POJMOVI (UVOD U ARHEOLOGIJU II) AGORA - (gr .= trg, skup tina) U ant.

Gr koj gradski trg, tr nica, mjesto na kojem se odvijao dru tveno-politi ki i trgova ki ivot. Nalazi se obi no u sredi tu grada, u primorskim gradovima blizu pristani ta. U starije je doba nepravilna oblika, okru ena hramovima i javnim zgradama, kasnije kvadratna oblika i izgra ena kao arhitektonska cjelina, okru ena trijemovima. Uzor je rimskom forumu. Agora je i prvotan naziv za narodnu skup tinu, koja se kasnije zove eklezija (= o rije vu preuzima kr anstvo, prvotno za crkvu kao zajednicu vjernika, a u romanskim jezicima i za crkvenu zgradu: tal. chiesa, franc. eglise, starodalm. hesia, jesia, itd.) AKROTERIJ - (gr . akroterion= vrh, glavica) U gr koj umjetnosti samostalan plasti an ukras na vrhu i krajevima zabata hrama ili sarkofaga. Prvobitno simboli ki ukras (npr. lira), zatim palmeta, akantusov list, a kasnije i slo enije tvorevine (sfinga, grifon, Gorgona, Nike, ovje ji lik). Javlja se i u etru anskoj i rimskoj umjetnosti, te u srednjovjekovnoj (npr. na vrhu ciborija). AMBON - (gr .= pupak ili kvrga na titu; ono to se isti e) Povi eno mjesto (govornica) smje teno na spoju sveti ta i broda crkve, namijenjeno itanju biblijskih tekstova u liturgiji. Sastoji se od ovalne, kvadratne ili poligonalne ograde, s jedne strane otvorene, zatim noge ili postolja na kojem po iva i malog stubi ta kojim mu se prilazi. U bazilikama se nalaze dva takva mjesta. U ranokr anskim bazilikama amboni se nalaze na bo nim stranama scholae cantorum, a u romani kim crkvama na dnu scholae cantorum prema glavnom brodu crkve. Sa sjevernog se ita evan elje a s ju noga poslanica i starozavjetni tekstovi. Tamo gdje je bio samo jedan ambon (npr. S. Clemente u Rimu), reovito je bio trostepen: s najvi eg mjesta akon ita evan elje, sa srednjega sub akon poslanicu, a s najni ega lektor ita tekstove Starog zavijeta i ostale poruke. U pravoslavnoj crkvi se nalazi kao povi eno mjesto ispred ikonostasa, a naziva se amvon. Ambone u 11. st. polako istiskuje pojava propovjedaonice. Propovjedaonica je govornica koja je od poda crkve odignuta od 1 do 4 m (i vi e), s koje sve enik propovijeda vjernicima (Split= romani ka esterostrana, 13.st.). U doba baroka do ivljava vrhunac likovne ekspresije: u reljefu se izra uju itave pou ne biblijske pri e. Iznad se esto postavlja baldahin koji ima akusti ku, simboli ku i dekorativnu funkciju. U 12. i 13. st. katkad nailazimo na dvije propovjedaonice, svaka na svojoj strani broda. APSIDA - (gr . hapsis= spoj, svod, prigradnja) Polukru ni zavr etak anti ke bazilike gdje je sjedio predsjednik suda sa svojim pomo nicima. Od 4.st. taj arhitektonski oblik preuzima i kr anska bazilika i u tom dijelu smje tena je biskupova katedra, a njoj sa svake strane subselia za zbor sve enika. U kasnijim razdobljima poprima razli ite oblike (poligon, kvadrat, segment), a i druk ije funkcije (od 11.st. u njoj se smje ta oltar i sarkofag s mo ima). Obi no je nadsvo ena polukalotom. Apsidiola ± mala apsida, u romani koj i goti koj arhitekturi esto po vi e njih prati glavnu apsidu. AMFORA ± anti ka kerami ka trbu asta posuda duga kog i uskog vrata s dva dr ka i, naj e e, picastim dnom. Rabila se za prijevoz i uvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe, 1

Nimfa je pretvorena u biljku lovor (dafni=lovor). koji je mogao svije strijele da dobaci jako daleko. simboli grada«u antici. Na njemu se prikazuju glave bo anstava. Arijanstvo je u 4. muzike i proricanja. . Original je izgubljen. kako sa Nimfama. po raznim hramovima i proro i tvima. kako bi se spasila. jer je Zevsov sin od Lete. stolje u u Aleksandriji u Egiptu. panjolske. bog svjetlosti. tako i sa obi nim smrtnicama. danas u rimskom Museo Pio-Clementino. U Rimu je u carsko doba na aversu lik cara ili nekoga iz njegove u e obitelji BALEJ ± 2 . ve je stvorena od Oca. skladno gra en i bujne kose. oko 330. tzv. odli no sa uvanog i umjetni ki iznimnog anti kog kipa. Tako i bi. Jednom je zavolio k erku boga Peneja. u Trasteveru. i 5. istarske. Za hrvatsku kulturu motiv apoksiomena osobito je zanimljiv zbog nedavno kod Lo inja otkrivenog. APOLON ± Apolon. dvorski kipar Aleksandra Velikog. prednju stranu novca. veoma vje t strijelac. izgled dr a a) ovisi o mjestu proizvodnje pa se razlikuju gr ke (koje su i jedine ukra avane i ponekad imaju pro ireno dno na kojem mogu samosalno stajati). kao i njegova sestra Artemida. apoxyómenos: "onaj koji se stru e") jedna je od konvencionalnih poza u kojoj su anti ki Grci prikazivali atlete. APOKSIOMEN ± (gr . Dafne. pr. biljku koja je od onda posve ena Apolonu. zamolila oca da je u ne to pretvori. st. na podru ju Bizanta. Arijev je nauk osu en je kao hereza na Prvom nicejskom saboru. Sa uvana je anti ka mramorna kopija. Prema ovom