Univerzitet u Zenici Pedagoški fakultet u Zenici Postdiplomski studij – Razredna nastava

SEMINARSKI RAD
Predmet: Metodika likovne kulture Tema: Boja kao likovni element dječijeg stvaralaštva

Mentor: Prof. Muhamed Bajramović Kandidat: Ilvana Čurić Zenica, jul 2010.

SADRŢAJ

1. Uvod 2. Boja 2. 1. Pojam boje 2. 2. Osnovna svojstva boje 2. 2. 1. Hromatska svojstva 2. 2. 2. Tonska svojstva 2. 2. 3. Kontrasna svojstva 2. 3. Kvalitet boje 2. 4. Miješanje boje 2. 5. Ritam i ravnoteţa 3. Razvoj dječijeg likovnog stvaralaštva 3. 1. Pojam stvaralaštva 3. 1. 1. Razvoj dječije likovne kreativnosti 3. 1. 2. Poticanje dječijeg likovnog stvaralštva 3. 1. 3. Ometanje dječijeg stvaralaštva 3. 3. Dječiji crteţ 3. 3. Emocionalni razvoj i crteţ 4. Dijete i boja 4. 1. Boje u fazama dječijeg likovnog stvaralaštva 4. 2. Ekspresivne vrijednosti boje u dječijem crteţu 4. 3. Kako boje djeluju na djecu 4. 3. 1. Konfucije i boje 4. 3. 2. Šareni dječiji svijet 5. Zaključak

1

KREATIVNOST JE NALIK NA VISINU, TEŽINU ILI SNAGU NEKE OSOBE. POJEDINCI SE RAZLIKUJU U INTENZITETU TIH OSOBINA, ALI SVATKO IH POSJEDUJE.

KREATIVNOST NIJE PRIVILEGIJ POJEDINCA , VEĆ OSOBINA SVAKOG ČOVJEKA, KOJA KAO I SVAKA LJUDSKA MOGUĆNOST MOŽE BITI UNIŠTENA.
F. NIETZSCHE

2

unose bojama u crteţ svoje zelje. malo dijete uţiva u bojama kao odrastao čovjek iako se razvojno nije još pribliţilo shvatanju boje kao osobne stvari. kreatorom zadivljujućih umjetničkih djela. a i linije. onda je to vrhunski značajna funkcija. Zato psiholozi.1. misli i zahtjeve. ono je stalno počinje upotrebljavati. u svom radu. a ne na temelju gotovog proizvoda. kojim mote da izrazi čak i ono to još ne zna da kaţe riječima. pedagozi i ljekari. 3 . Upravo zbog toga. Naravno. Dječiji crteţ predstavlja područje dječije aktivnosti. Nate dijete. pronalaţenjem nepoznatoga. ono stvara crteţe neposredno. za razliku od odraslih. nema pokušaja da prikriju prave osjećaje. dijete je cjeloviti individuum i upravo to se očituje u njegovu pristupu likovnom izraţavanju. Djeca otvoreno govore o svojoj likovnoj aktivnosti. upotrebljavaju dječije crteţe kao jednu od metoda za bolje upoznavanje dječije ličnosti.. Ukoliko je kreativnost takva Ljudska sposobnost koja čini čovjeka otkrivačem skrivenog.. Moram naglasiti činjenicu da je dijete u svojim crteţima iskreno. procjenjuje na temelju samog procesa. Zanimljiva je činjenica da djeca u cijelom svijetu. Oni sadrţe mnogo problema i pitanja na koja moraju odgovarati psiholozi. Pedagozi i psiholozi naglašavaju da se dijete u svojim crteţima izraţava suptilnije nego bilo kojim drugim sredstvom izraţavanja. Osnovna potreba djeteta tijekom razvoja njegove likovnosti jest da neprestano mijenja sadrţaj rada to proizilazi iz zelje za aktivnim spoznavanjem i izra2avanjem doţivljenog. A. ono pomoću boje. UVOD Kreativnost djece se. pokušava da nade to bolji način prikazivanja. Onog trenutka. sa oduševljenjem. crteţi djeteta omogućuju nam da prodremo u njegov psihički ţivot i da utvrdimo u čemu je on drugačiji od ţivota odraslog čovjeka. kada dijete otkrije boju. sa istim uţivanjem.

Rastavljanjem sunčeve bijele svjetlosti koja sadrţava valove svih vidljivih frekvencija u neprekidnom spektru."2 Boja je fizikalna osobina svjetlosti. Školska knjiga. dobiva se niz šarenih. odnosno osjećaj koji u oku stvara svjetlost centriranu iz nekog izvora ili reflektiranu od površine neke materije."1 2.Naše —stvaranje. Jasenka Mirenic. str. Prema Matku Peiću. Boje spektra imaju valersku gradaciju od 2utih do plavih nijansi. 1. Zagreb. U slikarstvu je boja osnovno izraţajno sredstvo i dominantni likovni element. Matko Peić. dakle. 4 . Raznovrsne frekvencije svjetlosti u čovjekovom vidnom organu stvaraju utiske različitih boja. str. . i svjetlosti u tamu. 12. 1998. Boja je perceptivni. Drugi pojam označava tvar za bojenje. 115. subjektivni doţivljaj koji nastaje kada elektromagnetni val odreĎene frekvencije probudi mreţnicu oka. 1997. Prostornost je veća kod toplih nego kod hladnih boja.boja uz pomoć naoko naivne ilustracije drevnog ţidovskog mita o stvaranju svijeta pokazalo nam je ne samo da boje nastaju na prijelazima iz tame u svjetlost. boja je . kroz prizmu. POJAM BOJE Riječ boja označava dva pojma. odreĎena frekvencijom titraja svjetla izazvanih impulsom izvora svjetlosti. BOJA Boje oko nas su neizbjeţne.Bacic. imaju sopstvenu svjetlinu (valer). 1 2 Marcel Basic.. koja ima svojstvo da oboji bezbojnu materiju. spektularnih boja. Pristup likovnom djelu. Školska knjiga.. Zagreb. nego i da su sve boje svjetlije od crne i tamnije od bijele.osjećaj koji u oku stvara svjetlost emitiranu iz nekog izvora ili reflektirana od površine nekog tijela. Uvod u likovno mišljenje. Prvi pojam označava fizikalnu osobinu svjetlosti.2. Najveća čistoća boja je u sunčevom spektru i prema njemu se odreĎuju kvaliteti pigmenta boja.

nešarene ( neutralne iii ahromatske) Šarene boje su sve boje unutar sunčevog spektra. hromatskim svojstvima. 2. razlikuje pribliţno 150 nijansi boja ( različitih frekvencija titraja svjetlosti).. bavili su se mnogi znanstvenici. ljudsko oko. U čitavom spektru. ţutozelena. narandţasta. 2. Educa. ţuta. to na drugoj strani prizme izlazi u obliku šarene vrpce boja. bijela i siva.17 5 . a nešarene boje su crna.. U tom spektru uočavamo devet boja s postepenim prijelazima: crvena. 3 Marijan Jakubin:Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. 2. To moţemo dokazati ako zraku sunčeve svjetlosti pustimo da padne na staklenu prizmu. 1990. dok najbolje zamjećuje razlike u nijansama u srednjem dijelu spektra (od ţute preko zelene do modre boje). čija je podjela boja danas općenito prihvaćena.str. zelena. šarene svjetlosti. indigo i ljubičasta. OSNOVNA SVOJSTVA BOJE 2. koje naziva još i neboje. zelenoplava. a medu njima se naročito ističe Wilhelm Oswald. Hromatska svojstva Samom problematikom i podjelom boje. Bitno je spomenuti i boje organskog sastava za koje kaţemo da su biljne (vegetativne) boje. Bijela se zraka prolazeći kroz to prizmu lomi pod različitim kutovima i time se razla2e na svoje sastavne dijelove. Zagreb. plava.Zrake bijelog sunčevog svjetla sastoje se od niza zraka tzv. Oswald prema."3 Sve ove boje. 1. vidimo i u dugi koja se pojavljuje kada sunčeve zrake svjetlosti prolaze kroz kisne kapi koje ih lome i rastavljaju na spektar boja. boje dijeli na: šarene ili hromatske..

Sekundarne boje Miješanjem dviju osnovnih boja. Dakle. u sekundarnoj boji nalaze se dvije osnovne koje su pomiješane u istom omjeru. nastaju sekundarne boje koje još zovemo i boje drugog reda. Boje unutar kruga dijele se na tri grupe. Postavio ih je tako da je pomiješao dvije susjedne parne ili neparne boje cime je dobio nijansu boje izmeĎu njih. ne obiljeţavajući ih od 1-100. One meĎusobnim miješanjem daju sve ostale boje. plava + crvena = Ijubicasta ţuta + plava = zelena crvena + ţuta = narandţast 6 . pa se zato i nazivaju osnovnim bojama. plava i ţuta. To su crvena. Oswaldov krug čistih boja Oswald je poredao u krug sto čistih boja u svim nijansama. a to su: osnovne boje sekundarne boje tercijarne boje Osnovne boje Osnovne boje se još nazivaju i boje prvog reda iii primarne boje.Pablo Picasso: "Guernica".

. To su sve nijanse boja izmeĎu narandţaste. tada nestaje kolorističke čistoće boje jer su pomiješane dvije komplementarne boje meĎusobno poništavaju. odnosno izmeĎu narandţaste i crvene itd. plavozelena. 18 7 .Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. Educa. 1990. Zagreb. zelenoţuta. Tako nastaju tonovi boja. str. smeĎoplave. tj. Pomiješane u istom omjeru neutraliziraju se u sivo."'4 Tercijarne neutralne boje Ako pomiješamo osnovnu boju sa sekundarnom koja se u Oswaldovu krugu nalazi njoj nasuprot. Ijubičastocrvena. crvenonarandţasta. narandţastocrvena. Npr. a u različitim omjerima dobivamo neutralne smeĎe boje. smeĎozelene. 2. crvenu i zelenu). sive. Te boje moţemo nazvati neutralnim tercijarnim bojama. ljubićastoplava..Tercijarne boje Tercijarne čiste boje U tercijarne boje iii boje trećeg reda. kao i sve ostale nijanse izmeĎu sekundarne i primarne boje. narandţastoţuta. Svijetli ahrornatski tonovi Svijetli hromatski tonovi nastaju kada čistu boju miješamo s bijelom. ljubičastosmeĎe. neutraliziraju u kolorističkom smislu čime gube kolorističku čistoću i jasnoću. 2. dakle ahromatsku boju. . ţutonarandţasta. Tonska svojstva Svakoj Šarenoj boji pripada cijeli niz boja koje nastaju dodavanjem bijele ili crne ili bijele i crne. Zagasiti hromatski tonovi 4 Marijan Jakubin. ubrajaju se sve ostale nijanse boja koje nastaju miješanjem jedne osnovne i jedne sekundarne boje u različitim omjerima. 2. Ahromatski tonovi Ahromatski tonovi su svi tonovi nastali miješanjem ahromatskih boja bijele i crne. dakle njoj komplementarnom (npr.

koja je u tom slučaju sekundarna boja. koji su čisti tercijarni tonovi osim narandţaste.Zagasiti hromatski tonovi nastaju kada cistu boju miješamo crnom. niz čistih narandţastih tonova. 2. Boju moţemo degradirati i razrjeĎivati. To oduzimanje nazivamo degradacija boje. to ćemo dobiti niz tonova izmeĎu ţute i crvene.tamno 8 . Neutralni tercijarni ton dobivamo npr. Kontrasna svojstva Boje se prema kontrasnim svojstvima dijele na: a) slicčne iii harmonične boje. odnosno koje su meĎusobno udaljene. to su one boje u Oswaldovu krugu koje se nalaze jedna nasuprot drugoj. to su one koje su u Oswaldovom krugu susjedne ili bliske. a to su: a) kontrast boje prema boji b) kontrast svijetlo. 3. Degradacija boje Svaka cista boja sunčeva spektra ima svoju kolorističku snagu. Oni nastaju miješanjem čiste boje s bijelom i crnom. Najbolju sistematizaciju kontrastnih svojstava boja. zapravo. crvenu boju kao osnovnu moţemo posvijetliti ţutom. Mutni hromatski tonovi Unutrašnjost Oswaldova trokuta ispunjavaju mutni hromatski tonovi. tj. odnosno ţutu boju potamniti crvenom jer je crvena tonski tamnija od ţute. dao je Itten Johanes. 2. Dodavanjem bijele iii crne oduzimamo boji njenu intenzivnost. ako ţutu kao osnovnu boju potamnimo sekundarnom ljubičastom ili narandţastu potamnimo plavom. Tako npr. tonovi ili nijanse boja nastali miješanjem osnovne i sekundarne boje. dodavanjem vode osnovnoj gustoći boje. Tercijarni čisti i neutralni tonovi Tercijarne boje su. intenzitet i jasnoću. koju smo dobili miješanjem crvene i ţute. odnosno oduzimanjem pigmenta. tj. odnosno sivom. odnosno sekundarni ton. odnosno slične b) različite ili kontrasne odnosno suprotne. jarkost i snagu.

c) kontrast toplo.hladno d) komplementarni kontrast e) simultani (istodobni) kontrast f) kontrast kvalitete g) kontrast kvantitete 9 .

Da bi se ostvario takav kontrast. odnosno intenzitetu kontrasta iii njegovu opadanju. potrebne su najmanje tri boje. Varijacije takvog kontrasta su mnogobrojne. To je kontrast meĎusobne različitosti boja.tamno. Jačina toga kontrasta opada ako upotrebljavamo kombinacije sekundarnih iii tercijarnih boja. koje su meĎusobno potpuno različite. kontrast boje prema boji moţemo poredati u tri grupe: a) kontrast boje prema boji prvog reda b) kontrast boje prema boji drugog reda c) kontrast boje prema boji trećeg reda Franz Marc 10 . tako meĎusobne kombinacije triju osnovnih boja izraţavaju najjači kontrast boje prema boji.a) Kontrast boje prema boji Kontrast boje prema boji je najjednostavniji kontrast jer se to upotrebljavaju i meĎusobno suprotstavljaju sve čiste boje u svojoj punoj jarkosti. Bas kao to crna i bijela izraţavaju najjači kontrast svijetlo. Tako prema jačini.

tamni kontrast su koristili Rembrant. i o razdaljini koja dijeli predmet od pozadine. ili pored nje. Ţiva zvučnost hromatskih boja prema ahromatskim djeluje resko.bijelo je najveći kontrast. a na ţutoj smeĎe.tamno Crno. Tulza. Postoji čitava skala sivih i hromatskih tonova.sive.b) Kontrast svijetlo.2O07. MeĎunarodna galeriia portreta.68. Rembrant je izvukao iz tamno-svijetlog sve mogucnosti koje postoje da ostvari vecu zivotnu snagu.svijetlog. kao i tamnosive mogu biti u kontrastu prema crnoj.ljubičasto. Georges De La Tour: "Strpljiva Magdalena". Ako su sive i hromatske boje iste valerske vrijednosti. Pikaso i dr. „ Sve boje napravljene od crne i bijele su hladne i tvrde. tada dolazi do — bojenja. a jos manje su bill glavni propagatori tamno. odnosno bijeloj boji."5 Svijetlo.str.svijetlog Mikelandelo i Karavado. all i svijetlo. na plavoj narandţasto. djeluje zelenkasto. naročito nešto svjetlije nijansi. Brava Van Ajk i Leonardo su prvi naslutili njegovu vaznost.sive komplementarnom bojom: siva na crvenoj. 5 Mustafa Pašič: Likovni jezik. umjetnik vodi racuna da se njeno dejstvo osjeti u svim dijelovima slike. 11 . Kod tamno.

a crvrnonarandţastoj prostoriji osjetili su istu hladnoću na 11-12 stepeni C."6 Ta spoznaja o bojama koje izazivaju osjećaj topline i hladnoće vrlo je vaţno za bojenje prostorija različite namjene. osjećaj hladnoće ili topline razlikovao se izmeĎu to dvije prostorije 3-4 stepena. „ Neke boje u nama izazivaju osjećaj topline. kolorističan. str.zelena.hladni kontrast javlja se u kombinaciji plavozeleno s narandţastocrvenim odnosno saturnocrveno..c) Kontrast toplo. Zelena je u sredini jer je nastala od tople i hladne boje.hladno Ovim kontrastom uspostavlja se ravnoteţa i to ravnomjernom kombinacijom toplohladnih boja. npr. To nam potvrĎuju i neki pokusi. Zacreb. plava i plavo. slike Sezana. Educa. Dodamo li hladnoj boji toplu boju. Najjači toplo. Renoara. npr. zelenoj ţutu. 22. Ovaj kontrast je izvanredno zvučan. tada ćemo zelenu učiniti toplijom. Tako je utvrĎeno da su ljudi u plavozelenoj prostoriji temperaturu od 15 stepeni C osjetili kao hladnu. 12 . Joan Miro: "Osobe na crvenoj zemlji". Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. 6 Marijan Jakubin. Dakle.ljubičasta su najhladnije boje. Plavo. a neke osjećaj hladnoće. vitraţi u katedrali u Šartru..

Zacreb. Ako se pomiješaju dvije boje komplementarnog kontrasta.zeleno Vincent Van Gogh:"Autoportret".d) Komplementarni kontrast Dvije boje su komplementarne ukoliko pomiješane daju sivo. One tako pomiješane niste jedna drugu.Inače.komplementarno" znači nadopunjujuće. 22. U krugu boja one stoje nasuprot jedna drugoj.crnu boju. Educa.ljubičasto plavo. Vatra i voda su jaki kontrast. Vaţno je napomenuti da riječ .. jednu osnovnu s bojom dobivenom miješanjem drugih dviju osnovnih boja."7 Komplementarni kontrast moţemo usporediti s vatrom i vodom. Npr. komplementarni kontrast je najsnaţniji.narandţasto crveno . 13 . dobilo bijelo ili neutralno sivo. dakle. Najveći je komplementarni kontrast: ţuto . „ Komplementarni kontrast nastaje kada stavimo u meĎusobni odnos dvije boje.. ali ako ih pomiješamo. str. ako uzmemo osnovnu crvenu i suprotstavimo joj boju dobivenu miješanjem drugih dviju osnovne ţute i plave. tada one daju neutralnu sivu. 7 Marijan Jakubin. Samo jedna boja moţe biti komplementarna s nekom drugom. odnosno zelenu. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. meĎusobno se poništavaju. Taj se par boja uzajamno traţi i nadopunjuje da bi se. najjači koloristički kontrast. slično kao to cine voda i vatra.

Tako npr. Pri duţem promatranju neke intenzivne boje naše oko umara to u njemu jača osjećaj za istovremeno stvorenu ili nakon promatranja stvorenu komplementarnu boju koja će oko smiriti i odmoriti. Ovdje se pojava komplementarne boje javlja nakon duţeg promatranja nekog lika obojenog snaţnom bojom.. istodobno zahtjeva pa i vidi komplementarnu boju one boje kojom je obojena ploha. posmatrajući plohu obojenu nekom bojom. dakle zelenom. Umjetnici koji su radili simultanim kontrastom su: Van Gog i El Greko.wikipedia.org/wiki/Sieben_Farbkontraste 14 . Mali crni ili sivi kvadratić smješten u sredinu velike crveno obojene plohe presijevat će se iii zablještati komplementarnom bojom crvenoj.Pod simultanim kontrastom podrazumijevamo pojavu pri kojoj oko traţi uz svaku prisutnu boju njenu komplementarnu boju. Na zelenoj plohi isti kvadratić izgledat će crvenkasto.sukcesivno" označava nešto što se dogaĎa nakon.htm http://de. a na plavoj ţućkasto.at/cometo/schaberl/farbe/sim. Slike preuzete: http://home.e) Simultani i sukcesivni kontrast Simultanim odnosno istodobnim kontrastom nazivamo pojavu kada naše oko. Riječ .schule. iako u stvarnosti ona ne postoji. poslije.Na isti način javlja se i sukcesivni kontrast.

jarko plavu zamućenoj plavoj. odnosno svijetlozelenoj ili mutnozelenoj. odnosno čistoću boje moţemo gasiti dodavanjem bijele. Stoga boje i intenzitet svih površina moraju biti isti. čistih boja prema mutnim ili zagasitim ili ostalim tonovima nastalim degradacijom. 15 .. čista jarkozelena prema mutnozelenoj iii čista jarkocrvena prema zagasitocrvenoj. Zacreb. Osnove likovnoga jezika i likovne tehnike. 23. jarkih. C... Henri Matis ( Klavir) i Pol Kle. ista jarkozelena mora se nalaziti i u zagasitozelenoj.. bijele ili sive. Npr. razrjeĎivanjem boje. D. Najintenzivnije i najčešće su boje sunčeva spektra. Da bi dobili kontrast kvaliteta. mora se izbjeći kontrast svijetlo.. jarkost i zasićenost. Educa."8 Ako ţelimo ostvariti cisti kontrast kvalitete.f) Kontrast kvalitete Kvaliteta boje odnosi se na njenu čistoću.Kontrastom kvalitete nazivamo suprotnost zasićenih. npr.. tj. degradirana boja mora biti načinjena od iste jarke s dodatkom crne. Jarko crvenu suprotstavljamo zamućenoj crvenoj. jačinu.tamnog. str.. Ovim kontrastom radili su: Zorz De La Tur. Jarkost. crne iii sive iii oduzimanjem pigmenta. Friedrich 8 Marijan Jakubin.

Npr. po svjetlosnoj vrijednosti tri puta jača ţuta od ljubičaste mora zauzeti tri puta manju plohu u odnosu na ljubičastu.maleno. U ovoj slici je zastupljen i kontrast toplo. Henry Matisse: "Harmonija u crvenom (Crvena soba)".malo. veliko. veličine obojenih ploha moraju biti obrnute u odnosu na svjetlosnu vrijednost.g) Kontrast kvantitete Kontrast kvantitete odnosi se na odnos veličina dviju ili vise obojenih ploha ili mrlja boja. a nju odreĎuje: intenzitet (jačina) boje veličina obojene plohe odnosno mrlje Da bismo uspostavili sklad (harmoniju) i ravnoteţu izmeĎu tih boja.hladno 16 .koliko koje boje. Kod odreĎivanja količinskih odnosa boja moramo imati na umu snagu djelovanja boje. To je suprotnost mnogo. Kontrast kvantitete zapravo je kontrast proporcija.

To znaci da plavu boju odreĎene svjetlosne vrijednosti moţemo pronaći boju sivog spektra iste valerske vrijednosti. Ton je u slikarstvu boja: crvena. ljubičasta. narandţasta." Zasićenost Zasićenost ili intenzitet obojenosti predstavlja stepen razlike obojenosti u odnosu na ahromatsku boju kojoj po valerskoj ( svjetlosnoj ) vrijednosti odgovara. Kada bismo to dvije boje.2. plava.zatamnjenost) zasićenost (intenzitet obojenosti) Ton Ton je osnovna karakteristika boje. zelena. fotografisali crno. ako čisto plavoj boji spektra dodamo malo sive boje iste vrijednosti.bijelim filmom i izradili fotografiju. Npr. Valer Valer je pojam koji se odnosi na svjetlosnu vrijednost boje. 17 . Kvalitet boje Već smo spomenuli šarene odnosno hromatske i nešarene odnosno ahromatske boje. Te karakteristike su: ton (boja) va/er (svjetlina. 3. Svaka boja hromatskog spektra mogla bi imati svoju uporeĎnu boju ahromatskog spektra. ali je bitno istaknuti i tri karakteristike hromatskih boja. ţuta. hromatsku plavu i odgovarajuću ahromatsku sivu iste valerske vrijednosti. dobili bismo utisak jedne sive površine na kojoj je granica izmeĎu sive i plave nestala. ali i ukupno djelovanje svih boja neke slike.intenzitet obojenosti smanjiti. ali će se njena zasićenost. ton boje se neće promijeniti i dalje će to ostati plava boja iste valerske vrijednosti..

2. 2. Ritam i ravnoteţa boja Kontrast i harmonija obrazuju ritam snaţnog dejstva. Svijetle površine treba da dominiraju u gornjim. 5. Dominacija boje utvrĎuje se sadrţajnom osnovom na slici. 4. ona bi postajala sve manje zasićena i na kraju bi postala siva. Sa ravnoteţom usklaĎujemo djelovanje prostornih dimenzija boja u kompoziciji: tona. veličina obojenih površina.hladnog. svjetline i zasićenosti. Poloţaj i ravnoteţa u kompoziciji ostvaruje se odnosom toplo. Sa ritmom ostvarujemo dinamične odnose. Miješanje boje Postoje dva načina miješanja boja: Mehaničko miješanje ( miješanje na paleti gdje se boja miješa s drugom bojom ). a intervali kod boja se ogledaju u razlikama valera. Optičko miješanje To je način miješanja kada se postavlja jedna boja pored druge načinom sitnog tačkanja i ili nanošenjem sitnih mrlja boja. kvadratića ili tačkica.Ako bismo nastavili sa dodavanjem sive boje plavoj. zatim svijetlotamnog. Ritam nastaje i zavisi od intervala. a tamne u donjim dijelovima slike. jer se tako uspostavlja sklad. 18 . ravnoteţa i dinamičnost. Na odreĎenoj udaljenosti od tako slikarski obraĎene plohe u naţem oku se stvara boja dobivena meĎusobnom izmjenom dviju ili vise različito obojenih mrlja. Kod ritmiziranja je potrebno ostvariti dobru proporciju. Dominacija jedne boje iii jednog tona ne znaci da kontrasne boje ne treba da imaju svoju ulogu u slici.

da uravnoteţi manji prostor boje punog intenziteta.Dobra kompozicija traţi da se odredi dominantna boja iii tonalitet u slici. Tako npr. moţe biti uravnoteţena s mnogo većim prostorom blijedo modrog u jednoj četvrtini intenziteta. toplog.ahromatskog.. svijetlog. punog intenzivno ţivo modrog. količini prostora kojeg treba prekriti. Dominantna boja ne mote da opravda svoju ulogu u slici bez kontrasta: hromatskog.sivom prostoru. Dublje zasjenjenje: duboko modro izgleda bolje s blijedo zelenom svijetlo narandţasto izgleda bolje sa duboko ljubičastom ruţičasto izgleda bolje sa tamno modrim ili ljubičastim 19 . a prostor zelenog.. mala tačka. Npr. Hladne boje se uzimaju kao osnov za pokrivanje većih površina. Boje istog tonaliteta ili intenziteta uravnoteţuju se prema. ali je zanimljivije ako se takva boja ne pojavi svugdje u istom intenzitetu i tonalitetu.hladnog. Nejednaki tonaliteti ili intenziteti uravnoteţuju se na okultni način: za boju manjeg intenziteta potreban je veći površinski prostor. tačka crvenog moţe se ritmički ponavijati u crveno.tamnog. U postizanju ravnoteţe vaţno je da se ista boja pojavi svugdje u kompoziciji.smećem prostoru. mote imati odjek u zelenkasto.

simboličkom igrom i estetskim aktivnostima. koncept. te naglašava potrebu i značaj organiziranih odgojnih utjecaja i poticaja. te on te aktivnosti naziva slobodnim izraţavanjem. često nesvjesno izraţavanje djeteta. uzima crteţ i smatra da on najpotpunije povezuje slike koje postoje u nesvjesnom.. da se u njemu slika. Prvo stajalište tretira dječje stvaralaštvo kao igru i spontano. Naime. Drugo stajalište objašnjava dječje stvaralaštvo kao oblik kultivirane igre.3. u jednoj. u drugoj se crtanje i slikanje djece objašnjava kao rezultat utjecaja okoline. Po Piagetu. senzacija i misao uzajamno povezuju. koje imaju vrlo veliki utjecaj na metodiku odgojnog rada. osjećaja i osobnog doţivljavanja. modeliranja i sl. samoizraţavanjem. do 7. On. ova se pojava objašnjava unutarnjim faktorima. Likovni izraz djece oduvijek predstavlja vrlo zanimljivo polje istraţivanja i rijetko je neka dječja aktivnost zauzela toliko mjesta u psihološkim istraţivanjima. RAZVOJ DJEČIJEG LIKOVNOG STVARALAŠTVA U suvremenoj teoriji predškolskog odgoja postoje dva različita stajališta u odnosu na dječje stvaralaštvo. Piaget tvrdi da je rana manifestacija estetskih aktivnosti uvjetovana unutarnjim potrebama djeteta da izrazi svoju individualnu stvarnost. Herbert Read1 kaţe da je spontano izraţavanje ujedno i slobodno oslobaĎanje mentalnih aktivnosti mišljenja. O tome zašto dijete crta. kao što je to dječji crteţ. kao osnovni oblik dječjeg slobodnog izraţavanja. odnosno na način poticanja dječjeg stvaralaštva. što daje osnovu za instinktivno upoznavanje zakona svemira. graĎenja. takoĎer postoje dvije teorije. godine pokazuju veliku sklonost prema aktivnostima crtanja. djeca u razdoblju od 3. 20 .

a ne k onome što jest˝. 1968. ili novih poveznica izmeĎu postojećih ideja ili pojmova. 1981 11 K vaščev. 10 21 . Marko. Tonimir. napisanog. To su nove ideje. pojmova. bilo pojedinca ili društvo. Varaţdinske Toplice. naslikanog ) za pojedinca bio nepoznat ili statistički rijedak.˝10 A.˝9 R. Svjetlost. Mail definira kreativnost kao ˝proces povezivanja ranije ne povezanih stvari. ili rješenja problema. A. Pojam stvaralaštva / kreativnosti Različiti autori daju različita odreĎenja pojma kreativnosti ali u većini slučajeva svi se slaţu da je kreativno ono djelo koje je novo. K vaščev. odnosno kao misaona aktivnost koja je usmjerena k onome što moţe da nastane. Sarajevo . Sa znanstvenog pogleda. Kreativnost je mentalni proces koji uključuju stvaranje novih ideja. kombinacije. Radivoj: Psihologija stvaralaštva. 1981 12 Stevanović. 1. Alice: Kreativnost u nastavi. postupku i kada je proizvod uraĎenog ( izrečenog. 11 „Kreativnost imamo u svim onim slučajevima kada se zapaţa drugačiji odnos prema radu. akcije i ostvarenja. Beograd.Edukacija za stvaralaštvo.3. Alternativno i svakodnevno mišljenje pojma kreativnosti jest jednostavno – stvaranje nečeg novog. misli. Izdavački centar studenata. Beograd. Marjanović navodi: ˝Kreativnost je definirana kao specifična spoznajna djelatnost koja rezultira u novom. smatra se kako proizvodi kreativnih misli (ponekad zvanih divergentnim mislima) sadrţe originalnost i primjerenost. Radivoj: Psihologija stvaralaštva.―12 9 Mail. 1997. Izdavački centar studenata.Kvaščev ističe ˝Kreativnost je proces koji uključuje orginalnost. adaptivnost i realizaciju.

Educa. dijete moţe ići na sljedeći korak i likovno se izraziti što je opazilo i otkrilo. moţemo nazvati stvaralačkom percepcijom.3. 2. kada je njime potpuno zaokupljeno. da bi percipirani sadrţaji i otkrića sazreli. a sunce ţute i sl. onda otkriva i njegov smisao i značenje. koja nadilazi uobičajenu opću percepciju. Ako je prirodni unutrašnji poriv za upoznavanje svijeta potisnut i otupljen. 1. Zagreb.1996. spontani djetetov izraz13 3. Ne treba djecu etiketirati pojmovima talentiran i netalentiran. kreativnost spontane aktivnosti – samostalno izraţavanje. Takvu usmjerenost paţnje djeteta. MeĎutim. 1. kreativnost invencije – opaţanje i izraţavanje novih likovnih odnosa 3. 13 N. jedina je prava intervencija da u djetetu ponovno probudimo radoznalost i interes za ono što se zbiva oko njega. nego da sami sebe izrazimo. Ne slikamo da bi se drugi divili našim slikama. Tek kada se ona dogodi. Netko se likovno lakše izraţava. te da se kreativno izrazi. Likovno izraţavanje je jedan od njih.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. netko teţe. kreativnost usmjerene aktivnosti – spontano izraţavanje uz svjesno nastojanje za poboljšanjem. razvili se i urezali u svijest djece. 1. To se ne dogaĎa koliko mu mi "serviramo" nekakve "činjenice" da je more plave boje. 22 .Grgurić.str 97. ali nam je svima likovno izraţavanje svojstveno i prirodno. postizanjem ―sličnosti‖ s realnim objektom 2. Razvoj dječje likovne kreativnosti 1. potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izraţavanja.M. Jedan od ciljeva likovnog izraţavanja je da opaţanjem dijete samo dolazi do odreĎenih shvaćanja i otkrića o promatranom obliku ili pojavi. kreativnost stvaranja – stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava – stilova 5. Poticanje dječjeg likovnog stvaralaštva Kada neki oblik dijete vrlo paţljivo promatra. kreativnost inovacije – donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem sloţenijih likovno-jezičnih i tehničkih mogućnosti 4. da doĎemo do odreĎenih otkrića.

Postoji nekoliko načina da kod djece probudimo interes za pojave u svijetu te njihovo likovno izraţavanje. Promatranje oblika i pojava i njihovo izraţavanje likovnim radom. a to opet rezultira snaţnijim i bogatijim stvaranjem.Likovno izraţeni sadrţaji jačaju sposobnosti opaţanja. konstrukciji. te besmisleni odgovori postupno ce nestati. Da bismo izbjegli nametanje svog načina viĎenja i svojih pretpostavki.? Nakon toga se postavljaju konkretna pitanja o oblicima i pojavama. Automatski i naučeni odgovori.. 23 . Belamaric „Dijete i oblik―su: USMJERAVANJE OPAŢANJA Prvi i najjednostavniji način poticanja djece jest usmjeravanje njihove paţnje na neki oblik ili pojavu (npr. dva su odvojena procesa. zašto imamo kuću. moţemo postaviti druga i daljnja pitanja.. Ali ne pitanja koja bilo što sugeriraju ili nameću odgovor.. pitanja o dijelovima. pamte i poimaju o nekom obliku ili pojavi. ono ce ih lagano i originalno izraziti likovnim medijem. ako ih djeca nisu sama pronašla. Tako se uspostavlja prirodni proces rasta i razvoja njihove svijesti i njihovih sposobnosti. Najjednostavnije pitanje koje bismo morali uporno ponavljati jest: Što vidiš i što još vidiš? Tek kada dijete iscrpi sve svoje odgovore na to.. materijal. zatim slijede zanimanje za dijelove oblika.. funkcija i svojstvo oblika. boji i sl. A prema D. materiji. vizualna obiljeţja. zašto ptice lete. Promatranjem dijete otkriva i pamti oblike i pojave. kuću. npr. nego ono što izdvajaju. let. Nakon što dijete na taj način upozna i doţivi neki oblik ili pojavu. Dječje odgovore ne bi smjeli ispravljati. najbolje je to činiti postavljanjem pitanja. predočavanja i shvaćanja djece.) Ono što ce djecu najviše zaokupiti i zainteresirati bit ce ţivot. boju i detalje. Djeca ne crtaju ono što konkretno vide. rast. za veličinu. drvo. da to kasnije i preraĎeno iskaţe likovnim jezikom. Kako drvo raste? Kako sunce svijetli i grije? Kako cvijet cvjeta?. njihove odnose i značenja. Moţemo "uposliti" i dječju logiku pitanjima: Zašto drvo ima lišce. zašto djeca trče..

. 24 . ilustriranje priča i pjesama. detalja. Time se aktivira i učvršćuje njihovo sjecanje. a od toga do likovnog izraza je malen korak. čuva bogatstvo doţivljavanja i znanja. što se još dogodilo? Kada iscrpimo dječja sjecanja. te cjelovitost dogaĎanja.. Sve se to smišljeno postavljenim pitanjima moţe obnoviti i u vidu slike pojaviti u njihovoj svijesti. postavljamo odredena pitanja o prostoru. dogaĎaja iz prošlosti ili budućnosti. U likovne radove koji nastaju nakon usmjerenog promatranja djeca unose više pojedinačnih podataka. čula. djeci uporno ponavljamo pitanja: što su vidjela. a u likovne radove koja nastaju prema sjecanju. zamišljenih dogaĎaja. više ili manje svjesno. MAŠTANJE. bojama. Djeca su npr. vremenu. Tada oni imaju o čemu tkati svoje vizije i ideje. Kao i kod usmjeravanja paţnje. glazbu o kojoj nemaju nikakvih podataka. pojam. djeca češće unose značenja i odnose medu oblicima.AKTIVIRANJE SJEĆANJA Drugi način pokretanja interesa je razgovor o nečemu što su spontano vidjela i doţivjela. bila u šumi i mnogo toga vidjela i doţivjela. pojavu. Pri tome ce djeca pronaći likovni ekvivalent i tumačenje za svaki osjećaj. Bogatstvo i originalnost dječje mašte uvjetovani su slobodnim. ZAMIŠLJANJE Viša razina stvaranja slika ili imaginacije je sposobnost djece da različite predodţbe i pojmove iz sfere nevidljive stvarnosti pretoče u likovni izraz. spontanim i osmišljenim voĎenjem u likovnom izraţavanju svega što čini okolinu i ţivot djece. oblicima. ILUSTRACIJE Maštanje se u likovnom izrazu djece najčešće javlja kao stvaranje novih varijanti i slika na osnovi poznatih dogaĎaja ili pojava. rijeci kojima ne znaju stvarno značenja.. Npr. materiji.

3. To se najčešće dogaĎa zbog ţelje okoline da nauči dijete kako nešto nacrtati. trčanja.POTVRÐIVANJE Nenametljivo potvrĎivanje vrijednost svakog dječjeg rada. I tada dijete stvarno moţe pokrenuti svoje potencijale. a sve mu to daje osjećaj sigurnosti i slobode. naslikati i napraviti. 1. potrebno je na nenametljiv i prirodan način pokazati interes za djetetovo tumačenje vlastitih radova. shvaćanja i stvaranja oblika u djece i navikavaju se na pasivnost. djetetu znaci orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu. Time se prekida prirodni način opaţanja. Nacrtane oblike djeca u biti ne razumiju. Time se postiţe obrnut učinak. Ometanje dječjeg stvaralaštva Zbog nepoznavanja i nerazumijevanja uloge i funkcije dječjeg stvaralaštva u razvoju djece moţe doći do njegovog ometanja. udisanja. dijete obično odustane od svojih oblika i prelazi na više ili manje uspješno oponašanje datih uzoraka. 25 . Načini na koji se moţe ometati kreativnost moţemo podijeliti na dvije grupe. ali zbog autoriteta odraslih ona ih pokušavaju oponašati. Prvu čine svi oblici direktnog interveniranja u dječje radove: Crtanje djeci Ovo je najdrastičniji primjer negativnog upletanja u razvoj dječnjih likovnih sposobnosti. U takvoj atmosferi likovno stvaralaštvo moţe postati stalni i aktivni dio dječjeg ţivljenja i dogaĎati se prirodno i lako poput gledanja. ideje i vizije. 3. umjesto razvoja i interesa djeteta za rad. da je sposobno. njegove uspješnosti i ljepote. da moţe i zna. Da bi potpunije razumjeli djetetova viĎenja i shvaćanja svijeta.

a time i spontanost. pokazano ili prikriveno nezadovoljstvo izaziva nesigurnost kod djeteta i remeti njegovu sposobnost za rad. Izlaganje dječjih radova Često izlaganje dječjih radova i primjera na svim mjestima i stalna prisutnost u njihovoj okolini nesvjesno im se nameću i zastiru njihova vlastita viĎenja i oblike. svaki komentar ili prigovor. ali ako je sljedeći rad lošije ocijenjen. djetetovo zadovoljstvo će opadati i ono će se sve više povlačiti i odustajati od likovnog rada. Slikovnice za bojenje Jednostavni oblici u slikovnicama se lako urezuju u dječje pamćenje i vraćaju se iz njega kad god im zatreba sličan oblik. Komentiranje i prigovaranje Jednako kao i ocjenjivanje. Drugu grupu čine neki odgojni postupci i stavovi : Vrednovanje i procjenjivanje likovnih radova djece Svako ocjenjivanje ili usporeĎivanje likovnih radova djece pred njima samima blokira njihov osjećaj slobode. odnosno sposobnost stvaralaštva. ispunjavanjem naturalističkih oblika dijete postaje svjesno njihove sloţenosti i realističnosti koja je njemu nedostupna. Suprotno tome. 26 . Širenje šematskih oblika meĎu djecom dovodi do masovne pojave uniformnih. iz čega ono moţe zaključiti da nije sposobno za likovni rad. te u njima budi osjećaj nemoći i nesigurnosti. neinventivnih i praznih oblika u likovnim radovima djece odnosno sprečavanja razvoja jednog dijela njihovih sposobnosti i duha. naslikaju ili naprave narušava vlastita viĎenja djece i stvara kod njih nepovjerenje u vlastite oblike. ono će se dobro osjećati i imati ţelju da nastavi.Ispravljanje dječjih oblika Svako podučavanje djece kako da nešto nacrtaju. Ako je neki djetetov rad dobro ocijenjen.

Dakle. što posebno u grupi djece rezultira nezdravim odnosima. i početkom 20.14 3. Pomoću boja i linija dijete prikazuje i izraţava ono što ne zna riječima.Prenaglašavanje vrijednosti Pretjerana pohvala takoĎer ima negativan utjecaj i umjesto da je djetetu cilj njegovog rada uţivanje u svom stvaralaštvu. s razvojem dječje psihologije razvija se i interesovanje za dječji crteţ. stoljeća istraţivači su počeli opisivati karakteristike razvojnih stadija likovne ekspresije kod djece. prof. s oduševljenjem. Dječji crteţi su zato jedna od tehnika prikazivanja objektivnog realnog dječjeg svijeta i zbog toga su zainteresirali dječje psihologe. Oni u svome dijagnostičkom. kao jedan od metoda za bolje upoznavanje dječje ličnosti. nego način izraţavanja. uspostavlja odnose s ljudima. pedagogije:―Edukacija roditelja― 27 . Crtanje za dijete nije umjetnost. Dječji crteţ Krajem 19. ono stvara crteţe neposredno. 2. Dijete je u svojim crteţima iskreno. već su njegov cilj unutrašnji procesi koje je taj rad potaknuo u djetetu. terapeutsko-korektivnom i savjetodavnom radu s uspjehom upotrebljavaju dječje crteţe. precizno crtanje samo po sebi nije nikakva vrijednost. njegov primarni cilj postaje pohvala. koordinacije i snalaţenja u prostoru. Pored govora pomoću koga dijete izraţava svoja osjećanja i doţivljaje. Njegova sredstva izraţavanja su jednostavna. a slučajne mrlje ne umanjuju vrijednost rada. ali uvjerljiva uprkos tome što su data bez posebne spretnosti. pedagoge i psihijatre. 14 Suada Selvić. naivna. motoričke zrelosti. Urednost i preciznost Insistiranje na urednosti i čistoći radova obično rezultira suprotnim učinkom. crtanje je jedno od najiskrenijih načina njegovog izraţavanja.

Impulsivna i energična djeca crtaju smjelo. uokviruju crteţ ili ga crtaju u uglu papira. razdraţljivost. Emocionalni razvoj i crteţ Dijete doţivljava razne emocije: veselo je. ali ako u sredini u kojoj ţivi ne nailazi na zadovoljavanje ovih potreba. Svi smo čuli da djeca percipiraju samo crne i bijele boje ( svjetlije i tamne ). povlače tanke nesigurne linije. Sva ova stanja su normalna. U slobodno crtanje dijete uvijek unosi ono što ga najviše emocionalno privlači ili odbija. nezadovoljno. ţalosno. Ono što ga privlači stavlja u prvi plan. 4. 3. Afektivne doţivljaje i ţelje kroz crteţ dijete izraţava individualnim simbolima.3. maštanja. tuţno. crteţ boji svijetlim bojama. Djece su sklona gledati obojene predmete i to njihova sklonost pomogla je psiholozima u otkrivanju kada djeca počinju raspoznavati boje. kao što su ljubav. naklonost i toplina roditelja). Kasnije uočavanje druge svijetle boje i ţutu medu njima. uzbuĎeno. Ako dijete ţivi u stabilnom porodičnom okruţenju gdje su pored fizioloških zadovoljene i njegove emocionalne potrebe (ljubav. U mnogim dječijim crteţima pojavljuje se sunce. ono se osjeća sigurno i sretno. teţnje. situacija se mijenja. DIJETE I BOJA Dječije slikarstvo je obojeno velikom osjećajnošću. a tome pomaţu doţivljaji boja. zavist. mrţnja. djeca prvo počinju razlikovati crvenu boju. prijateljstvo. ono se ne osjeća dobro. koji su vijek u neposrednoj vezi sa ţivotom. Neki autori smatraju da ta djeca ne pokazuju emocionalne teškoće. Boja je prva karakteristika koju djeca mogu uočiti i razlikovati. No. potištenost. Ali u periodu od šest sedmica do dva mjeseca. što znači da dijete u crteţ unosi svoje ţelje. uznemireno. bitno je pomenuti kada to djeca počinju raspoznavati boje. prije nego spomenemo dječije izraţavanje bojama. dok plašljiva. ljuto. njihova ljepota i snaţni psihički utjecaj na djecu. Kao to je već ranije navedeno. 28 . razna osjećanja. a ono prema čemu osjeća antipatiju obično crta maleno i tamnim bojama.

Ono obično ne razmišlja o tome koju boju daje nacrtanom obliku. Zagreb. Dakle. Pomoću ovih vrsta bojica.) faza vizualnog realizma (od 11. dijete se igra zamjene bojica.1996. nego i uroĎene. pokazalo se da je to likovno izraţavanje slično kod sve djece.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje.M.str 31. Faze likovnog izraţavanja su: faza izraţavanja primarnim simbolima (od 1-3 god. npr. 4. Analizirajući različita shvatanja razvojnih faza likovnog izraza kod djece. Mnoga djeca do 10 godina nazivaju crvenu ili rozu i ţutu svojim omiljenim bojama. došlo se do zaključka da likovni izraz djeteta prolazi kroz faze uvjetovane godinama starosti.15 god. 29 . Boje u fazama dječijeg likovnog stvralaštva Mnogi istraţivači su proučavali dječiji crteţ i tako utvrdili faze kroz koje dijete prolazi. Preferencije boja su usko povezane sa spolom. pa zato kaţemo da su razvojne faze ne samo univerzalne. doĎu" i kako se u momentu sjeti da uzme neku boju ili samo zato to pojedinu bojicu ili flomaster još nije upotrijebio.Malu djecu privlače svijetle boje. Na osnovu uporeĎivanja dječijih radova iz više zemalja. Brojna istraţivanja pokazuju da se s godinama ove dječije preferencije mijenjaju. to razvojne faze su rezultat dječijeg sazrijevanja. a ima različite bojice ili flomastere. Dijete. svi biti obojeni različitim bojama. pa ce zato. rozu ili narandţastu boju. Dječaci vole plavu i druge tamne boje. djeca uče prepoznavati boje.Grgurić.) faza intelektualnog realizma (od 7.10 god. kada nešto crta. Odnosno. )15 15 N. Ali nakon desete godine počinju preferirati plavu.Educa. Mnoga istraţivanja su pokazala da djevojčice vise vole crvenu. 1.) faza izraţavanja sloţenim simbolima (od 4-6 god. pa za svaki oblik upotrebljava jednu boju. kada crta niz ljudi. ono ih upotrebljava kako mu . Zbog sloţenosti rada sa bojama dijete bira jednostavniji postupak..

Likovna ekspresija pomaţe djetetu da se oslobodi psihičke napetosti da razvija sposobnost opaţanja. treba napomenuti da je način djetetova mišljenja drugačiji od mišljenja odraslih. Kod nekih se moţe uočiti agresivnost i osvetoljubivost. upravljaju se prema vlastitim mislima. realistički su usmjerena. 2. smisao za kulturnu zabavu i estetska doţivljavanja. istrajnost. treba istaći i to da sva djeca ne dolaze u iste faze istodobno jer se znalo dogoditi da šestogodišnjak crta na način kako bi to radio sedmogodišnjak. ţuta i narandţasta) posjeduju spontanu iskrenu osjećajnost i prijateljstvo prema drugima. Pretjerana upotreba smeĎe boje preovladava u crteţima djece koja su odrasla u okolini s pretjeranim higijenskim zahtjevima. Vole da učestvuju u igri i u svojim osjećanjima su veoma zavisna od drugih. Smatra se da se nasljedni faktori iii okolina mogu donijeti odstupanja od norme. Ekspresivna vrijednost boje u dječijem crteţu U okviru stepena svog psihofizičkog razvoja djeca postepeno otkrivaju boje kao osobine stvari. Takva djeca potiskuju svoja osjećanja i strah. prostorne dimenzije otkrivaju nam utjecaj okoline na dječiji karakter. Likovni izraz treba da bude odraz djetetovog 30 . TakoĎer. 4. Dječiji crteţi u boji su spontana projekcija njegove unutrašnjosti. a ako upotrebljavaju površinski crnu boju znači da su se našli u osjećajnoj krizi. pa tako razvojne faze pokazuju da dijete shvata stvarnost i ponaša se prema njoj na specifičan način. koje dijete ne moţe da prevaziĎe. racionalnih su interesovanja. Pretjerana upotreba ţute boje izraţava infantilno. Djeca koja preteţno crtaju toplim bojama (crvena. radnu disciplinu. Pretjerana upotreba crvene boje moţe da izraţava pretjerano afektivnu ili čak agresivnu prirodu. najradije se igraju sami. ističu intelektualne interese. ne nameću se drugima. Preteţna upotreba crne boje uvijek znači pomanjkanje osjećanja ili neugodnog ţivotnog stanja. spontano i osjećajno biće. plava. linije i figure nam otkrivaju stepen samokontrole. smeĎa i crna) otkrivaju kontrolisano ponašanje. rado se igraju sama. Djeca koja preteţno crtaju hladnim bojama (zelena. Same boje nam otkrivaju dječiji emocionalni ţivot. predstavljanja. često su usamljenici.MeĎutim. samosvijest.

koja je simbol nesigurnosti pri crtanju). zamišljanje boje moţe utjecati na ponašanje. pokrete tijela i govor. Sve što dijete ostvari treba da primamo s pohvalama i oduševljenjem. mozak i ţivčani sustav. 31 .gledanja i opaţanja. Negativno kritikovanje dječijeg crteţa je nedopustivo. Djetetu je dovoljno dati u ruke olovku. Upravo zbog toga su boje jako vaţne u razvoju djece. 4. Osim na raspoloţenje. Mentalna slika odreĎene boje djeluje na očni ţivac. kao njegov uspjeh. a u školskom periodu otpor prema stvaralaštvu. jer time podstičemo bojaţljivost i neodlučnost. papir i bojice i diskretno usmjeravati njegov rad (poţeljno je oduzeti gumicu. a ne da izvire iz naučenih šablona. Kako boje djeluju na djecu Već sama vizualizacija boja moţe utjecati na čovjekovo raspoloţenje. 3.

namještaja. kupljenih slika a koje vaše dijete moţe uvijek nanovo obnoviti. s njihovom komplementarnim parovima. povezano s odreĎenim elementima i pripadajućim bojama: humanost s elementom drva. 3. narančastom i smeĎom (vjernost) bojom. Šareni dječiji svijet Na razvoj karaktera i inteligencije djece. povjerenje s elementom zemlje i ţutom. Kroz svjesno kombiniranje boja moţe se pozitivno utjecati na dječiju psihu.. dugine boje jako poticajne za razvoj djece. pravednost s elementom metala i bijelom bojom.npr. trebali biste izbjegavati kričave boje. 32 . U ovom slučaju preporučuje se njeţna zelena ili plava. Djeca obično intuitivno znaju što im odgovara i u kakvom se okruţenju dobro osjećaju. Ostavite svom djetetu prostora za vlastiti kreativni izraz . 3. Dječija soba svijetloplavih ili rozih zidova sigurno će se svidjeti odraslima. 2. prema etičkim principima. šarene. Prema ovome moţe se izabrati i boja odjeće. Konfucije i boje Već u Konfucijevo vrijeme. vesele slike i igračke ne smiju nikako nedostajati u sobi vašeg djeteta. na jednom dijelu zida specijalno namjenjenom za umjetničke kreacije vašeg djeteta ili na velikim listovima koje ćete poslije uokviriti i objesiti umjesto gotovih. pridonose uspostavljanju osobne ravnoteţe. plavom i zelenom (dobrota) bojom. ali razne boje. osobito vaţnu ulogu imaju boje u njihovom okruţenju. Znamo da svaki od ovih elemenata ima ljekovite osobine dok navedene boje. 4. pristojnost s elementom vatre i crvenom bojom.4. mudrost s elementom vode i crnom bojom. Tako su primjerice u radoblju od vrtića do 15 godine ţivota. Vaţno je i da djetetu date na izbor nekoliko boja te da se on/a sami odluče kakva će biti njihova soba. pet osnovnih ljudskih vrlina bilo je. 1. Ako vaše dijete loše spava i ako je inače nemirno. zidova i dr.

Kroz različite likovne aktivnosti. Stručnjaci ranog odgoja i obrazovanja. ZAKLJUČAK Dijete ima neodoljivu potrebu za istraţivanjem. svoju paţnju usmjeravaju na dječji proces. a za dijete bitna je duboka radost doţivljena stvaranjem. odnosno da li je ta okolina poticajna s puno različitih materijala koji su nadohvat djetetu ili je pak siromašna i ograničavajuća koja mu na taj način uskraćuje tendencije intelektualnog. dijete stječe sigurnost. ali i od druge djece.5. Primarni cilj u likovnoj aktivnosti ne mora biti izravno učenje činjenica. a putem zabave da nešto i nauče. ali i individualan. Neometana dječja likovna djela su iskrena. kroz različite istraţivačke aktivnosti dijete stječe sigurnost. uči o svojoj okolini. mašte. Interes djeteta za istraţivanjem i otkrivanjem je vrlo snaţan. razvija sposobnost promatranja. nego im je potrebno dati mogućnost da sami istraţuju i isprobavaju. Dijete će istraţivati u skladu sa svojim potrebama. Dijete je motivirano i potrebom za samoostvarenjem koja ga tjera da istraţuje. ali i ovisno o tome kakva ga okolina okruţuje. odgajatelji. upoznaje i razumije okolinu koja ga okruţuje. uči o svojoj okolini i razvija svoju kreativnost i maštu. svoj osjećaj za lijepo. a ne na sam rezultat. uočavanja. ali i svakog drugog razvoja. Svako dijete ima svoju snagu motivacije o kojoj ovisi uspjeh akcije. spontana. dijete iskazuje svoje razmišljanje o onome što izraţava. Najvaţnije je da se djeca dobro zabave. 33 . pamćenja i paţnje pa ako djeci likovne aktivnosti ponudimo u obliku igre pruţit ćemo im veliko zadovoljstvo. Likovno stvaralaštvo ima veliku ulogu u razvoju kreativnosti. Dijete se likovno izraţava kako bi prikazalo ono što ga zanima. Za dijete su bitni doţivljaj i akcija. Naravno. a s druge strane oduševljava ga materijal s kojim radi i sam proces rada te neposredna percepcija i pokreti. zapaţanja. priznanje i pozitivnu potporu posebno od odraslih promatrača. Pokreće ga unutrašnja motivacija koja je puno djelotvornija ako joj se pridruţi i vanjska motivacija što znači da dijete ima paţljivu publiku.

Marcel Basic. Tulza. Zagreb. Školska knjiga. Beograd. Mail. Sarajevo .schule. MeĎunarodna galeriia portreta. : http://home.Grgurić. Zagreb. pedagogije:―Edukacija roditelja― 9. 1990. 1997.M. 4. 34 . prof. 1997 3. Varaţdinske Toplice. Mustafa Pašič: Likovni jezik. K vaščev. Alice: Kreativnost u nastavi.Bacic.htm http://de. Zagreb. Radivoj: Psihologija stvaralaštva.Jakubin: Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje. Uvod u likovno mišljenje. Stevanović. Marko.2O07. 1968.at/cometo/schaberl/farbe/sim. 6. 1981 7. 8. Svjetlost.1996. 5.org/wiki/Sieben_Farbkontraste 10.wikipedia. Marijan Jakubin:Osnove likovnog jezika i likovne tehnike. N. Tonimir. Školska knjiga. Matko Peić. Pristup likovnom djelu. Suada Selvić.LITERATURA: 1.Edukacija za stvaralaštvo. Jasenka Mirenic. Educa. Izdavački centar studenata. Zagreb.Educa. 1998 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful