sa tradicionalnim graditeljstvom.

Krovovi
Kada g r a d i m o k u ć u v j e r o j a t n o n a j s k u p l j i d i o k u ć e predstavlja krovište. Prvenstveno zato što je za izgradnju krovišta potrebno kupiti prilično veliku količinu piljene drvene građe. A k o n a m je cilj koristiti prirodne materijale, za pokrivanje krova ć e m o najvjerojatnije odabrati glineni crijep koji je često skup. Na primjer, često je skuplji od nekih umjetnih materijala kao što su npr. šindra
Primjer gradnje automobilskim gumama na Recikliranom imanju. Prikazan je proces od slaganja gumu do zapunjavanja i konačnog izgleda terasa.

ili valovite ploče koje sadrže azbest, tzv. "Salonit" ploče.

144

145

Jedan od načina da se pojeftini izgradnja krovišta je da se izbjegne g r a đ a piljena u pilani. Velik dio krovišta se može sagraditi od oble, neobrađene drvene građe. A k o drvo nabavite lokalno, smanjit ćete troškove na transportu. Još a k o ga sami osušite i uz p o m o ć bolje motorne pile izrežete na odgovarajuću dužinu, uštedjet ćete dosta novca. Osim t o g a , velike su šanse da će drvo pripremljeno na ovaj način biti m n o g o kvalitetnije od o n o g koje bismo kupili u pilani.

tech m e t o d a koje koriste sedmeroslojne podloge, pa do jednostavnih krovova koji i m a j u samo jednu m e m b r a n u . U o v o m d r u g o m slučaju kao m e m b r a n a može poslužiti bitumenska Ijepenka, g u m e n a m e m b r a n a ili PVC folija. Koji g o d od ovih materijala koristili, m o r a m o paziti da površina bude kontinuirana, bez mjesta kroz koja bi m o g l a proći voda, te da m e m b r a n a posvuda bude zaštićena od sunčeve svjetlosti. M a n j e više svi umjetni materijali degradiraju pod utjecajem UV zraka. PVC je u zelenom graditeljstvu nepoželjan jer dolazi do zagađenja prilikom njegove proizvodnje, a sagorijevanjem PVC-a nastaje otrovan plin dioksin. Prikladan materijal kao m e m b r a n a je bitumenska Ijepenka, jer nije pretjerano skupa, a uz p o m o ć plinskog plamenika se lako može spajati zavarivanjem. Bitumensku Ijepenku je potrebno zaštititi d o d a t n i m slojem protiv m e h a n i č k o g oštećenja. Mi s m o na V u k o m e r i ć u nakon Ijepenke stavili sloj nepropusne g u m e n e m e m b r a n e (guttabeta) koja na sebi ima utore za vodu. N a m e m b r a n u dolazi v o d o p r o p u s n i sloj g e o t e k s t i l a . T i m e s e o m o g u ć u j e biljkama da se korijenima zapetljaju kroz geotekstil te d o đ u do utora g u m e n e m e m b r a n e , gdje se zadržava voda. Naš zeleni krov je stvarno lijep i super je na njemu sjediti i uživati u pogledu i još koječemu.

Tradicionalni krovovi
Jedan od n a č i n a da p o k u š a m o smanjiti troškove izgradnje krovišta je da koristimo lokalne, prirodne resurse kao što se to tradicionalno radilo stoljećima. Slamnati krovovi i krovovi od trske predstavljaju odličan način da se iskoriste lokalni materijali koji se m o g u dobiti gotovo besplatno. Drvena šindra je također način da se iskoristi lokalno drvo. Na mjestima koja obiluju pločastim k a m e n o m , logično bi ga bilo iskoristiti za pokrivanje krova. M e đ u t i m ove metode od osobe koja izvodi radove zahtijevaju veliku stručnost. N e k a d su se ova znanja i vještine prenosile s koljena na koljeno, a danas su rijetki majstori koji još znaju tajne zanata. Z b o g t o g a majstori skupo naplaćuju svoj rad, pa se na koncu može desiti da ovakvo krovište bude i skuplje nego klasično, č a k i a k o materijal nabavimo besplatno. No ako ste osoba koja je spretna s alatima i graditeljstvom, možda se možete sami upustiti u gradnju nekog jednostavnijeg, manjeg primjera slamnatog krova ili krova pokrivenog drvenom sindrom. Danas postoji i literatura koja u detalje opisuje kako graditi ovakve krovove.

Zeleni krov
Zeleni krovovi su odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Osim t o g a , a k o je dobro izveden, zeleni krov d o d a t n o djeluje kao toplinska izolacija s vanjske strane kuće. Ovakvi krovovi su uvijek estetski privlačni, a kuće sa zelenim krovom m a n j e d o m i n i r a j u nad okolišem - one se stapaju sa krajolikom. O n o na što uvijek treba paziti sa zelenim krovovima je težina, postoje raznorazni tipovi zelenih krovova, od o n i h gdje je sloj zemlje debeo čak pola metra (intenzivni), pa sve do onih sa vrlo t a n k i m slojem zemlje i komposta (ekstenzivni). Zeleni krovovi variraju od pravih vrtova do travnjaka i raznih vrsti žednjaka koji uopće ne trebaju previše zemlje. U t o m smislu i m a m o ekstenzivne (nosivost 6 0 - 1 5 0 kg/m ), poluintenzivne te intenzivne ( 2 0 0 - 5 0 0 kg/m ) tipove zelenih krovova. O klimatskom p o d n e b l j u ovisi i kakve ć e m o biljke saditi. Logično je da t a m o gdje prevladava suha klima, nećemo saditi biljke koje zahtijevaju p u n o kiše. Krovište mora biti dovoljno čvrsto da nosi teret zelenog krova, zajedno s m a k s i m a l n i m m o g u ć i m t e r e t o m snijega koji se u o d r e đ e n o m podneblju može očekivati. Druga stvar na k o j u t r e b a paziti je da podloga bude savršeno vodonepropusna. U protivnom bi se m o g l o dogoditi da krov počne prokišnjavati. Sto se tiče podloge koju koristimo opet postoje raznorazne varijante, od high2 2

Zeleni krov - Reciklirano imanje

Sadnja na zelenom krovu

Travnate krovove s m a t r a m o lakšima ako imaju 5 do 15 cm zemlje, t a k o da n a m g o t o v o nikad neće biti potrebno d o d a t n o pojačanje krovne konstrukcije. Također n a m nije potrebno zalijevanje, jer i m a m o biljke i pokrov koji je naviknut rasti u m a l o zemlje, s plitkim korijenjem i bez previše vode. Posebno zanimljiv t i p zelenog krova je jedan sistem gradnje koji su razvili članovi neprofitne organizacije ArchiBio iz Q u e b e c a . O n i umjesto debelog sloja zemlje na krovište stavljaju baliranu s l a m u . Na slamu se stavlja tek t a n a k sloj zemlje i komposta ili gnojiva te se u njega sade biljke. Posebno p o g o d n e biljke za ovakav t i p krova su jagode, jer i m a j u plitko korijenje koje učvršćuje površinski sloj. Krovište obavezno mora biti n a g n u t o da bi se osiguralo otjecanje vode. Kutovi nagiba najčešće su mali, svega nekoliko stupnjeva, ali m o g u biti i strmiji, do 33 stupnja. Na krovovima s kosinom v e ć o m od 20 stupnjeva, potrebo je

146

147

ugraditi i pregrade

(drvene ili metalne) kako bi držale slojeve sa zemljom i

biljkama. U slučaju strmijeg krovišta između vodonepropusne m e m b r a n e može se staviti sloj starih tepiha ili geotekstila da bi se spriječilo klizanje slame i organskog materijala niz kosinu. Z a t i m se jednostavno na m e m b r a n u (ili tepihe) slaže balirana slama. Uz rubove krovišta potrebno je postaviti barijere koje sprječavaju da slama i organski materijal padne s krova. U tu svrhu se m o g u koristiti daske slabije kvalitete ili okrajci iz pilane. M o r a m o paziti i na d o b r u drenažu da se voda ne zadržava na krovu. N a k o n što d o d a m o t a n a k sloj zemlje, komposta i/ ili gnojiva, m o ž e m o zasaditi bilje po izboru. Prednost se dakako daje biljkama koje i m a j u plitko korijenje. Jedina biljka koja se nikako ne smije naći na zelenom krovu bilo kojeg tipa je čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji p o p u t svrdla probija sve, čak i ako naiđe na dasku. Ovako izgrađeni krov je p u n o lakši od zelenog krova koji se sastoji s a m o od debelog sloja zemlje, ali je još uvijek dosta teži od klasičnog, oko 5 0 0 kg po m 2 . Z a t o prilikom izgradnje konstrukcije treba ovu cifru uzeti u obzir, a treba joj pribrojiti i maksimalnu težinu snijega za određeno podneblje. Premda ne kao zidovi, i zeleni krov je d o d a t n i izolator našeg objekta. Zimi sprječava g u b i t a k topline, a ljeti osvježava naš stambeni objekt. T a k o đ e r n a m služi i kao zvučni izolator. Posebno su korisni vrtovi na krovovima zgrada u gradovima zbog zagađenja zraka. Naravno m o g u poslužiti kao d o d a t a n izvor hrane, da ne spominjemo ljepotu takvih prostora. Ipak, savjetujemo prije nego se odlučite za takav projekt, provjeriti statiku podnožja na kojem planirate stvoriti vrt. Problem znaju biti i vjetrovi, a potrebno je pojačano zalijevanje, ali ukoliko ne postoji drugi prostor oko naše zgrade, zeleni krovovi kao vrtovi su nešto najljepše. Za istu svrhu u gradovima m o ž e m o koristiti i naše terase i balkone.

loza i ukrasna pavitina se obavijaju oko pergola i potpornja. Sličnu p o m o ć trebaju i glicinija, hmelj, kozja krv, ruže i kupine penjačice. Kada d o đ u do krova biti će p o t r e b n o u o b i č a j e n o n a d g l e d a n j e žlijeba, ali će t a d a početi djelovanje zelenog krova. Trajnice su najbolje na sjevernom dijelu kuće, a ponekad i na z a p a d n o m a k o n a m dolaze hladni vjetrovi ili kiše s te strane. Jestive biljke se sade na južnoj strani kuće.

Podovi
Za pod je najbolje drvo iz kontroliranog gospodarenja. U obzir dolaze i lino­ leum, pluto ili lokalni k a m e n . Ukoliko ne m o ž e m o doći do ovih materijala drugi izbor je keramika, g u m a i reciklirana g u m a . Trebali bismo izbjegavati PVC ili proizvode koji ga sadrže p o p u t l a m i n a t a . Kao mogućnost ne treba odbaciti niti zemljane podove jer ih je m o g u ć e izvesti tako da b u d u vrlo uredni i praktični. Impregnacijom se postiže dodatna otpornost na habanje te otpornost na tekućine.

Boja
Za bojanje naših zidova najbolje je koristiti boje na bazi lana s p r i r o d n i m p i g m e n t i m a . Ukoliko ne m o ž e m o doći do takvih boja koristimo o n e koje se baziraju na d r u g i m biljkama ili na kazeinu. Ovdje m o ž e m o ubrojiti i korištenje vapna ili boje na bazi gline. Boje sintetičkog porijekla sadrže f o r m a l d e h i d , glikol eter, poliuretan, vinil klorid i druge otrovne kemikalije. Treba ih izbjegavati, posebno za unutrašnje farbanje.

Grijanje
Bilo bi d o b r o ne grijati se na fosilna goriva. U tu svrhu najbolje je koristiti drvo. Ali isto t a k o važno je izbjegavati neefikasne metalne peći kakvih je p u n o naše tržište, jer će n a m onda grijanje na drva biti izvor frustracija i financijski teret. N e ć e m o i m a t i r a v n o m j e r n u t o p l i n u po cijeloj kući i u z i m a t će n a m p u n o vremena. Grijanje na drva najefikasnije je masivnim zidanim pećima. Neovisno što su te peći efikasne same po sebi, d o b r o se nadopunjuju sa solarnim pasivnim dizajnom, jer djeluju kao termalna masa. Imati efikasne peći iznimno je važno danas kada čak 2,4 milijardi ljudi (gotovo 4 0 % ) još uvijek za svoje grijanje i kuhanje ovisi o drvetu, drvenom ugljenu i životinjskom izmetu. Biomasa čini 3 8 % osnovne energije u zemljama u razvoju, a u nekima čak i 90%. Uz korištenje održivih tehnika za kuhanje, uštede koje ovdje m o ž e m o napraviti su velike, a jeftine. Konvencionalne peći u g l a v n o m su neefikasne, jer su od lijevanog željeza te drvo izgara na relativno niskim t e m p e r a t u r a m a . Ovakvim izgaranjem drvo

Zeleni zidovi
M o g u osigurati hladniju t e m p e r a t u r u u prostorijama t o k o m ljeta, i zadržati toplinu t o k o m zime. Također može poslužiti kao prostor za ptice. Bilo koja penjačica biti će n a m zahvalna za ovaj tip očuvanja energije u našim stambenim objektima, a neke poput vinove loze m o g u poslužiti i kao izvor hrane i pićenca. U ljetnom periodu hlađenje se odvija kroz tri m o g u ć a t i p a : sjena, transpiracija i evaporacija s listova, te prirodnom izolacijom zadržavanjem ohlađenog zraka između biljke i zida. Penjačice trajnice m o g u n a m p o m o ć i i t o k o m zime. Vrlo često se vjeruje kako penjačice m o g u oštetiti zid, no ukoliko je zid u d o b r o m stanju prije njihovog penjanja i prianjanja to se neće d o g o d i t i . Kako bilo, uvijek n a m je d o b r o staviti pergole ili neku sličnu potporu za biljke penjačice, na nekih 10-40 c m , a tako ć e m o povećati i prostor za protok zraka i veću izolaciju. Bršljan, hortenzija penjačica i lozika se penju bez ikakvog potpornja. Vinova

148

149

Z i d a n e peći m o g u biti obložene i glaziranim p l o č a m a (kaljevima). kupanja i disanja. Važno je i to da zidane peći. m o ž e m o reći da energiju doslovce b a c a m o . Ako u prostoriji postoji m e t a l n a peć sa vrućom površinom. kao što smo već rekli. Kuća treba biti dobro zabrtvljena. Izolirana nastanjena kuća može sadržavati veliku količinu vlage u zraku nastale aktivnostima poput kuhanja. za razliku od d i m a iz metalnih peći koji je vruć. a drugi kraj u drugoj sobi. ali to povećava problem unutrašnjeg onečišćenja. Primjer završene zidane masivne peći u mađarskom ekoselu Gyurufu sagorijeva nepotpuno te se oslobađaju zapaljivi plinovi u kojima je sadržano u k u p n o 5 0 % energetske vrijednosti drveta. pa je način na koji d o ž i v l j a v a m o t o p l i n u sličan k a o k a d a s m o o b a s j a n i sunčevim zrakama. Pritom prašina. a hladni spušta. već su u g o d n o tople. Izgaranjem prašine m o g u nastati otrovi poput u r e u m a koji je loš za pluća. U masivnim zidanim pećima drvo sagorijeva na p u n o višim t e m p e r a t u r a m a . Kondenzacija se javlja kada vlažan topli zrak dolazi do hladne površine. Klima koju stvara zidana peć je vrlo u g o d n a jer peć energiju 150 151 . Kod grijanja se uvijek topli zrak diže. Cesto se ovakve peći ugrađuju u pregradne zidove između soba. No. To je znak ili loše izolacije ili toplinskih mostova. Efikasnost zidanih masivnih peći uspijeva doseći 70 do 9 0 % .unutrašnja strana vanjskog zida je hladnija od unutrašnjeg zraka. Efikasnost ovakvih peći je 45 do 6 0 % . Peć u središtu kuće će najmanje gubiti masivne zidane peći energiju (Whitefield. Ovako visoka t e m p e r a t u r a vrlo brzo bi uništila bilo koju m e t a l n u peć. Z i d a n e peći m o g u biti z i d a n e u svim o b l i c i m a i veličinama te ugrađene bilo gdje. Kroz dimnjak uglavnom izlaze samo C 0 2 i vodena para.previše je vlage u unutrašnjem zraku (potrebna je bolja ventilacija u kuhinji ili kupaoni). Površine zidanih peći nisu vruće i opasne kao kod metalnih. a pažnju treba posebno obratiti na prozore i vrata. Kuća bi m o g l a biti hermetički zatvorena. pa se toplina direktno gubi kroz d i m n j a k . Da bi se izbjegao gubitak uložene topline treba o n e m o g u ć i t i izlaženje zraka iz objekta. D o d a n a efikasnost se postiže t i m e što se d i m odvodi spletom kanala pri č e m u se sva toplina prenese na stjenke peći. . m a d a je jasno kako ih je lakše ugraditi u nove kuće. Z i d a n peći. jer je drugačiji princip funkcioniranja. To se često d o g a đ a na loše izoliranim prozorima. Masa peći akumulira ovu t o p l i n u te je tijekom d a n a polako otpušta u životni prostor. t a k o da je jedan kraj peći u jednoj. nisu vruće pa ne dolazi do izgaranja prašine i formiranja otrova. Budući da drvo sagorijeva izuzetno brzo. D i m koji izlazi iz zidane peći gotovo je h l a d a n . Kada dolazi do kondenzacije na zidovima tri su m o g u ć a uzroka: . prašina koja padne na tu površinu će izgoriti. u zidanim pećima se u k r a t k o m periodu oslobodi velika količina energije.prenosi p u t e m infra crvenih zraka.unutrašnja temperatura je premala u sobi gdje se javlja kondenzacija (često kod nekorištenih soba) . nego samo čisti negorivi minerali iz drveta. ne ispuštaju nikakve k a n c e r o g e n e tvari k o j e se i n a č e m o g u n a ć i u d i m u otvorenog plamena ili metalnih peći. čak do 1000C. 2 0 0 4 ) . nego odlaze kroz dimnjak. važno je i d o b r o N D Č j n r a t l a pozicioniranje peći. . Također. tuširanja. a u sagorenom drvetu n e m a ugljena. budući da je sagorijevanje vrlo efikasno. ne treba brkati masivne zidane peći i uobičajene kaljeve peći kakve se koriste kod nas. Budući da plinovi ne sagore.potrebna je bolja izolacija. Odgovor je izolacija takvih površina što donosi i dodatnu korist sprečavanja toplinskih gubitaka objekta. Z b o g visoke t e m p e r a t u r e u drvetu izgara apsolutno sve što može izgoriti. grinje i ostali nadraživači cirkuliraju prostorijom. T a m o gdje ova vlaga d o đ e u dodir s hladnijim površinama o n a se kondenzira stvarajući vodu.

čini se suludim da m a l o po m a l o b a c a m o naš svijet u smeće. goriva i hranu iz cijelog svijeta. potoke i podzemne vode te okoliš općenito (de Rivero. a materijali ponovno stavljeni u postupak proizvodnje. Kod nas su poznata pod nazivom izo-stakla. jasika. Ali što sa svim TV uređajima koji su zastarjeli ili više ne rade. breza i drugi. Izo-staklo punjeno suhim zrakom ima k = 2. ova razlika znači 201 lože po m 2 prozora. l a k o živimo u Hrvatskoj. Postoji m o g u ć n o s t da svi ovi uređaji b u d u rastavljeni. O t p a d je p o t p u n o ljudski izum. 2 0 0 5 ) . Jednom smo pročitali da je korov samo biljka na krivom mjestu. naše grijanje će ovisi i o vrsti drva koje m o ž e m o najbliže nabaviti. 2 0 0 2 ) . O t p a d ne nastaje prirodnim procesima. K a n a d i . Uštede su velike samo zbog naše odluke da kupimo efikasnija stakla. smreka i siva joha (Bang. dok jednostruko staklo ima k = 6. Irskoj. Ukoliko umjesto zraka između dvije staklene površine i m a m o plin s m a l o m provod I jivošću kao što je primjerice argon. ostalo sve odlazi i truje naša mora. Priroda je uređena tako da materija kruži. pretvarajući ih u o t p a d . na primjer. Ljudi u g l a v n o m ne koriste nusproizvode. ali nismo stvorili sustav koji bi to ostvario. Australiji. U t o m procesu mi ne samo da koristimo ove dragocjene resurse. a sami Amerikanci svake godine bace 100 milijardu vrećica. rijeke. Indiji. Otpad U m o d e r n o j civilizaciji većina nas živi na takav način da ovisimo o neizmjernoj upotrebi prirodnih resursa. a cijene su toliko pale da si ga gotovo svatko može priuštiti. U m n o g i m zemljama žele s k u p i m c i j e n a m a o b e s h r a b r i t i korištenje plastičnih vrećica te su n a j j a č e k a m p a n j e . mi k o r i s t i m o materijale. kvaliteta je porasla. mi ih rasipamo. Sjeverna Amerika i EU koriste 80 % svih plastičnih vrećica. bukva.6 % m o g u ć e reciklirati. Filipinima. Ukoliko se grijemo na lož ulje/naftu.Ne smijemo zaboraviti kako su i dvostruka prozorska stakla oblik izolacije. jasen. onda n a m U(k) vrijednost može pasti na razine 1.8 w/m 2 K.1-1. 2 0 0 1 ) . 152 153 . televizor. Neki od njih b u d u popravljeni.94 W/m 2 K. Dizajn se je promijenio. N o v o m Z e l a n d u . hrast. pogotovo što je iznimno invazivna vrsta. Naravno. T a j v a n u i Velikoj Britaniji (Worldwatch Institute. U z m i m o . javor. jezera. crna joha. Po p o d a c i m a UN-a svega 2% ljudskih izmeta i industrijskog otpada se na neki način tretira. od čega je samo 0. što od civilnog sektora što od vlada u Južnoj Africi.23 W/m 2 K. ali današnji nivo potrošnje utječe na naše zdravlje i zdravlje p l a n e t a na k o j e m živimo. SAD sa 4% ukupne svjetske populacije proizvodi čak dvije trećine otpada (Feffer. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske dobar je i bagrem. a proces završava velikom h r p o m smeća. Najbolje drvo za ogrjev s obzirom na kaloričnu vrijednost kW po k u b n o m metru je: oskoruša. vrba (iva). Najveći udio otpada koji b a c a m o u kontejnere u stvari su dragocjeni i na neki način korisni materijali . Na isti način kontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrebljenih resursa. Nešto m a n j e vrijednost i m a j u : bor. Ona konstantno stvara i p o t o m iskorištava nusproizvode različitih procesa. jer samo mi stvaramo stvari koje ne bivaju pojedene ili se ne raspadaju ili ne b u d u iskorištene u neku d r u g u svrhu. Ova tehnologija je znatno uznapredovala u posljednjih pedeset g o d i n a . ali naposljetku apsolutno svi televizori završe na n e k o m od milijuna deponija širom svijeta. 2 0 0 4 ) . Ljudi i m a j u tendenciju da umjesto kružnih procesa stvaraju linearne.