nauku bo anska narav Isusova podre ena je naravi Boga Oca. koji je ivio i nau avao u ranom 4. italske. visok. i zbog toga je imao mnogo ljubavnih avantura. a Rimljani strigil (strigilis). Najpoznatijeg anti kog apoksiomena oblikovao je u bronci Lisip iz Sikiona. ARIJANSTVO ± kristolo ki nauk to ga je irio prezbiter Arije. Hrvatskog Apoksiomena. preuzimaju ih Rimljani. sporta i su pra inu i znoj s (nauljenog) tijela skidali malim srpolikim instrumentom koji su Grci zvali ksistra ( ). Me utim ona mu ljubav nikako nije uzvra ala. sjevernoafri ke. Ponekad se nazivaju Minijanima prema prapovijesnom plemenu s tog podru ja. ARAARGONAUTI ± dru ba heroja iz gr ke mitologije koji su u godinama to su prethodile Trojanskom ratu pratili Jazona u Kolhidu (dana nja Gruzija) u njegovoj potrazi za Zlatnim runom. Oblik amfora (zaobljenost. Apolon je bio prelijepi bog. Specifi ni oblik nastao je prilagodbom potrebama brodskog prijevoza. Ljudi su prekomjerno obo avali. otkrivena 1849. pa je tako bilo vrijeme u kojem druga bo anska osoba nije postojala. U helenizmu se pojavljuje lik vladara. kipovi apoksiomena hvataju mladi e u takvim trenucima. ve je. duljina vrata. Ime su dobili prema brodu Argo koji je nazvan prema svom graditelju Argu. "Argonauti" stoga doslovce zna i "moreplovci s Arga". a proizvode se sve do 11. Nakon treninga. tako i u radu. stolje u bilo vrlo ra ireno u Crkvi. Postao je religijski simbol kako u umjetnosti.datula. ta vi e. Kr. Apolon je bio i bog ratnik. neki ga smatraju Pitagorinim ocem. Javljaju se u Gr koj. rimske. itarica i dr. po to je bog stalno proganjao. na takmi enjima i rtvovanjima. AVERS ± (Av)-naziv za lice tj. pripada drugoj generaciji bogova sa Olimpa.

to jest mali bazen u kojem su se obavljala kr tenja. vojni logor).BAPTISTERIJ ± izvorno je krsni zdenac. Izvorno zna enje pojma u rim. BAZILIKA ± ( kraljeva dvorana) je rana forma kr anske bogomolje. nalazio se prostor sa mo ima sveca za titnika. putovi i ceste slijede tu katastarsku mre u. limitatio: ograni enje). Vjerovatno je gra ena od rimskih istoimenih gra evina koje su slu ile kao sudnice i tr nice. teku u pravcu sjever ± jug . stolje a. ant. Episkop je dr ao slu bu stoje i u sredi njem dijelu. stolje a. stolje a naziv Äkrstionica³ ozna avat e i posebnu gra evinu vezanu uz biskupsku crkvu. stolje a. te s to no odre enim polo ajem pojedinih gra evina. Sredi nji dio imao je la u i nekoliko redova stupova koji su podupirali sredi nji dio. CARDO ± ulice koje su rimskom gradu pravilnog rastera . poslije samo za polijevanje kr tenika. castrum: utvrda. utvr eno vojni ko naselje. Postoje ostaci takvih krstionica iz 4. CIPUS ± je specifi an oblik kamenog nadgrobnog spomenika u obliku prizme ili cilindra s natpisom ili ukrasom 3 . radi podjele zemlje kolonistima pri osnivanju novih naseobina (kolonija). u kr anskom graditeljstvu od 4. s po etka 9. zemlji ta na pravilne pravokutne ili kvadratne estice. s pretorijem (zapovjedni tvom) na njihovu sjeci tu. o kojima na Bliskom istoku postoje arheolo ki dokazi barem iz 1. Na uzvi enom dijelu ispod apside je bio oltar sa nebom iznad njega. do 14. na tronu. ulice. Gra evina je bila okrenuta istoku. tabor. pritom okomito sjeku i decumanus CARDO MAXIMUS ± CASTRUM ± (lat. tehnika katastarske premjere poljop. Iznad su se nalazili prozori. a namijenjenu obredu kr tenja. Postoje naznake da su takve krstionice postojale ve u samim po ecima kr anstva. Bazilike imaju i osobine rimskih ku a i katakombi koje su slu ile kao mjesta za ispovjedanje vjere prije nego to je Kr anstvo priznato za slu benu religiju. Kasnije. Rani primjer pomi nog bazena krstionice je Vi eslavova krstionica iz Nina. logor. Odmah ispod oltara. koji se gradio po to no odre enim pravilima: pravokutni oblik. sa lukovima i apsidama ukra enim mozaicima. Tragovi se centurijacije i danas prepoznaju na katastarskim i topografskim mapama i snimcima iz zraka. Od 12. stolje a i u svim upnim crkvama grade se kamene ili metalne posude. Prve krstionice razvile su se iz idovskih bazena za obredno pranje. a obi no su imale kri ni tlocrt s dva niza stuba kojima se silazilo u krstionicu i iz nje izlazilo. ali i u krajoliku ondje gdje me e. CENTURIJACIJA ± (prema lat. esto na jednoj nozi ili postolju ( koljka) koje zamjenjuju bazen. smje tena u brodu. a ostali sve enici su bili raspore eni polukru no. esto ispod nivoa poda. doba potje e od legijskoga logora opasana bedemima i kulama. On je vodio na usku terasu na kojoj su bila tri ili vi e ulaza u glavni dio zgrade. Naprijed se nalazio Atrij na stupovima. Redovito kru na ili poligonalna tlocrta s udubljenim bazenom za uranjanje. po jedna vrata na sredini svake stranice i dvije gl. lijevo i desno od njega. kapeli ili sakristiji crkve. centurio: stotnija) ili limitacija (lat.

Po razdiobi naroda u rimsko doba. bog-bik.st. gr . gdje se pojavljuju od 4. Kr.n. . DAUNIJSKO POSU E ± DECUMANUS ± zapad ± istok . ena. njegovo porijeklo nalazimo na trgovima na raskri u cesta. Delmatoi) su anti ka etnogrupa koja je nastavala dana nju srednju Dalmaciju i zapadnu Hercegovinu izme u rijeka Krke i Neretve. To su. Daorsum (gr ki: ). "vrpca" ili [1] "traka".e.CONFESSOR ± DAORSI ± su ilirsko pleme koje je ivjelo u dolini rijeke Neretve. vina. okomito je polo ena na cardo DECUMANUS MAXSIMUS ± DELMATI ± (lat. se po inje ure ivati poput gr ke agore : 4 . ju na Hrvatska. Prvotno je bio prazan prostor oko kojeg su trgovci postavljali svoje prodavaonice. godine prije nove ere. -III na podru ju naseljenom jo u bronzano doba. EXTRA MUROS ± izvan zidina FORTUNA ± FORUM ± javni trg u rimskom gradu. kao npr. vegetacije. Plemensko sredi te im se nalazilo u velikom utvr enom naselju kod mjesta O ani i u blizini Stoca po imenu Daorsoi ili Daorson. U III. dakle. DIJADEM ± vrsta krune karakteristi na za nekada nje orijentalne monarhe i lanove kraljevskih porodica. boga Sunca. stolje a pr. Eponimi se. preuzeli su gr ki jezik i pismo i postepeno se helenizirali. apelativi (op e imenice) izvedene iz vlastitih imena. a naj e e su nazivi nekih izuma ili otkri a nazvanih po zaslu nim osobama. gdje su se okupljali trgovci stokom. na podru ju dana nje Hercegovine od 300. odnosno " " (diadé ). do 50. eponymon = ime boga ili junaka po kome je to nazvano) leksemi su nastali poop ivanjem vlastitih imena. Veli ina i o uvanost ovog grada navode na zaklju ak da je pleme bilo prosperitetno i u dobrim odnosima sa susjedima po to nisu uo eni tragovi razaranja kao na sli nim mjestima.e. Mjeseca i ivota. Dijana je bila za titnica lovaca. dakle. Jakhus ili Zagrej. Tako er je poznat kao Bakho i u gr koj i u rimskoj mitologiji. DIONIZ ± (gr . Po to su imali bliske odnose sa Grcima i stalne trgova ke veze sa njima. Di nysos) u gr koj mitologiji bog je plodnosti zemlje. sredi te gradskog ivota i jedan od najva nijih elemenata rimskog urbanizma. Po njima se potom zove rimska provincija Dalmatia i dana nja Dalmacija tj.n. koju su Rimljani ve u najstarija vremena izjedna ili s gr kom boginjom Artemidom. jedna od rimskih glavnih ulica i u vojnom logoru. razdoblja u umjetnostima ili pak neke osobine nazvane po ljudima koji su se njima odlikovali. k er Jupitera i Lete. pi u malim po etnim slovom. Dalmatae. EPONIM ± (gr . Naziv joj dolazi od gr ke rije i " " (diád ma). pr. Poznat nam je i pod drugim imenima. "obmatam" ili "vezujem" DIJANA ± staroitalska boginja svjetla. pa ne ulaze u sastav kasnijega Ilirskog kraljevstva uz ju ni Jadran. Bila je sestra Apolona. Dalmati se smatraju Ilirima u irem smislu. Smatra se da je grad Daorsoi osnovan u IV stolje u p.

Za rimske su vladavine pojedine gradine bile napu tene. gdje su otkrivene u velikom broju jo u pro lom stolje u.e. Tijekom opasnosti slu ile su kao pribje i ta (refugium) ili kao stra arska mjesta (manje gradine). Pretpostavlja se da je u Tarentu bio centar proizvodnje ali se i Canosa tako er smatra va nim sredi tem produkcije vaza ovog stila. k eri morskog boga Forkisa i Keto[1] ("Forkide"[2]). Unutar njih u pravilu se nalaze stambene gra evine smje tene u sredini ili du za titnih zidova. a zatim u nalazima egejske kulture. Mnoge gradinske utvrde iz ranog srednjeg vijeka jo su nedovoljno istra ene i valorizirane. trgovalo se. Na forumu se obavljalo su enje . GNATHIA VAZE ± Gnathia vaze dobile su ime po nalazi tu Egnathia (anti ka Gnathia) na isto noj obali Apulije. no kasnija su istra ivanja pokazala da je bilo i drugih radionica ne samo u Apuliji nego i izvan nje1. Glavni grad mu je bio Skadar (dana nja Albanija). GRADINA ± (gradi ta) ostaci su utvr enih stalnih naselja na uzvisinama koje se grade od prapovijesti pa sve do srednjeg vijeka. a u rimskom carstvu izra uju se esto carski portreti u obliku gema. GENCIJE ± sin velikog ilirskog kralja Pleuratusa II iz plemena Labeata. to im daje posebnu dekorativnost i dra . Najstarije gradine u Hrvatskoj potje u s kraja neolitika. Karakteristi no je za Gnathia vaze da su poKhromne. tzv. kao posljednji ilirski kralj. st. a one s udubljenim ukrasom i za otiskivanje u drugim mekanim materijalima ( vosak. Kameje su ponekad bile poprili no velike. dok su druge upotrebljavali starosjedioci ili su slu ile kao rimske vojne stanice.e . ru i aste i zelene. U rasteru grada naj e e zauzima prostor gdje sijeku cardo i decumanus . Najstarije geme susre emo ve u kulturama starog Istoka. pr. odr avali su se narodni skupovi. kasteljeri. GEMA ± dragi ili poludragi kamen ukra en reljefom ili urezom. Vladao je kraljevstvom Ilirije od 180±168. a posebnu skupinu ine gradine na podru ju Liburnije. odnosno da se na crni firnis nanosi ukras bijele. U Gr koj izrada cvate u VI. godine p. a njihov je pogled okamenjivao. Utoku srednjeg vijeka ova grana umjetnosti kontinuira samo na podru ju Bizanta.n. a na europskom Zapadu obnavlja se tek u renesansi. odnosno od lomljena nevezana kamenja. Kvarnera i Istre. GORGONE ± gr koj mitologiji enska su stvorenja s o trim o njacima i zmijskom kosom. pa ak i gladijatorske igre. glina) kao pe atnjaci. ponekad sme e. i bazilikom . Te su gradine na injene od velikih tesanih blokova. 5 . koji su u po etku gra eni od nevezana kamenja i zemlje. ute. Iz ilirskog su razdoblja najbolje o uvane na kra kome zemlji tu. a poslije poja avani drvenom gra om. a kasnije se podi u i zidovi razli ite visine i irine. koji uglavnom pripadaju eljeznom dobu. naran aste i crvene boje.pravokutni trg se okru uje porticima i javnim zgradama. Utvr ivale su se najprije palisadama s u im ili irim rovovima izme u njih.n. Geme su prije svega slu ile kao nakit. Najpoznatija je Meduza. prije svega kurijom ± za sastanke lokalnog senata.

U rimu se stvaraju novi tipovi: gradske najamne ku e. za kontinentalne Japode ostavili znatno oskudnije zapise nego za susjedne 6 . stolje a. Na zapadu su grani ili i povremeno se sukobljavali s istarskim Histrima. HERMES ± gr koj mitologiji bio je polubog.pr. krilima i orlovim pand ama na stra njim nogama te u ima. Iako su Rimljani i jo manje Grci. gr . JAPODI ± (lat. Nadogra uju se katovi. ITIFALI NOST ± s izrazitim ili nagla enim simbolima mu kosti. dok su njihovi me uodnosi s plemenima Maezaei i Ditiones isto no od Une slabije poznati. uglavnom na dana njem ozemlju srednje Hrvatske izme u rijeka Kupe (anti ka Colapis) i Une (Oeneus) do Velebita (Mons Baebius) i Vinodola (Valdevinum). ukupno tisu lje e i pol.Kr. Osnivaju se iste stambene etvrti bez zajedni kih kompleksa.Kr. javnih gra evina i zemljoposjeda. a podijeljeni su u najamne stanove (cenacula). Iapydoi) su sjeverozapadna etnogrupa ilirskih plemena u Starom vijeku.. Iz arheonalaza je potvr eno kontinuirano naseljavanje Japoda oko Like barem od 9 stolje a pr. Ku e su zatvorene prema van. a nakon pada pod rimsku vlast su dijelom romanizirani Japodi tu ve inom nastavili ivjeli bar do propasti Rimskog carstva. s potpunom izgradnjom parcela izajedni kim grani nim zidovima. Standard stanovanja i sanitarni uvjeti vrlo su oskudni. Atrij postaje dvori te za svjetlo. U rimskoj mitologiji zvao se Herkul. Prelagane konstrukcije esto su uzrok uru avanjima i po arima s katastrofalnim posljedicama. ve inom s unutarnjim dvori tem. tj. tr nica. do kojih se dolazi odvojenim stubama. Klasi ni i heraldi ni grifoni bili su mu ki i enski. Prve su nastale pregradnjom i spajanjem ku a s atrijem. To rezultirahipodamskim sustavom. On je prezentiran s etiri noge. sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene. kojem je temeljna jedinica inzula. g. = razdoblje Makedonske i Rimske vlasti HERAKLO ± gr koj mitologiji bio je polubog. U rimskoj mitologiji zvao se Herkul. Takozvani "mu ki" grifon nazvan je keythong u engleskim heraldi nim manoskriptima iz XV. s proizvoljnim oblikom parcela ± po uzoru nastaroegejske komplekse ku a). Ju nije od njih. Na in gradnje je gust. U dijelu prizemlja nalaze se prodavaonice i radionice.GRIFON ± legendarna je zvijer s tijelom lava i glavom orla. ILIRI ± INCINERACIJA ± paljevinski ukop INHUMACIJA ± pokop. Carskim se gra evinskim zakonima nastoji uvesti red. HELENISTI KO DOBA ± od 338. na velebitskoj obali i Kvarnerskim otocima (Insulae Liburnicae) bili su im susjedi pomorski Liburni s kojima su povremeno ratovali zbog obalnih teritorija. pravilni gra evinski blok okru ens etiri ulice (iako postoje i nepravilne inzule. u sjevernoj Dalmaciji. sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene. Iapodes. sahranjivanje INSULA ± Postepeno nakon gr ke kolonizacije razvija se novi na in pravilnog urbanizma. do 146. enka ima i orlova krila.

Tako er se spominje u rimskoj legendi kada je vestalinka Klaudija optu ena zbog bluda i kada je s pomo u uda uspjela dokazati svoju nevinost. u nazo nosti rimskoga vojskovo e Scipiona. prizvav i kao svjedokinju svoje ednosti majku boginju. u podru ju politike postoji potpuna ovisnost o "zemlji matici".. Osim toga. KASTRIZACIJA ± KENOTAF ± je simboli an grob ili spomenik podignut na uspomenu pokojnika ije se tijelo nalazi drugdje. a hrane se sirovim mesom. KNEMIDA ± titnici za potkoljenice KOLONIJA ± Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva teritorij izvan podru ja mati ne dr ave koji nema vlastitu politi ku ili gospodarsku vlast. lat. 1540). Rije "kenotaf" gr kog je podrijetla KENTAURI ± (gr . polit. Brod koji je prevozio kamenu priliku (kip) boginje Kibele (Cibele).primorske Liburne i Dalmate. priveza pojas za pramac broda te ga stade vu i uz rijeku.). Kod kolonizacije se u su tini radi o naseljavanju zemlje. confessio= priznavanje. Svetkovanje joj je bilo karakteristi no po divljem zanosu tovatelja i po tome to su se obredno zlijedili. Dana nji arhitektonski raspored prema Michelangelovu planu (o. i kako vozi kola to ih vuku lavovi. za drugoga punskog rata. ispovijedanje) 7 . koju ocrni e da je bludnica. Vestalinka Klaudija Kvinta (Claudia Quinta). iz Pergama u Rim. KOLONIZACIJA ± KONFESIJA ± (lat. Otuda je kolonija u irem smislu rije i skup osoba koje ive izvan svog podru ja naseljavanja. i vjersko sredi te anti koga Rima. Kibelinu kamenu priliku prikazuju kako je nose u grad sve enici. Pojam kolonija je usko povezan s kolonizacijom. Izvrsni su ratnici. arheolo ka ostav tina Japoda je vrlo obilna pa je iz toga dosad razra eno vi e opse nih monografija o njihovoj kulturi i povijesti JONIJE ± KAPITOLIJ ± (Kapitol. personificira Zemlju. utvr eni bre uljak. Odje a joj je prete no zelena i ukra ena cvjetovima.Kr. usred trga ant. ali su joj bili dodani ezlo i klju . Jedini izuzetak je Hiron. a katkad i kugla. Kentaur je polukonj i polu ovjek koji e e umama i voli samo u. U antici su Kibelu prikazivali s nazubljenom krunom. esto ih prikazuju kao raskala ena i nagla bi a . koja je normalan atribut azijskih boginja majki. KIBELA ± stara frigijska "majka zemlja" koja je vladala cijelom prirodom. Kibelu su tovali u Frigiji u obliku svetoga kamena. Stvaranje kolonija je najzna ajniji instrument irenja mo i imperijalisti kih dr ava. Velike Majke (Magna Mater).pr. Zadr ala je te crte i u renesansi. Kao jedno od etiri po ela. . koji je u Rim donesen 204. nasukao se u mulju na u u Tibera. bron ani konjani ki kip Marka Aurelija. Kéntauroi)) bi a su iz gr ke mitologije. dok Klaudija kle i pred njom.

a skulpturalnu dekoraciju izveli su Leohar. Spomenik je djelo graditelja Satira i Piteja. sjeverno u zale u Japodi. U arhitekturi romanike ima oblik izdu enog pilastra. Ostaci dekoracije (figure i frizovi) nalaze se u British Museumu u Londonu. To je polupodzemna prostorija namijenjena uglavnom kultu mu enika. contrefort) Arhitektonski konstruktivni element koji poja ava zid i neutralizira bo ni pritisak svoda. KONTRAFORI ± (franc. a isto no Dalmati. krypte= skriveno mjesto. U gotici se u zavr nom dijelu ve e s potpornim stupovima i esto je ukra en klesanim dekorativnim motivima ili figurama. uglavnom u Kvarneru i sjevernoj Dalmaciji do velebitskog primorja. stolje a pr. U irem zna enju.st. U renesansi i baroku predstavlja vanjski dio arhitektonske plastike. i ranosrednjovjekovnim crkvama grob mu enika ili sveca ispod oltara. monumentalna grobnica karijskoga vladara Mauzola u Halikarnasu. Podrijetlo vu e od konfesije. Iz toga se vremenom razvija komora za sarkofag ispod oltara koja postaje pristupa na ljudima. 2. Libyrnides) su anti ka pomorska etnoskupina koja je ivjela na jugozapadu Hrvatske uz sjeveroisto ni Jadran izme u rijeke Ra e i Krke. KONVENT ± KRIPTA ± (gr . mausoleum) 1. LIBER ± LIBURNI ± (gr . ali nerijetko i trobrodna. dizala iznad visokog etverokutnog podno ja. MAUZOLEJ ±(lat. Isprva je to zatvoreni sarkofag zazidan u oltaru ili ispod njega. pa je to na hrvatskom ozemlju najranija jasno potvr ena i opisana etnogrupa. tj. U isto nom je dijelu uglavnom smje ten sarkofag. slobodan ili uzidan u oltaru. Skopas. Kasnije (6. prostorija u katakombama koja je slu ila prvim kr anima za bogoslu je i pokapanje mrtvih. kupole ili krova. a zatim u romanici i ove i oblikovani prostor sa svodovima i stupovima (kripta).st. Ima obi no dva prilaza. i dalje) u zidu oltara pravi se prozor i ili jednostavna rupa kroz koju se mo e vidjeti sarkofag (fenestella confessionis= prozor i ispovijedanja). Kod nekih crkava kripta ima velike dimenzije. Pretpostavlja se da se grobna komora. jedno od sedam uda staroga vijeka (4. mauzolej je svaka grobnica monumentalnog karaktera (mauzoleji Gale 8 . nadsvo ena ba vastim svodovima.U ranokr .).Kr. kripta je u crkvama gotovo redovita pojava. Zapadno od njih bili su Histri. natkriven hodnik. koja se tu navodi ve od 9. U u em zna enju. sa strane zapadnog dijela sveti ta. luka. Kao masivna zidna istaka pojavljuje se u unutra njosti ili na vanj tini gra evine. Od 10. Brijaksid i Timotej. Obi no je jednobrodna. Liburni su bili suvremenici italskih Etru ana i levantskih Feni ana.st. Stupovi su nosili krov u obliku etverostrane stepeni aste piramide s kvadrigom i figurama Mauzola i njegove ene Artemizije na vrhu. a ponekad slu i kao mjesto za pokapanje visokih crkvenih i svjetovnih dostojanstvenika. okru ena jonskim stupovima. kryptein= (s)kriti) Prvotno. Poslje naziv za grobnu kapelu smje tenu obi no ispod kora crkve.

Sizifa i Odiseja.Artemidom. stada.Placidije iz 5. Osim toga ljubitelj je glazbe i najbolji plesa me u bogovima. Apolonom. . i bizantskoj arhitekturi. porticus) i zapadna crkvena arhitektura idu ih stolje a NEKROPOLA ± groblje ili mjesto gdje se sahranjuje. PATRICIJI ± (lat. naziv za kutijice i ormari e.st. Po Panu je nazvan jedan Saturnov mjesec. Bile su ljubavnice mnogih bogova . ORANT ± ljudski lik uzdignutih ra irenih ruku .. 2. pater . a predo uje du u pokojnika. dok je bukvalno zna enje "grad mrtvih". Povezane su s bo anstvima . Dionizom te s Panom i Hermesom. obitelji Ra i u Cavtatu. ive vrlo dugo. u planinama. polja odnosno "pa e i stoke". Lenjinov u Moskvi. U starokr . i Teodorika iz 6. odre eno za katekumene i pokajnike. smje ten popre no na smjer broda i samo izuzetno prelazi njegovu irinu. njihov za titnik i za titnik lovaca. poslije prostor zatvoren zidovima. Panov je pandan u rimskoj mitologiji Faun. 9 . kov e i za lijekove) 1. dolinama itd. U antici.otac) su u ivali privilegije i zauzimali sve polo aje u dr avnoj upravi. = torba. obitelji Me trovi u Otavicama. u Ravenni. koji je esto bio prikazan na zidnim slikama u katakombama. kao i m. Apolona. djelo Me trovi a. Uklaplja se u masu gra evine ili se isti e ni im krovi tem. predvorje uz pro elje. NIMFE ± gr koj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubo anske mlade ene. Pan) u gr koj mitologiji bog je pastira. izvorima. Posejdona. PAN ± (gr . stoga ga se naziva i za titnikom prirode. cara Dioklecijana u Splitu. Odgovara pronaosu u anti koj arhitekturi. otprilike 100 000 godina. pronaos. Pojedine obitelji imale su male povr ine zemlje . Nije bilo zemlje u privatnoj svojini. Od starokr anske arhitekture preuzela je narteks (propilon. U Rimu su se dugo zadr ali ostaci patrijarhalnog ure enja.st. Pored rijetkih primjena rije i za moderna groblja rije se gotovo isklju ivo koristi kad se misli na groblja anti kih i srednjovjekovnih civilizacija. Naj e e je uz vanjski zid pro elja (egzonarteks). ivjele su u prirodi. njiva.. jer je ona pripadala cijeloj op ini i predstavljala zajedni ku zemlju. izra ene od suhe velestikine stabljike. Isprva je otvoreni trijem sa stupovima. a tako er i smrtnika . Obi no je pravokutnog tlocrta. uma.oku nicu. imfe su prikazivane kao prekrasne mlade ene. a katkada uz unutra nji (endonarteks).) MEGALITSKA TEHNIKA ± gradnja velikim kamenim blokovima MITRA ± MUNICIPIUM ± MIZE ± NARTEKS ± (gr .Zeusa. rijekama.Minosa. esto su bile mete po udnih satira. Pan je prema ve ini izvora sin nimfe Driope i boga Hermesa[1].

Svi odrasli muskarci dolazili su na kurijske skup tine i na njima odlu ivali o najva nijim pitanjim: o izboru kralja i inovnika. I u carsko doba procjenjuje se broj primalaca ita na 200 000 do 250 000 osoba. To je malena samoupravna zajednica koncentrirana na grad sa irim agrarnim podru jem. Ukupno su bile tri tribe. ekonomske i politi ke probleme koje republika nije bila u stanju rije iti. Polis je osnovna organizacijska jedinica gr kog svijeta antike. deset rodova bratstvo. prepu tali su politi ko vodstvo lanovima starih rodova.da se uklju e u politi ki ivot udru ila se s nezadovoljstvom ekonomski slabijih. Kr. Polis nastaje radi zadovoljena vi ih potreba. mjera uvedena koncem republike. Posljedica je bila nastajanje cehova. 10 . Nakon punskih ratova zao trile su se dru tvene suprotnosti. kod slobodnih obrtnika. Na kraju ovog procesa (287. jest simptom nezavidnog ekonomskog polo aja osiroma enih masa u velegradu.U najstarijem razdoblju. pr. Ugledni plebejski rodovi pridru ili su se starom patricijskom plemstvu. mase seljaka koji su ostali bez posjeda doselile su u Rim. radnika i seljaka nastala je svijest o stale kom identitetu. Kako su cehovi rasli. PLEBEJCI ± su bili klasa gra ana s manjim pravima u starom Rimu. a zaklju ci narodne skup tine imali su zakonsku snagu za itav narod. Poticala ju je i jo uvijek vrsto po tivana zabrana braka izme u patricija i plebejaca. ure enje rimske dr ave bilo je aristokratsko. objavi rata. Kako im je nedostajalo politi kog iskustva i zrelosti. naj e e sa reljefom POLIS ± grad ± dr ava u staroj Gr koj . doseljavali su se i obrtnici i specijalizirani radnici. To je izazvalo socijalne. PLUTEJ ± plo a oltarne pregrada. Te nja plebejskih obitelji koje su se obogatile . Brak izme u patricija i plebejaca je bio zabranjen. Poslije borbi stale a u Rimu. Besplatna podjela ita za stotine tisu a nezaposlenih i povremenih radnika. nastala je interesna skupina. ili kuriju. a postupno im se otvorio i pristup gotovo svim dr avnim slu bama.obitelji veleposjednika i trgovaca . Sredi nji koncept klasi ne politi ke teorije. plebejci ili plebs je naziv za ostale slobodne gra ane. a deset kurija pleme ili tribu. koje nadilaze brigu za nu nosti svakodnevnog ivota u doma instvu (oikosu). (vidi:secessio plebis) Takozvanom borbom stale a plebejci su postigli uvo enje slu be pu kog tribuna. vitalan za razumijevanje politike anti kog perioda. U polisu se odvijao sav javni ivot anti ke politi ke zajednice. uglavnom selja kog podrijetla. dok se privatni ivot odvijao u oikosu. ak i kod ove skupine tradicija i vezanost uz moral predaka nadja avali su te nju za promjenom dru tvenog i socijalnog polo aja. Prostorna i broj ana ograni enost polisa omogu ila je pojavu neposredne demokracije i stvaranje podru ja javnosti koja se kasnije razvila u Rimskoj republici. ali vladari su velikim gra evinskim projektima plebsu osiguravali rad i zaradu. sklapanju mira.) plebejci su postali ravnopravni patricijama: bili su punopravni gra ani. Nekoliko patricijskih obitelji inilo je rod. Slijedili su onog plemi a koji je obe avao da e tititi interese malih ljudi. Kako su se razvijali zanati i trgovina. Starje ine patricijskih rodova sa injavali su senat ili starje inski savjet. Etimolo ki je korijen rije i politika.

gr ki sarx = meso. Psefizma je nad ivjela i svoje stvoritelje i njihov grad. Naziv za plasti no ljudsko poprsje ili prednji dio ivotinjske figure u funkciji dekorativnog elementa u anti kim likovnim i primijenjenim umjetnostima te u arhitekturi. Istra iva e je. Obi no je smje teno izvan glavnih komunikacijskih putova. naime. PSEFIZMA ± u kamenu zapisan povijesni dokument iz kojeg izranja 2300 godina stara pri a o anti kim korjenima dana nje Lumbarde. ostav i sa uvana sve do na ih dana kao klju ni svjedok jedne davne epizode. sarcophagus. On. dodatno intrigirala injenica da se o samoj naseobini. o jednom od najstarijih pisanih spomenika u ovom dijelu Europe iz ijeg se kamenog tkiva i itava obilje dragocjenih podataka o principima gr ke kolonizacijske prakse. u drugoj polovini 19. Da je kojom igrom slu aja i ona utonula u povijesni mrak. provincija« SARKOFAG ± (lat. osim toga. lithos "kamen koji jede. na prirodno dobro za ti enom polo aju. nali je novca. te ve eg ili manjeg dijela ramena. Sveobuhvatan pristup interpretaciji samog spomenika. ne zna prakti ki ni ta. personificiranje op ih vrlina. PROKONES ± jedan od pomo nih prostora crkve PROSTIL ± izraz u arhitekturi koji definira ulaz ili kapiju na injenu od slobodno stoje ih stubova u redu. esto se nalazi na kvadratnom ili okruglom postolju.stru njake i laike podjednako. kovine. Donji dio je obi no ravno odsje en. Tu je sekundarna predstava. bista. najvi i izraz ovjekove prirodne dru tvenosti. scene iz ivota. Od tih davnih dana do danas. ovo malo mjesto na velika je vrata u lo u svijet arheolo ke znanosti. Rije je. phagein = jesti) je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena. ali i povijesnog doga aja kojeg on dokumentira. mitologije. protoma = nju ka. gra evine. sarkophágos. Prikaz glave s vratom. Na rimskom su novcu tu bo anstva. Psefizmi su bile posve ene brojne studije doma ih i stranih autora. tro i meso.Grci nastoje konstituirati polis kao umnu ljudsku zajednicu. manje va ni prikaz. gr . osobito mramora. kameni lijes". Sre om. zahtijevao bi mnogo iscrpniji rad od teksta koji slijedi. itava ova pri a vjerojatno nikad ne bi bila ispri ana. iz toga Aristotel definira g prostor polisa kao prirodan poredak u kojem se utjelovljuje ovjekova prirodna dru tvenost. prvenstveno predstavlja podsjetnik na marginalizirano bogatstvo lokalne pro losti. Njezinim otkri em. Nije nikakvo udo to je ovaj vrijedan nalaz toliko intenzivno privla io zaljubljenike u pro lost . ije postojanje Psefizma nedvojbeno potvr uje. Platon polis shva a kao oblik sretnog ivota svih gra ana koji se oblikuje kroz pokoravanje zakonima i time zajednici samoj koja je tvorac tih zakona. REFUGIUM ± naselje koje slu i kao pribje i te ili skloni te u vrijeme ratnih opasnosti. pe ene gline ili drva. stoga. Po Aristotelu polis nastaje udru ivanjem vi e seoskih zajednica radi dobro ivota. REVERS ± (Rv)-stra nja strana. stolje a. redovito oslikan ili ure en reljefima u 11 . Izraz se esto koristi kao prilog kad se govori o ulaznom pro elju na zgradama klasi nog stila koji je izgra en i produ en ispred osnovnog dijela zgrade PROTOMA ± poprsje dolazi od gr .

pe atirana zemlja ) naziv kojim se u novije vrijeme ozna ava rimsko posu e od pe ene gline koje je ozna eno igom radionice. . Poput zidova uzdu nih brodova. i transept mo e biti ukra en prozorima. ili pak mitolo kim scenama. Sátyroi) u gr koj mitologiji poluljudi su i polu ivotinje koji opsjedaju ume i prate Pana ili Dioniza. apsidu. TRANSEPT ± u crkvenom graditeljstvu. ponekad golemin razmjera. Od antike upotrebu sarkofaga preuzelo je i kr anstvo. U uporabi je od III. u okolici grada. TRITON ± mitolo ki gr ki bog . U renesansi ladanjska ku a okru ena je vrtom. 12 . a kasnije biblijske scene koje simboliziraju ili neposredno govore o uskrsnu u i zagrobnom ivotu. Poklopac mu je ili ravan. Prikazivani su na razli ite na ine. Isprva sredi nje mjesto zauzima kri . gdje je kori ten kao spremi te za mumiju. Satiri. razli it u pojedinim provincijama. ili u obliku krova na dvije vode s "rogovima" na uglovima. kor. ali mu mijenja ikonografski sadr aj reljefne dekoracije. tisu lje a prije Krista u starom Egiptu. popre ni brod polo en okomito na uzdu ne brodove crkve tako da razdvaja sveti te (uklju uju i oltar. Stranice su mu gotovo redovito bogato ukra ene figuralnim prikazima portreta pokojnika i scena iz njegova ivota. prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog kri a. a napola ovjek. SUBSELLIUM ± TERRA SIGILLATA ± ( lat. jer su imale obavje tajnu i promid benu funkciju ("kraljevske stele" i grani ne stele.koji se pola e drveni lijes.). sátyros . nisu besmrtni nego su polubogovi SILVAN ± SITULA ± latinski naziv za kantu STELA ± kamena ili drvena plo a raznovrsnog oblika s dekoracijama i natpisima pogrebnog ili spomeni kog karaktera. gospodarska ku a i villu suburbanu ± ku a na ladanju. Na sjeci tu transepta i glavnog broda se esto uzdi e sredi nji toranj ili kupola. velikih dimenzija). za razliku od ostalih bogova. ima rep od ribe TRIJUMVIRAT ± TROPEJ ± monumentalni spomenik pobjede URNA ± posuda u koju se pohranjuju spaljevski ostaci pokojnika VILLA ± tip rimske ku e. gornji dio tijela je ljudski. Posebice su va ne stele koje je dao napraviti faraon ili neki drugi vladar (asirski. Razlikujemo villu rusticu ± seoska. vitrajima. rozetama i reljefima. SATIRI ± (gr . ali naj e i je prikaz satira kao mitolo kog bi a koje je napola jarac. babilonski i sl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful