19. Režimska nasilja i hrvatski otpor režimu (1931. – 1934.

šestosiječanjska diktatura kralja Aleksandra nije dugotrajna zbog:

a) jaka nacionalna (politička) kriza

b) jaka gospodarska kriza (1930./1931.)
c) strani kapital postavlja uvjete (radi sigurnosti ulaganja)

kralj smatra da je potrebno „ozakoniti“ diktaturu i 3.IX.1931. uvodi Oktroirani ustav:

država postaje ustavna ali ne i parlamentarna monarhija
ustavnost je bil samo formalna zbog:

a) parlament je dvodoman - 1) Narodna skupština

2) Senat
ali kralj ima pravo imenovati ½ zastupnika u Senatu
b) vlada je odgovorna izravno kralju
c) žene i vojnici i dalje nemaju pravo glasa
d) nije obnovljen rad starih stranaka
e) opozicijske stranke apstinirale su na izborima - iznesena je samo državna lista

Ustavom je sankcioniran centralizam, jugoslavenstvo, apsolutizam

pojačavaju se represije režimskih tijela (policija, žandari, sudovi...)

procesi protiv Vladka Mačeka i Josipa Predavca (HSS)
Svetozar Pribićević interniran u selo Brus u Srbiji
ubijen u Zagrebu filolog i albanolog Milan Šufflay (1931)
progon Mile Budaka (HSP), Stjepana Javora

1932. ustaška organizacija nije za pasivan otpor

Lički ustanak (ili Velebitski ustanak) u Brušanima - napali žandarmerijsku stanicu – ugušeno

onemogućen je stranački rad opozicije - HSS tj. SDK reagira prvi :

1932. održan je u Zagrebu tajni sastanak radi dogovora o polit. stanju i mogućem djelovanju
Ante Trumbić iznosi teze koje su prihvaćene kao rezolucija Zagrebačke punktacije:
1) za narodni suverenitet
2) za ukidanje velikosrpske hegemonije
3) za građanska i politička prava
4) za povratak na 1918. i preuređenje države na konfederativnim principima

V.Maček je ponovno zatvoren (1933./34.)

rezoluciju su podržale opozicijske stranke u Novom Sadu, Sarajevu, Ljubljani . . .

gospodarska kriza potakla je još veću emigraciju (politička i ekonomska)

jača ustaški pokret i suradnja sa makedonskim VMRO-om (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija)


9.X.1934. u Marseillesu ubijen kralj Aleksandar Karađorđević (trebao pregovarati s Francuskom o suradnji)
atentator Veličko Kerin (VMRO) + organizator Eugen Dido Kvaternik (ustaška organizacija)
ubijen i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou
vlast preuzima tročlano Namjesništvo umjesto maloljetnog Petra Karađorđevića
glavnu ulogu preuzima knez Pavle Karađorđević (bratić ubijenog kralja) – Čuvajte Jugoslaviju!
ostali namjesnici - senator Radenko Stanković
ban Savske banovine Ivo Perović
Namjesništvo nastavlja kraljevu politiku (unitarizam + centralizam + hegemonizam)

IV. Hrvatska i svijet između dva svjetska rata (1919.-1938.)