na osobnoj razini. dok drugi zahtijevaju temeljitiji i dugotrajniji rad koji bi obuhvaćao znanstvena istraživanja i pritisak na donosioce odluka kako bi došlo do promjene na bolje. Razlog t o m e je što ne postoji organizirana separacija organskog otpada od ostalog. Još jedna m a n a ovakvog sustava je to što je organski o t p a d . no i tada se to obavlja u velikim centraliziranim k o m p o s t a n a m a . te se na taj način građani sami brinu za svoj o t p a d . Uvijek kad razmišljamo o o t p a d u t r e b a m o se voditi za "četiri R". Koliko crnih vreća ili kontejnera o t p a d a tjedno odveze kamion? Možete li zamisliti koliko mjesta to zauzima? I što bi se dogodilo da služba za odvoz smeća zakaže. Apsurdan je podatak da o k o 3 0 % volumena prosječne kante za smeće zauzima upravo organski o t p a d . uglavnom zeleni otpaci s javnih površina. te ne postoji infrastruktura koja bi o m o g u ć i l a organizirano kompostiranje. Neki od njih su primjenjivi u vrlo kratkom roku. T a k o bi se postupak kompostiranja izvršio na licu mjesta. Jedno od m o g u ć i h rješenja bila bi m a n j a . Na taj način bi se uštedjela velika količina energije potrebne za transport. novine. dok je još vlažan i pun vode. osobito za vrijeme ljetnih mjeseci. s t i m da nisu slučajno rangirani s obzirom na utrošak energije: " r e d u c e " . ipak završe i kao kompost. K o m p o s t i š t a s e sastoje o d drvenog rotirajućeg bubnja. Kombol Oblikovanje krušne peći Završena krušna peć Dobar nam tek 154 155 . koliko bi v r e m e n a prošlo prije n e g o što b i s m o se našli p o t p u n o zatrpani otpadom? Sada ć e m o pokušat dati pregled nekoliko koncepata koji se pokušavaju Krušna peć napravljena od otpada (stare cigle.Razmislite o količini smeća koju proizvodi vaše kućanstvo.popraviti "reuse" . željezo.k o m posti ra njem. postoji inicijativa da svaka zgrada ili blok zgrada posjeduje svoje malo rotirajuće kompostište. č i m e nastaje d o d a t n o zagađenje zbog transporta. decentra lizi rana kompostišta u koja bi g r a đ a n i m o g l i odnositi svoj organski o t p a d . Kuhinjski otpad i otpaci iz vrta sadrže vrlo vrijedne hranjive tvari koje bi trebalo vratiti natrag zemlji. unatoč činjenici da se ovog tipa o t p a d a vrlo jednostavno m o ž e m o riješiti . karton i jutene vreća plus prirodni materijal glina) . Dio o t p a d a .smanjiti "repair" .ponovno koristiti "recycle" . Procesom kompostiranja volumen otpada se smanjuje čak deseterostruko. gdje o t p a d i nastaje. protiv kojih se građani bune jer ovakva postrojenja šire neugodne mirise. Od svih tipova otpada organski otpad je najmanje prikladno nazivati o t p a d o m . na primjer.reciklirati Organski otpad Organski o t p a d smo već spominjali.Reciklirano imanje uhvatiti u koštac s ovim p r o b l e m i m a . a masa još i više. potrebno transportirati do postrojenja. a rotacija proces kompostiranja čini vrlo brzim i efikasnim. U Danskoj.

jedan njezin dio je neizbježno i nepovratno izgubljen. O ' C o n n o r ( 1 9 9 6 ) W h o O w n s t h e Sun? People. Ona već sada osigurava velik udio potreba za materijalima. trebali bismo svoje resurse usmjeriti eliminiranju o t p a d a . lako i m a svoje m a n e . proces. no ipak predstavlja samo djelomično rješenje problema o t p a d a i energetskih p r o b l e m a .o t p a d je rezultat lošeg dizajna i donošenja pogrešnih o d l u k a .posuđujući resurse i odgovorno ih koristeći. Okoliš bismo trebali tretirati kao knjižnicu . Kada bi u cijelom svijetu bilo tako. Kako se o n d a m o ž e m o .p o l i c y . Slične stvari m o ž e m o primijetiti i s kontejnerima za staklo i plastičnu a m b a l a ž u . a ne biva potrošena O t p a d je materijalni dokaz neefikasnosti nekog proizvodnog procesa. Princip N u l a o t p a d a je nova vizija za novi milenij. Prirodne resurse koristimo kao da je majka priroda objavila generalnu rasprodaju.podržava e k o n o m i j u koja ne potkrada budućnost . O s i m t o g a . Svaki put kad se određena količina nekog materijala reciklira. B e r m a n & J o h n T. Ipak. A uzrok leži na stolovima dizajnera.nastoji spriječiti nastajanje o t p a d a umjesto da se bavi gospodarenjem otpadom . motivacija građana da u svoje ruke preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju. ako nešto ne m o ž e m o 156 157 . način razmišljanja koji korjenito mijenja naš pristup resursima i proizvodnji. Ovaj relativno nov koncept postao je ubrzo n a k o n pojavljivanja poznat pod nazivom " N u l a o t p a d a " (Zero Waste). siromaštva.ukidanje otpada Već više od desetljeća svi naši napori vezani za smanjenje krutog o t p a d a usko su fokusirani na recikliranje. gladi i bolesti padne na n u l u . umjesto da ukloni njen uzrok. provodi li se reciklaža u Hrvatskoj? lako kod nas već duže vrijeme postoji praksa sakupljanja starog papira. Politics and the Struggle for Solar Economy.pretvara odbačene materijale u radna mjesta umjesto u smeće . Unatoč činjenici da su milijuni ljudi širom svijeta prihvatili koncept recikliranja.simulira prirodne sustave u kojima sva materija kruži. što nije t o č n o . Zadovoljavamo se stopom reciklaže od nekih 3550%. Recikliranje Cesto se k a o odgovor na pitanje o t p a d a navodi reciklaža. O t p a d nije high-tech p r o b l e m . Osim toga reciklaža stvara d o d a t n o zagađenje i zahtijeva ulaganje velike količine energije da bi se o t p a d n i materijal sakupio. dakle nije ga potrebno transportirati. on je lovv-tech p r o b l e m . ali i načina kako g l e d a m o na prirodne resurse. Dodatni faktor je što su ograničenja reciklaže kao m o g u ć e g rješenja pitanja otpada postala vidljiva. godišnja količina otpada koji završi u spalionicama ili na deponijima svake godine sve je veća. On je cilj. Sto manje otpada proizvodimo. Druga m o g u ć n o s t je da svako kućanstvo i m a svoje mini kompostište. reciklaža je t r e n u t a č n o najrealniji način da se velike količine o t p a d n o g materijala ponovno vrate u proizvodni proces. materijale i energiju i naravno. Ukratko.nerijetko možemo vidjeti prenatrpane kontejnere koji d a n i m a čekaju da b u d u odvezeni. koji postupamo s o t p a d o m . Sva t e h n o l o g i j a p o t r e b n a za ostvarenje koncepta N u l a o t p a d a već je poznata i uobičajena. o t v a r a m o radna mjesta. Uvijek smo podrazumijevali da je o t p a d neizbježan. transportirao i preradio. još uvijek je vrlo niska. dizajnu i boljoj inform i ranosti Korak dalje od reciklaže . sjeća drveća opala bi za trećinu. V e r m o n t : Chelsea G r e e n . zadovoljiti polovičnim rješenjima? O n o što n a m je u o v o m trenutku potrebno je promjena načina na ' V i d j e t i na U R L : / / w w w . Ideja da se nastajanje o t p a d a izbjegne pažljivijim dizajniranjem je dramatična promjena načina na koji rješavamo pitanje otpada. Razloga je više. Strategija Nula o t p a d a : . Na taj način ne s a m o da se s m a n j u j e u k u p n a k o l i č i n a o t p a d a . Ne radi se o č a r o b n i m strojevima. U N j e m a č k o j se 72 % sirovine u proizvodnji papira dolazi od reciklaže. No bismo li se zadovoljili s 50%-tnom stopom nezaposlenosti ili siromaštva ili na primjer 50%-tnim smanjenjem gladi i bolesti? Svi bismo voljeli težiti t o m e da stopa nezaposlenosti. kad pitanje otpada u z m e m o u obzir. o r g i D a n i e l M. već o boljoj organizaciji. u prosječnoj kanti za smeće može se naći čak 3 0 % papira. 1 M e đ u t i m . Povećanjem efikasnosti štedimo novac. Ovdje ne samo da se radi o reciklaži i zaobilaženju deponija i spalionica. na nivou javnosti i na industrijskom nivou. to smo efikasniji. ne treba zaboraviti da i reciklaža podliježe d r u g o m zakonu t e r m o d i n a m i k e . Danas se efikasnost reciklaže za većinu iskorištenih metala kreće oko 3 0 % .Proizvedeni kompost se o d m a h može koristiti na javnim površinama. pogotovo kod materijala koji se lako recikliraju. Jednostavna istina o recikliranju je da ono s a m o pokušava riješiti simptome pojave o t p a d a . e a r t h . Recikliranje je svakako važno. ovdje se radi o restrukturiranju sustava proizvodnje i distribucije kako bi se spriječilo da o t p a d uopće bude proizveden. već se i p o j e f t i n j u j e proizvodnja. Umjesto da se bavimo zbrinjavanjem otpada. Jedan od njih je činjenica da je sustav za odvoz starog papira nepraktičan i neefikasan . Koncept "Nula otpada" (Zero Waste) Zagađenje podzemnih voda uzrokovano o d l a g a n j e m otpada na deponije i toksično zagađenje zraka koje nastaje spaljivanjem krutog otpada dovode nas d o p o t r e b e pronalaženje alternativa n a č i n u kako g o s p o d a r i m o o t p a d o m .

Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potrošača. smatrali bi nas još luđima. dok u ruralnim sredinama ljudi pribjegavaju raznim m e t o d a m a : od ispuštanja fekalija i o t p a d n i h voda u bunare do gradnje o g r o m n i h septičkih j a m a koje se prazne na polja. smanji toksičnost i otpad koji će proizvod stvoriti nakon korištenja te da se o m o g u ć i što lakša reciklaža. proizvođačima se često više isplati sirovine crpiti iz prirode.dakle proizvod se dizajnira za okoliš. a ne za smetlište. A kad bismo još izumili skupu tehnologiju koja će naše izlučevine dovesti do te vode. šume. Ovaj termin se prvi put pojavio u Australiji u Canberri. proizvođači bi trebali preuzeti odgovornost za otpad i štetu koju njihov proizvod uzrokuje. potrošnja energije i destrukcija okoliša započinju na s a m o m početku procesa proizvodnje . Nuždu vršimo u z a h o d . O g r o m n e količine pitke vode pretvaraju se u rasadnike opasnih bolesti. U u r b a n i m sredinama gdje su kanalizacijski sistemi izgrađeni to je manje uočljivo. Postrojenja za sortiranje i reciklažu otpada m o g u o m o g u ć i t i i do deset puta više radnih mjesta nego spalionice i deponiji. iz kojeg se otpad sustavom odvodnje odvodi u postrojenje koje bi navodno trebalo o t p a d n e vode pročistiti. 158 159 . Irskoj. Pet litara pitke vode utrošeno je da bi se n e u g o d a n miris i izgled isprali iz naše kuće ili stana i zapravo tu p r o b l e m tek počinje. Novi Zeland ima cilj postati prvom državom na svijetu bez o t p a d a . ponovno iskoristiti ili kompostirati. o m o g u ć a v a lake p o p r a v k e . pa zatim izumili još skuplju tehnologiju koja će odvojiti pitku vodu od fekalija. A k o v a m sve oko skupa zvuči previše utopijski i neostvarivo. budite svjesni da se ova inicijativa već provodi na različitim lokacijama širom svijeta.reciklirati. postaje javno prihvaćeno kao jedini m o g u ć i način. Priči o p u t u naših ekskremenata ovdje nije kraj. godine potpuno prestati puniti deponije o t p a d o m . ulaganjem g o l e m e količine novca i inžinjerskog posla. Dodatan porezni novac troši se za odlaganje i spaljivanje o t p a d a . Iz te iste rijeke voda se crpi. jer nas k o m u n a l n o poduzeće rješava neugodne zadaće čišćenja septičkih jama. N e š t o što na p r i v a t n o j razni s m a t r a m o a p s u r d o m . klokoče i nestaje zajedno s urinom ili fekalijama. STVARANJE RADNIH MJESTA Rasipanje materijala kroz deponije i spalionice otpada dovodi i do rasipanja radnih mjesta. Osim u navedenim primjerima p o m a c i se primjećuju u Londonu. obuhvaća m o d u l a r n e k o m p o n e n t e . Poplave znatno povećavaju rizik od kontaminacije podzemnih voda. A k o pogledate dizajn njihovog deponija. Kanadi. Proizvođači su ti koji bi trebali ulagati u bolji dizajn i povećanje efikasnosti proizvodnog procesa. sakupljanje zelenog o t p a d a iz kućanstava i si. kompatibilan s 2 1 . 4. Kad pritisnemo polugu ili povučemo špagu u wc-u. jer ne koriste vodu i time je štede. umjesto da potrebe namire iz reciklaže. proizvođači to ne bi trebali niti proizvoditi. pročišćava i v o d o v o d o m d o v o d i u d o m o v e . REDIZAJN PROIZVODA I PAKIRANJA Planiranje proizvodnje nekog proizvoda t a k o da se unaprijed ograniči potrošnja prirodnih resursa. već sada više nalikuje na a e r o d r o m nego na deponij. U t o m e n a m pomažu kompostni wc-i koji se nazivaju i suhim wc-ima. ponovno korištenje ili kompostiranje proizvoda . stoljećem. nakon čega se voda ispušta u najbližu rijeku. sortiranje otpada.u trenutku iskorištenja sirovih prirodnih resursa. koje nepravilnim odlaganjem m o g u prouzročiti zagađenje podzemnih voda i kontaminaciju hrane ukoliko se ispušta na polja. ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA. Umjesto toga ovaj novac bi se m o g a o iskoristiti za izgradnju infrastrukture koja bi o m o g u ć i l a efikasnije provođenje reciklaže. Nije neshvatljivo da bi nas neki psihijatar upitao zašto smo uopće morali upropastiti jedinu kantu pitke vodu koju i m a m o . g l e d a m o kako najmanje 5 litara pitke vode bućka. u potoke itd. Naša navika da se ne obaziremo na posljedice svojih djela o m o g u ć a v a n a m da ovaj sustav i dalje podržavamo. najvjerojatnije bi nas smatrali luđacima. Jedan od najvećih izazova u tretiranju o t p a d a je ljudski izmet. Cilj im je do 2 0 1 0 . 2. Dobar dizajn također osigurava da se proizvod lako može rastaviti. Strategija Nula otpada sastoji se od pet bazičnih postavki: 1. t a k o da se može lako nadograditi. a pojedini materijali lako reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji. Neki izvještaji u p u ć u j u na to da proizvođači recikliranog papira i recikliranih plastičnih proizvoda zapošljavaju 60 puta više radnika nego spalionice i deponiji. a živeći u sve turbulentnijim klimatskim uvjetima vrijeme je da i o t o m e p o č n e m o voditi brigu. Stoga će n a m priča o kompostiranju našeg izmeta dati dobar uvod u poglavlje o vodi. D o b a r dizajn znači v e ć u t r a j n o s t p r o i z v o d a . USKRAĆIVANJE SUBVENCIJA INDUSTRIJSKIM POSTROJENJIMA KOJA PUNO ZAGAĐUJU ILI STVARAJU OTPAD Zagađenje. Otpadne vode Kada bismo pokušali obaviti nuždu u jedinu kantu pitke vode koju i m a m o . T r e b a m o bolji industrijski dizajn. 5. Canberra je usvojila strategiju " N u l a o t p a d a " već 1996. godine. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURU UMJESTO U DEPONIJE I SPALIONICE Porezni novac se koristi za izgradnju novih deponija i spalionica o t p a d a . 3. i kasnije t o m istom v o d o m pokušali utažiti žeđ. Dva okruga u Kaliforniji također su usvojila ova načela. Zahvaljujući subvencijama koje primaju.

Svakih godinu-dvije kompostna k o m o r a se prazni. NE širi n e u g o d n e mirise. ako ih p r o m a t r a m o kroz neki period. zašto trošiti novac i kupovati wc školjke i sjedalice koje se lome svake g o d i n e i b a c a j u na smetlište? Zašto ne bismo sjeli van na sunce i promatrali ptice. Proces koji ubija ove mikroorganizme je već dobro n a m poznato aerobno kompostiranje. uslijed kompostiranja biomasa gubi na volumenu čakdeseterostruko i pretvara se u suhu tvar zvanu humus. a nisu ni zdrave. Dakle jedan mit koji o d m a h treba razbiti je da kompostni wc. U permakulturi naš je zadatak zatvoriti krug. U nekim zemljama postoje proizvođači kompostnih wc-a.. mačke. Joe Palachier. Usporedimo to sa našim navikama: dnevno 5 I vode + 1 / 2 1 fekalija = 5. koju ć e m o nabavljati od najbliže pilane. Piljevina će upiti ostatak vlage i ostavljati mjesta za prozračivanje i p o m o ć i kompostnoj hrpi da se izbalansira C-N omjer. Umjesto problema. ako je dobro dizajniran i proizveden. na taj način od urina d o b i v a m o visokovrijedno dušično gnojivo.na zemlju. kad ih u prirodi ispuste životinje. Tako. Fekalije. već kako se humus dobiven kompostnim WC-om mora zapaliti ili propisno uskladištiti. Dehidrirane fekalije n e m a j u miris i ne pružaju raj za ličinke raznih m u h a . zečeve. Za hrvatski standard ovi su sustavi još uvijek skupi. Ovaj sustav je dizajniran tako da biomasu koju proizvode ljudi vraća t a m o gdje joj je i mjesto . Kompostni wc je vrlo jednostavan sustav. pa je već m o g u ć e kupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuću. Kao i kod energije i ovdje naše kulturne vrednote dolaze do izražaja. N a k o n obavljanja velike nužde. Efektivna količina kompostiranih fekalija tročlane obitelji je oko 15 litara kvalitetnog komposta. bez mirisa. volumen se smanjuje i do deset puta zbog dehidracije. Na Internetu se m o g u naći jednostavni nacrti i primjeri samogradnje kompostnog wc-a. kompostne k o m o r e i sustava za ventilaciju. To je 'flush and discharge' (isplahni i odstrani) ili 'drop and store' (baci i gomilaj) kultura. koji je zajedno sa svojom ž e n o m Trish napravio raj na Rain­ bow Farm na N o v o m Zelandu. Z a p r a v o je to d o b r o izventilirana kenjarkompostara. Mogućnost samogradnje kompostnog wc-a samo dokazuje jednostavnost ovog sustava. tijekom predavanja u M o t o v u n u 2 0 0 5 . Sve veću popularnost u svijetu eko tehnologija zauzimaju kompostni wc-i.U o s t a l o m . slijevaju se u iste cijevi sa t o m smjesom i umjesto 5. H u m u s je posebno p o g o d a n za voćarstvo. naspram 9 0 . kako to one rade. Osim toga. primjerice američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) savjetuje da ne koristite ponovno humus. 0 0 0 litara opasnog otpada koji bi nastao plavljenjem wc školjke i miješanjem sa sivim v o d a m a . M e đ u t i m . vidjet ć e m o da nakon dva tri dana umjesto fekalija ostaje samo sitna hrpica materije slične zemlji. koja nudi trenutna i necjelovita rješenja. 160 161 . koji se sastoji od školjke. N o . godine rekao je k a k o se r a z m a ž e n i ljudi najteže o d r i č u svoja dva k o m o d i t e t a : a u t o m o b i l a i wc-školjke s ispiranjem. Vode koje koristimo u kuhinji i u kupaonici za pranje. O n o što nastaje kao proizvod k o m p o s t n o g wc-a vrijedan je h u m u s . fekalije se posipaju sa četiri do pet šaka piljevine. pa će se entuzijasti upustiti u gradnju vlastitog kompostnog wc-a. U kompostnoj komori biomasa se prozračuje uslijed čega se dovodi kisik nužan za proces kompostiranja. m o g u prouzročiti zarazne bolesti. U ovom procesu temperatura kompostne biomase se diže dovoljno visoko da patogeni mikroorganizmi ne m o g u preživjeti.5 I smrada dnevno kojeg se t r e b a m o riješiti. ljudski otpad sadrži velike količine patogenih m i k r o o r g a n i z a m a koji.. kad bi se o t p a d bacio d i r e k t n o na z e m l j u . nisu u g o d n e o k u . a odvodi se n e u g o d a n miris. a od fekalija kompost. Dakle.5 I fekalija sada i m a m o na tisuće litara zagađene vode koje se m o r a m o riješiti.

