Modernizam i šok moderniteta: potrošačko društvo, Metropolis i mentalni život - teme sociologa ranog 20.

stoljeća
(Tönnies, Simmel, Lukács) Problem velegrada - L. Menier, Ja i grad - slika - šok moderniteta = šok novoga - velike društvene promjene - ekonomska i sociološka baza - kapitalizam, potrošačko društvo - kontekst = razvoj velegrada - nova fizička okolina i logika produkcije - brojne sociološe studije poč. 20. st. - koncepti za razumijevanje problema - čovjek ekstremne podražaje grada uvlači u sebe - život živaca /otupljivanje, rezigniranost/ Frankfurtska škola - Frankfurtski institut za sociološka istraživanja - niz sociologa i filozofa proučava problem velegrada - F. Tonnies, Lukacs, G. Simmel, M. Webber - antimoderan stav = nostalgija za prošlim vremenima - registriranje simptoma novog društva: 1/ analiza potrošačkog društva - tržišne logike 2/ analiza velegrada - osjećaji koje pobuđuje 3/ pitanje zadatka estetičke prakse

Ferdinand Tönnies
- konceptualna opreka Gemeinschaft vs. Gesel/schaft (razvijena u djelu: F. Tönnies, Gemeinschaft und Gesellschaft, 1887.) - predkapitalističko društvo /Njemačka/ vs kapitalističko društvo /SAD, Engleska/ Gemeinschaft ranija prisna zajednica harmonična, organska osobna, tradicionalna Kultur vs konkretno vs Gesellschaft otuđeno impersonalno društvo artificijelno impersonalno, mehaničko Zivilisation Amerika apstraktno Engleska

Gemeinschaft - dominira osobni, neposredni, karakter tradicionalne, integrirane društvene zajednice, gdje se njeguju srodstvo, prisnost i prijateljstvo, gdje se cijene moralnost u tradiciji i vrlina ud ruštvenim odnosima. „Drustveni odnosi u Gemeinschaftu jos su uvijek oni između ... majstora i učenika...“ a sam rad u sebi još je uvijek uzvišen, plemenit i vrijedan: "Gemeinschaft pretvara sav rad u neku vrstu umjetnosti, dajući mu dostojanstvo i čar te visoki status u svome poretku prepoznat kao pozvanje i čast "

1

Georg Simmel (1858-1918)
The metropolis and Mental Life, 1950. - registracija i analiza mentalnog života u velegradu objekt / subjekt = objektivni svijet / subjektivna stvarnost dominacija objektivnog svijeta nad subjektivnim efekt grada na čovjeka - promjene u vanjskom svijetu unosimo u sebe: psihologizam = doživljavanje vanjskog svijeta kao unutarnje stvarnosti - srž moderniteta neurastenija = živčana klonulost ili iscrpljenost uslijed produžene mentalne napetosti - fenomen velegrada: ‘intenzifikacija nervne stimulacije’ - psihološka reakcija koju izaziva velegrad živci nalaze zadnju mogućnost prilagodbe formama i sadržajima velegradskog života proizlazi iz gomilanja brzo izmjenjujućih slika, oštrih diskontinuiteta koji se izmjenjuju u trenutku zbog neočekivanosti stalno nadirućih impresija, odbijanje reagiranja na repetiranu stimulaciju održanje pojedinca tako biva postignuto pod cijenu devalviranja cjelokupnog objektivnog svijeta - devalviranje koje za sobom neizbježno povlači i samog pojedinca u taj isti osjećaj bezvrijednosti /wertfreiheit/ fragmentičnost velegrada dovodi do gubitka duše

-

Ekspresionizam - prvi odgovor na problem velegrada (E. Munch, Krik, 1893. izražavanje anksioznosti) Blazirani pojedinac - G. Grosz, Berlin C, 1920. Friedrichstrasse - kaos i fragmentacija - izolacija pojedinca, degradacija tijela koje se projicira na psihu - blaziran stav = indiferentan, ravnodušan, letargičan, rezigniran - poraženost od fragmentacije i kaosa - povlačenje, otupljenje, sivilo - osakaćenost i spražnjenost - osjećaj gubitka vrijednosti - indiferentnost prema generalnim vrijednostima /gubitak duše/ - izmjena utisaka - intenzitet živčane stimulacije /život nerava/

Karl Marx
alienacija = otuđenost od rada i kolega; otuđenje radnika od njihova rada, rezultata njihova rada i njihovih suradnika /čitavog iskustva/ proizašla iz proizvodnih procesa iz koncepta podjele rada - razdjeljivanje života u zasebne, odvojene aktivnosti. gubi se iskustvo cjelovitog i u sebi dorečenog cjelokupnog procesa

2

Georg Lukács (1885-1971 )
- pitanje estetičke prakse kao odgovor na nezadovoljavajuće stanje: umjetnost mora reflektirati fragmentiranost svijeta. 1/ modernistička praksa - ekspresionizam, dadaizam 2/ estetički realizam - Van Gogh, Dostojevski, Tolstoj, Cervantes The Phenomenon of Reification, 1919. - na razini društvene teorije: fenomen reifikacije = /verdinglichung - načiniti kao stvar, postvarivanje/ - stanje u kojem odnosi među ljudima bivaju svedeni na impersonalne, fiktivne odnose među stvarima - proces koji djeluje na naš kognitivni /spoznajni/ odnos s cjelokupnim društvenim totalitetom - kognitivni potencijal = promjena načina shvaćanja svijeta - konceptualna kategorija po kojoj možemo objasniti određene transformacije umjetničkog djela - prodiranje potrošačke logike u središte osobnog doživljaja - logika /organizirani proces/ kroz koju umjetničko djelo postaje otuđeno - prvotni i tradicionalni status = objekt uporabne vrijednosti i estetičkog doživljaja /use value/ - sad on postaje predmetom tržišne, zamjenske vrijednosti /exchange value/ - karakter i vrijednost bivaju određeni primarno kroz odnos prema tržištu - tržišna vrijednost, kvantifikacija svega, komparabilnost neusporedivih stvari - novac komparira stvari i tebe, ti postaješ roba - logika profita postaje logika po kojoj misliš - odnosi među ljudima postaju jednaki kao donosi među stvarima - kognitivna dimenzija reifikacije = sredstvo spoznaje - radnička epistemiologija = znanje koje imaju isključivo radnici - jedino oni mogu promijeniti taj proces i svijet, ali nema povratka na cjelinu i konkretno - kompenzacija izgubljenog = umjetnička praksa Teorija romana, 1916. - na razini estetičke teorije: realistički roman kao slika totaliteta svijeta - Lukasc odabire realistički roman kao najadekvatniju sliku tog poremećenog svijeta - spoznajni status realizma /Don Quijote/ - pozitivni i negativni nostalgični subjekti - narativnost romana - daje ideju cjeline, totalitarnu sliku i kompenzaciju za ono što si izgubio - književna forma koja kroz autonomnu proceduru predstavlja cjelovitost i konotira ravnotežu - tu formu transponiraš za provođenje revolucije - Lukacs evocira nostalgiju za cjelovitosti, harmonijom - mi se još uvijek sjećamo cjelovitosti i težimo k njoj - ideja cjelovitosti = utopijska dimenzija umjetnosti - Lukasc je pretrpio snažnu kritiku od sljedbenika, pogotovo Benjamina - zbog naivnosti cilja i načina borbe.

3

Ovo predavanje obrađuje formiranje "kritičke teorije" Simmela, Lukácsa i drugih (pogotovo onih interpretativnih tehnika koje su se formirate kroz kontakt s modernizmom pa ostaju relevantne do današnjeg dana) i izlaže neke od njenih središnjih koncepata, ključnih za interpretaciju moderne arhitekture. Temeljni konceptualni okvir unutar “kritičke teorije” jest hegelijanska opreka između konkretnog i apstraktnog, te demonstriranje kako proživljeno iskustvo može biti teoretizirano na način da proizvede percepciju određenog umjetničkog djela, kao i spoznaju o objektivnim granicama koje to umjetničko djelo može doseći. Osjećaj konkretnosti, punine i bogatstva doživljaja ili umjetničkog djela - iii, suprotno od toga, osjećaj apstraktnosti, raspršenosti, praznine, i osiromašenja – promatra se kao produkt datog povijesnog i društvenog trenutka koji određuje konkrenost ili apstiaktnost svoje kulturne produkcije. Opozicija konkretno vs. apstraktno obuhvaća i moderniji pojam alijenacije (otuđenja), gdje apstraktno i alijenirano označavaju, manje iIi više, isto stanje. Alijenacija, specifično, proizlazi iz koncepta podjele rada - razdjeljivanja života u zasebne, odvojene aktivnosti kroz koje se gubi iskustvo cjelovitog i u sebi dorečenog cjelokupnog procesa. Potrošačka logika jest logika (organizirani proces) kroz koju umjetničko djelo, baš kao i svi produkti, postaje otuđeno od svoga prvotnog i tradicionalnog statusa kao objekta uporabne vrijednostii estetičkog doživtjaja (use value), te postaje predmetom puke tržišne vrijednosti (exchange value) - čiji karakter i vrijednost bivaju određeni primerno kroz odnos spram tržišta. Reifikacija (Verdinglichung) označava prodiranje potrošačke logike u samo srce osobnog doživljaja - stanje u kojem odnosi među ljudima bivaju svedeni na impersonalne, fiktivne odnose među stvarima (otuda ono: “naciniti kao stvar”, “postvarivanje”). Za razliku od koncepta alijenacije- koji se odnosi na aktivnost, a specifično na otuđenje radnika od njihova rada, rezuttata njihova rada i njihovih suradnika, dakle od čitavog njihovog iskustva, reifikacija je proces koji djeluje na naš kognitivni (spoznajni) odnos s cjelokupnim društvenim totalitetom. Reifikacija tako postaje konceptualna kategorija po kojoj možemo objasniti određene transformacije umjetničkog djela. Kulturna produkcija –produkt datog društvenog i povijesnog trenutka: - konkretna : konkretno, puno bogatstvo doživljaja - apstraktna: apstraktno, prazno, raspršeno, osiromašeno

4

MODERNIZAM I ŠOK MODERNITETA Tehnička reprodukcija vs autonomija umjetnosti - Benjamin, Adorno WALTER BENJAMIN /1892-1940/
njemački kritičar urbanog moderniteta - djeluje u ozračju frankfurtske škole gura do ekstrema teoriju reifikacije - dovodi hegelijansku opreku do kraja umjetničko djelo je prožeto tom logikom, integrirano je u društvu - politički angažirana umjetnost novi umjetnički mediji, nove tehnologije - mijenja se priroda i zadaci umjetnosti posthumanistički subjekt = fragmentirani, destabilizirani svijet potrebna je nova generacija subjekata - prihvaćanje stanja takvog kakv jest esej Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, /Estetički ogledi/, 1936. koncept aure umjetničkog djela i njezina raspadanja aura = nije eksplicitno objasnio što je, ali definira njene elemente: 1/ autentičnost i originalnost umjetničkog djela 2/ veza umjetnosti i religije - sveti karakter djela /totemi/ 3/ fenomen distance - ne možeš dohvatiti auru, ona dolazi iz božanske inspiracije

Dijalektika subjekt – object pojam ‘subjekt’ je dvosmislen - označava istodobno i konkretnu individualnu svijest i svijest općenito. Individualni subjekt podrazumijeva istodobno i koncept subjekta s univerzalnim konotacijama. Višeznačnost termina ‘subjekt’ dalje je pojačana kontradiktornim značenjima subjekta kao ‘aktivnog agenta’ - 1/ izvor kontrole nad vlastitom sudbinom - 2/ pasivni objekt dominacije - instrument u službi ‘drugog’ čijoj volji ili zakonu je podvrgnut - termin ‘objekt’ obuhvaća također čitavu konstelaciju značenja: od gole faktičnosti svijeta, preko artefakata kulture pa do sila kojima su ti artefakti proizvedeni. - Lukacz: dijalektički odnos subjekta i objekta - postavio ga je kao odnos klasne svijesti proletarijata i socio-povijesnog totaliteta - Adorno: subjekt je fragmentirana svijest samog pojedinca, a objekt - razbijeni totalitet ili ‘neistinita cjelina’ - totalitet je lažan i ne može postojati nikakav istinski kolektivni subjekt /kao Lukacsev proleterijat/ - posredovanje između subjekta i objekta je još uvijek bitno, ali dovodi do njihove nerazrješive kontradikcije - specifična ‘mikrološka’ teorija posredovanja ne proizvodi više željenu istovjetnost i identifikaciju subjekta i objekta.

5

umjetnost utemeljena na tehničkoj reprodukciji razara dotad prisutni osjećaj jedinstvenosti i nedohvatnosti . Warhol.tehnika montaže i radikalno jukstaponiranje .centralna perspektiva reflektira humanistički način promišljanja svijeta .kolaž novinskih izrezaka.uništen je koncept autorstva /dvostruka negacija autorstva/ 6 .aura se transformira u ideju originalnosti .subjekt može mijenjati objektivni svijet kroz umjetnost .tehnički reproducirana umjetnost i djela dadaista i nadrealista .mijenja se subjekt sam i njegove pozicije .Benjaminov esej o auri umjetničkog djela Prije razdoblja modernizma .ideja ljepote . centriran i stabilan u svijetu. u cjelini s njim . sređen svijet pod kontrolom autora . simetrija.naglasak je na ljepoti. Campbell juha .reifikacija na djelu.međusobni integritet .mehaničko ponavljanje istog artificijelnog djela .analiza raspadanja aure pod utjecajem novih kulturnih tehnologija .slikarska tehnika.historijska funkcija umjetnosti .razara se autentičnost umjetničkog djela i njegove duboke ukorijenjenosti u kulturnoj tradiciji . potezi kistom /autor je prisutan/ Fragmentacija u modernitetu . fotografija .subjekt je integralan.jedinstvo objekitvnog i subjektivnog svijeta . ritual i religijsko štovanje .ono se mijenja i reflektira te promjene .nove umjetničke tehnike = konstruktivizam. necjelovitost .nužno smo određeni kontekstom /objektivnim svijetom/ . fragmentiranost.prvobitna zadaća umjetnosti bila je vezana uz magiju.harmonija.revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti /film. nema vidljivih poteza autora i suvereniteta .A. fotografija/ uništavaju auratičke tragove .izvorna kultna vrijednost postupno se mijenja u sekularni humanistički kult ljepote . Becket/.u modernom razdoblju dolazi do konačnog raspada auratičkih čari umjetničkog djela kao objekta obožavanja .renesansa = početak autonomije umjetnosti i početak procesa raspadanja aure pod naletom novih tehničkih otkrića . nema narativnosti /Brecht.tema je sama ta mehaničnost i sama tehnika serijalnosti .aura se mijenja s promjenom medija u kojem biva izvođena i s karakterom njezine tehničke reprodukcije .umjetničko djelo reflektira harmoniju . ponekad neovisno o sadržaju .ne možemo izbjeći tu situaciju .slika objektivnog svijeta van tebe .logika reifikacije uvlači se u umjetničko djelo .

vježbalište za nove subjekte u novom svijetu doživljavaš je dodirom i vidom prava arhitektura formira pravo društvo . ali i iz činjenice participacije masovne publike Brecht: defamilijarizacija /Verfremdungseffekt/ .umjetnost ima političku moć umjetnost je potencijalni instrument u emancipaciji masa . a ne više individualni i privatni on proizlazi iz svojstava samog djela.ima najveću moć formiranja novog subjektiviteta arhitektura je najbolji medij u modernom društvu . novi načini percepcije postaješ specijalist u gledanju .- dadaisti pomoću tehničke produkcije dovode do dekonstrukcije nove tehnike dovode do eliminiranja originalnosti .nove točke gledanja. postaješ svjestan konstrukcije svijeta publika skoro kroz naviku i rastresenu nekoncentriranu participaciju ulazi duboko u svojstvo medija prepuštanje djelovanju nove umjetnosti . Novi načini percepcije subjekti razvijaju novi perceptivni aparat .postajemo novi subjekti.publika počinje razumijevati taj svijet šok efekt .njegov teatar te prisiljava da se ne opustiš iluziji teatra razbija se prirodni tok radnje .zaboravljamo stare vrijednosti nove tehnologije kreiraju novi medij filma .aura umjetničkog djela je nestala društveni temelj pojave raspada aure bio je ‘osjećaj jednakosti stvari koji je prožeo masovnu kulturu’ umjetnost se približila velikom broju ljudi i to joj daje potencijal da djeluje raspad aure može se kvalitetno iskoristiti .arhitekturi daju nove prostorne potencijale /uporaba novih materijala/ kolektivan način doživljaja na dekoncentriran način = veliki potencijal umjetnosti arhitektura je idealan poligon.inducira se svojevrsno iskustvo šoka.nadilaženje prostornih. vremenskih i društvenih distanci historijska trajektorija umjetnosti tako nužno prelazi od religije prema politici. vrednujemo druge stvari zbog novog načina gledanja vidiš bolje i više . sa reifikacijom arhitektura = poligon za vježbanje novog modaliteta života koja je to arhitektura? koje je to idealno vježbalište? nužna greška u razmišljanju? 7 .ideja višestruke produkcije umjetnost više nije predmet divljenja .učimo se živjeti mehanički.razotkrivaš trikove mađioničara novi način recepcije umjetnosti je kolektivni i javni.

