Professional Documents
Culture Documents
Općenito
Uzemljenja se, općenito, izvode zbog zaštite od previsokih dodirnih napona i napona
koraka, preuzimanja pogonskih zadataka ili zbog odvođenja struja munje najkraćim
putom u zemlju.
Vrste uzemljenja
Zaštitno uzemljenje
Načelno se moraju uzemljiti svi vodljivi dijelovi koji ne pripadaju pogonskom strujnom
krugu kojeg uređaja te kovinski dijelovi konstrukcije u elektranama, transformatorskim
stanicama te rasklopnim postrojenjima i instalacijama potrošača. Tim postupkom se
onemogućuje previsoki dodirni napon pri preskoku ili proboju električne instalacije ili kao
posljedica pojave puzajućih struja.
Pogonsko uzemljenje
U suprotnosti sa zaštitnim uzemljenjem, pogonsko je uzemljenje u redovitom pogonu
postrojenja nužno potrebno. Za tu vrstu uzemljenja pitanje zaštite ljudi nije u prvom planu.
Otvoreno uzemljenje
Otvorenim uzemljenjem naziva se spoj dijelova kojeg postrojenja pod naponom ili kojeg
uređaja s uzemljivačem putem uređaja za zaštitu od prenapona.
2
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
močvarno tlo 5 do 50
ilovača, glina 20 do 100
humus, oranica 50 do 200
pijesak 20 do 2000
šljunak 300 do 2000
erodirano kameno tlo 600 do 1000
stjenovito tlo 2000 do 5000
granit, sediment 2000 do 3000
kišnica, izvorska voda manje od 1000
voda potoka, rijeke, manje od 100
jezera
morska voda manje od 1
bakar 1,7 · 10-6
Otpornost tla pri mjerenjima uzemljenja i proračunima najteže je odrediti. S jedne je strane ta
vrijednost za neke vrste tla viša od nekoliko tisuća oma, a s druge strane vrijednosti otpornosti
pojedinih vrsta tla znatno variraju.
Otpornost je ovisna o:
− vrsti tla
− strukturi tla
− tlaku zemlje u tlu
− vlažnosti tla
− temperaturi tla
− slojevitosti tla.
Konkretnu vrijednost otpornosti neke vrste tla stoga je jedva moguće dati. U tablici na slici 1
navedene su izmjerene granice otpornosti pojedinih vrsta tla za izmjenične struje pogonske
učestalosti.
3
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Pri mjerenju otpornosti tla, valja posebno uvažiti njegovu vlažnost. Kao što pokazuje slika
2, otpornost se tla pri visokom sadržaju vlage, blizu granice zasićenja, vrlo malo mijenja. Što je
tlo suše, to se više povećava njegova otpornost.
Na temelju jake korelacije između otpornosti tla i njegove vlažnosti, postoji i sezonska
ovisnost otpornosti i vlažnosti tla (slika 3).
Slika 3 Sezonsko kolebanje otpornosti tla kod površinskih (traka, uže) i dubinskih uzemljivača
(štap, sonda)
Otpor rasprostiranja
Otpor rasprostiranja RA uzemljivača je otpor zemlje između uzemljivača i neutralne zemlje.
Vrijednost te veličine ovisi o otpornosti tla kao i vrsti uzemljivača, njegovu obliku i
dimenzijama. S obzirom da struja koja prođe kroz uzemljivač s udaljavanjem od njega nailazi
na sve veći presjek zemlje, dakle na manji otpor, osobito je važan gubitak napona u
neposrednoj okolini uzemljivača.
4
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Minimalne dimenzije
Oblik
Materijal Dozemni Pločasti Napomena
vodiča Uzemljivač
vod uzemljivač
Φ 1,7 mm svaka
použen 50 mm2
žica
puni
50 mm2 Φ 8 mm
okrugli
min. deblj.
traka 50 mm2
2 mm
puni
bakar Φ 15 mm
okrugli
min. debljina
cijev Φ 20 mm
stijenke 2 mm
500 mm x 500 min. deblj.
ploča
mm 2 mm
rešetkasta 600 mm x 600 presjek 25 mm x 2
ploča mm mm
puni profil Φ 16 mm Φ 10 mm
pocinčan
pocinčana Φ 25 mm min. debljina
cijev stijenke 2 mm
pocinčana 90 mm2 min. deblj.
traka 3 mm
pocinčana 500 mm x 500 min. deblj.
ploča mm 3 mm
pocinčana
600 mm x 600 presjek 30 mm x 3
rešetkasta
mm mm
ploča
željezo
puni profil Φ 14 mm minimal. debljina
prevučen prevlake 250 µm
bakrom s 99.9 % bakra
običan Φ 10 mm
puni profil
obična ili 75 mm2 min. debljina 3
pocinčana mm
traka
pocinčani 70 mm2 Φ 1,7 mm minim.
použeni promjer svake žice
vodič
pocinčana 50 mm x 50
letva mm x 3 mm
puni
nehrđajući
Φ 16 mm Φ 10 mm
okrugli
čelik 100 mm2 min. debljina
traka puna
2 mm
5
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
K ⋅ ρ 2l l
R= ln + ln , Ω (za h << 1)
2π ⋅ l d 2h
gdje je:
l = duljina uzemljivača, m;
d = je promjer uzemljivača, uzima se 1/2 širine trake, m;
ρ= specifični otpor tla, Ωm;
K = korekcijski čimbenik i iznosi 1 do 1,5 za razliku vrijednosti ljeto - zima;
h = dubina ukopa, m.
S obzirom da je dubina ukopavanja poznata (0,5 do 1m) te uz vrlo strogi K =1,5, izraz za
proračun otpora rasprostiranja se može pojednostaviti:
ρ 2l
R= ⋅ ln , Ω ,
π ⋅l d
2⋅ ρ
Iskustvena formula za vodoravni trakasti uzemljivač je još jednostavnija: R = , Ω
l
Položi li se vodoravni uzemljivač na uobičajenu dubinu između 0,5 i 1,0 m, pri mjerenju treba
uzeti u obzir atmosferske utjecaje. Ako se želi imati sigurne rezultate, mogu se izmjerene
vrijednosti srednje otpornosti tla u doba vrlo vlažnog vremena ujesen, zimi ili u proljeće
pomnožiti koeficijentom 1,5, a pri vlažnom vremenu ljeti čak i koeficijentom 2.
gdje znače:
l = duljina jedne trake u m;
ρ= specifični otpor tla, Ωm;
r = polumjer jedne trake, m.
6
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Poseban je primjer složenog zrakastog uzemljivača uzemljivač s četiri zrake jednake duljine
koje se sijeku pod kutem od 90°. Otpor rasprostiranja takvog uzemljivača relativno je
jednostavno izračunati, a uzemljivač se upotrebljava obično za odvod struje munje sa stupova
dalekovoda ili kad nema mjesta za prstenasti uzemljivač i sl.
Temeljni uzemljivač
Računa se kao vodoravni uzemljivač. Nema sezonskih kolebanja otpora rasprostiranja.
ρ
R = ⋅K
2π 2 D
gdje je:
D
K = f ≈ 15 do 20
d
ili uz pomoć formule za vodoravni uzemljivač gdje je l = π x D
ρ 2π D
R≈ ⋅ ln
π D
2
d
2⋅ ρ
Iskustvena formula za prstenasti trakasti uzemljivač: R ≈ , Ω
3d
ρ
Otpor rasprostiranja kružnog pločastog uzemljivača: R =
2D
gdje je D = promjer kružne ploče uzemljivača, m
Mrežasti uzemljivači
Mrežasti uzemljivač poseban je oblik složenog uzemljivača. Sastoji se od mreže s više ili
manje jednolikih pravokutnih petlji. Otpor rasprostiranja takvog uzemljivača može se izračunati
7
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
približno uz pomoć izraza za otpor kružnoga pločastog uzemljivača, pri čemu se umjesto
površine kruga uvrštava ukupna površina mrežastog uzemljivača
8
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Temeljni uzemljivač
Kako temelj nema istu homogenost i čvrste dimenzije dobije se proračunski bliska vrijednost
stvarnoj vrijednosti otpora rasprostiranja prema:
ρ
R= , Ω
π ⋅d
gdje je:
d = promjer polukugle koju zamišljamo da je jednakog volumena kao i betonski temelj u
kojemu je kovinski vodič ukopan, m;
ρ= specifični otpor tla, Ωm.
Tč
la = 1,1 , m (m)
G1 ⋅ L1
gdje znače:
L1 = jedinični induktivitet, H/m;
3,1 1
G1 = ⋅ = jedinični odvod, S/m;
ρ ln l
r
Tč = vrijeme trajanja čela vala struje, µs.
9
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Ako je uzemljivač u zemlji kraći od izračunane aktivne duljine (l < la) ne treba očekivati
promjenu otpora rasprostiranja R. Proračun udarnog otpora rasprostiranja olakšava činjenica da
je L1 (jedinični induktivitet za uzemljivače) u svim vrstama tla relativno stalan i mijenja se od 1
do 2 µH/m. To omogućuje računanje Ru po približnom izrazu koji uključuje samo G1 (jedinični
odvod u S/m) i Tč (vrijeme trajanja čela vala struje u µs) prema izrazu:
1
RU = , Ω
KU G1 ⋅ Tč
Želi li se velika učinkovitost odnosno razina zaštite, za Tč se uzima 1 µs.
Ako je otpor, mjeren izmjeničnom strujom 50 Hz, manji od izračunatog, tada se nadzor
najvećeg potencijala Umax, koji na uzemljivaču nastaje udarom struje munje, provjerava
sljedećom formulom:
U max = ig ⋅ RU , kV
Ovdje je nužno napomenuti da se, računajući paralelno spojene uzemljivačke sonde udaljene
više od 2l, potencijal dobiva dijeljenjem ukupne struje munje na pojedinačne sonde podjednako.
Krivulja potencijala ima tok i strminu logaritamske funkcije, jer potencijal opada po toj krivulji
od centra sonde prema neutralnoj zemlji. Za slučaj da se uzima zajedničko uzemljenje moguć je
vrlo visok porast potencijala zbog porasta temperature, jer tada kvar može potrajati nekoliko
sekunda do prorade zaštite, što je dva milijuna puta dulje od trajanja struje munje.
Praksa je pokazala da je u uvjetima skupog zemljišta vrlo teško pronaći dovoljno mjesta za
uzemljivač, pa se rabe kombinacije većeg broja štapnih i površinskih uzemljivača spojenih
paralelno. Za računanje udarnog otpora kombinacije izračunava se udarni otpor jednog
uzemljivača, pa se dobiveni rezultat dijeli brojem postavljenih uzemljivača i koeficijentom
međusobnog djelovanja η prema izrazu:
RU 1
RU = , Ω
n ⋅η
Temeljem iznesenog, za proračun je potrebna velika količina raspoloživih podataka, pa se u
praksi primjenjuju približna rješenja kao što je dano u sljedećem primjeru.
10
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Primjer:
Traži se udarni otpor rasprostiranja Ru vodoravnog uzemljivača duljine l = 15 m i širine 40 mm
(polumjer r = 0,02 m), neka je vrijeme trajanja čela vala struje Tč=1 µs, uz jedinični induktivitet
L1 =1,5 µH/m.
Izračunati Ru za isti uzemljivač ako je duljina trake 30 m i ako je za oba slučaja otpornost tla
ρ = 200 Ωm. Usporediti s otporom rasprostiranja za normalnu izmjeničnu struju 50 Hz.
Rješenje:
1) Uzemljivač duljine 15 m:
Za uzemljivač l =15 m računa se jedinični odvod:
3,14 1 3,14 1
G1 = ⋅ = ⋅ = 0, 00273 S/m
ρ ln
l 200 ln 15
r 0, 02
G1 0, 00237
Nadalje je iz dijagrama na slici 6: ⋅l = ⋅15 = 0, 73 ⇒ Ku = 0,73
Tč 1
pa je udarni otpor:
1 1
RU 15 = = = 28,14 Ω
KU ⋅ G1 ⋅ Tč 0, 73 ⋅ 0, 00237 ⋅1
Obični otpor rasprostiranja pri 50 Hz za isti uzemljivač iznosi:
ρ 2l 200 2 ⋅15
R15 = ⋅ ln = ⋅ ln = 31, 04 Ω
π ⋅l d π ⋅15 0, 02
Dakle za vodoravni uzemljivač pri l = 15 m imamo: 31,4 > 28,14 odnosno R15 > RU15 !
2) Uzemljivač duljine 30 m:
Za uzemljivač l =30 m računa se jedinični odvod:
3,14 1 3,14 1
G1 = ⋅ = ⋅ = 0, 00215 S/m
ρ ln
l 200 ln 30
r 0, 02
G1 0, 00215
iz dijagrama na slici 6 za ⋅l = ⋅ 30 = 1, 39 ⇒ Ku = 0,82
Tč 1
pa je udarni otpor:
1 1
RU 30 = = = 26,3 Ω
KU ⋅ G1 ⋅ Tč 0,82 ⋅ 0, 00215 ⋅1
11
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
ρ 2l 200 2 ⋅ 30
R30 = ⋅ ln = ⋅ ln = 16,99 Ω
π ⋅l d π ⋅ 30 0, 02
Dakle za vodoravni uzemljivač l = 30 m imamo: 16,99 < 26,3 odnosno R30 < RU30 !
Vidi se da je za slučaj veće duljine znatnije izražena razlika udarnih otpora i otpora
rasprostiranja kod 50 Hz, tj. udarni otpori počinju znatno rasti. Ta izražajnost počinje već kod
duljine od približno 20 m, a u nekim okolnostima i mnogo ranije.
Kritične duljine uzemljivača ili djelotvorne duljine uzemljivača (iznad koje se udarni otpor jako
povećava) jesu:
12
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Najmanja duljina uzemljivača l1 ovisno o razini zaštite i specifičnom otporu tla „izračunava“ se
na temelju dijagrama iz norme:
90
80
l 1 (m )
70
60
R A Z IN A I
50
R A Z IN A II
40
30
20
10 R A Z IN A III - IV
0 O tp o rn o s t tla (O h m m ) ((((
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
00
0
0
0
20
40
60
80
10
12
14
16
18
20
22
24
26
28
30
32
Slika 8 Duljina uzemljivača l1 ovisno o izabranoj razini zaštite objekta
13
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Uzemljivač vrste B – prstenasti, određen srednjim polumjerom kruga koji ima jednaku
površinu kao prsten uzemljivača:
rsr ≥ l1 gdje je nadomjesni srednji polumjer rsr =
a ⋅b
π
Nije li ovaj uvjet zadovoljen, dodaju se daljnji vodoravni uzemljivači duljine lr ili okomiti
uzemljivači duljine lv, prema izrazima:
lr = l1 − rsr
b
( l1 − rsr )
lv =
2
rsr ≥ l1 ?
a
uzemljivač
vrste B
dodatni uzemljivač
duljine lr ili lv
Polaganje uzemljivača
Za vanjski prstenasti uzemljivač preporučuje se ukopavanje na dubinu od najmanje 0,5 m na
udaljenosti barem 1 m od zidova.
Uzemljivači se moraju položiti izvan prostora koji se štiti na dubini od najmanje 0,5 m i
rasporediti što jednoličnije da bi se smanjilo električno međudjelovanje u zemlji.
Uzemljivač se mora polagati tako da se omogući pregled za vrijeme radova.
Dubina ukopavanja i tip uzemljivača moraju biti tako odabrani da se na najmanju mjeru
svedu učinci hrđanja, isušivanja i smrzavanja tla i time stabilizira ekvivalentna otpornost tla.
Preporučuje se da se prvi metar okomitog uzemljivača ne smatra učinkovitim u uvjetima
smrzavanja tla. U uvjetima kamenitog tla preporučuje se samo uzemljivač tipa B.
14
HERMI – susret, 15. prosinac 2004.
Literatura
1. HRN IEC (6)1024-1-1: – Zaštita od munje, 1. dio: Opća načela, 1. odjeljak: Upute A –
Odabir razine zaštite
6. Hasse-Wiesinger: Handbuch für Blitzschutz und Erdung, Pflaum –Verlag i VDE Verlag,
2. izd., München –Berlin, 1982.
15