pitka voda postaje sve dragocjeniji resurs. Zahvaljujući lošem gospodarenju v o d o m . pranje Potrošnja vode u stambenim objektima Voda Voda je život. onda se ispred biljnog pročistača stavlja septička j a m a s k o m o r a m a i preljevom. isto kao i kod hrane. Idealno bi bilo pitku vodu zadržati pitkom. biopročistači m o g u varirati od vrlo m a l e n i h (nekoliko m 2 ) za m a n j a kućanstva. već danas u većini europskih zemalja voda iz slavine više nije pitka. pa i do nekoliko tisuća m 2 za tretiranje velikih količina o t p a d n i h voda. Još je gore što u m n o g i m zemljama gdje je vode iz slavine apsolutno zdrava i pitka. jer je u ruralnim krajevima. problem rješavamo na taj način da ne dozvolimo da crne vode uopće nastanu. Malč sprječava evaporaciju tla i isušivanje. Preljev zatim završava u biljnom pročistaču i rješava ostatak zagađenja. Još j e d n a važna praksa koja u permakulturi o m o g u ć u j e da se o g r o m n a količina vode vrati u upotrebu je odvajanje crnih voda od sivih. Pročišćena voda je dovoljno čista da se p o n o v n o može koristiti za pranje. U svijetu na žalost sve više postaje problem i uzrok sukoba i ratova. Primjerice. Dakle. 1 7 0 % vode na planeti ode na navodnjavanje. postao je trend piti flaširanu v o d u . Z a š t i t a od vjetra t a k o đ e r s m a n j u j e evaporaciju t l a i transpiraciju s lišća biljaka. Ali pritom ne mislimo samo na zatvaranje slavine dok p e r e m o zube. Kako se septička j a m a puni. Ponekad su pročistači izvedeni u k a s k a d a m a . čest slučaj da se preljev septičke j a m e ispušta direktno u prirodu. Zašto uopće dozvoliti da nastane tvar koju nazivamo o t p a d n o m v o d o m . u permakulturnim vrtovima štedimo vodu. M a l a r i j a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 2 m i l i j u n a l j u d i u 9 0 % slučajeva i m a uzrok u k r č e n j u š u m a č i m e s e stvara p l o d n o t l o z a m n o ž e n j e k o m a r a c a m a r a l i č a r a . Biljni pročistač nije ništa drugo nego bazenčić dubine do 60 cm napunjen šljunkom iz kojeg rastu biljke močvarice. rogoz i druge. Kako biljke rastu. na preljevu. Iz tehnološke perspektive. rješenje je vrlo jednostavno. kade itd. pripremajući se tako na nestašicu pitke vode koja n a m uskoro slijedi. 1 K o l e r a k o j a g o d i š n j e u b i j e o k o 3 m i l i j u n a ljudi i m a u 9 0 % slučajeva uzrok u n e č i s t o j p i t k o j v o d i . a to su u našim krajevima trska. Korištenjem već ranije spomenutog kompostnog wc-a. Kao što smo naučili. Koliko su n a m k o m p o s t n i wc-i i/li biljni pročistači važni dovoljno govori podatak o potrošnji vode u našim k u ć a n s t v i m a : wc 3 3 % . sadnjom trajnica. s a m o onda sustav treba prilagoditi sustav. nitrate i fosfate. sudopera. stvarno je obijesno ispirati zahodsku školjku pitkom v o d o m . gdje kućanstva nisu spojena na kanalizaciju. Sive vode su sve ostale otpadne. Prema veličini i kapacitetu. Dapače.5%. s jedne strane ulazi siva voda. 162 163 . O v i m procesom uspijevamo iz vode ukloniti organske tvari. dakle voda iz umivaonika. V o d u treba štedjeti. pranje odjeće 12. Trajnice osiguravaju bolju prohodnost vode svojim d u b o k i m k o r i j e n j e m . ispiranje wc-Školjke. amonijak. a stanovnici siromašnih zemalja imaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe. jer je ona najbolja za zalijevanje biljaka. Cilj je vodu što duže zadržati u zoni korijenja. biljni pročistači m o g u se koristiti i za tretiranje crnih voda. U vrtu štedimo vodu malčiranjem. Princip rada je vrlo jednostavan. tuširanje. šaš. U trenutku kada. s druge strane. Crnim v o d a m a nazivamo vodu koja je zagađena fekalijama. iako je i to kvalitetna navika. Velike korporacije kupuju prirodne izvore vode širom svijeta. Obavezno t r e b a m o sakupljati kišnicu. Tu se apsorbiraju organske tvari i ostaci sredstava za pranje te se koriste za vegetativni rast. Za rješavanje sivih v o d a k o r i s t i m o b i l j n e pročistače. u SAD-u se u prosjeku po osobi potroši 5 0 0 litara dnevno. dodavanjem humusa. jer nas reklama krivo uvjeravaju kako je ta voda zdravija. a može biti i toliko čista da se bez problema može piti. pranje suđa 8.5%. Upravo na taj način bi biljni pročistači mogli steći veću popularnost u Hrvatskoj. u Velikoj Britaniji 2 0 0 litara. kišnicu možemo koristiti za kuhanje. prolazi kroz zonu korijenja i s druge strane izlazi kao čista voda. A k o s m o u situaciji da miješanje sivih voda sa crnima ne možemo izbjeći. a u nekim krajevima se može i piti. hrani i liječi tlo te općenito podiže kvalitetu tla. miješanim k u l t u r a m a i efikasnijim oblicima navodnjavanja kao što je kap po kap ili direktno dodavanje vode u korijen biljke. piće i hrana 18%. Bez obzira što je na planeti manje od 1 % vode p o g o d n o za piće i to bi bilo dovoljno za potrebe svih stanovnika kad bi imali pravedniju raspodjelu. korjenčići biljaka se isprepliću oko šljunka. Sadržaj sivih voda uglavnom se svodi na nešto organske materije pomiješane sa s a p u n o m ili d e t e r d ž e n t o m . Malčiranje n a m tijekom vrućih ljetnih dana može smanjiti potrebe za zalijevanjem čak za polovinu (Whitefield. tuširanje i kupanje 2 5 % . tako biljke i m a j u više vode za sebe. Biljni pročistač je uređaj koji koristi prirodno svojstvo nekih biljaka močvarica da iz vode apsorbiraju otpadne tvari i ugrađuju ih u svoju biomasu. 2 0 0 4 ) . a fekalije kompostirati.kao i bilo koju drugu biomasu. H u m u s poboljšava sposobnost tla da zadrži vodu. z b o g zagađenja podzemnih voda. izlazi već djelomično pročišćena voda. Dakle. Dobra stvar kod sivih voda je što se može vrlo lako pročistiti.

auta i vrta 3%. u koju direktno kroz cijev u gornji dio ulazi siva voda. do polovine je punjena k a m e n j e m veličine do 50 mm koje je d o b r o prekriveno t k a n i n o m (stari ručnici ili slično). U k a s n i m jesenskim mjesecima biljni pokrov se reže i stavlja na kompostiranje (vrbe se skraćuju). isto rade i naši biljni pročistači. Prva bačva. brane polaganim čišćenjem od zagađenja. jer voda koja ulazi u bačvu mora proći kroz zemlju koja ima ulogu filtera. kako bi se izbjeglo truljenje biljne materije unutar bazena. neovisno govorimo li o močvarama ili m o r i m a . Naravno. Druga bačva se m o t e puniti krupnim đ l j u n k o m . K o m a d i zemlje se pritisnu t a k o da cijela površina bačve bude zatvorena. Ljuska od ferocementa se izrađuje t a k o da se na tlo postavi rabit mreža (gusto pletena metalna mrežica) te se na nju nabacuje beton u sloju od 3 do 5 c m . Biljnim pročistačima o p o n a š a m o prirodne procese. Pročistač se sastoji u prvom stupnju pročišćavanja od dviju plastičnih bačvi od 150 litara. pazeći da ne oštetite prilikom iskapanja ostale biljke. Igor i Marijana su radili svoj biljni pročistač uz pomoć dizajnera Jordija Puiga Roče iz Katalonije (Španjolska). neke korake m o ž e m o poduzeti o d m a h . a nježne i osjetljivije u zadnji b a z e n . Kao alternativa PVC foliji. izoliran d u p l o m pvc folijom i punjen raznim granulatima kamenja. T u s e d o g a đ a zadnje pročišćavanje aerobnim i anaerobnim procesima mikroorganizama i korijenjem šaša i trske. šaš. Lijep primjer biljnog pročistača za jedno kućanstvo i m a m o kod obitelji Lesar iz pitoresknog međimurskog seoceta Zasedbreg. najvećeg kalibra 30 m m . U većim razmjerima u Hrvatskoj trenutno postoje biljni pročistači na otocima Cresu (Osor) i Krku ( k a m p Glavotok). Beton ne smije biti napravljen sa šljunkom nego s pijeskom. Toksičnost deterdženata može se izbjeći korištenjem biorazgradivih sapuna i deterdženata. a desna je Gotov biopročistač 164 165 . Na njihovo se mjesto može zasijati raž ili druge žitarice otporne na zimu. Bilje koje koristite možete nabaviti na proljeće na močvarnim područjima. Bazeni su izolirani PVC folijom i punjeni šljunkom te su zasađene vrbe. sive vode ne smijemo pustiti direktno u prirodu jer bi to m o g l o dovesti do neravnoteže u ekosustavu. Šaš i trska i m a j u o g r o m a n podzemni sustav korijenja i potreban je dobar alat za njegovo iskapanje. Biljke se m o g u saditi tako da se grube i veće biljke sade u prvom bazenu. Z a t i m je preostalih pola volumena napunjeno k o m p a k t n o m zemljom. K a o što se i sve vode. nisu svi u mogućnosti naglavačke prevrnuti infrastrukturu koju koriste za o t p a d n e vode. g d j e je v o d a već visoko pročišćena. nepropusna m e m b r a n a se može izraditi od ferocementa. Korisno je imati kotliće za ispiranje koji imaju mogućnost reguliranja količine vode koju ć e m o ispustiti. Bitno je da se vrbe drže p o d k o n t r o l o m rezanjem. Bačve su korištene ranije u tekstilnoj industriji i nabavljene po vrlo povoljnoj cijeni. koja se spaja na vrh prvog od tri bazena promjera 2 metra i d u b o k a 1/2 metara. Zaista je tragično da n a m u kućanstvima najviše vode ode na wc kojeg ispiremo p i t k o m v o d o m . T a k o pročišćena voda predat će se na analizu. Z a d a t a k druge bačve je usporiti tok vode. dubine oko 1 me- Stavljanje nepropusne membrane i zasipavanje kamenjem i šljunkom Razlika u vodi iz stroja za pranje rublja . M e đ u t i m . S druge strane druge bačve pri vrhu izlazi cijev. ali čak i ako koristimo ovakva sredstva za pranje. Biljni pročistači počeli su se prvo koristiti 60-ih godina u N j e m a č k o j . Rekli su n a m kako su učinili slijedeće. metvica. Na taj način problem rješavamo b a r e m djelomice. trska. Na zemlju se m o g u posaditi razne ukrasne vodene biljke. U proljeće se biljni pokrov sam obnavlja i proces kreće ispočetka. Iz trećeg bazena pročišćena voda kroz cijev u obliku lepeze izlazi u stepeničasti pročistač koji se sastoji od osam stepenica iskopanih unutar zemlje. Pročišćena voda sakupljat će se u jezercu promjera oko 6 metara. perunike i d r u g i m m o č v a r n i m biljem. Iz bačve pri d n u izlazi cijev i ulazi u gornji dio druge bačve koja je do vrha ukopana u zemlju i njezin gornji dio je m a l o viši od dna prve bačve. te utvrditi efekt pročišćavanja. tako da može sedimentirati prije prelaska u sljedeau fazu pročiđaavanja.lijeva nije prosa kroz pročistač. na Jakuševcu u Z a g r e b u i za gradić Z m i n j koji ima kapacitet za 7 0 0 ljudi.

koje će služiti za zalijevanje i kupanje. o b r u b l j e n o korisnim i ukrasnim močvarnim biljkama. Ostala ulja se m o g u dodati u m a n j i m količinama (maksimalno 2 5 % ukupne količine ulja). M e đ u t i m . hladno prešana ulja. NAPOMENA: za izradu sapuna nemojte kupovati skupa djevičanska.5 m 2 za 3 člana kućanstva. Čišćenje pročistača vrši se otprilike svakih pet do sedam godina. suncokretovo. dakle onečišćuje vodu u koju dospije. p a l m i n o ulje. Sapun Osnovni sastojci za izradu bilo kojeg sapuna su: masnoća. U ispravno napravljenom sapunu. n e m a više kaustične sode. smjesa se zagrijava na visoke temperature. Neki od njih se proizvode na bazi sapuna. rafinirana. Jezerce je oblika cvijeta i izolirano PVC f o l i j o m . U tu skupinu spadaju: maslinovo ulje. i ovdje i m a m o prijatelje da p o m o g n u . Kaustična soda reagira s m a s t i m a i pretvara se u sapun.3 m površine pročistača po osobi. te biljkama kojima je potrebno m n o g o vode za rast. Takav pročistač je isplativ i neštetan za okoliš. N e k a d se u tu svrhu koristio životinjski loj. vađenjem šljunka i njegovim ispiranjem te vraćanjem u bazene. sojino. sezamovo. Većina sredstava za pranje koja m o ž e m o kupiti u o b i č n i m d u ć a n i m a proizvode se na bazi deterdženata. koji je dovoljno odstajao. repičino i ulje pšeničnih klica. sapun je potpuno razgradiva supstanca. kad ih se većina može vrlo jednostavno napraviti kod kuće uz m i n i m a l a n trošak. Ali kao i kod gradnje baliranom s l a m o m . pranje posuđa. Teren na kojem je pročistač izgrađen je blago nagnut i u blizini jezera se nalazi odvodni kanal za slučaj da jezerce dobije previše vode. 1. Nije razgradiv. ricinusovo. to jest ulja. n u d i m o direktnu alternativu j e d n o m segmentu potrošačkog društva i dovodimo u pitanje potrebu za postojanjem cijele jedne grane industrije oko koje se vrti o g r o m n a količina novca. zahtijeva naporniji fizički rad. Deterdžent je kemikalija koja se dobiva od petroleja.5 . zašto plaćati sve ove proizvode. Prodaje se u obliku kristalića. za sam proces saponifikacije čak su pogodnija jeftinija. Preferiramo korištenje masnoća biljnog porijekla. etiketa "eko proizvod" često se zlorabi kao marketinški trik za postizanje više cijene. kukuruzno. osim za piće. 166 167 . Pritom često koristimo raznorazna kemijska sredstva. lužina i voda. kokosovo ulje Izrada eko-sapuna 2. Svako od ovih ulja ima svoj specifičan faktor saponifikacije o kojem ovisi količina potrebne lužine. U kućanstvu se koristi najčešće za odštopavanjezačepljenih odvoda. Izradom vlastitih sapuna i sredstava za pranje. O kombinaciji ulja ovisit će i količina lužine koja je potrebna za potpunu saponifikaciju (kemijski proces nastajanja sapuna). laneno. Osim t o g a . Opisani pročistač ima površinu 14. pri č e m u se g u b i hranjiva vrijednost ulja. rijetko se obazirući na štetu koju će prouzročiti nakon što v o d o v o d o m izađu iz područja našeg d o m a . Takvo ulje se proizvodi od komine maslina koje su već j e d n o m hladno prešane. a može se proizvesti uglavnom od prirodnih sirovina. Da bi se iz t o g tropa dobilo ulje. Za razliku od deterdženta. Dapače. Tvrdoća k o n a č n o g sapuna ovisit će o kombinaciji ulja koje smo izabrali. u velikim količinama koristimo u kućanstvu za kuhanje. A k o želimo do kraja ostati vjerni ekološkim načelima. ali je savršeno za izradu sapuna. V o d u .tra. Lužina Većina ljudi koji se odluče na izradu vlastitog sapuna kao lužinu koristit će već spominjanu kaustičnu sodu (natrij-hidroksid. toplo prešana ulja. Masnoća Sapun je teoretski m o g u ć e napraviti od gotovo bilo koje masnoće. U tu skupinu spadaju: bademovo. pranje rublja i tuširanje. Danas na tržištu postoje različiti proizvodi koji se deklariraju kao " e k o " proizvodi. Samo neka ulja imaju zadovoljavajuće karakteristike da bi se od njih napravio tvrdi sapun. što je dovoljno za efektno pročišćavanje sivih voda i nadmašuje kriterij od najmanje 2 2. To je izrazito lužnata kemikalija vrlo nagrizajućih svojstava. U većoj ili manjoj mjeri su biološki razgradivi. N a O H ) . Zato s m a t r a m o da takvo jeftino ulje nije baš kvalitetno za prehranu. i kakao maslac.

. pa zatim a k o želite napraviti sapun 100% prirodnog porijekla.. inox. i gusta. Isto vrijedi i za limene posude. OPREZ!!! Kaustična soda je izuzetno opasna kemikalija. Naizmjence miješajte ručno i mikserom sve dok smjesa ne postane neprozirna 2 Ova m e t o d a je detaljno objašnjena na slijedećim w e b stranicama: http://ourworld. eksperimentirajte s l u g o m dobivenim od pepela.plastični kalupi . U k u p n o vrijeme miješanja trebalo bi biti između 15 i 20 m i n . Za držanje kaustične sode preporučujemo plastične posude. p a l m i n o ulje ili kakao maslac) najprije ga otopite na višoj temperaturi t a k o da postane tekuće. cijelo vrijeme miješajući.compuserve. Z a t i m isperite s v o d o m . Pri dodiru s v o d o m vrlo burno reagira i zagrijava se na oko 90 C. Voda iz vodovoda je p o t p u n o neprikladna za izradu sapuna jer je vrlo tvrda. Dobivena tekućina je otopina kalij-hidroksida ( K O H ) u vodi.html 168 169 . Ako dođe u dodir s kožom. A k o koristite ulje u k r u t o m obliku (npr.). Najprije na kožu nanesite obilnu količinu octa. U posudu sipajte kaustičnu sodu. Zagrijte ulje na t e m p e r a t u r u od 38 C. izvažite t o č n u količinu koja piše u receptu.com/homepages/paul_norman_3/soapmake.vaga koja se može kalibri rati . što znači da količina otopljenih minerala m o r a biti m i n i m a l n a . Kaustična soda reagira s a l u m i n i j e m .ručni mikser . Najjednostavnije je koristiti destiliranu vodu. a sapun je najbolje kuhati u emajliranim posudama ili posudama od nehrđajućeg čelika (rostfrei. Kad dobivena vodena otopina kaustične sode prestane biti vruća.2005. Z a t i m počnite miješati mikserom. Zamiješajte tako da se svi kristalići rastope. nemojte je pokušavati s kože isprati v o d o m . Voda Voda m o r a biti m e k a n a .deka ili poplun Postupak: 1.drvena ili plastična žlica ili kuhača za miješanje .12. Z a t i m ostavite smjesu da se ohladi na 38 C. Kalibrirajte je t a k o da pokazuje nulu. pa zato nemojte koristiti aluminijske posude ili žlice.htm (12. Miješajte još nekoliko m i n u t a t a k o da se sve d o b r o pomiješa. Kaustična soda će se otopiti u vodi pri č e m u će se smjesa zagrijati na 90 C.plastična posuda u kojoj ćete pomiješati kaustičnu sodu s destiliranom vodom . Za miješanje je najbolje koristiti drvene ili plastične žlice. neutralizirat će kaustičnu sodu.t e r m o m e t a r za tekućine . Poklopite i stavite negdje sa strane da se ohladi. Druga opcija je kišnica. Lug je tekućina koja se dobije kad voda (obično kišnica) kaplje kroz pepeo koji je nastao g o r e n j e m tvrdog drveta (hrast. spaja se sa v l a g o m iz kože i izaziva jake opekline.. Miješanje kaustične sode i destilirane vode 2. Upotreba g u m e n i h rukavica. A k o se u n a t o č svim m j e r a m a ipak desi da kaustična soda dospije na kožu. zaštitnih naočala i zaštitne odjeće je obavezna. httpj//JQurneytoforever.. N e m o j t e miksati duže od 10 sekundi o d j e d n o m .N e k a d se umjesto kaustične sode za izradu sapuna koristio lug. Z b o g t o g a se moraju poduzeti sve mjere zaštite.org/biodiesel_ashlye.). Pribor . pa treba biti vrlo oprezan dok radimo s n j o m ! Vrijedi sve kao i kod proizvodnje biodizela. 3. kao kiselina. bukva.). nego samo topla (idealno bi bilo 38 C) u lonac ulijte potrebu količinu ulja. Ocat. O p r e z n o ulijte vodu s kaustičnom s o d o m u toplo ulje. U posudu s kaustičnom sodom ulijte destiliranu vodu. 2 3.lonac (emajl ili nehrđajući čelik) . Stavite plastičnu posudu na v a g u . Savjetujemo da za početak savladate tehniku izrade sapuna s kaustičnom sodom. Pripazite da ne udahnete paru koja će se dizati iz posude.

Tijekom prvih 12 sati sapun će se još zagrijati zbog kemijske reakcije koja se odvija. II.com/oilsapval. Na svakih 5 0 0 g sapuna dodati 3. N a k o n što odstoji. Ulijte sapun u kalupe. Z b o g toga nemojte otvarati poplun prvih 1 2 sati. da se ne napravi previše sapunice). n e m o j t e ih samo zamijeniti u receptima. izvadite ga (rukavice!) i stavite na prozračno mjesto da se osuši. Isti postupak primijenite ako sapun n a k o n d u g o vremena još uvijek sadrži kaustičnu sodu. Prije upotrebe pričekajte još n a j m a n j e 3 tjedna. Obično je dovoljno oko tri tjedna stajanja n a k o n čega je sapun spreman za sigurnu upotrebu. istestirajte ga tako da operete ruke. U smjesu se dodaju tik prije lijevanja u kalupe. Intenzitet eteričnih ulja varira od proizvođača do proizvođača. Smjesu polagano zagrijati na najmanjoj vatri povremeno miješajući (ne prečesto. Poklopite poklopcima i sve skupa zamotajte u deku ili p o p l u n .htm http://www. Korištenje nekih egzotičnijih ulja (npr. gel aloe vere (ljekovita svojstva) ili zobene pahuljice (abrazivna svojstva). O v o s u n e k e od njih: Jittpj//www.es.5 dl destilirane vode.tlcsoaps. mirise. pa količine u receptima treba uzeti provizorno i prilagoditi o s o b n o m ukusu.lJberty-natural.com/recipgs. kokosovo ulje) dosta poskupljuje konačan proizvod. K a d se sapun m a l o o h l a d i (oko 66 do 71 C) dodajte eterična ulja. A k o osjetite lagano peckanje to znači da treba još stajati.com/soapcalc/free. 3 N a i n t e r n e t u s e m o ž e n a ć i m n o g o w e b stranica s a r e c e p t i m a z a r a z n e s a p u n e . Zbog toga je vrlo važno da odstoji dovoljno d u g o . Osim eteričnih i esencijalnih ulja. N a k o n 3-4 d a n a . Skinite s vatre i nastavite miješati.com/ny2/SoapersCorner/SoapingRecip. Izvodi se na slijedeći način: Napraviti osnovni sapun bez d o d a n i h mirisa.4. u sapun se m o g u dodati razni aditivi kao npr. Napomena Sapun koji nije dovoljno odstajao sadrži male količine kaustične sode. od komine maslina). Ako se niti tada ne pojavi peckanje to znači da je sapun spreman za u p o t r e b u .htm http://www. I. Kad se sapun nakon nekoliko dana stvrdne dovoljno da se može izvaditi iz kalupa. Smjesu ponovo zagrijte na 38 C. Sapun od biljnih ulja 2 2 7 g maslinovog ulja 136 g kokosovog ulja 91 g p a l m i n o g ulja 170 g destilirane vode 62 g kaustične sode DODAVANJE MIRISA Mirisi se u sapun d o d a j u u obliku esencijalnih i eteričnih ulja.angelfire. Pazite da v a m se sapun ne uhvati za posudu i zagori.cQm/infQ/sQQpjecipes. ulijte u kalupe i zamotajte. RECEPTI 3 Napomena: Vrlo je važno da se precizno držite zadanih količina! A k o želite raditi sapune s nekim d r u g i m uljima.5 dl destilirane vode Ovo je vrlo jednostavan sapun koji može ispasti dosta jeftin ako n a đ e m o jeftino maslinovo ulje (npr.htm Sredstva za pranje SREDSTVO ZA PRANJE RUBUA 2 0 0 g sapuna od maslinovog ulja ili nekog d r u g o g sapuna koji se ne pjeni 3/4 šalice k r i s t a l n e sode ( n a t r i j karbonat. Promjena vrste ulja u receptu zahtjeva i p r o m j e n u količine kaustične sode. Nemojte se previše opterećivati ako u smjesi ostane nekoliko nerastopljenih g r u d i c a . A k o se desi da se sapun nakon d u g o vremena ne stvrdne to znači da se prebrzo ohladio. Sapun od maslinovog ulja 1 I maslinovog ulja 127 g kaustične sode 2.html http://www. Druga m e t o d a je dodavanje eteričnog ulja u gotovi sapun u kojem n e m a više kaustične sode. Ako nema peckanja prislonite jezik na sapun. N a 2 C 0 3 .tlcsoaps. Vrlo je važno da se sapun ne ohladi prenaglo. Sapun će se p o t p u n o rastopiti kroz sat vremena. naribati ga i staviti u lonac za kuhanje sapuna.html A k o p l a n i r a t e smišljati vlastite r e c e p t e p r e p o r u č u j e m o d a d e t a l j n o p r o u č i t e slijedeće w e b stranice: http://www.colebrothers.to je sredstvo koje 170 171 . dodajte malo vode. kada se dovoljno stvrdne. Ako je smjesa presuha. Izlijte u kalupe i pustite da se sapun potpuno ohladi i stvrdne. boje ili bilo kakve druge aditive.

D o b r o promijeđajte. N a H C 0 3 ) SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (RUČNO PRANJE) 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja 2 šalice tople vode 1/4 šalice glicerina nekoliko kapi eteričnog ulja limuna Rastopite sapun u vodi. PRANJE WC ŠKOUKE Koristite mješavinu sode-bikarbone. vode i octa. SREDSTVO ZA PRANJE SUDA (PRANJE U STROJU) 1/2 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja 1 šalica vode 1 žličica limunovog soka 3 kapi eteričnog ulja čajevca 1/4 šalice prozirnog octa Rastopite sapun i dodajte preostale sastojke. Dodajte glicerin i eterično ulje i ostavite da se ohladi. Koristite 1/2 do 1 šalicu ove tekućine za jedno pranje. Za detaljno ribanje koristite sodubikarbonu. Ostavite da se ohladi. PRANJE PROZORA 1 I vode 1/2 šalice alkoholnog octa 1 žlica limunovog soka 2 žlice etilnog alkohola UNIVERZALNA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE 1. Promiješajte i kuhajte dok se sapun i kristalna soda ne rastope. Omekšivač za rublje: 1 šalica octa + 1/4 šalice sode-bikarbone (natrijhidrogen-karbonat. Dok se smjesa hladi trebala bi se zgusnuti u rijetku želatinu. Smjesu izlijte u veliku p o s u d u i d o d a j t e 5 I t o p l e v o d e .se koristi za o b r a d u drvenih bačava u vinarstvu) Naribajte sapun i stavite u posudu za kuhanje sapuna. ČIŠĆENJE PEĆNICE Na zakorena mjesta sipajte sol. u litri tople vode rastopite 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja i dodajte sok od jednog limuna 3. u 7 litara tople vode rastopite 1/8 šalice kristalne sode. 1/4 šalice octa i 1/2 šalice naribanog sapuna 172 173 . Dodajte kristalnu sodu i 3 šalice vode. četiri žlice sode-bikarbone rastopite u 1 I vode 2. Isperite. SKIDANJE KAMENCA O c a t ili v o d e n a o t o p i n a l i m u n s k e kiseline (može se nabaviti na veliko u poljoprivrednim d u ć a n i m a ) .

permakultura nas educira i osnažuje da radimo održiva poboljšanja u svakom od tih pet područja. Gotovo 7 5 % takvih inicijativa propadne u prve četiri g o d i n e .sposobnost stvaranja aktivnog odnosa prema društvu u kojem djelujemo. jer su ljudi imali šugav vrt. Kvaliteta organizacije . susrete. kako raspodijeliti zaduženja i poslove. Vrlo je mali broj ekosela ili sličnih priča koja zaista zazive s obzirom na veliki broj onih koja krenu u taj proces. p o m a g a n j u i suradnji. a ljudi su ono što prethodi. konflikte između članova i članica određenih inicijativa. T a k v a vizija n a m olakšava p r i p r e m u i provođenje malih koraka do ostvarenja cilja te n a m je jasniji redoslijed prioriteta. ali život je u svakodnevnim p r o m j e n a m a i ukoliko ne idemo u korak s njim dolazi do rascjepa. Ipak. Z o n e o kojima ć e m o govoriti u poglavlju o dizajniranju se nižu s obzirom na naše prisustvo u njima. T i m e n a m se i pokazuje koliko je važna o n a p r i m a r n a energija. Kvaliteta slušanja . Ovakvi dogovori n a m se čine nebitnima ili nepotrebnima u t r e n u c i m a kada sve štima. sve se češće spominje zona 00 . ali neodrživost loših međuljudskih odnosa koji su dio iste skupine. već su njihovi m e đ u s o b n i odnosi postali prilično šugavi. Daje odgovor na pitanje postoje li dovoljno jaki kapaciteti u našoj grupi da ostvarimo ciljeve i vizije. život. ali se vrlo često u trenucima konflikta i m o g u ć e g sukoba pojavljuju kao dobar vodič za izlaz iz te situacije. umjesto izolacije naglašavamo promjene i spremnost na improvizaciju. Ljudi koji žive na p e r m a k u l t u r n i m i m a n j i m a ili su dio permakulturnih projekata označavamo Z o n o m 0 0 . Istovremeno. prekrasnim vrtovima. Način na koji v o d i m o krute organizacije podređenih i onih koji naređuju. vrlo je vjerojatno kako ć e m o unatoč svim n e d a ć a m a i problemima koji se d o g a đ a j u . vrlo je teško za povjerovati kako ć e m o zajedno biti u stanju stvoriti dobre vrtove ili dobre energetske sustave. voda. jer se problemi u njoj prelijevaju na druge elemente. Od toga 9 0 % k a o razlog ima ljudski faktor. U j e d n o m ekoselu su lijepo rekli kako se ljudi u g l a v n o m fasciniraju tehničkim dostignućima koja su postigli. Z a t o je i količina energije koja frca m e đ u ljudima uključenima u takve priče vrlo jaka. Sve to posebno dolazi do izražaja jer se vrlo često radi o životnim pričama. uspoređujući to sa četiri kotača vozila. potrebne su n a m : 1. S p o r a z u m i m o g u biti od o p ć e g z n a č e n j a . ali da rijetko kada pomisle koliko su ona plod njihove međusobne sinergije i suradnje. jer su njihove pozicije i njihovi međusobni odnosi i najvažniji. energija/ resursi. Dakle. Dobro je zapisati dogovore na papir kako bi ih svi vidjeli i s vremena na vrijeme se podsjetili na njihovo značenje i svrhu. To može i trajati j e d n o vrijeme. te ističe da u nedostatku samo jedne ne možemo ići dalje. uspjeti ostvariti održivost organizacije. a ne zbog neimanja vjetrenjača za struju ili kuća od balirane slame. problemi i loši odnosi unutar jednog područja uzrokuju i probleme i loše odnose i u svim d r u g i m a .da bismo mogli kvalitetno komunicirati sa ljudima oko nas m o r a m o znati slušati. kućni red. planete kad t a d će doći na n a p l a t u . k o m p o s t n i m wc-ima i sličnim. Pored koraka koje ć e m o poduzimati da ostvarimo našu zajedničku viziju. Kvaliteta balansa . upravo kako bi se naglasila važnost ljudi i njihovih odnosa. gdje pokušavamo ostvariti svoje najdraže snove. način na koji uspostavljamo naše međusobne odnose temeljene na sebičnosti i opsesivnom natjecanju uzrokuje bolesno stanje i u ostalim e l e m e n t i m a . To je područje organizacije. Da naša g r u p a može ostvariti svoje ciljeve i vizije potrebne su n a m četiri vrste kvalitete.Organizacija U permakulturi učenje počinje s analizom pet područja u kojima s m o kao čovječanstvo stvorili probleme i t i m e ugrozili budućnost. t r a n s p a r e n t n i odnosi odgovornosti. vlasništvo nad zemljom 174 175 . 4. Takvi dogovori ili sporazumi trebaju biti doneseni od strane svih pripadnika i pripadnica zajednice (direktna d e m o k r a c i j a ) na transparentan način. odnosno ljudski faktor. ali m o g u se baviti i specifičnim potrebama i dimenzijama naše zajednice: kako zarađivati i dijeliti novac. 3. Permakulturni dizajner Jan M a r t i n Bang ( 2 0 0 5 ) ih smatra podjednako važnima. Čak ni nedostatak novca nije glavni uzrok. N o . Ukoliko naša priča ima ove četiri kvalitete. Rekli smo u poglavlju o permakulturi kako naš dizajn počinje od zone gdje stanujemo koju označavamo kao nultu zonu ili zonu 0. Lijepe priče ne propadaju.harmoniziramo naše odnose kroz zajedničke akcije. zrak/klimatske promjene i organizacija. Kvaliteta fleksibilnosti . Ukoliko n e m a m o dobre odnose u samoj organizaciji. Z a t o je iznimno važno da se ne zanosimo samo održivim energetskim sistemima. d o b r o je stvoriti listu zajednički prihvaćenih dogovora koji su jasni i jednostavni. Često mislimo da se stvari podrazumijevaju. način na koji su organizirana naša društva koja uzdižu do neba nasilje. Organizacija je najvažniji element u našoj analizi. organizacije. To su tlo. Tehnološka dostignuća su posljedica na ovakvim pričama.f o k u s i r a n j e g r u p e . 2. Kada krećemo u stvaranje ovakvih životnih projekata d o b r o je imati viziju z a j e d n i c e kakvu ž e l i m o ostvariti. već da i z g r a đ u j e m o i n j e g u j e m o i l j u d s k e o d n o s e koji se b a z i r a j u na m e đ u s o b n o m povjerenju. energija i z m e đ u ljudi. gdje d a j e m o cijeloga i cijelu sebe.

trenutnoj razdraženosti ili jednostavno nesimpatiziranju nekoga. ali to su iznimne i radikalizirane situacije. Isto tako.jedan od najgorih osjećaja koje m o ž e m o osjećati je da smo neprihvaćeni. a ljudski je ne željeti osjećati strah. i g d j e je najmanje jedna osoba od njih d u b o k o potresena t o m situacijom" (Borio a n d Candela. nešto nas zbilja plaši ili ljuti oko stavova d r u g e osobe. Takve osobe uglavnom napuštaju zajednice pod n e f o r m a l n i m pritiskom ostalih. počnu opanjkavanja i ogovaranja i tako se " n o r m a l n o " funkcionira. Ponekad na osobnoj razini proizlazi iz naših vlastitih nesigurnosti. 176 177 . Vrlo često se sukobljavamo zbog glupih razloga.ili d r u g o . s v e o b u h v a t n e z a j e d n i c e . Teški ljudi . Dapače. p r e s t a n e m o komunicirati s t o m o s o b o m . Ukoliko s m o g n e m o snage suočiti se s t i m . Tada se osjećamo loše zbog t o g kontrasta. 2 0 0 4 ) . baš zbog toga jer smo zbog neiskustva. koji su k o n c e p t sela vadili iz G a n d h i j e v e ideje m i r o l j u b i v i h i održivih seoskih r e p u b l i k a . jer je iluzorno očekivati da će ostati samo na dvije osobe. 4. kao članica odbora International Institute for Fa­ cilitation a n d Consensus. pospremanje problema i neslaganja pod tepih ili u i m e svete istine stvaranje lažne slike o jedinstvu. Ljude prihvaćamo. 1 Ljudi smo 1 skloni s m o k o n f l i k t i m a .uče nas o d m a l e n a da se t r e b a m o boriti za prevlast jedni na d r u g i m a i pozicionirati se. Iskrivljene informacije .najrjeđi oblik. na tečaju o ekoselima u Z a g r e b u 2 0 0 4 . 5. razlog t o m u j e u t j e c a j m i r o v n o g p o k r e t a n a prve p o k r e t a č e i p o k r e t a č i c e ekosela. neiživljenih osjećaja i ostalog što nas gura prema konfliktu sa drugima. Borba za m o ć . ali ulazimo u kvalitetni dio odrastanja i razvoja samih sebe kao osoba. 3. Konflikt je posebno opasan u zajednicama. utjecaji i posljedice m o g u stvoriti velike sukobe i ljutnju. T r e b a m o naučiti prihvaćati ljude s njihovom iskustvom i prošlošću te odvajati njihovo ponašanje od njih s a m i h . Premda smo m l a d i i kao ljudi i kao grupa. P r e m d a j e n a prvi p o g l e d č u d n o što i u r b a n i održivi prostori u o v o m k o n t e k s t u s p a d a j u p o d naziv e k o s e l a . 6. ukoliko su te pukotine prevelike. Sukobljavamo se.u komuniciranju sa d r u g i m a uvijek t r e b a m o biti sigurni da je osoba kojoj se o b r a ć a m o primila informaciju onako kako smo htjeli. Prvo ć e m o o d m a h naglasiti kako ne smijemo pristati na nasilje kvazi mira. Konflikt nastaje kada razlike vidimo kao kontraste i p r i d o d a m o im emocije. neovisno da li se radi 0 našem ego-tripu. potrebno im je pristupiti s posebnom pažnjom i b r i g o m . javljaju se podjele i grupe ili se sve gura pod tepih kako bi se nasilno održala idila zajednice. a više zbog f o r m e . M o ž e m o dati i definiciju konflikta kako ga vidi Laird Shaub: "Konflikt okuplja najmanje dvoje ljudi koji i m a j u različito mišljenje o nečemu. njihova određena ponašanja ili stavove ne i o t o m e raspravljamo. a umanjivati trud i rad drugih. neznanja kako riješiti neke Po R o b e r t u G i l m a n u " e k o s e l a su ljudska staništa. Nedostatak resursa: premda n a m je jasniji kao sukob na globalnoj razini. Konflikte je teško izbjeći. Kada nastane konflikt uvijek o b r a ć a m o pažnju na dva aspekta: problem 1 (sadržaj) i proces (tko i kako je ušao u konflikt). u Z M A G . jer nas one čine bogatijima. z n a m o kako se grupe i međuljudski vrlo često raspadaju zbog nesporazuma ili sitnica koji se ne rješavaju o d m a h . jer nas od m a l e n a uče da se m o r a m o natjecati. ljudi počinju zauzimati strane u sukobu. već se gomilaju i postaju "nepremostivi" p r o b l e m i . bolje je da se ljudi u miru raziđu i m a k n u jedni od drugih te nastave stvarati svoje priče negdje drugdje sa d r u g i m ljudima koji ima više odgovaraju. t r a u m a . 2. i u r b a n e i r u r a l n e . sa d r u g i m ž i v i m b i ć i m a i sa Z e m l j o m " . Lucilla Borio. 2 0 0 4 ) . sve do sada rečeno i ono što slijedi pomaže n a m da u o č i m o na vrijeme m o g u ć e pukotine u našoj grupi kako se ona ne bi raspala. Neprihvaćanje . Premda nas neko često t a k o kvalificira nesvjesno. Svatko treba imati svoj prostor. često smo nesvjesni kako smo i u našim životima osjetljivi na to pitanje. ulazimo u e m o c i o n a l n o zahtjevan i težak rad na sebi. Težnja za zajedničkom edukacijom pomaže n a m izvući se iz vlastite čahure i suočiti se s potrebama i stavovima drugih. nevidljivi i nevažni za d r u g u osobu. vrlo često na kraju o d u iz priče pod pritiskom ostalih. t r e b a m o naučiti kako ih prepoznati na vrijeme i upravljati njima da se ne pretvore u ozbiljne sukobe. Konflikt ne treba brkati s različitostima. No isto tako. Nije d o b r o samo pretpostavljati da se to desilo. godine istaknula je kako ne t r e b a m o očekivati da se konflikti ne pojavljuju. godine bili smo blizu raspada. Pored ekološke održivosti. Najčešći razlozi konflikta su: 1. k o j e su p r i j a t e l j s k i i n t e g r i r a n e u p r i r o d n i o k o l i š i i m a j u s p o s o b n o s t u s p j e š n o se o d r ž a v a t i i u b u d u ć n o s t i " ( B o r i o a n d C a n d e l a . U zimu 2 0 0 3 . teških iskustava. n e o d g o v o r n i ljudi koje nije briga za posljedice njihovog ponašanja.u smo već imali iskustva s ovim stvarima. Kako bi se izbjegli ozbiljniji sukobi svaka osoba u zajednici mora preuzeti odgovornost za vlastito zadovoljstvo i sreću. g d j e su veze i z m e đ u l j u d i i o s j e ć a j o d g o v o r n o s t i p r e m a z a j e d n i c i p u n o izraženiji i j a č i . Inače kada u đ e m o s n e k i m u konflikt. U g l a v n o m su češći slučajevi da povezujemo osobu s njenim stavovima i ponašanjem te uvlačimo osobnost u međuodnos. osobnih taština i slabosti. To je puno bolje nego da takvo stanje teče unedogled. Kada se neslaganje u stavovima počne povezivati s d o t i č n o m o s o b o m . postoji i socijalna. Javlja se strah da ć e m o izgubiti svoj identitet. jer se plodno tlo za njihovo nastajanje nalazi u našem o d g o j u . Ovo ne znači da ć e m o tolerirati preobražaj kretenskog ponašanja u kretena. Drugačiji sistem računanja: često s m o skloni naša činjenja za druge kvalificirati kao vrijedna i važna. a ne surađivati. H i l d u r i Svensson ( 2 0 0 2 : 10) ističu k a k o su " e k o s e l a z a j e d n i c e ljudi koji teže v o d i t i održivi životni stil u h a r m o n j i j e d n i s d r u g i m a . institucionalnoj edukaciji i c j e l o k u p n o m sustavu i uređenju. kao i pravo drugih na t o . odnosno manje zbog samog sadržaja.

to mora biti osoba koja je u stanju o d m a k n u t i se od t e m e i osoba kojoj svi vjeruju. jer se nikako nismo mogli dogovoriti kakav staklenik n a m treba. Facilitator je čuvar konsenzusa. Ostale funkcije koje je d o b r o imati pokrivene. T i m e izbjegavamo podjele u zajednici u odnosu na većina/ m a n j i n a odnos. održavatelji mira. i m a m o veće šanse da izbjegnemo ovakve situacije. On je vodič i ne sudjeluje u raspravi.probleme. Glasamo konsenzusom da bismo dobili konsenzus kao rezultat. pretvorili vlastita neslaganja u nemogućnost bivanja na istom mjestu. Paziti na ravnotežu u participaciji. A k o će se t o g posla prihvatiti netko iz same zajednice. snage i sposobnosti ostati m i r n i m ili m i r n o m u t r e n u c i m a m o g u ć e g konflikta. a 5 0 % gdje ljudi imaju svoje vlastite stanove i pripadajuću intimu. Ukoliko smo svjesni do sada rečenog. preispitivanjem vlastitih stavova pa na kraju preispitivanjem i što značimo jedni d r u g i m a i što je n a m a Reciklirano imanje. Te treba biti veliki da u njemu i m a p u n o prostora te ne smije biti veliki da ne gubi previše energije po noći. pazitelj na atmosferu . V a d i t i sukobe na površinu i p r e d l a g a t i m o g u ć a rješenja. "Konsenzus je proces odlučivanja u kojem težimo nenasilnom donošenju odluka ili rješenju sukoba te kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi m o g u podržati" (Borio and Candela. ali se logično prelila na cijeli Z M A G . Pripremiti i izdvojiti m o g u ć e aktivnosti koje slijede. Na kraju ispadne da se m a n j e priča o s a m o m sadržaju. koji se često pretvara u odnos vladajući/oni kojima se vlada. ali uzrok nije bila neka epohalna razlika u našim svjetonazorima ili o g r o m n i sukob u mišljenjima. ali i ne m o r a j u . ali nisu toliko presudne su: osoba koja pazi na vrata da se stalno ne ulazi izlazi. Jasno je kako nas današnji neoliberalni sustav sve više pretvara u individualne usamljene egoiste. danas s m o svjesni kako nas je to spasilo. Osoba koja je facilitator treba biti nepristrana u procesu konflikta. animozitete i sukobe. te ovo stablo će smetati zimskom suncu da uđe u kuću te neće smetati i tako unedogled. Biti dobar facilitator ili facilitatorica nije lako. pristanak da se odlučuje konsenzusom 3. osigurao si dovoljan broj glasova i ta opcija bi pobijedila. Sakupljati dogovore i pozivati na konsenzus. Takav n a č i n o d l u č i v a n j a je i inkluzivan. problemi su počeli u grupi Vukomerić. O n o na što još t r e b a m o paziti je o m j e r privatnog i kolektivnog. Zapravo. Mi t a d a nismo znali kako to izbjeći.promatrač procesa. Stvarati atmosferu povjerenja i sigurnosti. Jako važne uloge pored facilitatora su: osoba koja zapisuje sve važno i osoba koja pazi na vrijeme. Potreban n a m je balans između t o g dvoje. zajednička svrha i cilj 4. skoro ste ostali bez ove knjige. Grupa Vukomerić donosi svoje odluke konsenzusom i p r e m d a s m o kod rasprave o stakleniku pomislili kako se nikad n e ć e m o iskobeljati iz t o g čvora. prevoditelj. a diskusija prelazi na osobni nivo i često se počinje s ubacivanjem stavova i mišljenja koje uopće n e m a j u veze s p o č e t n o m t e m o m razgovora. dobru m e m o r i j u . Dobar facilitator može grupi uštedjeti i vrijeme i energiju. Sve je počelo s diskusijom kakav staklenik treba nadograditi na drvenu kuću. Kao što smo rekli to je sve gotovo rezultiralo našim raspadom. Preživjeli s m o tu z i m u samo zahvaljujući nebrojenim razgovorima. Također se štitimo i od nezainteresiranosti za zajednicu. To funkcionira izvrsno i svatko uživa i u društvenosti i u vlastitom miru kako kome u kojem trenutku odgovara. veliki dio za društvene aktivnosti. U Torriju postoji veliki dio za goste. te treba biti uz kuću te ne tako nego treba ići više prema van u prostor. Dobro je da je netko izvan grupe. koja radi na projektu Reciklirano i m a n j e . u k o j e m živi spomenuta Lucilla. ali i jako veliki dio u kojem borave isključivo ljudi iz kolektiva Torri Superiorea. netko tko je zainteresiran za proces odlučivanja. Eto. već postavlja pitanja kako bi održao ravnotežu participacije: Da li još itko i m a nešto za dodati? Da li smo sada svi spremni krenuti dalje? Ima li itko neku drugu ideju? Za d o b r o g facilitatora ili facilitatoricu mora se imati strpljenja. T a k o đ e r treba imati sposobnost gledanja na potrebe grupe kao cjeline. On ne daje odgovore. naišli s m o na odlično rješenje međuljudskih odnosa. Jasno je kako se za korištenje facilitacije. I n a m a se desilo da drugi članovi i članice g r u p e počinju gubiti interes za s a m u t e m u i sudjelovanje u raspravi kako ona postaje bojno polje za osobne nesporazume. o d n o s n o otvoreno daje do znanja svim članovima i članicama neke zajednice kako je svačije mišljenje važno te kako se svakog cijeni. a posebno konsenzusa kao metode odlučivanja. Ovako smo m a l o pričekali. planer dnevnog reda. udahnuli zraka i ipak dogovorili rješenje koje nas sve zadovoljava. što je kao što smo rekli često znalo i doći glave ovakvim projektima. 2 0 0 4 : 2 1 ) . a ne rezultat. Poraženi bi otišli iz grupe s obzirom na uskovitlale emocije. Da bi konsenzus uspio m o r a biti zadovoljeno pet esencijalnih e l e m e n a t a : 1. pripremni t i m . To ovisi o s a m i m članovima i č l a n i c a m a zajednice. Ne biste vjerovali. M o ž e m o reći da je to umjetnost p o m a g a n j a zajednici ili grupi da d o đ u do zadovoljavajućeg rješenje i nastave sa r a d o m . gdje je na primjer knjižica ili gdje se jede. U zajednicama kod načina donošenja dogovora i općenito donošenja odluka d o b r o je k r e n u t i p u t e m f a c i l i t a c i j e i k o n s e n z u s a . Inače bi netko tko ima veću m o ć . Facilitatori se m o g u mijenjati ovisno o t e m i i o d l u k a m a grupe. svi ljudi u zajednici trebaju proći edukaciju i trening. Predlagati zaključke. osjećaj za h u m o r i ljubav prema grupi kao cjelini. Konsenzus je i m e t o d a i rezultat. jer oni koji su većina će uvijek imati sigurnost da će njihove želje i stavovi biti prihvaćeni. O p e t m n o g e k o m u n e i slične priče u prošlosti su otišle u d r u g u krajnost i ukinule ikakav osjećaj privatnosti. T a k o je 5 0 % vlasništva u r u k a m a kolektiva. efikasna facilitacija 178 179 . Održavati fokus i energiju g r u p e . U talijanskom gradiću Torri Superioreu. jasna agenda ili p r o g r a m rada 5. bili smo dosta mladi i naši egići su pupali ko sijaset narcisa u proljeće. želja da se dijeli moć 2.

koji d o n o s i m o kada se zaista ne slažemo s n e k o m o d l u k o m i ne m o ž e m o podnijeti da je itko drugi obavi. grupe ili zajednice. radi ili ostvari. ali svi m o r a j u biti obaviješteni za sastanak. nenasilje. K o d d o n o š e n j a o d l u k e i m a m o t r i m o g u ć n o s t i . jer to o n d a znači da zapravo n e m a m o dovoljnu veliku podršku od većine ljudi u grupi. A k o netko donese veto. Cilj je da se nenasilno riješe sve brige i oprezi. Uvijek smijemo nekoga delegirati da zastupa naš stav i donese odluku u naše ime. aktivna p a r t i c i p a c i j a . Rangova t r e b a m o biti svjesni i umjesto sukoba onih " g o r e " i onih " d o l e " . O v e d r u g e m o g u ć n o s t i u konsenzusu ne smije biti previše. dobra volja. zajednica ima pravo ignorirati veto. ali samo onakvu kako smo donijeli sami. Ukoliko se ne pojavimo n e m a m o pravo na žalbu. Bit je da osoba koja ima nešto za reći odlazi u centar kruga/foruma č i m e postaje središte pažnje te je sigurna da će je svi čuti. povjerenje. U k o l i k o p r a t i m o ova jednostavna pravila. zajednice i priče koje n e m a j u to ljepilo vrlo teško opstaju. ohrabruju druge da preuzmu odgovornost. M o ž e m o s e složiti s prijedlogom/dati pristanak . Veto izražavamo kad s m a t r a m o da neki čin ili akcija. i postoji čitav niz kretanja i pozicija na skali. "ljepilo zajednice". Veto se ne može donijeti kao kraj diskusije. N a r a v n o . Ova metoda ističe da ukoliko netko izglasa veto. Rangovi ili privilegije se javljaju jer je netko iskusniji ili duže u zajednici. M e t o d a "konsenzus minus j e d a n " preuzeta od permakulturnog ekosela Crystal Watersa u Australiji. Uvijek a k o želimo d u g o r o č n o zadovoljstvo u našoj g r u p i ili z a j e d n i c i . direktno proturječi glavnim motivima i ciljevima naše inicijative. 2. t r e b a m o težiti konsenzusu. zbog čega divna energija frca između nas i što n a m pomaže da prebrodimo teške trenutke. Ovo su dva polariteta. Najvažnije je da i m a m o tzv. Vrijednosti koje t r e b a m o za konsenzus su: poštivanje. Čak i u egalitarnim zajednicama kakva većina ekosela jest. diskusija i donošenje odluke. Osobe koje i m a j u niski rang uglavnom i m a j u suprotne osobine. zajedno. jer su n o r m a l n i i sveprisutni. te nakon tjedan d a n a n e m a nikakvog p o m a k a i niti ijedna druga osoba u zajednici p o d u p r e ovakvu ekstremnu poziciju. odluka se odgađa i nema djelovanja. kreativnost.to je situacija u kojoj n e m a problema. različitost. želja za eksperimentiranjem i rješavanje problema. također n e m a j u pravo na veto. A k o netko stalno i u p o r n o blokira odluke. T a k o đ e r je potrebno vidjeti zašto je netko u niskom rangu te p o m o ć i t i m o s o b a m a da se jasnije i bolje izraze. dijeljenje odgovornosti za djelovanje grupe. i k o n s e n z u s i f o r u m su n e m o g u ć i bez velike p r e d a n o s t i i odgovornosti za zajednicu svih njenih članova. suradnja. uključivanje. No Lučila nas je učila kako se rangova ne treba sramiti niti ih ignorirati. M o ž e m o se suzdržati i to je vrlo često odluka . U konsenzusu n e m a kvoruma. Tri su nivoa u procesu odlučivanja: predstavljanje problema. n e m a j u pravo na veto. samopouzdana osoba i sklona liderstvu. dotična osoba mora biti spremna uključiti vlastiti doprinos i vrijeme da se pronađe novi k o m p r o m i s i rješenje. već samo kao početak traženja eventualnog novog rješenja. Inicijative. gdje se svi stanovnici i stanovnice Z e g g a okupe i međusobno slušaju kako bi se bolje razumjeli i surađivali jedni s d r u g i m a . Presingom za brzim d o n o š e n j e m o d l u k a stvaramo prostor za manipulaciju. Treća mogućnost je blokiranje ili veto. Članovi i članice koje ne sudjeluju na plenarnim/općim sastancima gdje se priprema rješavanje nekog p r o b l e m a . svi zajedno u zajednici trebaju raditi na t o m e da osobe s višim rangovima pozitivno usmjeravaju svoju poziciju. glasniji i ekstrovertiraniji. Delegat n e m a pravo mijenjati našu odluku zbog tijeka rasprave. Z b o g jedne osobe se ne o d g a đ a sastanak. o n o nešto što nas drži skupa. iskrenost. sukobi i konflikti oko donošenja određene odluke kako bi je svi m o g l i podržati. u g l a v n o m n e m a problema sa zajedničkim d o n o š e n j e m odluka. 180 181 . d i s c i p l i n i r a n o slušanje i g o v o r e n j e . ali n e m a m o ništa protiv da to netko drugi uradi/ili jednostavno nismo z a i n t e r e s i r a n i za k o n k r e t a n slučaj ili o d l u k u . 3. postoje rangovi. T a k o u č i m o da grupa može bez nas i da nismo sveti. što za m n o g e predstavlja t a b u t e m u . Vještine s u : strpljivost. 2 0 0 2 ) .Ključno uvjerenje je da svaka osoba ima jednak dio istine. U n j e m a č k o m ekoselu Sieben Linden donijeli su četiri pravila kako bi proces donošenja odluka konsenzusom bio efikasniji: 1.znači ne želimo osobno sudjelovati u n e č e m u . 4. A k o ne donesemo konsenzus. trebaju se svi zapitati je li ta osoba u pravoj grupi. odnosno donošenje odluka. U Sieben Lindenu naglašavaju kako se ova m e t o d a primjenjuje samo kod odluka koje su presudne za cijelu zajednicu te odlučuju o njenoj budućnosti (Jackson a n d Svensson. U n j e m a č k o m ekoselu Zegg prakticira se tehnika Forum. Članovi i članice kojih nije briga za rezultat neke odluke ili nisu spremni suočiti se s t i m rezultatima.

Organizacija Clean Air Task Force objavila je krajem 2 0 0 4 . a u Nizozemskoj 2 7 % .Kako hodati nježnije . Dizel je u Kaliforniji odgovoran za 7 0 % oboljenja od raka kojima je uzrok zagađen zrak. upravo zbog svoje jasnoće i sve veće preciznosti podataka kojim se računa. Bez reforme korištenja prostora u gradovima i poboljšavanja javnog prijevoza te razvoja Ulice namijenje pješacima i biciklistima u Kopenhagenu prije (lijevo) i nakon (desno) promjena drugih alternativa a u t o m o b i l i m a neće nas spasiti nikakva tehnologija. 182 183 . Sada ć e m o se upoznati s nekim lijepim u r b a n i m primjerima kako hodati nježnije. g d j e je infrastruktura m a n j e razgranata i sigurna. jer održivost ljudi ne postoji bez socijalne dimenzije. godine izvještaj gdje se ističe kako otrov iz dizela godišnje ubije 2 1 0 0 0 ljudi u SAD-u.' W H O procjenjuje kako 3 milijuna ljudi u m r e svake godine od z a g a đ e n o g zraka. Dapače. već nije niti pripremljen niti se priprema živjeti bez nje. N o . Većina kućanstava ima dva ili više a u t o m o b i l a . Neoliberalni poredak to dvoje vidi u sukobu što rezultira da se ljudi iseljavaju iz ruralnih područja. Prosječan auto u SAD-u odvozi 10% više nego auto u Velikoj Britaniji. U zadnjih 20 godina N j e m a č k a je utrostručila svoje biciklističke staze. a na početku '90-ih u više od 30 nizozemskih gradova 1 O d l i č n u s t u d i j u o u t j e c a j u p r e v l a d a v a j u ć e g k o n c e p t a u t r a n s p o r t u vidjeti J o h n W h i t e l e g g ( 1 9 9 7 ) Critical M a s s . jer im se iz ekonomskih i socijalnih razloga čine manje privlačnima. U cijeloj Njemačkoj biciklom se obavi 12% svog p r o m e t a . a gradovi sve više postaju prenaseljena brda zagađenja i siromaštva. E n v i r o n m e n t a n d society i n t h e Twenty-first C e n t u r y . Prvi d a n provođenja t o g zakona promet je smanjen za četvrtinu. selo i grad postoje jedno kraj d r u g o g a u suradnji i m e đ u s o b n o m nadopunjavanju. U Stockholmu je čak uveden porez na gradsku gužvu. ne vidimo ih u ničemu izoliranom. Radi se s a m o o različitim dimenzijama. Daljina koju prelaze a u t o m o b i l i u SAD-u veća je od svih industrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute.gradske priče Kao što s m o rekli. U K o p e n h a g e n u se 3 2 % prijevoza odvija na biciklima. Svim vozilima koja se voze centrom grada u vrijeme najvećih gužvi. Na svu sreću postoji obilje gradova koji n a m m o g u biti inspiracija. 2 0 0 4 ) . u SAD i m a četiri puta više s m r t n i h slučajeva na b i c i k l i m a po k i l o m e t r u n e g o u Njemačkoj ili Nizozemskoj. potrošnje i odnosa prema o t p a d u . a u A m s t e r d a m u 3 5 % .T r a n s p o r t . Stanovnici Stockholma će u rujnu ove godine izaći na referendum kako bi trajno prihvatili ili odbacili ovaj zakon. potrošnja i gomilanje otpada d o g a đ a u i oko najvećih gradova na svijetu pa su tu promjene vrlo često i potrebnije nego u ruralnim područjima. Tu se europski i drugi gradovi daleko u prednosti ispred SAD-a gdje život ljudi uvelike ovisi o a u t o m o b i l i m a i gdje se m a n j e ulaže u javni prijevoz ili biciklističke staze. U M u n c h e n u se biciklom odvija 3 6 % svih putovanja. kamere snime broj registarskih pločica i automatski šalju podatak u registar Državne službe za ceste koja naplaćuje porez (Alert. U A m s t e r d a m u ako niste naviknuti doslovno se izgubite na posebnim kružnim tokovima za bicikle. dapače trebaju nas ozbiljno zabrinuti. U permakulturi i d r u g i m ekološkim i socijalno osjetljivim idejama. SAD je d o m četvrtine svih proizvedenih automobila na svijetu. Znanstvenici s UCLAe su istražili i otkrili kako smog utječe i na nerođene bebe. L o n d o n : Pluto Press. ekološki otisak n a m ostavlja čitavu lepezu konkretnih i održivijih načina proizvodnje. I trenutni rezultati nisu razlog za slavlje. Upravo se najveća proizvodnja. Najveći gradski problem u g l a v n o m je transport. pa tako sada ima više privatnih a u t o m o b i l a nego ljudi koji uopće imaju dozvolu.9 0 % gradskog zagađenja u industrijski razvijenim zemljama. još dok su u maternici. a 6 0 % svih putovanja odvija se na biciklima. Ovdje je ključni problem u kontekstu našeg rada što svijet ne s a m o da je ovisan o nafti. kvartovima. Nizozemski grad Delft izgradio je pravu mrežu biciklističkih puteva s mostovima. 2 0 0 5 ) . U SAD-u. Ipak. 5 0 % više nego a u t o u N j e m a č k o j i 2 0 0 % više nego a u t o u J a p a n u . već n a m objašnjava kako živimo. A u t o m o b i l i uzrokuju 6 0 . T i m e n a m je važno naglasiti kako praktične staze održivosti ne vidimo samo u izoliranim oazama daleko od gradova. zgradama. t u n e l i m a i d v o s m j e r n i m t r a k a m a . m a n j e od 1% p r o m e t a odnosi se na bicikle. Gotovo sva održiva rješenja koja ljudi uobičajeno vežu sa ruralne predjele ili samostalne kuće m o g u ć e je primijeniti i u u r b a n i m područjima. ekološki otisak ne govori n a m ništa o budućnosti. U Nizozemskoj na bicikliranje o t p a d a 2 9 % svih putovanja. U nizozemskom Groningenu 4 8 % stanovnika ide na posao s biciklom. U Danskoj 3 0 % obitelji uopće nema osobni auto.

The 2 0 0 5 . a svoj sistem autobusnih linija učinila je za svega 5% od potrebne svote novaca za izgradnju podzemne željeznice. postiglo se inovativnim razvojem autobusnih linija. uključujući četiri izgrađene m i k r o t u r b i n e na bioplin. Konvencionalno gradsko planiranje kaže kako je g r a d u preko milijun stanovnika potrebna podzemna željeznica za n o r m a l n o funkcioniranje prometa.5 milijarde sati na čekanje u nepreglednim redovima (WWI. Sa svojih šesnaest parkova i 52 kvadratna metra zelenila po stanovniku. Praktični primjeri iz održivosti razvijaju se i u d r u g i m sektorima. U Curitibi se 7 5 % građana vozi gradskim a u t o b u s i m a . S d r u g e strane studija iz 2 0 0 4 . godine kupili su z a g r a d s k e p o t r e b e 3 0 h i b r i d n i h a u t o m o b i l a T o y o t a Priusa. uštedjevši račun za struju za 2 6 5 0 0 0 dolara godišnje. Pripremili su pro­ g r a m za prihvaćanje Kyoto protokola u razdoblju 2 0 0 8 .zajedničko korištenje ili dijeljenje a u t o m o b i l a . Curitiba u Brazilu. 2 0 0 2 . u Z a g r e b u se smanjenje gradskih gužvi rješava najviše g r a d n j o m novih garaža. Sve je to Curitiba postigla uz sve m a n j u saveznu financijsku p o m o ć .2005. i vrijedili 1. a škole d o b i v a j u prijenosna računala za učenike. Jedan od najprogresivnijih gradova u prihvaćanju ekološkog otiska je Santa M o n i c a u Kaliforniji. Portland kao grad od pola milijuna stanovnika i m a emisiju C 0 2 za 0 . I u s a m o m SAD-u sve više gradova ide u suprotnom smjeru od političke i ekonomske elite te zemlje. bicikliranje i sadnju stabala. a svega 5 5 % prometa u zemlji odvija se a u t o m o b i l i m a . 1997).stanovnici su odlučili izbaciti a u t o m o b i l e iz središta grada (Worldwatch Insti­ tute. Urban Mobility Reportu koji je izdao Texas Transportation Institute. a negdje su takve grupe organizirane od samih gradskih vlasti kao u Edinburghu. Čak svaka četvrta osoba koja svakodnevno koristi gradski prijevoz ima vlastiti auto. 2 0 0 4 ) . Curitiba ima m a n j e zagađenje i nižu stopu kriminala od bilo kojeg grada u Brazilu. Na stranicama s a m o g grada stanovnike se potiče na štednju energije. najviša u SAD-u. Jednostavno. Velike zasluge za to idu g r a d o n a č e l n i k u Jaimeu Lerneru i njegovoj ekipi koja je od početka '70-ih započela s ovim revolucionarnim koracima. Curitiba je 1997.12. što se ubrzo proširilo na sljedećih 25 gradova. godine postali su prvi grad u SAD-u koji je istaknuo predanost borbi protiv klimatskih promjena. Čak 7 0 % kućanstava sudjeluje u p r o g r a m u sakupljanja i recikliranja o t p a d a . troškovi zastoja u prometu povećali za d o d a t n i h 3 0 % . Curitiba je mjesto bez premca na svijetu. 2 0 % biodizela). Također je grad sufinancirao vožnju a u t o b u s o m ili dijeljenje a u t o m o b i l a . g o d i n e (LeCompte. godine imala 2. Ne samo to. Ideal po UN bi bio 48 metara kvadratnih. godine proglasio Curitibu najekološkijim g r a d o m u svijetu. godine u g r a d u je posađeno 7 5 0 0 0 0 stabala. Nekadašnji k a m e n o l o m je danas Free University of Environment koji daje besplatne savjete i edukaciju za građevinare. Bogota je postala širom svijeta poznata po svojem razvijanju javnog prijevoza. Samo od papira svaki d a n se sačuva 1200 stabala. U Bologni 4 0 % svih putovanja odvija se na biciklima. godine te su smanjili u k u p n u potrošnju struje u g r a d u za 3%. 7 % veću od one koju je imao 1 9 9 0 . U Kanadi 7%. Danas preko 20 gradova u Brazilu pokušava ponoviti ovaj model gradskog prijevoza. Na njihovom primjeru može se vidjeti nekoliko koraka koje bilo koje mjesto ili g r a d m o g u o d m a h učiniti na p u t u prema m a n j e m ekološkom otisku: a) " c a r p o o l i n g " . potrošače i kućevlasnike kako bi dobili znanje o održivim i praktičnim rješenjima. godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutni zastoji u p r o m e t u koštaju vozače i vozačice o k o 8 milijardi dolara godišnje u izgubljenom benzinu uz izgubljenih 3.3 milijuna stanovnika.1 milijardu sati (Paulson. donosi zaključak kako bi se bez javnog prijevoza. Grad je stvorio fondaciju za financiranje projekata energetske efikasnosti i korištenja zelene energije. T a k o državnim z a k o n o m AB 2 1 0 9 subvencioniraju se poslodavci koji 2 Vidjeti na URL:http://www. a sljedećih 3 0 % odlazi na javni promet (Whitelegg. Bremen je p o č e t k o m '90-ih postao prvi grad u Njemačkoj s car-free z o n o m . smanjenje otpada i recikliranje. Sva gradska vozila koriste B20 mješavinu ( 8 0 % dizela. što rijetko kada gradovi i u b o g a t i m zapadnim društvima dostignu. U Santa M o n i c i 10% ekološkog otiska dolazi od korištenja nafte u transportu te grad poduzima afirmativne mjere da se smanji broj vozača koji se voze sami na posao. D o d a t n o j e osigurana financijska i tehnička p o m o ć za sve koji kreću sa g r a d n j o m kuća kako bi zadovoljili standarde ekološkog graditeljstva i energetske efikasnosti. a sistem njihovih brzih cesta naziva se "površinskim m e t r o o m " (Girardet. godine broj stanovnika koji se voze javnim prijevozom porastao je za 7 5 % . Negdje je to organizirano od samih ljudi. Smanjenje vožnje a u t o m o b i l o m za četvrtinu. Ulaganjem u javni prijevoz od 1990. 2 0 0 5 ) . Gotovo 9 2 % stanovnika Tokija vozi se javnim prevozom. 12% gradske energije dolazi od obnovljivih izvora. g r a d je zamijenio sve žarulje u svojim z g r a d a m a 2 0 0 1 . Stopa recikliranja je na 5 3 % . 184 185 . Zauzvrat dobivaju a u t o b u s n e karte. O t o k je premrežen t u n e l i m a i žičarom.sustainabJfipD^ancLQrg (15. ne treba i m . Kineski otok Gulangyu na k o j e m živi 2 0 0 0 0 ljudi je mjesto na kojem uopće n e m a a u t o m o b i l a . 2 0 0 3 ) . Od 1996. osim nekoliko na električni p o g o n za dežurne službe. a veći stupanj obrazovanja. ove godine je u m n o g i m velegradovima SAD-a poskupio javni prijevoz te su ukinute autobusne linije. Ljudi u zapadnoj Europi koriste javni transport u 10% svojih prevoza. Istovremeno.). a s a m g r a d j e sudjelovao u izgradnji 4 0 z g r a d a p o p r i n c i p i m a e k o l o š k o g graditeljstva. 2 Još 1993. UN je 1 9 9 2 .2 0 1 2 te smanjenje emisije za 10%. 2 0 0 5 ) i s t i m e izražavaju veliko nezadovoljstvo te daljni rad da ga smanje. Sve je razvijenije i dijeljenje a u t a . a u SAD-u samo 2%. Izgradili su 1200 kilometara biciklističkih staza. Američki grad Portland jedan je najpredanijih u smanjivanju C 0 2 i podršci Kyoto protokolu. Jedan od najljepših primjera je grad od preko dva milijuna stanovnika. 2 0 0 5 ) .

1 9 9 9 . Godišnje uštedi energije u vrijednosti od 8 0 0 0 0 dolara. a 5 0 % konstrukcije došlo je s odlagališta o t p a d a .). T i m e se ekološki otisak dvostruko s m a n j u j e : prvo z b o g m a n j e prijeđenih kilometara i m a n j e emisije C 0 2 . Naravno. Mintier. d) p r o g r a m i zelenog graditeljstva . ) predlaže zelenu o g r a d u od visine 1. Neke škole u Kaliforniji t a k o promoviraju program osiguravanja hrane od lokalnih farmi koje proizvode p o m o ć u metoda organske poljoprivrede..).ecofootnetwork. a povećavaju se i troškovi transporta. p r i n o s . O k o 100 vrtova je rašireno u 26 gradskih kvartova. San Diego je prihvatio taj model za sve nove ili obnavljane gradske zgrade te je primjerice 3 5 % nove knjižnice izgrađeno s recikliranim materijalima. F. Na posao dolaze dijeljenjem a u t a . 2 0 0 3 ) . jer isključuje k o r i š t e n j e k e m i j s k i h p r o i z v o d a . Nizozemska. osiguravajući prosječno 6 0 % ukupnih prehrambenih potreba stanovnika (Moskovv. a drugo. c) p r o g r a m zelenog d o b i v a n j a . javne površine. Neke europske zemlje (Danska. U SAD-u je izračunato kako pokretanje vrtova zajednice dođe svega desetinu financijskih sredstava potrebnih da se pokrene novi park iste veličine. Od 2 0 0 2 . D e v o n : G r e e n Books. Sa svim programima i odlukama u t o m smjeru smanjila je svoj otisak u razdoblju 1990-2000. T a k o primjerice u Rosariu. Lokalni izvori hrane. Dobri poligoni m o g u biti i škole: i m a j u prostora. kalifornijske gliste kompostiraju sav organski o t p a d . Sangaj proizvodi 8 0 % svojih potreba za hranom u prigradskoj okolici. Neki gradovi U Kaliforniji i m a j u obavezu kupovati proizvode dobivene recikliranjem ukoliko su oni dostupni na tržištu. Santa M o n i c a je jedan od prvih gradova koji je prihvatio provođenje t o g zakona. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkulirao ekološki otisak. U nekim pokrajinama u N j e m a č k o j obavezno je na novosagrađene industrijske komplekse staviti zelene krovove. može nas zadovoljiti istraživanje koje je provođeno u SAD-u i Rusiji. 26 f i r m i u Santa M o n i c i sudjeluje u p r o g r a m u . zbog m a n j e g utjecaja na okoliš (Gallivan. Premda prvo d o č e k a n sa skepsom. Sličnim p u t e m kreće i gradić A l m a d a blizu Lisabona.org (09. U projekt je uključeno preko 1 0 0 0 0 ljudi. a vrlo često profesore i profesorice koji žele pokretati školske vrtove.. D. Također se zahtijeva da novo izgrađene zgrade vode računa o smanjivanju energije potrebne za njihovo zagrijavanje. dvorišta.. pri č e m u se najčešće odabire prijevoz a u t o m o b i l o m . U n a m a susjednoj BiH također postoji divljenja vrijedan projekt. T a k o đ e r je sve veća primjena ekološkog otiska. biciklom ili pješice. 5 Polovicom '90-ih godina gradski vrtovi doprinosili su u k u p n o j svjetskoj proizvodnji hrane s 15%. godine Santa M o n i c a u Kaliforniji je prvi grad u SAD-u koji svu svoju gradsku struju nabavlja od obnovljivih izvora energije (Worldwatch Institute. U SAD-u u prosjeku hrana putuje preko oko 2 0 0 0 kilometara dok ju potrošači p o č n u konzumirati. Seabrook. Vrlo često se to povezuje s kompostiranjem zelenog o t p a d a . 2 0 0 4 ) .8 metara i iz vlastitog iskustva uvjerenje u kvalitetu hrane. upravo zbog svoje socijalne dimenzije. Od zagađenja koje postoji u gradovima. Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im treba posluži kao alat za izračunavanja ekološkog otiska. and Chazan. 2 0 0 5 ) .. U n u t a r t o g p r o g r a m a zaposleno je nekoliko tisuća ljudi. C o m m u n i t y Gardening Association je organizacija koja 4 5 P r e m d a o r g a n s k a p o l j o p r i v r e d a u g l a v n o m t r e b a veće površine od k o n v e n c i o n a l n e za isti Vidjeti URL:http:www. Općenito. U Havani postoji 6 0 0 0 0 urbanih vrtova. terase. smanjivanja otpada i drugih važnih područja. krovovi i balkoni. t r e ć e m po veličini g r a d u u Argentini. Dobri p o d a c i o održivim u r b a n i m prjektima m o g u se naći u Herbert Girardet ( 2 0 0 3 ) Creating S u s t a i n a b l e Cities. sve ovisi o pojedinoj situaciji i potrebno je imati konkretne podatke. i m a d a l e k o m a n j i e k o l o š k i otisak z b o g u k u p n o g p o z i t i v n o g u t j e c a j a n a p r i r o d u i o k o l i š . S. Stoga se takvi stanovnici d o d a t n o oporezuju za što također postoji državni zakon u Kaliforniji. Takvi gradovi postaju proizvođači hrane na mjestima kao što su predgrađa. 4 Svi ovi primjeri n a m pokazuju kako se u gradovima uspješno razvijaju znanja iz energetske učinkovitosti. a 2 0 % njihovih zaposlenika je odustalo od vlastitih parkirališnih mjesta i uzelo novac. 186 187 . Letak nazvan Ecovovageurs je distribuiran na 5 0 0 0 osnovnih i srednjih škola u Kanadi. Smanjivanjem ekološkog otiska ovi gradovi su sigurno povećali kvalitetu života ljudi koji u njima žive. vrlo često zdraviji se zanemaruju ili uslijed ne fer konkurencije propadaju.2005. ukoliko je riječ o organskim f a r m a m a . javnim prijevozom.zbog naravi neoliberalnog kapitalizma hrana do našeg stola prelazi sulude i nepotrebne kilometre podržavajući t i m e daljnje osiromašivanje siromašnih i klimatske promjene.g r a d o v i sami podržavaju recikliranje k u p o v i n o m dobivenih proizvoda ili materijala za vlastite potrebe.gradovi ohrabruju građevinske firme ili bilo koga t k o kreće u izgradnju objekta da koriste reciklirane materijale ili prirodne materijale dobivene održivim upravljanjem. 3 Od 1 9 9 9 .05. hlađenje.pronađu zaposlenike voljne umjesto parkirališnog mjesta dobiti novac u gotovini.kuće koje se g r a d e na slabije naseljenim mjestima i udaljene od grada zahtijevaju veće i skuplje investicije u infrastrukturi i logistici. od čega ih 72 dobiva podršku od gradske uprave. Jedna od najboljih mogućnosti za povećanje kvalitete života nekog grada jesu i gradski vrtovi. premda ne previše. Austrija. b) porez na udaljenost . Whitefield ( 2 0 0 4 . jedan od najboljih u ovoj regiji. H a a g je uzeo ekološki 3 otisak kao osnovnu mjeru računanja svoje održivosti. e) Program f a r m e za škole . osvjetljavanje i slično. uspjele su smanjiti vlastiti ekološki otisak na prijelazu u novo tisućljeće. Montreal ima jedan od najrazvijenijih sistema urbanih vrtova u svijetu. gdje su rezultati pokazali kako je zagađenje na zelenim krovovima m a n j e za devet desetina od hrane dobivene konvencionalnim m e t o d a m a koja se prodaje na tržnicama. što se tiče urbanih vrtova ne treba pretjerano strahovati. Santa M o n i c a ima poseban p r o g r a m prihvaćanja ekološkog otiska kao mjere razvoja. godine može se na Internetu izračunati vlastiti ekološki otisak. korištenja obnovljivih izvora energije.

N o . resocijalizira ljude te o m o g u ć a v a l j u d i m a da i žive od proizvedenog.) Broj r o đ e n i h na 1 0 0 0 Stopa smrtnosti Životna d o b . CGA je jedna od najljepših aktivističkih priča na Balkanu. Važno je da z n a m o kako se ovakve lijepe priče ne nalaze samo u gradovima.žene Stopa pismenosti BDP po stanovniku Merkel je istraživao uspjeh indijske pokrajine Kerale koja unatoč višestruko m a n j e m BDP-u od SAD-a ima gotovo iste uspjehe u kvaliteti života. Jim Staklenik u predgrađu Sarajeva kroz stvaranje urbanih vrtova ili kako sami kažu biobašti.povratnika (Gradiška) pa preko osoba s fizičkim (Tuzla) i m e n t a l n i m oboljenjima (Doboj). Posebno je važno istaknuti da se kroz gradnju vrtova pazi i na širenje mira i tolerancije te su u projekt uključeni ljudi svih nacionalnosti u B i H . Od 2 0 0 0 . g o d i n e kada su počeli u Sarajevu posadili su po čitavoj BiH 13 vrtova u gradovima i prigradskim naseljima na površini od 7. g o d i n e predsjednik Kostarike proglasio je zabranu iskorištavanja nafte i ruda u njegovoj zemlji."fatalni sindrom kćeri" t a k o karakterističan za Indiju pri č e m u se ženske bebe ubijaju. oboljelima od PTSP-a do organizacija žena (Tuzla). a svi znamo kako cijeli Balkan vapi za projektima slične poruke. nezaposlenih. djece. CGA radi terapiju kroz vrtlarstvo.5 ha. AIDS je jedan od najvećih problema u Brazilu.u g d j e živi.260$ Kerala 31. 6 SAD 292 16 7 74 80 96% 34. U Kerali su na cijeni drugačije vrijednosti. a vrijednost proizvedenog povrća je bila oko 1 0 0 0 0 0 dolara. penzionera pa čak i zatvorenika (zatvor Kula blizu Sarajeva). patrijarhalnih vrijednosti i nemogućnosti žena da se educiraju. te predanost očuvanju energije budućnosti . Demokracija odozdo . već i na širim područjima. te imaju zadovoljavajući pristup zdravstvenim uslugama i hrani. Osobe s kojima se radi idu nevjerojatno široko od izbjeglica i raseljenih osoba. ovim p r o g r a m o m se štite pluća svijeta od daljnje deforesterizacije pošto će se latex dobivati od lokalnih stabala čime će se šume zaštiti od daljnje nekontrolirane sječe. Premda i m a m o još dosta primjera navest ć e m o jedan koji je izniman. 188 189 . g o d i n e živio s n e š t o Urbani vrt u Tuzli više o d 1 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e u z s m a n j e n i e k o l o š k i o t i s a k i z a d o v o l j a v a j u ć u k v a l i t e t u ž i v o t a .muškarci Životna d o b . Tvornica za proizvodnju k o n d o m a u Brazilu istovremeno će spriječiti širenje AIDS-a u toj zemlji. Ekvador je donio zabranu širenja iskorištavanja nafte na nova područja u t o j zemlji. Razlozi uspjeha Kerale: visok status žena .voda i šuma.069 29 65 63 63 44% 460$ Izvor: Jim Merkel (2003) Radical Simplicity . Inspirirao g a j e C h a r l e s G r a y koji j e stvorio W o r l d Equity W a g e ( W E W ) i u E u g e n u ( O r e g o n ) je od 1 9 7 9 .za Keralu su karakteristični slobodni i pravedni izbori 6 M e k e l je f a s c i n i r a n s l i č n i m p r i m j e r i m a k a o što je K e r a l i n . uz daleko manji ekološki otisak.small footprint on a finite Earth. Gabriola Island: New Society Publishers: 27.8 17 12 68 74 91% 566$ Indija 1. Ohrabrujuće su neke zaista fantastične priče. jer imaju m a n j e mogućnosti i šanse za uspjeh u životu sindrom je siromaštva. a vlada kroz nacionalni p r o g r a m zdravlja dijeli besplatno k o n d o m e i proizvodi jeftine generičke lijekove. V e ć 1 4 g o d i n a živi s a s a m o 5 0 0 0 d o l a r a g o d i š n j e . do 1 9 9 3 . Broj s t a n o v n i k a (u mil. o d l u č i o p o k u š a t i sličnu stvar u S A D . T a k o siromašni ljudi sami proizvode hranu za sebe. 2 0 0 2 .

ali ih r a d i m o sa d r a g i m ljudima i m e đ u s o b n o se ohrabrujemo i p o m a ž e m o . nego u d r u g i m dijelovima Indije pa i svijeta. 2 0 0 3 ) . Jedni od najvažnijih poteza bili su reforma zemlje i eliminacija kasti. Promjene se ne d o g a đ a j u same od sebe. m o g l a smanjiti svoju potrošnju energije za trećinu bez ikakvih d o d a t n i h troškova. ne postoji takav izvor energije. prioritet je promjena energije. Energent budućnosti je efikasnije dizajniranje i organiziranje naših životnih prostora. godine. Naš prvi prioritet danas ne da ne smije. ali upornih koraka. nego neće moći biti iskorištavanje obnovljivih izvora energije tako da zadovolje našu sadašnju potrošnju. hi-fi uređaje i televizore u Britaniji gasili kad ih ne koriste sačuvale bi se dvije elektrane (Whitefield. Ovo prvo daje bolji spektakl. O n o što je važno da istaknemo kao zaključak da se p o m a c i d o g a đ a j u gotovo uvijek nakon zahtjeva i pritiska samih ljudi. jer smo mali i sami i ništa ne m o ž e m o učiniti. . gotovo simboličkog karaktera. 2 0 0 1 ) . Stazama koje će smanjiti naš ekološki otisak i širiti područja mira i slobode.Smanjiti potrošnju energije Najčešće pitanje koje se postavlja u našim medijima je koji energent će zamijeniti naftu? To pitanje je p o t p u n o krivo. loša vijest za nas je da n e m a izvora koji bi m o g a o zamijeniti n a f t u na način kako je mi danas trošimo. Gašenje struje kad je ne koristimo čini n a m se m a l i m č i n o m . No d o b r a . Jasna socijalna agenda . Ovdje nije potrebno da se snebivamo nad svojom s u d b i n o m . Svako selo u Kerali ima knjižnicu. promjene odozgo. Isto tako veseli i da smo mogli pisati o pričama koje m o ž e m o svesti pod misao pritisak odozdo. Dakle. a stupanj korupcije je n a j m a n j i (Franke and Chasin. Od 1969. Kerala i m a više knjižnica n e g o cijela Indija zajedno. Ipak. 3/4 moći odlučivanja prebačeno je na lokalne nivoe. Jednostavno. Važno je n a p o m e n u t i kako je postotak ljudi koji vjeruje političarima osjetno veći u Kerali. m a l o mogućnosti za educiranu populaciju. spori ekonomski rast. jer se radi o pretežno seoskom području (Merkel. Intelektualci iz Kerale priznaju probleme s kojima se suočava ova regija nezaposlenost od 2 5 % . d a p a č e odlična vijest je da danas postoje prijedlozi i istraživanja koja realnim pokazateljima ističu kako bi primjerice Velika Britanija. č i m e je Kerala postala najjača demokracija s aktivnom participacijom građana na planeti. 2 0 0 3 ) . 2 0 0 4 ) . Pitanje s početka puno više govori o n a m a ljudima. godine 2. No kao što smo vidjeli negdje se radili o inicijativama s vrha č i m e su još i zanimljivije za istraživanje. a slijedeća trećina bi se m o g l a smanjiti uz neznatna financijska ulaganja. Pletite mrežu malih. ali je još veći prioritet promjena nas samih. Neke od njih nije lako zakoračiti. Sindikati p o s t o j e . taj model n a m pokazuje kako je m o g u ć e živjeti kvalitetno i održivo. KORAK 1. Franke. a manje s d o b r o m izolacijom stambenih objekata. Posebne p o g o d n o s t i postoje za m a l e p o d u z e t n i k e . U zadnje vrijeme je sve jači pritisak i izvana da se "Keralin model razvoja" uništi. Ne opterećujte se da spasite svijet preko noći. M n o g e priče iz ovog poglavlja dio su iznimnog t r u d a i ljubavi gradskih aktivista i stanovnika. Smanjenje potrošnje naše energije najčešće ne ovisi o novim skupim 190 191 . sa z a j a m č e n o m p r a v e d n o m plaćom (Merkel. Više od 9 0 % ljudi izlazi na izbore. Prema praktičnim stazama održivosti Sada smo spremni za par koraka po praktičnim stazama održivosti. Da. Čak jedna trećina stanovništva aktivna je u nekoj od društvenih organizacija. Energent budućnosti je štednja.5 milijuna seljaka bez zemlje dobili su zemlju na korištenje. 1 9 9 8 . T r e b a m o smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima. Kada bi se sve video-rekordere. jer se više fasciniramo s plantažom velikih vjetrenjača.najvažnije p r e h r a m b e n e sirovine imaju fiksirane cijene kako bi ih mogli kupiti i najsiromašniji. Kasnije 1987. Na edukaciju i zdravstvo odlazi 6 5 % troškova regije. Prva stvar je da s m a n j i m o potrošnju energije.još od kraja 50-ih godina.

ukoliko se istovremeno ne radi na društvu u kojem se smanjuje potreba za a u t o m o b i l i m a . Jedna od najprisutnijih dilema u svjetskim medijima. jer im 9 0 % energije odlazi na t o p l i n u . Porast prijevoza avionom još je više zabrinjavajuć ako z n a m o da se često d o g a đ a na udaljenostima koje su blizu. i mi smo se te t e m e već dotakli. 1 9 9 9 : 4 1 ) "kako m n o g i socijalni troškovi vožnje a u t o m o b i l i m a i m a j u m a n j e veze s gorivom. Kada govorimo o smanjenju potrošnje fosilnih goriva mislimo na cio tercet: ugljen. Ti socijalni troškovi u SADu godišnje dosegnu osminu BDP-a". jer trošimo previše. oni m e đ u n a m a koji su kritičniji na ljudsku rasu zbog svega što č i n i m o jedni d r u g i m a i planeti. 2 0 0 5 ) . Avion po putniku pusti dva puta više C O . Naše sadašnje šume su u stanju apsorbirati svega 1 % od ukupne količine C 0 2 koju emitiramo (Whitefield.H. A u t a k v o m svijetu ne želimo živjeti. Troje proslavljenih vizionara naglašavaju ( H a w k e n . 1 Na osvjetljenje u SAD-u odlazi 3 4 % sve proizvedene električne energije. p r e m d a m a n j e . krpelji naših života koji n a m sisaju energiju filajući nas svojim proizvodima koji štete okolišu i ljudima. U g r a d u se puno bolje voziti biciklom ili javnim prijevozom. svaki a u t o m o b i l godišnje emitira 5 4 4 3 . N e m o j t e se zaustaviti samo na o s o b n o m zadovoljstvu što kupujete etičke proizvode. rekli bi kako nismo zaslužili da nas nešto neočekivano spasi.B. Dušik i sumpor dioksid koji avion emitira s obzirom na visinu leta ima tri puta jači efekt staklenika nego da je emitiran sa Zemlje. Energija potrebna za proizvodnju jednog a u t o m o b i l a je 4 1 0 0 . Prosječno. avio-promet je odgovoran za pola emisije C 0 2 na sjevernom dijelu zemaljske kugle. Vožnja avionom je jedna od najneekološkijih stvari koju m o ž e m o učiniti. što je ondje slučaj u više od 5 0 % . troše trećinu energije i traju gotovo deset puta duže od običnih žarulja. A. nepokretljivošću ljudi. p o n e k a d i s i m p a t i č n i h . nafta i plin. Stoga bismo kao prvi korak trebali razmisliti i o načinu našeg transporta. Lovins. a više s p r o m e t n i m gužvama i zakrčenim u l i c a m a . kada na primjer govorimo o proizvodnji štedljivih a u t o m o b i l a n e m a nikakve svrhe. dobar je korak naprijed. potrošnja energije za svjetlo u SAD-u smanjila bi se za p o l a . ovdje nas se umiruje kako se i dalje m o ž e m o baviti jedinim z a n i m a n j e m koje n a m je neoliberalni kapitalizam ostavio . P r i t o m naglašavamo kako je odabir da težimo imati što održiviji životni stil važan. Lovins i L. A k o z a m i j e n i m o običnu žarulju sa štednom. jer pored grijanja služi kao glavni resurs za transport. S obzirom da se i druge cijene baziraju na cijeni nafte. Čak i autori koji su razradili pojam "prirodni kapitalizam" priznaju da eko-efikasnost. motore. stavovi i p r e d v i đ a n j a se nižu u v e l i k i m k r a j n o s t i m a . a vrlo brzo će se u m n i ljudi koji vode energetsku politiku sjetiti da je i plin fosilno gorivo i kao takav potrošiv.5 puta više C 0 2 . I m a m o a p o k a l i p t i č n i h predviđanja "svih protiv svih" svijeta kod Jamesa H o w a r d a Kunstlera. S d r u g e strane stoje svi oni slijepi pohlepnici. T o m u se i pridružujemo. Kao što s m o naveli u poglavlju o energiji. K o m e n t a r i . uštedit ć e m o t o k o m njenog rada 2 2 5 kilograma ugljena (National Geographic . svaki kWh emitira k i l o g r a m C 0 2 . 192 193 . A k o i i m a m o auto d o b r o je da smo dio već spominjanih grupa gdje se auto dijeli ili više ljudi ide zajedno na posao jednim a u t o m . Z a m i j e n i t i n e e f i k a s n e ž a r u l j e š t e d l j i v i m a nije t e ž a k izbor. č a m c e . Trebali bismo kad g o d možemo izbjegavati vožnju avionom. a to je danas prerijedak slučaj. Svake godine na odlagalištima u SAD-u završi 1 1 milijuna a u t o m o b i l a . Rekli bi kako zaista t r e b a m o iz t e m e l j a preispitati svoje ponašanje i način života. već p u n o više o boljoj organizaciji i pridržavanju principa održivosti u našem životu. p r o m e t n i m nesrećama. Udružite se s d r u g i m ljudima. jer zajedno možete napraviti p u n o više.7 5 0 0 litara nafte. Etički konzumerizam nije dovoljan da se stvari promijene. 2 0 0 4 ) . Nijedan alternativni resurs to ne može zamijeniti. tehnološko č u d o . ovisno o tipu a u t o m o b i l a . 2 0 0 4 ) . Danas je 7 0 0 milijuna a u t o m o b i l a u svijetu s t e n d e n c i j o m rasta. Već i najlakša odluka da koristimo efikasne štedljive žarulje. A k o je električna energija koja se koristi u kućanstvu dobivena od iskorištavanja ugljena. Posebno s obzirom da je nafta i dalje sirovina koja najviše sudjeluje u globalnoj energetskoj proizvodnji s 3 7 % . odgovorna je za 4 2 % . Čak se 4 5 % svih letova u EU odvija na udaljenostima m a n j i m od 5 0 0 kilometara (WWI. koji nagovješćuju novi resurs. Ukoliko t o m e pribrojimo sva vozila: brodove. na svijetu je preko milijardu vozila koje koriste n a f t u . Uobičajene žarulje su totalni gubitak.od a u t o m o b i l a i četiri puta više od vlaka (Whitefield. 2 0 0 5 ) .da b u d e m o potrošači. a svega 10% na svjetlo. koji u svojoj posljednjoj knjizi najavljuje " d u g o t r a j n o izvanredno stanje". Ugljen i plin nas u g l a v n o m griju pa n a m tu stoji široka lepeza alternativa koje smo navodili u poglavlju o graditeljstvu. i m a m o i čitavu plejadu zanesenjaka. a sve više za ceste. no još uvijek tinja nada kako za to ne m o r a m o proći kroz sudnji d a n . Nafta je problem. 0 8 tona C 0 2 . Negdje kao d o b r u alternativu pesimizmu Kunstlera stoji već spominjani 1 Štedljive žarulje. kosilice i ostalo. otkriće svih otkrića koje će nas spasiti. avione. A to p u n o više govori o n a m a i našoj razmaženosti. sve m a n j e prostora za druge aktivnosti. Potrebno je 4 0 0 0 0 0 litara vode za proizvesti jedan a u t o m o b i l . a m a n j e o našoj potrebi za posjetom baki u Australiji ili neutaživoj žeđi da se kulturno uzdižemo posjećivanjem Portugala. a za emisiju C 0 2 najvećeg uzroka efekta staklenika. Kada bi se u kućanstvima zamijenile neefikasne žarulje s efikasnima. SUV vozila koja su najneefikasnija emitiraju 2. stručnim krugovima pa i najširoj javnosti jest koliko još ima nafte. Po nekim istraživanjima. t a k o đ e r sadrže živu te ih t r e b a odložiti na p o s e b n a o d l a g a l i š t a . Ugljen bi svakako trebali izbjeći. Žarulje koje čuvaju energiju daju istu količinu svjetla. ali samo prvi korak.Hrvatska.ulaganjima i trošenju novaca. parkirališta i garaže. 27 tona otpada ostane nakon proizvodnje jednog prosječnog a u t a . Ovdje bismo radi fer igre dodali možda? Možda n a m zaista iz budućnosti dođe kapetanica Janeway s Voyagerom i izruči n a m f i n o upakirane paketiće dilitija? M o ž d a zaista? Doduše. Svjesni s m o kako će mnogi ljudi g a d n o nadrapati ukoliko se ne p r i p r e m i m o za život kada nafta neće biti gospodar svih burzi.

Jedan od razloga za tu neumornost jest i činjenica kako naše odluke i postupci utječu na druge ljude. pakiranje. Dok se sve o v o d o g a đ a . Danas n a m je sasvim n o r m a l n o da je barel nafte preko 60 dolara. dijele i stvaraju. između koje spada i sve veći broj uragana. skladištenje. Čak četiri petine od toga odlazi na procesiranje. navika na sve veće cijene nafte. bez tako velikog unosa nesposobna je da nas sve nahrani. Neće biti lako s obzirom na silu i brutalnost ubilačkog stroja koji n a m stoji nasuprot. ma cijelog njega. . pesticidi. p o p u t Kunstlera u p o z o r a v a j u k a k o će. herbicidi. BP godišnje investira u naftu i plin 150 milijardi dolara. . Hirschov izvještaj r a đ e n za p o t r e b e a m e r i č k o g Ministarstva energetike ističe kako "dosezanje vrhunca iskorištavanja nafte suočava SAD i svijet s nečuvenim rizikom. Z a m i s l i m o si samo što znači činjenica kako će 5 0 % svih rudnika zlata u sljedećih 20 godina iz kojih će se vaditi zlato biti na zemlji koju nastanjuju urođenički narodi.9 milijardi dolara. 194 195 . sve veća potrošnja sve manje nafte i posljedice razornih uragana uslijed sve češćih klimatskih promjena. Neovisno o opće plodonosnoj godini koju su im donijeli globalni ratovi i sukobi za naftu. To je svega 12. M o ž e m o urliknuti g a d o v i m a Ne t r e b a m o vas. objavila je krajem listopada 2 0 0 5 . 4 6 . A mi pjevušimo na Dan planete Zemlje i baš s m o ono sretni kad BP primjerice objavi da će povećati ulaganja u obnovljive izvore energije. transport i prodaju prehrambenih proizvoda. Ovo potonje je zaista savršeni cinizam. A to onda više i nije t a k o loše i apokaliptično. da ne spominjemo sve veći broj ljudi koji umiru zbog ratova za naftu. Mi i m a m o izbor i on treba ići prema korištenju znanja i tehnologija koje svijet vuku prema više pravde i mira. I o n d a o n e još više zarađuju. U knjizi i m a m o priče o o n i m a koji su se već počeli pripremiti ili dobre recepte kako da mi to učinimo. a 2 8 % odlazi na proizvodnju u m j e t n i h gnojiva (Murray. 2 0 0 5 ) . BP je istaknuo zaradu od 6. što znači da će od ukupnih investicija BP za obnovljive izvore energije (gdje su lukavo utrpali i sunce i vjetar.5 milijuna litara nafte dnevno da pokrene svu svoju ratnu mašineriju.8 milijardi dolara. jer ostavlja g l a d n i m a stotine milijuna ljudi uz obilje hrane. jer i m a m o sve.3% od zarade BP-ja samo u trećem kvartalu 2 0 0 5 . Zalije BP slavlje zbog zarade i objavi kako će slijedećih 10 godina uložiti u obnovljive izvore energije do 8 milijardi dolara. 5 % sušenje usjeva.u je o v a k o raspoređena: 3 1 % proizvodnja umjetnih gnojiva. I onda uslijed razaranja uragana diže se cijena goriva kojeg dotične korporacije kontroliraju i proizvode. z a razliku o d u o b i č a j e n i h futurističkih vizija. Svijet je povezano mjesto kao nikada do sad. T a k o dolazimo do d r u g o g koraka. To njima predstavlja porast od 6 8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.3%. Prehrambeni sistem u SAD-u troši kao i cijela Francuska za svoju u k u p n u energetsku potrošnju. jer kontrolira sve resurse koje k o r i s t i m o . naš sistem proizvodnje hrane ne s a m o da je nepravedan. E x x o n M o b i l e . Mi smo jedaći i jedačice nafte. godine cijena nafte porasla za 148%. najveća n a f t n a korporacija na svijetu.Paul M o b b s koji ističe kako i m a m o šanse. 19% rad mehanizacije. mi i m a m o dovoljno znanja i vještina urliknuti Ne nafti za rat. Samo u Iraku ubijeno je preko 1 0 0 0 0 0 ljudi. W H O procjenjuje kako 1 6 0 0 0 0 ljudi svake g o d i n e u m r e o d posljedica u z r o k o v a n i h k l i m a t s k i m p r o m j e n a m a (WWI. i vodik i plin) odvajati 5. a k o se p r i m i m o posla sada. Čak 3 4 % odlazi na gorivo za mehanizaciju koja sije ili obavlja žetvu na polju. teška mehanizacija i nepotrebno o g r o m n i troškovi za transport). Samo u Iraku američka vojska troši gotovo 6. godine kako je u t r e ć e m kvartalu te godine ostvarila rekordnu zaradu od 9. već je i energetski neefikasan. osnovna g r a n a b u d u ć n o s t i biti p o n o v n o poljoprivreda. što je 2 5 % više u odnosu na isto razdoblje lani.53 milijarde dolara. I to je kao normalno.9 milijardi dolara što znači rast od 5 3 % u odnosu na isto razdoblje lani. ljude koje nikad nećemo upoznati. 16% transport. O n o što je zaista uzbuđujuće što danas pored prosvjednog urlika Ne ratu za naftu. špekulacije na burzama. A sada z n a m o i kako mu odvidati šarafe i slomiti koji dio. ali z n a m o kako i svaki stroj i m a svoj vijek trajanja. 2 0 0 5 : 5 7 ) . ChevronTexaco je objavio zaradu od 3. no za njih to predstavlja rast zarade od 9 0 % u odnos na isto razdoblje lani. Prema t o m e . panike na tržištima zbog važnih problema kao što je prehlada ovog ili o n o g iz kraljevske svite Saudijske Arabije. iz godine u g o d i n u . n e k o m a s n o broji p a r e . Naftne korporacije proizvode gorivo na kojem gomilaju svoje bogatstvo.. Z n a n j a i vještine u ovoj knjizi n a m m o g u p o m o ć i da to ostvarimo. a koje je najveći uzročnik g l o b a l n i h klimatskih p r o m j e n a . 2 0 0 5 ) . M n o g i pripadnici i pripadnice alterglobalističkog i mirovnog pokreta osjećaju se često p o m a l o bespomoćno kad uvide da ih sistem protiv kojeg prosvjeduju drži u z a m c i . M o b b s smatra kako n a m je za održiviji način života potrebno smanjenje/efikasnije korištenje energije oko 6 0 % i korištenje obnovljivih izvora energije oko 40%. uglavnom na područjima gdje se već vode ratovi ili postoje sukobi zbog resursa. a Conoco Phillips se zadovoljio s tričavih 3.bilo koja rješenja za značajan utjecaj moraju biti inicirana deset godina u n a p r i j e d " (PM N o . I tu ć e m o biti neumorni i n e u m o r n e .Prestati jesti naftu N e k i . osim kao statistiku u vijestima. Kako se 9 0 % prirodnih rezervi nafte i 6 0 % plina nalazi na teritoriju zemalja u razvoju. Zanimljivo je kako nas se polako. 13% n a v o d n j a v a n j e . 5 % p r o i z v o d n j a pesticida i 3 % r a z n o . Od 2 0 0 2 . Današnja konvencionalna poljoprivreda koja ovisi o velikom n a f t n o m unosu (umjetna goriva. O n d a uslijed klimatskih promjena i m a m o sve veće nestabilnosti u vremenskim uvjetima. Shell se za isto razdoblje pohvalio s 9 milijardi dolara zarade. 2 U SAD-u se za proizvodnju •' D e t a l j n i j i prikaz d a j e Pfeiffer ( 2 0 0 4 ) : p o t r o š n j a u k o n v e n c i o n a l n o j p o l j o p r i v r e d i u S A D . što je nevjerojatnih 7 4 % više nego u istom razdoblju prošle godine. godine. KORAK 2. Uz o g r o m n u n a p o m e n u kako su ona s a m o djelić bogatstva kreativnosti i sposobnosti koje milijuni ljudi na planeti i m a j u . 8 % u z g o j stoke.

to ne treba brkati s p o t r e b o m da podržimo ljude koji pored nas proizvode i stvaraju. ali trebate biti svjesni kako pored etičkog problema. na p o č e t k u trećeg mjeseca poljoprivrednici istaknu što se očekuje i kolika ulaganja su potrebna. Na organskim f a r m a m a troši se 6 5 % manje energije. pa uključivanje u život f a r m e ljudi koji jedu hranu proizvedenu na njoj nije ništa č u d n o . 0 9 . Bio bi veliki korak da m a k a r smanjite konzumiranje mesa. Stoga ti ljudi trebaju našu podršku.poljoprivreda koju podržava zajednica. pijace i tržnice koje i m a m o . godine do lipnja 2 0 0 2 . jer ih čuva od bankarskih kredita i otplaćivanja. brigu za bioraznolikost i etički pristup prema zemlji. Nekoliko je načina na koje podupiremo lokalne proizvođače hrane. sama zajednica preuzima stvar u svoje ruke i podržava male poljoprivrednike koji osiguravaju dobru hranu. T i m e se stvara p o j a č a n a ili d o d a t n a podrška poljoprivrednicima. Još je veći korak a k o počnete i sami proizvoditi hranu za sebe. jer se to sve vraća zajednici. Često se lažno tvrdi kako organska hrana ne bi m o g l a nahraniti svijet. Ne treba n a m biti žao čak niti a k o potrošimo par kuna više na njih. vrlo brzo se dođe do osjećaja kako potrošači isto kao i proizvođači skrbe za d o b r o b i t i o p s t a n a k f a r m e .org. N o . sami ljudi. T a d a svaka obitelj ili pojedinac odlučuje koliko su spremni uložiti s obzirom na svoje p o t r e b e i m o g u ć n o s t i . Slijedeća mogućnost je C o m m u n i t y Supported Agriculture . posebno one koji je proizvode na ekološki način. odnosno podupire f a r m e u kojima je proizvodnja hrane zaista održiva i n e m a korištenja fosilnih goriva. 2 0 0 4 ) . ali je vrlo vjerojatno kako si neće veliki broj ljudi to moći organizirati s obzirom na poslove i t e m p o života. a ne smanjimo potrošnju. vrlo je vjerojatno da će n a m uštedu pojesti povećan konzumerizam. u g l a v n o m zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Whitefield. Vrlo često nismo svjesni koliko su vrijedni svi ti placevi. M o ž e m o organizirati p r e h r a m b e n e kooperative organizirane o d strane potrošača. . m o ž e m o krenuti u potragu za izvorima koji će n a m omogućiti trošenje energije. T a k o se oni koji i m a j u dionice u hrani koju su platili na početku sezone brinu i za druge aktivnosti na f a r m i kako bi ona što bolje stvarala i živjela. Tanke su nijanse u razlikama između metode pretplate i CSA. Organska hrana nije skupa. Dugogodišnja istraživanja na Cornell Universityju i Rodal Instituteu daju prednost o r g a n s k o j poljoprivredi. Dobro je objavljivati listu d o m a ć i h proizvođača i proizvoda koje nude kako bi javnost bila informirana. godine potrošilo više od 16 milijardi litara dizela (Pfeiffer. u prehrani m e s o m postoji i veliki ekološki problem. Potrošači unaprijed plate sve svoje buduće n a m i r n i c e koje će dobivati. u CSA priči nikada nije trebalo više od dva kruga da se predloženi iznos ne dobije. 2 0 0 4 ) . Konvencionalna je prejeftina zbog subvencija i neuključivanja eksternih troškova. a ne samo puka nakupina potrošača koji žele zdravo jesti. Već smo u uvodu istaknuli perfidnu igru zelenog kapitalizma u stvaranja elitnog i skupog životnog stila. Velika većina CSA f a r m i u SAD-u su biodinamičke f a r m e . Pošto vlade podržavaju velike m o n o k u l t u r n e farme. gdje o n d a pojedinačni potrošači dolaze po svoje namirnice. U N j e m a č k o j se u posljednje vrijeme razvija Integrated Renewable Energy Farm (IREF) sistem koji u proizvodnju hrane uključuje i energetsku dimenziju. 3 Dobra vijest je da prodaja organski uzgojene hrane raste 20-25% godišnje. Ukoliko povećamo energetsku efikasnost. hrana se dostavlja na nekoliko dogovorenih lokacija koje su najbliže svima. U gotovo svim k n j i g a m a koje dolaze iz anglosaksonskog svijeta zagovara se otvaranje d u ć a n a samih poljoprivrednika i specijaliziranih sajmova. čak i u u r o d u .http://i-sis. No. Sistem se razvio u SAD-u i trenutno postoji 1000 f a r m i koje rade po o v o m principu. Posebno je ovakav pristup koristan za m a n j e bogate poljoprivrednike. sistem u kojem svaki potrošač dobiva svoju kutiju sezonskih proizvoda koja mu se t j e d n o dostavlja. Polja u američkoj saveznoj državi lowi troše energiju jednaku 4 0 0 0 b o m b i bačenih na Nagasaki (Manning. a ne obrnuto. Biljke i tlo koje se ne uništavaju konvencionalnom poljoprivredom d o d a t n o su uspješnije t o k o m sušnih godina. U k o l i k o se n a k o n t o g a ne d o b i j e s u m a k o j u su poljoprivrednici predložili kao potrebnu da se zadovolji proizvodnja. Sistem pretplate je korak dalje. jer ovime on pristupa potrošačima. Prehrana bazirana na mesu doprinosi emisiji stakleničkih plinova za devet puta više nego prehrana bazirana na biljkama i biljnim prerađevinama koje se lokalno proizvode.umjetnih gnojiva od lipnja 2 0 0 1 . 2 0 0 5 . 2 0 0 4 ) . K a k o bi se rasteretilo proizvođača. T a k o d o b i v a m o poljoprivredu koju podržava zajednica. jer o d m a h prije sezone barataju o d r e đ e n o m svotom novaca koja im je potrebna za ulaganja u proizvodnju. CSA je pojačana metoda pretplate. N a k o n godina suradnje između potrošača i proizvođača. gdje također još uvijek ima dosta ljudi koji prodaju svoju h r a n u .uk ( 1 9 .Korištenje obnovljivih izvora energije Samo kad su sve opcije za smanjenje energije istražene. Često ljudi ispred svoje kuće izvjese natpis sa proizvodima koje nude. "box scheme". Postoje i tzv. Na s a s t a n c i m a pred p o č e t a k sezone. kreće se u slijedeći krug dok se taj iznos ne postigne. t a m o gdje se stvaraju jače i svjesnije veze. Do sada. 196 197 . površine na kojima se organski uzgaja hrana čine svega 3% od ukupnih poljoprivrednih površina. ) . Rekli smo kako v a m nećemo propagirati vegetarijanstvo. KORAK 3. Pri korištenju obnovljivih izvora energije potrebno je paziti koje vrste obnovljivih izvora m o ž e m o najbolje iskoristiti u 1 Vdijeti c j e l o k u p n o istraživanje na URL. Zato je važno da podržimo u našoj blizini o n e koji proizvode hranu. To nije č u d n o jer ljudi koji prakticiraju b i o d i n a m i k u vide f a r m e kao živi organizam. To je u neku r u k u isto njihova f a r m a . Koriste se i posjeti f a r m a m a koje su otvorene za organizirane potrošače koji ih podržavaju.

6 m i l i j a r d i l j u d i ) na svijetu n e m a e l e k t r i č n u e n e r g i j u u s v o j e m domaćinstvu. Mi probali i pržekali t e m p e h . G r i j a n j e s r e đ u j e m o pasivnim s o l a r n i m d i z a j n o m . lokalno i globalno. ženska prava. 2 5 % potrošnja tople vode. a za plantaže palmi se sijeku šume koje su najvrijedniji resurs na planeti. U t o m smislu je m a n j e važno koliko i m a m o elemenata od toga kako su oni povezani. jer je ovako zbilja neizdrživo. Uz n a p o m e n u koju nikad nije n a o d m e t nekoliko puta ponoviti . KORAK 4 . Kakve g o d uređaje koristimo d o b r o je da b u d u A ili čak A+ klase. No isto tako. te 7% kuhanje. već samo one koje smo mi sami upoznali. o potrebi smanjenja potrošnje. Od njih m o ž e m o p u n o naučiti. Obnovljivi izvori energije imaju sigurnu budućnost. I onda ć e m o zaključiti kako su ljeta još nesnosnija. nemojte da vas obeshrabre pametnjakovići kojima je jedini k o m e n t a r na biogoriva kako ih n e m a m o dovoljno da zadovoljimo sadašnju potrošnju nafte. d o b r o je dogrijavati solarnim kolektorima koji su zaista jednostavni za u p o t r e b u . N a k o n što s m o uspostavili našu m r e ž u . 1 1% rasvjeta i uređaji. Sto se tiče biogoriva. Biodizel ne može zamijeniti uobičajenu naftnu potrošnju prosječne obitelji. A d u g o r o č n o se i ekonomski isplati. Kompostne wc-e ć e m o teško ugrađivati u g r a d u . naruče sendvič s b u đ o l o m i odu do kioska po cigare sa svojim l i m e n i m l j u b i m c e m na n a f t u . vrlo teško ćete imati 198 199 . Čak svaka četvrta osoba ( o k o 1. O n a koja uništavaju zapravo su prljavi biznis zaogrnut u zelene pakete. Uslijed klimatskih promjena sve su češći slučajevi nestabilnog vremena i ekstremnih uvjeta. O n d a si europski kvazi-eko fićfirići umišljaju kako se voze na održivo gorivo. čak ako i ne živimo na m o r u . ali nedajte da vas to obeshrabri. Jasno je da s obzirom na vašu specifičnu situaciju nećete moći o d m a h ili nećete moći koristiti sva ova održiva rješenja. prava manjinskih skupina.našoj lokalnoj zajednici i uvijek ih je d o b r o kombinirati. T o p l u vodu. biodizel v a m n e m a nikakvog smisla ako ne smanjite svoju vožnju a u t o m o b i l o m . Umjesto da smanjimo potrošnju fosilnih goriva. a ljudi su zaključili kako su vrućine nesnosne. Premda kao što smo naveli nafta kao benzin i kao dizel ima m a n j i energetski prinos i od etanola. rješenja koja to nisu. mirovni i antiratni pokret. Pa će se netko p a m e t a n sjetiti da n a m treba još klima uređaja. Rješavamo posljedicu. d o b r o m i z o l a c i j o m i efikasnim aktivnim grijanjem. Ali i to je m o g u ć e . Elektrana p o g o n j e n a fosilnim gorivima. A n a p o m i n j e m o opet kako to čak niti nisu sve niti koje ljudi na o v o m planetu pletu kako bi n a m bilo bolje. Netko i s m a n j e elemenata može imati efikasniji i održiviji sustav. a opet je svi u z i m a m o zdravo za gotovo. a ne štedne. radnička prava. Kuhanje? Kao i kod kompostnog wc-a i ovdje ć e m o teško naći da netko na vrhu stambene zgrade friga jajca na solarnom kuhalu. drage ljude na večeru. sigurno će n a m isto biti toplije. Naravno. a ne uzrok. Kuhati je najneefikasnije za jednu osobu. Ukoliko spojimo sustav masivnih zidanih peći plus solarni kolektori dobili smo efikasno grijanje i našeg prostora i tople vode. I ego-baraba. taj je stvarno pravi t u d u m . Korištenje o t p a d n o g ulja.korištenje takvih izvora zahtijeva od nas i da p r o m i j e n i m o način na koji g l e d a m o na energiju i da postanemo odgovorniji u odnosu na odnos proizvodnja/potrošnja energije. zazelenimo gradove i p o č n e m o graditi energetski efikasnije stambene objekte. I tako u začarani krug kratkotrajnih površinskih rješenja. ne treba smetnuti s u m a kako su i pasivni solarni dizajn ili dobra ekološka izolacija obnovljivi izvori energije. premda u zemljama kao što je Švedska i to postaje n o r m a l n o za stambene zgrade. Biogoriva m o g u ostaviti lokalne resurse na korištenje ljudima i osigurati im radna mjesta. Z a t o v a m se potrebno udružiti i podržati ekološke udruge koje zagovaraju i bore se za biciklističke staze i kvalitetniji gradski prijevoz. a pogotovo od biodizela. svih zelenih alata koje smo spominjali u knjizi. Kroz knjigu smo se trudili pokazati kako n a m obnovljivi izvori energije m o g u zadovoljiti sve potrebe. selo i g r a d . pogotovo na struju. Nafta nije alternativa. Primjerice. biogoriva m o g u biti snaga lokalnih zajednica za većom nezavisnošću od industrije nafte. Koja stvaraju klimatske promjene. Sjetimo se sada svih održivih rješenja. A nismo ni spomenuli h r a n u . Cjelina je veća od zbroja. Sve je povezano. poštivanjem rotacije usjeva i plodoreda te znanjem iz organske poljoprivrede. Nasuprot t o m e . Već ta mala najjednostavnija odluka znači nešto za zaštitu okoliša i zdravlje ljudi. Ovdje se najbolje vidi kako se plete mreža održivih niti. Već s m o prešli 50 posto potrošnje energije. U Hrvatskoj je ugrađeno klima uređaja koji troše kao jedna nova elektrana. Premda smo ih stavili u poglavlje o graditeljstvu. danas se u EU uvozi biodizel iz Malezije koji se dobiva od p a l m i n o g ulja. A k o se tu i t a m o m a l o p o č a p a m o . Samo je ovdje problem što t i m e uzrok činimo još većim i nerješivijim. znači energetski efikasni. Pogledajmo potrošnju energije u kućanstvima prema p o d a c i m a Energetskog instituta Hrvoje Požar: 5 7 % grijanje. U Z M A G u podržavamo biogoriva koja ne uništavaju bioraznolikost. Tako su i ljeta sve toplija. o t p a d i druge važne stvari. novi mediji i virtualni svijet. posebno onih na bazi ulja. slijedi povezivanje sa d r u g i m a k t i v i s t i m a i a k t i v i s t k i n j a m a koji šire prostore s l o b o d e u d r u g i m v a ž n i m područjima: ljudska prava. podražavamo njihovo korištenje od recikliranog ulja ili ulja dobivenog organskim uzgojem. uz stalno podsjećanje na korak 1. ali u svakom slučaju je d o b r o štediti vodu kod ispiranja wc školjke i pranja naših tjelesa te suđa.Kad se male ruke slože Permakultura nas uči kako se plete mreža povezanih funkcija i elemenata. Bez t o g a . mi smo počeli ugrađivati klima uređaje. Pozovite si ponekad prijatelje i prijateljice. jer je pozitivno da radite u skladu sa svojim mogućnostima i pozicijom. Tko koristi obične žarulje. Kažu genijalci. Svatko može učiniti nešto. A kako mi uobičajeno rješavamo probleme? Čovjek je koristio previše fosilnih goriva i stvorio klimatske promjene.