staklo .spektakl shopinga . odupiranje i nepoistovjećivanje . ti se moraš kao pojedinac oduprijeti neprihvatljivom stanju 8 . te razumije logiku procesa .tom masom se može lako manipulirati masa je dekoncentrirana. .sve je transparentno. promatrač . transparentna kuća Pismo Benjaminu /Aesthetics and Politics/.ideja transparentnosti = željezo.velika moć arhitekture = arhitektura je idealan poligon za stasanje novih subjekata .subjekt ne može ostati nepromijenjen .participacija konzumenata . filmu i društvenoj ulozi umjetnosti Adorno zahtijeva više dijalektike .suprostavlja se struji mase složenija interakcija subjekta i umjetnosti .nesvjesno razumiješ procese koji se unutra odvijaju .unutarnja logika vlastitog medija autonomija umjetnosti = asketska umjetnost je više angažirana - Negativna teorija - postavlja kontrakoncept = negacija svijeta.postaješ nova psiha. st.prvotna lokacija kricijalnog prevrata recepcije . 1936. izloženo.pariške arkade /passage/ = novitet u arhitekturi 19.radikalniji je od Benjamina njegova ideja = ne prihvatiti svijet apriori.produkcije i konzumacije .novi materijali . ne pruža otpor.vidi opasnost njegove teorije: Benjamin je imao preveliku vjeru u masu . kritika Benjaminovog eseja o auri.Benjamin kasnije dolazi pod utjecaj Giediona .postaje svjestan.obilježja moderne arhitekture = novi materijali . Terragni dom fašizma.Idealna arhitektura .otvorenost pojedinca . prepušta se doživljaju to je iskoristio fašizam grandiozni spektakli Casa del Fascio.sudjeluje u logici u maniri rastresenog šetanja .novi afirmativni stav prema novim uvjetima THEODOR ADORNO /1903-1969/ glavni protagonist i direktor Frankfurtske škole koncepti autonomne umjetnosti i stroge ‘egzaktne fantazije’ Adorno kritizira Benjamin zbog cilja i sredstava njegove borbe . ne žudiš za starim .transformacija subjekta u prihvaćanju novog realiteta . nema laži .figura flaneura = šetač.

novi ornament /improvizacije/ .put do ozdravljenja /homeopatija/ .osjetilno u umjetnosti je nositelj intelektualnog koje se otkriva u cjelini. zbog njih samih .Adorno: umjetnost je van fragmentiranog svijeta .umjetnost kreće iz uvjeta svog vremena .Benjamin: umjetnost je u fragmentiranom svijetu . kao roba .vrtlog proizvodnje.nema dubokog načina slušanja .Adorno želi tešku glazbu.duboko sagledavanje prave umjetnosti .umjetnost se spušta.regresija slušanja .ne čujemo više glazbu . potrošnje i konzumacije . fragmentarna. čista umjetnost jedina ima snage nešto učiniti .trošiš glazbu kao robu na površinski način .kroz reifikaciju promatra umjetnost nema više nade za pravu umjetnost .protestiraš premda je svaki protest uzaludan . disonantna umjetnička djela opiru pretvaranju u puku tržišnu robu .strogo izbacivanje svih kulinarskih užitaka .autonomna asketska. svojim zadacima .‘asketizam’ je danas postao znak napredne umjetnosti .izvlačiš pravila iz nje same Arnold Shönberg 9 . ugodna.okrećeš se principima i zakonitostima umjetnosti .umjetnost može opstati jedino odbacujući realnost kao datost.autonomna umjetnost = okreće se samoj sebi.podsjećanjem na negativno dovodiš do pozitivnog reagira ne fenomen reifikacije .time postaje dokaz da se razum i stvarnost ne poklapaju u potpunosti.defetišizacija nije moguća Adorno se kao muzikolog okreće mediju glazbe koji najboje poznaje Glazba . nejestivu – već ozbiljno.ona je uvučena u tržišnu igru /umjetnost je produkt svijeta/ nema više mogućnosti za istinski doživljaj umjetnosti .ništa više nije sveto ni ozbiljno . pravo slušanje . da postoji neistovjetnost subjekta i objekta .Kafka = radi s višestrukim nemogućnostima: 1/ suočiti se s činjenicom potrebe pisanja na njemačkom jeziku 2/ moraš pisati na njemačkom jeziku ako želiš postati uspješan pisac 3/ ne pisati K oncept autonomne umjetnosti .nova kultna vrijednost glazbe . distrakcija i zabava .jedino se ‘negativna’. dopadljiva. time postaje istinski društveno angažirana .- - - održavati svoju svijest o negativnosti na individualnom nivou nužnost protesta .Lukasz: umjetnost je iznad fragmentiranog svijeta . okrenuta je sebi. a ne u izoliranim dopadljivim momentima .‘industrija kulture’ = prodaja. postavljajući se u negativni odnos spram stvarnosti .nova glazbena produkcija je identična.odbacivanje težnje da ih se konzumira odmah.brutalna težina .nema više užitka u glazbi .ne postoji više mogućnost povezivanja totaliteta reifikacija se uvukla u umjetnost .sve je prožeto profitom .naročito se obrušio na jazz glazbu .skuplja cd-e kao nove toteme .

artistički subjekt predaje se objektivnoj stvarnosti.nasljeđivanje. nego dijalektike u eminetnom smislu da ona proizvodi svijest’ .objekt /objektivna logika robe i robnog opticaja/.vezanost za pravila.umjetnička intervencija ne smije pasivno prihvaćati materijal od kojega neminovno kreće . ‘egzaktna fantazija’ . deriviranje daljnje logike glazbe - dodekafonija je logično proširenje 7-tonskog niza .očitavanje pravila tradicije atonalna glazba = posljedica zakonitosti daljnjeg razvoja glazbe prvo očitavaš pravila i logiku .umjetnost izražava istinu kroz konfiguracije . urođeni dar/ Thomas Mann: Doktor Faustus -uzeo je Shönberga za model glavnog lika Leverkühna u romanu. već ‘treća stvar’ .nadilazi ga tek u malom aspektu njegova aranžmana .ona mora aktivno organizirati elemente i kategorije objektivne stvarnosti . u umjetničkoj reprezentaciji uništava elemente koje su joj dane od stvarnosti .fantazija kroz filter pravila konvencije su obvezujuće.‘fetišistički karakter robe nije stvar svijesti. ali postoji mogućnost individualnog izričaja utemeljenog na totalitetu pravila tajna nauka ne može biti prenesena .Adorno pušta objekt da preuzme vodstvo u produkciji svijesti ili subjektiviteta . generiranje iznutra proces istraživanja je upisan u samoj proceduri . ali pritom mijenja njezine zatečene elemente i kategorije .umjetnička ekspresija nije subjektivna intencija ni objekt kojim se može slobodno manipulirati.umjetnost transformira stvarnost.egzaktna fantazija koja obitava strogo unutar materijala iz kojega kreće . a ne subjekt najvažniji je u određivanju konceptualnih kategorija .otkrivaš ih iz analize vlastitog medija. metoda stvaranja = ‘vezan samonametnutom odanošću otkrivenom redu i kroz to slobodan’.dijalektički isprepleteno i neobjašnjivo jedinstvo koncepta i materije 10 . potom ih duboko slijediš radiš unutar pravila discipline . 12-tonskog niza.sam trebaš doći do pravila /nenaučeni.- - Adorno: primjer pravog umjetnika istinski revolucionar u glazbi = izumitelj dodekafonije.aspektu koji mora generirati sama fantazija . metoda kontrapunkta Shönberg je za sebe govorio da je izraziti konzervativac .glavno oruđe te artističke intervencije jest upravo fantazija .

lako je posredovanje između subjekta I objekta za Adorna još uvijek bitno. Višeznačnost termina "subjekt" dalje je jos pojačana promotrimo Ii kontradiktoma značenja subjekta kao aktivnog agenta .1."EGZAKTNA FANTAZIJA" Za Adorna je upravo objekt. zaAdoma.izvora kontrole nad vlastitom sudbinom. njegova specifična "mikrološka" teorija posreadovanja ne proizvodi više onu željenu istovjetnost i identifikaciju subjekta i objekta nego samo njihovu nerazrješivu kontradikciju. ADORNO . nego dijalektike u eminentnom smislu da ona proizvodi svijest” (Adorno. kolektivnom smislu. što značenje toga pojma neminovno proširuje od onog konkretnog pojedinca. za Adorna je subjekt (fragmentirana) sviiest samoga pojedinca. 1935) Bez obzira na to. pismo Benjaminu. već mora aktivno organizirati elemente i kategorije objektivne stvamosti.1931). kod uporabe pojmova subjekt/objekt zahtijeva se dijalektičko razumijevanje. objektivna logika robe i robnog opticaja). preko artefakata kulture. Totalitet je. ne odgovara svom objektu u stvamome svijetu u kojem te razlike nislu do kraja iskorijenjene. te kao pasivnog objekta dominacije -instrumenta u službi "drugog" čijoj volji ili zakonu je podvrgnut. od gole faktičnosti svijeta. a objekt . ili. Slično tome.razbijeni totalitet ili “neistinita cjelina". Dok je Lukacs postavio dijalektički odnos između subjekta i objekta kao odnos između klasne svijesti proletarijata i socio-povijesnog “totaliteta”. Iažan i ne može postojati nikakav istinski kolektivni subjekt (kao Lukacsev proletarijat). Glavno oruđe te artističke intervencije jest upravo fantazija. (to jest. kako je Adorno naziva "Egzaktna fantazija": "fantazija koja obitava strogo unutar materijala iz kojega kreće i kojega nadilazi tek u malom aspektu njegova aranžmana: aspektu koji pak mora generirati sama fantazija" (Adomo. koje potiskuje individualne razlike. Artistički subjekt predaje se objektivnoj 11 . DIJALEKTIKA SUBJEKT . 2. svaka uporaba termina "subjekt" u isključivo univerzalnom. pa sve do sila po kojima su ti artefakti proizvedeni – sila koje pak manipuliraju subjektima. Imajuci u vidu ovu složenu igru značenja. a ne subjekt.”fetišistički karakter robe nije stvar svijesti. Svako spominjanje individualnog subjekta podrazumijeva istodobno i koncept subjekta s univerzalnim konotacijama. termin "objekt" obuhvaća čitavu konstelaciju značenja. najvažniji u određivanju konceptualnih kategorija. umjetnička intervencija ne smile pasivno prihvaćati materijal od kojeg neminovno kreće. i peama tome je neizbježno dvosmislen.OBJEKT Pojam "subjekt" označava istodobno i konkretnu individualnu svijest i svijest općenito. Isto tako.

“osjećaj sveopće jednakosi stvari” koji je prožeo masovnu kulturu. nedohvatnosti i autenticnosti umjetnickog djela i njegove duboke ukorijenjenosti u kulturnoj tradiciji. ADORNO . kao što su one između “visokog” i “niskog” (gledano ekonomski ili kulturološki). Prvobitna zadaća umjetnosti bila je. disonantna umjetnička djela opiru pretvaranju u puku tržišnu robi i u užitke dominantne "industrije kulture". umjetnost izražava neku "istinu” kroz konfiguracije "kao dijalekticki isprepleteno i neobjašnjivo jedinstvo koncepta i materije" (Adorno. Prema Adornu. Tehnika montaže i radikalno jukstaponiranje (suprostavljanje) prisutni u tehnicki reproduciranoj umjetnosti kao i djelu dadaista i nadrealista. pa čk i kada svoj osnovni materijal vuku iz same te stvarnosti. tamo i ovdje. po njemu. Historijska trajektorija zadaća umjetnosti po Benjaminu tako nužno prelazi od religije prema politici. 5. BENJAMINOV ESEJ O AURI UMJETNIČKOG DJELA Benjaminov esej koncentrira se na definiranje aure tradicionalnog umjetničkog djela prije razdoblja modernizma i analizira njeno raspadanje pod utjecajem novih kulturnih tehnologija. u benjaminovu tumačenju. umjetnost transformira stvarnost u umjetničkoj reprezentaciii "uništava" elemente koji su joj dani od stvarnosti Prema tome. Društveni temelj pojave raspada aure bio je. bili su povijesno uvjetovani naporima masa da nadiđu prostorne. U modemom razdoblju. 19380) . posebno one inherentne mediju filma i fotografije (te. jedino postavljajući se u svojevrsni negativni odnos spram stvarnosti. kako Benjamin predlaze. ritual i religijsko štovanje. zbog škrtosti sredstava u kojima se manifestira nedostoatnost i siromaštvo. zbog njih samih. prošlog i sadašnjeg. može umjetnost opstati kao dokaz da se razum i stvarnost ne preklapaju u potpunosti. naravno. "Asketizam je danas postao znak napredne umjetnosti: ne.KONCEPT AUTONOMNE UMJETNOSTI Jedino odbacujući realnost kao datost. da postoji neistovjetnost između subjekta i objekta. fragmentarna. kao da osjetilno u umjetnosti nije nositelj onog intelektualnog koje se otkriva samo u cjelini a ne u izoliranim dopadljvim momentima" (Adorno: "0 fetišističkom karakteru glazbe iIi regresija slušanja". Benjamin postavlja tezu da se historijska funkcija umietnosti mijenja s promienom medija. novi načini percepcije uzrokovani novim 12 . Ali umjetnicka ekspresija nije ni subjektivna intencija ni objekt kojim se može slobodno manipulirati. Umjetnost utemeljena na tehinčkoj reprodukciji razara dotad prisutno osjećaj jedinstvenosti. 1933) 3. jedino se ona “negativna". vec stanovita "treća stvar". nego zbog strogog izbacivanja svih kulinarskih uzitaka koji traže da ih se konzumira odmah.stvarnosti ali njezine zatecene elemente i kategorije ne ostavlja nepromijenjenima. Izvorna se kultna vrijednost potstupno mijenja sekularni humanistički kult ljepote. na specifičan način i mediju arhitekture) tendiraju uništavanju auratickih tragova preostalih iz prošlih vremena. Revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti.Prema Benjaminu. Adorno puta objekt da preuzme vodstvo u produkciji svijesti iIi subjektiviteta. s konačnim raspadom aurtičkih čari umjetničkog djela kao objekta obozavanja. umjetnost tako postaje potencijalni instrument u emancipaciji masa. vezana uz magiju. u kojem biva izvođena te s karakterom njezine tehničke reprodukcije. vremenske i društvene distance.

van der Rohe Louis Sullivan (1856 . Problem varijabilnog kapaciteta prostora riješio je uporabom rasklopnih stropnih ploča i vertikalnih pregrada pomoću kojih se veličina dvorane mogla izmijeniti. a jedino su 13 . SAD + Adler Čikaški arhitekti 1880ih nisu imali drugog izbora nego da usvoje nove načine građenja – koristeći željeznu konstrukciju za visoke zgrade. Postupno se karakter ornamenta na zgradama mijenja u preciznu geometriju oblika.ulazi duboko u svojstva medija. a treba izgledati kao da je izrastao iz samog materijala. racionalno. Novi način recepcije umjetnosti je kolektivni i javni a ne više individualni i privatni. organsko vs. Sullivan je varirao fasadni materijal Auditorija i na taj način modulirao njegovu visinu i masu – od trećeg kata rustične blokove zamjenjuje glatkim klesanim kamenom. taj je kritički odmak i ekspertnio gledište omogućeno identifikacijom promatrača s tehničkom opremom kroz koju publika . dok su poprečne grede uvučene i obložene terakotom kao da se stapaju s prozorima.1924). one ujedno daju i arhitekturi . testirajuci stav prema iskustvu. Čak i kada ornament nije geometrijski. I dok nove tehnologije kreiraju novi medij filma. Sa strane publike.skoro kroz naviku i rastresenu. Pribjegavajući estetskim i simboličkim sadržajima istoka htio je pomiriti raskol između intelektualnog i emotivnog. Do 1886. Kao takav. MODERNA (iracionalno. trgovačke i robne kuće i povremeno stambene zgrade. Sullivan i Adler pretežno su gradili male poslovne. Tu je ornament apliciran tako da je na određen način uklesan ili izbočen. zdanja koje je imalo velik značaj za Chicago u tehničkom i koncepcijskom smislu. Iz čvrste dvokatne osnove izlaze uzdužni oblici koji završavaju masovnim i bogato ukrašenim vijencem od terakote. kroz uporabu novih materijala. U verandama hotela primjećuje se orijentalizam.L Wright W. zatvoren je u geometrijski oblik i uvijek je sličan islamskom. Ukrasna terakota obavija cijelu površinu. taktilni efekt. Osnovni asketizam Sullivanovih stereometrijskih građevina u suprotnosti je s ornamentikom kojom su one ukrašene i artikulirane. Wainwright Building – proces potiskivanja poprečnih elemenata – na pročelju više nema arkada. Tražilo se da se unutar polovine bloka podigne velika moderna zgrada opere koja će imati dva bočna objekta s 11 katova smještajnog prostora u kojima bi se nalazili poslovni prostori i hotel.tehriologijama ujedno podrazumijevaju i kritički. ono je artikulirano rasterom vertikalnih istaka obloženih opekom. nekoncentriranu participaciju .nove prostorne potencijale. Gropius Le Corbusier M. a ta je kristalizacija poprimila svoj konačan oblik u zgradi Guaranty u Buffalu. no tada je nastupila promjena: dobili su narudžbu za izradu projekta Auditoriuma.kao jednoj od najstarijih i najpostojanijih kulturnih disciplina . on proizlazi iz svojstava samoga djela. geometrijsko) • • • • F. posebice željeza i stakla. ali i iz činjenice participacije masovne publike. induciraju svojevrsno iskustvo šoka i tako onemogućavaju svako iluzorno auratičko uživljavanje. Tehnike montaže daju djelu gotovo "balistički".

elastičan odnos. Prvi put koristi pojam “organsko”.g.g. Do 1910. proizvodnja.forma slijedi funkciju” .suprotstavlja se eklekticizmu zastupajući funkcionalizam.1922.1959). jer da mora imati skelet. počinje duga značajna faza njegove karijere – utjecaj depresije potaknuo ga je da nađe novu ulogu za arhitekturu društvenog poretka SADa koji se upravo mijenjao."ornament u arhitekturi" 1892 . . mlada egalistička kultura Novog svijeta nije se mogla zasnivati na tako glomaznom i konvencionalnom stilu kakva je bila romanika. kristalizira se njegov prerijski stil: arhitektura treba isticati prirodnu ljepotu prerije. Kuća Winslow. a “koža” se navlači preko njega. Kuća Martin. Olbricha. pa su pribjegli egzotičnim izvorima u traganju za prikladnim stilom. otvorenu cjelinu. dugi period u Japanu. izraza prikladnog za visoke neboderske konstrukcije. a površina pročelja animirana je ornamentalnim obrubima i frizom.. Organiziranost funkcije izbacuje organičnost forme. otuda niske terase i istureni zidovi koji odjeljuju privatne vrtove.” Utjecao je na Wrighta i Gropiusa. eliminira sobe kao kutije. Najznačajniji tip građevine za taj grad bila je farma. kao i podjela interijera na zasebne prostorije pomoću zaslona.. poslovna zgrada Larkin i crkva Unity njegova su remek djela nastala od 1904. Ekonomski razlozi natjerali su Wrighta da uoči ograničenja tradicionalnih materijala i 14 . kasnije upotrebljava organske slobodne forme . objekt kao cjelinu povezuje s terenom (staklene stijene). stvara brojne obiteljske kuće u kojima vrši spajanje prostorija u što više povezanu. a ne potpunu zavisnost . Frank Lloyd Wright (1869 . Tu se Wright izjašnjava protiv tradicionalnog gradai zalaže se za brisanje razlika između urbanog i ruralnog. ". . 1929. Kamin je centar kuće – utjecaj japanske arhitekture. 1893. telefon.g. Novi grad odredit će: auto. Ovo rješenje je preteča tlocrtne strategije Wrightova prerijskog stila kod kojega su nepravilnim deformacijama stražnjeg dijela smješteni neugledni sadržaji. SAD Sullivanov je učenik. 1928. Koncentriranost grada 19. Ispočetka se kolebao između autoriteta klasičnih oblika i vitalnosti asimetričnih oblika.. Po Sullivanu – priroda se u umjetnosti manifestira konstrukcijom i ornamentacijom.u početku pribjegava estetskim simbolima istoka.zaslužan za razvoj arh. – zgrada ima dva posve različita lica: ulična fasada je simetrična s ulazom u osi.. te uklanjanje svih kiparskih i slikarskih ukrasa u korist ravnih površina i neobojenog drveta. u Europi . 1910.prozori prizemlja i mramorni zidovi izuzeti tog deliričnog ukrašavanja. a vrtna je asimetrična.gdje on pod tim podrazumijeva specifičan. 1908. pri čemu materijal ne smije ostati skriven. Prema Sullivanu i Wrightu. 1918.st.utjecaj Wagnera. telegraf i standardizirana ind. Tu se prvi put pojavljuje njegov četverovodni krov.-1906. trebala se rasporediti duž mreže regionalnog agrara. a ulaz je bočno.. Smatra da je građevina analogna ljudskom tijelu. a odraz su istog arhitektonskog sistema. Broadacre City – grad u kojem je osnovni pokretač automobile. “Arhitektonska rješenja objekata moraju odrediti njegova funkcija i konstrukcija. radio.

načina gradnje pa je napustio sintaksu svog prerijskog stila vezanu uz zemlju.g.motiv strehe . Idealno je u stvaraocu samom i samo od njega samog zavisi na koji način će od te građe načiniti taj ideal. Organska arhitektura je ona u kojoj zgrada treba biti refleksija prirodne harmonije. prožimanje stana s okolinom . jer ako je stvar uspjela mi je ne možemo zamisliti nigdje drugdje. već i duha. zgrada se integrira. Wrighta karakterizira: . drvo. a ne prostora.kaminom). On shvaća industrijalizaciju. Organi se ne komponiraju kao unaprijed završeni.horizontala . Danas pojam organičnog stoji zajedno sa pojmom tehnološke arhitekture ili arhitekture koja je neovisna o lokalitetu (ili ne mari za njega) i koja teži vanvremenskim 15 . Projektiranje iznutra prema van kod Wrighta nema vulgarni smisao. Proglasio je staklo vrhunskim modernim materijalom.to je pojam prostorne dubine koja kao pojam u sebi uključuje i širinu i visinu i karakter. Tu prvi put koristi rječnik zakrivljenih formi.boje su tople i prirodne. Schultz). a Johnson Wax ideal je posvećenog radnog prostora. a ne nameće prirodi. stopljena s okolinom. Organični funkcionalizam teži da razvije zgrade na osnovi superiornijih prirodnih tokova proizašlih iz sila prirode i njenog organičnog toka. Kuća Falling Water ideal je životnog prostora spojenog s prirodom.uporaba prirodnih materijala (opeka. Moore. ali tvrdi da kvantitet nikada nije nadvladao kvalitetu. nastaju njegova remek djela: kuća Kaufman u Bear Runu (Falling Water) i zgrada Johnson Waxa. već upravo tamo gdje ona jest. U Bear Runu primjenjuje betonsku konzolu kao neki prirodni razgranati oblik – metaforu organskog (iako mu je beton manje vrijedan i htio ga je prekriti zlatnim listićima). Pojam mjesta nije tako razvijen kao kod drugih (npr. kamen) . Organična arhitektura viđena je kao alternativa modernog pokreta.on gradi kuću oko jezgre prema van jer je kuća kvaliteta duha. već izvire iz tog terena. Zgrada nastaje u refleksiji čovjekovog stvaralaštva i određenog ambijenta. i jedinstvenom kombinacijom ab-a i stakla stvorio prizmatičnu arhitekturu oštrih linija koja stvara iluziju bestežinskog stanja. Potkraj 30-ih kao dominantan plastični akcent javlja se zakrivljena ploha (Guggenheim). Pojavnost svake zgrade nije nikada odraz forme. Organska arhitektura je takva umjetnost građenja gdje estetika i konstrukcija ne samo da jedno drugoj povlađuju nego se i uzajamno i potvrđuju. On odbija klasicizam.arhitektura izrasla iz terena. nježne tople nijanse zemlje i jesenjeg lišća . a u poslovnoj zgradi ta se metafora otkriva u gljivastim stupovima visokim 9m između čijih su kapitela staklene cijevi. U 90 godina života stvorio je preko 300 objekata. ali i kao izraz osobne tendencije.ornament kao nešto vrijedno u koncepciji kao cjelini .kontinuitet unutrašnjeg prostora (s centrom . 1936. kreativnost proizlazi iz srca teme. oni se razvijaju zajedno jedan iz drugoga do postojanja koja nužno postaju dio cjeline.jednostavnost i suzdržanost kao mjere pravih vrijednosti .otvori kao integralne karakteristike strukture i oblika . kupole. jer organska arhitektura vidi treću dimenziju ne kao težinu ili debljinu. nebodere i odabire antiklasični eksperimentalizam. već kao dubinu . Organična arhitektura gleda zaklon ne samo kao kvalitet prostora. Posao postaje struktura iznutra prema van . Arhitektura se ne uklapa.

ali ostavljajući uglove praznima i asimetrično oblikujući ulazno pročelje. Mayera. U paviljonu Werkbunda u Kolnu 1914. Mies van der Rohea. To je približavanje apsolutnoj ideji Platona (jedinični kristalični koncept koji ne korespondira s prostorom ili korespondira. jasno se odvaja od Behrensovih klasicističkih kompozicija.-14. Posljeratno vrijeme uvlači Gropiusa u ekspresionizam Novembergruppe – Spomenik ožujskim žrtvama u Weimaru i kuća Sommerfeld u Berlinu. 1939. Breuera i druge.” Postoji li bitna razlika između racionalističkog i organskog opredjeljenja? Za oba vrijedi da forma proizlazi iz funkcije.1969) . Od 1911. ali razlika je kako shvaćamo pojam funkcija – kao neelastičnu dogmu ili prirodni proces rasta ( europski seljak intuitivno gradi kućuprizmu kojoj se ništa ne može dodati ni oduzeti.tako da mu se nameće težeći apsolutnim vrijednostima) što je kod Platona tema apsolutne ideje. Dakle. Walter Gropius (1883 . Bauhaus okuplja: Kleea.L.: “ …organska arhitektura znači organsko društvo.vrijednostima.. ali sekundarno.g. Organski ideali odbacuju pravila koja je nametnuo površinski esteticizam ili obični dobar ukus. 1910. dok na likovnom planu znači sklonost valovitim pred geometrijskim formama. Poetika organske arhitekture (Zevi) F. a sklop je fragmentiran u funkcionalne dijelove od kojih svaki ima vlastiti oblik u skladu s drugim dijelovima. bez težnje uspostavljanju jedinstva. Kandinskog.Wright. Moholy Nagyja. ljudi kojima će ta arhitektura pripadati odbijat će sve što se ne slaže s prirodom i ljudskim karakterom…U moderno doba umjetnost. te transformirao postojeće škole ( spojio Akademiju likovnih umjetnosti i Školu za umjetnost i obrt) i Bauhaus proširio u Dessau 1926. član je Deutcher Werkbunda. 1919. naslijedio van der Veldea kao direktor škole za umjetnost i obrt i umjetničke akademije u Weimaru. ali to razdoblje kratko traje. a američki ostavlja mogućnost promjene). a kod Aristotela tema prirode i umjetnosti i sukoba (unutra i vani). u arhitekturi to ne znači imitiranje prirodnih oblika i tjelesne reminiscencije – organsko je atribut koji se temelji na društvenoj ideji. gdje je filozofija pristupa opća zakonitost. Za arhitekturu “organsko” znači različiti koncept stanovanja.radi kod Behrensa (1908-1910). projektira Faguswerk s Meyerom primjenjujući neke motive berlinskog AEGa. Meyera. a ne na likovnosti. Bauhaus spaja načela Morrisova inventara s 16 . znanost i religija susretat će se sve dok se ne poistovijete: takvo jedinstvo bit će postignuto procesom u kojem će organska arhitektura odigrati središnju ulogu.

želimo. usprkos tim ranim nedvosmislenim formulacijama svojih namjera...” Pa ipak. on se pojavljuje kao formalist i osjeća se da je njegova arhitektura više rezultat vanjskih pritisaka nego unutrašnje volje (prema Jencksu). Za naciste Bauhaus je bio eksponent izopačene umjetnosti ... potpuno i nerazdvojno djelo umjetnosti oblika zgrade u kojoj bi zauvijek nestalo granice između konstrukcije i dekoracije: svemu što nema funkcionalno opravdanje nedostaje osnovni kriterij istinitosti i uvjerljivosti. Breuerom). Sastoji se od prizme sa 6 katova s balkonima sa studentskim sobama. u SAD (tu projektira zajedno sa M. a druga je njegov rad u grupi TAC s temeljnom idejom timskog rada . Svoje unutarnje promjene karakterizira izrekom da je preobraženje suština života i da su ljudske vrijednosti podložne stalnoj promjeni (u djelu “Sinteza u arhitekturi”). (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj).. adjelovala je do 1933. Nakon dolaska nacista na vlast 1933.Arhitekt mora prići objektu sa stajališta njegove funkcije i podrediti se toj funkciji. u Weimaru pod rukovodstvom Gropiusa. 1928. 17 . Američki kritičar Wolf optužuje ga za defekt čitave američke arhitekture.. pod utjecajem De Stijla projektira novu zgradu za Bauhaus u Dessau (jedinstvo. iako dalek. Socijalna nastojanja u arhitekturi (radnička tipizirana naselja): projekt elemenata za serijsku stambenu izgradnju (1922. Poput Le Corbusiera uvodi u arhitekturu pojam čovjeka kao pramjerila..želimo jasnu organsku arhitekturu. čisti geometrijski oblici). Nema hijerarhije u perspektivnim pogledima. tokom 50-ih godina Gropius je projektirao neorganske forme gdje su estetika i konstrukcija opovrgavale jedna drugu i gdje funkcija nije bila prepoznatljiva (prema Jencksu). standardizaciju. ali nije cijepao volumene u slobodne plohe... Zgrada utjelovljuje kubistička dinamička načela. Njegov američki put može se podijeliti na dvije faze: prva je usvajanje lokalnih tendencija i senzibiliteta prema topografiji. BAUHAUS Visoka škola za građenje i umjetničko djelovanje. racionalnost i kartezijanski pristup arhitekturi. tijelo L tlocrta sa različitim zajedničkim sadržajima ispod kojeg je ulica. Krajem svoje karijere 50-ih godina. 1925. odlazi u London... Potiče se dijalog između zatvorenog i otvorenog prostora. 1923. Neoplasticizam je primijenjen na volumetrijsku fragmentaciju i na tretman dijelova koji iz toga proizlaze. pa 1937.“entartete Kunst” i leglo boljševizma u kulturi..konačni je cilj nove arhitekture. Kao mlad govori da studija forme treba slijediti studiju materijala i načina njegove upotrebe i zalaže se za praktičnost. (s Tavom). s H. “. Meyer). te ostakljenog bloka radionica. godine Gropius je rekao: ”. te Univerzitetski grad u Bagdadu 1958.četverodimenzionalnim pristupom De Stijla (koji Gropius preuzima nakon sukoba i kritike od van Doesburga 1922). osnovana 1919. napušta Bauhaus i odlazi u Berlin gdje radi Siemensstadt Od 1919..”. izgrađuje veliki broj tipiziranih radničkih naslja u Njemačkoj (jedan od glavih inicijatora socijalnih nastojanja u arhitekturi).arhitekturu čija se funkcija prepoznaje kroz njenu formu. bez lažnih fasada i kojekakvih obmana. 1934.-34. Po Jencksu je to Gropiusov najneorganskiji projekt.

da ne potpadne ni pod kakav shematizam. Feiniriger. Georg Muche i dr.. teorija prostora. ne tražeći stil. Prema shvaćanjima Bauhausa. već umjetničko djelo autonomne vrijednosti. kompozicije. Manifest Bauhausa: “Arhitekti. L. Johannes Itten. te projektiranje (vrhunac nastave. Sudjeluje velik broj istaknutih eur. blizak vremenu i njegovim problemima. da probudi njegov individualni dar i da ga duhovno pripremi za budući studij. a umjetnost nije ništa drugo već intenziviranje obrtničke vještine.umjetnika (Vasilij Kandinsky. u zanatstvu je praizvor stvaralačkog oblikovanja.).. Umjetnik je zanatlija višeg stupnja. To je racionalistička škola s tendencijom funkcionalizmu koja pokreće umjetnika iz njegovog svijeta. Gropius). povezuje ga sa sadašnjošću.Glavna ideja: ostvarivanje jedinstva likovnih umjetnosti i obrta pod vodstvom arhitekture + povezanost arhitekture s životnim potrebama.” (W. boje). Gropius je htio da Bauhaus bude prožet životom. experimente s materijalima). već pristup životu i novi stav prema njemu. Cilj te škole bio je obrazovanje arhitekata. Oscar Schlemmer. Međutim u Bauhausu je konstantno bio prisutan sukob: prvo između Gropiusa i Itenna (jer je Itten bio okrenut duhovnom kao temelju obnove i smatrao je da slogan “okrenuti 18 . Kao učitelji bili su pozvani pretežno slikari (izuzev kipara Gerharda Marcksa). idejno i tehničko obrazovanje nadarenih pojedinaca  sistematsko vršenje eksperimenata (posebno u projektiranju). Zadaci Bauhausa:  zanatsko. Laszlo Moholy-Nagy. on nije produkt primjene umjetnosti. likovnih umjetnika i zanatlija u međusobnoj suradnji koja objedinjuje umjetnost i tehniku. Nastava se dijeli na nekoliko tečaja: pripremni (obuhvaća osnovni studij. primjena svih stečenih znanja). a imao je zadatak da budućeg studenta oslobodi konvencija. Paul Klee. jer je upravo u tom slikarstvu vidio na djelu onaj konstruktivizam koji vodi ka novoj arhitekturi. oblikovni upotrebni elementi ne nastaju dodavanjem ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove. slikari. svi mi moramo se vratiti zanatu. srednji tečaj (materijali. predstavnici apstraktnog i kubističkog slikarstva. kipari. koji je prethodio pravom studiju. te usavršavanje uzoraka za industriju i obrt. Program Bauhausa bio je:  ostvarivanje osnova kreativnosti  humaniziranje funkcija  racionalizacija novih oblika Fundament Bauhausa postao je pripremni kurs Johannesa Ittena.

Nakon 1923.. a čiji su predvodnici bili van Doesburg i Lissitzky. Promjenljivost Gropiusovog opredijeljenja (ekspresionizam .ideje propadaju čim se prihvati kompromis…treba se vratiti zanatima.funkcionalizam): U prilogu ekpresionističkom manifestu iz 1919. a ne duh ovog stoljeća. funkcionalistički stav prema projektiranju imajući u vidu oblike seoskog vlastelinskog graditeljstva s težnjom promjene društva. ta se oznaka prvi put koristi za označavanje “novo-objektivističkog” i izrazito socijalističkog stava u arhitekturi. Sastanak G-grupe i konstruktivističko-dadaističke internacionale u Weimaru u rujnu 1922. 1926. tvrdeći da je svrha zanatskog školovanja osposobljavanje za dizajn masovne proizvodnje. Četiri 19 . živjela nova mašinska umjetnost Tatlina!” 4. Napisi Le Corbusiera . Ruski konstruktivisti . koja postaje prevladavajući stil su: 1. 6.1922.-1903. 5. u prvo vrijeme očiti su utjecaji futurizma.. Izraz Sachlichkeit upotrebljavao se u njemačkim kulturnim krugovima već prije 1924.g.se obrtu” nije dovoljan za poboljšanje). Međunarodni “objektivni” građevni stil ima temelj u djelima Ela Lissitzkog koji je neskladno postavljao apstraktne neobjektivne elemente uz one empirijski oblikovane (funkcionalna konstrukcija+apstraktni elementi). te ekspresionizma.. Za njega je to značilo objektivan.. 2.. gotovo svi studenti Bauhausa posjetili su njihovu izložbu u Berlinu (El Lissitzky: govornica za Lenjina 1920. 1922. u kojima on svojstvo “nove objektivnosti” pripisuje engleskom pokretu Arts and Crafts i predgrađima-vrtovima. došlo do zaokreta. već sadrži sve elemente kasnije Bauhausove sinteze). Polemička istupanja Van Doesburga u krilu samog Bauhausa pretpostavlja se da je Theo van Doesburg bio glavni vinovnik Bauhausovog zaokreta i odustajanja od ekspresionizma zanatske proizvodnje i misticizma.utjecaj koji je po snazi izgleda bio ravan svim ostalima zajedno. Pojava Neue Sachlichkeit u Njemačkoj povezana je s ostvarenjem urgentnog stambenog programa u Weimarskoj republici (1925. da bi 1922.graditi sa fantazijom bez obzira na tehničke poteškoće. kada Gropius mijenja zanatsku orijentaciju izvornog programa. Breuer i dr. 7..) u sklopu kojeg se razvija novi tip stana i interijera.”. taj izraz se početno koristio u nizu članaka Hermana Muthesiusa od 1897. Gropius napada funkcionalizam kao prokletstvo. Kongres progresivnih umjetnika održan u Düsseldorfu u svibnju 1922.. Ernst May gradi naselje u Frankfurtu itd. Berlinski dadaisti sa svojim čestim izložbama anti umjetnosti i proglašavanjem nove mašinske umjetnosti: “Umjetnost je mrtva. U kontekstu arhitekture. Početkom 30ih izraz je označavao nesentimentalni pristup društvenoj stvarnosti. 3. Dakle. Taj je princip prihvaćen u Weissenhof Siedlungu grupe Deutscher Werkbund 1927. Itten daje ostavku. prihvaćaju ga Gropius. Nakon Ittenovog odlaska pripremni tečaj su nastavili voditi najprije Moholy-Nagy (konstruktivističko-elementaristički stil) te Josef Albers koji ostaje voditelj tog kursa sve do zatvaranja škole..g. ”. kada je kritičar umjetnosti Hartlaub skovao izraz die Neue Sachlichkeit kojim obilježava posljeratnu školu antiekspresionističkog slikarstva. Bauhausov pristup ostaje krajnje “objektivan” – povezan s pokretom Neue Sachlichkeit. Časopisi “De Stijl” i “Esprit Nouveau”. a zatim među Doesburgom i Kandinskyim kao sukob racionalnog i emotivnog. Mogući uzroci promjene u Bauhausu i nove “elementarističke” estetike.

Zadnje dvije godine Gropiusovog mandata (1926. jeftino i sklopivo pokućstvo od šperploče i zidne tapete.godine nakon toga (1923. Kao i Gropius. nego njegovo ostvarenje.Meyer opet mijenja politiku škole..1924: Weimar 1924 ..1933: Mies van der Rohe Le Corbusier (1887 – 1965. tema simbola .. te zahtjeva uvođenje rigoroznih metoda dizajniranja sa “socijalno odgovornim programom”.. Nakon svih onih prijašnjih napada na funkcionalizam Gropius sada funkciju i tehnologiju ističe kao primarne odrednice..ustrojavanje jezika arhitekture .novo jedinstvo”. pa je desno krilo tražilo njegovo zatvaranje. Gropius: ”Novi oblici ne mogu se nametnuti ako društvo (proizvodnja) nije zrelo da ih prihvati”.1932: Dessau 1932 . Schawinsky. pravilo i opće pravilo strateška su osnova za put prema napretku i prema lijepom. Breuer.-28. Sjedišta Bauhausa: 1919 .kao elementarnog operativnog.1930: Hannes Meyer 1930 .kuća je stroj za stanovanje.stilovi su jednalIaž. Kasnije škola postaje oruđe lijevih političkih partija. ali i društveno kohezionog aparata .arhitektura ili revolucija . a naša epoha fiksira svaki dan svoj stil" "." "stil je jedinstvo principa koji potiče sva djela jedne epohe i koji proizlazi iz stanja karakterističenog duha.u ovom slučaju naučni racionalizam Meyera umjesto “formalizma” onih koji su otišli. nakon što su studenti zahtijevali višu pedagošku orijentaciju . U prvom je planu jednostavno.. Gropius je podnio ostavku.pitanje potencijala arhitekture kao adekvatnog sredstva društvenog angažmana .) Gropius potpuno mijenja stanovište zahtijevajući “funkcionalnu” arhitekturu.tema tipa i tipologije. a zamijenio ga je Meyer. arhitektura se guši u običajima.” ".agencija individualnog kreatora. što proklamira u predavanju “Umjetnost i tehnologija .” "arhitektura je igra volumena pod svjetlom (znanstveno ispravna i veličanstvena igra)" "elementi praforme. a kasnije Schlemmer i Klee bili prinuđeni da odu..) glavni je naglasak u Bauhausu stavljen na izvođenju oblika iz proizvodnog postupka.1928: Walter Gropius 1928 . To je bio jedan od razloga zašto Bauhaus tada ostaje više kao genijalna škola . 1928. geometrijsko tijelo je najljepša forma pod igrom svjetla i sjene" "građenje je vještina. iz zahtjeva materijala i uvjeta programa.priprema za budući industrijski design. ali ako me dirne u srce to je arhitektura” TEME: . Moholy-Nagy. s komplesknim ustrojem i određenjem te specifičnim načinom djelovanja 20 .1933: Berlin Voditelji Bauhausa: 1919 . Estetski aspekti postali su manje važni. Bayer. Charles-Edouard Jeanneret) “Općenitost.

simetrija – paladijanski karakter. tipizirati.”. On shvaća Dom-Ino kao opremu koja je po svom obliku i načinu montaže analogna tipičnom proizvodu industrijskog dizajna – tipskom objektu – objects-types. koristi tradicionalan građevni tip i ornamentaciju 1907. Prvo djeluje kao kulturni aktivist 21 . grad projektiran na stupovima. Le Corbusier je prividno klasicist: za njega ne vrijedi proces. ne u otvorenoj raspravi. kontrola zlatnim rezom 1916.arhitektura i umjetnost . 1920. Vrijednost je u ideji. odlazi u Beč gdje odbija raditi s Hoffmannom u Jugendstilu.. -25. a naša epoha fiksira svaki dan svoj stil. odlazi u Njemačku. rata . arhitektura se guši u običajima.” 20-te . On želi klasificirati. zaposlio se kod Perreta u Parizu gdje je stekao osnovna znanja o armiranom betonu. nego ishod: graditi znači prepisivati neku epigrafičku i iskristaliziranu ideju. Oblici tih objekata pročišćeni su zadovoljenjem tipičnih potreba. 1908. te se u Lyonu susreće s Garnierom što budi njegovo zanimanje za utopijski socijalizam i tipološko. razvija 2 ideje: Maison Dom-Ino + “Villes Pilotis”.stilovi su jedna laž... svj. slavan.. susreće se s Deutscher Werkbundom i Behrensom 1913. a ne u formativnoj dinamici. 1910. Stil je jedinstvo principa koji potiče sva djela jedne epohe i koji proizlazi iz stanja karakterističnog duha.uzbudljiva forma 3/ 50-te 1905.pozicioniranje arhitekture unutar šire problematike umjetničkog stvaralaštva _______________________________________________________________________ _ Majstori prvog razdoblja moderne arhitekture nadahnjivali su se gotikom. odrediti osnovnu jedinicu i njezine elemente. osniva vlastiti ured u Le Chaux-de-Fondsu 1915. prepoznajući u njoj najplodnije tlo za antidogmatski i povijesno uvjetovan jezik. otvara ured u Parizu i upoznaje Ozenfanta s kojim razvija purizam – opću teoriju civilizacije koja zahtjeva svjesno pročišćavanje svih postojećih obrazaca. 1916. “. Javlja se novi duh konstrukcije i sinteze rukovođen jasnom koncepcijom.. Ema je postala trajna slika sklada koju će uvijek iznova reinterpretirati – prvi put u Villi Immeuble 1922.LC je poznat. 3 faze stvaralaštva: 1/ prije 1. njegova prva kuća – kuća Fallet bila je izgrađena u secesionističkom stilu. zanesenih tekstova koji su imali velikog odjeka u Berlinu i Moskvi i koji su stvorili onu opću atmosferu u kojoj su se odvijale sve kasnije diskusije o “novoj arhitekturi” u vrijeme njenog “herojskog” perioda.uvod u istraživanje problematike biti discipline arhitekture . Villa Schwob – izmjena uskih i širokih krila. u apsolutnoj formi.formiranje 2/ 20-te . počevši od listopada 1920. Iste godine posjećuje manastir Ema u Toscani što je presudno utjecalo na njegov daljnji razvoj. u časopisu “L’Esprit Nouveau” pisao je nizove idealističkih.

teoretičar. izdavač. pisanje su lakše dostupni mediji . krovne terase . plan je začetnik. konceptualni projektant. preuzimanje funkcije nošenja rasterećujući vanjske zidove (funkcionalna nezavisnost skeleta) 2. Iste godine radi i Plan Voisin – urbanistički prijedlog za Pariz. Projektiran je kao elitistički kapitalistički grad administracije i kontrole s vrtnim naseljima za radnike koja su s industrijskim pogonima smještena iza zelenog pojasa. 3. uzbuđenje). jer postoji arhitektura kao stvar umjetnosti. Tu daje tri podsjetnika za arhitekte: 1. traži najživlju maštu i disciplinu – polazi se od dvodimenzionalnosti tlocrta. slikanje. 1926.. potezi horizontalnih traka prozora 5. piloti. proizvod duha. Grad se sastojao od stambenih blokova od 10-12 katova i 24 križna poslovna tornja u središtu sa 60 katova smještenih u zlatnom rezu površine grada.njima on senzibilizira javnost već ima određenu težinu i slavu. ploha: podijeljena prema pravcima i generatorima volumena (otvori često uništavaju formu. stupovi . 1922. a trebali bi je isticati) – rješenje u geometrijskim principima. 22 . motivirajući. Ville Contemporaine razvija urbane konotacije Corbusierove arhitekture. fenomen emocija. poriv za korištenjem apstraktnih elemenata da bi se djelovalo na čula i hranilo um (neophodnost arhitekture proizlazi iz neophodnosti kuće. (Citrohan – kuća standardizirana poput auta Citroena).- nastupa kao pisac. Maison Dom-Ino i Villes Pilotis usavršavaju se kao Maison citrohan (povezivanje po vertikali) + Ville Contemporaine (3 milijuna stan. članci su zarazni.vrt na krovu objekta – nadoknađuje se tlo pod kućom 3. Ne realizira nužno arhitekturu. dobiva zadatak projektiranja paviljona L Esprit Nouveau za parišku izložbu dekorativnih umjetnosti u kojem provjerava svoj projekt tipskog stana iz projekta Villas superimposees (Loosov utjecaj u uređenju). slobodna fasada – membrane kao posljedica slobodnog tlocrta. 2. pise knjigu Ka pravoj arhitekturi (Vers une architecture) u kojoj objašnjava vlastitu konceptualnu dvostrukost: neophodnost zadovoljenja funkcionalnih zahtjeva vs. Iste godine nastaje kuća La Roche u Parizu – prihvačanje kubističkog jezika.slobodno kroz prostor. slobodan plan – tlocrt – ostvaruje se odvajanjem nosivih stupova od pregradnih zidova 4. Le Corbusier i Pierre Jeanneret daju sistematski prijedlog 5 točaka nove arhitekture: 1. lako prihvatljivi. Kod klijenata ima veću slobodu i može više naplatiti. a taj tip kulminira u Weissenhof naselju 1927. slikar. 1925. forma: propagira praforme – u purističkom značenju prizme (gotička arhitektura nije lijepa jer nije bazirana na praformama).) koje izlaže na Salon d Automne. volumen.Maison Citrohan na pilotisima anticipira 5 točaka arhitekture koje je formulirao 1926. no naglašava da bi nedovoljno bilo samo graditi. 1923.

linoleum i industrijski proizveden rukohvat /a radi za buržoaziju/. Način interpretacije . Ali i danas sveta voda.industrijski umivaonik. pristup do kuće je isključivo autom. ali to postaju putem komunikacijskih zona. a zatim su od njih zacrtali nekoliko alternativnih rasporeda) – to je razdjelna točka u njegovoj karijeri (konstruktivistički pristup. kuća nije predviđena da se gleda izvana. . .Living + terasa + pogled na šumu i livadu.opredmećenje 5 točaka arhitekture . Zemljište oko kuće nije kultivirano.1926.ulaz.vječni znak ulaženja LC kombinira sa faktima sadašnjosti . promjene doživljaja kretanjem. u čast.da se čovjek opere. umivaonik. stubište. ULAZ I RAMPA .ideja kretanja. . Dakle. kulturne asocijacije 4 elementa . Suvremeni trenutak i tradicija. Ritualni element pranja. prozirnih volumena i igre svjetla. simbolički.uzvišeni povijesni osjećaj u sadašnjem vremenu. Na točnom centru brijega. šuma kao pozadina za bjelinu kuće.istovremeno je to industrijska rampa . vila Meyer 1927. 23 .asocijacija na dvor /court d'honore/ .element koji se otvara u tvoju čast i slavu da uđeš u kuću. Način interpretacije . prostori nisu sami po sebi dinamični jer se temelje na jednakoj vrijednosti unutarnjeg i vanjskog prostora.dinamički 2. puta . VILA SAVOYE 1. AUTO je sastavni dio projektiranja. . smještena na vrhu brijega na starom imanju velike površine. vila u Garchesu (spaja neformalnost tlocrta sa strogom fasadom arhitektonskih obilježja) + Weissenhofsiedlung + natječaj za Ligu naroda (elementaristički pristup: prvo su odredili sastavne elemente.počasno predvorje prije ulaska u kuću.statički Fenomenološka analiza . pušteno je samo sebi nešišana duga trava od koje se čovjek odmiče ulazeći u kuću. . . promenade. rampa. neobičan. 1929. simetrija). očisti i pripremi za ulaz kod domaćina. slavu domaćinu. Vrlo često je tu inkorporirana rampa. Gledanje iz kuće prema van.često je bio dio atrija ranokršćanskih crkava.kroz vlastito tijelo. a ne obratno. KAT .čudan prostor. UMIVAONIK .

Nije težnja da se samo ostavi savršen produkt. faktima sadašnjosti ostvariti ugođaj prošlosti. jak i nerazdvojan. Tip je akumulacija kolektivne kulture svima poznate i razumljive. standardiziran. arhitektura.put po Orijentu: klasična Grčka puna patosa. ali zaštićeni od kaosa. Dobiva se ikona. odizanje boravka od tla . Strast mu nije mašinska estetika. Težnja da se postigne snaga. Činjenica da je masovno proizveden. Tipološki proces usavršavanja.sirovi AB stupovi i ploče ispune.paralela suvremenog i povijesnog.iskustvo suvremenog Berlina: suvremena Njemačka standardizacija 2/ Francuski diskurs: umjetnost. Otvoreni smo prema okolini. nego treba dirnuti ljude u srce . srž.Mallarme. Ideja je napraviti stil razumljiv i jasan svima. Žudnja za jezikom koji je toliko čist. atemporalno. S. knjiga koja je 5 godina prethodila realizaciji Vile Savoye /vila Savoye u arhitekturi = knjiga/ 24 . 1920-22. poput salona ocean linera. simbol. VERS UNE ARCHITECTURE /Ka pravoj arhitekturi/. Buržuj koji je naviknut na putovanja brodom. LC objedinjuje podijeljenost koja je bila prisutna u pripadnicima njegovog doba: 1/ Njemački diskurs: industrijalizacija .poezija nastaje kad spojiš dovoljno udaljene realitete. stvarima. nego u faktima. univerzalno značenje. ali jezikom koji će računati na konvencionalna značenja (ind. to su bezvremeni doživljaju ostvareni konstruktima sadašnjosti. prošlosti Francuska simbolistička umjetnost . čist. On se ne lišava povijesnih elemenata. vanvremensko. doseći sam pojam. Svakom gestom LC želi dati nova značenja ali i povijesna sjećanja. ne izmišljanje nečeg novog. poznate stvari. uzvišenih ideja. savršen i bezvremen. Mallarme . LC cijelo vrijeme spaja dovoljno udaljene realitete. prašine svijeta. To jamči jedino tipološki razvoj. gesta izolacije i sigurnosti je u odizanju na prvu etažu. treba dirnuti osjećaje korisnika i oni će shvatiti da je to arhitektura.- - - konstrukcija . Panoramski pogled također asocira na brod. poezija . . Verlaine . Inspiraciju za tu ideju LC mogao je uzet iz tadašnjeg miljea kojim dominiraju simbolisti. Kad se spoje 2 pola binarne opreke dobiva se prošireno. 1923.kad dođe na kat može se otvorit prema van. umivaonik) i evociranje stare. Traži jezik simbola.to je onda umjetnost. pun značenja. reprint već objavljenih članaka iz časopisa L’Esprit Nouveau.poezija nije samo u riječima. On puni suvremene elemente povijesnim sjećanjima. rampa. Ima želju za novim jezikom arhitekture. Prostorni doživljaj konstrukcije evocira osjećaj i image koji bi imali na brodu. Ništa se ne skriva. nego dostizanje nevremenskog i univerzalnog.

termin machine se formirao u 18.tu bruje strasti.pjesnička. zadnjih 20 godina europske misli i problematike 25 .bolnica je mašina /mjesto/ za ozdravljenje. ne mogu se direktno interpretirati .ostavlja snažan dojam .Cezanneovo naslijeđe Tipološko usavršavanje . snaga .kuća je savršen instrument za življenje. Pri tome uopće nije ideja da kuća sliči na mašinu.knjiga je puno kompleksnija nego što zaključak upućuje . umjetnički .univerzalna.sažetak knjige čini nepravdu .kulturološka pozadina . emocije. kontrolirana SINTEZA RAZLIČITIH DISKURSA: .sloboda umjetničkog stvaranja /kantovska linija/ .prigušena strast.eseje nije moguće doslovce prevesti.površine i tlocrt pomažu u igri volumena pod svjetlom /čista umjetnost/ . st.treba proći kroz njih. Atena . masu.umjetnička logika .promjena pristupa. krevet mašina za odmor . već interni. redefiniranje pojmova Arhitektura je igra volumena pod svjetlom . Petar. tipizacija . cirkularna struktura i logika .Partenon.auto Humber 1907  1921 Egzistencijalna dimenzija arhitekture .pojedine fraze pobuđuju kulturne konotacije .arhitektura kao čista tvorevina duha .tlocrt se komponira s obzirom na volumen. u Francuskoj /doba prosvjetiteljstva/ .iz želje da se korjenito preispita ono što se do tada uzimalo zdravo za gotovo.‘kuća je mašina za stanovanje’ . ne mogu se svesti na definiciju – to nije elaborirana rasprava njegov plan je doći do definicije i stvaranja moderne arhitekture .tlocrt drži tu igru na okupu . dobro stanovanje /novi cilj/ .razvoj automobila . fokusira Osnovne ideje knjige: Machine a Habiter . arhitektura svih arhitektura .emocije i strast u arhitekturi i umjetnosti . imati i ono staro .standardizacija.nema materijalnog cilja.ilustracije koje nisu njegove fotografije. .proces usavršavanja kroz 200-300 godina /Paestum se razvija u Partenon/ .knjiga je gusti koncentrat suvremenih europskih diskursa.biti atemporalna Način pisanja knjige . svjetlo . Rim .grčki hramovi . kadrira.nova arhitektura koja će biti toliko čista i univerzalna da će biti vječna. ali ih on režira.industrijski proizveden produkt .promišljen izbor riječi i konotacije /problem prijevoda/ .instrumentalne rečenice vode do zaključka do kojeg želi .polje asocijacija .Sv.

crkva.pokušava liječiti problem društva.npr. suvremenom gradu . simbolizam .pokušavaš je uzdići na viši nivo. kuća.sadržaj je tek poticaj kompoziciji. Aristide Maillol Maurice Denis .kako preživjeti realitet života u njemačkom.modernizacija. simetrije 2/ FRANCUSKI DISKURS . socijalne i političke diskurse /Europa.ne može se analitički raščlaniti nego daje bljeskove . 1907/ .propagira Paul Cezanna /danas ikona francuske umjetnosti/ 26 . tradicije . na nivo hrama . Muthesius. izlika da se putem boja i linija prenesu emocije .glavni teoretičar Deutscher Werkbunda . je skup linija i boja na platnu .austrijski diskurs .piše niz članaka o stanovanju. .njemački diskurs . prodavaonicama. Paul Cézanne.teme .efekt. Maurice Denis.gubitak duhovnosti.Le Corbusier komprimira i objedinjuje različite estetičke.umjetnost i poezija. realnost. industrijalizacija. standardizacija.Karl Scheffler.temelj razvoja kubizma . arhitekture./ . staro agrarno plemstvo / stari ideali/ i industrijalci. a ne sadržaj koji vidimo /ne čovjek.težnja Scheffera je da pomiri jaz u njemačkom društvu putem arhitekture . riječi die Sache .šalje poruku harmonije.stvar/ . P.stvarnost. tvornicu kao element realiteta nekog vremena sublimiraš na višu kulturološki relevantniju razinu. ono što mi vidimo. do statusa umjetnosti . vojska.urbani modernitet /Adolf Loos/ - Karl Scheffler .počinješ od konkretne stvari /die Zache/ .ideja Sachlichkeit .politička i umjetnička agenda . objektivnost /od njem. tipizacija .Stephane Mallarmé.slika djeluje direktno s platna .slika.jaz društva .tvornica kao simbol realnosti uzdignuta je putem umjetnosti. H. stabilnosti.slikar simbolist.industrijski modernitet /Deutscher Werkbund. spojiti plemstvo i građanstvo . 1890-1920.ideja je da se poruke predaju na podsvjesnom nivou 1/ NJEMAČKI I AUSTRIJSKI DISKURS ./ . Behrens . teoretičar simbolističkog slikarstva /1892. most/ . poduzetnici /novi ideali/ . tvornicama .

Proces Adolph Dreyfus /3x ponovljen/ . VOLUMEN II. ILUZIJA TLOCRTA III. AVIONI III. ROLAND BARTHES.SERIJSKE KUĆE /apel industrijalcima.bitna Cezannova ideja . AUTOMOBILI ARHITEKTURA I. 1916. ARHITEKTURA ./ .‘jezik drugog reda’ se tendeciozno i instrumentalno gradi na neposrednom. POVRŠINA III.kipar /moderan+klasičan/ . Cours de linguistique générale. BRODOVI II.Denis je desno orjentiran i politički konzervativan.3x3 poglavlja/ TRI UPOZORENJA GOSPODI ARHITEKTIMA I.Le Corbusier . ali umjetnički avangardan .ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA . valjak. ČISTA TVOREVINA DUHA + UBAČENI ČLANCI .širenje političkih agenda kroz estetički diskurs i obratno - STRUKTURA KNJIGE /3 trijade . 1950. kugla Aristide Maillol . POUKA RIMA II.konstruirana cjelina u kojoj su odnosi zvučne ljuske prema referentu inicijalno bili proizvoljni i nemotivirani Saussure: ‘Postoje samo razlike bez pozitivnog /supstancijalnog/ značenja’.PROPORCIJSKI DIJAGRAMI Korišteni teorijski koncepti: FERDINAND DE SAUSSURE.ESTETIKA INŽENJERA.sve stvari mogu se svesti na osnovna geometrijska tijela: kubus. . Mit danas /Mitologije/. denotativnom ‘jeziku prvog reda’ 27 .igre čistih geometrijskih tijela /nadovezuje se na Cezannea/ .1894. TLOCRT OČI KOJE NE VIDE I.Denis postavlja most između političke desnice /konzervatizma/ i umjetničke ljevice /avangarde/ .usporedba Maillolovog djela i silosa Politička pozadina: Francuska je u to vrijeme politički konzervativna .Zola se zalagao za njegovo oslobođenje . znak .optužen zbog same sumnje za izdaju /raison d’etat/ . 1925.

dugotrajan proces transportirao je ideje iz različitih medija . reda . složena konstrukcija. strasti osjetljiva konstrukcija. arhitekt-aktivist i arhitekt-kritičar /danas Koolhas. Ovaj tip sasvim je okrenut ekonomičnim kriterijima – kvantitativnim standardima serijske proizvodnje. 337 dvoetažnih stanova. ali nije prihvaćen. Na katovima su umjetne parcele na kojima si vlasnici mogu podići dvokatne objekte kakve žele. promet) . Stanovi su fleksibilni apartmani na jednom nivou različitih površina. značenje II.krov: intezivno korištenje (slobodne forme) – terasa-trg i bazen .želi utjecati na stvarnost. odmaknuta . Pilotisi su objects a reaction poetique.17 etaža . proizvodnja + emocije. ali je verzija kompleksnija. Sve zgrade su podignute od zemlje da bi se stvorio kontinuirani park za pješake. mit/ složeni konstrukt .ind. 1931. plan za Alžir – novi pristup planiranju – topografski: 180000 stanovnika u megastrukturama kao pejzažnim serpentinama.uzvišeno mjesto /ideologija. reda . 1930-2 Pavilion Suisse – govori jezikom 5 točaka. reda .Le Corbusier spaja 2 mita.mjesto produkcije. projekt Palače Sovjeta – ponovno elementaristički pristup s pojavom objects a reaction poetique. Vile Radieuse nastaje kao težnja da se stvori tip građevine pogodan za masovnu proizvodnju. 1935. ali stvar dogovora /denotativno značenje/ jezik II. mit/ šalje estetičko-društvene poruke . 23 različita tipa stana .izolirana u pejsažu. stvara mit na kvadrat /njemački i francuski diskurs/ spaja modernu i klasičnu povijest Francuske kompleksna sinteza inkompatibilnih stvari .jedna ulica opslužuje 3 kata 28 . a iznad 12. s maksimalno stanjenim pregradnim barijerama.kroz brže medije formira mišljenje i potiče klijente da dođu s naruđbama arhitekt-umjetnik.- mačka = sadržaj / zvučna ljuska . To je grad vijadukt s cestom ispod koje je 6 katova. Eisenman/ - 1930. Projekt je nastao potaknut utjecajem Neue Sachlichkeita. 1947-52 Unite d'habitation – sažima Corbusierovsku socijalno-urbanističku misao između dva rata . fomira javno mišljenje vjerovao je u medij arhitekture .2 sloja znaka jezik I.niz asocijacija vezanih uz neki pojam /konotativno značenje/ tvornica: značenje I. a projektirana je kao kontinuirana traka stambenih objekata čija su pročelja naizmjenično uvučena ili izjednačena s linijom ulice.prizemlje: stupovi (komunikacija. Dešava se pomak od centraliziranog modela grada prema teoretski beskonačnoj koncepciji koja se sastoji od funkcionalno diferenciranih traka. pogotovo na kolektivnoj razini nije objašnjavao napravljeno /čar.jezik je arbitrarna tvorevina. reda .

precizni (kanali + pješaci) .. To je jedinstveni slučaj enformela u arhitekturi. neoracionalistička. samostan La Tourette 1958.mogucnost promjene funkcije . rata  neoekspresionistička.- svaka pojedinačna jedinica ima cijeli niz različitih podprostora u sredini bloka je ulica s javnim sadržajima (dućani. 1964.svj. Napušta 5 točaka i 3 podsjetnika. restorani. brutalistička i maniristička strujanja u staroj dobi.  29 .projekt je ponovo aktualan nakon postmodeme (odgovara današnjim uvjetima): • programatska neodređenost • funkcionalna fleksibilnost • heterogenost programa • uvijek u stanju nedovršenosti Faze Corbusierove djelatnosti:  istraživanje medijavelizma i Beaux Artsa  jezik grčke umjetnosti iz kojeg polazi purizam  enformel nakon 2. Bolnica u Veneciji –odbacuje manirizam – “bolnica je stroj za liječenje” . kapela Notre Dame du Haut u Ronchapu – osvještava tragediju rata.gusto tkivo .savršen sustav komunikacija . paviljon Philips u Bruxellesu – 12 hiperboličnih paraboloida – emotivni i lirski plan. 1950-54.elaborirane jedinice (interijeri i eksterijeri) ..složeni . plan Chandigarha (korišten je jezik podneblja) – grad nije zaživio 1957-60.ideja organskog rasta. promjene . hotel. komada i razbija geometrijske i stereometrijske oblike. Maniristički projekti (ponovno prizme i pravilni tlocrti ali ovdje od njih kreće da bi ih negirao): 1950-5..kolektivno vernakularno . Koristi razlivenu i rastrganu zidnu masu probivenu nepravilnim otvorima.arhitektura mreže u stanju stalnog rasta .) intenzivna interakcija stanara ( kritika: nema ni približnu interakciju kao kod tradicionalne ulice) estetika: odmak od njegove dotadašnje prakse = grubi armirani beton (ideja drevnosti) – beton izliven u oplatu od neobrađena drva Tu završava racionalistička faza.logika grada kao poticaj za projekt (postojećeg tkiva) .

ekspresionizam -apstrakcija kao strategija kritickog podrivanja i destabiliziranja (na arh-simbolickoj razini) nezadovoljavajućih prilika aktualnog društveno-ekonomskog života . Na području stanovanja preokret se događa u ladanjskoj kući od cigle – dvodimenzionalne pregrade. staklo) prvi je radikalno prekinuo s tradicijom građevinskih formi.Primjenom novih građevinskih materijala (beton.kuća je stroj za stanovanje. nego beton.. Zagovara arhitekturu „kože i kostiju“. Kroller kuća u Haagu – slobodna raščlamba tijela s ugaonim prozorima koji im poništavaju trodimenzionalnost. Primarni su oni koji se bude podjednako u svim ljudskim bićima uslijed jednostavne igre oblika i primarnih boja. radi projekt svog prvog nebodera – sa staklom postupa kao s odraznom površinom koja bi stalno bila podložna svjetlosnim promjenama – ekspresionizam 1921. još uvijek klasicizam upoznaje se s radovima Berlage-a .1969) - 1908. - - 30 . prijedlog za natječaj za Friedrichstrasse – neboder kao krivuljasta trostrana prizma. jer zavise od njegove kulture i duhovnog naslijeđa. započinje njegovo G razdoblje – sudjelovanjem u prvom broju časopisa G – prikazuje sedmerokatnicu u kojoj izražajno sredstvo više nije staklo. Piše knjigu “Kad su katedrale bile bijele” .arhitektura je organizirani zanat pod imperativom nove odvažne tehnike. čelik. Postoje dva tipa osjećaja: primarni i sekundarni.kritičke operacije koje koristi su registrirani i prihvaceni produkti tog istog zivota (u ovom slucaju. Ludwig Mies van der Rohe (1886 .. masovne produkcije) 1923.”. Definira umjetnost i tehniku kao dvije paralelne vrijednosti. “.bio je nadahnut Berlageom jer se ovaj zalagao za jasnu konstrukciju 1919. ali se utjecaj Schinkela još primjećuje na ugaonim ojačanjima zgrade. otvara vlastiti ured i radi nekoliko kuća u neo-schinkel stilu 1912. radi kod Behrensa 1911. Sekundarni osjećaji su oni koji su drugačiji kod svakog pojedinca.. postao je voditeljem Novembergruppe što ga je dovelo u vezu s Tautom 1920..

TA je estetika u osnovi Wrightovska. industrijska istina. Jedino komunikacijsko sredstvo je dvodimenzionalna de stijlovska ploča. Preuzima jezik kuće od cigle.orjentiran lateralno (kontakt s vodom) • Kolberova skulptura 'sunrise' žariste u bazenu • bazen se otvara prema nebu i dnu aIi te ipak drži zatvorenim zidom . uvučeni. njegovi radovi pokazuju 3 osnovna utjecaja: o Berlage o F. Wright iz razdoblja do 1910. njemački paviljon u Barceloni . Weissenhofsiedlung u Stuttgartu 1929. Staklenik je posrednik između unutarnjeg i vanjskog. panoi kao prepreke (fliper .. - 31 .analiza kroz oblikovno. Spavaonice su riješene kao hermetički volumeni. postaje podpredsjednik Deutsche Werkbunda 1927. ali s utjecajima grupe G i De Stijla.prvi slobodan plan.. a estetika je ostvarena igrom kontrasta materijala (teksture) i boja. L.) • detalji: stup od 4 L profila obucen u krom (reflektirajuca košuljica) - 1930. refleksije.. tanki stupovi i lebdeće plohe joj prkose • plohe i volumeni: maestralno kontroliran smjestaj panoa . moderna orijentacija Njemačke analiza kroz prostorni koncept: • postament • linija kretanja: ulazimo hočno. a kraćom prema stakleniku. suprematističkoelementaristička kompozicija: sama zgrada konstruirana je jednostavno oko 8 križastih nosača koji nose ravan krov.1931.naglaseno i tepihom (mirna zona). o suprematizam Maljeviča – potakao ga je da razvije slobodan tlocrt. vila Tugendhat. Brno – slobodan tlocrt ograničen je samo na horizontalu stambenih prostorija koja se dužom stranom otvara prema panorami grada. . Volumen nestaje – ploče cijepaju kontinnuum prostora i njime upravljaju.strukturalni koncept: • materijali: svaki pano je drugačiji (drugačije transparencije.analiza kroz proporcionalni koncept: • sile: postament izražava silu težu.- - nakon 1923. bazen počinje mijenjati naš smjer kretanja. ogledna kuća na Berlinskoj izložbi graditeljstva – slobodni tlocrt širi se i na spavaonice U ova tri rada horizontalni centrifugalni raspored podijeljen je i artikuliran slobodnostojećim nosačima plohama.važna je samo putanja) • introvertirani prostor (ali fino balansiranje s otvaranjem) • igra širokih prostora i uskih prolaza • lančano povezani podprostori • srce kuće . 1926. komunicira sa svim suprostorima • longitudinalni prostor uz bazen .

-51. Kuća ima status monumetalnosti. 1940. Ona prelaze u izbočene plohe od opeke na rubu stereometrijskih masa (neoklesicističko isticanje+suprematistička estetika). To je označilo početak preobrazbe njegovog stvaralaštva. 1953. Famsworth house – obiteljska je varijanta tipa 1 – kuća 23x9m u jednom volumenu “ugurana” je između ploča podišta i krova. Leksik slavi anonimnost i oslanja se na red. emigrira u SAD 1938 predaje na IIT-u krajem 30ih Mies pokušava uskladiti dva oprečna sustava: .- - 1930. – vodi dematerijalizaciji arhitekture u fluktuirajuće lebdeće oblike – suprematizam. vodi Bauhaus nakon Meyera. .tradiciju arhitekture stupa i grede – tjelesnost. ali se ta centralna kompozicija ne čita jasno iz ostakljene kutije. Ovo je sažetak preokreta koji se dešava u SADu – vraćanje kutiji. prostor i proporciju.-56. Zgrada Knjižnice preteča je njegovog kasnijeg jednoetažnog otvorenog raspona divovskih dimenzija (tip 1). idiosinkrazije i individualnih hirova. Monumentalizacija tehnike. Mies razmišlja o odnosu stupa i fasade – u prvotnoj verziji stup je iza fasade. otvorena čelična konstrukcija obojana je bijelom bojom. - - - - - - - - 32 . Crown Hall (Arhitektonski odjel IITa) – javni tip 1.5m iznad tla na vanjskim vertikalnim stupovima-nosačima. Tako dobivena kutija obložena je staklenim omotačem.-32. 1937. 1952. Lake Shore Drive – zidovi su izvedeni – prema Semperovim zahtjevima – poput finog tkanja: profinjeni spoj konstrukcije i fenestracije. projekti za IIT-i . njegov rad oscilira između simetrije i asimetrije. – ravnodušna monumentalnost koja služi idealizaciji birokratskog autoriteta. te formalizma. Bezličnost je borba protiv rasipanja. tehnike i monumentalizacije tehnike kao oblika.tradiciju romantičnog klasicizma preobraženu u skeletne čelične konstr. “konstrukcija je građevina” bez poetike. stepenište i terasa obloženi su travertinom. a sve su zgrade četverokatne prizme sa ovješenim pročeljima.a zaokupljen je duhovnim vrijednostima klasicističkog tipa. Podij. uzdignuta 1. 1950.tlocrt je raspoređen oko jedne osi simetrije. ta se podvojenost manifestira u načinu na koji upotrebljava staklo: tako da mu omogući preobražaj pod utjecajem svjetlosti. od neformalne asimetrije k simetričnoj monumentalnosti. a u izvedbenoj – stupovi čine cjelinu sa zidom (time se promijenio i presjek stupa). Oblik je rezultat. što se osjeti na projektu za Reichbanku 1933. povratak Schinkelovoj tradiciji u vidu organizacije prostora.-1950. 1946. Convention Hall – najmonumentalnija verzija javnog tipa 1. prozračnost. od 1933. .-50. a zgrada Alumni Memorial prethodi njegovoj tipičnoj višekatnoj konstrukciji kod koje su ostakljeni prozori i struktura vanjskog zida tako kombinirani da tvore artikuliranu fasadu (tip 2). ne cilj.

. u dinamici dvodimenzionalnog prostora.postoji samo bočno širenje. a unutar toga su stupnjevi prostora . manje je više. neautoritetni prostor .-68.ova druga faza je težnja za apsolutnom apstrakcijom u "kuću na četiri stupa" (stupovi su na sredini stranica) .unosi akcent (voda.van.ploča je zaštita prostora. statičnost kristala tendira vječnosti.-58." .stup je tanak i ostaje sloboda formiranja prostora.prim: Barcelona. tu je protiv “reda” i “proporcije” – lirski racionalizam. ali i njih modificira prema osobnoj viziji . Naconalna galerija u Berlinu – golema ploča na 8 stupaca Miesov rad može se podijeliti u 2 faze: I faza: ..prostor je statičan.dolazi do maksimalnog pročišćavanja. ponovo semperovsko pročelje. skulptura).Mies je više apsorbirao japanske nego europske utjecaje. ploča i čelieni stup karakterizacija našeg vremena. nama simetrije osim u detalju .dolazi do kristalizacije forme (Farnsworth house).razbio je ugao (time je razbio sve) .razbija povezanost izmedu arhitekture i društva 33 . onda su to elementi praforme .. Brick house II faza: .pronalazi jezgru i autoritet smjera kretanja se pretvara u kružno gibanje oko jezgre. 1962.Johnsonom) – 39etokatnica od bronce i smeđeg stakla.. Berlin.Mies kaže da ako su armirani beton. prostor teče. materijali su savršeni . praforma vodi statici i neutralnosti volumena.ova apsolutna apstrakcija ga je dovela do kraja .- - 1954.Europa. dekompozicija . nama granice unutra .. zrake interesa ovise o vanjskom prostoru. a to vodi statičnosti . Seagram building NY (sa P. treba mu dodati akcent."bogatstvo je u pročišćenom skladu.vertikalna dimenzija je fiksna . objekte stavlja u prostor.tlocrti su puni dinamizma. oni ne izlaze iz njega i mora ih ograditi zidom .nezavisni su i još jače naglašavaju vezu unutrašnjeg i vanjskog prostora (u kući Farnsworth on diže i donju plohu od tIa i sistem je toliko apstraktan da nama ulaza te tada mora stvarati ulaznu terasu i stepenice) . Tehnološki perfekcionizam umrtvljuje arhitekturu – kraj kreativnosti. stupovi više nisu u prostoru već izlaze van .karakterizirana je jos veći traženjem vanvremenskog . žariste interesa u taj kontinuirani. smanjuje se dinamizam . ulaz je anoniman.dolazi do simplifikacije i pročiščavanja prostora i praforme .

treba posvetiti 34 .moj napad nije protiv oblika. što samo djelomično nadoknađuje plemenitost materijala.. odnosno skulptura .” • Mies ne priznaje problem forme.. Svaki KAKO je baziran na ŠTO. 1933.bio je prvi kongres CIAM-a. no za razliku od Wrighta (prema Kahnu) u takvom prostoru nedostaje žarište interesa.. na izložbi u Weissenhofu pokazalo da postoji jedinstvo u intencijama i shvaćanju stila nove epohe među vodećim pozvanim arhitektima. te definira nejefikasnija metoda proizvodnje – ona koja proizlazi iz racionalizacije i standardizacije. ne arhitektura.. Mies svodi arhitekturu na dvodimenzionalnost: • donja ravnina za hodanje • gornja ravnina za osnovnu zaštitu . samo problem građenja. arhitektura ne jučer. . ne sutra. u La Sarrazu .. Do njega je došlo kada se 19. gdje su glavnu riječ vodili njemački arhitekti.-1933.. samo danas može dati oblik. – Congrès Internationaux d’Architecture Moderne C Tri su osnovne razvojne faze CIAMA: 1. • “. pobjeda liberalnog idealizma nad materijalizmom iz vremena njegova osnivanja. sve doktrine arhitekture..-1947. “oblik kao cilj je formalizam. nego protiv oblika kao završetka.. jer on neminovno rezultira u čistom formalizmu. gdje je vodeća ličnost bio Le Corbusier koji je stavljao naglasak na urbanizam 3.da prostor ne “iscuri”. - C. a gledati unatrag.Mi odbacujemo svu estetiku. svijet je zahvatila nova socijalna realnost i arhitektura mora pratiti sve ono što se događa u tehnologiji.M. 1/ 1928. pripadnici Neue Sachlichkeit 2.. • Nemoguće je kretati se naprijed.” • Arhitektura je volja epohe transformirana u prostor (time on ne negira prošlost).za razliku od Le Corbusiera.A. 24 arhitekta potpisala su deklaraciju CIAMA u kojoj se: ističe građevinarstvo.I.gdje god tehnologija dostiže svoje puno ispunjenje . a koja djeluje i na arhitekturu. Na tom kongresu doneseno je nekoliko ključnih točaka. treba odgovoriti traženju našeg vremena za realizmom i funkcijom. Kahna)..igra panoa omogućava prelijevanje prostora i dinamičnost.VII. 1928.dolje revolucionarna Miesova koncepcija: jedinstveni prostor koji slobodno fluktuira između zidova postavljenih u vidu paravana.prelazi u arhitekturu. ali bespredmetno je pokušati upotrijebiti oblik prošlosti u našem vremenu.korijen uspjeha mu je u kreativnoj organičnosti osiromašuje arhitekturu za pojam treće dimenzije i za pojam gore .najvažnije pitanje nije ŠTO nego KAKO (za razliku od L.

definiciju zoninga. 6/ 1947. vrijeme obnove. u Bruxellesu .tema: ”Arhitektura i društvo . Zalaže se za pravednu raspodjelu porasta vrijednosti zemljišta između vlasnika i zajednice. CIAM otvoreno tvrdi da je arhitektura u širem smislu nužno uvjetovana političkim i ekonomskim prilikama. Pariz .tema kongresa bila je “minimalni stan”.cilj CIAMA je “raditi na stvaranju fizičke okoline koja će zadovoljiti emotivne i materijalne potrebe čovjeka”.1947”. osunčanje. .tema: “Stan i slobodno vrijeme”. Odnosi se na kritiku grada i smjernice razvoja. 5/ 1937. 7/ 1949. . promet. u Frankfurtu . 8/ 1952.što je i gdje je” 35 . CIAM priznaje utjecaj povijesnih tvorevina i ulogu okoline u kojoj je grad smješten.tema:”Inventar”.strogo funkcionalno zoniranje . povijesno naslijeđe. rekreaciju. te da će se za postizanje općeg nivoa kvalitete morati osloniti na racionalnu proizvodnju.tema: funkcionalan grad Atenski kongres . Začetnik je bio Ernst May. 2/ 1929. Hoddesdon . prostrani blok. Bergamo . Gradove treba promatrati isključivo kroz njihovu okolicu. a ne estetika. Donesen je statut sa sljedećim ciljevima: • utvrditi današnje probleme arhitekture • iznova formulirati ideju moderne arhitekture • proširiti ovu temu na sva tehnička. Bridgewater .komparativna analiza 34 europska grada na temelju koje je nastala Atenska povelja od 111 prijedloga. optimalna visina i razmaknutost blokova u cilju što efikasnijeg korištenja zemljišta i materijala.tema: ”Gradski centar . Ističe potrebu planske privrede i industrijalizacije uvođenjem normativnih mjera i efikasnih metoda proizvodnje.jedan tip stambenih objekata – visoki. Povelja obvezuje na: . privredna i socijalna područja • pratiti rješavanje arhitektonskih problema. zelenilo. kategorizaciju rješenja u grupe: stanovanje. a osnovana je i radna grupa CIRPAC za rješavanje problema suvremene arhitekture. 4/ 1933. rad.pažnju urbanizmu i to tako da ga uvjetuje funkcionalni red.sukob istoka i zapada”. 3/ 1930.tema je najracionalnija izgradnja i otkup zemljišta.“Desetljeće suvremene arhitekture 1937 . brod između Marseillesa i Atene . industriju i obrazovanje.

potreba za jedinstvom znanja i osjećaja 36 .modernizam tumači kao logični nastavak tog povijesnog prostornog razvoja gleda povijesni razvoj prostora i sukladnu promjenu načina percepcije povijest kao kontinuitet ideja. SIEGFRIED GIEDION Švicarac. Pozvani su Kenzo Tange i Louis Kahn. glavni pokretač i organizator CIAM-a Prostor. naročito ren. Rad.Team Ten izlazi sa zahtjevima koji su izvan okvira CIAM-a. Odmor i Prijevoz. povjesničar arhitekture.kasnije doživljava niz kritika /Tafuri. Aix-en-Provence . 10/ 1956.nova generacija predvođena grupom Team X (Peter i Allison Smithson. Aldo van Eyck) osporava 4 funkcije Atenske povelje: Stanovanje. vječnog prezenta . zbog negacije svake veze sa prošlošću. glavno teorijsko štivo moderne arhitekture . Frampton/ Giedion pomno prati događanja na teoretskom polju i u umjetničkom stvaralaštvu dobro poznaje umjetničku scenu. zbog zamjene jednog akademizma drugim.već raspad CIAM-a . 11/1960. 9/ 1953.nisu prisustvovali velikani moderne . 1938-1939. Traže identitet grada koji je nestao u prostranim novim četvrtima. radošću. Oterloo . Oni su nastojali pronaći graditeljske principe urbanog razvoja i utvrditi sljedeću važnu jedinicu iznad osnovne obiteljske ćelije. vrijeme. prijateljuje sa kubistima. ponosom i uzbuđenjima. Zadnji skup CIAM-a. i barok glavni ideolog moderne arhitekture . pa se razvijaju oštri sukobi.- grupa MARS ističe: “Ljudi žele da zgrade koje reprezentiraju njihov društveni i kolektivni život pružaju veće funkcionalno savršenstvo. Dubrovnik . ali prati i povijesne epohe.” No stari dio CIAMA nije pokazao spremnost da realno procijeni složenost problema.tema: ”Habitat” – uzajamni odnosi između fizičkog oblika i društveno-psiholoških potreba Team Ten opet napada “heroje moderne” zbog diktiranja svoje volje.knjiga kao rezultat serije predavanja na Sveučilištu Harvard.dešava se presudni rascjep . Oni žele ispunjenje svojih težnji za monumentalnošću. arhitektura .tema “Habitat” (ljudsko stanovanje) .

demisticifiranje konteksta prepoznavanje i prihvaćanje situacije na subjektivnom nivou .ekonomija. barok/ .vizualni odnos 2/ eminentno prostorna koncepcija.postoje samo tranzitorni elementi .po Gideionu dolazi do reza i prekida razvoja interne prostorne logike . st. st. eklekticizam. tjelesni prostorni doživljaj. znanja arhitektura kreće iz uvjeta svog vremena . interijer . ne nestaju.‘optička revolucija’ .umjetnički program za novu arhitekturu Kroz povijest . kriza umjetnosti.izgubljena je ravnoteža misli i osjećaja . slobodni otvoreni tlocrt 2/ tranzitorni elementi /prolazni/ .spoznaja svijeta arhitektura je priprema za novi život .domena objekta: konstituitivni elementi .nema konstitutivnih elemenata .podvojena individua /društvo/ .formalni elementi su tek prolazni i nebitni . politika. objekata. osjećaj cjeline 3/ simultanost vremena i prostora . 3 glavne prostorne koncepcije: 1/ međuigra volumena. emocije stagniraju .balans misli i osjećaja .revolucija promatranja: sagledavanje odjednom i kroz to se postiže nova cjelovitost Ideja interne ‘logike razvoja’ prostora kroz povijest . interijerski prostor /renesansa. tvore tradiciju. nisu bitni za razvoj tradicije .valoviti zid.u toj logici postoje: 1/ konstitutivni elementi /trajni/ . esencijalni. prirode. važni su.3 stadija prostornog razvoja.optički doživljaj Analogna reorganizacija perceptivnog aparata: 1/ arhitektura kao skulptura .puni.druga koncepcija prostora: unutarnji prostor Barok .domena subjekta: ‘vječni prezent’ = postojanost /stabilnost/ ljudske psihe kroz povijest Gideionova ‘normativna’ povijest: 1/ eksterna povijest .uvijek iznova izranjaju.problematično doba. Grčka/ 2/ unutarnji. međusobno suprostavljanje prirode i čovjekovog stanovanja. korpusa /Egipat.taktilni i vizualni doživljaj 3/ interpenetracija unutarnjeg i vanjskog prostora /20. individualnost.pomirenje tehničkih mogućnosti i stilskog izraza 19.jedini konstitutivni elementi su tehnička dostignuća . pitanje klasa 2/ interna arhitektonska povijest Egipat – Grčka .kaskanje osjećaja za apstraktnom misli 37 .nebitni. usputni. . pojave se i nestanu.osjećaj cjeline .rana renesansa .- pouzdani načini uspostavljanja odnosa između ljudskog doživljaja prostora.misao se razvija. bitni .kroz spektar formacija novih aspekata historijski zadatak moderne arhitekture = dekodiranje.prva koncepcija prostora: puni volumeni raspoređeni u prostoru Rim . raspršenost ./ .

unaprijed stvoreni estetički stavovi opravdavaju se odabranim povijesnim oblicima .sintagma prostor-vrijeme = simultanost.taj se doživljaj prenosi u arhitekturu .vizualna propaganda = Giedion te uvjerava u svoju logiku. predstavlja rez između razuma i osjećaja. različita očišta .po njemu 19.treća koncepcija prostora: simultanost.legitimiranje modernih oblika .tendeciozno tumačenje.samo je metoda drugačija Tafurijeva kritika .20.one su navodno derivirane iz povijesnih analiza.analiza arhitekture /umjetnosti/ stavljena u službu opravdavanja vlastitih estetičkih stavova .stroboskopska tehnika /Edgerton/ . intenzifikacija jednog osjeta .osjećaj gustoće. plošnom planu . transparentnost. siromaštvo boja. st. negacija povijesnog stila 19.cilj je opravdati točno određene formalne tendencije .ideja cjeline.prava kritika je nezainteresirana .brisanje povijesnog konteksta . P. konstrukcije i ekspresije 38 . del PopoloDoesburg . kompenzacije gubbitka na optičkom.Giedionovo gledanje tumačenje povijesti je selektivno i tendeciozno .razvija se novi način gledanja. višestruka perspektiva.neutralno istraživanje.radiš ugušćivanje tih elemenata .ona radi s materijalima vremena .povijest kao ‘vječni prezent’ .kolaž izdvojenih fragmentiranih slika .reorganizacija perceptivnog aparata . st.formalne analogije: Borromini-Tatlin.niz formalnih odnosa u funkciji uvjeravanja .dehistorizacija /osiromašenje povijesti/ . superponiranje slojeva .nepromijenjena ljudska psiha u potrazi za izgubljenim . . način razmišljanja .radiš s komadićima fragmentiranog svijeta .‘operativna kritika’ . gledanje kroz vrijeme. pozitivni efekt . . kriva znanstvena procedura .koristiš uvjete situacije kako bi je popravio . osjećaj kompenzacije.anticipirane u povijesnim strukturama . prostor-vrijeme.formalizam = plitka formalna tumačenja . ali su zapravo programatski iskrivljene i usmjerene .retrogradno traženje veza s tradicijom .utopijska koncepcija moderniteta /slično kao Lukacs/ Optička revolucija .instrumentiziranje povijesti . punine. prostor-vrijeme .sumnjivo je i Giedionovo odbacivanje. kritičar mora biti otvoren za bilo kakav ishod . st.Giedion želi kroz modernu arhitekturu pomiriti misli i osjećaje .kroz novi način gledanja postiže se dimenzija nove cjelovitosti .direktno dolazi iz iskustva kubizma . Bath-Le Corbusier /Alžir/.nove metode slikarstva = spljošteni prostor.

moderna treba riješiti taj jaz TEAM TEN 1954.Bakema pise kritiku Atenske povelje . . nezadovoljavajući efekt realizacija.- podvojenost.-1959 proglašavaju CIAM mrtvim. simplificiranje kompleksne socijalne situacije. Njihova djelatnost bila je vrlo značajna 50-ih i početkom 60-ih godina.naglasavaju da treba rekonceptirati moderni pokret – habitat treba uklopiti u krajolik. sterilnost. Članovi: • Alison i Peter Smithson • Van Eyck - 39 . indiferentnost na specifičnu lokaciju. 'Doornski manifest' .kritika: apstraktni funkcionalizam. balansa . a ne ga izolirati kao individualni objekt unutar njega . nedostatak harmonije. impotentan funkcionalistički urbanizam.

odnosi) • niz novih disciplina (antropologija. materijali: katran. grupiranje u susjedstva oko skupine javnih objekata isl. nakupine. iskonska umjetnost. ruševinama) 2. materijalnost. “ružne skulpture” 40 .. jednake visine i optimalnog razmaka. Osnivači: 1. primitivna umjetnost...gruba. ideje urbanizma • sinteze arhitekture i drugih umjetnosti Alison & Peter Smithson .) • socijalna etika i odgovornost • odnos obitelji i grada (identitet – pripadanje tom gradu) ..Pollock i naglasak na procesu stvaranja. Utjecaji: . promjena • mobilnost. tako da on predstavlja posredničku sponu između prošlih i budućih značenja. uključujući formacije svastike. No i unjegovim projektima vidljiv je pomak od krutih blokova jednake visine prema izrazitije moduliranoj osnovi.• • • • Jacob Bakema Georges Candilis Shadrach Woods Giancarlo de Carlo.pokretači novog brutalizma (poetics without retorics). primitivna. psihologija.art brut (textura. U isto vrijeme Smithsoni sumnjaju u održivost takvih struktura. “Arhitekt mora postaviti svoje novo djelo u konkretno vrijeme i prostor. Bakema & Van den Broek Bakema je bio jedini član Grupe X čiji se rad nije nimalo udaljio od načela planiranja građevnog prostora po načelima Neue Sachlichkeit – načela gradnje kuća u nizu. dječji crteži. sa slobodnostojećim blokovima.. Paolozzi .teme: • problem identiteta • problem složene prirode ljudskih interakcija (utjeca forme – ljud.) u kojem se Bakema poslužio megastrukturnim blokom Obus kao sredstvom za unošenje sklada u raštrkani grad. komadici stakla) . Ti megaoblici paralelno teku uz autocestu koja prolazi kroz grad.” . Utjecaj Le Corbusiera osjeća se na projektu za Tel Aviv (1963.osnovne ideje: • organska cjelina (kluster.. neobrazovani umjetnici. Henderson .Du Buffet .) • prag • rast.fotografije zrnate strukture (vitalnost u odbacenim stvarima. pijesak.Vrhunac tog istraživanja bio je plan za Kennermerland. cirkularnost • habitat.

Ova kuća ne postavlja tehnologiju kao ekspresionističku sliku kojom oslikavaju kuću. organični red (ne geometrijski) – pojednostavljeni geometrijski red u moderni.analiziraju pojedinačne jedinice: idealno građene prema potrebi i kontextu .njihov projekt sliči na Miesov za IIT (atrijski tip. . ali za razliku od njegove lakoće i transparencije. GOLDEN LANE.analiziraju povijesne primjere: specificne urbane forme i njihov utjecaj na ljudske odnose .zalažu se za: 1. samo na vizualnoj razini. 41 . Izolacija ne može izroditi zajednicu. staklo).3. 1952. četvrti i grada. kod Smithsonovih je naglasak na grubim materijalima.kritike Corbusierovog Unitea: • nedostaje kontinuitet urbane strukture • obitelj je drugacija od samostana • pojednostavljeno • nisu uspostavljene socijalne veze • artificijelna izolacija – zajednica se ne može ostvariti izolacijom. nije urodio socijalnim redom. žele izderivirati formu koja će stvoriti novu zajednicu: počinju od obiteljske ćelije kao osnovne jedinice. ulica i park mjesta su gdje se potiče socijalni život. Trg. ZGRADA SREDNJE ŠKOLE U HANSTANTONU. uzimaju tehnologiju kao nešto svakodnevno i normalno. 1949. oni ostvaruju suprotno.-54. Mies se sa Crownhallom veže na Schinkelov Altes Museum (klasicizam). A & P Smithson . NORFOLK. novi odnos individualnog / kolektivnog na više razina (multipliciranje komunikacija). jaka aksijalnost). Arhitektura i urbanizam moraju ponuditi dobru povezanost i mogućnost stvaranja grupa.žele postići ponovno poistovjećivanje čovjeka s okolinom. . a multiplikacija dovodi do ulice.dok Mies uzdiže tehnologiju do razine umjetnosti. . . red koji je skriven u samom procesu (nevidljiv je) 3.etika projektiranja: .naglasak na kontinuitetu . 2. 4. tako se i Smithsonovi igraju s Miesovim rječnikom (čelični okviri.

prihvatili su niskoetažnu izgradnju . London. ulica. . . . 1966. ROBIN HOOD GARDENS.no.interpoliraju u St.shema je mekana.trg. . kontinuitet urbane mreže .ulica je sistem jednostranih galerijskih prilaza podignutih na stupove.-1972. svaka ima svoj vrt.zamišljeno je kao kritika Ville Radieuse i podjele na 4 funkcije grada. .meandrirajući putevi (prostor za interakciju) . multiplicirana i otvorena (za razliku od mračne Corbusierove). stambeni dio (3 visoke zgrade) . . i oni upadaju u zamke racionalizacije: uzdignute ulice ne mogu biti mjesta kolektivnog života. a posvetio se razvoju “ambijentalnog oblika” prikladnog za drugu polovinu 20.. . jedinice ne mogu imati dvorišta vezana na tu ulicu . Tim funkcijama Smithsoni suprostavljaju fenomenološke kategorije: kuća.st. James Street . Ona meandrira. ulica.ideja grozda.Golden Lane značio je za kontinuitet postojećeg grada isto što i plan Voisin.nastavljanje. Aldo Van Eyck ..dobar prometni sustav + dobri prostori socijalne interakcije. poslovni dio. . a na mjestima spojeva nastaju trgovi kroz 3 etaže.odvajanje komunikacija na vise razina (pjesacki gore – kolni gore) . .piazza .lomljene izdužene zgrade koje omeđuju unutarnje dvorište.ideja “razorenog grada” – razorenog u smislu da urbano kretanje i promjene 20og stoljeća nisu u stanju uspostaviti odnos s obrascima i sadržajima života koji je tu ranije postojao.shema zgrade je bila organizirana prema atrakcijama u okolišu . THE ECONOMIST BUILDING.bitan utjecaj na stambenu izgradnju 60ih.utjecaji: 42 . London.sumnja u sposobnost profesije da zadovolji plurarističke potrebe društva. dvorište – faktori društvene interakcije. .fragment njihove šire urbane filozofije . općina i grad.velik je broj stanovnika na malom prostoru . PROJEKT ZA OPĆINU HAUPTSTADT. iako su Smithsoni to negirali.ima drugačiji pristup od ostalih članova. bez posredstva tradicije i autohtonosti . uzdignute ulice. rahla (može se bile gdje interpolirati i prilagoditi postojećim situacijama) .banka.kuća je osnovna obiteljska jedinica.-1964.s ortogonalne sheme prešli su na organsku koja se širi gradom i može se ukomponirati u postojeće stanje.utjecaj Unites i ATBATA . 1959. BERLIN .

umjetnik Jorn i belgijski pjesnik Christian Dotremont) koja se bavila istraživanjem želja kroz primitivne oblike i znakove. već se prepustiš i tada možeš doživjeti moment).Kazujo Sejima i Rem Koolhas. ideja bazične ljudske postojanosti (zanima se za samo ono što je ostalo isto) 3. pri čemu se boja ne koristi dekorativno. stalna cirkulacija. već za ostvarenje prostornih odnosa).g. N na taj način regeneriraš svoje iskustvo grada.. koncept dvojnih fenomena (čovjek . franc. a proporcija i dubina posljednje stvari koje dijete procijenjuje).društvo. alobodna i time oslobađa društvo. Gubi se forma. 1959. prijedlog je urbanizacije Nizozemske.) 4. sektori . elementarne geom. naslijeđenog prostora gdje lijepa slika vara. s 28 godina oštro napada racionalni urbanizam CIAMA.. 5.sretni. primarne boje.Piet Blom: Noina arka... a kao sredstvo borbe protiv toga bira koncept besciljnog lutanja gradom (ne žuriš s ciljem. grupa avangardnih umjetnika (Klee. Nju Eyck želi ponovno naći. Piše esej Produkcija prostora u kojem iznosi oštru kritiku dotadašnjeg.sociolog: analizira svakodnevni život i daje koncept momenta ( u jednom trenutku. 7. oblik i boja su prve. Za njega je borba imaginacije i razuma u CIAMU završila tragičnom pobjedom razuma. identificirajući elementi (u njima sa možes prepoznati) 2. 2. mobilna arhitektura. Johann Hulzinga – Sumrak srednjeg vijeka – nije sve u racionalnosti.. . za sex.ono izmedu 43 .) u kojem društvo postaje toliko oslobođeno da sve postaje igra (znanstvena fantastika vs.psihogene rute gradića Alba. nesmišljenom. . radikalna umjetnička grupa COBRA (slikar Constant. Zalažu se protiv ideje visoke umjetnosti. za igru. 6. Traje od 1947. oblike.1.veliko. studijska putovanja u Afriku – proučavanje primitivnih oblika i njihovog bezvremenskog aspekta. znanost u arhitekturi).. Ignorirajući ju.simbol po kojem arhitektura jest. kasni Le Corbusier (vernakularno). 8.njegove teme: 1. 4. viseće konstrukcije. prag . . Radi se o gradu za milijun stanovnika – tepih izgradnje. Za to optužuje arhitekte i zagovara obnovu istinskog iskustva.-1951. dolazi nam rješenje. a apostrofiraju se relacije. Koriste: primitivne figure. 3. i igra je bitna (homo ludens). izgubili smo vezu s drevnom slobodom. Prvi je od članova TEAM X –a koji njihove principe provodi u praksi. Izrađuje koncept za privremeni smjestaj Cigana (nomadski koncept i arhitektura kao igra). Na tome kasnije gradi ideju za Novi Babilon (globalni sistem.. Igra je bez interesa. Preko Van Eycka i Smithsonovih dotaći ćemo tip Matt buildings – velika gustoća u horizontalnom smislu (tepih izgradnja). malo . 1962. konkretni doživljaj. Mondrian..). Lefevre . slikar Constant – postavlja koncept cjelovitog urbanizma .) – stanovnici su po njemu postali konzumenti spektakla grada. filozof Guy De Bor (Društvo spektakla. euforični trenutak). Zalažu se za prostorni kolorizam. sve je plošno. Nema perspektive. 1967. Imitiraju dječje kreacije na temelju studije dječjeg ponašanja Jeana Piageta (umjetnost je igra. Brancusi..

. zatvorena unutarnja dvorista. 1955. naglasak je na odnosima (ideja strukturalizma).prošireni element tranzicije (unutar trga jedan manji zastićeniji prostor). Ne možeš ih razlučiti. nego novim gradnjama .kontextualno uklapanje 44 .ideja igrališta je provučena ideja derivea.. kontinuitet . . čiste elementarne forme. - Giancarlo de Carlo . To su za njega minijaturna istraživanja gdje razvija svoj specifičan trodimenzionalni vokabular osnovnih oblika (krug. osjecaj zatvaranja – kupolaste forme.meandrirajuci hodnici su tretirani kao ulice grada (grubi materijali. a nigdje ga ne zatvara. nema ujednacenog kretanja).) upoznaje kulturu Dogona (to je narod) – fascinira ga njihov sistem društva i izgradnje (karakteristike: nagli prijelazi iz svjetla u tamu...nastavljanje u urbanoj strukturi . grozda.5.36x3. GRADSKO SIROTIŠTE. modulama mreza 3.kao antiteza Corbusierove Ville Radieuse .mreža mjesta posvećenih djeci . .modul nadsvoden kupolom . . već ih definiraš u odnosu spram njihovog drugog pola. pravokutnik.može li arhitektura to ostvariti? u toj zgradi želi pomiriti dvojne fenomene kao što su kuća-grad i unutarnje-vanjsko.-78. projektira niz dječjih igrališta u Amsterdamu (oko 700) .36 . element kućnog praga) element kućnog praga – bitan element tranzicije iz eksterijera u interijer – susret dvojnih fenomena čovjeka i društva. Eyck uspoređuje disanje (udisaj i izdisaj) s modernom arhitekturom: ona samo otvara prostor. – 1960.više pažnje posvećuje taktici očuvanja i obnove. prvi izgrađeni primjer tepih arhitekture silno utjecajna zgrada (holandska skola) okvir za resocijalizaciju napuštene djece .razlicite realnosti unutar jednog prostora .Urbino .svaka jedinica ima sve elemente kućne jedinice i svoj vanjski prostor. mreža kao ideja neograničenog rasta. 1947.. trokut.veliki trg kao vrata . odnos arhitekture i urbanizma . . Istraživanja rezultiraju Gradskim sirotištem.kuća mora biti mali grad ako želi biti prava kuća i grad mora biti velika kuća. Eyck istražuje prag i načine kako ga produžiti i osvijestiti dolazak/odlazak.unutar jedinice cijeli niz podprostora s kojima se mozes identificirati.

ali nije tako uspješna jer sveučilište ne može generirati živahnu raznolikost pravog grada Ostali pripadnici racionalizma i ekspresionizma Jacobus Johannes Peter Oud (1890.) Oud je bio službeni arhitekt De Stijla.zamišljen je kao ortogonalni protuoblik suprostavljen srednjovjekovnom obliku grada.pokušava nastaviti tradiciju urbane kulture i odbacuje eskapizam funkcionalnog grada jer uspostavlja vezu s postojećim gradom .ideja Van Eycka.Candilis+Woods+Josic .realizacija te sheme je Slobodno sveučilište u Berlinu . koji istovremeno uključuje trodimenzionalni sustav potkrovlja čiji su se međuprostori mogli koristiti za stanovanje prema potrebama . već 45 . .ideja korijena i mreže. ali za razliku od ostalih članova – njegov ideal nije istraživanje volumetrijske zbilje koja potiče na rastavljanje i ponovno sastavljanje.-1963.grad u malom (labirint) .prijedlog za centar Frankfurta .

g. Ostali pripadnici sa samog početka.) / Frampton De Stijl je nastao iz rada trojice umjetnika: Thea van Doesburga. crveno-plava stolica. Teže objektivnijem i izrazitije tehničkom rješenju arhitektonske sinteze. kao i Van Doesburg. Gropius poziva Doesburga u Bauhaus što uzrokuje krizu i promjenu unutar škole. radna soba dr. dakle. a Oud se vraća klasicizmu. odmičući se od ideje univerzalnog sklada. te pažljivo oblikovani detalji. posljednje je značajnije djelo neoplastičke kulture (Doesburg). Wright + De Stijl jednadžba je zajednička Miesu i Oudu: ali dok Mies rastavlja volumen u planove. Ti su umjetnici težili kulturi koja će se izdići iznad pojedinca. Druga faza De Stijla počinje 1925. “Našu zemlju i sve što se na njoj nalazi tvore dvije osnovne i potpune suprotnosti: vodoravna linija sile. Teoretski utjecaj na pokret imao je matematičar Schoenmaekers od kojeg i potječe izraz neoplasticizam.”. on se počeo gasiti. De Stijl: nastanak i nestanak neoplasticizma (1917. Takav je pristup rezultat njegove brige za svakodnevni život ljudske zajednice. Rietveld se potpuno udaljuje od pokreta i približava se rješenjima koja proizlaze iz tehničkog postupka. Stajališta De Stijla nadopunjena su koncepcijama izvedenim iz radova Wrighta i Berlagea (čiji je utjecaj bio jači zbog sklonosti društveno-kulturnoj kritici). Mies projektira providne prizme.... te teorije o boji i liniji: “To su jedine postojeće boje. ubrzo su se odvojili od glavne struje pokreta i krenuli svaki svojim putem.g.”. Zgrade s potezima prozorskih traka.crvena je spoj žute i plave. samo će još Mondrian ostati vjeran prvotnim postavkama neoplasticizma. Oudove kuće u nizu u Weissenhofu bavile su se problemom iskoristivosti prostora. Nakon 1925.. On nije neoplasticist – već predkubist u cezanneovskom smislu.žuta je gibanje zraka (okomito). obnavlja njihovo ljudsko mjerilo u kristalnim stereometrijama – četvrti u Rotterdamu. suštinski prostorno gibanje zraka koje nastaje u samom središtu sunca. Pieta Mondriana i Gerrita Thomasa Rietvelda. a zatim i drugi dijelovi namještaja. “Svaka stvar u prirodi sastavljena je od kugle. onaj tko zna naslikati ta osnovna tijela može napraviti što god želi. otkud dolaze i novi članovi: El Lissitzki i Hans Richter. Treća i posljednja faza trajala je od 1925. koja predstavlja putanju zemlje oko sunca. Nakon Van Doesburgove smrti 1931. Kada kod De Stijla zapada u krizu. potpisnici manifesta iz 1918.plava predstavlja kontrasnu boju žutoj (vodoravni nebeski svod).. Prvo arhitektonsko djelo koje dovodimo u vezu s De Stijlom je kuća Roberta Vant Hoffa koji je vidio Wrightova zdanja. Erich Mendelsohn Prenositelj simboličke komponente u modernoj arhitekturi je Gottfried Semper koji još 1860.-1931. a obilježava ju Lissitzky i njegov elementarizam temeljen na suprematizmu. izjavljuje da komunikativna moć građevine proizlazi iz materijala.teži arhaičnoj formalnoj apsolutnosti. osim Ouda i Van der Lecka. Njezin psiho-emotivni sadržaj mora biti predstavljen putem 46 . Taj je manifest tražio uspostavljanje nove ravnoteže između individualnog i univerzalnog. i obilježena je sukobom između Mondriana i Van Doesburga jer je Theo uveo dijagonalu u svoje slikarstvo. i okomito. stošca i valjka. svrha čovjeka je stil”). ali lišeni Miesove tehnološke strogosti. te 1920. Samo je Van Doesburg uistinu predstavljao pokret. Hartoga.-1931. ali prvi počeci De Stijla ne mogu se baš pohvaliti aktivnošću na polju arhitekture – sve do radova Rietvelda: 1917. članstvo se pokreta radikalno izmijenilo.” – utjecaj Ledouxa i Cezannea Ouda karakterizira mirni raspored vodoravnih paralelopipeda. Oud zadržava trodimenzionalnost iako je nagriza neoplastičkim sredstvima. Izgrađujući pučke četvrti. kao i oslobađanje umjetnosti od okova tradicije i kulta individualnosti. 1920. stavljajući u prvi plan osnovne. pa ga Doesburg počinje propagirati u inozemstvu. Caffe L Aubette dovršen 1929. Njegovo posljednje djelo je Kongresni centar u Haagu 1956. nepromjenjive zakonitosti (“svrha prirode je čovjek. raskrižja u zaobljenim formama.. Ipak su svi oni. izmjena punog i praznog. iz konstruktivne metode i cilja.. Lissitzky i Doesburg počinju društvenu strukturu i tehnologiju smatrati glavnim odrednicama forme.

simbolizmu pripadaju ekspresionističke fantazije Bruna Tauta. “Arhitektura definira stanje masa u pokretu: dinamičko stanje – prostor u kretanjupokazan linearnom konturom. nema popuštanja lokalnoj tradiciji. Mendelsohn je kratko u Nizozemskoj.-1925. Poelzig. depersonalizacija 1941. a konkretizirano je u konstrukciji. Ne ograničava se na doticanje ekspresionizma kao Mies i Gropius. laboratorij Wolf i Poljoprivredni fakultet u Rehovothu – doticaj sa seoskim svijetom. Columbushaus u Berlinu. jedinstven primjer 1921. statičko stanje – ravnoteža kretanja – očituje se u tlocrtu i presjecima. državna bolnica u Haifi 1939. vila Sternfeld u Berlinu 1926. tvornica šešira u Luckenwaldeu 1923. 1934. robna kuća Schocken u Chemnizu – najpročišćenije njegovo djelo 1931. Mendelsohn zahtijeva plastičku cjelovitost volumena.-28.” tehnološko sredstvo koje je prikladno za takve prohtjeve je armirani beton. te naposlijetku SADu. Palestini. zatim u Velikoj Britaniji. Židovsko sveučilište u Jeruzalemu – topografska prilagođenost. prihvaća i veliča tvar. osnivanjem Neue kunstler Vereinigung. Finsterlin. Schwitters. opservatorij u Potsdamu – znanstveno diktirani sadržaji – uravnotežen kreativni eksperiment s funkcionalnom objektivnošću. Engleska 1936. / Frampton Težnje nerepresivnoj senzibilnosti prvi su se put javile u Munchenu 1909. prozore u nizu zamjenjuje točkastim otvorima. 1920. ritmičko stanje – odnosi masa – očiti u dvodimenzionalnosti pročelja. Ta načela utječu na Art Noveau. No Mendelsohnov ekspresionizam crpi vrijednost iz antiperspektivne trodimenzionalnosti. Ipak nije imao vremena spojiti ekspresionizam i organičku arhitekturu. Odbacuje kubističko rastavljanje predmeta i istražuje treću dimenziju koja je sama po sebi dinamična. paviljon De LA Warr u Bexhill-on-Sea. Mendelsohnov ekspresionizam istražuje i veliča morfološke sposobnosti armiranog betona. 1937. Taj proto-ekspresionistički pokret koji je vodio Kandinsky predstavljao je opoziciju državnoj kulturi koja je pokrenuta osnivanjem Deutsche Werkbunda. Europski arhitektonski ekspresionizam 1910. kompleks Woga u Berlinu / kino Universum – skice uličnih fasada poput Guggenheima 1928.dinamične ornamentacije. 47 . robna kuća Schocken u Stuttgartu 1926.g. odlazi u SAD i postaje Wrightov prijatelj. već ga utjelovljuje cijelog života. njegovo zadnje djelo u Njemačkoj Nakon odlaska iz Njemačke.

objavio svoje djelo Raspadanje grada u kojem je predlagao raspuštanje grada i povratak na selo (kao i ruski socijalisti). Zamislio je zajednicu u modelu kružnog. od enformela do neoekspresionizma. U njoj su se iznosili različiti stavovi kruga naglašavajući kreativnu ulogu nesvjesnog. Predvodnici avangarde rade za malobrojnu elitu i neredovito. Nakon 1919. Stadtkrone – piramidalni oblik koji je Taut proglasio univerzalnom paradigmom svih kulturnih građevina. 1918. No Taut je zadržao svoje nadzore i 1920. Arbeitsrat fur Kunst prestaje otvoreno djelovati. Lanac se počinje raspadati 1920. Kristalnu krunu grada ostvario je Poelzig u kazalištu s 5000 sjedala u Berlinu 1919. Racionalisti i ekspresionisti od 1860.-1914. Osim toga njegova kemijska tvornica u Lubanu konkurirala je Behrensovom industrijskom stilu. a njegova je prva karakteristika upravo nepovjerenje prema nepobitnim teorijskim načelima. Vlastitu viziju Stadkrone ostvario je Mendelsohn opservatorijem za Alberta einsteina u Potsdamu. čije su središte sačinjavale tri odvojene stambene zone za svaki tip stanovnika (prosvijetljeni/umjetnici/djeca) smještene oko unutarnjeg dvorišta Ubrzo se Taut počeo miriti s krutom stvarnošću Weimarske republike i 1923. a zadatak da njihova načela prodru u svoju okolinu pripast će drugima. Alvar Aalto (1898 -1976) Najveći je predstavnik postracionalističke generacije. Zalažu se za novo totalno umjetničko djelo koje bi se trebalo ostvariti uz aktivno učešće naroda. tlocrta i pročelja. izložba Werkbunda u Kolnu ukazala je na ideološki rascjep unutar tog pokreta: između kolektivnog usvajanja normativnog oblika i individualne ekspresivne volje za oblikom s druge strane. Zamišene su kao osnovni urbani element prestrukturiranja društva. van der Velde i Taut pokazuju slobodno izraženi Kunstwollen. kada Luckhardt dolazi do spoznaje da se slobodni nesvjesni oblik i zahtjevi racionalne proizvodnje ne mogu spojiti. pa makar putem manirističkog procesa – neprestanom dijalektičkom razmjenom s njome. napajaju se njome. počeo projektirati jeftine stambene sheme za državu.Taut modelira Stakleni paviljon – kristalnu konstrukciju. poriču samo jedno oblikovno sredstvo – liniju. 48 . Cilj je povezivanje umjetnosti pod okriljem velike arhitekture. Racionalizam je stvorio novu tradiciju: svi sljedeći pokreti od organičkog do brutalizma. Taut i Behne organiziraju Arbeitsrat fur Kunst koji se kasnije pripojio Novembergruppe. kako ne bi pribjegli njezinoj mogućnosti da ispravi loša rješenja volumena.1914. ali samo u volumenima Mies van der Rohe – usredotočuje se na prostorne tokove vođene dvodimenzionalnim plohama i na tehnološku kontrolu. Oud – priklanja se izvornoj čistoći pred –izama. Le Corbusier – daje prednost čistom monoprizmatičnom objektu Gropius – vjeruje u kubističku antiperspektivnu trodimenzionalnost i polovično je razara. manifestima i raspravama avangarde. metodološkim formulama. a počinje utopijska korespodencija “stakleni lanac” između 14 osoba ( predvodnik je bio Bruno Taut). radijalno podijeljenog poljoprivrednog naselja. Rascjep nije zahvatio samo jednu generaciju: dok su Behrens i gropius težili normativnom. Projektom salzburškog Festspielhausa iskazuje bliskost s umjetnicima Staklenog lanca – kruna grada golemih dimenzija. Poelzig je stvorio dva bitna djela: vodotoranj u Plzenju i poslovnu zgradu u Bratislavi.

odlazi u SAD 49 . paviljon u NY (valoviti.. Aalto u prostor unosi drveni zid ispunjavajući prostor predmetima iznenađenja i neočekivanim vizurama. umjesto jednog sunčališta – sustav balkona.1929. već se arhitekt služi prostorom – sredstvom specifičnim samo za arhitekturu. privrženost industrijskim procesima – namještaj je anatomski. . komunikativna skromnost . ali prilagođen masovnoj proizvodnji. brižljivo odabrani korisnički detalji – estetski je dojam za Aalta vrijedan onoliko koliko je uvjerljiv korisniku.1937. on skreće prema romantičnom klasicizmu. knjižnica u Viipuriju – istražuje sustav za postizanje finog i jadnoličnog osvjetljenja – u strop umeće mnogo lijevaka – otvora koji lome direktnu svjetlost. . finski paviljon u Parizu ("šuma koja hoda") . artikulacija oblaganjem drvenom oplatom. ne pokazuje sklonost tipskim kućama. prema unutra nagnuti zidovi.1939. Do 1922. suzdržani i sramežljivi projekt uvjeren u svoju estetsku vrijednost. S druge strane. . Ne postoji ovisnost arhitekture o slikarstvu.1939. sagrađena su u slabo izraženom dorskom stilu koji s jedne strane nosi značajke lokalnog pučkog graditeljstva u drvu. sloboda kubističke sintakse – nema nikakvih dogmi koje se priječe funkcionalnim razlozima 6. To je razdoblje njegovog stvaralaštva sa sljedećim obilježjima: 1. . Bez potrebe za nametanjem. Knjižnicom u Viipuriju.-33. . ali istovremeno slijedi i strogost linije. nova svijest o unutarnjim prostorima – u prvi plan stavlja prostor – nema cijepanja na konstruktivni raspored.g.Dva su stilska pravca nordijske tradicije: nacionalni romantizam (niknuo je iz Ghotic Revivala) i dorski senzibilitet (potiče iz Schinkelovog romantičnog klasicizma) koji se u Skandinaviji pojavio oko 1910. volumen i pregradne zidove – sve su to elementi koji se koriste u ime cjelovita gledanja na prostor. kad je počeo samostalno raditi.nenametljivost 2. Početnu fazu njegova zrelog stvaralaštva određuje funkcionalni stil kojim započinje na natječaju za sanatorij u Paimiu. .1934. skriven iza stabala – odgovarao je i psihologiji izložbe: po ljetnoj vrućini privlačio je svojom sjenom i smirenošću.drvena građevina. Upotreba definira oblik. 4. obloženi drvenim letvama) – bila je riječ o uređenju bezličnog i nespretnog paralelopipednog prostora visine 16m. ali i posebna pažnja bolesnicima – pažnja pridodana bojama zidova u sobama i hodnicima. Njegova djela do 1927. več zastupa ideju “kuće koja raste” ( 2/3 prefabricirane konstrukcije + dodatni industrijski dijelovi +rad na samom djelu). oba su utjecala na njegovo viđenje svijeta. 5. sanatorij u Paimiu – racionalno mehaničko funkcioniranje. Premda se Aalto nikada nije priklonio ni jednom od njih. vila Mairea – potpornji su drveni stupovi povezani konopom. Prijelaz iz estetike armiranog betona na drvo on će smatrati presudnim trenutkom u svojoj arhitekturi. Psihološka znanost primijenjena je na prostore i volumene – osjetno u konferencijskoj dvorani valovitih stijena. tehnologija korištenja – za svaki konkretan slučaj Aalto razrađuje novi pristup 3. Aalto je bio pod različitim utjecajima.

Stepenastim tlocrtom dobio je velik broj soba koje gledaju prema van. jer u skladu s postulatom teorije informacija da ukoliko je veća vjerojatnoća. Naglašava ulaz i daje novu ulogu stubištu: razvija Raumplan i stubište postaje istaknuti činitelj u prostornoj strategiji višekatnice. čiste forme nove metode prihvaća samo u granicama humanog (tehnika mora biti povrgnuta potrebama čovjeka) fokus ranog modernizma se s Aaltom lagano mijenja (pitanje REGIONALIZMA u mod.. ostvarene rukom majstora iz kojih je istkan njegov istančani jezik.. kodirane poruke. Funkcionalizam se očituje u iskorištenosti. savijanje drveća. finska jezera. Skoro sve njegove građevine sadrže te složene. S unutarnje strane građevina se otvara prema kampusu. a naglasio je sekundarne komponente – zidove.-49.1974) 1954. valovitoj formi koja nije apriorna. pobudu traži u bogatstvu prir. nacionalno reference na internacionalni stil: ravni krov.arhitekturi buduci da je glavna odlika modemizama bila upravo internacionallzam) njegove česte teme: • kretanje iz tame u svjetlo • zenitalno osvjetljenje • puno razrađenjija i kompleksnija koncepcija organiziranja prostora • tradicionalne konstruktivne metode + tehnologije moderne arhitekture • integriranje s prirodom • prelijevanje prostora Svjesno nas navodi na niz vjerojatnih iščekivanja samo da bi ih opovrgao ili ostavio. oblika (promatra skoljke..-52. studentski dom u Cambridgeu – građevina vijuga paralelno s rijekom u zmijastoj.- - - 1947. lokalno. Louis Kahn (1901 . talasanja vode. utoliko je veće uzbuđenje koje se doživi ako se predviđanje ne obistini. vijećnica u Saynatsalou “grad koji raste” Aalto je uobličio neposredno nakon rata rekonstrukcijom Rovaniemija u Laponiji – šesterokutne parcele daju slobodu u rasporedu građevina oslobađanje od strogosti stereometrijske sheme oblikovanja. Yale Art Gallery . 1949. skelet. ali je ova kultura gradnje psihološka i socijalna po cilju. pučko.) usporedba karelijskog sela sa ostacima grčkog hrama naglasak na organskoj funkciji vernakularno. stropove i podove. finskim pejsažem meke linije. već proizlazi iz funkcionalnopsihološkog istraživanja – svaki student ima pogled na rijeku. slobodni plan duboka povezanost sa finskom starom drvenom arhitekturom i spec. Postojeća simetrija prikrivena je skrivanjem 50 .pažnja je jednako posvećena i primarnim i sekundarnim prostorima – konstrukcija prikrivena s vanjske strane.

znanje bez intuicije nije životno. a ne toliko KAKO (za razliku od Miesa). Tipični elementi koji karakteriziraju Kahnovu arhitekturu su: 1. Refleksija toga je hijerarhija prostora u smislu funkcije: služeći i služeni prostori. 51 . – 65. 1957. Jonas Salk Institute. generativna ideja koja drži cijeli zadatak -> ideogram . Rochester. a četverokut usluženi dio. – 67.funkcija je stvaranje duse u arhitekturi. Glavni ortogonalni volumen oživljen je cilindričnim oblikom u kojem su smještene stepenice galerije.centralna. u La jolli.traženje identiteta funkcije. služeći i služeni prostor 3. . naglasak na teksturi materijala 4. To Kahna radi opekom. pri čemu je cilindar uslužni. california beton + drvo + travertin . Stvaranje arhitekture je proces tijekom kojeg spiritualni aspekt forme mora biti transformiran u fizičku realnost. Važan je odgovor na ŠTO. hijerarhija prostora. University of Pennsylvania linearno + partikularno 1956. a ne tehnologija .- konstrukcije. Unitarian curch. Newton Richards Medical Research Building. mora ići kroz mjerljiva sredstva kada je projektirana i na koncu mora biti nemjerljiva.Kahnova arhitektura je utemeljena na socijalnoj viziji (arhetipski uzorci drustva) . kompozicija na osnovu forme 2. Funkcija je stvaranje duše u arhitekturi. Zgrada mora početi s nemjerljivim. naglasak na svjetlu (kreirati jedan prostor je isto što i kreirati svjetlo).tema monumentalnosti +elementarno i arhetipsko u arhitekturi . NY 1959. Postavlja pitanje: Što kuća želi biti? . Intuicija je nositelj kreativnosti. Funkcija se mora prilagoditi formi. a ne tehnologija. dok je funkcija prolaznog i uzročnog karaktera. jer forma tendira neprolaznim i univerzalnim vrijednostima. Kahn je nastavio razvijati dijalektiku opće teorije arhitekture.arhitektura = promisljeno stvaranje prostora .htio je evocirati nemjerljivo u arhitekturi La Jolla – zajednički prostori + privatne kubikule (pogled na more) = beton + tikovina Forma je superiorna funkciji. ona pokreće spiritualnost .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful