You are on page 1of 29

Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine

Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje

OSMANSKI PERIOD (1463-1878)
STANOVANJE
Pripremljeno na osnovu rada autora: “Prilog proučavanju Islamskog stambenog graditeljstva u
Jugoslaviji na primjeru Mostara”, 1989.godine

STAMBENI KOMPLEKS

Kuća - to je boravište čovjeka sa određenim brojem prostorija. Ona je čovjeku sredstvo,
instrument opstanka, ali i sredstvo simbolizacije i samodokaza.
Obrazac egzistencije u islamskom društvu bila je porodična kuća, stambeni kompleks. Ona je
glavna ćelija grada i zatvorena jedinica koja se razvija u sopstvenom krugu, tajnovita i okrenuta sebi.

Stambeni kompleks se sastoji, u pravilu iz tri stepena:
kuća, u užem smislu, sa osnovnom jedinicom sobom, prostorija koja zadovoljava više
namjena. Multipliciranjem sobe u većem broju kombinacija oko hola-hajata dobija se
kuća:
avlija sa mutvakom (kuhinjom), drvarnicom, ćenifom (nužnikom), aharom (stajom) za
kravu, možda i za konje, ostavom-magazom, bošćalukom, odnosno predaharlukom-kok
bolje stojećih porodica,česmom, kapijom, kapidžikom, odrinom, cvijetnjakom;
bašća sa povrtnjakom, voćem i travnjakom, lođom i eventualno vodom tekućicom.

Stambeni kompleks, pod uticajem Islama, dobija novi odnos prema vanjskomprostoru,
objekat se zatvara pogledima stranih lica-zbog sakrivanja žena od stranaca, i zbog održavanja higjene.
Odatle se razvijaju I dva dvorišta kod većih stambenih kompleksa ekonomsko i intimno-porodično
dvorište avlija. Svi stvaralački uticaji su se inventivno primjenjivali i transformisali. Dokaz za ovo su
promjene u gradnji kuće uporedo sa udaljenošću od centra uticaja, te razlike između kuće na selu i
kuće u gradu.

Nezaobilazna je činjenica da ove kuće nastale stotinama kilometara udaljene jedna od druge,
izgrađene pod izuzetno različitim uslovima, imaju dispoziciju koja je u glavnim crtama ista za sve. U
skladu sa tim, možemo reći da je glavni faktor jedinstva i prilagodljivosti, kod različitih tipova kuće
njihova dispozicija. Najveći broj kuća kroz plan izražava bitne kompozicijske, strukturne i obimske
elemente, pa tako i reflektuje i socijalni i ekonomski nivo kuće. Pregled stambenih objekata po
pojedinim regionima Osmanske imperije kazuje da postoje znatne razlike u izgledu kuće Anadolije,
Bugarske, Grčke, Pomoravlja, Makedonije ili Hercegovine.

Koliko god je stambeni kompleks
odvojen od vanjskog svijeta, od ulice i nepozvane
radoznalostiprolaznika, toliko je kuća i njen
raspored bio otvoren, često čak i rasplinut prema
prirodi, prema nebu, vodi,... Elementi ove kuće
su: bašća-priroda, ograda oko nje, i paviljon u
bašći. Kuća je nastala u klimi gdje priroda
čovjeku šapuće; čovjek joj se smješkom odaziva;
uživa u njoj ipromatra je u svom omeđenom i
sređenom svijetu. Prema takvom odnosu priroda
postaje element kompozicije; priroda prelazi u
arhitekturu-kuća se prema vani javlja kao
arhitektonska plastika. Selamlik: 1.Ekonomsko dvorište, 2.Ahar;
Haremlik: 3.Porodično dvorište, 4.Kuća, 5.Čatrnja,
6.Mutvak, 6.Ostava, 7.Ljetna kuhinja; 8. Bašća
(primjer Muslibegovića stambenog kompleksa)

1

Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine
Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje

Avlija
Kretanje između ulice, avlije, kuće i bašće ovisi o diferencijaciji prostora. Važnu ulogu u
formiranju puteva imaju kapije zbog fizičkog i vizuelnog zatvaranja. Bočni zidovi kapija su zato
prilično duboki, sačinjavaju ih obično stranice pomoćnih prostorija, ili se kapija postavlja na pomoćni
objekat ispod kojeg se prolazi da se uđe u avliju. Često su kapije sa obe strane prostora kojim se avlija
izoluje od ulice. Takav prostor između dvije kapije obično se koristi kao ekonomsko dvorište. Naziva
se araluk. Obično je iznad ove avlije prostor predaharluk, tj. soba za primanje gostiju, za noćenje
gostiju (kuća Mezića, Raljevića, Karabega,...).
Iz težnje za izolacijom prostora kuće putevi postaju indirektni. Podjela na ekonomski i
porodični, intimni dio, u Mostaru nije bila toliko izražena. Ekonomski dio - muška avlija svodio se na
gospodarsko dvorište vezano za staje - ahare, kao što se intimni, porodični dio (tkz. ženska avlija)
vezao uz kuhinju - mutvak. Veći stambeni kompleksi imali su posebnu gospodarsku avliju sarać-hanu.
Od istraženih objekata jedino je Kolakovića kuća u Blagaju imala ovaj prostor.

Dekorativni pod avlije

Avlija Velagića kuće u Blagaju

U gospodarsko-ekonomskom dijelu su ahar sa đubrištem, iznad ahara sjenik (samanluk), a
rijeđe je pored ahara ostava za kola. Primjeri za ove avlije su u kompleksu Muslibegovića kuće,
Velagića kuća u Blagaju,... a kod manjih stambenih kompleksa sačuvani su samo pojedini fragmenti.

Kapije su vrlo značajan element stambene
kuće u funkcionalnom i dekorativnom pogledu.
Kapija na ulazu u kućnu avliju je dvokrilna,
dimenzionirana tako da može ući konj sa tovarom.
Sastoji se od nosivog kostura - rama ugrađenog u
zid, okvira sa 2-3 horizontalne prečke, baglamima
vezanim za ram i obloge od sržove daske
postavljene okomito na prečke i za njih pričvršćene
kovanim ekserima, čije povećane glave, gusto
nanizane, daju osjećaj sigurne zapreke.

2

U Mostaru su dva potpuno suprotna dijela grada po mogučnosti dovođenja žive vode i s tim vezano uređenja vrtova. Odnos prema prirodi. cvijećem i drvećem snabdjevaju ukućane svojim plodovima i oplemenjuju ih svojim prisustvom. naročito kod skromnih kuća. Svi domaćinski prostori koji su prljavi izdvojeni su od kuće u avliju. Metalne halke na vratima djeluju vrlo dekorativno i služe kao zvekir. a kao prljava oticala bi kroz ćenifu i ispirala je. poštujući susjedovo pravo na intimnost. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Kapija je zaštićena i naglašena nastrešnicom izvedenom od drveta sa par redova kamene ploče.horizontalno priljubljena zemlji. Letvica za zatvaranje sa šćekalom je vrlo duhovito izvedena i omogućava zatvaranje koje asocira na današnje automatske brave. jer se u stambenim kućama izuzetno mnogo polaže na higijenu. na obroncima brda koristio je vodu iz čatrnji-cisterni. Kult vrtova snažno je uticao na sve vrste dekorativne umjetnosti. voćem. i komunikativna brana za nečistoće. koristeći izohipse za puteve. 3 . Vrata na koja se izlazilo u bašću nazivaju se kapidžik. Nastali su kao odgovor na surovu sredine Arabije i pod uticajem religije islama smatrani su zemaljskim odrazom raja. u njoj se ćući na podu od dasaka. Gdje god je to moguće u vrt se uvodi živa voda. a za sviju predstavljaju osvježenje i izvor radosti. Najljepše kapije su na Žmirinoj kući. Prostrani vrtovi bogatih i onih manje bogatih razlikuju se samo veličinom. Zapadni dio uz Radobolju bogat je vodom koja se obilno koristila.porodični dio. poštujući susjedovo pravo na vidik. Bašće-vrtovi Vrtovi su sastavni dio kulture stanovanja a predstavljaju i jedan vid umjetničkog izražavanja. Stambena kuća prilagođava se okolini: upotrebom prirodnih. Ulazna kapija u avliju .je manja prostorija u kojoj je bilo ognjište sa odžakom ili bez njega. Kuhinja u avliji. te odgovarajući broj polica i sanduka za odlaganje. Kuća . na unutrašnjem rubu krila bez brave obično se nalazi drvena. negdje magaza.ljetni mutvak .kaldrmisanu avliju. Mogu se naći kod kuća uz rijeku Bunu i uz Radobolju. ali kako je prostor avlije vrlo racionalno iskorišćen tako je granicu između kuće i avlije teško odrediti. Uz mutvak je bila pomoćna ostava ćiler. ako je bila provedena voda do kuće. Kapija se postavljala ponekad tako da bi odvojila česmu od zahoda. Česma. utopljenu u zelenilo. tu je još i ibrik za vodu za pranje koji je stajao u zidnoj niši. a ako postoji voda sa ulične strane onda se sa ove strane uz česmu ređaju svi elementi. uklapanja na terenu. hvata vizure niz kratke sokake na drugu kuću ili grupu kuća. te na Džabića kuli u Suhom dolu. a istočni. Bašće sa raznolikim povrćem. ili na neki džamijski kompleks naglašen munarom između visokih borova. odnosno kamena iznad jame.ili od čatrnje. Sa unutrašnje strane kapije. lokalnih materijala za gradnju i izuzetnom vještinom plasiranja. U nedostatku kanalizacije zahod se postavljao bliže bašći. rezbarijom ukrašena vertikala koja naglašava sredinu kapije. sa blatnjave ulice preko kapije ulazi se u područje nanula . je obično bila postavljena između mutvaka i zahoda (ćenife) tako da se čista voda koristi za kuhanje i pranje. Ćenifa (zahod) je tipično orijentalna. Sličnost vrtova širom islamskog svijeta govori nam o univerzalnosti islamske umjetnosti.

proteže se u periodu dužem od 500 godina. Ljepota se stvara u skladu organskog i anorganskog svijeta. i da je u svom širenju ka Evropi.H. Niz prozora omogućava da elementi vanjskog prostora čine dekoraciju sobe. preživjevši do današnjih dana. ili prema zapadu ali nikad prema sjeveru.bez krutosti i šematizma u rješenju. ali se ovom mrežom hvata u prostore kuće. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Odnos prema okolini-crteži arhitekte Pospišila (M.I-III. a gdje se to nije moglo ostvariti kuća se orijentirala prema istoku. Promjene u stilskim obilježljima i detaljima bile su duge i spore.Eldem postavlja tezu: da kroz istoriju ova kuća održava karakteristike stila koji je u osnovnim crtama porijeklom iz Anatolije. Obzirom na primjenu kratkotrajnih građevinskih materijala. Gradovi osnovani od Turaka Seldžuka. dodajući tek malo. absorbovala i neke strane karakterne crte sa područja Balkana što predstavlja netačnu uopštenu konstataciju koja negira postojanje prethodne kulture. S. Sasvim je normalno da je zajednička granica u periodu od 150 godina uticala mnogo na stil života Turaka Osmanlija i na njihovu domaću tradiciju. Teško je odrediti neki standardni tip kuće. RAZVOJ KUĆE Razvoj kuće u Osmanskoj Turskoj. Priroda postaje dio arhitektonske kompozicije. Ali Osmani su rano ostvarili kontakt sa Evropom. uz traženje najbolje moguće orijentacije prema suncu i prema vidicima. Osmanska kuća nije se pojavila iznenada u svim različitim oblicima niti je dobila svoje glavne osobine odjednom. jer kuća se nije razvijala duž neke fiksne linije. Istanbul 1984-87. Prvenstveno se teži za prostorom . Kuća se razvija u vanjski prostor i obuhvaća zatvorene i poluotvorene prostore . Priroda se ostavlja netaknuta. Hrasnica) Kuća se ne gradi gdje nema drveća. U ovom dugom periodu bezbroj različitih uticaja je djelovalo na razvoj kuće. ili čak u objekat (Velagića kuća u Blagaju). kroz generacije. Tako je najveći broj kuća u Mostaru hajatom i tavanom orijentiran prema jugu. 4 . tako da ih je vrlo malo starijih od 150 godina. zajedno sa osmanskim osvajanjima.prilazi joj se. njihov način života i osnovni primjeri naselja bez sumnje su dugo vremena imali uticaj na Osmanski način života. i bili su najbliži dezintegrisanoj Bizantijskoj državi. Neku istinu i čistotu građevine graditelji su tračili bez prekida. Kao da je i vrijeme htjelo da bude arhitekta. dajući visok stepen jedinstva. Ako je voda u blizini . U svom djelu Turk Evi. Koncepcija osmanske turske kuće nastale unutar granica Osmanske imperije. a svako drvo se nastoji sačuvati. i međusobnih stvaralačkih preplitanja.zid je sekundaran u odnosu na njega. ali osnovni principi su zadržani i primjenjeni u svakom pojedinačnom slučaju. ove kuće su kratkog trajanja. a ako je moguće uvlači se u kućni vrt (bašće uz Radobolju). Osmanli Donemi.

Oni nam daju sliku tipičnog kvarta jednog naselja i primjere kuća. postajali su vrlo uočljivi gdje god su se Osmanlije naseljavale. U istočnim dijelovima imperije osmanska kuća nije prodrla dalje od granica Anatolije. U zoni Jadranske obale. naročito u 17. i 19. U nekim područjima osmanska kultura je potpuno zavladala. Kuće su doživjele mnoge promjene u svom petostoljetnom trajanju. a najžešće se to odnosi na dekorativne motive i građevinsko zanatstvo. Ovo je imalo svoj začetak u velikim gradovima gdje su se stare kuće rušile vrlo brzo. Geološke osobine i površina tla - izbor materijala. u svim većim gradovima provincija. Ove razlike nastaju upotrebom lokalnih materijala.stoljeću regionalne karakteristike u pojedinim mjestima postaju snažno naglašene. 2. podređivanjem vremenskim uslovima. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Sa osvajanjima Balkanskih zemalja Osmanlije donose i uticaje u građenju kuća i formiranju naselja. Treba istaći da je i ne-muslimanski dio populacije. kontinentalna klima. ubrzano se transformišu. venecijanski uticaj je sprečavao širenje urbanističkog i arhitektonskog turskog uticaja. Turski stil života i kulturni radni okvir. koja su zbog muslimanske populacije. na teritorijama koje su se odcjepile osmanske imperije. odnosno stariji tipovi kuća nestaju. i širilo se ka manjim gradovima i selima "oslobađajući" podrućja od objekata osmanskog tradicionalnog tipa. kuće Istanbula i Jedrena bile su model koji se nastojao kopirati. "Persijski stil" koji je postojao od Kavkaza do Iraka i Arabije. Područja različitih uticaja veoma je teško definisati. U 18. grade se novi u duhu trenutka.stoljeću.stoljeća. odmah stvarajući korijenje i prilagođavajući se lokalnom nasljeđu. predstavljali su branu širenju turskih uticaja. ili zbog nepostojanja novih razvojnih elemenata sačuvala dugi niz godina. u srcu cijelog carstva. mnogo doprinjeo u svim regionima razvoju kuće. Do 19. tako da je slika na istoku i jugu sasvim različita. za snažniji uticaj Osmanlija u Primorju. situacija u zadnjem stoljeću postojanja imperije je bila potpuno različita. uticaji prožeti turskim polako su se gasili. Reakcija je bila toliko jaka da se formirao režim koji je poticao antagonizam prema tradicionalnoj kući. jer različiti tipovi su nastali u različitrim regionima gdje je penetrirao osmanski uticaj. Pored ovih ograničenja evidentna je samo lokalna infiltracija i penetracija. Karta klimatskih zona u Bosni i Hercegovini 5 . te "Arapska kuća' dominantna u Siriji. Ekonomsko bogatstvo pojedinog grada i brže promjene. neka do današnjih dana svoj oblikovni aspekt. U Turskoj. S druge strane.stoljeću. pojavljuje se snažna reakcija na sve ono što je osmansko. topografski uslovi. dok je ponegdje bila sasvim periferna. Svaki od ovih tipova posjeduje zajedničke karakteristike koje se različito prezentuju u svakom prostoru. koji su izraženiji u onim regionima gdje ne postoji snažnija tradicija. što je i trebalo očekivati. Društveni uslovi i proizvodnja u pojedinom regionu. Sa političkim previranjima u 19. gdje su Osmanlije formirale tradicionalnu kuću. kada je Osmanska imperija počela da nestaje. naročito velikim učešćem domaćih zanatlija. Postoje područja i naselja. klima i narodna umjetnost bili toliko različiti. i asimilacijom lokalnih običaja osobenih za svaki region. 3. i to je bila nepremostiva prepreka. količina i vrsta padavina (izbor krova). Klimatski uslovi. a gdje su zemlja. ili mediteranska klima (pitanje orjentacije). Glavni činioci koji utiču na davanje osobina različitim tipovima kuća mogu se svesti u nekoliko grupa: 1. kuće i naselja.

Svaka soba zahtjeva odgovarajuću zonu servisa uz sebe. "sobama" i "srednjim odjeljenjem koje dijeli i povezuje sobe". Kada proučavamo plan . Usporedba sobe sa šatorom: 1. Mada postoji dosta slučajeva da kuća ima nekoliko spratova. 3. 2. pored toga što obezbjeđuje kretanje unutar kuće služi i za okupljnja ukućana. muški dio predstavljale su jedna ili dvije sobe. a jedinstvo se ostvaruje njihovim međusobnim povezivanjem. ženski dio) i selamlik (gospodarski ili tkz. Izvan hodnih linija unutar hajata se oblikuje prostor za sjedenje. strukturni elementi su imali značenje i bili određeni stepenom učešća u formiranju sobe. Glavni prostori za život i prijem uvijek su na gornjem spratu.ostava za robu. sobe su zasebne jedinice.pod. ona se obavezno podiže od tla iz razloga zaštite od vlage. Islamsko-orijentalna kuća Osmanskog perioda. tako da je teško odrediti koji su materijali korišćeni u konstrukciji samo prema spoljašnjem izgledu elemenata prostora. U starijim primjerima. "Kao šator u nomadskom periodu". Podjela kuće na haremlik (intimni porodični ili tkz. 6 . moramo znati koji sprat ili nivo plana predstavlja. koja je određena vanjskim elementima kao što su vrata. Glavni faktor koji povezuje različite tipove kuća jeste njihova dispozicija. Soba se multiplicira. pa prostor ispod ostaje prazan. Hajat. Turska kuća je najčešće jednospratna kuća. rada i objedovanja. U razvoju ovaj dio za sjedenje dobija različite oblike. tako tvoreći osnovna rješenja osmanskih kuća. Ponekad je to etaža iznad dvorišta koja ga zatvara sa gornje strane. Kada se objekat sastoji samo od jedne etaže. i aktuelna vrijednost strukturnih elemenata gubi svoj prioritet u svom obimu. 5. U drugoj alternativi. koje nazivamo hol ili hajat. S druge strane. Ostali spratovi se uglavnom koriste za pomočne namjene.ognjšte. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Razvoj dispozicije kuće. Unutrašnja organizacija i oblikovanje sobe su bili usko vezani sa strukturom objekta u cjelini.sjedenje. prozori i dimenzije prostora. jer je podjela samo u koriščenju prostorija. Za podizanje od tla često se koriste stubovi. dvije ili više kuća standardnog tipa su povezane zajedno na specifičan način. obrazuje svoju strukturu sa dva osnovna elementa. U prvoj alternativi. vanski prostor Soba je oblikovana planski sa ciljem da uskladi prostor za zadovoljavanje osnovnih funkcija. 4. što ne utiče na promjenu plana.dispoziciju kuće. ali koji ne utiču na osnovne principe unutrašnjeg prostora. nikad kuća nema više od jednog glavnog sprata. U dispoziciji prostranijih građevina haremlik i selamlik predstavljaju dvije posebne kuće. Kasnije ovaj funkcionalni stav se mijenja.. međutim u slučaju osmanske kuće ne postavlja se takvo pitanje. tako oblikovane da vrše osnovne funkcije u objektu. Kao rezultat toga broj holova-hajata u samom planu je znatno povečan. kod prostorno manjih građevina. svaka soba obezbjeđuje funkcije spavanja. muški dio) javlja se kao težnja odvajanja unutrašnjeg prostora osmanske kuće od vanjskog svijeta.

Turci ga prilagođavaju svojim potrebama. a komunikacije između soba znatno su lakše. jedno ili dva proširenja (ivana).ovaj tip predstavlja prvu stepenicu u razvoju plana. Sa unutrašnjim holom . Na ovaj način hol je najmanje izložen vanjskim uticajima. zatim prema obliku konture hola. s tim da ovo zahtjeva veliku vještinu i temeljito znanje. Stepenište se postavlja u ova udubljenja ili u holu. hol je samo natkriven prostor. što uslovljava i proces urbanizacije. u drugoj polovini 18. Sa centralnim holom . Naziva se i dvostrani.stoljeća. Uglavnom se javlja u južnim krajevima. kao degažman na koga su orjentisana vrata soba sa željom većeg mira u holu... Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Najvažniji dijelovi plana za proučavanje su sobe. nakon čega gubi prestiž zbog pretjerane kićenosti. sa strane. C. D. zakošen hol. sa dva ili tri udubljenja. Kao rješenje bio je naročito popularan. plan sa izduženim holom. jer nastaje dodavanjem drugih soba sa vanjske strane hola. U kasnijim varijantama ovi otvori se zatvaraju ostakljenim panelima. Ovakav otvoreni hol može se i danas naći kao galerija u toplijim krajevima. B. Ponekad su postavljeni između dvije sobe. odnosno da li postoje čoškovi ili drugi dodaci uz hol. posebno u Istanbulu. Hol je otvoren sa stubovima umjesto zida. zatim prema postavci stepenica. holovi-hajati i stepeništa..ovaj tip predstavlja dalju stepenicu u razvoju plana i najrašireniji je u Osmanskoj Turskoj. sa stepeništem u udubljenju među sobama. nalaze se u nekim rješenjima ovog tipa kuće. Iz ovih razloga ovaj tip znatno se više nalazi u gradovima. Razlozi veće prihvatljivosti dispozicije sa unutrašnjim holom su uglavnom ekonomski i higijenski.ovaj tip predstavlja posljednu fazu u razvoju plana. Bez hola . a nije ušao u opštu upotrebu. 7 . Hol je postavljen u centru. Kombinacijom ovih elemenata nastaju različiti tipovi planova: A. Sa vanjskim holom . da li je zid hola zatvoren. sa pristupom sa pločnika ili dvorišta. Podjela u ovom tipu može biti prema tome da li ima dodatni hol. Jedna od glavnih osobenosti osmanske kuće je spajanje različitih planova u kompoziciju. Podjela u ovom tipu može biti prema tome da li je hol zatvoren sa sve četiri strane.ovo je najprimitivniji tip. dva stepeništa sa dva kraja hola. zatim prema broju elemenata. na oba kraja.stoljeća i u prvoj polovini 19. Prostor hola je više zaklonjen-zaštičen. Pokriveni hol povezuje sobe jednu sa drugom. Nasljeđen je od od Hetita i Grka. jer zahtjeva znatno manje prostora. S druge strane kod unutrašnjeg hola smanjuje se kontakt sa prirodom i vrt se gubi. Udubljenja (ivani) kao dodaci na hol. Postoje brojni podtipovi ovisno o broju soba. sa dvije strane otvoren. najvrijednije rješenje dispozicije. sastoji se od sobe ili više soba u redu. oslonjen na stubove. U ranijim varijantama ovog tipa. a sa sve četiri strane nalaze se sobe. Hol je često opremljen za sjedenje.

Jezgro svih istraženih objekata je isto: soba sa djelomično otvorenim pretsoblje . manje ili više prostora. pre o višedjelnih prizemnica. tavan iznad hajata. što se ponavlja i na spratu: sobe (odaje) iznad soba prizemlja. između Lučkog i Starog mosta. zatim u ulici braće Balaća u Bjelušinama. skoro svi.godine. to se ne može činiti za razvoj kuće u Mostaru. U okviru ove studije.prizemlje i sprat. Donjoj mahali. istraživani su: svi stambeni objekti u zoni Starog grada na desnoj obali Neretve. Takođe su istražena tri stambena kompleksa u Blagaju i dva na Buni. stambeni objekti na lijevoj obali. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje KUĆE U MOSTARU Grad Mostar nalazio se u najzapadnijem evropskom dijelu Osmanskog carstva... Oko jezgra aglomerira. Cernici. zavisno od standarda. Carini i Brankovcu.. rađene između 1980. Sheme stambenih kompleksa Sheme kuća 8 . tipičnih za ovaj razvoj kuće nalaze se u priloženoj šemi. poluspratnica. dimalučara. Primjeri objekata. i 1986. list broj 6. koja je data kao integralni dio ovog rada. što ne znači da u razvoju stambene kuće nije bilo objekata druge spratnosti. U periodu poslednjih stotinu godina najveći broj objekata je propao tako da su mnogobrojni elementi za analizu izgubljeni. Pogodan je za istraživanje razvoja kuće. jer osim uticaja iz centra carstva prisutni su i lokalni autohtoni uticaji i uticaji iz Dalmacije i Dubrovnika. sa dvije etaže . i po 3-5 objekata u drugim dijelovima grada: Luci. Između 250 istraženih objekata uzeto je 50 objekata u kompletnu analizu. u mjestima u neposrednoj blizini Mostara.hajatom. od Lučkog mosta do Karadjozbegove džamije. udaljenih nekoliko desetina kilometara. Za analizu razvoja stambene kuće u Mostaru neophodno je napomenuti da je najveći broj od svih istraženih objekata. Ako se u širem regionu razvoj stambene kuće može pratiti od prvobitnih jednodjelnih stambenih nastambi. spratnih kuća sa prepustom. prema dvadeset različitih kriterija. Srednje je veličine.

Specifičan vid u razvoju predstavljaju ugrađene kuće koje dio prizemlja koriste za araluk (prostor omeđen dvijema kapijama). I u načinu podjele kuće osjeća se nomadski uticaj donesen sa Istoka. a ostala tri sobe. Veliki doksat Kolakovića kuće u Balgaju (gore. i Tavan Muslibegovića kuće (dole. Zbog specifične organizacije prostora i postavke objekta na terenu tavan je proširen između bočnih prostorija tako da je u obliku križa. Poseban stepen u razvoju predstavlja dupliranje osnove soba-hajat-soba.Nešto razvijeniji oblik je onaj koji ima ostavu (ćiler. Tavan je sužen na hodnik. U narednom stepenu tlocrt se sastoji od četiri dijela složena u kvadrat. Najprostranija osnova od istraženih ima po dvije prostorije sa strana i dvije iza tavana. a tavan je dobio jazluk. mesa.za širinu vrata. U daljem razvoju hajat se zatvara i sa treće strane.. između sobe i mutvaka. tako da se dobije duboki hajat sa po dvije sobe sa strane. Prostorija... po dijagonali postavljena u odnosu na hajat. Iza hajata je manja soba . 9 . Ova dva proširenja su prostori za komuniciranje sa musafirhanom I prizemljem. a dio je proširen u kameriju (jazluk). Ovaj raspored (soba-hajat-soba) ne mora biti simetričan. tako da se u ovu drugu može ući. najčešće je siguraća kuća (viđaća kuća ili mutvak). a nikad nisu dijelile funkciju stanovanja. zavisan je od prostora na kome se kuća gradila. bočno od hajata. novom sobom. lijevo) Kod Kolakovića kuće u Blagaju prvo je izgrađen sjeverni trakt: velika odaja-predprostor-mala odaja. od one postavljene po dijagonali. Složenija varijanta ovog tipa je kada se iza hajata nalazi ćiler. Hajat Lakišića kuće u Mostaru (desno). lijevo). a ne dijeli prostorije prema funkciji. Veća kuća multiplicira istu jedinicu. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Idući stepen u razvoju je simetrični tlocrt: soba-hajat-soba. podjele kuće na zimsku i ljetnu. Razlika između siromašnijih i bogatijih je bila u bogatstvu obrade istih elemenata. Iznad ove prostorije u nivou sprata je galerija za sušenje voća. prostor tavana prema avliji koristi se za jazluk ili kameriju (mjesto za boravak u ljetnim danima). odnosno hudžeru). od kojih je jedan hajat. odnosno hudžera. odnosno na spratu odaja-tavan- odaja. Veće ekonomske mogućnosti omogućavale su podjelu soba na veće i manje. a kasnije objekat proširen prema Buni dodavanjem velikog i malog čoška naspram odaja. na porodični dio i dio za goste.

prozor U dijelu musandere. To im omogućava odgovarajući namještaj (musandera. Sećije se postavljaju u sobama uz dva. koji se i sam naziva sećija. Ovakvom redukcijom opreme na dva osnovna komada namještaja. On je odvojen od sobe vratima koja ne stižu do stropa. a to omogućava da se veličina prostorije svede na minimum. U musandere su uklopljena sobna vrata. u koga se smještaju sitni predmeti. koje se postavljaju uz hamamdžik da bi se mogla grijati voda za kupanje. prema dolafu u skoro svim musanderama. ). Kao ukras sećije. u jednoj kući živilo uz roditelje više oženjenih sinova sa djecom. odjeljen od sobe lučnim nadvojem. 10 . a visina od 10-30 cm. da je usljed specifičnog načina života u feudalnom društvu. Dimnjaci su vezani uz odžake i peći. među-vratima. neudatih sestara i td. Ona se sastoji od drvenog sanduka. Elementi enterijera sobe: musandera. Kao naslon stavljaju se jastuci. Kotao za vodu je uzidan u peć. statično ugrađena u prostor dobiva se mogućnost elastičnog korišćenja prostorije. na njega se stavlja minder (slamnjača). Širina sećije je 80-90 cm. odžak. stanovanje . a kao znak urednosti i čistoće po vrhu jastuka. Kad treba spavati posteljina se vadi i prostire po podu. Pod banjice je od drveta i od kamena u malom padu prema jednoj cjevčici koja odvodi vodu van kuće. a preko nje od finijeg materijala izrađen makat. u smislu da svaka soba samostalno funkcioniše. koji osim funkcije imaju značajnu estetsku vrijednost za vanjski izgled objekta. Musandera. Ovo je jedan od razloga što se nastojalo da dispozicija kuće bude lako djeljiva. Do ovog prostora. Do dolafa je dušekluk . sećije. obično je dolaf sa jednokrilnim vratima. tkz. ili musandra. tkz. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje FUNKCIJE KUĆE SOBA. naročito u hladnijim krajevima.odmor Poznato je.lončarice. Izrađivao se od kamena sa lijepim. a prostor do vrata. a i po makatu stavljaju se jambezi. koji je širi tako da prekriva i drveni sanduk... ili iz prostora među vratima. Ovi prostori se koriste i danju i noću. a preko njega šilta izrađena od debljeg materijala. Neposredno uz banjicu je peć koja grije sobu. U uglu musandere je njen najvažniji dio hamamdžik (banjica).. postavljene su police. pa je potrebno da je ima svaka prostorija u kući koja služi za život bračnog para. Ispod dušekluka i dolafa u musanderi je ostava sa vratima. a voda se usipa u ibrik i upotrebljava za kupanje. suprotan onome sa prozorima.prostor u kome se drži posteljina tokom dana. među-vrata. objekata koji su izgrađivani. je ugrađeni element namještaja koji se postavlja uz ulazni zid sobe. od strane banjice. a ponegdje i uz tri zida.. fino bijelo platno sa dekorativno uređenim rubovima. pojavljuju zidane peći. Stanovanju služe sobe u prizemlju i odaje na spratu. Odžak (ognjište ili kamin) važan je element u sobe. ispod vrata sa lica. a potpuno odražavaju karakteristike regionalne arhitekture. naziva se međuvratima. sečija. ne previše naglašenim dekoracijama. Kasnije se u sobama. koje su služile za odlaganje suđa prilikom ručavanja. Materijali koji se koriste za prekrivanje sećije uvijek su vrlo dekorativni. Banjica je vrlo značajna za održavanje lične higijene koja je strogo propisana vjerskim odredbama.

su se gotovo uvijek nalazili u sobama. Dolafi . koji se naziva jazluk (rjeđe se upotrebljava izraz kamerija) 11 . ovise o položaju i obliku hajata i položaju stepenica u njemu. označava tavan. Raf se nalazi na svim zidovima u prostoriji. i hajat sprat (Kajtazova kuća Mostar) Hajat i tavan su prolazni prostori. Hamamdžik se koristi samo u nekoliko slučajeva ali kao prostor u koga je uvedena savremena instalacija vodovoda i kanalizacije. U Mostaru se ne koristi izraz divanhana kojim se u Sarajevu npr. Abdestluk Ugrađeni elementi sobe.. a u dosta objekata su u obliku jednog udubljenja u zidu i ispusta izvan kuće. Najprostija umivaonica je obično u obliku pravougaone ploče od drveta u sklopu ograde hajata. danas.umivaonica se ugrađivao u svim muslimanskim kućama. a najčešće su smješteni na zidu suprotnom otvorenom dijelu hajata. na kojoj se sušilo voće preko zime. osim onog u musafirhani tekije u Blagaju. Basamac (kuča Alajbegović-Čišić. a iznad njega na spratu tavan. koji se nalazi u posebnoj prostoriji. različitih dimenzija. Osnovni tipovi dispozicije. iznad poda i otiče izvan objekta. Dio tavana. izdignut za visinu stepenice ili više od poda tavana. Na tahtopeš se slažu najvrijedniji primjerci posuđa. Mostar). Može biti i u dva nivoa (na primjer u kući Karabega). Kada su smješteni uz bočni zid to predstavlja lošije rješenje. Umivanje se vrši tako da se voda uzima iz ibrika. tako da se ostvarila savremena tuš kabina u sklopu musandere. udaljena od plafona 20-30 cantimetara. koriste se samo djelomično u izvornoj namjeni. jer umivanje je bilo obavezno prije molitve. Basamaci . izdignutu 70-80 cm. i izveden u istom obliku i dekoraciji. Abdestluk. u zid ugrađeni ormarići. Iznad stepenica je u skoro svim objektima. u objektima u kojima su se očuvale.stepenice povezuju hajat i tavan. Od sačuvanih abdestluka svi su postavljeni u prostoru tavana.. Funkciju rafa ima i završna ploha musandere. ali izvedeni istim drvetom... odnosno odaje. drvena ploha tahtopeš (tahtapoš) ukomponirana između ograde stepeništa i zida. obično više njih. a upotrebljena voda se sljeva na koso postavljenu ploču od drveta ili kamena. HAJAT. To je u prizemlju hajat. koji su istraženi. o čemu je već bilo rijeći. i dekoracijom koja odgovara ostaloj opremi sobe. hajat: prizemlje. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Raf je konzolno isturena polica na kojoj se slaže ukrasno suđe. pet puta na dan.manji. hodne linije između prostorija. prostor za rekreaciju i razonodu Ovoj funkciji namjenjen je zajednički prostor u kući koji povezuje sobe. u istoj visini.

prema određenim osobinama mogu se svrstati i medrese.stoljeća. Odžaci su redovito bili jednospratne zgrade. Jazluk je u stvari odgovarao kiosku sa bašće. Takođe ima dosta primjera zatvaranja hajata. hanovi i karavansaraji. U dvorište su se smještali svi pomoćni objekti 12 .sudnica. ukoso preklopljenih. Kula je sa odžakom (ladanjskim dvorcem) činila cjelinu. U grupu stambenih objekata. individualne kuće u nizu do tri stana pod jednim krovom. U dosta primjera naknadno je zatvoren prema vani zidom (čatma) sa nizom prozora. Jazluk se u Mostaru javlja kod većih. tako da iako nastale u različito vrijeme izgledaju da su građene u isti mah. a koju on tako djelomično uvlači unutar zidova stambenog objekta. Postojao je osjećaj za zajedničku mjeru i disciplinu. zidom sa vratima i prozorima. Specifičnu vrstu stambenih objekata predstavljale su rezidencije predstavnika Osmanske vlasti. tako je u Mostaru postojao Konak na Pašinovcu iznad čaršije. bogatijih objekata. Konak u Mostaru je adaptiran dolaskom Austo-ugarske uprave. Sva rješenja imaju dispoziciju kao jednoporodične kuće. Objekat sudnice se danas koristi kao stambeni. Oni su pored stambene imali i upravnu funkciju. Ovakvi objekti grade se u Mostaru naročito u drugoj polovini 19. DRUGE VRSTE STAMBENIH OBJEKATA Osim jednoporodičnih stambenih zgrada u Mostaru je bilo i drugih vrsta stambenih objekata: dvojne kuće . a koristili su se isti materijali i konstrukcije. Jedna od osnovnih funkcija ovog prostora je hvatanje u vidno polje najljepših motiva prirode koja čovjeka okružuje.Kao uzor izgradnji kula u Osmansko doba poslužile su kule izgrađene po feudalnim posjedima srednjovjekovne Bosanske države. Jazluk se prema vani zatvarao mušebcima – mrežom od tankih drvenih letvica. Konak Ali-paše Rizvanbegovića na Buni Možda bi se i Ejubovića kuće na Mejdanu u Mostaru mogle svrstati u grupu specifičnih stambenih objekata iz tog razloga što u jednom objektu kompleksa je stanovao Kadija a u drugom objektu je bila mećhema . Oko kula i odžaka bilo je prostrano dvorište opasana povisokim zidom. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje izoliran je od linija kretanja i koristi se za razonodu i odmor. i elementi enterijera. Kule i odžaci Kula je poluutvrđeni dio dvorca feudalca na imanju van grada. i Saraj Ali paše Rizvanbegovića na Buni.dva kompletna stana na sprat pod zajedničkim krovom. od kojih je treći nastao adaptacijom dvojne kuće. a u njih su unijeti novi elementi gradske stambene kuće.

Unutar zidova nalazili su se svi elementi stambene gradske kuće . U bližoj okolini grada bilo je ima 12 kula koje se i danas koriste. Ako je bolje obrađen. MATERIJALI I KONSTRUKCIJE Konstrukcija jednospratne porodične kuće je jednostavna: zid nad zidom.. zahod.. naročito u danima odbrame. na istoj izohipsi. nekad znatne visine.prizemlje se ponavlja na spratu. a kao vezivo koristi se krečni malter.musandera sa hamamdžikom. cm. sa svodovima. počeo se kopati podrum i koristiti potkrovlje. u dubinu. Unutaar zidina je više pomočnih objekata. Kako je kamen lomljeni – malteriše se i kreči. metalnim kapcima. Kompleksi su postavljeni na na međusobnoj udaljenosti od stotinjak metara. koji se međusobno usklađuju. Sama kula je građena od kamena. prostor nad prostorom . unutar vinograda na Buni.debljine 50-80 cm.. Prirodni materijali ukomponirani su logikom u objekat. tako da se odstupilo od do tada uobičajene varijante objekta sa prizemljem i spratom. drvo iz istočne Hercegovine. Zidovi prizemlja su uglavnom od kamena. Svi materijali su iz neposredne blizine gradilišta. koja je sagradio Ali-paša Rizvanbegović. Za gradnju kuće koristi se veliki broj materijala.stoljeća. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje stambenog kompleksa. Kuća obično ima masivno građeno prizemlje i znatno lakše građen sprat. najmanje 50. na lijevoj obali Neretve. Specifičnu vrstu stambenih objekata predstavljaju tri objekta. u prvoj polovini 19. a jedan ima i čatrnju. odžak. jer su vremenom izvršene određene adaptacije. Čajno. sa obično dva sprata.. a ovaj u prirodu koja ga okružuje. a nalaze se unutar zidom ograđenog kompleksa. Ulaz u kulu iz razloga sigurnosti redovno je izdignut od zemlje i povezan pomoćnim stepenicama. dvadesetak metara iznad rijeke Bune. U zadnjim godinama 19. a često je tu i podrum. a kao vezivo služio je krečni malter. kamen . dok na desnoj obali nije utvrđeno da je bilo kula. tako da su korisnici bili što bezbjedniji u odbrani imanja. Nevesinje Najveći kompleks dvije kule sa odžacima bio je u Čajnu kod Nevesinja. a od nje udaljeni stotinjak metara. Kule su četvrtaste osnove. Ulazna vrata su manja i dobro obezbjeđena. većih ravnihpovršina - 13 . Neke kule su na vrhu imale etažu izvedenu od drveta. u prizemlju se nalaze vinski podrumi. koja se konzolno prepuštena na jednu ili više strana sa nizom otvora. tako da je bio omogučen normalan život. Objekti su indentični. Kule i odžaci Redžepašića.raznih vrsta u najbližoj okolini i u samom gradu.stoljeća sa drugim izmjenama. U Mostaru su bile dvije kule uz odžake: Kresina i Hadžića na Luci. Temelji su građeni od lomljenog kamena. a na spratu je stambeni prostor.

a dugi od 70-100 cm. Ovakav nosač od dvostrukih greda. Kombinuju se i oba postupka pri obradi fasade. Za ukrućivanje zidova (za ono što se danas koriste serklaži) koristile su se drvene gredice- hatule. naprotiv. Pod gornje prostorije je od dasaka širine 15-20 cm. među kojima je često utisnuta konstrukcija "šašavca" elemenata cijepanih od jelovine.zavisno od razmaka stropnih greda. Strop je riješen u obliku kubeta. Najbogatije obrađen strop je bio u velikom ćošku Kolakovića kule u Blagaju. Šašavci su debeli 2. tako da im se sa donje strane vide samo arke.. Efikasnost nošenja ove stropne konstrukcije ovisi mnogo o preciznosti izvedbe. . ovdje ima samo konstruktivnu funkciju. može biti poduprt i može primiti znatno opterećenje stropova i drugih konstrukcija koje se na njega opiru. ne zahtijevajući kontinualne potpore ispod sebe.. dakle. Hatule iznad otvora se slažu po cijeloj dubini otvora. Istok je negirao vidljivi kamen na fasadi. okvira prozora. bukovine ili smrčevine. lukova vrata. Klesani kamen se rijetko upotrebljavao kod stambenih objekata. a sastoje se iz nosivih greda . To se odrazilo i u našim krajevima.. Ispuštene međuspratne grede obrazuju noseću konstrukciju ćoška. a može premostiti znatne raspone. i gdje je konstruktivni element i gdje je arhitektonski dekor. Kamen. sa završnim modeliranjem malterom. koje se postavljaju okomito na grede. koji se kad je otvoren naslanja na zid. a drugi način rješavanja su polukupolice iznad otvora izvedene od kamena. Ako grede nisu postavljene na zid i ako je raspon suviše velik on se smanjuje postavljanjem stuba sa jastukom (primjer kod lica hajata. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje dersuje se. Šašavci su utisnuti u "prostruge" izrađene u stropnim gredama i dobro zbijeni jedan preko drugog. a najčešće za izradu detalja: uglova objekta. običnosu jednokraki. Ova ograda se naziva trobozanima. tako da je većina građevina iz Osmanskog perioda prekrivena žbukom. široki od 10-15 cm. na kojima su urezani trokutovi po kojima se zakivaju gazišta.po dvije na istoj visini međusobno povezane. Basamaci . Konstrukcija čoška i fotografija istog Ćošak (doksat) se uklapa u skeletni sistem zgrade... Nekad se otvor u stropu stepeništima zatvara horizontalnim vratima.. U koliko se ne koristi šašavac. Najčešće je zastupljena jednoredna uzdužna i poprečna noseća konstrukcija. tordirani stub u centru hajata Kolakovića kuće. Postavljaju se i iznad otvora. kapkom. a obično se ove dvije povezuju kosnicima.. stropne grede su znatno većih dimenzija. čak je krečen i unutrašnji namještaj u tim građevinama. Nekad se po plafonu pojavljuju profilisane letve koje pojačavaju dekorativnost stropa. Drvo.) Stropovi iznad prizemlja su u pravilu od drvenih gredica. ako otvor nije premošćen na neki drugi način. Šašavci preuzimaju jedan dio naprezanja greda na pritisak. Po zidu prizemlja postavlja se ram od dvostrukih greda hatula između kojih su uklještene stropne grede. Tu je još i ograda koja se sastoji od niza drvenih stubića ispod rukohvata.stepenice koje povezuju hajat sa tavanom. svugdje zadržava prirodan izgled i strukturu. koje su se u toku gradnje stavljale u zid . 14 . Majstori su težili da svaki element učestvuje u preuzimanju naprezanja.5- 4 cm.obraza. Tu onda u sredini dolazi plastično obrađena figura od drveta. a pokivaju se sa donje strane daskama širine 10-15 cm. Ovo je omogućilo primjenu greda malog poprečnog presjeka.

žlijeb i odgovarajuće profilacije. Dekorativni elementi od drveta: plafon i vrata Vanjski otvori – prozori obično ne odgovaraju izgledom i rasporedom po fasadi onima sa prizemlja. jednorednica). Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Zidovi sprata u najvećem broju slučajeva su identični zidovima u prizemlju-kameni su. a ako ima mušebke ili demire uvlači se unutra. ostavama. ili od sunca često imaju mušebke. Drveni skelet je u pravoj funkciji kod ćoška. Uglavnom su vrlo jednostavna. Posebnu vrstu vrata predstavljaju ona na dućanima. rogova. širine 50-80 cm. Prozor je obično jednostruki. sa ravnim nadvojem prema vani i rasteretnom nišom prema unutra. tako da je donje krilo pomično i diže se preko gornjeg. Drveni profili . hajat sa sobama. One se polaču na gusto postavljene letve ili na gusto postavljene rogove. Ploče se polažu dijagonalno da voda lakše otiče sa krova. ugrađuju se u zid ili u prošireni drveni ram prozora. čep. a koja se krajevima naslanja na zidove. Otvaraju se oko vertikalne osovine. Prema položaju postoje dvije vrste kapaka.vrlo lagani. Ploče su stranice 30-80 cm. u kamenom zidu. Strop iznad sprata konstruktivno odgovara onom iznad prizemlja. Vrata povezuju prostore. koja je obrađena u prilogu. i na magazama sa metalnim kovanim kapcima i kovačkim bravama. Demiri-rešetke kovane od željeza. Kosnici se oslanjaju na hatule iznad otvora sprata. koje može biti više vrsta. male su debljine a nešto širi . a u tankom zidu od čatme na posmik-surmu. često sa lučnim nadvojem. Na sastavima se prostor između ploča zamazuje krečnim malterom. i od ispune.bez šašavaca. u Mostaru postoje izuzetno lijepi primjeri za sve navedene vrste prozora i zaštite prozora. Na sastavu se izvode veze zareza. jednokrilna. Prozori su zavisno od zida u kome se nalaze niži i rijeđi (kameni zid). utor.. s tim da nema pod sa gornje strane. ako je otvor u zidu od kamena. ako je pokriv prepušten. vanjski i unutrašnji. Najveći broj ih je u sklopu musandera.čerćive. Konstrukcija ovakvog zida je od uspravnih stupaca- greda i kosnika. rožnjača i podrožnjača. a najbolja debljina im je 2-5 cm. U Mostaru i Hercegovini. Prozori prizemlja su manjih dimenzija.koje nose stakla. pa i dvokrilnih. ako se potkrovlje ne koristi. sa stijenom najčešće u vanjskoj ivici zida. Na ovu gredu okomito se oslanjaju manje grede koje nose pod tavana. tipa ćepenka. Prozor se pravi od drveta a sastoji se iz okvira i čerćiva . postavljaju se na prizemne otvore. veći i brojniji (čatma). kao pokrivač služi kamena ploča od krečnjaka. a prozori na spratu su većih dimenzija. Drveni skelet hajata i tavana je dosta čist –konstruisan je od tankih stupova ili jednog jačeg stuba sa jastukom i grede koju ovaj podupire. Krovna konstrukcija je sastavljena od hatula (vjenčanica). sa direktnim nalijeganjem na zidove prizemlja. Prozori sprata kao zaštitu od pogleda. Za pregradne zidove koristi se tanji zid od drvenog skeleta-čatma (birkatica. jer je po karakteru samonosan. odakle se ova ploča vadila bili su u neposrednoj blizini grada. odnosno drvene kapke. ali ima ih i bogato rezbarenih. vanjski-dvokrilni. direka i kosnika. Izvode se od kvalitetnih vrsta drveta. Majdani. i unutrašnji-horizontalno klizni na Kajtazovoj kući. 15 .

doksatić abdestluka. koji ovde predstavljaju spoj autohtonog. Potpore prizemlja mogu biti zamijenjene podvlakama sa direcima i jastucima. Glavna fasada kuće obično ima istaknutu strehu koja je poduprta kosnicima. a araluk preuzima određene funkcije prizemlja. jer se prostor odvaja za araluk. koje se negdje nazivaju sačacima. činio je pravi mozaik. 16 . Istak strehe i blag nagib krova činili su oluk suvišnim. koje imaju bašću na Radobolji. kao estetsko-arhitektonski elementi. upotrebljavaju se i krovne badže.sve ovo daje gornjoj etaži gracioznost. Stropovi djeluju kao cjelina u primanju opterećenja i prenošenju na najbliže potpornjake. Konstruktivni postupak je jednostavan: konstrukcija se razdvaja na potpore (masivni zidovi prizemlja. Uvala se pokriva tako što se rogovi oko uvale lepezasto postave i uvala se zaobli. Kod krovova pokrivenih pločom. Dio prizemlja koristi se za ulaznu avliju araluk. Kuće u Podhumu. a sve to omekšano finim sjenama uravnoteženim po bijeloj fasadi . te za prolaz u dvorište. Sljeme se pokriva užljebljenim kamenom- samarima. Nagib krova je blag. U sjevernim krajevima pored kamena za zidove koristi se i ćerpić. proizvod od gline. kuća Mostara je mozaik. sa naglašenim ugođajem ugodnosti i povezanosti sa prirodom. Ako je kuća ugrađena po dubini ostaje vrlo malo od donjeg sprata. tako da kroz taj otvor može izlaziti dim iz viđače kuće. također proizvod od gline. čipka mušebaka. a omogućavala je slobodnije formiranje prostora i plastično oblikovanje fasade. Kameni pokrivač je težak i pasivno leži na krovnoj konstrukciji. Kod ugrađivanja kuće između susjednih objekata javljaju se određene poteškoće. opterećene stropove i krovne ravni. Dakle. nježna profilacija niza sitnih prozora. orijentalnog i mediteranskog. Sprat ostaje bez promjena. naglašen tavani (jazluci) i čoškovi. najčešće dvovodni na lastavicu a kod većih objekata krovovi su četverovodni. po sistemu konzole. Treba istaknuti kao izuzetno vrijedan rad mostarskih dunđera kaldrmisanje avlija. koje se izvode na taj način što se poneka ploča malo izmakne i podupre kamenom. gdje je to potrebno. a Elementi krova cijelom objektu živopisnost putem usitnjenog mjerila. ali na podvlakama i direcima sa jastucima (Muslibegovića kuća. Kao pokrov koristi se ćeramit. visoki dimnjaci. Cijela ova konstrukcija ima dosta zajedničkih elemenata sa savremenim sistemom građenja. tako da se potkrovlje rijetko koristi. sve ukrašeno rezbarijom. vidljive stropne grede kod istaka. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Zbog otežanog pokrivanja sljemena izvodili su se jednostavniji krovovi. majstorski složen. upotrebljenih materijala i primjenjenih postupaka. Ako je prostor na kome je kuća građena bio mali onda se stan formirao samo na spratu. Čatma (kanatni zid) i drvene stropne ploče omogućavaju ćoškove. Muminagića ćošak). masivni i kanatni zidovi sprata. Naglašene strehe. niski krovovi pokriveni pločom. Kamen u različitim bojama. direci u potkrovlju). imaju prolaz ispod objekta.

što u umjetničkom izrazu dovodi do nekih razlika. oružje. Stari motivi nastali pod uticajem romanike. Posljedice su neizbježan šematizam ornamentike koja u pravilu ne odražava umjetničku ličnost već kanonski tretirano umjetničko iskustvo. što novoj umjetnosti daje više bogatstva i raznolikosti. ćilime. Među mogućim nasljeđima od mogućeg nomadskog načina života u Centralnoj Aziji može se spomenuti njihova predispozicija za rat. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje UKRAŠAVANJE OBJEKATA Osmanska kultura je u potpunosti upadna mješavina različitih i disparatnih elemenata. posuđe. hataj i geometrijski način. na isti način kao što su Grci bili učitelji Rimljana. renesanse i Vizantije kombinuju se sa novim motivima koje donose Osmanlije. slikarstvo i skulptura izgubile su samostalnost. gotike. Motivi su floralni. Od Vizantinaca su uglavnom posredstvom Rumskih Seldžuka. Zidna dekoracija u Aladža džamiji u Foči Dolaskom Osmanlija u naše krajeve postojeći zanati se brzo razvijaju a uvode se i brojni novi zanati. U osmanskoj ornamentici koriste se rumi. metala. ili se čak u istom djelu ovi ornamenti miješaju Rumi stil dekoracije je seldžučki po porijeklu i motivi su mu iz biljnog i životinjskog svijeta svi jednako vrijedno tretirani. beletrističke obrasce i takve političke ideje kao što je uzdizanje monarha. 17 . Možemo reći da su u mnogim disciplinama Arapi bili učitelji Turaka. Osmanlije se pri formiranju vlastitog umjetničkog izraza oslanjaju na arapsku i perzijsku baštinu. odjeću. a kombinacije rumi i hataj stil. U istom esnafu rade zanatlije Muslimani. primili izvjesne vojne i državne institucije. tkanine. Jevreji. Ne postoji umjetnik koji se zove slikar. motiva iz biljnog svijeta sa jačom realističkom crtom i akcentiranjem pojedinih dijelova. U osnovi anoniman karakter umjetnosti značajan je factor uniformnosti umjetnosti. naslijedili su umjetničke motive. koji zabranjuju prikazivanje ljudskih likova. jer su ih prekrili kasniji premazi bojom. Preovladava originalni islamski uticaj. Prenošenje tehnike izrade ili samog uzorka sa medija na medij bez obzira na prikladnost predstavlja značajnu osobinu svih grana islamske umjetnosti. a boje ga samo ističu. Izvanredan je primjer zidne ornamentike Aladža džamijau Foči. Skulptura postoji kao mogućnost oblikovanja kamena. drveta. Od Perzijanaca. ali njihov značaj i dalje ostaje veliki. Hataj stil je kineskog porijekla. već zanatlija čiji je predmet slikarski ukrašen. stakla u arhitekturi ili za neki upotrebni predmet koji se ukrašava. malo je sačuvanih izvornih ornamenata. Nosioci razvoja su samostalne zanatlije organizovani u esnafe u svim čaršijama. Crtež je naglašen. koju ove likovne umjetnosti imaju na Zapadu. Zbog vjerskih propisa. s kojima su Turci Osmanlije imali kontakt prije nego što su doselili u Zapadnu Aziju. Kršćani. U arhitekturi objekata podignutih u Zapadnim dijelovima Imperije. Slikarstvo ima zadatak da dekoriše arhitektonske prostore. keramike.

izrada lehvi posebno se razvila da bi bila ukras zidova muslimanskih kuća umjesto ljudskih likova. minber i mahvil. a rjeđe-za bogatije kuće proizvodi doneseni iz Istanbula i drugih krajeva. svatovskim darovima. vijenci.. pomoćnih mihraba.. tipičnom za radove pod nadzorom Mimara Sinana i njegovih saradnika. najčešće izmješane vrste cvijeća sa krupnim cvijetom u sredini. govore o prožimanju autohtonog sa islamskim. tendencije za dekorativnim utiskom drvorezbe provodila se do kraja. Pljevljima i Višegradu.). Kolakovića kući u Blagaju. Stocu. česme. demire vrata. na njima se sjedi. prozora. te da isti majstori opremaju i islamske i hrišćanske objekte. šadrvani. Gradski vez je lirski izraz duhovne nadgradnje jedne urbanizovane sredine. za kapke. kombinacija prizmatičnih i piramidalnih tijela koja formirajugeometrijski reljefni ornament-arabesku u prostoru.. nakit i razne ukrasne predmete zatim za hladno i vatreno oružje. portala. a isto tako i za veći broj elemenata enterijera u javnim objektima.. rjeđe štuku i mermeru.. Pirotu. kapitela i baza stubova. jelovine. lukovi. lipe. Foči. Ćilimi pokrivaju cijele podove soba. Motivi su odraz neposrednog.. Inače. koji osim poruke ima i značajnu dekorativnu vrijednost. musandere. šadrvana. obično iz istog mjesta. raznih tehnika. Ćilimi iz različitih radionica ukrašavali su i ukrašavaju i danas prostorije mostarskih kuća. Livnu.mimber. Biljni motivi. zadržala se ustaljena forma ili stil veza. razih motiva (čisto geometrijskih. Glavni motiv dekoracije je stalaktitniukras. Gacku. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Dekorativna plastika kod džamija najčešće je izvođena u kamenu. a u kućanstvu za posuđe. portali. koji su pored funkcije ukrašavali prostore kuće. osim za konstrukciju i građevnu stolariju. a u unutrašnjosti je u vidu plitkoreljefne ornamentike krasila kameni mobilijar-mihrab. obloge zidova. Ćemalovića kuli na Buni. Svaka radionica odlikovala se nečim specifičnim. sanduke. konstruktivne uloge nalazi primjenuna svim dijelovima građevina koji se naročito naglašavaju: mihrab. provodi vrijeme. Kamen pored. što je privlačilo ljude da različite prostore odnosno elemente prostora ukrase različitim ćilimima. Vrlo često kameni ukras je bojen. Vez dominira na raznim ukrasnim peškirima. dekorativne okove kapija.. Skoro na svakom značajnijem objektu postoji i kaligrafski natpis- tarih. jastucima. Ukrašavanje kuća Za ukrašavanje objekata osim radova na licu mjesta koriste se umjetničko-zanatski proizvodi iz čaršije.. Uz upotrebu brojnih vrsta drveta (bukovine. 18 . Kapetanovića kući u Počitelju. Karadjozbegova džamija u Mostaru predstavlja dobar primjer ukrašavanja ovakvih zdanja. zatege. Krasnih primjera ima u Begovini u Stocu. sa izuzetno vrijednom dekoracijom u kamenu. a bojenu dekoraciju manje vrijednosti sa dosta elemenata lokalnog. Primjeri drvorezbe sa kaligrafski izvedenim natpisima nisu rijetkost. Tkanine su bile najzastupljenjije od umjetnički obrađenih zanatskih proizvoda. Primjeri drvorezbe sa islamskim elementima u opremi pravoslavnih ikona. nišani. kaligrafskih). stvarnog života i odnosa čovjeka prema prirodi koja ga okružuje. U našim krajevima u pred-Osmanskom periodu bilo je poznato tkanje ćilima. Metal se koristio za opremu objekata. Narodni vez predstavlja najdekorativniji materijal koji odlikuje određene etničke grupe. Počiteljski primjer rađen od majstora hrišćanina-zimije Pejana kazuje da su I ti majstori poznavali arapsko pismo. stablo života motivi sa životinjskim likovima. ograde. Posebno je interesantan vez na lehvama i peškirima sa orijentalnim inskripcijama iz Kur-ana ili stihovima. razgovara.. šiše. Za Osmanske vladavine ovaj zanat se znatno razvio. prozorske šambrane. a njihovim dolaskom do naših krajeva prodiru nove tehnike obrade iz svih dijelova Mediterana. za mušebke. Na ćilimu se objeduje.u stambenim objektima. najčešće.prevaziđena je naiva simetrija seoskih vezova i prosto prilagođavanje tehnike veza prema materijalu. učkurima. floralnih. javora. ispunjavajući na spoljašnosti građevina površine minareta. koristilo za izradu gotovo svih elemenata enterijera. Gradska vezena ornamentika udaljila se od tipično narodnih elemenata . Drvorezba je u našim krajevima i prije dolaska Osmanlija imala izuzetno bogatu tradiciju. ženskim košuljama i maramama. Drvo se. orahovine. urađen na ploči od mekanog kamena. U muslimanskim kućama usljed zatvorenosti žena unutar kuće. Centri ćilimarstva bili su u Sarajevu. iz biljnog svijeta preuzeti iz Persije i drugih krajeva. Unose se novi motivi doneseni sa istoka. stubovi.

sećija se koristi. koji se stavljaju na pod. Motivi istočnog porijekla su dosta rijetki. Ručava se za savremenim trpezarijskim stolom. uslovljeni su načinom stanovanja i korištenjem prostora. 19 .kapije jeste ćekme dolaf. oko 210-230 cm. sedla. raspolagalo se sa manjim brojem odijela . za ljetne dane. a preko Dubrovnika oni zapadnog porijekla. Predmeti od stakla. okretni ormarić za dodavanje stvari iz muškog u ženski dio. koji su uslovili dispozicionu. U poslednjih stotinjak godina najljepši primjeri namještaja i opreme mostarske kuće su propali.uvozili su se. Osim na sećijama sjedilo se i na podu. novčanike.. a često je uz nju i kauč. a niža su i vrata. torbe. Namještaj i unutrašnja oprema kuće su se razvijali pod uticajem istih onih činilaca. Elemente enterijera u bogatim kućama ukrašavala je rezbarija. sjedenje na sećijama je uticalo da prozorski parapeti budu niski .. Ne spava se na dušecima. Sanduci su stajali u sobi ili u posebnoj prostoriji sandukhani. za izradu obuće. Tako na primjer . Usljed niže visine stropa prostorije izgledaju veće i prostranije. prostornu i oblikovnu koncepciju kuće. Takođe su prostori niži. Treba napomenuti da se danas ne može naći primjera za ovakav način korišćenja elemenata namještaja. za razne kutije i poklopce.. Poseban vid zapreke .za svaki dan. kristala. Ženske haljine pohranjivale su se u drvene sanduke . papuća i rukavica. Inače. od keramike nisu se pravili u našim krajevima . a ako ih je bilo u kućama nabavljani su preko Istanbula. tako da se u prikupljanju i obradi građe događaju izvjesne poteškoće.u Kolakovića kući u Blagaju. Zapaženo je da su svijetle visine kod prostorija sprata nešto veće. U istražnim objektima postoji samo jedan primjer za ovo . Hamamdžik se u skoro svim slučajevima ne koristi. oni orijentalnog porijekla.spavanje na dušecima prostrtim po podu. a inače visi na zidu hajata ili u mutvaku. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Pored domaćih tkanina u svakodnevnoj upotrebi je veliki broj proizvoda iz istočnih dijelova carstva.sehare. sa različitim varijacijama. Sinija se postavljala samo pri jelu. Enterijer sobe i Čoška u Lakišića kući u Mostaru Namještaj i oprema mostarskih kuća. javljaju se u biljnim pa i u likovnim oblicima. znači bila je vrlo prisutna u svakoj kući. Motivi su najčešće domaćeg porijekla. i prekrivala su se čaršafom da bi se zaštitila od prašine.da cjelokupan horizont bude niži. za praznik. Koža se koristila za uvezivanje knjiga. prilikom objeda uz drveni okrugli sto (sinija ili sofra) sa podnožjem visokim oko 20 cm. Muška odijela držala su se preko srg-a (serga) u sobi ili u prostoru tavana. takođe se ne sjedi na podu.

s tim da se koristio cjelokupan prostor objekta. Lakišića kuća: izgled objekta. Kuća ima klozet u najudaljenijem uglu avlije i česmu u njegovoj neposrednoj blizini. Krovna konstrukcija je od drveta. a zatim i savremena sanitarna oprema. a tavanica iznad sprata je jednostrano pokovana daskom. u nekim prostorijama je peć lončarica neposredno uz hamandžik musandere. Prizemlje i sprat povezuju basamaci . Osnovna prostorna jedinica kuće jeste višefunkcionalna soba. U novije vrijeme u objekat se ugrađuju elektroinstalacije. Objekat je podignut prije 1750. Odžaci ili peći lončarice su zadržani ali se ne koriste za grijanje. rjeđe prema zapadu. sa kamenim polazište. zamjena kamene ploče crijepom. Uz zidove. tako preživjevši do danas u istoj stambenoj namjeni. Na objektima su uglavnom vršeni zahvati na krovu. Kompleks je u osnovnim elementima izvorno očuvan. Vlasnik. orjentiranoj prema jugu ili istoku. godine. odnosno korisnik bio je privatnik. prema rezultatima provedenih istraživanja stambenih objekata u Mostaru. a nikad prema sjeveru.drveno stepenište. stoljeća. u periodu osmanske vlasti. Za gradnju se koristio lomljeni kamen koji se žbuka. s tim da je zbog načina građenja doživljavao više adaptacija do sredine 19. odnosno obostrana pokovana daskama. i sprat hajata Glavni objekat. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Kako je izgledao tipičan stambeni objekat. pri stropu. opremljena sa samo nekoliko dijelova opreme: musanderom. a pokrov kamena ploča koja se vadila iz majdana u neposrednoj blizini grada. 20 . Čatma se koristila za pregradne zidove u prizemlju i na spratu i za dio vanjskih zidova objekta na glavnoj fasadi sprata. Pod sobe prestrt je ćilimom. sećijom i ognjištem. prizemlje sa spratom je dio stambenog kompleksa gdje su osim njega avlija i bašća te nekoliko pomoćnih objekata. postavljen je raf na kome se slaže metalno suđe. Međuspratna konstrukcija je od drvenih greda sa šašavcem. sa brojnim prozorima.

čineći jednostavnu vrstu plana zasnovanu na važećim pravilima i formulama. ali se uglavnom navodi ime glavnog arhitekte carstva u momentu gradnje. i 1516. gradilo se zajednički uz jednostavna znanja i složene rituale (posvećivanje krova. i iz razloga jer je veći broj arhitektonskih elemenata bio standardizovan.godine. Kroz praktične poslove formiran narodni graditelj. i možda bi određivao glavne dekorativne elemente pri gradnji važnih objekata. Važno je istaknuti i veliki značaj investitora. sve do vremena dok tradicionalna arhitektura nije počela isčezavati. Teško je pronaći stambeni objekat ili dio objekta koji možemo vezati uz ime nekog arhitekte. vrata. Arhitekti. također sultanov zet. i to se zadržalo nekoliko stoljeća. Visok nivo standardizacije zahtjevao je visok stupanj saradnje među esnafima koji su učestvovali u izgradnji objekata.stoljeća ovu dužnost vršio je Kodža Mimar Sinan (1538-1588). od 1565.kačenje darova na rogove krova. odnosno posjede. zanatlije ili zidari dijelili su opšte umjetničke stavove svoje epohe. Na dvoru je od dvanaest generala dvorjanina. bio je veliki vezir 17 godina u periodu između 1544. jedan bio bostandži-baša upravnik vrtlara i zidara. Gotovo sve zanatlije radile su u čaršiji. Neimarska služba također je bila organizovana u državnoj upravi sandžaka.stoljeća. prvo bi postavio osnovni oblik kuće. Njemu je bio podređen i glavni arhitekt carstva. ili ponekad jednostavno dundžer. Dovoljno je spomenuti samo trojicu: Ahmet-paša Hercegović. u periodu između 1497.-19. pa je lični uticaj pojedinca bio suvišan.godine. To je bilo vrijeme kad je strukturna i dekorativna umjetnost bila tako dobro povezana jedna sa drugom da su imali zajedničke estetske norme.. bio je veliki vezir 14 godina. Situacija je neznatno drugačija za carsku i državnu arhitekturu. Rustem-paša Hrvat. Ove osobine zadržane su u gotovo cijelom periodu trajanja Osmanske imperije. Neimari su za svoju službu dobijali i plemičke tipule. Čaršija je ne samo dio materijalne osnove privrede turskog doba. Ne znamo tačno kolika je uloga bila arhitekata u gradnji stambenih objekata u Osmanskoj Turskoj u periodu 16. 21 . U doba kulminacije Osmanske vlasti i kulminacije umjetnosti sredinom 16. U prošlosti arhitekt je vjerovatno određivao osnovnu strukturu i organizovao prostorne forme u ranoj fazi izgradnje objekta i nakon čega je prepuštao dalji posao vještim. mostova i raznih vojnih zgrada. metalu i tekstilu. rad cijelog naselja zajedničkim snagama. i 1561. već i arhitekture i dekorativne umjetnosti. mostova. za to kvalifikovanim zanatlijama. U toj gradnji poštivale su se sve tekovine duhovitosti arhitekture od prirodne i organske funkcije do energetski zdravih i racionalnih rješenja. pa do monumentalnih saktalnih objekata unutar državne organizacije Osmanske Turske postojale su posebne službe za ovu djelatnost. U razvoju arhitekture značajnu ulogu imali su zanati koji su vezani za rad u kamenu. tj. do usavršenih zanatskih detalja. Za finansiranje i izvođenje svih vrsta gradnji počev od cesta. drvetu. a naročito kod stambene gradnje. prinošenje žrtve. kao na primjer prozori. Inače vrlo su rijetki dokumenti koji govore o ulozi arhitekte. zet Sulejmana Veličanstvenog. On bi eventualno vršio nadzor zanatlija i radnika na gradilištu. U vrijeme najvećeg procvata umjetnosti u Osmanskoj Turskoj najznačajnije položaje uz sultana zauzimaju ljudi iz naših krajeva. dundžera. vodovoda i gradnji na vodi. u koji su bili uključeni i neimari za gradnju svih fortifikacionih objekata. što je imalo izuzetno ogroman značaj za graditeljstvo u našim krajevima. zakopavanje kultnih predmeta. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje GRADITELJI-NOSIOCI STVARALAČKOG PROŽIMANJA U ARHITEKTURI Arhitektura je u svom izvoru nastajala bez arhitekata. sin Hercega Stjepana i zet sultana Bajazida II. Ali je sigurno da to nije uloga koju ima arhitekta danas. Zanatlije su izbjegavale da odstupaju od važećih normi. bio je veliki vezir ukupno sedam godina. a Mehmed-paša Sokolović. od sultanovog dvora do uprave okruga-sandžaka..godine. Arhitekt (mimar.) uz gradnju po sistemu "mobe". plafoni. Njih možemo klasificirati prema planovima dispozicijama i prema strukturi. Uz takve objekte obično je vezani ime graditelja.. do 1579. Za Osmanske uprave zanati doživljavaju procvat. Tehnika građenja i stil su se mijenjali vrlo sporo. Može se slobodno reći da je tradicionalna kuća bila plod rada narodnog graditelja. U Osmanskoj armiji postojao je je i rod inžinjerije. muhendis-inžinjer) ili pravilnije graditelj. Sve ovo govori da je arhitektura imala visok položaj i značaj u društveno-ekonomskom i državnom sistemu Osmanske carevine.

kad se ovdje gradilo najviše i kada su nastali najljepši i najvrijedniji spomenici iz perioda Osmanske vlasti. džamije Husein-paše Boljarevića i tvrđave u Makarskoj.godine uputila svog državnog graditelja Paskoja Miličevića da nadzire izgradnju mosta kod Počitelja na Neretvi. Ljeta 1568.graditelj mostarskog mosta.. imaret i saraj u Sarajevu. te iste godine upučuje i graditelja Jurja Dalmatinca Vladislavu. Ovi elementi su prisutni na Vučjakovića džamiji u Mostaru. kod Zadra. realizovali su najveći dio graditeljskog fonda u periodu turske dominacije. Graditelji iz Istanbula i Male Azije dolazili su u naše krajeve u 16. dvanaest vrsnih dubrovačkih zidara radi na Arslanagića mostu.godine 1452. koji je sagradio Gazi Husrev-begovu džamiju. Hajredin . godine šalju Gazi Husrev-begu pet kamenara.godine Dubrovčani šalju Firuz-begu u Sarajevo dva zidara i četiri druga majstora za gradnju hamama. kao i drugi domaći majstori i poneki dubrovački majstor. a 1530. Kamene dekoracije pod uticajem majstora iz Dubrovnika i Dalamacije Za vrijeme vladavine Osmanlija u Bosni i Hercegovini. sudjeluju na gradnji Ferhadije džamije u Banja Luci. medresu i biblioteku u Sarajevu. han Jusufa Maškovića. Adžem Esir Ali. pri gradnji Tašli-hana i Begova bezistana u Sarajevu. Ramadan-aga graditelj Aladža džamije u Foči i mnogi drugi. sinu Hercega Stjepana. Tako iz pred-turskog perioda: dubrovački graditelj Antun sa sinom Vickom zidao je za vojvodu Sandalja zdenac na tvrđavi Sokol 1417.) Domaći majstori i pored prisustva turskih i dubrovačkih majstora na ovom tlu nose glavni teret. Brojni su primjeri krščanskih objekata u Bosni i Hercegovini koji imaju islamske arhitektonske i dekorativne elemente. vjerovatno utvrđenje Goricu. koji je prepravljen od kasnogotičkog hana. Brojni su zapisi koji govore o graditeljskim vezama Bosne i Hercegovine i Dalmacije. 1509.. Vjerovatno je dubrovačka vlada 1469. najveći turski graditelj svih vremena koji je gradio čuveni most u Višegradu. Među graditeljima svakako je najpoznatiji arhitekta Kodža Mimar Sinan. i primjeri islamskog graditeljstva na teritoriji Dalmacije (tvrđava u Makarskoj. da pregleda. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Osmanski arhitekti i drugi umjetnici prenjeli su u naše krajeve graditeljske uticaje islamskog istoka.. Koski Mehmed-pašinom hanu u Mostaru (koji je srušen 50-tih godina ovog stoljeća). veze se ne prekidaju već se pojačavaju. Kolakovića kući u Blagaju i mnogim drugim objektima. Ti majstori. Uticaji Mediterana vidljivi su na mnogim objektima u romano-gotičkim elementima.stoljeću. prethodnik Mimara Sinana... Posebno je značajno područje Popova polja kao neiscrpan izvor kamenara i zidara. Kamenari iz Popova polja spominju se na učenju u Dubrovniku već u 14.godine dubrovačka vlada šalje vojvodi Ivanišu Vlatkoviću četiri zidara sa pomočnicima da zidaju utvrđenja i most na Neretvi. izuzev nekoliko najmonumentalnijih gradnji. 22 . i džamiju Zaim Hadži Mehmed bega (Karadjozbega) u Mostaru. gotovo svu kamenu arhitekturu Hercegovine. već kao idejni i materijalni tvorci najvećeg dijela građevinskog fonda.. ne samo kao saradnici. u prvom redu stambene arhitekture.stoljeću.. radnici iz Imotskog radili su na mostarskom mostu. gdje je Ugarski kralj Matija Korvin želio stvoriti jaku odbranu prema Turcima Osmanlijama.

jer u 16. U Mostaru su radili i majstori iz Popova polja . ćerestedžije . U najstarijem sačuvanom sidžilu mostarskog kadije iz godine 1633/34 spominju se i dunđeri. a 1762 godine spominje se i dunđerski esnaf u koji su bili učlanjeni dunđeri. ali često i da konzervira neke postignute tokove. Druga struja kretala se iz srednje Dalmacije prema Neretvi i prema Mostaru. Dunđeri ili neđari su i zidari. Drvodjelci su bili vrlo brojni.koji su održavali vodovod. važniji historijski događaji i ratovi. na formiranje kuće djeluje i zatečeni fond kućnih elemenata i koncepcija. koji su se kao pečalbari kretali iz nekih krajeva Hercegovine. onaj koji se formirao dolaskom Slavena u naše krajeve i tu se dalje razvijao u prožimanju sa zatečenim. vlastiti način upotrebe materijala i vlastite konstrukcije i sve ovo u novom kraju prilagođavaju zatečenim ilirskim i rimskim koncepcijama koje su se već ranije kroz dugi niz godina prilagodile lokalnim uslovima. dolazilo je do miješanja ovih uticaja. Slaveni donose svoju koncepciju kuće naročito brvnare. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Domaći islamski živalj i njegovi graditelji preuzimajući orijentalne oblike uvijek su uspjevali da ih prilagode lokalnim tradicijama i mogučnostima svog ambijenta. Dalmacije i zapadne Bosne. Uzroci migracija bili su vrlo različiti i brojni: veliki prirodni porast stanovništva. U kasnijim vremenima muslimansko stanovništvo bilo manje podložno kretanju. i klesari. Domaći graditelji nisu gradili veća i komplikovanija rješenja. a o Božiću se vraćali kućama. Tako su između 1701. dok dalje mirovanje dovodi do pomanjkanja stvaralačkog i do dekadence. u dolini Neretve. a mirovanje usavršava određeni tip ili element i kristališe ga. sandukčije. Tuzli. Ovdje. Kako je postupao majstor-dunđer neposredno prije početka radova lijepo je opisao arhitekta Pospišil. tako svojim shvatanjima i navikama lakše čuva stečena iskustva. Izuzetno veliki broj zajedničkih elemenata pored svih specifičnosti. Kreševu. Neretva je bila granica između istočnih. granica između pravoslavlja i katoličanstva. duvardžije . Zvorniku. Majstori iz Popovog polja spominju se pri gradnji Gazi-Husrev begove džamije u Sarajevu. Buni i Mostaru .zidari i sujoldžije .trgovci građevinskim materijalom. i 1704. i kretanje majstora unose nove elemente. zidari i klesari. Poznato je da su radili u Bosanskom Novom. Osmanski uticaji došli su vojnim osvajanjima. nemogučnost ekonomskog opstanka u matičnom prostoru.stoljeću nisu ovladali konstrukcijama. Bišću polju.klesari. kolari. snažnu i uvijek prepoznatljivu. Ravnoga u Popovom polju. Kretanje manjih grupa seoskih dunđera. tako stvorivši vlastiti izraz u arhitekturi. Aladže džamije u Foči. Kruševice u Zubcima. Jedna struja je dolazila sa istoka i jugoistoka iz Crne Gore prema Neretvi.od 16. imalo je uticaja na formiranje kuće. da ih polako razvija i usavršava. Starog mosta u Mostaru.majstori koji su opravljali vodovod radili su u Mostaru od 17.stoljeća pa nadalje. epidemije i drugo. godine izveli sve značajne radove na proširenju i opravci vodovoda. Kamen je bio glavni građevinski materijal pa su klesari imali uvijek mnogo posla. Migracije stanovništva i događaji koji su ih prouzrokovali. Hercegovina je u velikoj mjeri poslužila kao oblast preko koje se struja seobe granala. Sujuldžije . bačvari. i drvodjelci.stoljeća do izgradnje novog vodovoda. taščije . pa čak i u Budimu (godine 1685). Ljubuškom. granica između ijekavskog i ikavskog govora. Mostarski majstori radili su i van Mostara. Dedijer navodi primjere putujućih majstora iz Mokrina u Boki. patrijahalnih i planinskih uticaja i zapadnih upliva iz Dalmacije. noseći tursko-islamsku komponentu. a kasnije nije bilo ekonomske podloge za veće građevinske zahvate.drvodjelci. dogramemdžije. pa se po njima i zove čitav esnaf. tako da ih je 1875.čija je okolina bila privlačna za migraciju.godine bilo u mostarske četiri radionice 20 majstora i 40 radnika. 23 . Osim živih impulsa između susjednih krajeva. dogramedžije . govori o pripadnosti istoj kulturnoj sferi stambene kuće šireg regiona Balkana. svoj način stanovanja i organizaciju života. Oni su veći dio godine putovali po drugim krajevima.

) i uticao na snažan razvoj dekorativne umjetnosti (kaligrafija. U pjevanim pjesmama bio je veliki broj orijentalnih elemenata... a za sprat ćošak (kosak).pretežno turcizmi. Kao što je naš jezik preko odvođenog življa i ljudi školovanih u Turskoj postepeno osvojio Istanbul. koja je našla primjenu u skoro svakom djelu ljudskih ruku..imena slavenskog porijekla. Mada je Kur-an najmlađi među epohalnim knjigama. ISLAMSKO-ORIJENTALNOG I MEDITERANSKOG Šta u toj arhitekturi potiče iz predosmanskog perioda. Islam je nametnuo i određena pravila likovnog izražavanja (zabrana prikazivanja ljudskih likova. konak. ishrana. 24 . u svim prostorima u kojima čovjek boravi. uključujući i Jugoslaviju.. on je najčitanija knjiga koja je ikada bila napisana. njihova veza sa Islamom manje se ogleda u religioznim manifestacijama. društveni i kulturni izgled. koliko su snažni i kakvi su uticaji Mediteranai šire Evrope. peć. po povratku ovih u rodni kraj neosjetno poželi prožimati i našu sredinu. Pošto muslimani smatraju teologiju. udžbenik za sticanje obrazovanja. uticaj islamske kulture na ne- muslimansku okolinu je evidentan. Razumijevanje pisanog arapskog jezika u svim arapskim zemljama Afrike i Azije i drugim. ćiler.) šire se Balkanom i u upotrebi su više stoljeća. No. Leksički uticaji Islama. jer pored njegove upotrebe u bogoslovlju.. Turci Osmanlije su ranije usvojili istočni koncept kuće i primjenili ga na Balkanu. sa koga se širi na tri kontinenta. mahala. Balkansko poluostrvo nakon dolaska Turaka Osmanlija korjenito mijenjaekonomski. Gledano etimološki za donji sprat kuće u Mostaru i Hercegovini karakteristični su nazivi: kuća. nearapskim islamskim krajevima ne nailazi ni na kakve poteškoće. luk-oznaka mjesta) . Od svojih početaka do današnjih dana. naročito Bosnu i Hercegovinu. koloniziranih Turaka Osmanlija je bilo vrlo malo. Kod večine ljudi islamskog porijekla koja žive u Jugoslaviji. vremenom postaju sve opterećeniji dadžbinama. aslavenske riječi soba. odnosno šta je to što ovu arhitekturu čini posebnomu širim okvirima islamskog stambenog graditeljstva u Jugoslaviji? Uticaj Islama Islam se pojavljuje i razvija na vrlo osjetljivom historijskom području. kiosk. pravnu nauku i nauku uopšte različitim aspektima jedne te iste stvari. sofa. izba. dok je domaće islamizirano stanovništvo nastavilo da živi u zatečenim tipovima kuća. usvajajući postepeno elemente islamske kulture i unoseći ih u način života. raja. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje PROŽIMANJA PREDOSMANSKOG. tako da su na Balkanu udomaćeni izrazi: čaršija. odaja. Kur-an je bio i sada je izuzetan povezujući faktor u islamskoj kulturi. odaje (odasi). kulturni elementi (život u kući. Turci Osmanlije prihvačanjem Islama prihvataju i osnovne elemente "arapske civilizacije" i postaju nosioci kontinuiteta kulturnih strujanja u prostorima Azije i Evrope. šta je donešenokao islamsko-orijentalno. Kur-an postaje naučni priručnik. koji su kasnije inspirisali i neke od naših velikih kompozitora... Dobar primjer predstavlja i korišćenje imena za određene arhitektonske i prostorne pojmove. na svim predmetima koje čovjek koristi. Makedoniju i Kosovo.. Islam je bio jedan od najznačajnijih činilaca koji su uticali na razvoj brojnih nacija Azije. Zbog brojnosti Muslimana u Jugoslaviji. ornamentika. a pri tom I u način građenja novih kuća.pretežno umjesto pateranstva koje je pratilo samostalnost srednjovjekovne bosanske države. odjevanje. a više u kompleksnoj duhovnoj fizionomiji. Dugogodišnja osmanska vlast i uticaji osmanske kulture naročito u Bosni i Hecegovini i Makedoniji ostavili su dubokog traga u leksičkom dijelu našeg jezika. to je udžbenik iz koga praktično svaki musliman uči čitati. Prihvata se nova religija Islam . a isto tako prihvatili su izvjesna ostvarenja od slavenskih naroda i prilagodili ih svojim potrebama. jazluk (jaz-ljeto. zadržavajući vlastitost između katolika i pravoslavnih. Uz prodore vjere i odraze turcizama u govornom i pisanom jeziku kod nas se mogao osjetiti i izvanredno snažan uticaj orijentalno muzičkog izraza.. a nemuslimani. Lokalno stanovništvo nastavlja živjeti u svojim naseljima. Vjerski uticaj koji Kur-an vrši kao osnov islama i kao najveći autoritet u duhovnim i etičkim stvarima samo je jedan aspekt. tako isto su i turcizmi... .... osmanski standardi stanovanja.. Sa uspostavljanjem osmanske uprave naselja urbanog tipa. Afrike i Evrope.). se koriste u neposrednoj blizini Istanbula. riječi turskog porijekla. Dolaskom Osmanlija u naše krajeve veći broj stanovništva se islamizuje.

. sa vrlo izraženim islamskim elementima /plastične dekoracije. i 17.crkva Lomnica. drveta. kod najznačajnijih srednjovjekovnih srpskih crkava. portal sa saracenskim lukovima. a ritam izgradnji davala su ulaganja brojnih institucija vakufa. veoma značajna institucija za pravoslavno stanovništvo. Godine 1557. Islamski saracenski luk.. prisutne su kod stotine pravoslavnih ikona. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Kako način života ima potpuni odraz u stvaranju životnog prostora-tako se zahtjevi Islama osječaju u urbanističkoj organizaciji grada. Sasvim sličan proces odigrao se i sa ostalim crkvenim namještajem. a tolerancija prema franjevačkom redu vodila je poboljšanju uslova katoličkog stanovništva (Ahitnamom od 28.. Bogorodici Perivlepti i Ziči. sultan Mehmed II uredio je odnose sa katoličkom crkvom. Đurđevim stubovima. Osnovna i bitna činjenica u svemu tome je ona koja kazuje da su neuobičajene islamske elemente u arhitekturi pravoslavnih crkvenih građevina 16. te u dekorativnoj obradi prostora i elemenata.godine. friz od prelomljenih lukova.. izdatom u Milodražu. predstavlja Karansko evanđelje iz 1608. .stoljeća unijeli isti oni majstori koji su 25 ./. i 15. su primjenjene razne varijacije ornamenata. podignuta prije 1587. i naročito je osjetno u cijelog 16.godine /lukovi otvora. poluloptaste bradavice. sa islamskim likovnim elemntima. najčešće vjerskog karaktera . zatim crkva Ozren. U pravoslavnim crkvama u Mostaru i Sarajevu. obnovljana je Pečka patrijaršija. Prisustvo se pojačava dolaskom Osmanlija u naše krajeve./.stoljeća u svom ukrasu nosi veći broj islamskih motiva. Način rada u čaršiji odraz je načina privređivanja.pa razumljivo i u stambenoj izgradnji. godine. Spontano nastajanje. U radnim zonama osnovnu koncepciju nameću javni objekti.Stara pravoslavna crkva u Sarajevu. zatim hamami- posvećeni kultu vode.godine. Krajnji domet u opremi ćirilske knjige.stoljeća /stari kameni sviječnjaci. stara kamena krstionica.. a način organizovanja prostora vezan je za osnovnu ideju odvajanja prostora -zone rada od prostora-zone stanovanja.1463. izgrađena oko 1540.. a naročito u narodnom vezu. . Organizacija naselja provodi se jasnom logikom i pročišćenom koncepcijom. grupe stambenih kompleksa. galerije na spratu. u izgrađenim javnim i komunalnim objektima. u Studenici. postizanje punog jedinstva kuće sa prirodom koja je okružuje predstavlja izuzetan doprinos Islama u urbanizmu./. podignuta prije 1578. kao na primjer.stoljeća. Enterijer Stare pravoslavne crkve u Mostaru Prvi prodori islamskih elemenata u umjetničkim zanatima su u drvorezbi kod obrade ikonostasa.. garantujući nesmentan rad franjevačkog reda na teritoriji carstva).džamije i škole. . Nastojeći imati sigurnu pozadinu za daljna osvajanja prema sjeverozapadu Osmanska imperija je postepeno prilagođavala svoju politiku na ovim područjima. kameno korito stare česme. sa diferenciranim namjenama površina u zonu rada-čaršiju i zone stanovanja-mahale.crkva manastira Moštanica.godine... koje su koristile žene pri bogosluženju. tekstila i radovima u koži.crkva Paprača. plitke i male rozete.05. Nekoliko primjera pravoslavnih objekata na kojima se pojavljuju islamski elementi su: . koje su se razvile od arapskog-kufskog pisma. pod uticajem islamskog shvatanja. i početkom 17. Ornamentika ovih rukopisa istovremeno se počela pojavljivati i na predmetima od metala. kapiteli stubova. Islamski elementi u pravoslavnim ostvarenjima prisutni su mnogo prije pada ovih krajeva pod Osmansku upravu. oko 1540. su zatvorene mušepcima. Gračanici. iz prve polovine 16. Ornamentika pravoslavih iluminiranih rukopisa iz 14. dio zapadne fasade.godine. Islamski elementi u pravoslavnim umjetničkim ostvarenjima.

Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje bili naviknuti na te specifične forme zahvaljujući istovremenom angažovanju i pri gradnji islamskih bogomolja na našem terenu. Sokola na Plivi i Višegrada na kojima su dati i izgledi gradskih kuća u putopisu Benedikta Kuripešića iz 1530. nerazvijene proizvodnje građevinskih materijala i nerazvijenosti saobraćaja. ideološkim u kulturološkim aspektima. naročito Dubrovnikom. U Dubrovniku grade vlastite objekte. posebno sa Dubrovnikom. brvna. Uticaji predosmanskog perioda U istraživanju predturskog perioda postoji nekoliko grupa podataka koji se mogu koristiti: arheološki. a i kancelarije uprave za diplomatsku prepisku sa susjedima. Iste ove porodice omogućile su "bezbolno" prihvatanje orijentalnih islamskih uticaja prelaskom sa kršćanstva u novu islamsku religiju. dvorova do privrednih objekata. rad njemačkog slikara Yrga Brena mlađeg.. zakup carina. romanika i gotika. ćirilica i glagoljica.pravi se terasa. Bosančicu je koristilo domaće islamizirano stanovništvo. Domaći graditelji i lokalni materijali su i u Srednjem vijeku. mrežasti zakloni i utvrđeni dvorci. tamo školuju svoju djecu. Na ovaj način upoznaju kulturno i arhitektonsko stvaralaštvo dubrovačke sredine naročito romaniku i gotiku. Kontinuitet ćirilice u ovom vremenu biće produžen upravo u kancelarijama novih upravljača. U aktivnom kreativnom odnosu afirmiše se relativno samostalna bosanska država.inače najbrojniji od svih motiva na stećcima.godine. usljed slabih materijalnih mogučnosti investitora. 26 . koja je zbog posebnosti dobila naziv bosanska ćirilica ili bosančica. Oni su održavali vrlo prisne odnose sa gradovima jadranske obale. Suprostavljeni su i prepleteni grčko pismo i latinica. usjecaju u teren . tako da stijena predstavlja jedan zid kuće. a kod rijetkih zidanih dijelova koristi se kamen sa krečnim malterom. Pisani dokumenti ne pružaju nikakvih bližih podataka o izgledu ove kuće. jednoprostorne i prizemne. političkim. Stambeni objekti su malih dimenzija. kod islamskog življa uglavnom je bila isključivo oslonjena na brzopisni prauzorak. Zemlja je bila u znaku preplitanja suprotnosti između Istoka i Zapada u ekonomskim. Kamengrada. Ćirilsko pismo je u osmanskom periodu već imalo duboke korijenje. arhivski. Međutim ovi izvori daju brojne podatke o vremenu u kome je ova kuća nastala i o činjenicama koje utiču na njeno stvaranje. Najviše spomenika srednjovjekovne bosanske pismenosti pisano je ćirilicom. kao i kasnije za osmanske uprave povezujući faktori evropske i osmanske arhitekture. Znači. Regionalni raspored motiva odgovara arhitektonskim elementima koji su korišteni u narednom periodu u datim regionima: u planinskim predjelima na stećcima su brvno i šindra. istorijski zapisi. Arhitektonski motivi na stećcima daju određene podatke o arhitekturi objekata predosmanskog perioda. bosanska crkva u religiji. bosanska minijatura i iluminacija u opremi knjige. Vrlo često kuće se ukopavaju. tlocrta oblika četverokuta. nema likovnih izvora vezanih za prostor Hercegovine i Mostara. naročito nakon prodaje Dalmacije Mlečanima 1409. Dubrovčani su držali u svojim rukama skoro kompletnu trgovinu. Likovni izvori su vrlo siromašni. Kao građevinski materijal koristi se drvo. Elementi zapadnog i istočnog kulturnog kruga u srednjevjekovnoj Bosni i Hercegovini su jasni i dovoljno poznati. u Hercegovini u kontaktnim zonama sa dalmatinskim zaleđem preovladavaju arkade sa romaničkim i gotičkim lukovima . Arheološka ispitivanja su dala vrlo oskudne rezultate. Dok se ćirilica kod pravoslavnog i katoličkog življa razvijala i njegovala svestranije uz osvježavajuće korekcije i impulse. pravoslavlje i katolicizam. te podaci sa stećaka. bosanska ćirilica i bosanska glagoljica u pismenosti. Koriste se vrste građevinskog materijala iz neposredne blizine gradilišta. Osnovni arhitektonski motivi stećaka su arkade šindra. Vlastelini su investitori najvećeg broja građevina od utvrda. odnosno suhozid. finansijeri su i organizatori najvažnijih poslovnih poduhvata. Postoje samo prikazi gradova Ključa. grafički i reljefni prikazi. umjetnost bizantijskog kulturnog kruga i preromanika. i posebno vrijedna umjetnost stećaka koja objedinjuje najveći broj stvaralačkih specifičnosti.

. Gradačcu. Kotezima kod Ljubinja. veći broj kula.. Careva u Stocu. tako da ih je vrlo teško datirati. logično koristeći arhitekturu koju najbolje poznaju.. Uticaj venecijanske kampanile Svetog Marka i dubrovačkog gradskog sata primjetan je pri izgradnji sahat kula -oblikom. Džamije su po nekojlogici trebale ostati ponajdalje od pred-islamskih uticaja. pridonjela je u toku Srednjeg vijeka. Počevši od Fethije džamije u Bihaču. a naročito zaobljavanje glavne kule. često izdvojene objekte za stanovanje i skladištenje robe. Bileći.).. Opličićima. Elementi velikih kršćanskih. Livnu. Banja Luci. do džamija izdužene osnove (Ćejvan-ćehajina u Mostaru..). rozeta. visoko postavljenim prozorom i piramidalnim krovom. naročito pri izgradnji ugaonih i bočnih kula. (izdužen tlocrt. Stocu i dvije u Travniku.. svi su petrificirane arhaične forme. Gotički elementi u arhitekturi gradova su razvijenija unutrašnjost. Nevesinju. u Nevesinju. U okvirima postojećih gradskih bedema podižu se kuće za smještaj vlastelina. možda je i davala snagu tom kontinuitetu da egzistira i da ne odumre. po potrebi ih pojačavaju i proširuju. povećana visina bedema. dekorativna ornamentika. znatno manji broj kuća trgovaca i zanatlija. Sa proširenjem gradskog područja prvobitni grad ostaje zasebna cjelina. uz izgradnju novih. Kontinuitet stvaranja vidljiv je na svim gradnjama. niskim i uskim bedemima. i izražena je rustikalnom formom. prisutna su i velika kolebanja. s tim da je stepen uzajamnih prožimanja. koja je svojim retardiranim i petrificiranim gotičkim duhom inspirisala gotovo sve džamije Pounja. kula i debljina zidova. tako da oni ostaju onaj povezujući činilac permanentnih kulturnih i arhitektonskih uticaja na prostoru Hercegovine i šire. Do jačeg izražaja dolaze karakteristični detalji: oštri luk svoda. Donjem Vakufu. Kako je bogomolja u svim vremenima i svim kulturama bila arhitektonsko-plastična manifestacija idejne pozadine društva uvijek se pri njihovoj gradnji osjećala težnja ka standardizaciji. pa do oblika koji odgovaraju romaničkim ili gotičkim kampanilima (Fatime Kadun. zadržavaju gotovo sve postojeće odbrambenestrukture. bivše crkve. Mostaru. Mostova iz predosmanskog perioda sačuvano je vrlo malo. Kod mostova iz osmanskog perioda domaća tradicija je veoma jaka.. arhitektonskih stilova vidljivi su u izgradnji srednjovjekovnih gradova.. Osmanlije. Snažan kontinuitet je ostvaren u fortifikacionoj arhitekturi.. Međutim i pored velikog uspjeha u tome. Takve sahat-kule izgrađene su u Sarajevu. vrata i prozora. četverouglastim nerasčlanjenim tijelom. Povezanost Hercegovine.. a i kasnije. i Bosne. Počitelju.. Plani. Ćejvan-ćehajina i vjerovatno Sinan-pašina u Mostaru. 27 .. skladišta. naročito Dubrovnikom. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Oni podižu i svoje vlastite.. a gradski bedemi obuhvataju i posebne naseobinske kvartove. Prozoru. Činjenica da je Dubrovnik bio konstantno glavni prozor Bosne i Hercegovine prema zapadnoevropskoj kulturi. uvođenje kontrafora. a uz njih zgrade za smještaj posade. pokazuju sličnost sa romaničkim i nekim kasnijim zvonicima u Dalmaciji. Grad se razvijao prvo kao vojno odbrambena građevina i drugo u velikombroju slučajeva poslužio je kao osnova u stvaranju gradskih i varoških naselja. poneka radionica. odnosno kontinuiteta predturskih oblika i konstrukcija za razne vrste objekata različit. Kršćanski arhitektonski elementi kod džamija. Romanički elementi vidljivi su u jednostavnim tlocrtima sa jedinstvenimprostorom. razmjeni svih vrsta likovnih djelatnosti i umjetničkih zanata. Pri tome su primorski gradovi odigrali direktnu i posredničku ulogu u povezivanju tog svog zaleđa sa zapadnoevropskim umjetničkim slogovima. Zapravo izuzev desetak najvećih i najmonumentalnijih mostova. romanike gotike a ponešto i renesanse. Ovi elementi dugo su se zadržali u kasnijim vremenima. visoki šiljasti prozori. Bijeljini.. zdepastoj glavnoj kuli kvadratne ili pravougaone osnove. osobito predromanike. a i specifične varijacije sa valjkastim tornjem u Donjoj Drežnici. rijetko crkva. sa primorskom Hrvatskom. Naročito su uočljiva odstupanja u izradi munara od arhaično kratkih (Careva džamija u Trebinju). a šta kasnijoj fazi. Ona je u suštini romaničko-gotička sa izrazitim retardacijama i na mnogobrojnim kulama i gradovima koji put jedva možemo utvrditi šta pripada epohi srednjovjekovne bosanske države. upravnih-političkih funkcionera. da je to bio ne samo u doba kraljeva već i u doba sandžakbegova i beglerbegova. Djelovanje Dubrovčana odvija se u kontinuitetu i u narednim stoljećima pod osmanskom upravom. raznobojna stakla kao u vitraža. od utvrde javnih objekata i stambenih kuća. Dabrici.

koje su za svoje doba veoma karakteristične. Slične su brojne crkve jednobrodne osnove sa polukružnom apsidom sred koje je prozorčić. Provjetravanje prostorija kao i osunčanje bilo je sve lošije. . koji se prosljeđuju i nastavljaju u reljefne pojaseve na svodu. isto kao i arkade prizemlja. opasujući ga i pridržavajući. Od urbanističkih rješenja Zapadne Evrope jedino rješenje Venecije ima sličnosti sa koncepcijama urbanizma u našim krajevima. Crkva Sv.stoljeću. na pročelju.godine. 28 . uzor za kasnije hercegovačke crkve. nastajući iz zajedničkih potreba i ciljeva.okrugli prozori na Koski Mehmed-pašinom karavan-saraju u Mostaru i okrugli prozor na mutvaku Kolakovića kuće u Blagaju. Ova crkva je postala svojim oblikom. Odnos grada Zapadne Evrope i Osmanskog grada Srednjovjekovni grad Zapadne Evrope se u stanovitom smislu sastojao od više malih gradova. kao upliv dalmatinske gotike. podignute u 18. koji snažno asociraju na nizove gotičkih lukova. a kasnije se grade sve više u visinu. sa lučnim završetcima. posebno slijepim lukovima. na stambenim kućama Kuća Hadžiahmetovića u Mostaćima kod Trebinja i Čelića u Stocu. Završni vijenci sa nizom konzolica i središnjim lukom. glavna vrata sa lunetom nad nadvratnikom i zvonik u obliku preslice. te prozori sa istaknutim ključnim kamenom sahat-kule u Trebinju. Djelatnost dalmatinskih majstora u Bosni i Hercegovini. kao i radnike u zanatskoj radionici .godine predstavlja početni rad i tipičan primjer za čitav niz crkava podignut u narednih nekoliko stoljeća.na džamiji Nesuh-age Vučjakovića u Mostaru iz 1568. u zanatskim priozvodima jednako kao i dodiri zapadnjačke umjetnosti s sa islamskim stvaralaštvom istoka. u istom periodu. Kod pravoslavnih crkava ovog vremena. Prostor nije bio potpuno izdiferenciran prema namjeni. u Osmansko doba. Ovaj način podjele na stambene zajednice i naselja i danas je vrlo aktuelan i predstavlja jedan od fundamentalnih koraka ka stvaranju nove urbane kulture. lisnate konzole sa voluticama i okviri prozora sa profilacijom savijenim vodoravno pri dnu doprozornika i sa povećanim dijamantnim vrškom. Unutar obrambenih zidina gradova Zapadne Evrope. dio su zapadnoevropskog umjetničkog shvatanja. sa šiljatim lukom. često vlastitu tržnicu životnih namirnica i snabdjevanje vodom. svaka je od njih imala svoju crkvu ili crkve. očituju kulturno-umjetničko strujanje između bosansko-hercegovačkog i dalmatinskog istorijskog područja koje se spaja u istančane i neupadljive cjeline i stvara sklad usprkos različitosti narodnosti i vjera koje su kroz likovne umjetnosti ispoljavale svoje suprotnosti. Grad se dijelio u četvrti. gomilale su se kuće na malom prostoru. zapažamo neku vrstu tradicionalizma. kao nastavak preromaničkog i romaničkog sloga. primorskih oznaka vidljivih u bosansko-hercegovačkoj umjetničkoj baštini. i brojni primjeri nizova prozora. a jačaju uticaji raške i moravske škole uz prodor islamsko-orijentalnih elemenata. Četvrt se često poklapala sa župom. elementi pod uplivom dalmatinske renesanse.kao članove porodice u širem smislu riječi. Isti motivi na stečcima predstavljaju nit historijskog kontinuiteta pod ovim podnevljem. Kuće su u početku bile prizemne. Jedno obiteljsko kućanstvo obuhvatalo je osim krvne rodbine i kućnu poslugu. pokazuju jasno da su islamski graditelji prihvačali sredozemne renesansno-barokne oblike.Nikole u Grahovskom polju iz 1499. u crkvenom i svjetovnom graditeljstvu. prisutni u uticaji iz Dalamcije. od kojih je svaki uživao izvjestan stepen autonomije. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje I na drugim objektima na teritoriji Hercegovine mogu se naći stilski elemente kršćanske arhitekture: . na stečcima iluminiranim rukopisima. prozori u obliku koluta. prislonjenim uz pobočne zidova naslonjenim na zidne pilastre. način kamene gradnje. na spratnoj fasadi stambenih objekata. s tim da dubrovački uticaji slabe. Neposredna povezanost između privredne djelatnosti i kućnog života ostala je dugo nećim sasvim normalnim. učenje mladih Hercegovaca i Bosanaca u njihovim radionicama i tragovi sredozemnih. obogaćivajući i dopunjavajući cjelinu. i kod nas u Dalmaciji.građene u nizovima. Ovakve komponente urbane strukture gotovo idealno iskazuje srednjevjekovna Venecija. Ta čvrsta veza između života i rada diktirala je unutrašnji raspored unutar same srednjovjekovne i kasnije stambene zgrade Zapadnog svijeta. Kod gradnji crkava u Bosni i Hercegovini.

. plastika uznemirene mašte umjesto smirenog traženja estetskog ugođaja. Veće kuće dijele se na veći broj porodica. Kolakovića kuća u Blagaju. Austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine dolazi do promjena u kulturi zajedno sa promjenama u društveno-ekonomskim odnosima. U kuću se unosi i izvjestan napredak: veće svijetla visina prostorija. kuhinja sa štednjakom. Za razliku od kuće unutar zidina Dubrovnika. zbog velike dobiti u špekulaciji zemljištem. za savremene kuće.za dvije porodice. Dubrovačke kuće van grada kao i mostarske kuće pružaju intimnost i udobnost življenja. sa svim pomoćnim objektima. te sa njenom unutrašnjom organizacijom. Stambeni kompleks porodice Muslibegović u Mostaru Promjene na stambenim kućama. u potrebi za prostorom zatvara se zidom od drvene konstrukcije sa nizom prozora. Narušava se i urbanistička struktura grada. predstavlja dobar primjer visoko organizovan za nivo Srednjeg vijeka Zapadnog svijeta. sa organizacijom unutar neposredne okoline. ormari to su elementi nove kuće. jeste uticaj arhitekture baroka i rokokoa uvezen preko Istanbula. Objekti u kojima su ovi uticaji najizraženiji su Musafirhana tekije u Blagaju. WC u stanu. Hodnik skoro mračan umjesto hajata i tavana. Krive linije elemenata djeluju dekorativno. Gubi se povoljna orjentacija. nastale pod uticajem Evrope prvi su uzrok imale u slabljenju ekonomske moći. polihromno ukrašeni elementi od drveta . Vidi se da ovakva kuća nema skoro ništa zajedničko sa stambenom kućomMostara . U ovoj transformaciji javlja se prelazni oblik u kome prizemlje zadržava svoje osobine. sanitarni čvor skoro savremen.sa njenom urbanističkom postavkom.stoljeće. osunčanje. 29 ... sa poslovnim prostorom u prizemlju. prema unaprijed propisanoj urbanističkoj šemi. kao previše otvoren za zimsko doba i nekoristan. izuzetno važni. znatno manje prisutan. a i Muslibegovića kuća u Mostaru ima ovakvu prostornu shemu. dvorci) u neposrednoj okolini Dubrovnika. Postojeće jednospratnice počinju preuređivati u dvojne stambene kuće . a sprat se izvodi u evropskom duhu. Muslibegovića kuća u Mostaru. ona ide do četiri sprata u visinu. Dubrovački dvorac ima određenu sličnost i u prostornoj shemi: prizemlje i sprat imaju identičan raspored prostorija (dvorana plus četiri sobe sa strane).. ali nelogično. pa slabi i mogućnost izgradnje novih kuća. Gradska kuća u Dubrovniku. kuće (palaće.pa tako bez dimaluka do krova. a kod spratnog stana prostor tavana. u 19..stoljeću. a nefunkcionalne niše u zidovima soba. na stambenim kućama koje se grade sredinom 19. Kod podjele spratne kuće stan u prizemlju ima slabije karakteristike od onoga na spratu. u neposrednoj blizini Mostara. Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine Osmanski period (1463-1878)-Stanovanje Dubrovnik. građena je na uskom prostoru. plastika u komponovanju fasade. imaju određene zajedničke osobine sa stambenim kompleksom Mostara. kuhinja sa ognjištem koje posjeduje dimnjak u zidu . Kuće postaju višespratne. Ovi zahtjevi su i danas. trpezarijski stol i stolice. Najveću sličnost pokazuje Ljubušakov čošak. provjetravanje.su novine koje narušavaju dugo stvaranu harmoniju. u blizini vode. jer se nalaze u sklopu imanja sa uređenim vrtovima. Individualne kuće ustupaju mjesto kolektivnim. Drugi vid promjena.