Energija između ljudi. pa zapjevati koju staru i m l a d u .egomanijaka koji bez osvrtanja gaze sve pred sobom d o k i njih ne opali po tintari i novovjekovnih izabranih koji bježeći od svijeta nude sebe kao njegovo spasenje. n e m a n j u love i svim o n i m lošim energijama oko nas. već aktivizam. nego se ide skupit smeće što ga ljudi ostavljaju. biti vrckavi gdje treba i pecnuti gdje paše. sposobni su za čudesne priče. Z a t o smo se u svim našim radionicama o solarnim k u h a l i m a . zašto ne reći ukoliko ne postoji eros u životu. p r i l i k o m instaliranja m a l i h vjetrenjača i solarnih m o d u l a po Hrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: znanja i vještine m o r a j u biti dostupne i primjenjive te radionice ne smiju koštati skupo kako novac ne bi određivao ljude s kojima surađujemo. i kao ljudi i kao grupe. prirodna masaža.održivu vožnju biodizelom. U Z M A G . jer na ručak stiže brdo ekipe.. onaj zanos. Ne sva. Jedan od najvećih ekonomskih stručnjaka danas. jer i m a m o radionicu izrade solarnih kolektora. Pa nakon toga skupit ekipu i dovesti ih. već je važno i kako se odnose prema radnicima i radnicama u t i m d u ć a n i m a . Kretanje prema t a k v o m svijetu je p u n o uzbuđujuće i veselo. a o n o već se krčka vegan bućkuriš na solarnom kuhalu. O. unatoč našoj mladosti. bio-gorivima.. solarnim kolektorima. čudno da se takvog radikalizma nisu sjetili u Microsoftu ili Coca Coli. I nije li lijepo poslije nazdraviti rakijicom. Istovremeno kao snaga za socijalnu p r o m j e n u smatraju kako su "preradikalni za sindikate" (Thomas Frank. P r o b l e m koji se često javlja je n e d o s t a t a k z n a n j a . I to je tako dobar osjećaj. upijati njegove sokove. nego što je cmizdriti za starim navikama. Ž e l i m o uživati u životu.ili jednostavno nemaš koga pitati kako nešto napraviti i koristiti ili osobe koje to znaju traže o g r o m n e svote novaca. Sve se svodi na suradnju. na energiju između ljudi. d o m a ć i m sirom i srknuti fair trade kavu ili d o m a ć i čaj? Pa se zaputit u vrt naberati hrane za ručak. ma nek se mjehurići roje. a sunce već grije dnevni boravak kroz naš staklenik? Nije li onda baš lijepo složiti fini sendvič s d i m l j e n o m sejtančinom. Lijepa je stvar znati kako m o ž e m o imati lijep život bez da ikoga zajebavamo. 200 . Ti bokca. nije samo važno doći do dućana s organskom h r a n o m . informacija i komunikacije te širenja i dijeljenja zelenih alata za održiviji način života. ukoliko sami imate neku sličnu priču. smijati se do bola i od bola ići prema smijehu.2 1 6 ) . O p e t uuuuu. sladiti se sočnim detaljima i sitnicama. ali njihovo širenje je z a m a m n o . Slično. fina energija između ljudi.u smo. čekati zoru da se pozdravi sunce? Nije li? V i d i m o se t a m o . Poruka knjige je da su ta rješenja t u . u n a t o č svim p o g r e š k a m a i t e š k o ć a m a . o n o a u t o g u m e za zidove i t o . eko-jacuzzi. Inzistiraju da su im svi proizvodi dobiveni bez korištenja umjetnih sastojaka. I što vam još reći za kraj? Nije li lijepo probuditi se u prvoj zoni. usidriti se i čekati mlaz. Postoji nešto ljepše između dviju krajnosti . kontaktirajte nas i uvrstit ć e m o ta znanja u slijedećem izdanju ili će o d m a h završiti na našoj Internet stranici. uz poštivanje prirode i urođeničkog znanja.. spremiti noć u džep i spremiti sebe u ples. nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra. svuda oko nas. Ponavljamo opet. Ma nije li samo lijepo otići po ekipu k o m b i j e m koji ide na ulje i pri t o m stati u šumarku? Ma ne t o . Bernard Lietaer nazvao je to "održivim o b i l j e m " ( 2 0 0 1 ) . pokoji prdac od sejtančine. Važno je da se ne osjećamo krivima zbog želje za u d o b n i m i u g o d n i m životom. Bez toga n e m a održivosti. raditi i graditi? Pa se onda otić okupati na sedre divne Kupe. Rješenja za održiviji način života treba ispreplesti sa socijalnom pravdom i širenjem mira. nije li lijepo sa svima ovima učiti. Mi smo sami imali puno problema u vlastitoj edukaciji . Od toga do danas nismo odustajali. Kada se ljudi udruže.. Z a t o i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas naučili ili su n a m p o m o g l i da se sami e d u c i r a m o o proizvodnji i/ili korištenju zelene energije. pa čak i m a j u i kolonjsku vodu za muškarce koja se zove Aktivist. 2 0 0 2 : 2 1 3 .. To je zapravo najvažnija poruka u knjizi. T a k o se eko-etička korporacija za kozmetiku i njegu tijela Body Shop smatra " s n a g o m za socijalnu p r o m j e n u " . Nije n a m potreban asketizam. n e m a smisla previše razglabati o solarnim m o d u l i m a ili sličnome.

0 5 . S. Glavač. P. H a y d e n . P.W. H a l l . ( 2 0 0 4 ) Widescale Biodiesel Production f r o m Algae. Gallivan... Briggs. ( 2 0 0 1 ) Kako postati. & Ecology.//www.T. ( 1 9 9 9 ) Uvod u globalnu ekologiju. a n d Morse. M. 2 0 0 5 . ( 1 9 9 9 ) Genetic Engineering. Burnett. ( 2 0 0 2 ) Put permakulture . A Better Way to Measure t h e Economy. C A T ( 2 0 0 5 ) Clean State N o 5 8 . u Speth. J. ( 2 0 0 3 ) Measuring Sustainability . C.sfgate.Duić. Politics and the Struggle for Solar Economy. J. ( 2 0 0 3 ) Creating Sustainable Cities. Routledge.zmag. C.). 0 5 . 0 5 . H. A.H.Globalization a n d Enviroment. London: Earthscan. 2 0 0 5 . 1 2 . Zagreb: D U Z Z P O i Hrvatske šume. Cres: Poduzetništvo Jakić.unK (11. ( 1 9 9 5 ) Revolucija jedne slamke . Z a g r e b : Zelena akcija. Goodstein. New York: W. N. ) . ( 1 9 9 9 ) Energetika nakon Kyoto. ( 2 0 0 4 ) Ecovillage Creation and M a n a g e ­ ment. Norton & Co.htm (1 1. Emmaus: Rodale Press. Franke. S. London: Z e d Books. ( 2 0 0 5 ) Steps to Sustainability: Five Things Your City Can Do to Reduce its Ecological Footprint. ) . URL: http:// azceritraLcom ( 0 5 .fsb. N. ) .htm ( 1 1 . u: Kevin Danaher ( 1 9 9 6 ) Corporations Are Gonna Get Your Mama. a n d Candela. ( 2 0 0 5 ) U. Zagreb: Udruga "Prijatelji životinja".hr/ OsnoveEnergetike/l 999/oe 1 p. B. ( 2 0 0 4 ) Permakultura .2005.uvod u prirodno poljodjelstvo. ( 2 0 0 2 ) T h e Earth Policy Reader. R. G o l d e m b e r g .G. ) . Black Death. Bellevue: Free Enterprise Press. D. 0 7 . M. London: Earthscan. M o n t r e a l : Potato's People. M o n r o e : C o m m o n Courage Press: 1 8 1 . Consumption. New York: W .A guide to petroleum and war free vegetable fuel mak­ ing. S. Food. and our Environment Bagarić. D. Devon: Green Books. L. ( 1 9 9 3 ) Start with the Soil. ( 1 9 9 7 ) Democracy at Work in an Indian Industrial Coop­ erative . L o n d o n : Earthscan Publications. London LITERATURA Anderson L.redefiningprogress. Washington DC: Island Press: 5 2 . Chambers.12. L.). Gellatley. URL: http://www. a n d Chasin. Franke.org/ZMag/articles/feb98kerala. Fukooka. J a n d Fischlowitz-Roberts. G. R.montclair. biti i ostati vegeterijanac ili vegan?. 2 0 0 4 . Driessen.1 8 5 .05. T. Devon: Green Books. ( 1 9 9 6 ) Who Owns the Sun? People. Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka. R. Worlds A p a r t . ( 2 0 0 5 ) As Solar Gets Smaller. F. (2004) Sharing Nature's Interest .2004. J. P. ( 2 0 0 3 ) Energy and Sustainable Development. H a l t e a d . G. 0 5 . Centar za kompost Osijek: Osijek. 0 3 . Vermont: Chelsea Green. 202 203 . K. ( 2 0 0 5 ) Hydroelectric power's dirty secret revealed. has plans f o r C a n a d a oil sands. K. Brown. Sharing the Planet . 2 0 0 4 . Franke.The Story of Kerala Dinesh Beedi. W . S. Sto čitaš i Z M A G . Butler. Dresner. Tuscon: Sea Sharp Press. ( 2 0 0 3 ) An Introduction to Sustainable Development. ( 1 9 9 9 ) Sharing the Work. L o n d o n : Earthscan.cfm?storyid=494 ( 0 1 . D.).A. Do it ourselves . URL: http://powerlab. N o r t o n & C o m p a n y Inc. G.edu/anthro/fuelinggrowth.edu/ bcas/oiherart7frankeJJ]lm ( 1 1 .chss.T h e End of the A g e of Oil. M. B. Lovins. India. Carlstrom.Green Power. Borio. 2 0 0 5 ) . M. a n d Chazan.net (1 1. Gershuny. J. Graham-Rowe..vodič za početnike. ( 2 0 0 3 ) Eco-lmperialism . Ventimiglia: Torri Superiore.com ( 2 5 . ( 2 0 0 0 ) Food not Bombs.colorqdo. J. Girardet. L. Mintier. W. Berman.energybulletin.W.03. ( 2 0 0 3 ) Hydrogen-Fueled Car W r o n g Decision.2005. EC: Belgium.6 5 .G. Bell. B. A Brief Guide. M.Work Time. URL: http:// www. ( 2 0 0 1 ) Eco-Economy: Building an Economy for the Earth. W. Its Future Gets Brighter. and W a c k e r n a g e l . R.praktični koraci za stvaranje samoodrživog svijeta. T. EC ( 2 0 0 2 ) Choices for a greener future . URL:http://www.html ( 0 8 . H a w k e n . G. M a c h y n l l e t h : CAT. ) .Learning f r o m D o i n g . L. ( 2 0 0 3 ) The Principles of Sustainability.T h e European Union and the environment. Bell. Elliott. URL:http://csf. A.com/databases/storybuilder. Centar za kompost Osijek (2003) Priroda ne poznaje o t p a d Kompostiranje Sto?Zašto?Kako?. ( 1 9 9 8 ) Power to the (Malayalee) People URL: http. 2 0 0 5 . a n d Lovins.eyworld.& M c H e n r y . 0 5 . Larsen. D. V. London: Earthscan. ( 2 0 0 4 ) O u t of Gas . M.Ecological Footprints as an Indicator of Sustainability.org ( 0 5 . & O'Connor. Simmons. ( 2 0 0 3 ) Kompostiranje.S. URL: http://w_ww. Brown. URL:http// www. URL: http:// www. H. ( 1 9 9 9 ) Natural Capitalism The Next Industrial Revolution. ( 2 0 0 1 ) Fueling Economic Growth Through Democratic Participation: Three Lessons from Kerala. ) . G a l l o n .

P. Devon: Green Books. M o s k o w .America's Inner-City Gardeness. ( 2 0 0 5 ) Integralna održivost i učenje. M a n d e r . Murray. URLhttp:// www. a n d Svensson. 2 0 0 5 ) City Transit Systems struggle to stay on track.eroei. 2 0 0 5 . July 2-4.sustainable industries journal northwesl (I 0.oj'g ( 0 2 . Renner. ( 1 9 9 9 ) T h e Contribution of U r b a n Agriculture to Gardenenrs.Globalization a n d Enviroment. M.700. M o n b i o t . ( 2 0 0 5 ) Ethanol's Potential: Looking Beyond Corn. 0 8 . 0 9 . URLhttp:// www. 0 9 . ( 2 0 0 5 ) Portland critized o n C 0 2 c l a i m .// lisl/ri se u p. ( 2 0 0 4 ) Eating Fossil Fuels. 0 7 . ( 2 0 0 2 ) The Subsidy Scandal . New Orleans: Joshua Tickel Media Productions. ( 2 0 0 5 ) Oil a n d Food: A New Security Challenge.ekologija i politike velikih brana. Shiva. 0 4 . Panos ( 2 0 0 4 ) Food for All . ( 2 0 0 3 ) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea. D. M e r k e l . J. 2 0 0 5 .tomdispatch. n et/www/i nf o/g loba I news-summary ( 2 5 . ( 2 0 0 3 ) The Myth of Globalization Exposed. Split: GFS i Zagreb: SHUP i ZGO. W. 0 3 . J. ( 2 0 0 2 ) The Anatomy of Resource Wars. J.www. ( 2 0 0 4 ) feeding Cars. Stout. i Lay.uk/mobbsey/papers/oies_article. 2 0 0 5 . URL:http:www J . Lebb. ) . McBurney. Intrinsic Negative Effects of Economic Globalization on the Environment. o r g (01. Potočnik. B. Washington DC: Island Press Stewardship A c t . u: Koc. 0 5 .T. London: Century. ( 2 0 0 2 ) Uzgoj Kalifornijskih glista . 2 0 0 5 .com/indeks.) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems. Washington DC: Island Press: 140-154. ( 1 9 9 8 ) Ecology Into Economics Won't Go. Moilison. M i r a l e m . U R L h t t p j / / www. URL.Hope or Hoax.09. 2 0 0 5 . M a n d e k .csmonitQLCom (25. Udruženje za zaštitu okoline "Zeleni . Norway.uk. ( 2 0 0 1 ) The Future of Money.2005.3 7 7 . Vermont: Chelsea Green Publishing. Washington DC: Island Press: 108-129.org. URL:http:// w ^ a l t e r n e t .Restoring the Earth and Her People. G.3: str. Pfeiffer. V. Devon: Green Books.org ( 0 5 . Plant. Speth.org. 2 0 0 5 .small footprint on a finite Earth.). & Rees. R. ( 2 0 0 4 ) the Oil Factor . ( 2 0 0 4 ) The Oil We Eat. ( 2 0 0 4 ) Rijeka bez povratka . u: Koc.2005. Z a g r e b : M Z O P U . Kreuter. et al. E. M. S.6 7 .Protect Yourself a n d Profit f r o m t h e C o m i n g Energy Crisis. ) . S. URL:http//www.). D.Natural Resources Defense Council ( 2 0 0 5 ) Jobs a n d t h e Climate OECD ( 1 9 9 5 ) Background Paper to OECD Workshop: Sustainable Consumption and Production: Clarifying the Concepts. ( 1 9 9 6 ) Uvod u permakulturu. O t t a w a : IDRC: 7 7 . U R l i h t t p j / /earltkpoJicy.A. M. J. u: Društvena istraživanja 7 7 .03. J.8 4 . Pye-Smith.frQW. J. N R D C .1 1.guaKlJmxcLiik.Globalization a n d Enviroment. ( 2 0 0 2 ) EcovHIage Living . et al. (eds. Murray. Their Households.Neretva". 14.com ( 1 3 .G. ( 2 0 0 5 ) The Long Emergency.mhtmlPpid = 2 2 7 7 ( 2 4 . LeCompte. L o n d o n : Earthscan. Pfeiffer.Hynes. ) .1 1. D.How your Government Wastes Your Money To Wreck Your Environment.P. Worlds A p a r t . A. ( 1 9 9 6 ) Our Ecological Footprint - 204 205 . Klare.).G. M a n n i n g . ( 1 9 9 6 ) A Patch of Eden .fromthewilderness. Worlds A p a r t . S a n d Lebb. 2 0 0 5 . (eds. REN21 Renewable energy Policy Network ( 2 0 0 5 ) Renewables 2 0 0 5 Global Status Report.www. br. & Plant. Washington. Rosendal. Rijeka: A n d r o m e d a . ) . Lietaer. Worlds Apart . ( 2 0 0 5 ) U r a n i u m Supply a n d t h e Nuclear Option. ( 1 1 . Morris.html ( 1 3 . u: Speth.) For Hunger-Proof Cities Sustainable Urban Food Systems. R. Perkins. C. Gabriola Island: New Society Publishers. ( 1 9 9 9 ) Public Policy and the Transition to Locally Based Food Networks. D. ( 2 0 0 2 ) Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u Hrvatskoj. V. ) . 2 0 0 5 . H. New York: Warner Business Book. ) . 1 2 .rollingstone. URL.nrdc. ( 1 9 9 1 ) Green Bussiness .http. Paulson. Paris: OECD. ( 2 0 0 5 ) The Energy Crunch to Come. 2 0 0 5 . V. Tickell. M.tajne organskog uzgoja povrća i cvijeća m e t o d o m malčiranja.Globalization and Enviroment. V. ) . ) . 2 0 0 5 . Devon: Green Books. C . and Surrounding Communities: The Case of Havana. U R L h t t p : / M u x o m / nllendale (24. URL: http:www.T h e Complete Guide to Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel. 2 0 0 5 . ( 2 0 0 2 ) Bio Vrt. ( 2 0 0 5 ) The Natural Gas Cliff. D.Can Hunger be Halved?. H. J. M o b b s .worJdyyi]tch. Worldwatch Institute. ) . Z a g r e b : Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka. D. ( 2 0 0 3 ) Radical Simplicity .2005. G o d . u: Speth. URL: w^vw.A. ) . URL: http. 0 7 . O t t a w a : IDRC: 6 0 . Cuba.com ( 0 2 . n o t People. Wackernagel. C. Velika Gorica: Z M A G . Jackson. Konjic. A.org ( 2 5 . U R L h t t p j / / www.H. V. Lay.G. K. 0 7 . B. 0 4 .com (12. ) . J.). M. ( 0 7 . M. ( 2 0 0 3 ) From t h e Fryer to the Fuel T a n k .'). URL:http//www. ( 1 9 9 5 ) Vrt bez motike . 3 5 3 .How Curbing Global W a r m i n g Can Increase Employment.panos. DC: Worldwatch Institute. Kunster.proizvodnja i primjena humusa.

org ( 0 4 . ( 1 9 9 9 ) Gaviotas . A. New York: W.Reducing H u m a n Impact on Earth. Norton / Company. London: Pluto Press. et al. London: Earthscan Publications Ltd. ( 2 0 0 4 ) National Footprint a n d Biocapacity Accounts 2 0 0 4 : The underlying calculation m e t h o d . Environment and society in t h e Twenty-first Century. 0 4 .footprintnetwork. WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of t h e World 2 0 0 5 .Transport. W e i s m a n . M. Devon: Green Books. Z m e r g o ( 2 0 0 4 ) Kompostiranje. O p a t i j a : Z m e r g o .//www. ( 1 9 9 7 ) Critical Mass .W.worldwatch. 206 207 .W. Gabriola Island. WorldWatch Institute ( 2 0 0 4 ) State of the World 2004. N o r t o n & Company.org ( 0 8 . 0 5 . 2 0 0 5 . U R L h t t p : / / www. http . ) . 2 0 0 5 . W a c k e r n a g e l . ) . W h i t e l e g g . WorldWatch Institute ( 2 0 0 2 ) State of the World 2002. J.A Village that Reinvented the World. URL. New Society Publishers. WorldWatch Institute ( 2 0 0 5 ) State of the World 2 0 0 5 Trends a n d Facts Changing the Oil Economy. New York: W.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful