Modernizam i šok moderniteta: potrošačko društvo, Metropolis i mentalni život - teme sociologa ranog 20.

stoljeća
(Tönnies, Simmel, Lukács) Problem velegrada - L. Menier, Ja i grad - slika - šok moderniteta = šok novoga - velike društvene promjene - ekonomska i sociološka baza - kapitalizam, potrošačko društvo - kontekst = razvoj velegrada - nova fizička okolina i logika produkcije - brojne sociološe studije poč. 20. st. - koncepti za razumijevanje problema - čovjek ekstremne podražaje grada uvlači u sebe - život živaca /otupljivanje, rezigniranost/ Frankfurtska škola - Frankfurtski institut za sociološka istraživanja - niz sociologa i filozofa proučava problem velegrada - F. Tonnies, Lukacs, G. Simmel, M. Webber - antimoderan stav = nostalgija za prošlim vremenima - registriranje simptoma novog društva: 1/ analiza potrošačkog društva - tržišne logike 2/ analiza velegrada - osjećaji koje pobuđuje 3/ pitanje zadatka estetičke prakse

Ferdinand Tönnies
- konceptualna opreka Gemeinschaft vs. Gesel/schaft (razvijena u djelu: F. Tönnies, Gemeinschaft und Gesellschaft, 1887.) - predkapitalističko društvo /Njemačka/ vs kapitalističko društvo /SAD, Engleska/ Gemeinschaft ranija prisna zajednica harmonična, organska osobna, tradicionalna Kultur vs konkretno vs Gesellschaft otuđeno impersonalno društvo artificijelno impersonalno, mehaničko Zivilisation Amerika apstraktno Engleska

Gemeinschaft - dominira osobni, neposredni, karakter tradicionalne, integrirane društvene zajednice, gdje se njeguju srodstvo, prisnost i prijateljstvo, gdje se cijene moralnost u tradiciji i vrlina ud ruštvenim odnosima. „Drustveni odnosi u Gemeinschaftu jos su uvijek oni između ... majstora i učenika...“ a sam rad u sebi još je uvijek uzvišen, plemenit i vrijedan: "Gemeinschaft pretvara sav rad u neku vrstu umjetnosti, dajući mu dostojanstvo i čar te visoki status u svome poretku prepoznat kao pozvanje i čast "

1

Georg Simmel (1858-1918)
The metropolis and Mental Life, 1950. - registracija i analiza mentalnog života u velegradu objekt / subjekt = objektivni svijet / subjektivna stvarnost dominacija objektivnog svijeta nad subjektivnim efekt grada na čovjeka - promjene u vanjskom svijetu unosimo u sebe: psihologizam = doživljavanje vanjskog svijeta kao unutarnje stvarnosti - srž moderniteta neurastenija = živčana klonulost ili iscrpljenost uslijed produžene mentalne napetosti - fenomen velegrada: ‘intenzifikacija nervne stimulacije’ - psihološka reakcija koju izaziva velegrad živci nalaze zadnju mogućnost prilagodbe formama i sadržajima velegradskog života proizlazi iz gomilanja brzo izmjenjujućih slika, oštrih diskontinuiteta koji se izmjenjuju u trenutku zbog neočekivanosti stalno nadirućih impresija, odbijanje reagiranja na repetiranu stimulaciju održanje pojedinca tako biva postignuto pod cijenu devalviranja cjelokupnog objektivnog svijeta - devalviranje koje za sobom neizbježno povlači i samog pojedinca u taj isti osjećaj bezvrijednosti /wertfreiheit/ fragmentičnost velegrada dovodi do gubitka duše

-

Ekspresionizam - prvi odgovor na problem velegrada (E. Munch, Krik, 1893. izražavanje anksioznosti) Blazirani pojedinac - G. Grosz, Berlin C, 1920. Friedrichstrasse - kaos i fragmentacija - izolacija pojedinca, degradacija tijela koje se projicira na psihu - blaziran stav = indiferentan, ravnodušan, letargičan, rezigniran - poraženost od fragmentacije i kaosa - povlačenje, otupljenje, sivilo - osakaćenost i spražnjenost - osjećaj gubitka vrijednosti - indiferentnost prema generalnim vrijednostima /gubitak duše/ - izmjena utisaka - intenzitet živčane stimulacije /život nerava/

Karl Marx
alienacija = otuđenost od rada i kolega; otuđenje radnika od njihova rada, rezultata njihova rada i njihovih suradnika /čitavog iskustva/ proizašla iz proizvodnih procesa iz koncepta podjele rada - razdjeljivanje života u zasebne, odvojene aktivnosti. gubi se iskustvo cjelovitog i u sebi dorečenog cjelokupnog procesa

2

Georg Lukács (1885-1971 )
- pitanje estetičke prakse kao odgovor na nezadovoljavajuće stanje: umjetnost mora reflektirati fragmentiranost svijeta. 1/ modernistička praksa - ekspresionizam, dadaizam 2/ estetički realizam - Van Gogh, Dostojevski, Tolstoj, Cervantes The Phenomenon of Reification, 1919. - na razini društvene teorije: fenomen reifikacije = /verdinglichung - načiniti kao stvar, postvarivanje/ - stanje u kojem odnosi među ljudima bivaju svedeni na impersonalne, fiktivne odnose među stvarima - proces koji djeluje na naš kognitivni /spoznajni/ odnos s cjelokupnim društvenim totalitetom - kognitivni potencijal = promjena načina shvaćanja svijeta - konceptualna kategorija po kojoj možemo objasniti određene transformacije umjetničkog djela - prodiranje potrošačke logike u središte osobnog doživljaja - logika /organizirani proces/ kroz koju umjetničko djelo postaje otuđeno - prvotni i tradicionalni status = objekt uporabne vrijednosti i estetičkog doživljaja /use value/ - sad on postaje predmetom tržišne, zamjenske vrijednosti /exchange value/ - karakter i vrijednost bivaju određeni primarno kroz odnos prema tržištu - tržišna vrijednost, kvantifikacija svega, komparabilnost neusporedivih stvari - novac komparira stvari i tebe, ti postaješ roba - logika profita postaje logika po kojoj misliš - odnosi među ljudima postaju jednaki kao donosi među stvarima - kognitivna dimenzija reifikacije = sredstvo spoznaje - radnička epistemiologija = znanje koje imaju isključivo radnici - jedino oni mogu promijeniti taj proces i svijet, ali nema povratka na cjelinu i konkretno - kompenzacija izgubljenog = umjetnička praksa Teorija romana, 1916. - na razini estetičke teorije: realistički roman kao slika totaliteta svijeta - Lukasc odabire realistički roman kao najadekvatniju sliku tog poremećenog svijeta - spoznajni status realizma /Don Quijote/ - pozitivni i negativni nostalgični subjekti - narativnost romana - daje ideju cjeline, totalitarnu sliku i kompenzaciju za ono što si izgubio - književna forma koja kroz autonomnu proceduru predstavlja cjelovitost i konotira ravnotežu - tu formu transponiraš za provođenje revolucije - Lukacs evocira nostalgiju za cjelovitosti, harmonijom - mi se još uvijek sjećamo cjelovitosti i težimo k njoj - ideja cjelovitosti = utopijska dimenzija umjetnosti - Lukasc je pretrpio snažnu kritiku od sljedbenika, pogotovo Benjamina - zbog naivnosti cilja i načina borbe.

3

Ovo predavanje obrađuje formiranje "kritičke teorije" Simmela, Lukácsa i drugih (pogotovo onih interpretativnih tehnika koje su se formirate kroz kontakt s modernizmom pa ostaju relevantne do današnjeg dana) i izlaže neke od njenih središnjih koncepata, ključnih za interpretaciju moderne arhitekture. Temeljni konceptualni okvir unutar “kritičke teorije” jest hegelijanska opreka između konkretnog i apstraktnog, te demonstriranje kako proživljeno iskustvo može biti teoretizirano na način da proizvede percepciju određenog umjetničkog djela, kao i spoznaju o objektivnim granicama koje to umjetničko djelo može doseći. Osjećaj konkretnosti, punine i bogatstva doživljaja ili umjetničkog djela - iii, suprotno od toga, osjećaj apstraktnosti, raspršenosti, praznine, i osiromašenja – promatra se kao produkt datog povijesnog i društvenog trenutka koji određuje konkrenost ili apstiaktnost svoje kulturne produkcije. Opozicija konkretno vs. apstraktno obuhvaća i moderniji pojam alijenacije (otuđenja), gdje apstraktno i alijenirano označavaju, manje iIi više, isto stanje. Alijenacija, specifično, proizlazi iz koncepta podjele rada - razdjeljivanja života u zasebne, odvojene aktivnosti kroz koje se gubi iskustvo cjelovitog i u sebi dorečenog cjelokupnog procesa. Potrošačka logika jest logika (organizirani proces) kroz koju umjetničko djelo, baš kao i svi produkti, postaje otuđeno od svoga prvotnog i tradicionalnog statusa kao objekta uporabne vrijednostii estetičkog doživtjaja (use value), te postaje predmetom puke tržišne vrijednosti (exchange value) - čiji karakter i vrijednost bivaju određeni primerno kroz odnos spram tržišta. Reifikacija (Verdinglichung) označava prodiranje potrošačke logike u samo srce osobnog doživljaja - stanje u kojem odnosi među ljudima bivaju svedeni na impersonalne, fiktivne odnose među stvarima (otuda ono: “naciniti kao stvar”, “postvarivanje”). Za razliku od koncepta alijenacije- koji se odnosi na aktivnost, a specifično na otuđenje radnika od njihova rada, rezuttata njihova rada i njihovih suradnika, dakle od čitavog njihovog iskustva, reifikacija je proces koji djeluje na naš kognitivni (spoznajni) odnos s cjelokupnim društvenim totalitetom. Reifikacija tako postaje konceptualna kategorija po kojoj možemo objasniti određene transformacije umjetničkog djela. Kulturna produkcija –produkt datog društvenog i povijesnog trenutka: - konkretna : konkretno, puno bogatstvo doživljaja - apstraktna: apstraktno, prazno, raspršeno, osiromašeno

4

MODERNIZAM I ŠOK MODERNITETA Tehnička reprodukcija vs autonomija umjetnosti - Benjamin, Adorno WALTER BENJAMIN /1892-1940/
njemački kritičar urbanog moderniteta - djeluje u ozračju frankfurtske škole gura do ekstrema teoriju reifikacije - dovodi hegelijansku opreku do kraja umjetničko djelo je prožeto tom logikom, integrirano je u društvu - politički angažirana umjetnost novi umjetnički mediji, nove tehnologije - mijenja se priroda i zadaci umjetnosti posthumanistički subjekt = fragmentirani, destabilizirani svijet potrebna je nova generacija subjekata - prihvaćanje stanja takvog kakv jest esej Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije, /Estetički ogledi/, 1936. koncept aure umjetničkog djela i njezina raspadanja aura = nije eksplicitno objasnio što je, ali definira njene elemente: 1/ autentičnost i originalnost umjetničkog djela 2/ veza umjetnosti i religije - sveti karakter djela /totemi/ 3/ fenomen distance - ne možeš dohvatiti auru, ona dolazi iz božanske inspiracije

Dijalektika subjekt – object pojam ‘subjekt’ je dvosmislen - označava istodobno i konkretnu individualnu svijest i svijest općenito. Individualni subjekt podrazumijeva istodobno i koncept subjekta s univerzalnim konotacijama. Višeznačnost termina ‘subjekt’ dalje je pojačana kontradiktornim značenjima subjekta kao ‘aktivnog agenta’ - 1/ izvor kontrole nad vlastitom sudbinom - 2/ pasivni objekt dominacije - instrument u službi ‘drugog’ čijoj volji ili zakonu je podvrgnut - termin ‘objekt’ obuhvaća također čitavu konstelaciju značenja: od gole faktičnosti svijeta, preko artefakata kulture pa do sila kojima su ti artefakti proizvedeni. - Lukacz: dijalektički odnos subjekta i objekta - postavio ga je kao odnos klasne svijesti proletarijata i socio-povijesnog totaliteta - Adorno: subjekt je fragmentirana svijest samog pojedinca, a objekt - razbijeni totalitet ili ‘neistinita cjelina’ - totalitet je lažan i ne može postojati nikakav istinski kolektivni subjekt /kao Lukacsev proleterijat/ - posredovanje između subjekta i objekta je još uvijek bitno, ali dovodi do njihove nerazrješive kontradikcije - specifična ‘mikrološka’ teorija posredovanja ne proizvodi više željenu istovjetnost i identifikaciju subjekta i objekta.

5

slika objektivnog svijeta van tebe .ne možemo izbjeći tu situaciju . centriran i stabilan u svijetu.analiza raspadanja aure pod utjecajem novih kulturnih tehnologija .tehnika montaže i radikalno jukstaponiranje .renesansa = početak autonomije umjetnosti i početak procesa raspadanja aure pod naletom novih tehničkih otkrića . Warhol.subjekt je integralan.izvorna kultna vrijednost postupno se mijenja u sekularni humanistički kult ljepote .uništen je koncept autorstva /dvostruka negacija autorstva/ 6 .ideja ljepote . ponekad neovisno o sadržaju .nužno smo određeni kontekstom /objektivnim svijetom/ . nema vidljivih poteza autora i suvereniteta . fotografija/ uništavaju auratičke tragove .ono se mijenja i reflektira te promjene .nove umjetničke tehnike = konstruktivizam.u modernom razdoblju dolazi do konačnog raspada auratičkih čari umjetničkog djela kao objekta obožavanja . sređen svijet pod kontrolom autora .harmonija. fragmentiranost.razara se autentičnost umjetničkog djela i njegove duboke ukorijenjenosti u kulturnoj tradiciji .prvobitna zadaća umjetnosti bila je vezana uz magiju.naglasak je na ljepoti.A. Campbell juha . fotografija .historijska funkcija umjetnosti .kolaž novinskih izrezaka.aura se mijenja s promjenom medija u kojem biva izvođena i s karakterom njezine tehničke reprodukcije . Becket/.tema je sama ta mehaničnost i sama tehnika serijalnosti .revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti /film. potezi kistom /autor je prisutan/ Fragmentacija u modernitetu .mijenja se subjekt sam i njegove pozicije .centralna perspektiva reflektira humanistički način promišljanja svijeta . u cjelini s njim .Benjaminov esej o auri umjetničkog djela Prije razdoblja modernizma .subjekt može mijenjati objektivni svijet kroz umjetnost .umjetničko djelo reflektira harmoniju .tehnički reproducirana umjetnost i djela dadaista i nadrealista .aura se transformira u ideju originalnosti .slikarska tehnika.međusobni integritet . simetrija. ritual i religijsko štovanje . necjelovitost .mehaničko ponavljanje istog artificijelnog djela . nema narativnosti /Brecht.umjetnost utemeljena na tehničkoj reprodukciji razara dotad prisutni osjećaj jedinstvenosti i nedohvatnosti .jedinstvo objekitvnog i subjektivnog svijeta .reifikacija na djelu.logika reifikacije uvlači se u umjetničko djelo .

sa reifikacijom arhitektura = poligon za vježbanje novog modaliteta života koja je to arhitektura? koje je to idealno vježbalište? nužna greška u razmišljanju? 7 .ideja višestruke produkcije umjetnost više nije predmet divljenja .publika počinje razumijevati taj svijet šok efekt .ima najveću moć formiranja novog subjektiviteta arhitektura je najbolji medij u modernom društvu . ali i iz činjenice participacije masovne publike Brecht: defamilijarizacija /Verfremdungseffekt/ .zaboravljamo stare vrijednosti nove tehnologije kreiraju novi medij filma .nove točke gledanja. Novi načini percepcije subjekti razvijaju novi perceptivni aparat . a ne više individualni i privatni on proizlazi iz svojstava samog djela.umjetnost ima političku moć umjetnost je potencijalni instrument u emancipaciji masa . vrednujemo druge stvari zbog novog načina gledanja vidiš bolje i više .inducira se svojevrsno iskustvo šoka. vježbalište za nove subjekte u novom svijetu doživljavaš je dodirom i vidom prava arhitektura formira pravo društvo .nadilaženje prostornih.njegov teatar te prisiljava da se ne opustiš iluziji teatra razbija se prirodni tok radnje .- dadaisti pomoću tehničke produkcije dovode do dekonstrukcije nove tehnike dovode do eliminiranja originalnosti .razotkrivaš trikove mađioničara novi način recepcije umjetnosti je kolektivni i javni. vremenskih i društvenih distanci historijska trajektorija umjetnosti tako nužno prelazi od religije prema politici. novi načini percepcije postaješ specijalist u gledanju .aura umjetničkog djela je nestala društveni temelj pojave raspada aure bio je ‘osjećaj jednakosti stvari koji je prožeo masovnu kulturu’ umjetnost se približila velikom broju ljudi i to joj daje potencijal da djeluje raspad aure može se kvalitetno iskoristiti . postaješ svjestan konstrukcije svijeta publika skoro kroz naviku i rastresenu nekoncentriranu participaciju ulazi duboko u svojstvo medija prepuštanje djelovanju nove umjetnosti .učimo se živjeti mehanički.arhitekturi daju nove prostorne potencijale /uporaba novih materijala/ kolektivan način doživljaja na dekoncentriran način = veliki potencijal umjetnosti arhitektura je idealan poligon.postajemo novi subjekti.

participacija konzumenata .transformacija subjekta u prihvaćanju novog realiteta .pariške arkade /passage/ = novitet u arhitekturi 19. Terragni dom fašizma. .ideja transparentnosti = željezo.novi afirmativni stav prema novim uvjetima THEODOR ADORNO /1903-1969/ glavni protagonist i direktor Frankfurtske škole koncepti autonomne umjetnosti i stroge ‘egzaktne fantazije’ Adorno kritizira Benjamin zbog cilja i sredstava njegove borbe .vidi opasnost njegove teorije: Benjamin je imao preveliku vjeru u masu .spektakl shopinga .Idealna arhitektura .velika moć arhitekture = arhitektura je idealan poligon za stasanje novih subjekata .postaješ nova psiha. promatrač . 1936. ne žudiš za starim .subjekt ne može ostati nepromijenjen . odupiranje i nepoistovjećivanje .radikalniji je od Benjamina njegova ideja = ne prihvatiti svijet apriori.otvorenost pojedinca .novi materijali .postaje svjestan.unutarnja logika vlastitog medija autonomija umjetnosti = asketska umjetnost je više angažirana - Negativna teorija - postavlja kontrakoncept = negacija svijeta.sve je transparentno. filmu i društvenoj ulozi umjetnosti Adorno zahtijeva više dijalektike .nesvjesno razumiješ procese koji se unutra odvijaju .Benjamin kasnije dolazi pod utjecaj Giediona .suprostavlja se struji mase složenija interakcija subjekta i umjetnosti .tom masom se može lako manipulirati masa je dekoncentrirana. te razumije logiku procesa . staklo .produkcije i konzumacije .prvotna lokacija kricijalnog prevrata recepcije . prepušta se doživljaju to je iskoristio fašizam grandiozni spektakli Casa del Fascio. st. ti se moraš kao pojedinac oduprijeti neprihvatljivom stanju 8 . ne pruža otpor. kritika Benjaminovog eseja o auri.obilježja moderne arhitekture = novi materijali .sudjeluje u logici u maniri rastresenog šetanja . nema laži . transparentna kuća Pismo Benjaminu /Aesthetics and Politics/. izloženo.figura flaneura = šetač.

ne postoji više mogućnost povezivanja totaliteta reifikacija se uvukla u umjetnost . potrošnje i konzumacije .sve je prožeto profitom .nova glazbena produkcija je identična.naročito se obrušio na jazz glazbu .Adorno: umjetnost je van fragmentiranog svijeta . okrenuta je sebi.umjetnost se spušta.brutalna težina .‘asketizam’ je danas postao znak napredne umjetnosti .Adorno želi tešku glazbu.ona je uvučena u tržišnu igru /umjetnost je produkt svijeta/ nema više mogućnosti za istinski doživljaj umjetnosti .Lukasz: umjetnost je iznad fragmentiranog svijeta .kroz reifikaciju promatra umjetnost nema više nade za pravu umjetnost .‘industrija kulture’ = prodaja.strogo izbacivanje svih kulinarskih užitaka . a ne u izoliranim dopadljivim momentima . disonantna umjetnička djela opiru pretvaranju u puku tržišnu robu .nova kultna vrijednost glazbe .ništa više nije sveto ni ozbiljno .- - - održavati svoju svijest o negativnosti na individualnom nivou nužnost protesta .jedino se ‘negativna’.vrtlog proizvodnje.duboko sagledavanje prave umjetnosti . dopadljiva.izvlačiš pravila iz nje same Arnold Shönberg 9 .autonomna umjetnost = okreće se samoj sebi.Kafka = radi s višestrukim nemogućnostima: 1/ suočiti se s činjenicom potrebe pisanja na njemačkom jeziku 2/ moraš pisati na njemačkom jeziku ako želiš postati uspješan pisac 3/ ne pisati K oncept autonomne umjetnosti .odbacivanje težnje da ih se konzumira odmah. distrakcija i zabava .time postaje dokaz da se razum i stvarnost ne poklapaju u potpunosti.protestiraš premda je svaki protest uzaludan .regresija slušanja .defetišizacija nije moguća Adorno se kao muzikolog okreće mediju glazbe koji najboje poznaje Glazba .Benjamin: umjetnost je u fragmentiranom svijetu .umjetnost može opstati jedino odbacujući realnost kao datost.nema dubokog načina slušanja . fragmentarna.put do ozdravljenja /homeopatija/ . time postaje istinski društveno angažirana . nejestivu – već ozbiljno.ne čujemo više glazbu .osjetilno u umjetnosti je nositelj intelektualnog koje se otkriva u cjelini.novi ornament /improvizacije/ . svojim zadacima . pravo slušanje . ugodna.nema više užitka u glazbi . zbog njih samih . kao roba . postavljajući se u negativni odnos spram stvarnosti .autonomna asketska. čista umjetnost jedina ima snage nešto učiniti .skuplja cd-e kao nove toteme . da postoji neistovjetnost subjekta i objekta .podsjećanjem na negativno dovodiš do pozitivnog reagira ne fenomen reifikacije .trošiš glazbu kao robu na površinski način .umjetnost kreće iz uvjeta svog vremena .okrećeš se principima i zakonitostima umjetnosti .

već ‘treća stvar’ .- - Adorno: primjer pravog umjetnika istinski revolucionar u glazbi = izumitelj dodekafonije. urođeni dar/ Thomas Mann: Doktor Faustus -uzeo je Shönberga za model glavnog lika Leverkühna u romanu.dijalektički isprepleteno i neobjašnjivo jedinstvo koncepta i materije 10 . nego dijalektike u eminetnom smislu da ona proizvodi svijest’ . deriviranje daljnje logike glazbe - dodekafonija je logično proširenje 7-tonskog niza .nasljeđivanje.objekt /objektivna logika robe i robnog opticaja/.nadilazi ga tek u malom aspektu njegova aranžmana . 12-tonskog niza.otkrivaš ih iz analize vlastitog medija. metoda kontrapunkta Shönberg je za sebe govorio da je izraziti konzervativac .Adorno pušta objekt da preuzme vodstvo u produkciji svijesti ili subjektiviteta .aspektu koji mora generirati sama fantazija .glavno oruđe te artističke intervencije jest upravo fantazija .očitavanje pravila tradicije atonalna glazba = posljedica zakonitosti daljnjeg razvoja glazbe prvo očitavaš pravila i logiku . a ne subjekt najvažniji je u određivanju konceptualnih kategorija .ona mora aktivno organizirati elemente i kategorije objektivne stvarnosti .‘fetišistički karakter robe nije stvar svijesti.umjetnička intervencija ne smije pasivno prihvaćati materijal od kojega neminovno kreće . ‘egzaktna fantazija’ .vezanost za pravila.egzaktna fantazija koja obitava strogo unutar materijala iz kojega kreće .umjetnička ekspresija nije subjektivna intencija ni objekt kojim se može slobodno manipulirati. metoda stvaranja = ‘vezan samonametnutom odanošću otkrivenom redu i kroz to slobodan’. generiranje iznutra proces istraživanja je upisan u samoj proceduri .umjetnost transformira stvarnost.umjetnost izražava istinu kroz konfiguracije . ali postoji mogućnost individualnog izričaja utemeljenog na totalitetu pravila tajna nauka ne može biti prenesena . u umjetničkoj reprezentaciji uništava elemente koje su joj dane od stvarnosti .fantazija kroz filter pravila konvencije su obvezujuće. ali pritom mijenja njezine zatečene elemente i kategorije . potom ih duboko slijediš radiš unutar pravila discipline .sam trebaš doći do pravila /nenaučeni.artistički subjekt predaje se objektivnoj stvarnosti.

kako je Adorno naziva "Egzaktna fantazija": "fantazija koja obitava strogo unutar materijala iz kojega kreće i kojega nadilazi tek u malom aspektu njegova aranžmana: aspektu koji pak mora generirati sama fantazija" (Adomo. 1935) Bez obzira na to. a objekt . njegova specifična "mikrološka" teorija posreadovanja ne proizvodi više onu željenu istovjetnost i identifikaciju subjekta i objekta nego samo njihovu nerazrješivu kontradikciju. Slično tome. 2. za Adorna je subjekt (fragmentirana) sviiest samoga pojedinca.1. koje potiskuje individualne razlike. već mora aktivno organizirati elemente i kategorije objektivne stvamosti. Imajuci u vidu ovu složenu igru značenja. Isto tako. umjetnička intervencija ne smile pasivno prihvaćati materijal od kojeg neminovno kreće. Artistički subjekt predaje se objektivnoj 11 . (to jest. Višeznačnost termina "subjekt" dalje je jos pojačana promotrimo Ii kontradiktoma značenja subjekta kao aktivnog agenta . ne odgovara svom objektu u stvamome svijetu u kojem te razlike nislu do kraja iskorijenjene. Glavno oruđe te artističke intervencije jest upravo fantazija. ADORNO . Totalitet je. nego dijalektike u eminentnom smislu da ona proizvodi svijest” (Adorno.”fetišistički karakter robe nije stvar svijesti. Iažan i ne može postojati nikakav istinski kolektivni subjekt (kao Lukacsev proletarijat). svaka uporaba termina "subjekt" u isključivo univerzalnom. objektivna logika robe i robnog opticaja). od gole faktičnosti svijeta. te kao pasivnog objekta dominacije -instrumenta u službi "drugog" čijoj volji ili zakonu je podvrgnut. pa sve do sila po kojima su ti artefakti proizvedeni – sila koje pak manipuliraju subjektima.izvora kontrole nad vlastitom sudbinom. najvažniji u određivanju konceptualnih kategorija.OBJEKT Pojam "subjekt" označava istodobno i konkretnu individualnu svijest i svijest općenito. Dok je Lukacs postavio dijalektički odnos između subjekta i objekta kao odnos između klasne svijesti proletarijata i socio-povijesnog “totaliteta”. preko artefakata kulture.1931). zaAdoma. lako je posredovanje između subjekta I objekta za Adorna još uvijek bitno. termin "objekt" obuhvaća čitavu konstelaciju značenja."EGZAKTNA FANTAZIJA" Za Adorna je upravo objekt. DIJALEKTIKA SUBJEKT .razbijeni totalitet ili “neistinita cjelina". ili. kod uporabe pojmova subjekt/objekt zahtijeva se dijalektičko razumijevanje. a ne subjekt. pismo Benjaminu. kolektivnom smislu. što značenje toga pojma neminovno proširuje od onog konkretnog pojedinca. i peama tome je neizbježno dvosmislen. Svako spominjanje individualnog subjekta podrazumijeva istodobno i koncept subjekta s univerzalnim konotacijama.

kao da osjetilno u umjetnosti nije nositelj onog intelektualnog koje se otkriva samo u cjelini a ne u izoliranim dopadljvim momentima" (Adorno: "0 fetišističkom karakteru glazbe iIi regresija slušanja". Izvorna se kultna vrijednost potstupno mijenja sekularni humanistički kult ljepote. posebno one inherentne mediju filma i fotografije (te. Ali umjetnicka ekspresija nije ni subjektivna intencija ni objekt kojim se može slobodno manipulirati. “osjećaj sveopće jednakosi stvari” koji je prožeo masovnu kulturu. da postoji neistovjetnost između subjekta i objekta. Adorno puta objekt da preuzme vodstvo u produkciji svijesti iIi subjektiviteta. Benjamin postavlja tezu da se historijska funkcija umietnosti mijenja s promienom medija. kako Benjamin predlaze. U modemom razdoblju. tamo i ovdje. umjetnost tako postaje potencijalni instrument u emancipaciji masa. Prvobitna zadaća umjetnosti bila je. novi načini percepcije uzrokovani novim 12 . prošlog i sadašnjeg. 1933) 3. vezana uz magiju. pa čk i kada svoj osnovni materijal vuku iz same te stvarnosti. umjetnost transformira stvarnost u umjetničkoj reprezentaciii "uništava" elemente koji su joj dani od stvarnosti Prema tome. Historijska trajektorija zadaća umjetnosti po Benjaminu tako nužno prelazi od religije prema politici. "Asketizam je danas postao znak napredne umjetnosti: ne. Društveni temelj pojave raspada aure bio je. zbog škrtosti sredstava u kojima se manifestira nedostoatnost i siromaštvo. može umjetnost opstati kao dokaz da se razum i stvarnost ne preklapaju u potpunosti. nego zbog strogog izbacivanja svih kulinarskih uzitaka koji traže da ih se konzumira odmah. na specifičan način i mediju arhitekture) tendiraju uništavanju auratickih tragova preostalih iz prošlih vremena. u kojem biva izvođena te s karakterom njezine tehničke reprodukcije. 5. Revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti. nedohvatnosti i autenticnosti umjetnickog djela i njegove duboke ukorijenjenosti u kulturnoj tradiciji. bili su povijesno uvjetovani naporima masa da nadiđu prostorne. Prema Adornu. Tehnika montaže i radikalno jukstaponiranje (suprostavljanje) prisutni u tehnicki reproduciranoj umjetnosti kao i djelu dadaista i nadrealista. Umjetnost utemeljena na tehinčkoj reprodukciji razara dotad prisutno osjećaj jedinstvenosti. fragmentarna. disonantna umjetnička djela opiru pretvaranju u puku tržišnu robi i u užitke dominantne "industrije kulture". ADORNO . zbog njih samih. jedino se ona “negativna". umjetnost izražava neku "istinu” kroz konfiguracije "kao dijalekticki isprepleteno i neobjašnjivo jedinstvo koncepta i materije" (Adorno. 19380) . ritual i religijsko štovanje. vec stanovita "treća stvar". vremenske i društvene distance. s konačnim raspadom aurtičkih čari umjetničkog djela kao objekta obozavanja.Prema Benjaminu. po njemu. naravno.stvarnosti ali njezine zatecene elemente i kategorije ne ostavlja nepromijenjenima. jedino postavljajući se u svojevrsni negativni odnos spram stvarnosti. kao što su one između “visokog” i “niskog” (gledano ekonomski ili kulturološki). BENJAMINOV ESEJ O AURI UMJETNIČKOG DJELA Benjaminov esej koncentrira se na definiranje aure tradicionalnog umjetničkog djela prije razdoblja modernizma i analizira njeno raspadanje pod utjecajem novih kulturnih tehnologija.KONCEPT AUTONOMNE UMJETNOSTI Jedino odbacujući realnost kao datost. u benjaminovu tumačenju.

Ukrasna terakota obavija cijelu površinu. Osnovni asketizam Sullivanovih stereometrijskih građevina u suprotnosti je s ornamentikom kojom su one ukrašene i artikulirane. trgovačke i robne kuće i povremeno stambene zgrade. dok su poprečne grede uvučene i obložene terakotom kao da se stapaju s prozorima. taktilni efekt. ono je artikulirano rasterom vertikalnih istaka obloženih opekom. Do 1886. ali i iz činjenice participacije masovne publike.tehriologijama ujedno podrazumijevaju i kritički. Tu je ornament apliciran tako da je na određen način uklesan ili izbočen. Sullivan i Adler pretežno su gradili male poslovne. MODERNA (iracionalno. a jedino su 13 . U verandama hotela primjećuje se orijentalizam.ulazi duboko u svojstva medija. Sullivan je varirao fasadni materijal Auditorija i na taj način modulirao njegovu visinu i masu – od trećeg kata rustične blokove zamjenjuje glatkim klesanim kamenom. Tehnike montaže daju djelu gotovo "balistički". on proizlazi iz svojstava samoga djela. zatvoren je u geometrijski oblik i uvijek je sličan islamskom. zdanja koje je imalo velik značaj za Chicago u tehničkom i koncepcijskom smislu. Čak i kada ornament nije geometrijski. geometrijsko) • • • • F. SAD + Adler Čikaški arhitekti 1880ih nisu imali drugog izbora nego da usvoje nove načine građenja – koristeći željeznu konstrukciju za visoke zgrade. nekoncentriranu participaciju . racionalno. a ta je kristalizacija poprimila svoj konačan oblik u zgradi Guaranty u Buffalu. Pribjegavajući estetskim i simboličkim sadržajima istoka htio je pomiriti raskol između intelektualnog i emotivnog.1924). a treba izgledati kao da je izrastao iz samog materijala.nove prostorne potencijale. Kao takav. I dok nove tehnologije kreiraju novi medij filma. kroz uporabu novih materijala. Problem varijabilnog kapaciteta prostora riješio je uporabom rasklopnih stropnih ploča i vertikalnih pregrada pomoću kojih se veličina dvorane mogla izmijeniti. testirajuci stav prema iskustvu. posebice željeza i stakla.skoro kroz naviku i rastresenu. Postupno se karakter ornamenta na zgradama mijenja u preciznu geometriju oblika. Gropius Le Corbusier M. Novi način recepcije umjetnosti je kolektivni i javni a ne više individualni i privatni. one ujedno daju i arhitekturi . Tražilo se da se unutar polovine bloka podigne velika moderna zgrada opere koja će imati dva bočna objekta s 11 katova smještajnog prostora u kojima bi se nalazili poslovni prostori i hotel. van der Rohe Louis Sullivan (1856 .L Wright W. Wainwright Building – proces potiskivanja poprečnih elemenata – na pročelju više nema arkada. no tada je nastupila promjena: dobili su narudžbu za izradu projekta Auditoriuma. organsko vs. Sa strane publike.kao jednoj od najstarijih i najpostojanijih kulturnih disciplina . taj je kritički odmak i ekspertnio gledište omogućeno identifikacijom promatrača s tehničkom opremom kroz koju publika . Iz čvrste dvokatne osnove izlaze uzdužni oblici koji završavaju masovnim i bogato ukrašenim vijencem od terakote. induciraju svojevrsno iskustvo šoka i tako onemogućavaju svako iluzorno auratičko uživljavanje.

mlada egalistička kultura Novog svijeta nije se mogla zasnivati na tako glomaznom i konvencionalnom stilu kakva je bila romanika. Najznačajniji tip građevine za taj grad bila je farma.” Utjecao je na Wrighta i Gropiusa. Po Sullivanu – priroda se u umjetnosti manifestira konstrukcijom i ornamentacijom.. Koncentriranost grada 19. kasnije upotrebljava organske slobodne forme .st.g. otvorenu cjelinu. kao i podjela interijera na zasebne prostorije pomoću zaslona. 1929. ". te uklanjanje svih kiparskih i slikarskih ukrasa u korist ravnih površina i neobojenog drveta. Do 1910. Prema Sullivanu i Wrightu.-1906. “Arhitektonska rješenja objekata moraju odrediti njegova funkcija i konstrukcija. eliminira sobe kao kutije. Frank Lloyd Wright (1869 .gdje on pod tim podrazumijeva specifičan.g. Kamin je centar kuće – utjecaj japanske arhitekture. 1908.. kristalizira se njegov prerijski stil: arhitektura treba isticati prirodnu ljepotu prerije.prozori prizemlja i mramorni zidovi izuzeti tog deliričnog ukrašavanja. – zgrada ima dva posve različita lica: ulična fasada je simetrična s ulazom u osi. a površina pročelja animirana je ornamentalnim obrubima i frizom.. telegraf i standardizirana ind. 1910. Tu se Wright izjašnjava protiv tradicionalnog gradai zalaže se za brisanje razlika između urbanog i ruralnog. Smatra da je građevina analogna ljudskom tijelu. proizvodnja.g.suprotstavlja se eklekticizmu zastupajući funkcionalizam. a odraz su istog arhitektonskog sistema. Ovo rješenje je preteča tlocrtne strategije Wrightova prerijskog stila kod kojega su nepravilnim deformacijama stražnjeg dijela smješteni neugledni sadržaji. 1928. a ne potpunu zavisnost . objekt kao cjelinu povezuje s terenom (staklene stijene). Novi grad odredit će: auto. dugi period u Japanu. a ulaz je bočno. . Organiziranost funkcije izbacuje organičnost forme.utjecaj Wagnera. Kuća Winslow. u Europi . a vrtna je asimetrična.u početku pribjegava estetskim simbolima istoka. poslovna zgrada Larkin i crkva Unity njegova su remek djela nastala od 1904. SAD Sullivanov je učenik.1959).forma slijedi funkciju” . a “koža” se navlači preko njega.1922. počinje duga značajna faza njegove karijere – utjecaj depresije potaknuo ga je da nađe novu ulogu za arhitekturu društvenog poretka SADa koji se upravo mijenjao. stvara brojne obiteljske kuće u kojima vrši spajanje prostorija u što više povezanu. trebala se rasporediti duž mreže regionalnog agrara. Tu se prvi put pojavljuje njegov četverovodni krov.zaslužan za razvoj arh.. 1893. . Ispočetka se kolebao između autoriteta klasičnih oblika i vitalnosti asimetričnih oblika. Prvi put koristi pojam “organsko”. pri čemu materijal ne smije ostati skriven. izraza prikladnog za visoke neboderske konstrukcije. Kuća Martin.. 1918. Broadacre City – grad u kojem je osnovni pokretač automobile. Ekonomski razlozi natjerali su Wrighta da uoči ograničenja tradicionalnih materijala i 14 . Olbricha. jer da mora imati skelet. telefon. otuda niske terase i istureni zidovi koji odjeljuju privatne vrtove. pa su pribjegli egzotičnim izvorima u traganju za prikladnim stilom."ornament u arhitekturi" 1892 . elastičan odnos. radio.

On shvaća industrijalizaciju. Proglasio je staklo vrhunskim modernim materijalom.horizontala . U 90 godina života stvorio je preko 300 objekata. Schultz). Potkraj 30-ih kao dominantan plastični akcent javlja se zakrivljena ploha (Guggenheim). kreativnost proizlazi iz srca teme. Idealno je u stvaraocu samom i samo od njega samog zavisi na koji način će od te građe načiniti taj ideal. Tu prvi put koristi rječnik zakrivljenih formi. zgrada se integrira. Kuća Falling Water ideal je životnog prostora spojenog s prirodom. već izvire iz tog terena.uporaba prirodnih materijala (opeka. Organi se ne komponiraju kao unaprijed završeni. Organična arhitektura gleda zaklon ne samo kao kvalitet prostora. Organična arhitektura viđena je kao alternativa modernog pokreta. Moore. 1936. On odbija klasicizam. Organska arhitektura je ona u kojoj zgrada treba biti refleksija prirodne harmonije. a ne prostora.g. stopljena s okolinom.načina gradnje pa je napustio sintaksu svog prerijskog stila vezanu uz zemlju. ali i kao izraz osobne tendencije. Pojam mjesta nije tako razvijen kao kod drugih (npr. a u poslovnoj zgradi ta se metafora otkriva u gljivastim stupovima visokim 9m između čijih su kapitela staklene cijevi. Projektiranje iznutra prema van kod Wrighta nema vulgarni smisao. Danas pojam organičnog stoji zajedno sa pojmom tehnološke arhitekture ili arhitekture koja je neovisna o lokalitetu (ili ne mari za njega) i koja teži vanvremenskim 15 . jer organska arhitektura vidi treću dimenziju ne kao težinu ili debljinu. Zgrada nastaje u refleksiji čovjekovog stvaralaštva i određenog ambijenta.on gradi kuću oko jezgre prema van jer je kuća kvaliteta duha. Pojavnost svake zgrade nije nikada odraz forme. nebodere i odabire antiklasični eksperimentalizam.jednostavnost i suzdržanost kao mjere pravih vrijednosti . nastaju njegova remek djela: kuća Kaufman u Bear Runu (Falling Water) i zgrada Johnson Waxa. već i duha. nježne tople nijanse zemlje i jesenjeg lišća . ali tvrdi da kvantitet nikada nije nadvladao kvalitetu.to je pojam prostorne dubine koja kao pojam u sebi uključuje i širinu i visinu i karakter. Posao postaje struktura iznutra prema van . već kao dubinu .otvori kao integralne karakteristike strukture i oblika . Organska arhitektura je takva umjetnost građenja gdje estetika i konstrukcija ne samo da jedno drugoj povlađuju nego se i uzajamno i potvrđuju.kaminom).arhitektura izrasla iz terena. prožimanje stana s okolinom .motiv strehe . Arhitektura se ne uklapa. oni se razvijaju zajedno jedan iz drugoga do postojanja koja nužno postaju dio cjeline. Wrighta karakterizira: . Organični funkcionalizam teži da razvije zgrade na osnovi superiornijih prirodnih tokova proizašlih iz sila prirode i njenog organičnog toka. i jedinstvenom kombinacijom ab-a i stakla stvorio prizmatičnu arhitekturu oštrih linija koja stvara iluziju bestežinskog stanja. jer ako je stvar uspjela mi je ne možemo zamisliti nigdje drugdje. a ne nameće prirodi. kamen) . drvo. a Johnson Wax ideal je posvećenog radnog prostora.kontinuitet unutrašnjeg prostora (s centrom . U Bear Runu primjenjuje betonsku konzolu kao neki prirodni razgranati oblik – metaforu organskog (iako mu je beton manje vrijedan i htio ga je prekriti zlatnim listićima).boje su tople i prirodne.ornament kao nešto vrijedno u koncepciji kao cjelini . kupole. već upravo tamo gdje ona jest.

ali to razdoblje kratko traje. To je približavanje apsolutnoj ideji Platona (jedinični kristalični koncept koji ne korespondira s prostorom ili korespondira.g. Bauhaus okuplja: Kleea. Organski ideali odbacuju pravila koja je nametnuo površinski esteticizam ili obični dobar ukus. bez težnje uspostavljanju jedinstva.tako da mu se nameće težeći apsolutnim vrijednostima) što je kod Platona tema apsolutne ideje. U paviljonu Werkbunda u Kolnu 1914.. Moholy Nagyja. Meyera. Za arhitekturu “organsko” znači različiti koncept stanovanja.” Postoji li bitna razlika između racionalističkog i organskog opredjeljenja? Za oba vrijedi da forma proizlazi iz funkcije. projektira Faguswerk s Meyerom primjenjujući neke motive berlinskog AEGa. ali razlika je kako shvaćamo pojam funkcija – kao neelastičnu dogmu ili prirodni proces rasta ( europski seljak intuitivno gradi kućuprizmu kojoj se ništa ne može dodati ni oduzeti. u arhitekturi to ne znači imitiranje prirodnih oblika i tjelesne reminiscencije – organsko je atribut koji se temelji na društvenoj ideji. naslijedio van der Veldea kao direktor škole za umjetnost i obrt i umjetničke akademije u Weimaru. ljudi kojima će ta arhitektura pripadati odbijat će sve što se ne slaže s prirodom i ljudskim karakterom…U moderno doba umjetnost. Mies van der Rohea.: “ …organska arhitektura znači organsko društvo. Dakle.1969) . jasno se odvaja od Behrensovih klasicističkih kompozicija. a sklop je fragmentiran u funkcionalne dijelove od kojih svaki ima vlastiti oblik u skladu s drugim dijelovima. Poetika organske arhitekture (Zevi) F. te transformirao postojeće škole ( spojio Akademiju likovnih umjetnosti i Školu za umjetnost i obrt) i Bauhaus proširio u Dessau 1926. a kod Aristotela tema prirode i umjetnosti i sukoba (unutra i vani).L.vrijednostima. znanost i religija susretat će se sve dok se ne poistovijete: takvo jedinstvo bit će postignuto procesom u kojem će organska arhitektura odigrati središnju ulogu. a ne na likovnosti. Od 1911. Bauhaus spaja načela Morrisova inventara s 16 . Posljeratno vrijeme uvlači Gropiusa u ekspresionizam Novembergruppe – Spomenik ožujskim žrtvama u Weimaru i kuća Sommerfeld u Berlinu. 1919. ali ostavljajući uglove praznima i asimetrično oblikujući ulazno pročelje. Breuera i druge. 1910.Wright. član je Deutcher Werkbunda. 1939. Walter Gropius (1883 . Kandinskog. gdje je filozofija pristupa opća zakonitost.radi kod Behrensa (1908-1910). Mayera.-14. dok na likovnom planu znači sklonost valovitim pred geometrijskim formama. a američki ostavlja mogućnost promjene). ali sekundarno.

1928. pod utjecajem De Stijla projektira novu zgradu za Bauhaus u Dessau (jedinstvo. iako dalek.. Breuerom).. Neoplasticizam je primijenjen na volumetrijsku fragmentaciju i na tretman dijelova koji iz toga proizlaze. Po Jencksu je to Gropiusov najneorganskiji projekt... osnovana 1919.”.arhitekturu čija se funkcija prepoznaje kroz njenu formu.. on se pojavljuje kao formalist i osjeća se da je njegova arhitektura više rezultat vanjskih pritisaka nego unutrašnje volje (prema Jencksu). a druga je njegov rad u grupi TAC s temeljnom idejom timskog rada .želimo jasnu organsku arhitekturu. čisti geometrijski oblici). Kao mlad govori da studija forme treba slijediti studiju materijala i načina njegove upotrebe i zalaže se za praktičnost.. pa 1937.-34. Poput Le Corbusiera uvodi u arhitekturu pojam čovjeka kao pramjerila. Meyer). Zgrada utjelovljuje kubistička dinamička načela. BAUHAUS Visoka škola za građenje i umjetničko djelovanje. ali nije cijepao volumene u slobodne plohe. racionalnost i kartezijanski pristup arhitekturi. želimo. Krajem svoje karijere 50-ih godina. Svoje unutarnje promjene karakterizira izrekom da je preobraženje suština života i da su ljudske vrijednosti podložne stalnoj promjeni (u djelu “Sinteza u arhitekturi”). tijelo L tlocrta sa različitim zajedničkim sadržajima ispod kojeg je ulica.. te ostakljenog bloka radionica. Potiče se dijalog između zatvorenog i otvorenog prostora... Američki kritičar Wolf optužuje ga za defekt čitave američke arhitekture. u Weimaru pod rukovodstvom Gropiusa. te Univerzitetski grad u Bagdadu 1958. potpuno i nerazdvojno djelo umjetnosti oblika zgrade u kojoj bi zauvijek nestalo granice između konstrukcije i dekoracije: svemu što nema funkcionalno opravdanje nedostaje osnovni kriterij istinitosti i uvjerljivosti. Nakon dolaska nacista na vlast 1933. napušta Bauhaus i odlazi u Berlin gdje radi Siemensstadt Od 1919. Sastoji se od prizme sa 6 katova s balkonima sa studentskim sobama.” Pa ipak.. 1925. 17 .. godine Gropius je rekao: ”.. 1923. u SAD (tu projektira zajedno sa M. standardizaciju. Socijalna nastojanja u arhitekturi (radnička tipizirana naselja): projekt elemenata za serijsku stambenu izgradnju (1922. bez lažnih fasada i kojekakvih obmana. odlazi u London. usprkos tim ranim nedvosmislenim formulacijama svojih namjera.Arhitekt mora prići objektu sa stajališta njegove funkcije i podrediti se toj funkciji. Nema hijerarhije u perspektivnim pogledima. (s Tavom).. Za naciste Bauhaus je bio eksponent izopačene umjetnosti .“entartete Kunst” i leglo boljševizma u kulturi. (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj). 1934. izgrađuje veliki broj tipiziranih radničkih naslja u Njemačkoj (jedan od glavih inicijatora socijalnih nastojanja u arhitekturi). s H. Njegov američki put može se podijeliti na dvije faze: prva je usvajanje lokalnih tendencija i senzibiliteta prema topografiji. “. tokom 50-ih godina Gropius je projektirao neorganske forme gdje su estetika i konstrukcija opovrgavale jedna drugu i gdje funkcija nije bila prepoznatljiva (prema Jencksu). adjelovala je do 1933.konačni je cilj nove arhitekture.četverodimenzionalnim pristupom De Stijla (koji Gropius preuzima nakon sukoba i kritike od van Doesburga 1922).

. primjena svih stečenih znanja). To je racionalistička škola s tendencijom funkcionalizmu koja pokreće umjetnika iz njegovog svijeta. Cilj te škole bio je obrazovanje arhitekata. predstavnici apstraktnog i kubističkog slikarstva. Paul Klee. te usavršavanje uzoraka za industriju i obrt. u zanatstvu je praizvor stvaralačkog oblikovanja. Nastava se dijeli na nekoliko tečaja: pripremni (obuhvaća osnovni studij.Glavna ideja: ostvarivanje jedinstva likovnih umjetnosti i obrta pod vodstvom arhitekture + povezanost arhitekture s životnim potrebama. da ne potpadne ni pod kakav shematizam. Program Bauhausa bio je:  ostvarivanje osnova kreativnosti  humaniziranje funkcija  racionalizacija novih oblika Fundament Bauhausa postao je pripremni kurs Johannesa Ittena. jer je upravo u tom slikarstvu vidio na djelu onaj konstruktivizam koji vodi ka novoj arhitekturi. povezuje ga sa sadašnjošću. idejno i tehničko obrazovanje nadarenih pojedinaca  sistematsko vršenje eksperimenata (posebno u projektiranju). Manifest Bauhausa: “Arhitekti. Zadaci Bauhausa:  zanatsko. Kao učitelji bili su pozvani pretežno slikari (izuzev kipara Gerharda Marcksa). Johannes Itten. Feiniriger. Oscar Schlemmer. oblikovni upotrebni elementi ne nastaju dodavanjem ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove. teorija prostora. Gropius je htio da Bauhaus bude prožet životom. boje). blizak vremenu i njegovim problemima. slikari. koji je prethodio pravom studiju.). kipari. Sudjeluje velik broj istaknutih eur. Georg Muche i dr. Gropius). već umjetničko djelo autonomne vrijednosti. srednji tečaj (materijali. a imao je zadatak da budućeg studenta oslobodi konvencija. Laszlo Moholy-Nagy. da probudi njegov individualni dar i da ga duhovno pripremi za budući studij. kompozicije. te projektiranje (vrhunac nastave.. već pristup životu i novi stav prema njemu. ne tražeći stil. likovnih umjetnika i zanatlija u međusobnoj suradnji koja objedinjuje umjetnost i tehniku. a umjetnost nije ništa drugo već intenziviranje obrtničke vještine. svi mi moramo se vratiti zanatu.” (W. Međutim u Bauhausu je konstantno bio prisutan sukob: prvo između Gropiusa i Itenna (jer je Itten bio okrenut duhovnom kao temelju obnove i smatrao je da slogan “okrenuti 18 . Prema shvaćanjima Bauhausa. on nije produkt primjene umjetnosti. L. Umjetnik je zanatlija višeg stupnja.umjetnika (Vasilij Kandinsky. experimente s materijalima).

taj izraz se početno koristio u nizu članaka Hermana Muthesiusa od 1897. Promjenljivost Gropiusovog opredijeljenja (ekspresionizam .utjecaj koji je po snazi izgleda bio ravan svim ostalima zajedno. u prvo vrijeme očiti su utjecaji futurizma. Polemička istupanja Van Doesburga u krilu samog Bauhausa pretpostavlja se da je Theo van Doesburg bio glavni vinovnik Bauhausovog zaokreta i odustajanja od ekspresionizma zanatske proizvodnje i misticizma. Nakon 1923. a čiji su predvodnici bili van Doesburg i Lissitzky. ”..) u sklopu kojeg se razvija novi tip stana i interijera. kada je kritičar umjetnosti Hartlaub skovao izraz die Neue Sachlichkeit kojim obilježava posljeratnu školu antiekspresionističkog slikarstva. Bauhausov pristup ostaje krajnje “objektivan” – povezan s pokretom Neue Sachlichkeit..graditi sa fantazijom bez obzira na tehničke poteškoće. prihvaćaju ga Gropius. Časopisi “De Stijl” i “Esprit Nouveau”.funkcionalizam): U prilogu ekpresionističkom manifestu iz 1919. tvrdeći da je svrha zanatskog školovanja osposobljavanje za dizajn masovne proizvodnje. ta se oznaka prvi put koristi za označavanje “novo-objektivističkog” i izrazito socijalističkog stava u arhitekturi. 1922. Za njega je to značilo objektivan. 1926. kada Gropius mijenja zanatsku orijentaciju izvornog programa. 2. gotovo svi studenti Bauhausa posjetili su njihovu izložbu u Berlinu (El Lissitzky: govornica za Lenjina 1920. 6. 7. Dakle. a zatim među Doesburgom i Kandinskyim kao sukob racionalnog i emotivnog.-1903. Napisi Le Corbusiera . Kongres progresivnih umjetnika održan u Düsseldorfu u svibnju 1922. Početkom 30ih izraz je označavao nesentimentalni pristup društvenoj stvarnosti.. Nakon Ittenovog odlaska pripremni tečaj su nastavili voditi najprije Moholy-Nagy (konstruktivističko-elementaristički stil) te Josef Albers koji ostaje voditelj tog kursa sve do zatvaranja škole. Taj je princip prihvaćen u Weissenhof Siedlungu grupe Deutscher Werkbund 1927. Berlinski dadaisti sa svojim čestim izložbama anti umjetnosti i proglašavanjem nove mašinske umjetnosti: “Umjetnost je mrtva. 5. Ruski konstruktivisti . Gropius napada funkcionalizam kao prokletstvo.. Četiri 19 . funkcionalistički stav prema projektiranju imajući u vidu oblike seoskog vlastelinskog graditeljstva s težnjom promjene društva. Izraz Sachlichkeit upotrebljavao se u njemačkim kulturnim krugovima već prije 1924. koja postaje prevladavajući stil su: 1.. Ernst May gradi naselje u Frankfurtu itd.. živjela nova mašinska umjetnost Tatlina!” 4..ideje propadaju čim se prihvati kompromis…treba se vratiti zanatima..se obrtu” nije dovoljan za poboljšanje).g.g. te ekspresionizma. da bi 1922. Breuer i dr. a ne duh ovog stoljeća. Itten daje ostavku. došlo do zaokreta.1922. Mogući uzroci promjene u Bauhausu i nove “elementarističke” estetike. Sastanak G-grupe i konstruktivističko-dadaističke internacionale u Weimaru u rujnu 1922. U kontekstu arhitekture.”. 3. već sadrži sve elemente kasnije Bauhausove sinteze). u kojima on svojstvo “nove objektivnosti” pripisuje engleskom pokretu Arts and Crafts i predgrađima-vrtovima. Pojava Neue Sachlichkeit u Njemačkoj povezana je s ostvarenjem urgentnog stambenog programa u Weimarskoj republici (1925. Međunarodni “objektivni” građevni stil ima temelj u djelima Ela Lissitzkog koji je neskladno postavljao apstraktne neobjektivne elemente uz one empirijski oblikovane (funkcionalna konstrukcija+apstraktni elementi).

Bayer. Schawinsky. pa je desno krilo tražilo njegovo zatvaranje. a kasnije Schlemmer i Klee bili prinuđeni da odu.u ovom slučaju naučni racionalizam Meyera umjesto “formalizma” onih koji su otišli.agencija individualnog kreatora.kuća je stroj za stanovanje..” ". Estetski aspekti postali su manje važni. Moholy-Nagy. arhitektura se guši u običajima.Meyer opet mijenja politiku škole. što proklamira u predavanju “Umjetnost i tehnologija .novo jedinstvo”.godine nakon toga (1923." "stil je jedinstvo principa koji potiče sva djela jedne epohe i koji proizlazi iz stanja karakterističenog duha. Gropius je podnio ostavku.1930: Hannes Meyer 1930 . ali ako me dirne u srce to je arhitektura” TEME: .1932: Dessau 1932 . s komplesknim ustrojem i određenjem te specifičnim načinom djelovanja 20 ..tema tipa i tipologije. nakon što su studenti zahtijevali višu pedagošku orijentaciju . iz zahtjeva materijala i uvjeta programa. tema simbola .ustrojavanje jezika arhitekture ..1933: Mies van der Rohe Le Corbusier (1887 – 1965. pravilo i opće pravilo strateška su osnova za put prema napretku i prema lijepom. Kao i Gropius.1933: Berlin Voditelji Bauhausa: 1919 .) glavni je naglasak u Bauhausu stavljen na izvođenju oblika iz proizvodnog postupka. Breuer. jeftino i sklopivo pokućstvo od šperploče i zidne tapete. Nakon svih onih prijašnjih napada na funkcionalizam Gropius sada funkciju i tehnologiju ističe kao primarne odrednice. Kasnije škola postaje oruđe lijevih političkih partija. geometrijsko tijelo je najljepša forma pod igrom svjetla i sjene" "građenje je vještina. 1928. Sjedišta Bauhausa: 1919 ..” "arhitektura je igra volumena pod svjetlom (znanstveno ispravna i veličanstvena igra)" "elementi praforme.. te zahtjeva uvođenje rigoroznih metoda dizajniranja sa “socijalno odgovornim programom”..-28.pitanje potencijala arhitekture kao adekvatnog sredstva društvenog angažmana . U prvom je planu jednostavno. a naša epoha fiksira svaki dan svoj stil" ". nego njegovo ostvarenje. Gropius: ”Novi oblici ne mogu se nametnuti ako društvo (proizvodnja) nije zrelo da ih prihvati”. To je bio jedan od razloga zašto Bauhaus tada ostaje više kao genijalna škola .stilovi su jednalIaž.priprema za budući industrijski design. a zamijenio ga je Meyer. Charles-Edouard Jeanneret) “Općenitost..1928: Walter Gropius 1928 .kao elementarnog operativnog. ali i društveno kohezionog aparata .arhitektura ili revolucija .) Gropius potpuno mijenja stanovište zahtijevajući “funkcionalnu” arhitekturu. Zadnje dvije godine Gropiusovog mandata (1926.1924: Weimar 1924 .

1920. -25. odlazi u Njemačku. Le Corbusier je prividno klasicist: za njega ne vrijedi proces. te se u Lyonu susreće s Garnierom što budi njegovo zanimanje za utopijski socijalizam i tipološko.pozicioniranje arhitekture unutar šire problematike umjetničkog stvaralaštva _______________________________________________________________________ _ Majstori prvog razdoblja moderne arhitekture nadahnjivali su se gotikom. u apsolutnoj formi. “. otvara ured u Parizu i upoznaje Ozenfanta s kojim razvija purizam – opću teoriju civilizacije koja zahtjeva svjesno pročišćavanje svih postojećih obrazaca. On želi klasificirati. prepoznajući u njoj najplodnije tlo za antidogmatski i povijesno uvjetovan jezik. Iste godine posjećuje manastir Ema u Toscani što je presudno utjecalo na njegov daljnji razvoj.. osniva vlastiti ured u Le Chaux-de-Fondsu 1915. zanesenih tekstova koji su imali velikog odjeka u Berlinu i Moskvi i koji su stvorili onu opću atmosferu u kojoj su se odvijale sve kasnije diskusije o “novoj arhitekturi” u vrijeme njenog “herojskog” perioda.stilovi su jedna laž...”.uvod u istraživanje problematike biti discipline arhitekture . a naša epoha fiksira svaki dan svoj stil. On shvaća Dom-Ino kao opremu koja je po svom obliku i načinu montaže analogna tipičnom proizvodu industrijskog dizajna – tipskom objektu – objects-types. koristi tradicionalan građevni tip i ornamentaciju 1907. 1908. svj.LC je poznat. ne u otvorenoj raspravi.. Vrijednost je u ideji. njegova prva kuća – kuća Fallet bila je izgrađena u secesionističkom stilu. kontrola zlatnim rezom 1916. odrediti osnovnu jedinicu i njezine elemente. zaposlio se kod Perreta u Parizu gdje je stekao osnovna znanja o armiranom betonu. arhitektura se guši u običajima. grad projektiran na stupovima. Ema je postala trajna slika sklada koju će uvijek iznova reinterpretirati – prvi put u Villi Immeuble 1922. odlazi u Beč gdje odbija raditi s Hoffmannom u Jugendstilu. počevši od listopada 1920. slavan. simetrija – paladijanski karakter. 3 faze stvaralaštva: 1/ prije 1..formiranje 2/ 20-te . u časopisu “L’Esprit Nouveau” pisao je nizove idealističkih. tipizirati.arhitektura i umjetnost . Prvo djeluje kao kulturni aktivist 21 .” 20-te . 1916. razvija 2 ideje: Maison Dom-Ino + “Villes Pilotis”. a ne u formativnoj dinamici. nego ishod: graditi znači prepisivati neku epigrafičku i iskristaliziranu ideju. 1910. Stil je jedinstvo principa koji potiče sva djela jedne epohe i koji proizlazi iz stanja karakterističnog duha.uzbudljiva forma 3/ 50-te 1905. Villa Schwob – izmjena uskih i širokih krila. rata . Oblici tih objekata pročišćeni su zadovoljenjem tipičnih potreba. susreće se s Deutscher Werkbundom i Behrensom 1913. Javlja se novi duh konstrukcije i sinteze rukovođen jasnom koncepcijom.

konceptualni projektant. Projektiran je kao elitistički kapitalistički grad administracije i kontrole s vrtnim naseljima za radnike koja su s industrijskim pogonima smještena iza zelenog pojasa. 3. pisanje su lakše dostupni mediji . 1926. preuzimanje funkcije nošenja rasterećujući vanjske zidove (funkcionalna nezavisnost skeleta) 2. Ville Contemporaine razvija urbane konotacije Corbusierove arhitekture. proizvod duha. slikar. jer postoji arhitektura kao stvar umjetnosti. traži najživlju maštu i disciplinu – polazi se od dvodimenzionalnosti tlocrta. pise knjigu Ka pravoj arhitekturi (Vers une architecture) u kojoj objašnjava vlastitu konceptualnu dvostrukost: neophodnost zadovoljenja funkcionalnih zahtjeva vs.) koje izlaže na Salon d Automne.slobodno kroz prostor. 1925. no naglašava da bi nedovoljno bilo samo graditi. Iste godine radi i Plan Voisin – urbanistički prijedlog za Pariz. 1923. stupovi .. lako prihvatljivi. Iste godine nastaje kuća La Roche u Parizu – prihvačanje kubističkog jezika. Le Corbusier i Pierre Jeanneret daju sistematski prijedlog 5 točaka nove arhitekture: 1. piloti. 1922. teoretičar. članci su zarazni.vrt na krovu objekta – nadoknađuje se tlo pod kućom 3. slobodna fasada – membrane kao posljedica slobodnog tlocrta. a trebali bi je isticati) – rješenje u geometrijskim principima. uzbuđenje). slikanje. krovne terase . slobodan plan – tlocrt – ostvaruje se odvajanjem nosivih stupova od pregradnih zidova 4. 22 . Ne realizira nužno arhitekturu.Maison Citrohan na pilotisima anticipira 5 točaka arhitekture koje je formulirao 1926.njima on senzibilizira javnost već ima određenu težinu i slavu. volumen. Grad se sastojao od stambenih blokova od 10-12 katova i 24 križna poslovna tornja u središtu sa 60 katova smještenih u zlatnom rezu površine grada.- nastupa kao pisac. poriv za korištenjem apstraktnih elemenata da bi se djelovalo na čula i hranilo um (neophodnost arhitekture proizlazi iz neophodnosti kuće. motivirajući. Maison Dom-Ino i Villes Pilotis usavršavaju se kao Maison citrohan (povezivanje po vertikali) + Ville Contemporaine (3 milijuna stan. fenomen emocija. forma: propagira praforme – u purističkom značenju prizme (gotička arhitektura nije lijepa jer nije bazirana na praformama). 2. ploha: podijeljena prema pravcima i generatorima volumena (otvori često uništavaju formu. izdavač. plan je začetnik. (Citrohan – kuća standardizirana poput auta Citroena). a taj tip kulminira u Weissenhof naselju 1927. Tu daje tri podsjetnika za arhitekte: 1. dobiva zadatak projektiranja paviljona L Esprit Nouveau za parišku izložbu dekorativnih umjetnosti u kojem provjerava svoj projekt tipskog stana iz projekta Villas superimposees (Loosov utjecaj u uređenju). Kod klijenata ima veću slobodu i može više naplatiti. potezi horizontalnih traka prozora 5.

rampa. pristup do kuće je isključivo autom. očisti i pripremi za ulaz kod domaćina.linoleum i industrijski proizveden rukohvat /a radi za buržoaziju/. simetrija).vječni znak ulaženja LC kombinira sa faktima sadašnjosti . Gledanje iz kuće prema van. šuma kao pozadina za bjelinu kuće. vila u Garchesu (spaja neformalnost tlocrta sa strogom fasadom arhitektonskih obilježja) + Weissenhofsiedlung + natječaj za Ligu naroda (elementaristički pristup: prvo su odredili sastavne elemente. pušteno je samo sebi nešišana duga trava od koje se čovjek odmiče ulazeći u kuću. AUTO je sastavni dio projektiranja.ulaz.čudan prostor. 1929. UMIVAONIK . . ULAZ I RAMPA . Način interpretacije .uzvišeni povijesni osjećaj u sadašnjem vremenu. stubište. 23 . a zatim su od njih zacrtali nekoliko alternativnih rasporeda) – to je razdjelna točka u njegovoj karijeri (konstruktivistički pristup. u čast. Ali i danas sveta voda.Living + terasa + pogled na šumu i livadu. Na točnom centru brijega.dinamički 2. a ne obratno. Vrlo često je tu inkorporirana rampa. simbolički. promenade.industrijski umivaonik. slavu domaćinu. prostori nisu sami po sebi dinamični jer se temelje na jednakoj vrijednosti unutarnjeg i vanjskog prostora. Ritualni element pranja. Suvremeni trenutak i tradicija.element koji se otvara u tvoju čast i slavu da uđeš u kuću. . . promjene doživljaja kretanjem.ideja kretanja. umivaonik. Zemljište oko kuće nije kultivirano.da se čovjek opere. vila Meyer 1927. VILA SAVOYE 1. .počasno predvorje prije ulaska u kuću. prozirnih volumena i igre svjetla. Način interpretacije . ali to postaju putem komunikacijskih zona. neobičan. KAT . kulturne asocijacije 4 elementa .istovremeno je to industrijska rampa . . puta .kroz vlastito tijelo. smještena na vrhu brijega na starom imanju velike površine. kuća nije predviđena da se gleda izvana. Dakle.često je bio dio atrija ranokršćanskih crkava. .asocijacija na dvor /court d'honore/ .1926.statički Fenomenološka analiza .opredmećenje 5 točaka arhitekture .

LC objedinjuje podijeljenost koja je bila prisutna u pripadnicima njegovog doba: 1/ Njemački diskurs: industrijalizacija . Dobiva se ikona. Nije težnja da se samo ostavi savršen produkt. gesta izolacije i sigurnosti je u odizanju na prvu etažu. standardiziran. nego treba dirnuti ljude u srce . univerzalno značenje. On se ne lišava povijesnih elemenata. doseći sam pojam. 1923.paralela suvremenog i povijesnog. Tip je akumulacija kolektivne kulture svima poznate i razumljive. uzvišenih ideja. LC cijelo vrijeme spaja dovoljno udaljene realitete. Činjenica da je masovno proizveden. vanvremensko.- - - konstrukcija . S. poezija . ali zaštićeni od kaosa. Žudnja za jezikom koji je toliko čist. VERS UNE ARCHITECTURE /Ka pravoj arhitekturi/. nego dostizanje nevremenskog i univerzalnog.iskustvo suvremenog Berlina: suvremena Njemačka standardizacija 2/ Francuski diskurs: umjetnost. Kad se spoje 2 pola binarne opreke dobiva se prošireno. Ideja je napraviti stil razumljiv i jasan svima. Buržuj koji je naviknut na putovanja brodom. Otvoreni smo prema okolini. jak i nerazdvojan. srž. Ima želju za novim jezikom arhitekture. Ništa se ne skriva. stvarima. rampa. umivaonik) i evociranje stare.Mallarme. faktima sadašnjosti ostvariti ugođaj prošlosti. Traži jezik simbola.put po Orijentu: klasična Grčka puna patosa.to je onda umjetnost.poezija nastaje kad spojiš dovoljno udaljene realitete. poput salona ocean linera. Mallarme . Prostorni doživljaj konstrukcije evocira osjećaj i image koji bi imali na brodu. Tipološki proces usavršavanja. prašine svijeta. Strast mu nije mašinska estetika. . Panoramski pogled također asocira na brod. Verlaine . čist. Svakom gestom LC želi dati nova značenja ali i povijesna sjećanja. Težnja da se postigne snaga. ne izmišljanje nečeg novog. 1920-22.poezija nije samo u riječima. to su bezvremeni doživljaju ostvareni konstruktima sadašnjosti. ali jezikom koji će računati na konvencionalna značenja (ind. On puni suvremene elemente povijesnim sjećanjima. nego u faktima. Inspiraciju za tu ideju LC mogao je uzet iz tadašnjeg miljea kojim dominiraju simbolisti. atemporalno. arhitektura. knjiga koja je 5 godina prethodila realizaciji Vile Savoye /vila Savoye u arhitekturi = knjiga/ 24 . poznate stvari.sirovi AB stupovi i ploče ispune. reprint već objavljenih članaka iz časopisa L’Esprit Nouveau. savršen i bezvremen.kad dođe na kat može se otvorit prema van. pun značenja. simbol. treba dirnuti osjećaje korisnika i oni će shvatiti da je to arhitektura. odizanje boravka od tla . To jamči jedino tipološki razvoj. prošlosti Francuska simbolistička umjetnost .

.treba proći kroz njih. dobro stanovanje /novi cilj/ .nema materijalnog cilja. Atena .umjetnička logika .knjiga je puno kompleksnija nego što zaključak upućuje .prigušena strast.biti atemporalna Način pisanja knjige .Partenon. snaga .instrumentalne rečenice vode do zaključka do kojeg želi .ostavlja snažan dojam .bolnica je mašina /mjesto/ za ozdravljenje.eseje nije moguće doslovce prevesti.pjesnička.kulturološka pozadina . ne mogu se direktno interpretirati .pojedine fraze pobuđuju kulturne konotacije . arhitektura svih arhitektura . redefiniranje pojmova Arhitektura je igra volumena pod svjetlom . Petar. emocije.knjiga je gusti koncentrat suvremenih europskih diskursa.promjena pristupa.tlocrt drži tu igru na okupu .‘kuća je mašina za stanovanje’ .Cezanneovo naslijeđe Tipološko usavršavanje .industrijski proizveden produkt .grčki hramovi . umjetnički . fokusira Osnovne ideje knjige: Machine a Habiter .promišljen izbor riječi i konotacije /problem prijevoda/ .tlocrt se komponira s obzirom na volumen.tu bruje strasti.kuća je savršen instrument za življenje.iz želje da se korjenito preispita ono što se do tada uzimalo zdravo za gotovo. zadnjih 20 godina europske misli i problematike 25 . krevet mašina za odmor .površine i tlocrt pomažu u igri volumena pod svjetlom /čista umjetnost/ .sažetak knjige čini nepravdu . kadrira.proces usavršavanja kroz 200-300 godina /Paestum se razvija u Partenon/ . st. tipizacija . već interni. ali ih on režira. imati i ono staro . svjetlo .univerzalna.arhitektura kao čista tvorevina duha .termin machine se formirao u 18.emocije i strast u arhitekturi i umjetnosti . Rim .Sv.razvoj automobila . kontrolirana SINTEZA RAZLIČITIH DISKURSA: .polje asocijacija .auto Humber 1907  1921 Egzistencijalna dimenzija arhitekture .sloboda umjetničkog stvaranja /kantovska linija/ .ilustracije koje nisu njegove fotografije. ne mogu se svesti na definiciju – to nije elaborirana rasprava njegov plan je doći do definicije i stvaranja moderne arhitekture . cirkularna struktura i logika .standardizacija. Pri tome uopće nije ideja da kuća sliči na mašinu. u Francuskoj /doba prosvjetiteljstva/ .nova arhitektura koja će biti toliko čista i univerzalna da će biti vječna. masu.

Muthesius. spojiti plemstvo i građanstvo .pokušava liječiti problem društva.austrijski diskurs . kuća.industrijski modernitet /Deutscher Werkbund./ . poduzetnici /novi ideali/ . simetrije 2/ FRANCUSKI DISKURS . do statusa umjetnosti .efekt. riječi die Sache . Maurice Denis.počinješ od konkretne stvari /die Zache/ . ono što mi vidimo. industrijalizacija. stabilnosti. Paul Cézanne.slikar simbolist. 1890-1920.kako preživjeti realitet života u njemačkom. Behrens ./ .Karl Scheffler.slika djeluje direktno s platna . tradicije .jaz društva .Le Corbusier komprimira i objedinjuje različite estetičke.glavni teoretičar Deutscher Werkbunda . objektivnost /od njem. prodavaonicama. teoretičar simbolističkog slikarstva /1892. vojska. izlika da se putem boja i linija prenesu emocije .gubitak duhovnosti.modernizacija. tvornicu kao element realiteta nekog vremena sublimiraš na višu kulturološki relevantniju razinu.težnja Scheffera je da pomiri jaz u njemačkom društvu putem arhitekture .ideja Sachlichkeit .tvornica kao simbol realnosti uzdignuta je putem umjetnosti.sadržaj je tek poticaj kompoziciji. staro agrarno plemstvo / stari ideali/ i industrijalci. suvremenom gradu . Aristide Maillol Maurice Denis .teme .njemački diskurs .urbani modernitet /Adolf Loos/ - Karl Scheffler .Stephane Mallarmé.politička i umjetnička agenda . je skup linija i boja na platnu .šalje poruku harmonije.temelj razvoja kubizma . tipizacija . H. na nivo hrama .piše niz članaka o stanovanju.ne može se analitički raščlaniti nego daje bljeskove . a ne sadržaj koji vidimo /ne čovjek. simbolizam . .stvar/ . standardizacija.ideja je da se poruke predaju na podsvjesnom nivou 1/ NJEMAČKI I AUSTRIJSKI DISKURS .npr.propagira Paul Cezanna /danas ikona francuske umjetnosti/ 26 . most/ .stvarnost.slika.crkva.umjetnost i poezija.pokušavaš je uzdići na viši nivo. socijalne i političke diskurse /Europa. 1907/ . tvornicama . arhitekture. realnost. P.

3x3 poglavlja/ TRI UPOZORENJA GOSPODI ARHITEKTIMA I. AUTOMOBILI ARHITEKTURA I.‘jezik drugog reda’ se tendeciozno i instrumentalno gradi na neposrednom. . znak .1894. POVRŠINA III. ROLAND BARTHES.Denis postavlja most između političke desnice /konzervatizma/ i umjetničke ljevice /avangarde/ . POUKA RIMA II. denotativnom ‘jeziku prvog reda’ 27 .SERIJSKE KUĆE /apel industrijalcima.ARHITEKTURA ILI REVOLUCIJA . 1950.igre čistih geometrijskih tijela /nadovezuje se na Cezannea/ .PROPORCIJSKI DIJAGRAMI Korišteni teorijski koncepti: FERDINAND DE SAUSSURE. AVIONI III. Proces Adolph Dreyfus /3x ponovljen/ .Denis je desno orjentiran i politički konzervativan.sve stvari mogu se svesti na osnovna geometrijska tijela: kubus. 1916.optužen zbog same sumnje za izdaju /raison d’etat/ . Cours de linguistique générale. BRODOVI II.širenje političkih agenda kroz estetički diskurs i obratno - STRUKTURA KNJIGE /3 trijade .Zola se zalagao za njegovo oslobođenje . kugla Aristide Maillol . TLOCRT OČI KOJE NE VIDE I. ČISTA TVOREVINA DUHA + UBAČENI ČLANCI .usporedba Maillolovog djela i silosa Politička pozadina: Francuska je u to vrijeme politički konzervativna .kipar /moderan+klasičan/ ./ .konstruirana cjelina u kojoj su odnosi zvučne ljuske prema referentu inicijalno bili proizvoljni i nemotivirani Saussure: ‘Postoje samo razlike bez pozitivnog /supstancijalnog/ značenja’. Mit danas /Mitologije/.Le Corbusier . ali umjetnički avangardan . ILUZIJA TLOCRTA III.bitna Cezannova ideja . VOLUMEN II. valjak. 1925. ARHITEKTURA .ESTETIKA INŽENJERA.

reda .uzvišeno mjesto /ideologija. projekt Palače Sovjeta – ponovno elementaristički pristup s pojavom objects a reaction poetique. reda .niz asocijacija vezanih uz neki pojam /konotativno značenje/ tvornica: značenje I. stvara mit na kvadrat /njemački i francuski diskurs/ spaja modernu i klasičnu povijest Francuske kompleksna sinteza inkompatibilnih stvari .mjesto produkcije. 23 različita tipa stana . Pilotisi su objects a reaction poetique.želi utjecati na stvarnost. 1931.Le Corbusier spaja 2 mita. Stanovi su fleksibilni apartmani na jednom nivou različitih površina. Vile Radieuse nastaje kao težnja da se stvori tip građevine pogodan za masovnu proizvodnju.kroz brže medije formira mišljenje i potiče klijente da dođu s naruđbama arhitekt-umjetnik.jezik je arbitrarna tvorevina. Na katovima su umjetne parcele na kojima si vlasnici mogu podići dvokatne objekte kakve žele. mit/ šalje estetičko-društvene poruke . 1947-52 Unite d'habitation – sažima Corbusierovsku socijalno-urbanističku misao između dva rata . arhitekt-aktivist i arhitekt-kritičar /danas Koolhas. a projektirana je kao kontinuirana traka stambenih objekata čija su pročelja naizmjenično uvučena ili izjednačena s linijom ulice. odmaknuta .- mačka = sadržaj / zvučna ljuska . fomira javno mišljenje vjerovao je u medij arhitekture .dugotrajan proces transportirao je ideje iz različitih medija . Projekt je nastao potaknut utjecajem Neue Sachlichkeita. 337 dvoetažnih stanova. Eisenman/ - 1930.2 sloja znaka jezik I.izolirana u pejsažu. proizvodnja + emocije. promet) . pogotovo na kolektivnoj razini nije objašnjavao napravljeno /čar.17 etaža .krov: intezivno korištenje (slobodne forme) – terasa-trg i bazen . ali je verzija kompleksnija. složena konstrukcija. ali stvar dogovora /denotativno značenje/ jezik II. reda . 1935. To je grad vijadukt s cestom ispod koje je 6 katova. plan za Alžir – novi pristup planiranju – topografski: 180000 stanovnika u megastrukturama kao pejzažnim serpentinama.prizemlje: stupovi (komunikacija. Dešava se pomak od centraliziranog modela grada prema teoretski beskonačnoj koncepciji koja se sastoji od funkcionalno diferenciranih traka. značenje II. 1930-2 Pavilion Suisse – govori jezikom 5 točaka. mit/ složeni konstrukt .ind. s maksimalno stanjenim pregradnim barijerama.jedna ulica opslužuje 3 kata 28 . reda . Sve zgrade su podignute od zemlje da bi se stvorio kontinuirani park za pješake. a iznad 12. Ovaj tip sasvim je okrenut ekonomičnim kriterijima – kvantitativnim standardima serijske proizvodnje. strasti osjetljiva konstrukcija. ali nije prihvaćen.

paviljon Philips u Bruxellesu – 12 hiperboličnih paraboloida – emotivni i lirski plan.arhitektura mreže u stanju stalnog rasta . samostan La Tourette 1958. promjene .savršen sustav komunikacija . plan Chandigarha (korišten je jezik podneblja) – grad nije zaživio 1957-60. Koristi razlivenu i rastrganu zidnu masu probivenu nepravilnim otvorima.  29 . 1964. komada i razbija geometrijske i stereometrijske oblike. rata  neoekspresionistička. 1950-54.ideja organskog rasta.precizni (kanali + pješaci) ... restorani. kapela Notre Dame du Haut u Ronchapu – osvještava tragediju rata.kolektivno vernakularno .. To je jedinstveni slučaj enformela u arhitekturi. Napušta 5 točaka i 3 podsjetnika.) intenzivna interakcija stanara ( kritika: nema ni približnu interakciju kao kod tradicionalne ulice) estetika: odmak od njegove dotadašnje prakse = grubi armirani beton (ideja drevnosti) – beton izliven u oplatu od neobrađena drva Tu završava racionalistička faza. neoracionalistička. Maniristički projekti (ponovno prizme i pravilni tlocrti ali ovdje od njih kreće da bi ih negirao): 1950-5.- svaka pojedinačna jedinica ima cijeli niz različitih podprostora u sredini bloka je ulica s javnim sadržajima (dućani.mogucnost promjene funkcije . brutalistička i maniristička strujanja u staroj dobi.logika grada kao poticaj za projekt (postojećeg tkiva) .projekt je ponovo aktualan nakon postmodeme (odgovara današnjim uvjetima): • programatska neodređenost • funkcionalna fleksibilnost • heterogenost programa • uvijek u stanju nedovršenosti Faze Corbusierove djelatnosti:  istraživanje medijavelizma i Beaux Artsa  jezik grčke umjetnosti iz kojeg polazi purizam  enformel nakon 2.gusto tkivo .svj. Bolnica u Veneciji –odbacuje manirizam – “bolnica je stroj za liječenje” . hotel.elaborirane jedinice (interijeri i eksterijeri) .složeni .

otvara vlastiti ured i radi nekoliko kuća u neo-schinkel stilu 1912. Zagovara arhitekturu „kože i kostiju“. nego beton.. jer zavise od njegove kulture i duhovnog naslijeđa. Sekundarni osjećaji su oni koji su drugačiji kod svakog pojedinca. ali se utjecaj Schinkela još primjećuje na ugaonim ojačanjima zgrade. još uvijek klasicizam upoznaje se s radovima Berlage-a . postao je voditeljem Novembergruppe što ga je dovelo u vezu s Tautom 1920. “.Primjenom novih građevinskih materijala (beton. čelik.kuća je stroj za stanovanje. Postoje dva tipa osjećaja: primarni i sekundarni. započinje njegovo G razdoblje – sudjelovanjem u prvom broju časopisa G – prikazuje sedmerokatnicu u kojoj izražajno sredstvo više nije staklo. radi kod Behrensa 1911. Kroller kuća u Haagu – slobodna raščlamba tijela s ugaonim prozorima koji im poništavaju trodimenzionalnost..bio je nadahnut Berlageom jer se ovaj zalagao za jasnu konstrukciju 1919. Primarni su oni koji se bude podjednako u svim ljudskim bićima uslijed jednostavne igre oblika i primarnih boja. masovne produkcije) 1923. Piše knjigu “Kad su katedrale bile bijele” . - - 30 . radi projekt svog prvog nebodera – sa staklom postupa kao s odraznom površinom koja bi stalno bila podložna svjetlosnim promjenama – ekspresionizam 1921. staklo) prvi je radikalno prekinuo s tradicijom građevinskih formi..1969) - 1908. Definira umjetnost i tehniku kao dvije paralelne vrijednosti. ekspresionizam -apstrakcija kao strategija kritickog podrivanja i destabiliziranja (na arh-simbolickoj razini) nezadovoljavajućih prilika aktualnog društveno-ekonomskog života .arhitektura je organizirani zanat pod imperativom nove odvažne tehnike. Na području stanovanja preokret se događa u ladanjskoj kući od cigle – dvodimenzionalne pregrade. Ludwig Mies van der Rohe (1886 . prijedlog za natječaj za Friedrichstrasse – neboder kao krivuljasta trostrana prizma..kritičke operacije koje koristi su registrirani i prihvaceni produkti tog istog zivota (u ovom slucaju.”.

a estetika je ostvarena igrom kontrasta materijala (teksture) i boja.. suprematističkoelementaristička kompozicija: sama zgrada konstruirana je jednostavno oko 8 križastih nosača koji nose ravan krov.strukturalni koncept: • materijali: svaki pano je drugačiji (drugačije transparencije.1931. Jedino komunikacijsko sredstvo je dvodimenzionalna de stijlovska ploča.analiza kroz oblikovno. vila Tugendhat. L. Volumen nestaje – ploče cijepaju kontinnuum prostora i njime upravljaju. Weissenhofsiedlung u Stuttgartu 1929. o suprematizam Maljeviča – potakao ga je da razvije slobodan tlocrt.. Staklenik je posrednik između unutarnjeg i vanjskog. . Spavaonice su riješene kao hermetički volumeni.prvi slobodan plan. TA je estetika u osnovi Wrightovska. Preuzima jezik kuće od cigle. moderna orijentacija Njemačke analiza kroz prostorni koncept: • postament • linija kretanja: ulazimo hočno. - 31 . njemački paviljon u Barceloni .) • detalji: stup od 4 L profila obucen u krom (reflektirajuca košuljica) - 1930. ogledna kuća na Berlinskoj izložbi graditeljstva – slobodni tlocrt širi se i na spavaonice U ova tri rada horizontalni centrifugalni raspored podijeljen je i artikuliran slobodnostojećim nosačima plohama. 1926. uvučeni.- - nakon 1923. Brno – slobodan tlocrt ograničen je samo na horizontalu stambenih prostorija koja se dužom stranom otvara prema panorami grada. panoi kao prepreke (fliper . komunicira sa svim suprostorima • longitudinalni prostor uz bazen . tanki stupovi i lebdeće plohe joj prkose • plohe i volumeni: maestralno kontroliran smjestaj panoa . industrijska istina. refleksije. bazen počinje mijenjati naš smjer kretanja.naglaseno i tepihom (mirna zona).analiza kroz proporcionalni koncept: • sile: postament izražava silu težu. njegovi radovi pokazuju 3 osnovna utjecaja: o Berlage o F. ali s utjecajima grupe G i De Stijla.važna je samo putanja) • introvertirani prostor (ali fino balansiranje s otvaranjem) • igra širokih prostora i uskih prolaza • lančano povezani podprostori • srce kuće . a kraćom prema stakleniku.orjentiran lateralno (kontakt s vodom) • Kolberova skulptura 'sunrise' žariste u bazenu • bazen se otvara prema nebu i dnu aIi te ipak drži zatvorenim zidom . postaje podpredsjednik Deutsche Werkbunda 1927.. Wright iz razdoblja do 1910.

stepenište i terasa obloženi su travertinom.-50. Monumentalizacija tehnike. ali se ta centralna kompozicija ne čita jasno iz ostakljene kutije. vodi Bauhaus nakon Meyera. Lake Shore Drive – zidovi su izvedeni – prema Semperovim zahtjevima – poput finog tkanja: profinjeni spoj konstrukcije i fenestracije. njegov rad oscilira između simetrije i asimetrije. 1952.-1950. uzdignuta 1.tradiciju romantičnog klasicizma preobraženu u skeletne čelične konstr. emigrira u SAD 1938 predaje na IIT-u krajem 30ih Mies pokušava uskladiti dva oprečna sustava: . Zgrada Knjižnice preteča je njegovog kasnijeg jednoetažnog otvorenog raspona divovskih dimenzija (tip 1). idiosinkrazije i individualnih hirova. povratak Schinkelovoj tradiciji u vidu organizacije prostora. ta se podvojenost manifestira u načinu na koji upotrebljava staklo: tako da mu omogući preobražaj pod utjecajem svjetlosti. a sve su zgrade četverokatne prizme sa ovješenim pročeljima. Famsworth house – obiteljska je varijanta tipa 1 – kuća 23x9m u jednom volumenu “ugurana” je između ploča podišta i krova. Convention Hall – najmonumentalnija verzija javnog tipa 1. Mies razmišlja o odnosu stupa i fasade – u prvotnoj verziji stup je iza fasade. tehnike i monumentalizacije tehnike kao oblika. a zgrada Alumni Memorial prethodi njegovoj tipičnoj višekatnoj konstrukciji kod koje su ostakljeni prozori i struktura vanjskog zida tako kombinirani da tvore artikuliranu fasadu (tip 2). projekti za IIT-i . – ravnodušna monumentalnost koja služi idealizaciji birokratskog autoriteta. prostor i proporciju. Tako dobivena kutija obložena je staklenim omotačem.tlocrt je raspoređen oko jedne osi simetrije. Ona prelaze u izbočene plohe od opeke na rubu stereometrijskih masa (neoklesicističko isticanje+suprematistička estetika). 1937. Leksik slavi anonimnost i oslanja se na red. Kuća ima status monumetalnosti.5m iznad tla na vanjskim vertikalnim stupovima-nosačima. – vodi dematerijalizaciji arhitekture u fluktuirajuće lebdeće oblike – suprematizam. Oblik je rezultat. 1946.tradiciju arhitekture stupa i grede – tjelesnost.-56. ne cilj. od neformalne asimetrije k simetričnoj monumentalnosti. otvorena čelična konstrukcija obojana je bijelom bojom. 1950. prozračnost. . što se osjeti na projektu za Reichbanku 1933. a u izvedbenoj – stupovi čine cjelinu sa zidom (time se promijenio i presjek stupa). .- - 1930. te formalizma. Ovo je sažetak preokreta koji se dešava u SADu – vraćanje kutiji. Bezličnost je borba protiv rasipanja. To je označilo početak preobrazbe njegovog stvaralaštva. Podij. od 1933. Crown Hall (Arhitektonski odjel IITa) – javni tip 1.-32.a zaokupljen je duhovnim vrijednostima klasicističkog tipa. 1953. - - - - - - - - 32 . “konstrukcija je građevina” bez poetike. 1940.-51.

van. žariste interesa u taj kontinuirani. zrake interesa ovise o vanjskom prostoru.Johnsonom) – 39etokatnica od bronce i smeđeg stakla. statičnost kristala tendira vječnosti. neautoritetni prostor .postoji samo bočno širenje.. oni ne izlaze iz njega i mora ih ograditi zidom . . ploča i čelieni stup karakterizacija našeg vremena.vertikalna dimenzija je fiksna . Brick house II faza: .stup je tanak i ostaje sloboda formiranja prostora.ova apsolutna apstrakcija ga je dovela do kraja . praforma vodi statici i neutralnosti volumena.razbio je ugao (time je razbio sve) . u dinamici dvodimenzionalnog prostora. Berlin.unosi akcent (voda.dolazi do kristalizacije forme (Farnsworth house). onda su to elementi praforme .. objekte stavlja u prostor.nezavisni su i još jače naglašavaju vezu unutrašnjeg i vanjskog prostora (u kući Farnsworth on diže i donju plohu od tIa i sistem je toliko apstraktan da nama ulaza te tada mora stvarati ulaznu terasu i stepenice) .-68.Mies je više apsorbirao japanske nego europske utjecaje.. a unutar toga su stupnjevi prostora .Mies kaže da ako su armirani beton. Tehnološki perfekcionizam umrtvljuje arhitekturu – kraj kreativnosti." . nama simetrije osim u detalju . Seagram building NY (sa P. ulaz je anoniman. nama granice unutra .ploča je zaštita prostora. Naconalna galerija u Berlinu – golema ploča na 8 stupaca Miesov rad može se podijeliti u 2 faze: I faza: .ova druga faza je težnja za apsolutnom apstrakcijom u "kuću na četiri stupa" (stupovi su na sredini stranica) . tu je protiv “reda” i “proporcije” – lirski racionalizam.-58.prim: Barcelona. 1962. dekompozicija . stupovi više nisu u prostoru već izlaze van .dolazi do maksimalnog pročišćavanja.tlocrti su puni dinamizma."bogatstvo je u pročišćenom skladu. ali i njih modificira prema osobnoj viziji .razbija povezanost izmedu arhitekture i društva 33 . materijali su savršeni .Europa.prostor je statičan.karakterizirana je jos veći traženjem vanvremenskog .dolazi do simplifikacije i pročiščavanja prostora i praforme . manje je više. skulptura). a to vodi statičnosti . ponovo semperovsko pročelje.pronalazi jezgru i autoritet smjera kretanja se pretvara u kružno gibanje oko jezgre.- - 1954.. smanjuje se dinamizam . treba mu dodati akcent. prostor teče.

• Nemoguće je kretati se naprijed.-1947. • “. pobjeda liberalnog idealizma nad materijalizmom iz vremena njegova osnivanja.. što samo djelomično nadoknađuje plemenitost materijala.. Mies svodi arhitekturu na dvodimenzionalnost: • donja ravnina za hodanje • gornja ravnina za osnovnu zaštitu . 24 arhitekta potpisala su deklaraciju CIAMA u kojoj se: ističe građevinarstvo. 1/ 1928.bio je prvi kongres CIAM-a.. samo danas može dati oblik. a koja djeluje i na arhitekturu. – Congrès Internationaux d’Architecture Moderne C Tri su osnovne razvojne faze CIAMA: 1. svijet je zahvatila nova socijalna realnost i arhitektura mora pratiti sve ono što se događa u tehnologiji. Na tom kongresu doneseno je nekoliko ključnih točaka.I.moj napad nije protiv oblika. Kahna).. ne arhitektura.Mi odbacujemo svu estetiku. pripadnici Neue Sachlichkeit 2. “oblik kao cilj je formalizam.da prostor ne “iscuri”. 1933.” • Arhitektura je volja epohe transformirana u prostor (time on ne negira prošlost)..za razliku od Le Corbusiera. treba odgovoriti traženju našeg vremena za realizmom i funkcijom.najvažnije pitanje nije ŠTO nego KAKO (za razliku od L.A. samo problem građenja. 1928. na izložbi u Weissenhofu pokazalo da postoji jedinstvo u intencijama i shvaćanju stila nove epohe među vodećim pozvanim arhitektima.. gdje je vodeća ličnost bio Le Corbusier koji je stavljao naglasak na urbanizam 3. odnosno skulptura . u La Sarrazu .. arhitektura ne jučer. ali bespredmetno je pokušati upotrijebiti oblik prošlosti u našem vremenu. ne sutra. - C. Do njega je došlo kada se 19. nego protiv oblika kao završetka.prelazi u arhitekturu.gdje god tehnologija dostiže svoje puno ispunjenje . .VII. jer on neminovno rezultira u čistom formalizmu. Svaki KAKO je baziran na ŠTO.M. gdje su glavnu riječ vodili njemački arhitekti. a gledati unatrag.. treba posvetiti 34 . no za razliku od Wrighta (prema Kahnu) u takvom prostoru nedostaje žarište interesa.dolje revolucionarna Miesova koncepcija: jedinstveni prostor koji slobodno fluktuira između zidova postavljenih u vidu paravana.igra panoa omogućava prelijevanje prostora i dinamičnost.-1933.korijen uspjeha mu je u kreativnoj organičnosti osiromašuje arhitekturu za pojam treće dimenzije i za pojam gore .” • Mies ne priznaje problem forme. sve doktrine arhitekture.. te definira nejefikasnija metoda proizvodnje – ona koja proizlazi iz racionalizacije i standardizacije..

tema: ”Arhitektura i društvo . 5/ 1937. optimalna visina i razmaknutost blokova u cilju što efikasnijeg korištenja zemljišta i materijala.tema:”Inventar”.što je i gdje je” 35 . osunčanje. Hoddesdon .tema kongresa bila je “minimalni stan”. u Bruxellesu .“Desetljeće suvremene arhitekture 1937 . industriju i obrazovanje. privredna i socijalna područja • pratiti rješavanje arhitektonskih problema. 8/ 1952. te da će se za postizanje općeg nivoa kvalitete morati osloniti na racionalnu proizvodnju.tema: funkcionalan grad Atenski kongres . 2/ 1929. u Frankfurtu . povijesno naslijeđe. Povelja obvezuje na: .tema: “Stan i slobodno vrijeme”.jedan tip stambenih objekata – visoki.tema: ”Gradski centar . definiciju zoninga. a ne estetika. Bergamo . Zalaže se za pravednu raspodjelu porasta vrijednosti zemljišta između vlasnika i zajednice. Gradove treba promatrati isključivo kroz njihovu okolicu. rad. promet. 3/ 1930.1947”. vrijeme obnove.sukob istoka i zapada”.cilj CIAMA je “raditi na stvaranju fizičke okoline koja će zadovoljiti emotivne i materijalne potrebe čovjeka”. Ističe potrebu planske privrede i industrijalizacije uvođenjem normativnih mjera i efikasnih metoda proizvodnje. brod između Marseillesa i Atene .pažnju urbanizmu i to tako da ga uvjetuje funkcionalni red. kategorizaciju rješenja u grupe: stanovanje. Odnosi se na kritiku grada i smjernice razvoja. a osnovana je i radna grupa CIRPAC za rješavanje problema suvremene arhitekture. CIAM otvoreno tvrdi da je arhitektura u širem smislu nužno uvjetovana političkim i ekonomskim prilikama. 4/ 1933. . .tema je najracionalnija izgradnja i otkup zemljišta. 6/ 1947. Donesen je statut sa sljedećim ciljevima: • utvrditi današnje probleme arhitekture • iznova formulirati ideju moderne arhitekture • proširiti ovu temu na sva tehnička. prostrani blok. Pariz .komparativna analiza 34 europska grada na temelju koje je nastala Atenska povelja od 111 prijedloga. 7/ 1949. Bridgewater . CIAM priznaje utjecaj povijesnih tvorevina i ulogu okoline u kojoj je grad smješten. Začetnik je bio Ernst May.strogo funkcionalno zoniranje . rekreaciju. zelenilo.

Aix-en-Provence .već raspad CIAM-a . vječnog prezenta . radošću. naročito ren. ponosom i uzbuđenjima.tema “Habitat” (ljudsko stanovanje) .tema: ”Habitat” – uzajamni odnosi između fizičkog oblika i društveno-psiholoških potreba Team Ten opet napada “heroje moderne” zbog diktiranja svoje volje. ali prati i povijesne epohe.Team Ten izlazi sa zahtjevima koji su izvan okvira CIAM-a. zbog negacije svake veze sa prošlošću. Rad.potreba za jedinstvom znanja i osjećaja 36 . glavno teorijsko štivo moderne arhitekture .- grupa MARS ističe: “Ljudi žele da zgrade koje reprezentiraju njihov društveni i kolektivni život pružaju veće funkcionalno savršenstvo.nisu prisustvovali velikani moderne . Oni žele ispunjenje svojih težnji za monumentalnošću.dešava se presudni rascjep . pa se razvijaju oštri sukobi. zbog zamjene jednog akademizma drugim. Frampton/ Giedion pomno prati događanja na teoretskom polju i u umjetničkom stvaralaštvu dobro poznaje umjetničku scenu. povjesničar arhitekture.nova generacija predvođena grupom Team X (Peter i Allison Smithson. Aldo van Eyck) osporava 4 funkcije Atenske povelje: Stanovanje. 11/1960. i barok glavni ideolog moderne arhitekture .kasnije doživljava niz kritika /Tafuri. vrijeme. Dubrovnik . Zadnji skup CIAM-a.modernizam tumači kao logični nastavak tog povijesnog prostornog razvoja gleda povijesni razvoj prostora i sukladnu promjenu načina percepcije povijest kao kontinuitet ideja. Oni su nastojali pronaći graditeljske principe urbanog razvoja i utvrditi sljedeću važnu jedinicu iznad osnovne obiteljske ćelije. SIEGFRIED GIEDION Švicarac. 10/ 1956. arhitektura . 1938-1939. prijateljuje sa kubistima. Oterloo . Odmor i Prijevoz. Pozvani su Kenzo Tange i Louis Kahn. glavni pokretač i organizator CIAM-a Prostor. Traže identitet grada koji je nestao u prostranim novim četvrtima. 9/ 1953.” No stari dio CIAMA nije pokazao spremnost da realno procijeni složenost problema.knjiga kao rezultat serije predavanja na Sveučilištu Harvard.

interijer . međusobno suprostavljanje prirode i čovjekovog stanovanja.nebitni. 3 glavne prostorne koncepcije: 1/ međuigra volumena. objekata.valoviti zid./ . važni su.rana renesansa .prva koncepcija prostora: puni volumeni raspoređeni u prostoru Rim .ekonomija.uvijek iznova izranjaju. osjećaj cjeline 3/ simultanost vremena i prostora . slobodni otvoreni tlocrt 2/ tranzitorni elementi /prolazni/ . znanja arhitektura kreće iz uvjeta svog vremena . ne nestaju.3 stadija prostornog razvoja. individualnost.vizualni odnos 2/ eminentno prostorna koncepcija.nema konstitutivnih elemenata . bitni . tvore tradiciju. tjelesni prostorni doživljaj.problematično doba. interijerski prostor /renesansa.revolucija promatranja: sagledavanje odjednom i kroz to se postiže nova cjelovitost Ideja interne ‘logike razvoja’ prostora kroz povijest . esencijalni. korpusa /Egipat. Grčka/ 2/ unutarnji.misao se razvija. nisu bitni za razvoj tradicije .osjećaj cjeline .kaskanje osjećaja za apstraktnom misli 37 .jedini konstitutivni elementi su tehnička dostignuća . demisticifiranje konteksta prepoznavanje i prihvaćanje situacije na subjektivnom nivou . st. politika. usputni.taktilni i vizualni doživljaj 3/ interpenetracija unutarnjeg i vanjskog prostora /20.umjetnički program za novu arhitekturu Kroz povijest . raspršenost . kriza umjetnosti. pitanje klasa 2/ interna arhitektonska povijest Egipat – Grčka .podvojena individua /društvo/ .u toj logici postoje: 1/ konstitutivni elementi /trajni/ .postoje samo tranzitorni elementi . emocije stagniraju . st. . barok/ .druga koncepcija prostora: unutarnji prostor Barok .formalni elementi su tek prolazni i nebitni .balans misli i osjećaja .izgubljena je ravnoteža misli i osjećaja .po Gideionu dolazi do reza i prekida razvoja interne prostorne logike .spoznaja svijeta arhitektura je priprema za novi život . pojave se i nestanu.- pouzdani načini uspostavljanja odnosa između ljudskog doživljaja prostora.kroz spektar formacija novih aspekata historijski zadatak moderne arhitekture = dekodiranje. prirode. eklekticizam.‘optička revolucija’ .pomirenje tehničkih mogućnosti i stilskog izraza 19.domena subjekta: ‘vječni prezent’ = postojanost /stabilnost/ ljudske psihe kroz povijest Gideionova ‘normativna’ povijest: 1/ eksterna povijest .optički doživljaj Analogna reorganizacija perceptivnog aparata: 1/ arhitektura kao skulptura .domena objekta: konstituitivni elementi .puni.

reorganizacija perceptivnog aparata .nove metode slikarstva = spljošteni prostor. plošnom planu . kompenzacije gubbitka na optičkom. različita očišta .neutralno istraživanje. prostor-vrijeme .retrogradno traženje veza s tradicijom . način razmišljanja .treća koncepcija prostora: simultanost.cilj je opravdati točno određene formalne tendencije .radiš ugušćivanje tih elemenata .prava kritika je nezainteresirana .kroz novi način gledanja postiže se dimenzija nove cjelovitosti .ideja cjeline.direktno dolazi iz iskustva kubizma . kriva znanstvena procedura .dehistorizacija /osiromašenje povijesti/ .vizualna propaganda = Giedion te uvjerava u svoju logiku. del PopoloDoesburg .brisanje povijesnog konteksta .osjećaj gustoće.tendeciozno tumačenje.koristiš uvjete situacije kako bi je popravio . st. punine. ali su zapravo programatski iskrivljene i usmjerene . .taj se doživljaj prenosi u arhitekturu .povijest kao ‘vječni prezent’ .po njemu 19.ona radi s materijalima vremena .‘operativna kritika’ . konstrukcije i ekspresije 38 . st. višestruka perspektiva.instrumentiziranje povijesti .one su navodno derivirane iz povijesnih analiza. st. predstavlja rez između razuma i osjećaja. kritičar mora biti otvoren za bilo kakav ishod .analiza arhitekture /umjetnosti/ stavljena u službu opravdavanja vlastitih estetičkih stavova . transparentnost.Giedion želi kroz modernu arhitekturu pomiriti misli i osjećaje .Giedionovo gledanje tumačenje povijesti je selektivno i tendeciozno .radiš s komadićima fragmentiranog svijeta . pozitivni efekt . prostor-vrijeme.sumnjivo je i Giedionovo odbacivanje. superponiranje slojeva . negacija povijesnog stila 19.formalne analogije: Borromini-Tatlin.sintagma prostor-vrijeme = simultanost.niz formalnih odnosa u funkciji uvjeravanja .nepromijenjena ljudska psiha u potrazi za izgubljenim .kolaž izdvojenih fragmentiranih slika .20. siromaštvo boja. . intenzifikacija jednog osjeta .anticipirane u povijesnim strukturama . osjećaj kompenzacije.razvija se novi način gledanja. gledanje kroz vrijeme.legitimiranje modernih oblika .samo je metoda drugačija Tafurijeva kritika .stroboskopska tehnika /Edgerton/ . Bath-Le Corbusier /Alžir/.formalizam = plitka formalna tumačenja . P.utopijska koncepcija moderniteta /slično kao Lukacs/ Optička revolucija .unaprijed stvoreni estetički stavovi opravdavaju se odabranim povijesnim oblicima .

.Bakema pise kritiku Atenske povelje .naglasavaju da treba rekonceptirati moderni pokret – habitat treba uklopiti u krajolik. simplificiranje kompleksne socijalne situacije. nedostatak harmonije. balansa . Članovi: • Alison i Peter Smithson • Van Eyck - 39 . Njihova djelatnost bila je vrlo značajna 50-ih i početkom 60-ih godina. a ne ga izolirati kao individualni objekt unutar njega . nezadovoljavajući efekt realizacija. impotentan funkcionalistički urbanizam.kritika: apstraktni funkcionalizam. 'Doornski manifest' . sterilnost.moderna treba riješiti taj jaz TEAM TEN 1954.- podvojenost.-1959 proglašavaju CIAM mrtvim. indiferentnost na specifičnu lokaciju.

• • • • Jacob Bakema Georges Candilis Shadrach Woods Giancarlo de Carlo.gruba. cirkularnost • habitat.Du Buffet ..osnovne ideje: • organska cjelina (kluster. dječji crteži. Henderson .. uključujući formacije svastike. neobrazovani umjetnici.) • socijalna etika i odgovornost • odnos obitelji i grada (identitet – pripadanje tom gradu) ..) • prag • rast. primitivna. iskonska umjetnost. “ružne skulpture” 40 . sa slobodnostojećim blokovima. Paolozzi . pijesak. jednake visine i optimalnog razmaka. Ti megaoblici paralelno teku uz autocestu koja prolazi kroz grad. tako da on predstavlja posredničku sponu između prošlih i budućih značenja. promjena • mobilnost.. ruševinama) 2. Osnivači: 1.Vrhunac tog istraživanja bio je plan za Kennermerland.art brut (textura.) u kojem se Bakema poslužio megastrukturnim blokom Obus kao sredstvom za unošenje sklada u raštrkani grad.” .. psihologija.teme: • problem identiteta • problem složene prirode ljudskih interakcija (utjeca forme – ljud. materijali: katran. Bakema & Van den Broek Bakema je bio jedini član Grupe X čiji se rad nije nimalo udaljio od načela planiranja građevnog prostora po načelima Neue Sachlichkeit – načela gradnje kuća u nizu. odnosi) • niz novih disciplina (antropologija. Utjecaj Le Corbusiera osjeća se na projektu za Tel Aviv (1963. komadici stakla) .Pollock i naglasak na procesu stvaranja.. U isto vrijeme Smithsoni sumnjaju u održivost takvih struktura. No i unjegovim projektima vidljiv je pomak od krutih blokova jednake visine prema izrazitije moduliranoj osnovi.fotografije zrnate strukture (vitalnost u odbacenim stvarima. grupiranje u susjedstva oko skupine javnih objekata isl. materijalnost.pokretači novog brutalizma (poetics without retorics). “Arhitekt mora postaviti svoje novo djelo u konkretno vrijeme i prostor. primitivna umjetnost. Utjecaji: . nakupine. ideje urbanizma • sinteze arhitekture i drugih umjetnosti Alison & Peter Smithson .

3. organični red (ne geometrijski) – pojednostavljeni geometrijski red u moderni.analiziraju povijesne primjere: specificne urbane forme i njihov utjecaj na ljudske odnose . A & P Smithson . četvrti i grada. žele izderivirati formu koja će stvoriti novu zajednicu: počinju od obiteljske ćelije kao osnovne jedinice. kod Smithsonovih je naglasak na grubim materijalima. novi odnos individualnog / kolektivnog na više razina (multipliciranje komunikacija). 1952. oni ostvaruju suprotno.žele postići ponovno poistovjećivanje čovjeka s okolinom. uzimaju tehnologiju kao nešto svakodnevno i normalno. . 4. red koji je skriven u samom procesu (nevidljiv je) 3. ZGRADA SREDNJE ŠKOLE U HANSTANTONU. Izolacija ne može izroditi zajednicu. 1949. tako se i Smithsonovi igraju s Miesovim rječnikom (čelični okviri. nije urodio socijalnim redom. Ova kuća ne postavlja tehnologiju kao ekspresionističku sliku kojom oslikavaju kuću.etika projektiranja: . . a multiplikacija dovodi do ulice. .analiziraju pojedinačne jedinice: idealno građene prema potrebi i kontextu . .njihov projekt sliči na Miesov za IIT (atrijski tip. ali za razliku od njegove lakoće i transparencije.zalažu se za: 1. GOLDEN LANE.kritike Corbusierovog Unitea: • nedostaje kontinuitet urbane strukture • obitelj je drugacija od samostana • pojednostavljeno • nisu uspostavljene socijalne veze • artificijelna izolacija – zajednica se ne može ostvariti izolacijom. jaka aksijalnost).-54. Arhitektura i urbanizam moraju ponuditi dobru povezanost i mogućnost stvaranja grupa. Mies se sa Crownhallom veže na Schinkelov Altes Museum (klasicizam). NORFOLK. Trg. samo na vizualnoj razini.dok Mies uzdiže tehnologiju do razine umjetnosti. staklo). 41 .naglasak na kontinuitetu . 2. ulica i park mjesta su gdje se potiče socijalni život.

općina i grad.ulica je sistem jednostranih galerijskih prilaza podignutih na stupove. . 1966. rahla (može se bile gdje interpolirati i prilagoditi postojećim situacijama) .shema zgrade je bila organizirana prema atrakcijama u okolišu .zamišljeno je kao kritika Ville Radieuse i podjele na 4 funkcije grada.odvajanje komunikacija na vise razina (pjesacki gore – kolni gore) .. . iako su Smithsoni to negirali. kontinuitet urbane mreže . BERLIN .banka.prihvatili su niskoetažnu izgradnju .-1972. Aldo Van Eyck . . multiplicirana i otvorena (za razliku od mračne Corbusierove). . a posvetio se razvoju “ambijentalnog oblika” prikladnog za drugu polovinu 20. London.no.ideja “razorenog grada” – razorenog u smislu da urbano kretanje i promjene 20og stoljeća nisu u stanju uspostaviti odnos s obrascima i sadržajima života koji je tu ranije postojao.meandrirajući putevi (prostor za interakciju) . stambeni dio (3 visoke zgrade) . dvorište – faktori društvene interakcije.bitan utjecaj na stambenu izgradnju 60ih. Ona meandrira.ima drugačiji pristup od ostalih članova. ulica. PROJEKT ZA OPĆINU HAUPTSTADT.s ortogonalne sheme prešli su na organsku koja se širi gradom i može se ukomponirati u postojeće stanje.ideja grozda.utjecaji: 42 . . .Golden Lane značio je za kontinuitet postojećeg grada isto što i plan Voisin. a na mjestima spojeva nastaju trgovi kroz 3 etaže.-1964. poslovni dio. James Street . London.interpoliraju u St.fragment njihove šire urbane filozofije .lomljene izdužene zgrade koje omeđuju unutarnje dvorište. . . svaka ima svoj vrt.nastavljanje. .kuća je osnovna obiteljska jedinica. . THE ECONOMIST BUILDING. bez posredstva tradicije i autohtonosti . Tim funkcijama Smithsoni suprostavljaju fenomenološke kategorije: kuća.velik je broj stanovnika na malom prostoru .shema je mekana.st..sumnja u sposobnost profesije da zadovolji plurarističke potrebe društva. ROBIN HOOD GARDENS.piazza . i oni upadaju u zamke racionalizacije: uzdignute ulice ne mogu biti mjesta kolektivnog života. uzdignute ulice.trg. jedinice ne mogu imati dvorišta vezana na tu ulicu .dobar prometni sustav + dobri prostori socijalne interakcije.utjecaj Unites i ATBATA . 1959. ulica.

.Kazujo Sejima i Rem Koolhas. kasni Le Corbusier (vernakularno). 6. za sex. konkretni doživljaj.. Zalažu se za prostorni kolorizam.sociolog: analizira svakodnevni život i daje koncept momenta ( u jednom trenutku. Lefevre . stalna cirkulacija.1. grupa avangardnih umjetnika (Klee. oblik i boja su prve. euforični trenutak). izgubili smo vezu s drevnom slobodom. 8. Za njega je borba imaginacije i razuma u CIAMU završila tragičnom pobjedom razuma.veliko.psihogene rute gradića Alba. 5. naslijeđenog prostora gdje lijepa slika vara.. mobilna arhitektura.. Preko Van Eycka i Smithsonovih dotaći ćemo tip Matt buildings – velika gustoća u horizontalnom smislu (tepih izgradnja). koncept dvojnih fenomena (čovjek . dolazi nam rješenje.društvo. Na tome kasnije gradi ideju za Novi Babilon (globalni sistem. nesmišljenom. Zalažu se protiv ideje visoke umjetnosti. prag . Prvi je od članova TEAM X –a koji njihove principe provodi u praksi. Johann Hulzinga – Sumrak srednjeg vijeka – nije sve u racionalnosti. Nju Eyck želi ponovno naći..) 4. znanost u arhitekturi). sektori . 7.njegove teme: 1. za igru. . Izrađuje koncept za privremeni smjestaj Cigana (nomadski koncept i arhitektura kao igra). 1962. Piše esej Produkcija prostora u kojem iznosi oštru kritiku dotadašnjeg. . a proporcija i dubina posljednje stvari koje dijete procijenjuje). radikalna umjetnička grupa COBRA (slikar Constant. Mondrian. identificirajući elementi (u njima sa možes prepoznati) 2. 1959.Piet Blom: Noina arka.g.).simbol po kojem arhitektura jest. oblike. a kao sredstvo borbe protiv toga bira koncept besciljnog lutanja gradom (ne žuriš s ciljem. Imitiraju dječje kreacije na temelju studije dječjeg ponašanja Jeana Piageta (umjetnost je igra. slikar Constant – postavlja koncept cjelovitog urbanizma . primarne boje. Ignorirajući ju. studijska putovanja u Afriku – proučavanje primitivnih oblika i njihovog bezvremenskog aspekta. sve je plošno. prijedlog je urbanizacije Nizozemske. 1967.sretni. elementarne geom. 3. Koriste: primitivne figure. pri čemu se boja ne koristi dekorativno... ideja bazične ljudske postojanosti (zanima se za samo ono što je ostalo isto) 3.) – stanovnici su po njemu postali konzumenti spektakla grada. N na taj način regeneriraš svoje iskustvo grada. umjetnik Jorn i belgijski pjesnik Christian Dotremont) koja se bavila istraživanjem želja kroz primitivne oblike i znakove. Radi se o gradu za milijun stanovnika – tepih izgradnje. filozof Guy De Bor (Društvo spektakla. 4..) u kojem društvo postaje toliko oslobođeno da sve postaje igra (znanstvena fantastika vs. Za to optužuje arhitekte i zagovara obnovu istinskog iskustva. malo . Gubi se forma. 2. već se prepustiš i tada možeš doživjeti moment). Nema perspektive. franc. Brancusi. . već za ostvarenje prostornih odnosa). i igra je bitna (homo ludens). s 28 godina oštro napada racionalni urbanizam CIAMA.ono izmedu 43 . viseće konstrukcije.-1951. Igra je bez interesa. a apostrofiraju se relacije. Traje od 1947. alobodna i time oslobađa društvo..

GRADSKO SIROTIŠTE.unutar jedinice cijeli niz podprostora s kojima se mozes identificirati. .. – 1960. kontinuitet .veliki trg kao vrata .više pažnje posvećuje taktici očuvanja i obnove. To su za njega minijaturna istraživanja gdje razvija svoj specifičan trodimenzionalni vokabular osnovnih oblika (krug. modulama mreza 3. 1955. osjecaj zatvaranja – kupolaste forme. . Eyck istražuje prag i načine kako ga produžiti i osvijestiti dolazak/odlazak.Urbino . već ih definiraš u odnosu spram njihovog drugog pola.meandrirajuci hodnici su tretirani kao ulice grada (grubi materijali..svaka jedinica ima sve elemente kućne jedinice i svoj vanjski prostor.5.razlicite realnosti unutar jednog prostora . projektira niz dječjih igrališta u Amsterdamu (oko 700) .kontextualno uklapanje 44 .nastavljanje u urbanoj strukturi . odnos arhitekture i urbanizma . 1947. a nigdje ga ne zatvara. Istraživanja rezultiraju Gradskim sirotištem.. grozda..kuća mora biti mali grad ako želi biti prava kuća i grad mora biti velika kuća.ideja igrališta je provučena ideja derivea.prošireni element tranzicije (unutar trga jedan manji zastićeniji prostor). - Giancarlo de Carlo . nema ujednacenog kretanja). element kućnog praga) element kućnog praga – bitan element tranzicije iz eksterijera u interijer – susret dvojnih fenomena čovjeka i društva. . pravokutnik. trokut. čiste elementarne forme.) upoznaje kulturu Dogona (to je narod) – fascinira ga njihov sistem društva i izgradnje (karakteristike: nagli prijelazi iz svjetla u tamu.. naglasak je na odnosima (ideja strukturalizma).može li arhitektura to ostvariti? u toj zgradi želi pomiriti dvojne fenomene kao što su kuća-grad i unutarnje-vanjsko.-78. Ne možeš ih razlučiti.modul nadsvoden kupolom .36x3.kao antiteza Corbusierove Ville Radieuse .36 . mreža kao ideja neograničenog rasta.mreža mjesta posvećenih djeci . nego novim gradnjama . . Eyck uspoređuje disanje (udisaj i izdisaj) s modernom arhitekturom: ona samo otvara prostor. zatvorena unutarnja dvorista. prvi izgrađeni primjer tepih arhitekture silno utjecajna zgrada (holandska skola) okvir za resocijalizaciju napuštene djece .

-1963. ali za razliku od ostalih članova – njegov ideal nije istraživanje volumetrijske zbilje koja potiče na rastavljanje i ponovno sastavljanje.ideja Van Eycka. ali nije tako uspješna jer sveučilište ne može generirati živahnu raznolikost pravog grada Ostali pripadnici racionalizma i ekspresionizma Jacobus Johannes Peter Oud (1890.zamišljen je kao ortogonalni protuoblik suprostavljen srednjovjekovnom obliku grada.ideja korijena i mreže.Candilis+Woods+Josic . .) Oud je bio službeni arhitekt De Stijla.realizacija te sheme je Slobodno sveučilište u Berlinu . koji istovremeno uključuje trodimenzionalni sustav potkrovlja čiji su se međuprostori mogli koristiti za stanovanje prema potrebama .grad u malom (labirint) . već 45 .prijedlog za centar Frankfurta .pokušava nastaviti tradiciju urbane kulture i odbacuje eskapizam funkcionalnog grada jer uspostavlja vezu s postojećim gradom .

g.”. ubrzo su se odvojili od glavne struje pokreta i krenuli svaki svojim putem.. “Našu zemlju i sve što se na njoj nalazi tvore dvije osnovne i potpune suprotnosti: vodoravna linija sile. Erich Mendelsohn Prenositelj simboličke komponente u modernoj arhitekturi je Gottfried Semper koji još 1860. Ipak su svi oni. te teorije o boji i liniji: “To su jedine postojeće boje. stošca i valjka.” – utjecaj Ledouxa i Cezannea Ouda karakterizira mirni raspored vodoravnih paralelopipeda. i obilježena je sukobom između Mondriana i Van Doesburga jer je Theo uveo dijagonalu u svoje slikarstvo. Druga faza De Stijla počinje 1925.) / Frampton De Stijl je nastao iz rada trojice umjetnika: Thea van Doesburga.teži arhaičnoj formalnoj apsolutnosti. Teoretski utjecaj na pokret imao je matematičar Schoenmaekers od kojeg i potječe izraz neoplasticizam.. te pažljivo oblikovani detalji. Gropius poziva Doesburga u Bauhaus što uzrokuje krizu i promjenu unutar škole.žuta je gibanje zraka (okomito). odmičući se od ideje univerzalnog sklada. Treća i posljednja faza trajala je od 1925. crveno-plava stolica. radna soba dr. i okomito. pa ga Doesburg počinje propagirati u inozemstvu. otkud dolaze i novi članovi: El Lissitzki i Hans Richter.. Lissitzky i Doesburg počinju društvenu strukturu i tehnologiju smatrati glavnim odrednicama forme. svrha čovjeka je stil”). Rietveld se potpuno udaljuje od pokreta i približava se rješenjima koja proizlaze iz tehničkog postupka.. iz konstruktivne metode i cilja. ali prvi počeci De Stijla ne mogu se baš pohvaliti aktivnošću na polju arhitekture – sve do radova Rietvelda: 1917. obnavlja njihovo ljudsko mjerilo u kristalnim stereometrijama – četvrti u Rotterdamu. Ti su umjetnici težili kulturi koja će se izdići iznad pojedinca.crvena je spoj žute i plave. potpisnici manifesta iz 1918. Samo je Van Doesburg uistinu predstavljao pokret. Ostali pripadnici sa samog početka. osim Ouda i Van der Lecka. Izgrađujući pučke četvrti.plava predstavlja kontrasnu boju žutoj (vodoravni nebeski svod). a obilježava ju Lissitzky i njegov elementarizam temeljen na suprematizmu. Stajališta De Stijla nadopunjena su koncepcijama izvedenim iz radova Wrighta i Berlagea (čiji je utjecaj bio jači zbog sklonosti društveno-kulturnoj kritici). koja predstavlja putanju zemlje oko sunca. Nakon 1925. suštinski prostorno gibanje zraka koje nastaje u samom središtu sunca. kao i Van Doesburg. posljednje je značajnije djelo neoplastičke kulture (Doesburg). nepromjenjive zakonitosti (“svrha prirode je čovjek. “Svaka stvar u prirodi sastavljena je od kugle. Kada kod De Stijla zapada u krizu. raskrižja u zaobljenim formama. 1920.-1931. De Stijl: nastanak i nestanak neoplasticizma (1917. Oudove kuće u nizu u Weissenhofu bavile su se problemom iskoristivosti prostora. stavljajući u prvi plan osnovne.g. a zatim i drugi dijelovi namještaja.-1931.. članstvo se pokreta radikalno izmijenilo. Takav je pristup rezultat njegove brige za svakodnevni život ljudske zajednice.”. Njegovo posljednje djelo je Kongresni centar u Haagu 1956. Pieta Mondriana i Gerrita Thomasa Rietvelda.. Njezin psiho-emotivni sadržaj mora biti predstavljen putem 46 . on se počeo gasiti. onaj tko zna naslikati ta osnovna tijela može napraviti što god želi. Prvo arhitektonsko djelo koje dovodimo u vezu s De Stijlom je kuća Roberta Vant Hoffa koji je vidio Wrightova zdanja. kao i oslobađanje umjetnosti od okova tradicije i kulta individualnosti. izmjena punog i praznog. Mies projektira providne prizme. Hartoga. On nije neoplasticist – već predkubist u cezanneovskom smislu. ali lišeni Miesove tehnološke strogosti. Taj je manifest tražio uspostavljanje nove ravnoteže između individualnog i univerzalnog. dakle.. izjavljuje da komunikativna moć građevine proizlazi iz materijala. Caffe L Aubette dovršen 1929. Nakon Van Doesburgove smrti 1931. a Oud se vraća klasicizmu. Wright + De Stijl jednadžba je zajednička Miesu i Oudu: ali dok Mies rastavlja volumen u planove. samo će još Mondrian ostati vjeran prvotnim postavkama neoplasticizma. Zgrade s potezima prozorskih traka. Oud zadržava trodimenzionalnost iako je nagriza neoplastičkim sredstvima. te 1920. Teže objektivnijem i izrazitije tehničkom rješenju arhitektonske sinteze.

Columbushaus u Berlinu.g. Taj proto-ekspresionistički pokret koji je vodio Kandinsky predstavljao je opoziciju državnoj kulturi koja je pokrenuta osnivanjem Deutsche Werkbunda.-1925. tvornica šešira u Luckenwaldeu 1923. 1920.-28. a konkretizirano je u konstrukciji. Mendelsohn zahtijeva plastičku cjelovitost volumena. osnivanjem Neue kunstler Vereinigung. nema popuštanja lokalnoj tradiciji. kompleks Woga u Berlinu / kino Universum – skice uličnih fasada poput Guggenheima 1928. / Frampton Težnje nerepresivnoj senzibilnosti prvi su se put javile u Munchenu 1909. zatim u Velikoj Britaniji. opservatorij u Potsdamu – znanstveno diktirani sadržaji – uravnotežen kreativni eksperiment s funkcionalnom objektivnošću. Engleska 1936. Schwitters. simbolizmu pripadaju ekspresionističke fantazije Bruna Tauta. robna kuća Schocken u Stuttgartu 1926. 1937. Poelzig.” tehnološko sredstvo koje je prikladno za takve prohtjeve je armirani beton. statičko stanje – ravnoteža kretanja – očituje se u tlocrtu i presjecima. 47 . paviljon De LA Warr u Bexhill-on-Sea. Odbacuje kubističko rastavljanje predmeta i istražuje treću dimenziju koja je sama po sebi dinamična. te naposlijetku SADu. Europski arhitektonski ekspresionizam 1910. prihvaća i veliča tvar. 1934. Ta načela utječu na Art Noveau. ritmičko stanje – odnosi masa – očiti u dvodimenzionalnosti pročelja. već ga utjelovljuje cijelog života.dinamične ornamentacije. prozore u nizu zamjenjuje točkastim otvorima. Ne ograničava se na doticanje ekspresionizma kao Mies i Gropius. njegovo zadnje djelo u Njemačkoj Nakon odlaska iz Njemačke. “Arhitektura definira stanje masa u pokretu: dinamičko stanje – prostor u kretanjupokazan linearnom konturom. Mendelsohn je kratko u Nizozemskoj. Mendelsohnov ekspresionizam istražuje i veliča morfološke sposobnosti armiranog betona. Palestini. jedinstven primjer 1921. odlazi u SAD i postaje Wrightov prijatelj. državna bolnica u Haifi 1939. vila Sternfeld u Berlinu 1926. Finsterlin. No Mendelsohnov ekspresionizam crpi vrijednost iz antiperspektivne trodimenzionalnosti. depersonalizacija 1941. laboratorij Wolf i Poljoprivredni fakultet u Rehovothu – doticaj sa seoskim svijetom. Ipak nije imao vremena spojiti ekspresionizam i organičku arhitekturu. Židovsko sveučilište u Jeruzalemu – topografska prilagođenost. robna kuća Schocken u Chemnizu – najpročišćenije njegovo djelo 1931.

Predvodnici avangarde rade za malobrojnu elitu i neredovito. Stadtkrone – piramidalni oblik koji je Taut proglasio univerzalnom paradigmom svih kulturnih građevina. Kristalnu krunu grada ostvario je Poelzig u kazalištu s 5000 sjedala u Berlinu 1919. Racionalisti i ekspresionisti od 1860. pa makar putem manirističkog procesa – neprestanom dijalektičkom razmjenom s njome. Nakon 1919. metodološkim formulama. Le Corbusier – daje prednost čistom monoprizmatičnom objektu Gropius – vjeruje u kubističku antiperspektivnu trodimenzionalnost i polovično je razara. Poelzig je stvorio dva bitna djela: vodotoranj u Plzenju i poslovnu zgradu u Bratislavi. a njegova je prva karakteristika upravo nepovjerenje prema nepobitnim teorijskim načelima. Projektom salzburškog Festspielhausa iskazuje bliskost s umjetnicima Staklenog lanca – kruna grada golemih dimenzija. od enformela do neoekspresionizma. Oud – priklanja se izvornoj čistoći pred –izama. Arbeitsrat fur Kunst prestaje otvoreno djelovati. tlocrta i pročelja. U njoj su se iznosili različiti stavovi kruga naglašavajući kreativnu ulogu nesvjesnog. Taut i Behne organiziraju Arbeitsrat fur Kunst koji se kasnije pripojio Novembergruppe. izložba Werkbunda u Kolnu ukazala je na ideološki rascjep unutar tog pokreta: između kolektivnog usvajanja normativnog oblika i individualne ekspresivne volje za oblikom s druge strane. kako ne bi pribjegli njezinoj mogućnosti da ispravi loša rješenja volumena. No Taut je zadržao svoje nadzore i 1920. Zalažu se za novo totalno umjetničko djelo koje bi se trebalo ostvariti uz aktivno učešće naroda. a počinje utopijska korespodencija “stakleni lanac” između 14 osoba ( predvodnik je bio Bruno Taut). Vlastitu viziju Stadkrone ostvario je Mendelsohn opservatorijem za Alberta einsteina u Potsdamu. kada Luckhardt dolazi do spoznaje da se slobodni nesvjesni oblik i zahtjevi racionalne proizvodnje ne mogu spojiti. Cilj je povezivanje umjetnosti pod okriljem velike arhitekture. počeo projektirati jeftine stambene sheme za državu. 48 .Taut modelira Stakleni paviljon – kristalnu konstrukciju. Osim toga njegova kemijska tvornica u Lubanu konkurirala je Behrensovom industrijskom stilu.-1914. a zadatak da njihova načela prodru u svoju okolinu pripast će drugima.1914. čije su središte sačinjavale tri odvojene stambene zone za svaki tip stanovnika (prosvijetljeni/umjetnici/djeca) smještene oko unutarnjeg dvorišta Ubrzo se Taut počeo miriti s krutom stvarnošću Weimarske republike i 1923. Rascjep nije zahvatio samo jednu generaciju: dok su Behrens i gropius težili normativnom. Racionalizam je stvorio novu tradiciju: svi sljedeći pokreti od organičkog do brutalizma. objavio svoje djelo Raspadanje grada u kojem je predlagao raspuštanje grada i povratak na selo (kao i ruski socijalisti). 1918. Alvar Aalto (1898 -1976) Najveći je predstavnik postracionalističke generacije. manifestima i raspravama avangarde. napajaju se njome. radijalno podijeljenog poljoprivrednog naselja. Zamislio je zajednicu u modelu kružnog. Zamišene su kao osnovni urbani element prestrukturiranja društva. poriču samo jedno oblikovno sredstvo – liniju. ali samo u volumenima Mies van der Rohe – usredotočuje se na prostorne tokove vođene dvodimenzionalnim plohama i na tehnološku kontrolu. Lanac se počinje raspadati 1920. van der Velde i Taut pokazuju slobodno izraženi Kunstwollen.

g. prema unutra nagnuti zidovi. sagrađena su u slabo izraženom dorskom stilu koji s jedne strane nosi značajke lokalnog pučkog graditeljstva u drvu. S druge strane. Prijelaz iz estetike armiranog betona na drvo on će smatrati presudnim trenutkom u svojoj arhitekturi. Psihološka znanost primijenjena je na prostore i volumene – osjetno u konferencijskoj dvorani valovitih stijena. . obloženi drvenim letvama) – bila je riječ o uređenju bezličnog i nespretnog paralelopipednog prostora visine 16m. knjižnica u Viipuriju – istražuje sustav za postizanje finog i jadnoličnog osvjetljenja – u strop umeće mnogo lijevaka – otvora koji lome direktnu svjetlost.odlazi u SAD 49 . Do 1922. volumen i pregradne zidove – sve su to elementi koji se koriste u ime cjelovita gledanja na prostor. artikulacija oblaganjem drvenom oplatom. sanatorij u Paimiu – racionalno mehaničko funkcioniranje. vila Mairea – potpornji su drveni stupovi povezani konopom. brižljivo odabrani korisnički detalji – estetski je dojam za Aalta vrijedan onoliko koliko je uvjerljiv korisniku. paviljon u NY (valoviti. nova svijest o unutarnjim prostorima – u prvi plan stavlja prostor – nema cijepanja na konstruktivni raspored. več zastupa ideju “kuće koja raste” ( 2/3 prefabricirane konstrukcije + dodatni industrijski dijelovi +rad na samom djelu).drvena građevina.1937. . sloboda kubističke sintakse – nema nikakvih dogmi koje se priječe funkcionalnim razlozima 6. . skriven iza stabala – odgovarao je i psihologiji izložbe: po ljetnoj vrućini privlačio je svojom sjenom i smirenošću. ali i posebna pažnja bolesnicima – pažnja pridodana bojama zidova u sobama i hodnicima.1934. 5.Dva su stilska pravca nordijske tradicije: nacionalni romantizam (niknuo je iz Ghotic Revivala) i dorski senzibilitet (potiče iz Schinkelovog romantičnog klasicizma) koji se u Skandinaviji pojavio oko 1910. on skreće prema romantičnom klasicizmu. finski paviljon u Parizu ("šuma koja hoda") .1939. ali istovremeno slijedi i strogost linije. suzdržani i sramežljivi projekt uvjeren u svoju estetsku vrijednost. . . umjesto jednog sunčališta – sustav balkona. Ne postoji ovisnost arhitekture o slikarstvu. 4.1929. Premda se Aalto nikada nije priklonio ni jednom od njih.-33. već se arhitekt služi prostorom – sredstvom specifičnim samo za arhitekturu. ne pokazuje sklonost tipskim kućama. Upotreba definira oblik. Početnu fazu njegova zrelog stvaralaštva određuje funkcionalni stil kojim započinje na natječaju za sanatorij u Paimiu.1939. Aalto u prostor unosi drveni zid ispunjavajući prostor predmetima iznenađenja i neočekivanim vizurama. ali prilagođen masovnoj proizvodnji. . To je razdoblje njegovog stvaralaštva sa sljedećim obilježjima: 1. kad je počeo samostalno raditi. komunikativna skromnost . Aalto je bio pod različitim utjecajima. Knjižnicom u Viipuriju. Njegova djela do 1927. oba su utjecala na njegovo viđenje svijeta. Bez potrebe za nametanjem. tehnologija korištenja – za svaki konkretan slučaj Aalto razrađuje novi pristup 3.nenametljivost 2.. privrženost industrijskim procesima – namještaj je anatomski.

studentski dom u Cambridgeu – građevina vijuga paralelno s rijekom u zmijastoj. Naglašava ulaz i daje novu ulogu stubištu: razvija Raumplan i stubište postaje istaknuti činitelj u prostornoj strategiji višekatnice. ali je ova kultura gradnje psihološka i socijalna po cilju. utoliko je veće uzbuđenje koje se doživi ako se predviđanje ne obistini. skelet. valovitoj formi koja nije apriorna. čiste forme nove metode prihvaća samo u granicama humanog (tehnika mora biti povrgnuta potrebama čovjeka) fokus ranog modernizma se s Aaltom lagano mijenja (pitanje REGIONALIZMA u mod. vijećnica u Saynatsalou “grad koji raste” Aalto je uobličio neposredno nakon rata rekonstrukcijom Rovaniemija u Laponiji – šesterokutne parcele daju slobodu u rasporedu građevina oslobađanje od strogosti stereometrijske sheme oblikovanja. slobodni plan duboka povezanost sa finskom starom drvenom arhitekturom i spec. finska jezera. Yale Art Gallery . ostvarene rukom majstora iz kojih je istkan njegov istančani jezik. lokalno. već proizlazi iz funkcionalnopsihološkog istraživanja – svaki student ima pogled na rijeku.-49.) usporedba karelijskog sela sa ostacima grčkog hrama naglasak na organskoj funkciji vernakularno. savijanje drveća. S unutarnje strane građevina se otvara prema kampusu. 1949.arhitekturi buduci da je glavna odlika modemizama bila upravo internacionallzam) njegove česte teme: • kretanje iz tame u svjetlo • zenitalno osvjetljenje • puno razrađenjija i kompleksnija koncepcija organiziranja prostora • tradicionalne konstruktivne metode + tehnologije moderne arhitekture • integriranje s prirodom • prelijevanje prostora Svjesno nas navodi na niz vjerojatnih iščekivanja samo da bi ih opovrgao ili ostavio.pažnja je jednako posvećena i primarnim i sekundarnim prostorima – konstrukcija prikrivena s vanjske strane. finskim pejsažem meke linije.- - - 1947. pobudu traži u bogatstvu prir. kodirane poruke. nacionalno reference na internacionalni stil: ravni krov. Skoro sve njegove građevine sadrže te složene. pučko. talasanja vode. jer u skladu s postulatom teorije informacija da ukoliko je veća vjerojatnoća.. stropove i podove. Funkcionalizam se očituje u iskorištenosti.. Stepenastim tlocrtom dobio je velik broj soba koje gledaju prema van. oblika (promatra skoljke.-52. a naglasio je sekundarne komponente – zidove. Louis Kahn (1901 .1974) 1954. Postojeća simetrija prikrivena je skrivanjem 50 ..

Rochester. dok je funkcija prolaznog i uzročnog karaktera. u La jolli. Funkcija se mora prilagoditi formi. – 67. a ne toliko KAKO (za razliku od Miesa).traženje identiteta funkcije. kompozicija na osnovu forme 2. To Kahna radi opekom. generativna ideja koja drži cijeli zadatak -> ideogram .centralna.znanje bez intuicije nije životno. mora ići kroz mjerljiva sredstva kada je projektirana i na koncu mora biti nemjerljiva.- konstrukcije.funkcija je stvaranje duse u arhitekturi. Kahn je nastavio razvijati dijalektiku opće teorije arhitekture. University of Pennsylvania linearno + partikularno 1956.arhitektura = promisljeno stvaranje prostora . Intuicija je nositelj kreativnosti. Unitarian curch.Kahnova arhitektura je utemeljena na socijalnoj viziji (arhetipski uzorci drustva) . Funkcija je stvaranje duše u arhitekturi. Refleksija toga je hijerarhija prostora u smislu funkcije: služeći i služeni prostori. – 65. Važan je odgovor na ŠTO. 51 . california beton + drvo + travertin . naglasak na teksturi materijala 4. Postavlja pitanje: Što kuća želi biti? . Jonas Salk Institute. 1957.htio je evocirati nemjerljivo u arhitekturi La Jolla – zajednički prostori + privatne kubikule (pogled na more) = beton + tikovina Forma je superiorna funkciji. Zgrada mora početi s nemjerljivim. ona pokreće spiritualnost . Tipični elementi koji karakteriziraju Kahnovu arhitekturu su: 1.tema monumentalnosti +elementarno i arhetipsko u arhitekturi . pri čemu je cilindar uslužni. Glavni ortogonalni volumen oživljen je cilindričnim oblikom u kojem su smještene stepenice galerije. . a ne tehnologija . naglasak na svjetlu (kreirati jedan prostor je isto što i kreirati svjetlo). a četverokut usluženi dio. služeći i služeni prostor 3. NY 1959. Newton Richards Medical Research Building. a ne tehnologija. jer forma tendira neprolaznim i univerzalnim vrijednostima. hijerarhija prostora. Stvaranje arhitekture je proces tijekom kojeg spiritualni aspekt forme mora biti transformiran u fizičku realnost.