You are on page 1of 2

HRVATSKI CENTAR OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE BIOMASA Biomasa (eng. biomass, njem.

Biomasse) je u raznim izvornicima razli ito odre ena, ali se kao osnovna mo e navesti odrednica prema Uredbi o grani nim vrijednostima emisije one i uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97): µBiomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao to su drvo, slama, stabljike itarica, lju ture itd.' Biomasa je obnovljivi izvor energije, a op enito se mo e podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad, unutar ega se mogu razlikovati: drvna biomasa (ostaci iz umarstva, otpadno drvo) drvna uzgojena biomasa (brzorastu e drve e) nedrvna uzgojena biomasa (brzorastu e alge i trave) ostaci i otpaci iz poljoprivrede ivotinjski otpad i ostaci. Danas se primjena biomase za proizvodnju energije poti e uva avaju i na elo odr ivog razvoja. Naj e e se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu vi e iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektri ne i toplinske energije ili se prera uje u plinovita i teku a goriva za primjenu u vozilima i ku anstvima. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budu nosti, no u svim se scenarijima predvi a njezin zna ajan porast i bitno va nija uloga (tablica 6.1, il. 1). Za usporedbu mo e poslu iti podatak kako je 1990. godine potro nja energije u svijetu iznosila 376,8 EJ, a 2050. godine se prema raznim scenarijima o ekuje potro nja od 586 do 837 EJ. DRVNA MASA Osnovne su zna ajke pri primjeni umske ili drvne biomase kao energenta jednake kao kod svakog goriva: kemijski sastav ogrjevna vrijednost (ogrjevnost) temperatura samozapaljenja temperatura izgaranja fizikalna svojstva koja utje u na ogrjevnost (npr. gusto a, mokrina i dr). Temeljna veli ina za prora un energije iz odre ene koli ine drva jest njegova ogrjevnost (ogrjevna vrijednost). Najve i utjecaj na nju ima mokrina (vla nost, udio vlage), potom kemijski sastav, gusto a i zdravost drva. Za na e podneblje i vrste drve a va no je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u lista e ili etinja e, odnosno u meko ili tvrdo drvo, jer je udio pojedinih sastojaka pri tome razli it, a razli ita je i tvar koja se mo e koristiti kao gorivo. Jedan od problema koji se pojavljuje pri odre ivanju toplinske energije dobivene iz umske biomase predstavlja pretvorba prostornih u kubi ne metre. NEDRVNA MASA Na ogrjevne vrijednosti nedrvne biomase podjednako utje u udio vlage i pepela. Udio pepela u nedrvenim biljnim ostacima mo e iznositi i do 20% pa zna ajno utje e na ogrjevnost. Op enito, supstance koje ine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost.Osim ostale nedrvne biomase, u Hrvatskoj bi osobitu va nost mogli imati ostaci itarica. Iskustva iz razvijenih zemalja, u Europi osobito Danske, pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. Ilustrativan je stoga sljede i primjer. Nakon berbe kukuruza na obra enom zemlji tu ostaje kukuruzovina, stablijika s li em, oklasak i komu ina. Budu i da je prosje ni odnos zrna i mase (tzv. etveni omjer) 53% : 47%, proizlazi kako biomase pribli no ima koliko i zrna. Ako se razlu e kukuruzovina i oklasak, tada je njihov odnos prosje no 82% : 18%, odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0,89 t biomase kukuruza to ine 0,71 t kukuruzovine i 0,18 t oklaska. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vra ati u zemlju, preporu uje se zaoravanje izme u 30 i 50% te mase, to zna i da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%. BIOPLIN Bioplin (eng. biogas, njem. Biogas) nastaje procesom anaerobnog truljenja biomase i naj e e se sastoji od oko 60% metana, 35% CO 2 te 5% smjese vodika, du ika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare. Dobiveni se bioplin naj e e koristi za dobivanje toplinske i/ili elektri ne energije izgaranjem u kotlovima, plinskim motorima ili turbinama. Njegova su svojstva kao goriva u uskoj vezi s udjelom metana. Ogrjevna je vrijednost izravno proporcionalna koli ini metana, a zbog uglji nog dioksida manja je koli ina zraka potrebnog za izgaranje. Ogrjevna vrijednost bioplina kre e se od 25 do 26 MJ/m 3 normnom. ALKOHOLNA GORIVA Etanol se mo e proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: e era (od e erne trske, melase) kroba (od kukuruza) celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka). Sirovine bogate e erima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budu i da ve sadr avaju jednostavne e ere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Sirovine bogate krobom sadr avaju velike molekule ugljikovodika koje treba razlo iti na jednostavne e ere procesom saharifikacije. To zahtijeva jo jednu fazu u procesu proizvodnje to pove ava tro kove. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od jo ve ih molekula i trebaju se konvertirati u e ere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. Najzna ajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su e erna trska, slatki sirak, cassava i kukuruz. Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su: priprema sirovine

fermentacija destilacija etanola. stijenki cilindara i preciznih dijelova crpke za ubrizgavanje. jer agensi u biodizelu. dok za dodavanje ve eg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomi no modificirati motor to poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. C 16 . Takva istra ivanja se provode u zemljama s velikim drvnim potencijalom kao to su vedska i Brazil. poznat i kao FPM-ECO-ECO. Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru.C 18 lan anih masnih kiselina. Mo e se koristiti u potpunosti kao zamjena za mineralni dizel ili kao smjesa s njim u razli itim omjerima. godine do danas pre la pribli no 3 trilijuna km koriste i etanolske smjese. a tada treba skratiti rokove za izmjenu ulja koje proizvo a ina e preporu uje mogu e je smanjenje snage motora za 3 do 5%. gliceridskim talogom i sapunom. metanol se mo e koristiti kao dodatak benzinu ili kao posebno gorivo. Zbog pone to druk ijeg na ina izgaranja nego benzin mogu se pojaviti odre ene pote ko e koje se rje avaju dodavanjem odre enih dodataka. pogotovo pri povi enoj temperaturi. Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula kroba enzimima u e er koji mo e fermentirati. BIODIZEL Metilni ester repi inog ulja . Sli no kao etanol. kakav se koristi za mije anje s benzinom. u roku od 6 do 10 mjeseci mogu uzrokovati propu tanje cijevi biodizel je agresivan prema laku za karoserije pa pri ulijevanju goriva treba odmah obrisati po kropljene povr ine ako se prethodno koristilo samo konvencionalno dizelsko gorivo. dolazi do prodora neizgorenog goriva u motorno ulje te slijedi razrje ivanje. Biodizel pripada skupini derivata srednje dugih. Po mnogim su svojstvima etanol i metanol vrlo sli ni benzinu. Oko 15% brazilskih vozila se kre e na isti etanol. dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99. biljno ulje reagira s metanolom i natrijevim hidroksidom kao katalizatorom te nastaje ester masnih kiselina zajedno s ostalim nusproduktima: glicerolom. dok je faza rasplinjavanja jo u razvoju. Uobi ajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u pe i s obi nim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije. Te molekule pokazuju strukturnu sli nost s molekulama mineralnog dizelskog goriva. Pri tome nastaje gorivo koje ima svojstva jednaka onima klasi nog dizela iz mineralnog ulja. Faza sinteze metanola je dobro poznata i komercijalno dokazana. nakon prvih 1 do 2 punjenja spremnika biodizelom treba zamijeniti filtar za gorivo.8%-tni etanol. Proizvodnja se odvija u dvije faze. Tehnologija je posve razli ita od one za proizvodnju etanola. pri emu za sam pogon vozilo ne zahtijeva nikakve izmjene cijevi za gorivo i za povrat goriva iz crpke te brtve koje dolaze u dodir s gorivom treba zamijeniti materijalima prikladnima za biodizel kao to je fluor-kau uk (trgova ki naziv Viton). U SAD-u etanolske smejse ine oko 9% ukupne godi nje prodaje benzina i pretpostavlja se kako su ameri ka vozila od 1979. Kroz proces esterifikacije. Biodizel je gorivo za motorna vozila koje se dobiva od repi inog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom. zbog toga to biodizel mo e otopiti ne isto e zadr ane u njemu u pojedinim slu ajevima mo e do i do razrje ivanja motornog ulja i to kada je motor dulje vrijeme bio vo en samo s malim optere enjem jer kao i kod konvencionalnog dizela. Etanol se mo e koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. poznatiji pod trgova kim nazivom biodizel. dok preostala koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. Za proizvodnju posve istog etanola. U prvoj se sirovina konvertira u plinoviti me uproizvod iz kojeg se sintetizira metanol. a primjena takvih postrojenja se o ekuje uskoro. Pri primjeni ponajvi e treba na umu imati sljede a osnovna svojstva: biodizel se mo e primijeniti gotovo u svakom dizelskom motoru. Visoka mazivost biodizela u usporedbi s mineralnim uzrokuje manje tro enje klipova. Kemijski se opisuje kao monoalkoholni ester. to povla i i proporcionalni porast potro nje goriva biodizel je bez aditiva zimi prikladan za primjenu na temperaturama ne ni ima od -8 °C . Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza ime se dobiva 95%-tni etanol. Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao to je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. brtvenih prstenova. Vode a zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil. dobiva se od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. Etanol se po eo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tr i te doma im proizvo a ima e era. u kojem se svake godine proizvede vi e od 15 milijardi l.