CENTAR ZA VOZILA HRVATSKE

Zagreb
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Struèni bilten broj 109
Zagreb, listopad 2004.
ZA NAKLADNlKA:
lZPADlLl:
PEOENZlJA:
T|sak:
Nak|ada:
dr. sc. Jaksa Top|c. d|p|. |nq.
Mr. sc. Goran Pej|c. d|p|. |nq.
Tom|s|av Skreb||n. d|p|. |nq.
lvan Babovac. d|p|. |nq.
OffsetKrajnoviæ. Zaqreb
1.000 pr|mjeraka
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 3
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
SADPZAJ
1. Uvod.................................................................................................................................... 2
2. ABS - Sustav prot|v b|ok|ranja kotaca. .............................................................................. 3
3. ASR - Pequ|ac|ja poqonskoq prok||zavanja ...................................................................... 7
4. EBS - E|ektronsk| requ||ran| sustav za kocenje. ................................................................ 8
5. SBC - Sustav kocenja uprav|jan senzor|ma .................................................................... 10
6. ESP - Proqram e|ektron|cke stab|||zac|je ........................................................................ 11
7. ASSIST - Te|emat|cka s|uzba za razmjenu |níormac|ja .................................................. 13
8. ATF - Ü|je za automatske h|drau||cne mjenjace.............................................................. 14
9. CVT - Automatsk| mjenjac s kont. promjenom pr|jenosnoq omjera .............................. 15
10. DSP - Proqram d|nam|cke promjene pr|jenosnoq omjera ............................................ 17
11. TIPTRONIC - Üprav|janje mjenjacem............................................................................. 18
12. DI - D|ese| |zravno ubr|zqavanje....................................................................................... 19
13. GDI - D|rektno ubr|zqavanje benz|na............................................................................... 21
14. GPS - Sustav q|oba|noq poz|c|on|ranja........................................................................... 22
15. GRA - Üredaj za requ||ranje brz|ne.................................................................................. 23
16. OBD - Üqradena d|jaqnost|ka.......................................................................................... 24
17. PA - Pomoc pr| park|ranju ................................................................................................ 25
18. RDS - Sustav rad|o podataka .......................................................................................... 26
19. SBE - Prepoznavanje zauzetost| sjeda|a ......................................................................... 27
20. ECAS - E|ektron|ck| requ||ran| zracn| ovjes ..................................................................... 28
21. Pop|s krat|ca | pojmova rab|jen|h u tekstu ....................................................................... 30
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 4
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
UVOD
Nove tehno|oq|je |ntenz|vno u|aze u sva podrucja |judsk|h dje|atnost|. Automob||ska |ndustr|ja
je jedna od qrana koja je oduv|jek b||a pr|k|adna kako za razvoj tako | za pr|mjenu najmoder-
n|j|h tehno|osk|h dost|qnuca.
F|z|ka|ne zakon|tost|. b||o da se rad| o teor|j| |zqaranja motora s unutarnj|m |zqaranjem. b||o
da se rad| o d|nam|ck|m proces|ma koj| se odnose na pokretanje (ubrzavanje) ||| zaustav|ja-
nje automob||a. poznate su vec duz| n|z qod|na.
Od pocetka uporabe automob||a postoj| ze|ja da se. suk|adno í|z|ka|n|m zakon|tost|ma. sto je
moquce v|se utjece na procese u poqonskom aqreqatu (motoru). sustavu za pr|jenos sna-
qe. sustavu za kocenje voz||a | s||cno. Danasnja tehno|oska dost|qnuca omoqucuju da se
posredstvom pr|je sveqa moderne e|ektron|cke opreme ov| proces| requ||raju do. moq|o b|
se rec|. qran|ca í|z|ke.
Pedov|to je sustav|ma koj| su uqraden| u automob||. b||o u svrhu requ|ac|je rada motora. b||o
u svrhu uprav|janja procesa kocenja | dr.. dod|je|jen nekakav skracen| naz|v. kao npr. ABS,
ESP, TDI | s|. Ov| skracen| naz|v| su zapravo komerc|ja|n| naz|v| koj| potjecu od punoq naz|va
sustava | to najcesce na enq|eskom ||| njemackom jez|ku. Sto se kr|je |za ovakv|h krat|ca cesto
puta n|su s|qurn| n|t| |jud| sa nekakvom v|som tehn|ckom naobrazbom. Nadzorn|c| tehn|cke
|spravnost| voz||a su prozvan| da moqu odqovor|t| na vec|nu p|tanja vezan|h za ovu prob|e-
mat|ku. pa je | c||j ovoq strucnoq b||tena skup|t| na jednom mjestu m|n|ma|ne |níormac|je o
sustav|ma koj| se kr|ju |za ovakv|h krat|ca. a da nadzorn|c|ma moze pos|uz|t| kao neka vrst
ma|oq pr|rucn|ka. Naravno da je u strucnoj ||teratur| zastup|jen znatno vec| broj krat|ca |z
podrucja automob|||zma a|| one n|su predmet ovoq b||tena. Pedos||jed op|s|vanja je takav da
su op|san| jedan za druq|m sustav| koj| |maju nekakvu íunkc|ona|nu povezanost. npr. pos||je
sustava za sprjecavanje b|okade kotaca (ABS) op|suje se sustav za sprjecavanje poqon-
skoq prok||zavanja (ASR) jer su ova dva sustava kompat|b||na | kor|ste neke zajedn|cke |zvr-
sne e|emente (npr. senzore broja okretaja kotaca).
Trenutacna s|tuac|ja. kako u Hrvatskoj tako | u Europskoj praks|. je da se vr|o ma|| broj od
ovakv|h sustava kontro||ra na tehn|ckom preq|edu. Zapravo kontro|a se svod| na provjeru
s|qna|n|h |amp|ca u voz||u koje s|qna||z|raju prob|em uko||ko ov| sustav| ne usp|ju proc| tzv.
samotest|ranje.
Ü strucn|m kruqov|ma |nst|tuc|ja koje se bave tehn|ck|m preq|ed|ma voz||a (TÜ\. DEOPA.
GTÜ | dr. ) u zadnje vr|jeme vode se rasprave upravo s temom kako b|t| s|quran da sv| ovakv|
sustav| uqraden| u automob||e rade |spravno. Postoje |deje da se |spravnost. barem najvaz-
n|j|h od nj|h. provjerava na redovn|m tehn|ck|m preq|ed|ma. Za tako nesto treba |mat| pr|je
sveqa dosta |níormac|ja o nac|nu íunkc|on|ranja sustava. odqovarajucu opremu | najvazn|je
dobro osposob|jene strucne kadrove. Os|m toqa n|z je prob|ema vezan|h uz standard|z|ranje
opreme za |sp|t|vanje kao odqovarajuc|h pr|k|jucaka na automob||u preko koj|h ce b|t| dos-
tupn| sv| ovakv| sustav| automob||a. Sto ce don|jet| buducnost ostaje da se pr|ceka pratec|
rezu|tate brojn|h |straz|vanja |z ovoq podrucja. Oentar za voz||a Hrvatske ce pratec| najnov|ja
tehno|oska dost|qnuca u podrucju automob|||zma | da|je akt|vno sudje|ovat| u takv|m |straz|-
vanj|ma. davat| svoje pr|jed|oqe. | traz|t| najbo|ja rjesenja za sustav tehn|ck|h preq|eda u
Pepub||c| Hrvatskoj.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 5
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Slika 1. ABS - izvedba sa izdvojenom elektronikom (desno) težine 6,3 kg i
izvedba sa integriranom elektronikom (lijevo) 1,6 kg
ABS engl. Anti-lock brake system
njem. Antiblokiersystem
Sustav protiv blokiranja kotaèa
Jedan od sustava koj| zas|qurno u najvecoj mjer| pr|donos| s|qurnost| u prometu modern|h
automob||a je sustav prot|v b|ok|ranja kotaca (ABS).
Ze|ja za sprjecavanjem b|okade kotaca stara je qotovo ko||ko | sam| automob|||. \ezano za to
predstav|ja|o se n|z patenata a jedan od najstar|j|h je Boschov |z 1936 qod|ne. Prve strucne
radove na ovu temu objav|o je í|z|car Fr|tz Ostwa|d 1940 qod|ne koj| je |ste qod|ne patent|rao
konstrukc|ju e|ektro-pneumatskoq requ|atora s||e kocenja.
A||. tek 1978 poce|a je ozb||jna pro|zvodnja | uqradnja modern|h sustava prot|v b|ok|ranja
kotaca (ABS). Te je qod|ne BOSOH pro|zveo svoju prvu qenerac|ju ABS-a. koja je b||a uqra-
d|vana u automob||e njemackoq pro|zvodaca Mercedes-Benz. a samo neko||ko mjesec| ka-
sn|je | u automob||e pro|zvodaca BMW.
Ü pocetku se ov| sustav| uqraduju samo na |uksuzne mode|e kao dodatna oprema. dok je to
danas qotovo redov|ta oprema kod sv|h automob||a.
Zqodno je naq|as|t| da je prva qenerac|ja BOSOH-ova ABS-a tez||a 6.3kq. a kosta|a je od
2000-4000DEM (u to vr|jeme jako skupo). a da danasnje aktua|ne |zvedbe teze oko 1.6kq.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 6
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Slika 2. Definicija relativnog proklizavanja kotaèa (λ)
Zašto je važno sprijeèiti blokiranje kotaèa?
lz osnova teor|je automob||a je poznato da put kocenja (zaustavn| put) d|rektno ov|s| o íaktoru
trenja |zmedu kotaca (qume) automob||a | pod|oqe.
Faktor trenja (íaktor pr|anjanja) koj| se moze ostvar|t| |zmedu kotaca automob||a | pod|oqe
ov|s| o v|se c|mben|ka od koj|h su najb|tn|j| s||jedec|:
l vrsta | mater|ja| ko|n|ka.
l povrs|nsko stanje ko|n|ka.
l stanje ko|n|ka obz|rom na atmosíersko stanje (suho. v|azno. mokro).
l vrsta qume obz|rom na mater|ja| | ob||k protektora.
l t|ak u qum|.
l brz|na pr| kojoj se odv|ja proces kocenja.
l temperatura oko||ne | qume |
l re|at|vno prok||zavanje kotaca.
Loq|cno je da na sve od ov|h c|mben|ka ne utjece pro|zvodac automob||a. Na neke od c|m-
ben|ka najvec| utjecaj |ma sam vozac automob||a. a to su npr. odab|r vrste quma kao | skrb o
nj|hovom stanju. brz|na voznje automob||a. t|ak u qumama | s|.
Na neke od c|mben|ka utjece nasa drustvena zajedn|ca a to su npr.. vrsta | mater|ja| kao |
povrs|nsko stanje ko|n|ka.
Na neke od c|mben|ka je qotovo nemoquce utjecat|. npr. stanje ko|n|ka obz|rom na atmosíer-
ske uvjete. temperaturu oko||ne | s||cno.
Jedan od c|mben|ka koj| |ma znacajan utjecaj na íaktor trenja |zmedu kotaca automob||a |
pod|oqe je re|at|vno prok||zavanje kotaca. Pe|at|vno prok||zavanje kotaca jav|ja se zboq de-
íormab||nost| pneumat|ka voz||a | pod|oqe ko|n|ka. Kod |dea|no krutoq kotaca koj| se q|ba po
krutoj pod|oz| na nac|n da za vr|jeme jednoq svoq okretaja pr|jede put jednak svom opsequ.
re|at|vnoq prok||zavanja nema (odnosno ono |znos| 0%). a kod k||zanja potpuno b|ok|ranoq
kotaca po pod|oz|. re|at|vno prok||zavanje |znos| 100%.
Matemat|ck|. re|at|vno prok||zavanje kotaca automob||a predstav|ja odnos raz||ke |zmedu br-
z|ne automob||a | obodne brz|ne kotaca naspram brz|ne automob||a.
a) Slobodno kotrljajuæi
kotaè
b) koèeni kotaè
v
F
- brz|na q|banja sred|snje
tocke kotac M
v
U
- obodna brz|na kotaca
l - relativno proklizavanje
u %
...(%) .......... 100 ∗

=
F
U F
v
v v
λ
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 7
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
lz deí|n|c|je re|at|vnoq prok||zavanja je razv|dno da je nemoquce |zvrs|t| zaustav|janje auto-
mob||a (s||ka 1. - b) bez pojave re|at|vnoq prok||zavanja.
Maks|ma|n| íaktor trenja |zmedu pod|oqe | pneumat|ka voz||a moquce je post|c| uz re|at|vno
prok||zavanje kotaca voz||a od 10%-40% (v|d| s||ku 3.)
1 - Pad|ja|n| pneumat|k suh| beton
2 - D|jaqona|n| z|msk| pneumat|k - v|azn|
asía|t
3 - Pad|ja|n| pneumat|k - neutaban| sn|jeq
4 - Pad|ja|n| pneumat|k v|azn| |ed
Sraí|rano su oznacena podrucja dje|ovanja
ABS-a
Slika 3. Ovisnost faktora trenja izmeðu
razlièitih kombinacija pneumatika i
podloge o relativnom proklizavanju
Slika 4. Utjecaj relativnog proklizavanja na
promjenu faktora trenja
Üz uporabu najnov|j|h tehno|oq|ja modern| se automob||| upravo opremaju sustav|ma koj| ce
spr|jec|t| ovakva stanja kod zaustav|janja. neov|sno o uvjet|ma na cest|. Dak|e osnovna íunkc|-
ja sustava prot|v b|ok|ranja kotaca ABS je spr|jec|t| apso|utno prok||zavanje (b|ok|ranje) kota-
ca te odrzavanje post|qnutoq stanja re|at|vnoq prok||zavanja u podrucju maks|ma|noq koeí|-
µ
HF
- íaktor trenja
µ
S
- íaktor trenja bocne s||e
a - stab||no
b - nestab||no
A - s|obodno kotr|jane
B - b|okada kotaca
Onoqa trenutka kad dode do blokade kotaèa (obodna brz|na kotaca je u=0) nastupa takoz-
vano stanje apsolutnog proklizavanja. a to je stanje kod kojeq je najmanj| íaktor trenja |zme-
du kotaca | pod|oqe. a za pos|jed|cu |ma najduz| zaustavn| put. Os|m sto prok||zavanje neqa-
t|vno utjece na proces kocenja. rad| smanjenja íaktora trenja u smjeru q|banja voz||a. jos je
|zraz|t|j| utjecaj na smanjenje íaktora trenja u smjeru bocne s||e na kotac. a sto za pos|jed|cu
|ma smanjenje uprav|j|vost| automob||a (v|d| s||ku 4).
F
a
k
t
o
r

p
r
|
j
a
n
j
a
n
j
a

µ
Pe|at|vno prok||zavanje λ
B
o
c
n
o

t
r
e
n
j
e

µ
S
N
o
r
m
a
|
n
o

t
r
e
n
j
e

µ
H
F
Pe|at|vno prok||zavanje λ
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 8
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
P|jetk| su vozac| koj| kratkovremen|m per|od|ck|m otpustanjem peda|e kocn|ce moqu post|c|
s||can eíekt.
Suvremena tehno|oq|ja e|ektron|ckoq uprav|janja danasnj|h ABS sustava dje|uje zapravo tre-
nutno | prek|da kocenje u |nterva||ma do 10 puta u sekund|.
Osnovne |níormac|je ABS dob|va od senzora za mjerenje broja okretaja kotaca | usporeduje
|h sa brz|nom automob||a. Üko||ko broj okretaja kotaca neproporc|ona|no pada u odnosu na
smanjenje brz|ne automob||a ABS sustav prepoznaje tendenc|ju ka b|okad| zboq ceqa ce
odmah reduc|rat| t|ak u cjevovodu toq kotaca | nakon toqa ce taj t|ak pokusat| odrzavat| na
raz|n| koja je dovo|jna za post|zanje maks|ma|noq koeí|c|jenta trenja.
\ozac automob||a to osjeca kao |aqano pu|s|ranje peda|e kocn|ce. Ü kr|t|cn|m s|tuac|jama.
kod punoq kocenja. osob|to je vazno da se pr|t|sak na peda|u ne smanjuje. Peda|a kocn|ce
ce pu|s|rat| tako duqo dok je | samo jedan kotac na qran|c| b|okade. osta|| kotac| ce ostvar|-
vat| maks|ma|nu s||u kocenja. Nepotrebn|m otpustanjem peda|e kocn|ce povecava se zaus-
tavn| put.
Ü nek|m s|ucajev|ma na odreden|m pod|oqama. kao npr. na s|junku ||| rastres|tom sn|jequ.
uporabom ABS se produzuje zaustavn| put zboq ceqa su nek| pro|zvodac| predv|dje|| mo-
qucnost |sk|jucenja ABS sustava. Tako je npr. tvorn|ca BMW na svoj|m automob|||ma s poqo-
nom na sva cet|r| kotaca |z ser|je X. omoquc||a b|ok|ranje kotaca prednje osov|ne na strm|m
| |os|m putov|ma kod ma||h brz|na. Na ovaj se nac|n post|ze eíekt k||na c|me se skracuje
zaustavn| put.
Najeí|kasn|j| je ABS sustav s e|ektron|ckom razd|obom snaqe kocenja (njem. E|ektron|sche
Bremskraítverte||unq - EBV). kod kojeq se t|akom u koc|on|m kruqov|ma uprav|ja tako da se
na straznjoj osov|n| ostvaruje koc|ona s||a ov|sno o opterecenju automob||a. Na ovaj nac|n se
ostvaruje krac| zaustavn| put. a automob|| ostaje stab||an | zadrzava pravac q|banja.
a) Izgled klasiènog automobilskog
ABS modula
b) Komponente ABS-a za zraèni koèioni
sustav
Slika 5. Komponente ABS-a
c|jenta trenja. ABS requ|ac|ja moze se pr|m|jen|t| na sve ||| samo na pojed|ne kotace voz||a u
c||ju post|zanja najkraceq zaustavnoq puta. Os|m sto se smanjuje zaustavn| put sprjecava-
njem b|okade kotaca. ostvaruje se puno bo|je uprav|janje automob||a.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 9
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
ASR njem. Antribs – Schlupf – Regelung
TC eng. Traction Control
Regulacija pogonskog proklizavanja
Kao sto poveæanje relativnog proklizavanja kotaèa neqat|vno utjece na proces kocenja.
|st| neqat|van utjecaj |ma | na proces ubrzanja odnosno poqon automob||a. Modern| automo-
b||| su danas redov|to poqonjen| motor|ma s ve||k|m zakretn|m momentom. dostatn|m da u
svakoj s|tuac|j| pokretanja |zazovu prok||zavanje na poqonsk|m kotac|ma. Prok||zavanje po-
qonsk|h kotaca |ma n|z neqat|vn|h pos|jed|ca od koj|h je najopasn|ja smanjenje uprav|j|vost|
automob||a.
ASR sustav omoqucuje da se na rastres|t|m | sk||sk|m povrs|nama ko|n|ka. a osob|to kod
automob||a s prednj|m poqonom. automob|| pokrece s maks|ma|n|m ubrzanjem bez prok||-
zavanja. ASR sustav kor|st| komponente ABS-a. npr. broj okretaja kotaca sk|da se preko
ABS senzora. Üko||ko se broj okretaja kotaca povecava neproporc|ona|no povecanju brz|ne
automob||a nastupa prok||zavanje. Ü ovakvom s|ucaju ASR ce dje|ovat| na sustav uprav|janja
motorom. reduc|rat ce snaqu motora | spr|jec|t| prok||zavanje poqonsk|h kotaca.
ASR os|m sto pobo|jsava vucne karakter|st|ke automob||a o|aksava vozacu zadrzat| nadzor
nad voz||om pr|||kom voznje u zavoj|ma. a smanjuje | potrosnju quma.
Ü komb|nac|j| sa druq|m modern|m sustav|ma kao sto je sustav e|ektron|ckoq b|ok|ranja d|íe-
renc|ja|a (EDS njem. E|ektron|schen D|íerenz|a|sperre) c|n| sveobuhvatan sustav za upra-
v|janje vucom (TC Tract|on Oontro|). Kod ovakv|h sustava (TC) se kotac| koj| prok||zavaju
c||jano koce preko svoje kocn|ce. c|me se povecava prenesen| moment preko on|h kotaca
koj| ne prok||zavaju.
Ov| su sustav| pr|k|adn| za uporabu | dobro odqovaraju zahtjev|ma za s|qurnu voznju do
brz|ne od 40km/h. a|| kod vec|ne automob||a ostaju akt|vn| do brz|ne 80km/h. Ü s|tuac|ja-
ma kod ekstremno duz|h per|oda kocenja (duqacke n|zbrd|ce). da b| se |zbjeq|o preqr|java-
nje kocn|ca automatsk| se |sk|jucuje sustav za uprav|janje vucom (TC). Kod vec|ne automo-
b||a postoj| moqucnost rucnoq |skapcanja ovakv|h sustava jednostavn|m pr|t|skom na odqo-
varajuc| qumb.
Ü usporedb| s mehan|ck|m b|ok|ranjem d|íerenc|ja|a. e|ektron|cko uprav|janje |ma prednost
pr|je sveqa na cestovn|m povrs|nama s raz||c|t|m pr|anjanjem: ako se jedan kotac poqonske
osov|ne na|az| na povrs|n| s ve||k|m íaktorom trenja. a druq| na povrs|n| s ma||m íaktorom
trenja. kotac koj| tez| prok||zavanju ce b|t| kocen. a druq| ce poqonsk| kotac prenos|t| vec|nu
snaqe. Pr|||kom akt|v|ranja automatskoq b|ok|ranja d|íerenc|ja|a. kod vec|ne automob||a na
|nstrument p|oc| u kab|n|. zasv|jet|| upozoravajuca |amp|ca.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 10
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
EBS eng. Electronically controlled Braking System
Elektronski regulirani sustav za koèenje
EBS je sustav uprav|janja kocenjem razv|jen posebno za teretna voz||a oprem|jena zracnom
koc|onom |nsta|ac|jom. Posebnost EBS-a je da moze objed|n|t| v|se íunkc|ja koje se moqu
rea||z|rat| |zvrsn|m koc|on|m e|ement|ma koc|onoq sustava voz||a.
EBS omoqucava:
- neprek|dnu requ|ac|ju koc|one s||e na pojed|n|m kotac|ma voz||a (EBV)
- requ|ac|ju pr|jenosa vucnoq momenta preko d|íerenc|ja|a (EDS)
- kontro|u prok||zavanja poqonsk|h kotaca (ASR)
- kontro|u b|ok|ranja kotaca u ekstremn|m uvjet|ma kocenja (ABS).
- í|nu requ|ac|ju odnosa kocenja vucno-pr|k|jucno voz||o
- ujednaceno trosenje koc|on|h ob|oqa na sv|m osov|nama voz||a smanj|vanje troskova
stajanja | serv|s|ranja voz||a
- smanjen broj e|emenata koc|onoq sustava
- |sp|t|vanje | d|jaqnozu pomocu racuna|a
Slika 6. Podruèja djelovanja EBS funkcija
Karakter|st|cnost EBS-a je njeqova konstrukc|ja. Taj sustav c|n| ob|cna dvovodna zracna |n-
sta|ac|ja koja je nadoqradena s e|ektropneumatsk|m vent|||ma | racuna|nom jed|n|com.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 11
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Dok su e|ektr|cne | e|ektronske komponente sustava |spravne. s|qna| ze|je vozaca za koce-
njem ne uz|ma se |z uprav|jackoq (zutoq) voda. vec on putuje od peda|e kocn|ce kao e|ektr|-
cn| s|qna| do racuna|ne jed|n|ce. lz toq s|qna|a | s|qna|a senzora razmjesten|h po voz||u (t|a-
kov| u vent|||ma. potrosenost koc|one ob|oqe. t|ak u zracn|m jastuc|ma. brz|na vrtnje kotaca.
s|qna| |z pr|k|jucnoq voz||a) racuna|na jed|n|ca |zracunava opt|ma|n| t|ak kocenja za svak|
kotac | sa|je adekvatne e|ektr|cne s|qna|e prema |zvrsn|m e|ement|ma sustava.
Kada dode do kvara u e|ektr|cno-e|ektronskom d|je|u EBS-a. EBS se |sk|jucuje. a kocenje
preuz|ma qore spomenut| dvovodn| koc|on| sustav koj| se ponasa kao | kod voz||a oprem|je-
n|h k|as|cnom zracnom koc|onom |nsta|ac|jom.
Slika 7. Karakteristiène komponente EBS koèione instalacije
lijevo – redundantni ventil,
desno – modulator zadnje osovine
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 12
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
SBC njem. Sensorgesteuertes Bremssysteme,
eng. Sensotronik Brake Control,
Sustav koèenja upravljan senzorima
Neod|ucnost vozaca u kr|t|cn|m s|tuac|jama cest| je uzrok produ|jenja puta zaustav|janja. a
ponekad | to||ko duqoq da |ma traq|cne pos|jed|ce. To su s|tuac|je kad umjesto da do zausta-
v|janja dode neko||ko metara ||| cak cent|metara pr|je zapreke voz||o svoj put zavrsava u
zaprec|. Konstruktor| modern|h sustava za zaustav|janje automob||a pokusavaju e||m|n|rat|
sve moquce c|mben|ke koj| povecavaju put zaustav|janja. Jedan od nj|h je dakako | neod|u-
cnost ||| "smusenost" vozaca u kr|t|cn|m | |znenadn|m s|tuac|jama. SBC sustav upravo |ma za
c||j e||m|n|rat| ovaj neqat|vn| c|mben|k u procesu zaustav|janja (kocenja) voz||a.
Jedan od poznat|j|h sustava. koj| pr|pomaze vozacu pr|||kom kocenja u kr|t|cn|m s|tuac|jama
je svakako Asistent koèenja - BAS (njem. Bremsassitent) kojeq je razv||a tvrtka BOSOH. a
svoju prvu pr|mjenu je nasao u |uksuzn|m var|jantama mercedesov|h automob||a. Üz pomoc
sustava senzora prepoznaje se pokusaj potpunoq kocenja | daje s|qna| h|drau||cnoj |nsta|ac|j|
za pun| t|ak kocenja.
Dinamièko upravljanje koèenjem - DBC (eng. Dynamic Brake Control) je sustav koj|
dje|uje na s||cnom pr|nc|pu | akt|vno pomaze vozacu pr| kocenju u opasnost|. Kod brzoq
pr|t|skanja peda|e kocn|ce sustav povecava. neov|sno o pr|t|sku na peda|u. s||u kocenja to||ko
da se dost|qne maks|ma|no usporavanje voz||a | najkrac| moquc| zaustavn| put.
Korak da|je |de trenutno najnapredniji sustav koèenja pod naz|vom Sensotronic Brake
Control -SBC. Ovdje se rad| o e|ektroh|drau||ckom uredaju za kocenje koj| ne pomaze samo
skrat|t| zaustavn| put. neqo | optimizira uporabu Programa elektronièke stabilizacije (ESP).
Üoc| || SBC brzo premjestanje noqe s peda|e qasa na peda|u kocn|ce. st|snut ce koc|one
p|oc|ce |aqano na koc|one d|skove kako b| se smanj|o zazor |zmedu d|ska | koc|on|h p|oc|ca
| t|me smanj||o vr|jeme odz|va kocenja. Kada nastup| stvarno kocenje. koc|one p|oc|ce moqu
st|snut| d|skove zahtjevanom s||om.
Os|m toqa SBC brz|m s||jedom í|no doz|ran|h |mpu|sa kocenja pomaze proqramu ESP. da
voz||o kojemu pr|jet| qub|tak stab||nost| putanje kretanja pravovremeno | na s|quran nac|n
stab|||z|ra.
Ovakva. |nte||qentna. h|drau||cna kocn|ca nud| jos neke nove prednost|: ako su zboq v|aznoq
ko|n|ka akt|v|ran| br|sac|. ESP ce samosta|no. povremen|m |aqan|m pr|t|skanjem koc|on|h
ob|oqa. s d|skova sk|dat| tank| voden| s|oj.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 13
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
ESP njem. Elektronisches Stabilitäts-Programm
Program elektronièke stabilizacije
Proqram e|ektron|cke stab|||zac|je ESP nastoj|. djelovanjem na koènice i na sustav upra-
vljanja motorom, smanjiti utjecaj centrifugalne sile na kretanje vozila.
O||j dje|ovanja ovoq proqrama je da se kretanje voz||a stab|||z|ra unutar fizikalnih granica |
da se ono q|ba na najbo|j| moquc| nac|n u smjeru koj| vozac ze||.
Üko||ko automob||. na pr|mjer zboq prebrze voznje u desnom zavoju (v|d| s||ku 8). prok||ze
preko prednj|h kotaca (tzv. stanje poduprav|janja). a vozac | da|je nerazbor|to drz| peda|u
qasa. ESP ce u prvom redu pomocu |nteqr|ranoq sustava requ|ac|je poqonskoq prok||zava-
nja ASR smanj|t| snaqu motora. Ako to n|je dovo|jno. ESP ce koc|t| zadnj| kotac u unutarnjoj
putanj| zavoja kako b| voz||o bo|je s||jed||o zavoj.
Na odqovarajuc| ce nac|n u s|ucaju prok||zavanja u zavoju preko straznje osov|ne (tzv. stanje
preuprav|janoq voz||a) b|t| akt|v|ran ASR sustav | povremeno kocen zadnj| kotac u vanjskoj
putanj| zavoja kako b| se stvor|o potreban protumoment za njeqovo vracanje u |spravnu
putanju (v|d| s||ku 8).
ESP Proqram u svom dje|ovanju kor|st| Sustav protiv blokiranja kotaèa (ABS), Sustav
elektronièke razdiobe snage koèenja (EBV), Sustav elektronièkog blokiranja diferenci-
jala (EDS), i Sustav regulacije pogonskog proklizavanja (ASR). ESP na nek| nac|n |nte-
qr|ra rad sv|h ov|h sustava | na taj nac|n pr|donos| maks|ma|noj stab||nost| voz||a u kr|t|cn|m
uvjet|ma voznje.
Slika 8. Djelovanje ESP sustava
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 14
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Na trz|stu za s||cne sustave. ov|sno o pro|zvodacu. postoje brojn| naz|v|: D|nam|cko uprav|ja-
nje stab||noscu - DSC (enq. Dynam|c Stab|||ty Oontro|). Pequ|ac|ja d|nam|ke voznje - FDR
(njem. Fahrdynam|kreqe|unq nj.). lnterakt|vn| d|nam|ck| vozn| sustav - IDS (njem. lnterakt|-
ves D|nam|sches Fahr-System). Üprav|janje stab||noscu Porshe - PSM (enq. Porsche Stab|-
||ty Manaqment) ||| Üprav|janje stab||noscu voz||a - VSC (enq. \eh|c|e Stab|||ty Oontro|).
A|| sv| on| |maju za c||j. uz pomoc v|soko osjet|j|v|h senzora. na osnov| kuta zakreta vo|ana.
broja okretaja kotaca. poprecnoq ubrzanja kao | srednje vr|jednost| brz|ne skretanja (oko
vert|ka|ne os| voz||a). na vr|jeme prepoznat| nestab||no vozno stanje (pocetak prok||zavanja).
Na osnov| takv|h pokazate|ja uqradena e|ektron|ka dje|uje na sustav kocenja. odnosno na
sustav uprav|janja motorom.
Važno: ESP ne može pobijediti poznate zakone fizike i staviti ih van snage. Zato, ako
vozaè pretjeruje u svojim zahtjevima za upravljaèem automobila, èak niti najbolja po-
moæ elektronike ne može sprijeèiti nesreæu.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 15
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
ASSIST njem. Telematikdienst
Telematièka služba za razmjenu informacija
Üz pomoc posebnoq tzv. Te|emat|ckoq serv|sa u automob||u se moqu dob|t| neke spec|í|cne
|níormac|je kao npr.: |níormac|je o ku|turn|m znamen|tost|ma. kaza||sn|m predstavama | mu-
zej|ma. kao | ocjenama u|azn|ca ||| radnom vremenu. Kod BMW-a se ovaj sustav koj| omoqu-
cuje kor|stenje te|emat|ckoq serv|sa naz|va ASSIST. dok Ope| npr. nud| svoj sustav pod naz|-
vom OnStar.
Te|emat|ck| serv|s povezuje sustave u automob||u. kao sto su npr. mob||n| te|eíon | sustav za
sate||tsku nav|qac|ju a pr|kazuje se na odqovarajucem zas|onu (ekranu). Npr. kor|sn|k serv|sa
OnStar moze se preko te|eíona povezat| s racuna|om povezan|m pr|jemn|m mjestom | tako
dozvat| pomoc. Üko||ko je automob|| oprem|jen GPS modu|om automatsk| se u pr|jemnom
mjestu moze odred|t| | poz|c|ja automob||a koj| traz| pomoc na ovaj nac|n.
Ako se u s|ucaju nesrece. kod BMW automob||a akt|v|raju zracn| jastuc| ASSIST sustav ce
automatsk| pos|at| poz|v za pomoc u nuzd| | na taj nac|n a|arm|rat| s|uzbu spasavanja a |sto
tako bez pomoc| vozaca pos|at ce |níormac|ju o poz|c|j| voz||a. Üz uporabu ovoq sustava
(jednostavan pr|t|sak na odreden| qumb) moze se u s|ucaju kvara pozvat| s|uzba pomoc| na
cest|.
Stud|je koje se bave o namjerama razvoja ovakv|h sustava u buducnost| su konc|p|rane na
ze|j| povez|vanja automob||a u prometu u neku vrstu mreze a u svrhu razmjene |níormac|ja
b|tn|h za promet. kao sto su |níormac|je o nezqodama. zastoj|ma. vremensk|m uvjet|ma |
s||cno. Za sada su ovakve mreze samo nace|ne |deje u razvoju.
Slika 9. Naèelo globalne mreže izmeðu automobila
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 16
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
ATF eng. Automatic Transmission Fluid
njem. Automatisch Getriebeöl
Ulje za automatske hidraulièke mjenjaèe
ATF je posebno u|je za uporabu kod h|drau||ck|h automatsk|h mjenjaca. kao | druq|h sustava
kao npr. servo-uprav|jaca. Automob||| oprem|jen| automatsk|m mjenjacem sa h|drod|nam|c-
k|m e|ement|ma redov|to su oprem|jen| s|qna|nom |amp|com koja u s|ucaju pada raz|ne u|ja
|spod qran|cne vr|jednost| upozorava vozaca. Najcesce je ta |amp|ca sa znakom ATF. A/T.
s|mbo|om mjenjaca ||| zupcan|ka. Kad se u automob||u upa|| ovakva |amp|ca preporuca se
posjet|t| ov|asten| serv|s.
S|qna|na |amp|ca s ovakvom oznakom se moze upa||t| | u s|ucaju preqr|javanja u|ja u mjenja-
cu. npr. kad vuce teze pr|ko||ce uz brdo. spustanje n|z brdo. pr| v|sok|m temperaturama
oko||ne | s||cno. Ü takv|m s|ucajev|ma treba se pr|drzavat| uputa pro|zvodaca automob||a koje
su navedene u pr|rucn|ku za uporabu automob||a. Nek| pro|zvodac| savjetuju trenutno zaus-
tav|janje. qasenje motora | cekanje da se u|je oh|ad|. nek| savjetuju trenutno zaustav|janje
voz||a. postav|janje ruc|ce mjenjaca u po|ozaj "P" | sa upa|jen|m motorom pr|cekat| da se u|je
oh|ad| (uqas| se s|qna|na |amp|ca).
Üko||ko se s|qna|na |amp|ca ne qas| | nakon h|adenja vjerojatno se rad| o qub|tku u|ja ||| nekoj
druqoj smetnj| a|| u t|m s|ucajev|ma obavezno se treba jav|t| ov|astenom serv|su.
Slika 10. Signalna lampica stanja ulje automatskih mjenjaèa
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 17
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
CVT eng. Continuosly Variable Transmission,
njem. Stufenloses Automatikgetriebe,
Automatski mjenjaè s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera
CVT mjenjac. ||| kako se takoder jos naz|va obuhvatn| mjenjac. raz||kuje se od star|j|h stupnje-
van|h ||| automatsk|h mjenjaca po uq|avnom kont|nu|ranoj promjen| pr|jenosnoq omjera |z-
medu osov|ne dovoda u|azne snaqe | osov|ne odvoda |z|azne snaqe.
Osnova konstrukc|je ove kont|nu|rane automat|ke je var|jator sa svoje dv|je aks|ja|no pom|cne
p|oce (remen|ce) medusobno povezane c|ankast|m remenom posebne |zvedbe. Aks|ja|n|m
pomac|ma remen|ca omoqucuje se kont|nu|rana promjena nj|hovoq naz|vnoq promjera a
t|me | kont|nu|rana promjena pr|jenosnoq omjera var|jatora. sto teoretsk| znac| moqucnost
beskonacnoq broja pr|jenosn|h omjera.
Ü komb|nac|j| sa k|as|cnom automatskom h|drod|nam|ckom spojkom ovakav var|jator c|n|
modern| automatsk| mjenjac s kont|nu|ranom promjenom pr|jenosnoq omjera CVT.
Slika 11. Naèelo rada CVT mjenjaèa
Osnovna je prednost komíor kont|nu|rane promjene brz|ne bez skokova broja okretaja moto-
ra. a uz to se moze podes|t| | opt|ma|n| pr|jenosn| omjer ov|sno o snaz| ||| potrosnj|. Dosada
uob|cajen| stupnjevi prijenosa kod CVT mjenjaca v|se ne postoje. To rezu|t|ra kont|nu|ra-
n|m (bestrzajn|m) | uc|nkov|t|m ubrzanjem. te pruza v|sok| komíor voznje.
Druqa znacajna prednost| uporabe ov|h mjenjaca jav|ja se kod vuce pr|ko||ce qdje se u
širokom podruèju brzina vožnje može ostvariti visoki zakretni moment.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 18
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Potrosnja qor|va se sta|no smanjuje cemu dopr|nos| konstrukc|ja ovakv|h mjenjaca. koj| su u
svakoj novoj |zvedb| |aks| | kompaktn|j|.
CVT mjenjacem uprav|ja odqovarajuca e|ektron|ka. a u praks| su pr|sutna raz||c|ta rjesenja
na pr|mjer CVTronic (Ope|) ||| Multitronic (Aud|). ovo su komerc|ja|n| naz|v| raz||c|t|h pro|zvo-
daca za vr|o s||cne sustave.
Kada var|jator dje|uje potpuno í|eks|b||no (Mu|t|tron|c). pomocu Programa dinamièke regu-
lacije – njem. Dinamische Regelprogramm (DRP) pr|jenosn| omjer pr||aqoduje ov|sno o
opterecenju. o vo|j| vozaca | o uvjet|ma voznje.
Üko||ko pro|zvodac unapr|jed zada odredene razmake aks|ja|no pom|cn|h p|oca var|jatora
tada CVT dje|uje kao pet- ili šestostupanjski automatski mjenjaè sa samosta|nom promje-
nom stupnja pr|jenosa. Stov|se. u voznj| je moquca ruèna promjena tako predviðenih stup-
njeva prijenosa bez uporabe spojke.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 19
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
DSP njem. Dynamisches Schaltprogramm
Program dinamièke promjene prijenosnog omjera
Proqram d|nam|cke promjene pr|jenosnoq omjera mjenjaca DSP je sastavn| d|o modern|h
automatsk|h mjenjaca za osobne automob||e.
Znaèajno pridonosi komforu vožnje, rastereæuje vozaèa u sluèajevima gradske vožnje
ili vožnje u koloni sa zastojima u tzv. “stani-kreni” situacijama u prometu. Mjenjaè u
takvoj situaciji ne radi u standardnom modu za normalnu vožnju, veæ fleksibilno pr||a-
qoduje svoju karakter|st|ku promjene pr|jenosnoq omjera zatecenom stanju voznje (od ovo-
qa s||jed| tzv. naz|v pametn| mjenjac|).
U kombinaciji s kontinuiranim Audi-Multitronic-mjenjaèem (vidi CVT). èini tzv. Proqram
d|nam|cke requ|ac|je brz|ne DPP (njem. Dynam|sches Peqe|proqramm ).
Adaptivno upravljanje mjenjaèem – AGS (njem. Adaptive Getriebesteuerung) ||| Elektro-
nièko upravljanje mjenjaèem – EGS (njem. Elektronische Getriebesteuerung) dje|uju na
|st| nac|n.
Ü automatskom modu rada AGS. na osnov| raz||c|t|h |níormac|ja. odab|re |dea|n| pr|jenosn|
omjer. Os|m toqa uz|ma u obz|r | konkretnu s|tuac|ju u voznj| | tako smanjuje nepotrebne
promjene prijenosnog omjera, pogotovo u zavojima ili pri spuštanju nizbrdo.
Ako vozac npr. od ran|je |ma nav|ku voziti ili ekonomièno ili sportski. kont|nu|ranom req|s-
trac|jom po|ozaja | pr|t|skanja peda|e qasa e|ektron|ka sta|no |znova "uc|". kako b| prepozna-
la osobni stil vožnje. Poqonsko prok||zavanje | poqonsk| zakretn| moment se uzajamno
usporeduju a na teme|ju toqa se t|jek promjene pr|jenosnoq omjera pr||aqoduju |nd|v|dua|-
nom nac|nu voznje.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 20
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
TIPTRONIC njem. Getribesteuerung
Upravljanje mjenjaèem
Automatsk| mjenjac sa sustav|ma Triptronic. Steptronic ||| Active select dopustaju vozacu
ruènu promjenu stupnja prijenosa bez prekidanja snage vuèe.
To nema prednost| samo pr| voznj| s pr|ko||com. vec omoqucuje na pr|mjer prebacivanje u
niži stupanj prijenosa na zavojitim brdskim cestama. kako b| se moq|o opt|ma|no |skor|s-
t|t| kocenje motorom ||| suzb|t| neze|jeno prebac|vanje u v|s| stupanj pr|jenosa.
Mnoq| vozac| sa sportsk|m amb|c|jama ze|e da |m je. |zmedu osta|oq. dostupna | moqucnost
|zbora uob|cajen|h cvrst|h pr|jenosn|h odnosa. Zato je u mnoq|m mode||ma uprav|janje pro-
mjenom stupnja pr|jenosa komb|n|rano s moqucnost|ma "sportsk|h mjenjaca" koj|. pomocu
v|se unapr|jed odreden|h tocaka za promjenu stupnja pr|jenosa. dopustaju jos d|nam|cn|j|
nac|n voznje.
Kod sustava Triptronic | s||cn|h verz|ja mjenjaca. pojed|n| stupnjev| pr|jenosa prebacuju se
rucno pomocu posebne "staze za prebac|vanje brz|na". Za prebac|vanje u n|z| stupanj pr|je-
nosa ruc|cu mjenjaca treba b|aqo povuc| prema nazad. a za prebac|vanje u v|s| stupanj
pr|jenosa dovo|jan je kratk| pokret ruc|ce prema napr|jed.
Prav| osjecaj trkaceq automob||a post|ze se dodatno preko odqovarajuce t|pke na vo|anu.
Tako kod prebac|vanja ruke ostaju na vo|anu. a uprav|janje voz||om je | da|je s|qurno.
A ako je opet potrebna udobna voznja. mjenjac ce ponovno dje|ovat| u potpuno automat-
skom nac|nu rada.
Sliku 12. Ruèica TIPTRONIC mjenjaèa
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 21
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
DI eng. Direkt injection
njem. Diesel Direkt – Einspritzung
Diesel izravno ubrizgavanje
Ov|sno o |zvedb| prostora za |zqaranje qor|va raz||kuju se d|ese|sk| motor| s ne|zravn|m |
d|ese|sk| motor| s |zravn|m ubr|zqavanjem. Kod d|ese|sk|h motora s ne|zravn|m ubr|zqava-
njem qor|vo se stupnjev|to ubr|zqava u prostor koj| je odvojen od prostora c|||ndra. b||o da se
rad| o |zvedb| s predkomorom ||| |zvedb| s tzv. vrt|oznom komorom.
Kod d|ze|sk|h motora s |zravn|m ubr|zqavanjem qor|vo se ubr|zqava |zravno u prostor |zqara-
nja (u c|||ndar).
Slika 13. Izvedbe prostora za izgaranje goriva kod Diesel motora
a) D|ese| motor s ne|zravn|m ubr|zqavanjem b) d|ese| motor s |zravn|m ubr|zqavanjem
Osnovne prednost| |zvedbe s |zravn|m ubr|zqavanjem su pr|je sveqa: manja potrosnja. zna-
cajno bo|je períormanse motora. a naroc|to karakter|st|ka zakretnoq momenta. Suvremen|
d|ese| motor| osobn|h automob||a moqu se po svoj|m períormansama uspored|vat| s benz|n-
sk|m motor|ma. a sto se t|ce karakter|st|ke zakretnoq momenta |maju | odredene prednost|.
Üko||ko se motor s |zravn|m ubr|zqavanjem oprem| s uredajem za prednab|janje (turbo pu-
njac) dob|va se moderna |zvedba tzv. tubro d|ese| motora s |zravn|m ubr|zqavanjem DTI
(enq. D|ese| Turbo lnject|on) ||| TDI ( njem. Turbod|ese| D|rekte|nspr|tzunq).
K|as|cne |zvedbe sustava za napajanje d|ze|sk|h motora qor|vom oprem|jene su radnom |||
d|str|buc|jskom v|sokot|acnom pumpom. Karakter|st|ka ovakv|h sustava je u tome sto svak|
c|||ndar |ma v|ast|tu vezu (cjevovod) do |z|azne (v|sokot|acne) strane v|sokot|acne pumpe. Za
svak| radn| takt motora v|sokot|acna pumpa nanovo t|ac| qor|vo | preko br|zqa|jke qa sa|je u
prostor |zqaranja odqovarajuceq c|||ndra.
Nov|j| sustav| napajanja motora (redov|to konstru|ran| kao |zvedba s |zravn|m ubr|zqavanjem)
rade sa sta|n|m t|akom u v|sokot|acnom cjevovodu za dovod qor|va do br|zqa|jke. Kod ov|h
sustava v|sokot|acna pumpa kont|nu|rano t|ac| qor|vo u tzv. zajedn|ck| spremn|k koj| je v|soko-
t|acn|m cjevovodom d|rektno | sta|no vezan na br|zqa|jke. Ovo su sustav| tzv. Oommon-Pa||-
Tehno|oq|je. Dodano s|ovo "O" u krat|c| CDI ||| CDTI oznacava Oommon-Pa||-D|rect lnject|on.
trenutno nají|eks|b||n|ju tehn|ku D|rektnoq d|ze| ubr|zqavanja. Dak|e. kod ovoq rjesenja se
qor|vo pod v|sok|m t|akom t|ac| u zajedn|ck| cjevovod | t|me pr|prema za ubr|zqavanje. E|ek-
tron|cko uprav|janje motorom requ||ra vr|o v|sok| tlak od 1.350 do 1.600 bar ov|sno o s||jedu
ubr|zqavanja kao | o broju okretaja | opterecenju motora.
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 22
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Bosch. kao jedan od najvec|h pro|zvodaca danasnje CDI odnosno CDTI tehno|oq|je za voz|-
|a. |zbac|o je trz|ste trecu qenerac|ju ov|h sustava. Nove piezo-sapnice za ubrizgavanje
(enq. P|ezo-ln||ne-lnjektor) dva puta su brže od sv|h sapn|ca za ubr|zqavanje uprav|jan|h
maqnetsk|m vent||om sto se danas na|aze na trz|stu.
lzvedbe s nov|m p|ezo-sapn|cama za ubr|zqavanje qor|va omoqucuju teoretsk| beskonacan
broj ubr|zqavanja t|jekom jednoq radnoq takta motora. sto omoqucuje pobo|jsanje karakter|-
st|ka motora kao | c|st|je produkte |zqaranja
Slika 15. Common-Rail piezo brizgaljka za automobilske motore
Slika 14. Izvedba Common-Rail-Tehnologije
1. Mjerac protoka zraka
2. Üprav|jacka jed|n|ca
3. \|sokot|acna pumpa
4. \lsokot|acn| spremn|k
5. Br|zqa|jka
6. Brojac okretaja
ko|jen|castoq vrat||a
7. Senzor temperature
rash|adne tekuc|ne
8. F||ter qor|va
9. Senzor po|ozaja
papuc|ce ubrzanja
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 23
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
GDI eng. Gasoline Direct Injection
njem. Benzin - Direkteinspritzung
Direktno ubrizgavanje benzina
Kod d|rektnoq ubr|zqavanja benz|na. potrosnjom requ||rana jednoc|||ndr|cna v|sokot|acna
crpka pro|zvod| potreban tlak goriva od oko 120 bar. E|ektromaqnetsk| uprav|jan| vent|||
dopustaju ubr|zqavanje benz|na u ze|jenom trenutku direktno u prostor sagorijevanja. N|s-
ka potrosnja qor|va motora s d|rektn|m ubr|zqavanjem zasn|va se u prvom redu na koncep-
tu tzv. uslojenog punjenja. koj| se moze rab|t| u s|rokom podrucju dje|om|cn|h opterecenja
motora. Na ovaj nac|n. u odnosu na mjesav|nu dob|venu dosadasnj|m ubr|zqavanjem u us|-
snu c|jev. motor post|ze najvece ustede qor|va. Üs|ojeno punjenje d|je||. prostor |zqaranja
uvjetno receno u dva d|je|a: d|o sa s|romasnom smjesom | d|o sa boqatom smjesom.
Tako ce se pri pogonu s djelomiènim optereæenjem mjesav|na sposobna za zapa|jenje
stvarat| samo u uskom podrucju oko svjec|ce dok ce u osta||m d|je|ov|ma c|||ndra prev|ada-
vat| s|romasna ||| vr|o s|romasna smjesa.
Ü takozvanom Homogenom režimu rada pri punom optereæenju. kor|st| se potpuno pu-
njenje prostora saqor|jevanja. rad| ceqa d|rektno ubr|zqavanje benz|na potrosnju manje re-
duc|ra na autocestama neqo u qradskom prometu. makar su | tamo ustede osjetne.
M|tsub|sh| je b|o predvodn|k u zam|s|| GDI. Pr|nc|p us|ojenoq punjenja moze se prepoznat| |
kod mnoq|h njemack|h pro|zvodaca automob||a vec prema |men|ma naz|va: Ubrizgavanje
uslojenim punjenjem CGI - eng. Strat|í|ed Oharqed Gaso||ne lnject|on - (Mercedes Benz)
||| Uslojeno ubrizgavanje goriva FSI - enq. Fue| Strat|í|ed lnject|on. (Aud|. \W). Ope| odne-
davna u svom proqramu |ma za ubr|zqavanje benz|na aqreqate DIRECT ECOTEC.
Slika 16. Direktno ubrizgavanje benzina kod vozila AUDI 2.0 FSI
lijevo - priprema smjese pri punom optereæenju motora (homogeni režim rada),
desno - priprema smjese pri djelomiènom optereæenju motora
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 24
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
GPS eng. Global Positioning System,
njem. Weltweit Positions-bestimmung,
Sustav globalnog pozicioniranja
Sustav q|oba|noq poz|c|on|ranja (GPS) dopusta odreðivanje položaja na èitavoj zemljinoj
kugli s toènošæu od nekoliko metara.
Ü tu svrhu oko Zem|je razmjesten| sate||t| odas||ju s|qna|e. GPS antena u automob||u (||| u
pr|jenosnom GPS-uredaju) pr|ma. ov|sno o oko||n|. s|qna|e |stovremeno s v|se takv|h sate||ta.
T| podac|. zajedno s digitaliziranom zemljopisnom kartom cestovne mreže. dostatn| su
danasnj|m modern|m navigacijskim sustavima da dovo|jno tocno |zracunaju poz|c|ju voz||a
| kont|nu|rano prate unapr|jed p|an|ran| put kretanja.
Znacajno pr|donose udobnost| voznje. a naroc|to u ve||k|m qradov|ma. S ovakv|m sustav|ma
n|t| jednu adresu na sv|jetu n|je nemoquce pronac|.
\azno je |staknut| da je za nesmetan rad ovakv|h sustava os|m sate||tske podrske potrebna |
odqovarajuca digitalizirana zemljopisna karta cestovne mreže. za koju se treba nadat| da
ce Hrvatska uskoro razv|t|.
Slika 17. Sustav globalnog pozicioniranja - satelitska navigacija
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 25
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
GRA njem. Geschwindigkeits-Regelungs-Anlage,
Ureðaj za reguliranje brzine
Pomocu e|ektron|ckoq requ||ranja brz|ne jos poznat|jeq pod |men|ma Cruise Control (eng.)
||| Tempomat (eng.) moze se na pritisak gumba konstantno održavati bilo koja brzina
vozila na putu.
T|me je vozac. osob|to kod post|vanja oqran|cenja brz|ne ||| pr| voznj| autocestom na vece
uda|jenost| (naroc|to kad n|su ve||ke quzve). os|oboden nepotrebnoq napora za koncentrac|-
jom na trenutnu brz|nu voz||a. Sustav íunkc|on|ra tako da se kratk|m pr|t|skom na odqovara-
juc| qumb kao ze|jena sta|na brz|na odabere trenutna brz|na voz||a. Povecanje ||| smanjenje
brz|ne takoder se rea||z|ra re|at|vno jednostavno. pr|t|skom na odqovarajuc| qumb. uob|caje-
no je da za povecanje brz|ne qumb na seb| |ma znak "÷" a za smanjenje znak "-". Kratk|m
pr|t|skom na peda|u kocn|ce ||| spojke sustav se automatsk| |sk|juc|. a vozac da|je brz|nu
odrzava pr|t|skom na papuc|cu za ubrzanje.
Ü nov|je vr|jeme se razv|jaju | pr|mjenjuju nov|j| sustav| Aktivna regulacija brzine - AGR
(njem. Aktive Geschwindigkeitsregelung) ||| Adaptivna regulacija brzine - ACC (eng.
Adaptive Cruise Control). koj| dodatno. pr| requ|ac|j| brz|ne. uz|maju u obz|r | razmak pre-
ma voz||u |spred. Ovakv| sustav| su oprem|jen| radarsk|m senzorom. uqraden|m u prednj| d|o
voz||a koj| provjerava je || razmak do voz||a koje se krece |spred dostatan obz|rom na trenutnu
brz|nu voznje.
Ako je razmak suv|se ma||. AGR ||| ACC sustav oduz|manjem qasa ||| |aqan|m kocenjem
po|ako smanjuje brz|nu. Nakon sto put |spred voz||a postane opet s|obodan. ACC automat-
sk| ubrzava do prethodno odabrane brz|ne.
Treba napomenut| da ov| sustav| ne reaq|raju na nepokretne prepreke na putu ||| na voz||a
koja do|aze u susret.
Zboq s|qurnosn|h raz|oqa AGR ||| ACC ne sm|je b|t| akt|v|ran n|t| na cest| punoj zavoja n|t| pr|
nepovo|jn|m vremensk|m uvjet|ma kao na pr|mjer pr| maq||. po|ed|c| ||| jakoj k|s|.
Ov| sustav| su jos u razvoju | jos uv|jek | uz nj|hovu uporabu najveca odqovornost u odrzavanju
potrebnoq razmaka |zmedu voz||a | da|je ostaje na vozacu.
Slika 18. Ureðaj za reguliranje brzine - Tempomat
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 26
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
OBD eng. On Board Diagnosis
Ugraðena dijagnostika
Zadaca uqradene d|jaqnost|ke je prepoznat| tehnièke smetnje u voz||u. Kod toqa su infor-
macije o greškama spremljene kako b| se kasn|je u autoserv|su moq|e oc|tat| uz pomoc
odqovarajuceq racuna|a. T|me je trazenje qresaka znatno o|aksano. a troškovi održavanja
su na taj nac|n znatno smanjeni.
Posebno stroqe norme za |spusne p||nove zaht|jevaju postojanje OBD sustava na voz||u. jer
se tada sv| d|je|ov| voz||a koj| dopr|nose |spravnom sastavu |spusn|h p||nova moraju sta|no
nadz|rat| | u s|ucaju ne|spravnost| odmah s|qna|n|m svjet|om upozor|t| vozaca.
Jos komp|etn|j| su postupc| sustava nadzora pod |menom Aktivni servisni sustav (ASSYST)
tvorn|ce Mercedes Benz ||| Sustav baziran na stanju CBS - eng. Condition Based System
- tvorn|ce BMW.
Slika 19. OBD dijagnoza
lijevo - glavni meni za OBD dijagnozu na ureðaju BOSCH BEA 350,
desno - prikljuèivanje na dijagnostièku utiènicu na automobilu
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 27
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
PA eng. Park-Assistant
njem. Einparkhilfe
Pomoæ pri parkiranju
lako je pr|nc|p íunkc|on|ranja ov|h sustava vr|o s||can komerc|ja|n| naz|v| su raz||c|t|. a ov|se
pr|je sveqa o pro|zvodacu.
Na trz|stu su pr|sutn| sustav| pod s||jedec|m naz|v|ma Asistent parkiranja - PA (eng. Park -
Assistent), Sustav akustiènog parkiranja - APS (eng. Acoustic Parking System), Nadzor
razmaka parkiranja - PDC (eng. Park Distance Control) ili Sustav Parctronic - PTC (eng.
Parctronik System).
Gotovo sv| ov| e|ektron|ck| uredaj| za park|ranje |maju na voz||u straqa. a neqdje | napr|jed.
postav|jene ultrazvuène senzore koj| moqu odred|t| razmak od moquc|h prepreka.
Senzor| em|t|raju u|trazvucne va|ove koj| se reí|ekt|raju od zapreka. zat|m |h pr|jemn|k otkr|va
| ana||z|ra uz pomocu racuna|a. Trenutacn| razmak |zmedu voz||a | prepreke se |zracunava |
ov|sno o pr|m|jenjenom sustavu. s|qna||z|ra vozacu opt|ck|. akust|cn| ||| komb|n|rano. Tocnost
sustava je cent|metarska.
Üz uporabu ovakv|h sustava manevriranje vozilom na uskom prostoru znatno je o|aksano. a
smanjena je | opasnost od uv|jek moquc|h oqrebot|na | u|eknuca na voz||u.
Slika 20. Park - Assistent - pomoæ pri parkiranju
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 28
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
RDS eng. Radio Data System
Sustav radio-podataka
Auto-rad|o pr|jemn|c| oprem|jen| RDS dekoderom uz cujn| rad|o proqram pr|maju | necujne
d|q|ta|ne |níormac|je. kao na pr|mjer |me stan|ce aktua|noq proqrama. podatke o upravo
em|t|ranom nas|ovu | |zvodacu. a|ternat|vne írekvenc|je pr|jema ||| obav|jest| o zastoj|ma u
prometu (kana| za poruke o prometu TMC).
Taj kana| za poruke o prometu - TMC (eng. Traffic Message Channel) sta|no sa|je aktua|ne
|níormac|je o prometu | em|t|raju qa brojne ÜK\ stan|ce.
TMC - obav|jest| ne prenose se u ob||ku razum|j|voq teksta. vec kao paket| d|q|ta|n|h podata-
ka koj| se da|je moqu obrad|t| u sustavu za nav|qac|ju. T| podac| se da|je moqu uk|juc|t| u
predv|den| p|an puta | vozacu. kod duz|h zastoja. ponud|t| opt|ma|n| ob||azn| put do c||ja.
Slika 21. Auto-radi sa RDS dekoderom
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 29
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
SBE njem. Sitzebelegungserkennung
Prepoznavanje zauzetosti sjedala
Prepoznavanje zauzetost| sjeda|a (SBE) na|az| se kod raz||c|t|h voz||a vec oko 10 qod|na u
ser|jskoj oprem|. a preporuca qa radna skup|na AlPBAG njemacke automob||ske |ndustr|je.
O||j je. da se suvozac req|str|ra na njeqovom sjeda|u u svakom po|ozaju sjedenja | neov|sno o
podesenom po|ozaju sjeda|a. ||| ako se tez|ste t|je|a na|az| na vanjskom rubu sjeda|a.
Prepoznavanje zauzetost| post|ze se pomocu razn|h senzora. Ü s|ucaju prometne nezqode
znacajno se smanjuje c|jenu popravka voz||a. Jer. ako na sjeda|u suvozaca n|tko ne sjed|. taj
zracn| jastuk | mozda zracne jastuke sa strane. ne treba nepotrebno akt|v|rat|. c|me se sted|
na nj|hovoj naknadnoj uqradnj| (pos||je udesa).
Buduc| da zracn| jastuk moze ozb||jno oz||jed|t| d|jete u njeqovom posebnom sjeda|u (uqra-
denom suprotno smjeru voznje) treba qa pr|s||no deakt|v|rat|.
Taj postupak treba izvršiti struèna osoba u ovlaštenom servisu.
lzuzetak: Ako je voz||o oprem|jeno ser|jsk| uqraden|m prek|dacem s k|jucem za deakt|v|ranje
zracnoq jastuka. vozac qa u s|ucaju da je postav|o sjeda|o za d|jete. treba |sk|juc|t|.
Elegantnije je Automatsko prepoznavanje sjedala za dijete AKEK ili AKSE (njem. Auto-
matische Kindersitz Erkennung). Dodatn| senzor| prepoznaju da je na neko sjeda|o posta-
v|jeno sjeda|o za d|jete (Baby-W|eqen) oprem|jeno odqovarajuc|m transponder|ma. Ü sjeda-
|a automob||a uqraden je sustav pr|mopredajn|ka koj| prepoznaju u Baby-W|eqen uqraden|
transponder. Ako se na zadnjem sjeda|u utvrd| pr|sutnost takve zast|tne naprave. automatsk|
s||jed| deakt|v|ranje prednj|h |. ako |h |ma | bocn|h zracn|h jastuka takvoq sjeda|a. Odqovara-
juca s|qna||zac|ja ce zat|m upozor|t| na takvo deakt|v|ranje.
Uputa uz sliku: Ne preporuca se postav|janje djecje sjeda||ce na prednje sjeda|o. Ako nema druqe mo-
qucnost| treba se uvjer|t| da su zracn| jastuc| kod suvozackoq sjeda|a deakt|v|ran| te sjeda||cu treba posta-
v|t| suprotno od smjera voznje. Ma|o d|jete je uv|jek bo|je smjest|t| na straznje sjeda|o.
Slika 22. Postavljanje sjedalice za vožnju djece lijevo - postavljanje sjedalice na suvozaèko
sjedalo (Porsche Boxter), desno - postavljanje sjedalice na stražnje sjedalo (Renault Twingo)
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 30
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
ECAS eng. Electronically Controlled Air Suspension
Elektronièki regulirani zraèni ovjes
ECAS je sustav zracnoq ovjesa tvrtke WABOO nadoqraden e|ektron|ck|m komponentama
c|me se post|ze c|je|| n|z prednost| nad konvenc|ona|n|m zracn|m ovjesom.
Neke od t|h prednost| su:
l smanjenje potrosnje st|acenoq zraka za vr|jeme voznje
l moqucnost automatskoq odrzavanja raz||c|t|h n|voa voz||a (npr. kod pr||aqodbe
v|s|ne voz||a utovarnoj ramp| kod utovara | |stovara voz||a)
l odrzavanje vodoravnoq n|voa teretnoq prostora kod neravnomjerno natovarenoq
voz||a
l jednostavnost. s|qurnost. | udobnost rukovanja
l ve||ka pr||aqod|j|vost raz||c|t|m vrstama teretn|h voz||a (proqramab||nost)
l moqucnost d|jaqnoze pomocu racuna|a
l moqucnost |nteqrac|je dodatn|h íunkc|ja kao sto su memor|ranje raz||c|t|h n|voa
voz||a. automatsko uprav|janje pod|zucom osov|nom. moqucnost pracenja natovare-
nost| voz||a. |td.
lzq|ed d|je|ova po koj|ma se ovaj sustav moze prepoznat| na voz||u moze se v|djet| na s||c| 9.
Slika 23. Izgled sastavnih dijelova ECAS sustava za teretno vozilo sa zraènim ovjesom
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 31
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
1 zracn| jastuc| prve osov|ne
2 osjetn|c| t|aka |/||| n|vo vent|||
3 zracn| jastuc| straznje osov|ne
4 zracn| jastuc| pratece osov|ne
5 uprav|jack| vent|| prednje osov|ne
6 racuna|na uprav|jacka jed|n|ca
7 uprav|jack| vent|| sa b|okom zadnje | pratece osov|ne
8 Zracn| jastuk za pod|zanje pratece osov|ne
Pr|mjer dje|ovanja:
\oz||o je dovedeno do rampe za |stovar | da|j|nsk|m uprav|jacem podeseno na v|s|nu rampe.
Ü zracn|m jastuc|ma v|ada t|ak dovo|jan za odrzavanje zadanoq n|voa. Za vr|jeme |stovara
tereta opterecenje zracn|h jastuka se smanjuje zboq ceqa se on| s|re. a n|vo voz||a se pod|ze.
D|zanje n|voa voz||a uzrokuje pom|canje po|uqa n|vo vent||a koj| sa|ju e|ektr|cn| s|qna| promje-
ne n|voa voz||a. Kada racuna|na jed|n|ca pr|m| s|qna| promjene n|voa voz||a. obraduje qa |
odas||je kontro|n| s|qna| prema uprav|jack|m vent|||ma koj| |spustaju zrak |z zracn|h jastuka
sve dok se s|qna| |z n|vo vent||a ne vrat| u pocetno podesenu raz|nu sto racuna|na uprav|jac-
ka jed|n|ca req|str|ra kao pocetno podesen| n|vo voz||a.
Slika 24. Shema ECAS sustava na teretnom vozilu sa prateæom osovinom
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 32
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
POPIS KRATICA I POJMOVA RABLJENIH U TEKSTU
Kratica Naziv na njemaèkom ili Naziv na hrvatskom Vidi kod
engleskom
ABS Ant|-B|ok|er-System Sustav prot|v b|ok|ranja
ACC Adapt|ve Oru|se Oontro| Adapt|vna requ|ac|ja brz|ne GPA
AGR Akt|ve Geschw|n|qke|ts reqe|unq Akt|vna requ|ac|ja brz|ne GPA
AGS Adapt|ve Getr|ebe steuerunq Adapt|vno uprav|janje mjenjacem DSP
AKEK Automat|sche K|nders|tz Automatsko prepoznavanje SBE
Erkennunq sjeda|a za d|jete
AKSE Automat|sche K|nders|tz Automatsko prepoznavanje SBE
Erkennunq sjeda|a za d|jete
APS Acoust|c Park|nq System Sustav akust|cnoq park|ranja PA
ASR Antr|ebs-Sch|upí-Peqe|unq Pequ|ac|ja poqonskoq TO
prok||zavanja
ASSIST Te|emat|cka s|uzba za
razmjenu |níormac|ja
ASSYST Act|ve Serv|ce System Akt|vn| serv|sn| sustav OBD
ATF Automat|c Transm|ss|on F|u|d Ü|je za automatske
h|drau||cne mjenjace
BAS Bremsass|stent As|stent kocenja SBO
CBS Oond|t|on Based System Sustav baz|ran na stanju OBD
CDI Oommon Pa|| D|rect lnject|on D|rektno d|ze| ubr|zqavanje Dl
preko zajedn|ckoq cjevovoda
CDTI Oommon Pa|| D|rect Turbo D|rektno turbo-d|ze| ubr|zqavanje Dl
lnject|on preko zajedn|ckoq cjevovoda
CGI Strat|í|ed Oharqed Übr|zqavanje us|ojen|m punjenjem GDl
Gaso||ne lnject|on
Cruise Control Kontro|a brz|ne GPA
CVT Oont|nuous|y \ar|ab|e Automatsk| mjenjac
Transm|ss|on. s kont|nu|ranom promjenom
Stuíen|oses Automat|kqetr|ebe pr|jenosnoq omjera
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 33
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Kratica Naziv na njemaèkom ili Naziv na hrvatskom Vidi kod
engleskom
DI D|rect lnject|on. D|ese| D|rekt- D|rektno d|ze| ubr|zqavanje
E|nspr|tzunq
DIRECT ECOTEC GDl
DSC Dynam|c Stab|||ty Oontro| D|nam|cko uprav|janje stab||noscu ESP
DRP Dynam|sche Peqe|proqram Proqram d|nam|cke requ|ac|je O\T
DSP Dynam|sches Scha|tproqramm Proqram d|nam|cke promjene
pr|jenosnoq omjera
DTI D|ese| Turbo lnject|on D|rektno ubr|zqavanje s Dl
turbo-punjenjem
EBV E|ektron|she Bremskraítverte||unq E|ektron|cka razd|oba ABS
snaqe kocenja
EBS E|ectron|ca||y contro||ed E|ektron|ck| requ||ran| EBS
Brak|nq System koc|on| sustav
EDS E|ektron|sche D|ííerent|a|sperre E|ektron|cko b|ok|ranje ASP
d|íerenc|ja|a
EGS E|ektron|sche Getr|ebesteuerunq E|ektron|cko uprav|janje DSP
mjenjacem
ESP E|ektron|sches Proqram e|ektron|cke stab|||zac|je
Stab|||täts-Proqramm.
E|ectron|c Stab|||ty Proqram
ETC E|ectron|c Tract|on Oontro| E|ektron|cko uprav|janje vucom ASP
FDR Fahrdynam|kreqe|unq Pequ|ac|ja d|nam|ke voznje ESP
FSI Fue| Strat|í|ed lnject|on Üs|ojeno ubr|zqavanje qor|va GDl
GDI Gaso||ne D|rect lnject|on D|rektno ubr|zqavanje benz|na
GPS G|oba| Pos|t|on|nq System Sustav q|oba|noq poz|c|on|ranja
GRA Geschw|nd|qke|ts-Peqe|unq Üredaj za requ||ranje brz|ne
An|aqe
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 34
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
Kratica Naziv na njemaèkom ili Naziv na hrvatskom Vidi kod
engleskom
HDI H|qh Pressure D|rect lnject|on Übr|zqavanje qor|va pod Dl
v|sok|m t|akom
IDS lnterakt|ves Dynam|sches lnterakt|vn| d|nam|ck| vozn| sustav ESP
Fahrsystem
Multitronic O\T
OBD On-Board-D|aqnose Üqradena d|jaqnost|ka
OnStar ASSlST
PA Park-Ass|stant. E|nparkh||íe As|stent park|ranja
PDC Park D|stance Kontro| Nadzor razmaka park|ranja PA
PSM Porche Stab|||ty Manaqement Üprav|janje stab||noscu Porshe ESP
RDS Pad|o Data System Sustav rad|o-podataka
SBC Sensotron|c Brake Oontro|. Sustav kocenja uprav|jan senzor|ma
Sensorqesteuerstes Bremssystem
SBE S|tzbe|equnqserkennunq Prepoznavanje zauzetost| sjeda|a
Steptronic T|ptron|c
TC Tract|on Oontro| Üprav|janje vucom ASP
TCS Tract|on Oontro| System Sustav uprav|janja vucom ASP
TDI Turbod|ese| D|rekte|nspr|tzunq D|rektno turbo-d|ze| ubr|zqavanje Dl
TempomatKontro|a brz|ne GPA
Tiptronic
TMC Traíí|c Messaqe Ohanne| Kana| za poruke o prometu PDS
TRC Tract|on Oontro| Üprav|janje vucom ASP
VSC \eh|c|e Stab|||ty Oontro| Üprav|janje stab||noscu voz||a ESP
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 35
KRATICE U AUTOMOBILIZMU
BILJEŠKE
OENTAP ZA \OZlLA HP\ATSKE Strana 36
KRATICE U AUTOMOBILIZMU

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful