You are on page 1of 11

RAD ZAVODA U 1954 GODINI

Iako se iz objavljenih priloga ovoga broja Naih sta rina ogleda rad Zavoda u 1954 godini, ipak je nuno da u posebnom izvjetaju informiramo sve zainteresovane organe zatite spomenika kulture Bosne i Hercegovine i dru gih republika, sline naune i strune ustanove, nadlene organe narodne vlasti, drutveno-politike organizacije, kao i pojedine graane ime se sve Zavod bavio u proteklom vremenskom periodu, u kakvim je uslovima radio i kakve je rezultate postigao. Ovaj izvjetaj kao dopuna naprijed objavljenih posebnih strunih i naunih lanaka, jer se vie zadrava na poslovima koji tamo nisu obraeni, i kao logian nastavak izvjetaja o radu Zavoda u 1953 go dini, koji je donesen u prologodinjem broju naeg godi njaka, trebalo bi da upotpuni sliku n a p o r a i rezultata radnog kolektiva Zavoda na zatiti i prouavanju spomenika kulture i (prirodnih rijetkosti u Bosni i Hercegovini od nje govog osnivanja do danas. To e omoguiti da se lake sa gledaju i eventualni nedostaci u radu nae zatitne slube, da se vidi sadanje stanje te slube i da se, s obzirom na mnogobrojne i ozbiljne zadatke koji pred njom stoje, ona unaprijedi i jo vie osposobi za dalji rad.

ORGANIZACIJA ZAVODA
Najvaniji faktor u radu Zavoda su njegovi kadrovi. U tome pogledu smo i u 1954. god., koja je, istina bila znatno povoljnija od ranijih godina, imali potekoa. Moramo pri znati da nam je uspjelo da pronaemo pravnika, koji je pre uzeo poslove sekretarijata i pravne zatite, kako su to ostali Zavodi ve davno uradili. Isto tako, rijeili smo pitanje re ferenta za zatitu spomenika NOR-a, i to na taj nain to je jedan lan kolektiva preuzeo pored ostalih i te poslove. To razumije se. nije potpuno rjeenje toga pitanja. Najtee je bilo sa arhitektonsko-konzervatorskim sektorom. Obadvojicu arhitekata, koje smo ranije s velikim naporom dobili i koji su vrlo lijepo poeli da rade, sada smo izgubili. Jedan je otiao na drugu (dunost gdje je vie plaen, a drugi je premjeten na Tehniki fakultet. U takvoj situaciji Zavod je postavio jednog honorarnog tehniara i povremeno hono rarno koristio bive arhitekte. Ova tekoa se nuno odra avala u radu Zavoda itave godine. Da bi obezbijedili stalnog arhitektu, stipendirali smo jednog apsolventa Teh nikog fakulteta, koji je poslije diplomiranja u 1955 godini nastupio slubu u Zavodu. Znamo da on sam ne e moi obavljati sve poslove i da emo i dalje biti prinueni na povremeno angaovanje strunjaka izvan Zavoda. U ostalim sektorima nije bilo promjena. Danas organizacija Zavoda izgleda: L i k o v n o - k o n z e r v a t o r s k i o t s j e k : je dan akademski slikar i istoriar umjetnosti i jedan istoriar umjetnosti; A r h i t e k t o n s k o - k o n z e v a t o r s k i s e k t o r : jedan honorarni arhitekt i jedan honorarni tehniar (obadvojica s a skraenim radnim vremenom); O t s j e k z a i storisku obradu spomenika: jedan istoriar i jedan honorarni istoriar sa skraenim radnim vremenom; O t s j e k z a z a t i t u p r i r o d e : jedan inenjer umar stva; A r h e o l o k i o t s j e k : jedan arheolog i jedan re ferent z a steke (direktor Zavoda); R e f e r a t z a o r i j e n t a l n e e p i g r a f s k e s p o m e n i k e : jedan orijentalista; R e f e r a t z a N O B s p o m e n i k e : jedan uitelj (student istorije); S e k r e t a r i j a t : jedan pravnik koji je i re ferent za pravnu zatitu, jedan daktilograf i jedan honorarni reiser. Zavod nema strunjaka za konzervatorsku radionicu, a ni stalnog fotografa (sada je jedan honorarni penzioner). To i injenica, to u Otsjeku za zatitu prirode imamo samo jednog strunjaka i to uopte nemamo etnografa, jesu ozbiljne tekoe u radu ove ustanove. U iduoj godini obezbijeeno je postavljanje rednog stalnog arhitekta i jednog strunjaka za radionicu (svrenog aka kole za primije njenu umjetnost.

EVIDENCIJA
Osnovni zadatak Zavoda se sastoji u evidentiranju spo menika, to po proceduri koja se ve uobiajila u naoj Re publici znai u obilasku terena, prikupljanju podataka na te renu i iz literature, u tehnikom i foto-snimanju i u proua vanju spomenika-konstatovanju njegovih spomenikih svoj stava. U vezi s tim, redovno se dolazi do popunjavanja kar tona spomenika, sa brojnim podacima o njemu, i do dono enja odluke o zatiavanju. U 1954 godini je relativno znatna panja posveivana pokretnim spomenicima likovne umjetnosti, spomenicima NOR-a i spomenicima prirode. To je i razumljivo, jer su te oblasti ranijih godina, zbog nedo statka strunjaka, bile gotovo sasvim zapostavljene. U tome periodu evidentirana su, prouena i stavljena pod zatitu drave 53 nepokretna objekta. Od toga broja su 29 spomenici iz NOR-a, 7 starih utvrda i kula, 5 crkava, 3 damije, 4 srednjevjekovne nekropole, 2 stanbene zgrade, 1 turbe i 1 musafirhana. Od 77 predmeta likovne umjetnosti, koliko ih je ove godine stavljeno pod zatitu, 55 su stare ikone, 16 umjetnikih slika i 6 predmeta umjetnih zanata. Od spomenika prirode stavljeno je pod zatitu drave 16 praumskih rezervata i solitera (prirodnih rijetkosti sta bala). 13 jezera, izvora, ponora i vodopada, 11 peina i 1 vrsta faune (Triton alpestris Reiseri).

311

Osim toga, stavljeno je pod zatitu 10 privatnih biblio teka sa ukupno 78.000 knjiga, od kojih je 498 najvrednijih knjiga i 100 rukopisa i posebnim rjeenjima zatieno. Prema tome, u 1954 godini Zavod je evidentirao i za titio ukupno 158 spomenika (53 nepokretna i 87 pokretnih spomenika kulture, te 18 spomenika prirode). Ako uzmemo u obzir i rukopise koji su u ovim bibliotekama i specijalno zatieni, onda je broj pokretnih spomenika znatno vei. Zbirka tehnikih snimaka nije mnogo poveana s razloga to Zavod zbog nedostatka strunjaka nije mogao da se i na tome poslu dovoljno angauje. Prinovljeni planovi se ugla vnom odnose na objekte kod kojih su preduzimani konzer vatorski zahvati. Najvee tehniko snimanje je obavljeno na srednjevjekovnom gradu i njegovom novijem dijelu dvorcu u Ostrocu kod Bihaa, gdje smo angaovali vanjske suradnike. Planoteka se (poveala za oko 60 tehnikih sni maka. Naa fototeka se i dalje popunjava najvie fotografi jama, koje snimaju sami slubenici Zavoda prilikom evi dentiranja i prouavanja spomenika, prilikom organizovanja

ili nadziranja konzervatorskih zahvata na spomenicima. Vjerovatno bi te fotografije bile kvalitetnije kada bi ih snimao strunjak-fotograf. T a d a bi i vie sistema bilo u tome radu. Dobar dio fotografija se odnosi na sistematsko snimanje likovnog blaga stare pravoslavne crkvene optine u Sara jevu. Te je poslove obavio fotograf Zavoda NR Srbije, ime nam je uinjena prilina usluga. Filmovi su razvijani i ko pirani u jednoj radionici foto-studija u Sarajevu s kojom smo imali ugovor, a kod snimanja predmeta u Staroj pravo slavnoj crkvi u Sarajevu ti poslovi su obavljeni u labora toriju Zavoda NR Srbije. Fototeka se u 1954 godini pove ala za oko 400 snimaka, tako da danas ona broji oko 2.300 snimaka. U fototeci se nalazi i zbirka negativa, veinom filmova, kojih ima oko 1.100 komada manje nego li samih fotografija. Isto tako, ove godine smo uspostavili i zbirku klieja koja je nastala od fotografija i crtea koji su obja vljeni u ve tampana dva broja Naih starina i u knjizi Kupres, monografiji o stecima, koju je izdao Zavod. Tako ova zbirka ve broji 300 klieja.

LIKOVNO-KONZERVATORSKI SEKTOR
Strunjaci ovoga otsjeka su u toku prole godine obili veliki dio terena kako bi to prije i to vie doznali o bo gatstvu i stanju fonda spomenika likovne umjetnosti, a u vezi s tim, obavili evidentiranje, prikupili dokumentaciju za prouavanje i zatiavanje tih spomenika. Tako su. prije svega pregledane i evidentirane slike i predmeti umjetnog obrta u manjim hercegovakim crkvama u apljini, Gabeli, Metkoviu, Opuzenu, itomisliu,. Bijelom Polju i seoskim crkvicama Popova Polja i okolice Trebinja. Posebna panja je obraena graevnom stanju i zatiti inventara pravoslavnih manastirskih crkava iz X V I I . vijeka u Dobrievu, Zavali, itomisliu, te franjevakih samostana u Kreevu i Sutjeskoj. Isto tako, pregledane su crkve i njihovi inventari u jednom dijelu Bosanske Krajine: Banja Luka sa okolicom, Knina Prijedor, Bosanski Novi. Ljubija i Bosanska Kostaj nica. Osim toga, pregledane su crkve u manjem dijelu Cen tralne Bosne u Visokom, Busovai i Ilijau. Prilikom radova na evidenciji spomenika u navedenim mjestima otkriveno je jedno novo slikarsko ime to je Emanuel Kaliaki ija slika Bogorodica Hipsilotera danas krasi zid crkve Sv. Prokopija u Visokom. Takoer je otkri veno nekoliko novih slika t. zv. Jeruzalima u Visokom, Foi, Mostaru, elebiu, Ilijau, Vareu i itomisliu, to je za prouavanje nae umjetnosti X V I I I . vijeka, u vezi s tom vrstom slika, od velike vanosti. Meu ovim slikama na ena je jedna od slikara koji nam je ranije poznat pod imenom R. Na prouavanju starih slika nai strunjaci su se due zadrali u Kreevu i Mostaru. Vrijednost i stanje spomenika u Kreevu diktira preduzimanje mjera ne samo administra tivne zatite, nego i organizovanje obimnijih konzervatorskih zahvata, naroito na slikama venecijanskih majstora, koje su 1930 g. vrlo nestruno konzervirane. (Vidi Stare slike i predmeti umjetnog zanata u franjevakom samostanu u Kre evu na drugom mjestu ove publikacije). U pravoslavnoj crkvi u Mostaru naena su nova slikarska imena B i H i to: slikara Pashala iz Sera i arhitekta Andreja Damjanovia, graditelja nove crkve, koji je po zavretku radova, 1873 g., naslikao ikonu Svedritelja i poklonio je toj novoj grae vini. I ovdje ima vrlo vrijednih starijih ikona (moda n a j starijih u B i H) koje e trebati odmah zatititi. Neke od njih su u dosta tekom stanju tako da je nuna njihova hitna konzervacija. Prethodna manja ienja su ve obavljena na osam ikona. I ove godine je formirana jedna ekipa strunjaka Za voda koja je. nastavljajui prologodinji rad. vrila kon zervaciju, odnosno ienje fresaka u Lomnici. Tom prilikom je oieno 82.25 m 2 zidne plohe i to 30,25 m 2 vodom, a 52 m 2 sapokalinusom i piritom. Tako isto je jedna ekipa kopista (grupa od tri talentovana starija aka kole na primijenjenu umjetnost u Sarajevu, koja je i prole godine radila taj posao), pod nadzorom strunjaka Zavoda, prekopirala etiri detalja sa veih fresko kompozicija i pet ornamenata iz Lomnice. Neto kasnije je jedan lan ove grune izvrio kopiranje jednog portreta iz crkve u Dobrunu i nekoliko ornamenata iz najstarije rimo katolike crkve u Vareu. Radi strunog usavravanja, provjeravanja svojih ra dova i izmjene iskustava strunjaci ovoga Zavoda su odra vali veze sa Zavodima NR Makedonije i Hrvatske. Tako su obadva slubenika, na poziv Zavoda Makedonije, uestvo vala u petnaestodnevnom radu na konzervaciji ohridskih ikona i seminaru u vezi s tim radom, koji je odran aprila mjeseca u Skoplju. (Vidi posebnu biljeku o tome). Na poziv naeg Zavoda, strunjak Makedonije drug Zdravko Blai boravio je nekoliko dana u Bosni i u sastavu jedne strune komisije obavio pregled ivopisa starih manastira Sjevero istone Bosne i dao svoje miljenje o preduzimanju konzer vatorskih radova na ovima. Osim toga jedan strunjak ovog otsjeka obiao je sva vanija mjesta Hrvatske u kojima su vreni konzervatorski radovi i upoznao se sa metodama i dostignuima tih radova. Ranije je ve navedeno kako je i Zavod Srbije, aljui svoga fotografa, pomogao u radu ovome otsjeku. I na evidenciji i prouavanju drvenih crkvica u Zapad noj Bosni nastavljeno je ove godine. U tome poslu ponovno je angaovan na vanjski saradnik prof. Petar Momirovi (vidi o tome poseban prilog u ovom Godinjaku). Prilikom pregleda i prouavanja inventara Stare crkve u ajniu (vidi na drugome mjestu priloge . Mazalia i P. Momirovia) zapaen je vei broj starih vrijednih knjiga koje su bile u vrlo slabom stanju. Zavod je pristao da se obavi djelomina preventivna zatita nekih od tih knjiga. U nedostatku strunjaka, zbog nude, taj posao obavio je obian knjigovezac, pod nadzorom P. Momirovia. Aktivnost ovoga otsjeka na evidentiranju spomenika ogleda se u broju zatienih spomenika 55 ikona, 16 slika zapadnih kola. 6 predmeta umjetnog obrta i 18 starih knjiga. Izvjestan broj spomenika je u procesu zatiavanja. Najvea tekoa a i nedostatak u radu ovoga otsjeka je u tome to konzervatorsko-restauraterska radionica takoreku nije jo poela radom. U toku godine je nastavljeno na bavljanje alata i materijala za rad ove radionice, tako da bi ona. iako joj jo dosta toga nedostaje, mogla da funkcionie. Meutim, radionica treba barem jednog strunjaka restauratera ili preparatom i prostoriju za rad, a ta pitanja do sada nismo mogli da rijeimo. Prostorija je konano dobivena, samo treba da se popravi, a pronaen je preparator (apsol vent kole za primijenjenu umjetnost) za ije je postavlje-

312

nje osigurano i budetsko mjesto, tako da ima izgleda da radionica u slijedeoj godini pone radom. Ipak, i u ova kvim uslovima je prof. Mazali obavio nekoliko preventivnih konzervacija ikona u Foi, Ilijau, Visokom i Mostaru. I nedostatak fotografskog strunjaka, kao i nedostatak tehnikih pomagala (fotoaparati sa jaim objektivima, re flektori, aparat za snimanje u koloru, i t. d.) pretstavljaju izvjesne tekoe u radu ovoga otsjeka.

ARHITEKTONSKO-KONZERVATORSKI POSLOVI
Rad arhitektonsko-konizervatorskog sektora u okviru za tite spomenika kulture u B i H u principu se moe podijeliti na dva osnovna polja djelatnosti, koja meusobno stoje u nunoj uzajamnoj povezanosti. Prvi dio sadri sav onaj pri premni studiski rad na objektima koji stoje pred konzervacijom, kao i stvaranje dokumentacije o onim objektima koji iz bilo kojih razloga treba da budu preputeni unitenju. Drugi dio sadri sve ono to slijedi naprijed izloenom, t. j. izvoenje samog zahvata kao i daljnji studij u toku izvaanja. S druge strane Zavod nastoji da u svojoj konzervator skoj djelatnosti podjednako i (proporcionalno njihovoj va nosti zahvati svake godine u razne arhitektonske spomenike, ne zanemarujui pri tome ni stambenu, ni obranbenu ni sa kralnu, ni memorijalnu, ni bilo koju drugu granu ove dje latnosti. N a h o d o v h a n u S a r a j e v u , interesantan primjer crkvenog hana. izrastao je kroz tri epohe. Najstariji dio u obliku kamene kule potjee vjerojatno iz XV vijeka, dok su druga dva mlaa dijela, graena u leernim materijalima bosanske stambene kulture i zbog toga u relativno tekom stanju, naroito dogradnja posljednje epohe, koja je pot puno dotrajala. U principu se stalo na stanovite da se sa uva kula i stariji dio dogradnje, a da se noviji ukloni. U tom smislu, izraen je u Gradskom muzeju u Sarajevu projekat konzervatorsko-restauratorskog zahvata. Stari grad u T r a v n i k u j e srednjevjekovno utvrenje koje je do danas vrlo malo promijenilo svoj oblik jer sa strategiske take gledita ni za Turke ni za Austriju nije imao nekog naroitog znaaja. Ruenjem nekih objekata unutar gradskih zidina, nekadanja piramidalna kompozicija grada kakve jo vidimo na nekim starim fotografijama, pot puno je upropatena, a ostala je uglavnom samo horizontala glavnih zidina i vertikalne mase dvaju kula. Kako Travnik treba zgradu za Zaviajni muzej pristupilo se studiju kako da se komponiranjem novogradnje muzeja dopuni silueta grada na taj nain da se na temeljima poruenih objekata daju novi i savremeni ali u osnovnim masama bliski neka danjim. Studij je dao zadovoljavajue rezultate i vjerovatno e posluiti kao podloga za realizaciju. Huseinpaina damija u Pljev1jima je najljepi spomenik arhitekture turskog perioda u ovom gradu. Na zahtjev Zavoda za zatitu spomenika kulture NR Crne Gore ovaj Zavod je pristupio snimanju i studiji restauracije objekta. Izvjesnim dogradnjama iz novijeg vremena objekt je izgubio na svom prvobitnom arhitektonskom izgledu te je njihovo uklanjanje neminovno ali ujedno za sobom povlae izvjesne neugodnosti obzirom da bi osjetljivi detalji i slikarije u trijemu uklanjanjem dogradnje bili direktno izlo eni upropatavanju usljed atmosferilija. H a m a m u M o s t a r u p o t j e e p o svoj prilici i z X V I vijeka. a po svojoj tlocrtnoj koncepciji znatno se razli kuje od drugih hamama koje imamo u zemlji. Koncem prole i poetkom ove godine raeno je na studiji adaptacije hamama za slikarski atelje ali do projekta zahvata nije dolo, jer se u meuvremenu odustalo od takve namjene. Pokazalo se da je hamam praktiki nemogue dovoljno izolirati od vlage, kao i to da bi adaptacija za atelje iziskivala znatne izmjene na samom objektu. Konano, ova faza radova na

Ulaz u Stari grad Ostroac prije konzervacije.

Stanbeni objekt iz austro-ugarske okupacije na Starom gradu Ostrocu u toku konzervacije

313

hamamu u Mostaru zavrena je raiavanjem objekta, re konstrukcijom bonih zidova dviju ugaonih prostorija i pre~ svodavanjem tih prostorija kupolama. Kupola n a d istonom prostorijom bila je samo djelomino poruena, te je taj dio rekonstruisan od uplje cigle, dok je zapadna kupola u cije losti izvedena od ovog materijala. Krovne plohe prevuene su cementnom glazurom. O s t r o a c n a U n i j e spomenik obranbene arhi tekture Srednjeg vijeka kojeg su u X V I vijeku zauzeli i kasnije dograivali Turci. Epoha Austro-ugarske okupacije takoer je dala svoj doprinos u neogotikom stilu. Dvorac je bio pravi muzej originalnog stilskog namjetaja raznih epoha, umjetnikih slika i drugih vrijednih pokretnina koje je u prolom ratu uglavnom opljakao okupator. Za epohu NOB-e dvorac je takoer vrlo znaajan i jedno vrijeme je bio sjedite Vrhovnog taba N O V i P O L Kako su u 1954 godini bila stavljena u izgled za ovaj objekt sredstva od oko 20 miliona dinara, to se u prvim mje secima o. g. moralo najhitnije pristupiti pripremnim i studiskim radovima. Sama idejna postavka restauracije nije bila jednostavna stvar i do danas nije rijeena, u emu ta koer koi i pomanjkanje adekvatne namjene o kojoj se jo diskutuje. U meuvremenu vrena su geodetska, arhitektonska i fotografska snimanja kompleksa i detalja. Iako su studiski radovi jo u toku i izvedbeni elaborat jo nije gotov i pot pun, na objektu su izvedeni izvjesni znatni konzervatorski poslovi. Osim konzervacije zidova najstarijeg dijela grada o emu se govori kod sektora arheologije, restauriran je jedan dio gospodarskih zgrada Bergsovog dvorca, kako bi mogao posluiti za smjetaj radnika i materijala, a na samome dvorcu obnovljen je krov kako bi se sprijeilo prodiranje vlage u unutranjost objekta. M e v l e v i s k a t e k i j a na B e n d b a i je najsta riji arhitektonski spomenik turskog graevinarstva u Sara jevu. Istina, taj je objekt u toku blizu pet stotina godina svoga postojanja mnogo puta obnavljan, no moe se pret postaviti da u osnovnoj koncepciji nije pretrpio nekih zna ajnijih promjena. Jo u 1953 godini Zavod za zatitu spo menika kulture NR B i H bio je odvojio neka najnunija sredstva i otpoeo spasavalake radove na ovom objektu. Meutim, radovi su se morali obustaviti zbog sukoba slube zatite spomenika i komunalne slube grada, i to u vezi po veanja kapaciteta prilaza gradu sa istone strane, iji projekat je uvjetovao ruenje ove zgrade. Konano je u ovoj godini, nakon niza studija i diskusija naeno kompromisno rjeenje i objekt je spaen. Da bi se radovi mogli nastaviti izraen je novi elaborat. Radovi koji su izvoeni u 1954. godini imaju prvenstveno spasavalaki karakter. Zamijenjeno je postojee nepodesno stepenite novim, drugaije plasira nim te stavljeni dvostruki prozori, (iako naa stara arhi tektura pozna skoro iskljuivo jednostruke, ovdje je ui njena iznimka s obzirom ga e objekat dobiti ugostiteljsku namjenu). Ojaane su stropne konstrukcije, zamijenjeni dotrajali stubovi na trijernu i divanhani, prezidan dio zida ispod kamerije, izmenjeni dotrajali podovi na divanhani, te pretresena krovna konstrukcija i pokrov od eremita. Nadalje bi u ovoj etapi trebala da budu obnovljena ulazna vrata sa silaznim stepenicama, uvedena voda i ureen mali sanitarni vor. B r u s a b e z i s t a n u S a r a j e v u je besumnje n a j vredniji privredni objekt perioda koji se do danas sauvao. To je velika robna kua presvoena na est kupola, kote je sagradio Rustem paa Hrvat polovinom X V I vijeka. Nakon prethodnih studija i brojnih diskusija izraen je u Gradskom muzeju u Sarajevu izvedbeni elaborat za njegovu adaptaciju za izlobeni prostor. Ve ove godine pristupilo se i realizaciji uz izvjesne izmjene na objektu, jer je objekat dobio namjenu trnice mlijenih proizvoda. Zidovi su konzervirani i glavni vijenac u cijelosti obno vljen, te popravljen limeni pokrov, miniziran i prebojen sivom bojom. Svi dijelovi od kovanog eljeza vrata, kapci na prozorima i demiri su takoer minizirani i prevueni crnim lakom. Malter na zidovima u unutranjosti je djelo

mino obnovljen, te su sve plohe bijelo okreene. izveden od nepravilnih kamenih ploa sa cementnim za razliku od ranije kaldrme od oblutka. Uvedena trina rasvjeta. Materijalna sredstva za ovaj zahvat Trna uprava G r a d a Sarajeva.

Pod je fugama, je elek dala je

Kolakovia kua u Blagaju. Moe s e rei da ovaj objekt spada meu najinteresantnije spomenike tur skog perioda. Sagraen je 1736 g. i u relativno dugom pe riodu do danas je upravo neznatno mijenjan. Pored vrlo interesantne tlocrtne dispozicije, interijeri prvog sprata pretstavljaju vanrednu vrijednost. Pojedini konstruktivni dije lovi iz drveta, a naroito krovite i pokrov od ploe bili su po svemu dotrajali te je voda prodirala u unutranjost. U protekloj godini obnovljena je krovna konstrukcija i pretresen pokrov te izvrene najnunije izmjene greda i drugih konstruktivnih dijelova u unutranjosti zgrade. M a n a s t i r D o b r i e v o. Na manastiru Dobrievo, sakralnom spomeniku X V I stoljea sa freskama izvrena je djelomina opravka krovova i pretres pokrova od ploe. K u a I v i c e D u s p e r a u S u t j e s c i . Ova kua pretstavlja krasan primjer stanbenog objekta srednjebosanskog bazena na niem stupnju razvoja i sa relativno malim stranim utjecajima. Izvrena je djelomina izmjena rogova i ioka u krovnoj konstrukciji, te je zgrada nanovo pokri vena indrom. Osim toga, jedan stari hrastov stup ispod trijema zamijenjen je novim, te izvjesne povrine zidova nanova omalterisane i okreene. u l h a n u m i n a k u a u S t o c u vrijedan spo menik stanbene kulture, koji je zadnjih godina bio jako oronuo, Spaen je od ruenja. Izvren je popravak krova i druge drvenine. Resulbegovia k u a u T r e b i n j u . U ovom interesantnom objektu u junoj Hercegovini bio je smjeten prije rata privatni muzej. U godinama rata zgrada je znatno

Kolakovia kua u Blagaju detalj prije konzervacije

314

unitena, naroito prvi sprat, koji je zapravo jedino intere santan, jer je prizemlje adaptacijama uniteno. Ove godine pristupilo se radovima na restauraciji prvog sprata kao i obnovi krova. Gazi Sinan-begova d a m i j a u ajniu sa dva velika turbeta i adrvanom je jedan od desetak n a j znaajnijih damija X V I vijeka kod nas. Kako je objekat bio vrlo ugroen, te se moralo hitno pristupiti spasavalakim radovima, jedan od prvih terenskih radova u 1954 godini bilo je tehniko snimanje objekta i njegovih satelita te izrada elaborata za izvedbu radova. Zahvat na ovome spomeniku bio je dosta ozbiljan i teak zadatak. Damija je izgraena od sedre na mekanom i vlanom terenu. Zidovi su bili stalno vlani tako da su ljudi dovi jajui se kako su znali poduzeli ve vrlo davno zatitne mjere donji dio zida obloili su koso poloenim kamenim plo ama, a da voda koja se cijedi niz zidove ne bi zalazila za ploe, usjekli su im leaj u zidu i fuge zamazati malterom. Na mekanom terenu zgrada se ne jednoliko slijegala, pa su se pojavile pukotine na sve strane, a naroito su izrazite na junoj i istonoj fasadi. Zato je u svrhu zatite objekta ranijih godina postavljen jak eljezni obru oko tambura ispod kupole. U toku posljednjeg rata naroito je nastradao olovni pokrov objekta te svi drveni dijelovi, koji su izgorili u po aru, dok su skupocjene ilime razvukli pljakai. Prije svega trebalo je obnoviti pokrov. Zbog nedostatka olovnog lima moralo se pribjei pocinanom. Skinut je po krov sa onih povrina na kojima je bio naroito dotrajao, te zamijenjen sa pokrovom od lima, sa obje strane miniziranim i sa gornje strane prebojenim masnom sivom bo jom. One pak povrine koje su ostale pod prvobitnim olovnim pokrivaem na potrebnim mjestima su pokrpane sauvanijim olovnim ploama sa povrina pokrivenih pocinanim limom. Uglavnom kupole su ostale pod olovom, dok su vijenci, razne uvale, povrine iznad trompa i t. d. dobile pokriva od pocinanog lima. Slino smo postupili i kod pokrova turbeta, adrvana i nastrenica. Jedan drveni stub nastrenice koji je nedostajao nadomjeten je novim. Zbog pukotina u zidovima je na vie mjesta zgrada po vezana na taj nain, da su izvaeni klesanci na duini 11 5 m, u zid ugraena jaka betonska spona, te takav otvor ponovno zatvoren postavljanjem klesanaca sa vanjske strane a zatim su pukotine zaljevane rijetkim produnim malterom. Oteeni vijenci nadomjeteni su novim od sedre, profila prvotnog vijenca. Ploe koje su ranije postavljene oko podnoja objekta u svrhu spreavanja prodiranja vode ostavljene su na prvo tnom mjestu, s time to je ispod njih navuena na zid ce mentna glazura. Osim toga je svuda oko zgrade izveden trotoar od kamenih ploa na betonskoj podlozi u padu, te ureeni kanali za brzo oticanje vode. elja je bila da se to bre i to dalje odvede voda od temelja objekta. Kod minareta je zavretak pokriven pocinanim limom, ograda oko erefe osigurana dodatnim eljeznim obruom. Radovi na minaretu zadavali su naroite tekoe u izvaakom smislu. Ovdje smo naveli samo vanije arhitektonsko-konzervatorske poslove, dok one sitnije i manje vane kojih je takoer bilo u 1954 godini, nismo uopte iznosili.

Sinan-paina damija u ajniu pri kraju konzervacije

materijalna sredstva, kao na pr. Narodni odbor grada u Banjoj Luci za nastavak radova na Ferhad painoj damiji ili Narodni odbor grada Sarajeva za nastavak ranije zapo etih radova na nekoliko vanijih spomenika, zbog ega su spomenici veoma trpili. Moramo priznati da je plan Zavoda na ovome sektoru djelomino podbacio i zbog toga to Za vod nije imao ni jednog stalnog arhitekta.

Posebno mjesto u problematici ovoga sektora su slikanje na arhitekturi turskog perioda. Iako je ponekad vrlo edna ova ornamentika je vana, pa je moramo ouvati. Za razliku od fresko slikari ja u crkvama ija je podloga u najvie slu ajeva solidna, ova turska ornamentika slikana je na suhim krenim namazima izvjesnom vrstom tempera-boje te se lako brie i otpada. Sulejmanija (arena damija) u Trav niku i Alada u Foi, dva objekta sa najljepom slikanom ornamentikom turskog perioda, naglo propadaju i treba hitno intervenirati. Meu ostalim problemima ekipe koja je ove godine boravila u Istanbulu bilo je i pitanje konzer viranja tih slikarija.

Neki konzervatorski poslovi koji su bili planirani morali su u proloj godini izostati, jer za to nije bilo kredita. Naime Zavodu je sugerisano da iz svojih redovnih budetskih sred stava kreditira radove na Ostrocu, a da e mu se to refun dirati kasnije iz republike budetske rezerve. Meutim do tog refundiranja nije moglo doi, pa su zato neki planirani radovi, kao na pr. pokrivanje iman Ibrahim paine da mije u Poitelju, nastavak radova na konzervaciji kule Husein kapetana Gradaevia u Gradacu i t. d. morali izo stati. Isto tako neki narodni odbori nisu osigurali potrebna

ARHEOLOKI POSLOVI Budui da je potapljanje doline Neretve Jablanikim jezerom neto odgoeno, moglo se u proljee 1954 god. na staviti na istraivanju neolitskog naselja u Lisiiima. Ze maljski muzej u Sarajevu je istraio novih 450 m 2 povrine. Tako do sada istraena povrina iznosi ukupno 800 m 2 . Re zultati su vrlo dobri.

315

U Lisiiima je, osim toga, na nekoliko mjesta izvreno otkopavanje zgrada iz Rimskog doba. Rezultati pokazuju da se antiko naselje u Lisiiima sastojalo od niza poljopri vrednih imanja (vila rustica). Na Zecovima u arakovu, kod Prijedora izvreno je istraivanje u kulturnim slojevima jedne preistoriske gradine. Medu najvrednije nalaze spada otkrivanje sloja sa ostacima t. zv. Slavonske kulture. Ovim nalazom je dat jedan novi znaajan prilog za poznavanje prelaznog perioda od mla eg kamenog doba prema metalnim dobima preistorije. Pretraivanje ilirske nekropole nedaleko Gradine u a rakovu dalo je skromne rezultate. Prije nekoliko godina su ovdje, na privatnu ruku, vrena iskopavanja sa bogatim na lazima, no izgleda, da je upravo tada iskoriteno glavno nalazite. Nekoliko sondaa u podruju Une, kod Bihaa, uinjeno je da bi se moglo odrediti pravac za akcije koje e tokom sljedeih godina preduzimati zaviajni muzej u Bihau. Re zultat je pokazao kako je okolica Bihaa, i pored ranije oba vljenih veih iskopavanja, jo uvijek bogata i za arheologa zahvalan teren. U Kaknju, usred naselja, izvreno je zatitno kopanje na bogatom neolitskom nalazitu. Kultura kakanjskog nala zita nije potpuno izdiferencirana u odnosu na ostala neo litska naselja B i H. Radovi na njenom prouavanju su sada u toku. U Solini, kod Tuzle, izvreno je zatitno kopanje jedne nekropole iz mlaeg eljeznog doba (latenski period). Lo kalitet je ugroavala bujica rjeice Soline. Iskopavanje je pokazalo da je ova nekropola uglavnom ve ranije uni tena, tako, da sada istraeni dio ini smo njenu periferiju. U Gornjoj Tuzli izvreno je probno, informativno son diranje terena u centru naselja. Nalazite je djelomino sa uvano, ali ipak obeava bogate nalaze. Na bazilici u Dabravinama izvreno je reviziono kopa nje, budui da dokumentacioni materijal ranijega kopanja nije bio dostatan. Poduzeto kopanje potvrdilo je pretpo stavku, pa nam se sada ova uvena graevina VI vijeka ne pokazuje u novom ruhu. Sve ove poslove obavili su strunjaci Zemaljskog muzeja u organizaciji toga Muzeja. Na lokalitetu Varoie, kod Rajlovca (Sarajevsko Polje) kopajui usjek za eljezniku prugu, radnici su naili na nekropola iz Ranog srednjeg vijeka. Spasavanje samog loka liteta bilo je skopano sa mnogim tekoama. Specifinost radova nije dozvoljavala odlaganja. Bilo je mogue jedino da se ti radovi stave pod kontrolu arheologa, ali su dotle neki predmeti ve bili stradali, a neki su otkriveni u sekundarnom poloaju. Neto od nekropole je ostavljeno da se istrai na proljee 1955 godine. Nalazi su. inae, vrijedni. Posao je obavljen uglavnom u organizaciji Zavoda uz pomo arheo loga Zemaljskog muzeja i materijalnu pomo Gradskog mu zeja. U Grborezima, kod Livna. kopanjem pijeska za grae vinske radove bila je ozbiljno oteena i ugroena jedna nekropola steaka. Uspjeli smo da zaustavimo dalje kopanje pijeska i u vezi sa ispitivanjem steaka. pristupili smo djelominom pretraivanju grobova. Nalazi su u toku proua vanih. U Donjem Kaknju, kopajui zemlju, radnici su naili na srednjovjekovne grobove koji su pretraeni uz nadzor arheo loga. Od kulturno-istorijskog materijala zabiljeeni su ostaci lanene tkanine n jednom djejem grobu. U selu Donjim Kozicama, srez Sanski, kopajui njivu, jedan zemljoradnik je naiao na ostatke rimske graevine. U neposrednoj okolici ovoga lokaliteta naeno je dosta fragmenata rimske arhitekture iz ega se zasada pretpostavlja da se radi o jednom itavom rimskom naselju. Privremeno nije imao nekog naroitog znaaja. Ruenjem nekih objekata donesena odluka o daljoj sudbini lokaliteta. Ove poslove su obavili strunjaci Zavoda. Zavreno je rekognosciranje doline Neretve koja dolazi pod jezero za hidrocentralu Jablanica. Tokom godine stizali su podaci o nekim novim nalazitima. Na prostoru izmeu Konjica i Rame zabiljeeno je u svemu 55 arheolokih lo kaliteta, ne raunajui u taj broj srednjovjekovne nekropole kojih ima takoer znatan broj,

Zapoeto je sistematsko rekognosciranje terena u okolici Kalinovika. Rad e se nastaviti. Pregledanjem okolice Kali novika dolo se do podataka o jednom, dosada potpuno nepoznatom, bogatom arheolokom podruju. Rekognosciranje terena u okolici Stoca dalo je neko liko novih zanimljivih podataka. U vezi s tim, obavljeno je geodetsko snimanje centralnog dijela gradine na Oaniima. Djelominim povrinskim pretraivanjem dolo se do za kljuaka da se ovdje radi o ostacima jednog grkog emporija (vidi poseban lanak u ovome broju Godinjaka). Navedene poslove rekognosciranja obavili su strunjaci Zavoda. Od sluajnih nalaza evidentiran je jedan iz Livna. Ve terinar Dr. A. ola poklonio je Zavodu bakrenu sjekiru iz preistoriskog doba, naenu na dralovcu u Livanjskom Po lju. To je dokaz da se ovdje ne radi o isto neolitskom na selju, kako se to dosada pretpostavljalo. Predmet je pohra njen u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Ove godine su nastavljeni radovi na konzervaciji zidova poznatog rimskog spomenika Mogorjela. Radovi su sada obuhvatili jugozapadni kasnoantiki dio dvorca. Radilo se na isti nain kao i prole godine uvrivanje zidova i njihovo pokrivanje kamenim ploama. U proteklom periodu preduzeto je vie radova na kon zervaciji srednjevjekovnih gradova. Prije svakog zahvata struno su ispitane sve okolnosti koje mogu da objasne da tiranje samog objekta. Vrena su ispitivanja konstruktivnog i tehnolokog karaktera gradskih zidova. Kvalitet kamena i buke, te njihova otpornost u raznim uslovima, dali su osnovni pravac akciji konzervatora. Dok je kameni mate rijal uziman iz neposredne okoline grada, po mogunosti iz originalnog kamenoloma, buka je sastavljena po receptima koje je uslovljavala statinost pojedinih zidova na kojima su vreni konzervatorski zahvati. Tako su u 1954 god. vreni dosta obimni radovi na gradu Ostrocu kod Bihaa, koji je takoer i vaan spomenik iz NOR-a. G r a d je 1900 god. temeljito popravljen, a djelomino i restauriran na nain romantinih restauratorskih za hvata X I X stoljea. Sada smo pristupili uvrenju origi nalnih srednjevjekovnih dijelova grada, a takoer su izvreni i najnuniji zatitni zahvati na objektima iz novijeg doba. Nadalje je izvreno temeljito snimanje svih graevinskih ostataka na tom gradu, da bi se na taj nain dobila osnova za izradu projekta itavog konzervatorsko-restauratorskog zahvata koji e se izvesti u etapama. Na starom g r a d u u Kljuu izvren je manji konzerva torski zahvat oko ulazne kule i glavnog tornja srednjevjekovnog dijela. Rad je uspio. Istraivanjem zidina Kljua ustanovljeno je da njegovu osnovu ini jedno rimsko utvr enje iji su ostaci kasnije djelomino uklopljeni u srednjevjekovno utvrenje. Nastojat emo da konzervatorskom akcijom dou do izraaja sve faze u izgradnji ovoga inae vrlo zanimljivog feudalnog dvorca. Na starom gradu u Tenju izvreno je nekoliko kon zervatorskih zahvata. Tako je sada ponovno ureeno zidno platno kod ulaznih vrata, popravljeni vanjski zidovi Krnje kule, utvreni zidovi Viteke dvorane, pored Krnje kule, i svoda koridora u donjem oboru. Teanjski grad zahtjeva rtvovanje dosta velikih materijalnih sredstava, jer je nje govo stanje vrlo slabo. Na Dobojskom gradu izvreno je podziivanje i uvri vanje jednog dijela zapadnih zidova. Radovi na njegovom obnavljanju napreduju dosta sporo, ali se, ipak, nadamo da e za nekoliko godina ovdje biti sve uinjeno. Ovaj grad je inae, nae najposjeenije srednjevjekovno utvrenje. Na Starom gradu u Maglaju obnovljena je tokom ove godine juna kula, a uini eno je i nekoliko manjih zahvata na ugroenim mjestima. Zavod je i opet morao da ener gino intervenie zbog eksploatacije kamena iz brijega na kome je ovaj grad sagraen. Na gradu Srebreniku, u Majevici, trebalo je u ovoj go dini izvriti neke predradnje i zidarske zahvate da bi se tako omoguio prilaz i lake odvijanje konzervatorskih radova koji se predviaju u sljedeim godinama. Zbog slabe orga nizacije rada, ovdje je malo uinjeno,

3l6

ZATITA STEAKA
I ove je godine dosta panje posveeno evidenciji, obradi i zatiti srednjevjekovnih nadgrobnih spomenika-steaka u naoj Republici, U Zavodu se radilo na popunjavanju i provjeravanju optih podataka. Osim toga, pristupili smo ureenju istina, sa dosta skromnim .materijalnim sredstvima nekih va nijih nekropola steaka. Tako je ureena nekropola u Neum Kleku, nekropola koja se nalazi na vanom turistikom putu MostarDubrovnik i koja ima steke s natpisom i rijetkim ukrasima. Tu su prevrnuti steci ispravljeni, zasuti, oslobo eni od gromila kamenja, neposredna okolica je oiena i ureena. Isto tako je ureena nekropola Vojvode Mom ila, u neposrednoj blizini Banje Vruice kod Teslia, a za poete su i pripreme za ureenje uvene nekropole na Radimlji kod Stoca. Jedna ekipa Zavoda dovrila je prikupljanje podataka i prouavanje steaka na visokom krakom polju izmeu vrsnice i Vran planine, a druga ekipa je zapoela obra dom steaka na planinskom podruju oko Treskavice. Pored toga, ekipe Zavoda su obradile neka manja podruja i loka litete koji su bili ugroeni. Jedna ekipa Zemaljskog muzeja, koja je 1953. god. prikupljala podatke sa terena oko erina, kod Mostara, radila je na sreivanju i prouavanju toga materijala. Druga ekipa istog Muzeja, koja je takoer ranije radila na terenu oko Ljubukog, u Hercegovini, okonala je svoj rad. U drugoj polovici 1954. god. izala je iz tampe, u izdanju Zavoda knjiga Kupres, od efika Belagia, kao sveska broj V edicije Srednjevjekovnih nadgrobnih spo menika B i H. a Zemaljski muzej je dao u tampu knjigu Ljubuki od Marka Vege, kao svesku br. VI iste edicije. Osim toga, u Analima Historiskog Instituta Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku II. 1953. go-

Ureenje srednjevjekovne nekropole Vojvode Momila kod Teslia dine, objavljen je rad Dr. Benca o stecima sa podruja Slivnoepikui, koji je rezultat rada ekipe Zemalj. mu zeja, pod rukovodstvom autora, iz 1953 godine. U toku 1954 g. bilo je nekoliko sluajeva ugroavanja steaka, a i samih grobova ispod steaka, pa je Zavod tada intervenisao. Tako je jedna ekipa Zavoda izvrila pretra ivanje izvjesnog broja ugroenih grobova u dolini Neretve i u selu Grborezima kod Livna. Rezultati i nalazi ovih pre traivanja su u prouavanju.

ORIJENTALNA EPIGRAFIKA
I u 1954. godini nastavljeno je sa prikupljanjem i obra dom orijentalnih natpisa Bosne i Hercegovine. Prema go dinjem planu prikupljeni su natpisi iz ajnia, Rogatice, Gornje Tuzle, Bijeljine, Brezovog Polja, Brkog i Bos. amca. U svemu je u ovoj godini sabrano oko 250 natpisa, medu kojima ih ima iz svih stoljea, poevi od X V I vijeka pa nadalje. Prilikom obilaska terena prikupljeni su podaci o nekim nekropolama koje imaju veliku istorisku vanost. Tako su za posebnu zatitu predloena ova groblja: Nekropola uz Carevu damiju u Rogatici. Nekropola sa karakteristinim nianima XV vijeka na Ptiijaku u Rogatici. Neki niani ove nekropole imaju slinosti sa srednjevjekovnim nadgrobnim spomenicima stecima. Nadgrobni spomenik brae Radilovia u adovini, srez rogatiki, sa natpisom pisanim bosanicom. Groblje kod damije u Brezovom Polju i Mjesno groblje u Oraju. Groblja u Brezovom Polju i Oraju predloena su za zatitu zato to se iz natpisa na spomenicima ovih nekropola moe ustanoviti koje su se sve porodice doselile iz Srbije god. 1862 prilikom naseljavanja ovih mjesta. Zavod je na traenje profesora u r a Bokovia uputio u Stari Bar svog referenta za orijentalnu epigrafiku. Naime, posebna ekipa pod vodstvom prof. Bokovia radi na ispi tivanju naselja Starog Bara, i rezultati tih istraivanja bi e objavljeni u posebnoj monografiji. Kako u Starom Baru ima prilian broj spomenika sa orijentalnim natpisima, to je bilo potrebno da se i oni prikupe i obrade. U turbetu kod Travnika, prilikom regulacije puta, po ruena je Jegenpaina esma. Na traenje Zavoda esma je restaurirana. Prilikom ruenja stradao je i natpis sa te esme, a on se odnosi na popravak u prolom stoljeu. Me utim, u mjesnoj damiji pronaena je ploa s natpisom o samoj gradnji Jegen-paine esme iz 1774 godine, pa je pri likom restauracije ovaj prvobitni natpis uzidan i povraen na svoje mjesto. U tim poslovima i ove godine smo se susretali, uglavnom, sa istim i slinim problemima i potekoama kao i u 1953 godini.

317

ZATITA KNJIGA
U 1954 godini Zavod je nastavio rad na evidenciji i zatiti veih i vanijih privatnih biblioteka i rijetkih knjiga i rukopisa u tim bibliotekama. Uz pomo strunjaka iz Narodne biblioteke B i H i nekih drugih ustanova, komisijski su pregledane biblioteke Franjevakih samostana u Tolisi, Petrievcu i Sarajevu, Nadbiskupije u Sarajevu, te biblioteka samostana Trapista kod Banje Luke. Tom prilikom je ustanovljeno da biblio teku u Tolisu treba itavu staviti pod zatitu drave, a i posebno dvadesetak njenih rijetkih primjeraka, da iz Fra njevakih biblioteka u Petrievcu i u Sarajevu dolazi u obzir za zatitu samo nekoliko starih upskih knjiga, a da je biblioteka Trapista teko oteena, te da se sada u njoj nije nalo neto to bi opravdalo stavljanje pod zatitu. Osim toga, obavljen je pregled knjiga starih pravoslavnih crkava u ajniu, Travniku i u Visokom. Kako je to naprijed navedeno, u proloj godini Zavod je stavio pod zatitu drave 10 kompletnih privatnih biblio teka sa ukupno 78.000 knjiga, a posebno jo i 598 rijetkih knjiga i rukopisa iz tih biblioteka, odnosno pojedinih starih knjiga iz crkvenih inventara. Moramo priznati da je nekoliko biblioteka vrlo slabo smjeteno i da ih ima vrlo nesreenih, ali i to da Zavod nije uspio skoro nita da se to stanje popravi. Nedostatak prostorija i materijalnih sredstava su bili najvea smetnja u tom pogledu. Ranije povedeni postupak za eksproprijaciju knjige De re matelicae (XVII v) iz Franjevakog samostana u Kre evu, zbog neuvanja (knjiga je naena kod ovjeka koji ju je pokuao prokrijumariti u inostranstvo) sada je zavren. Okruni sud u Sarajevu je donio odluku da se knjiga eksproprie uz naknadu procijenjene vrijednosti. Knjiga je pre dana Narodnoj biblioteci B i H u Sarajevu na uvanje. Iz dosadanjeg uvida Zavod je stekao uvjerenje da je prilian broj starih i vrijednih knjiga rukopisa u slabom stanju, da je oteen i da sve vie propada. Tim spomenicima je potreban hitan konzervatorski i restauratorski zahvat. Me utim, Zavod za sada nema nikakve mogunosti da tu intervenie. Kako i druge ustanove imaju isti problem (Narodna biblioteka, Dravni i Gradski arhiv, muzej i dr.). Zavod je kod nadlenih organa pokrenuo akciju da se za potrebe i tave Republike, u okviru Zavoda, ili neke druge ustanove, uspostavi radionica za konzerviranje knjiga i uopte spo menika od papira.

ZATITA SPOMENIKA NOB-e


Do 1954 godine Zavod je vrlo malo radio na zatiti spomenika NOB-e najvie zbog toga, to nije imao slube nika za te poslove. Takvom stanju doprinosilo je i to to nismo imali nikakva iskustva i to ne samo u B i H nego ni u veini drugih republika nisu bila jasna ni jedinstvena gledita na te poslove. Bila je pokrenuta akcija da se kroz Savez muzejsko-konzervatorskih drutava, odnosno njenu sekciju za N O B spomenike rijee osnovna pitanja i stvore bolji uslovi za r a d ne samo u Zavodima, nego u svim usta novama koje su zainteresovane spomenicima NOB-e. Tre balo je da se odri i jedna meurepublika konferencija, od koje se dosta oekivalo, ali do toga nije dolo. Moe se rei da akcija Saveza muzejsko-konzervatorskih drutava nije uspjela. U toku 1954 godine Zavod je uspio da postavi referenta za poslove oko zatite spomenika NOB-e i na taj nain stvo rio uslov za mnogo bolji rad. U protekloj godini najvie se radilo na prikupljanju podataka o vanijim spomenicima i stavljanjem pod zatitu drave najvanijih meu njima. Sada Zavod ima prijedloge veine srezova ta bi sve trebalo da se stavi pod zatitu na njihovom terenu. Ovi podaci se popunjavaju, a trae i sa ostalih srezova kako bi to prije imali popis spomenika. U ovoj godini stavljena su pod za titu drave 33 spomenika NOB-e, to zajedno sa onih 5, koji su zatieni u 1953 god. ukupno iznosi 38 spomenika. To su objekti, za koje su vezani vaniji dogaaji u toku NOB-e, privremena sjedita vanijih politikih i vojnih tijela. NOB-a, partizanske bolnice, nekoliko rodnih kua na rodnih heroja i slino. to se tie konzervatorskih zahvata na ovoj vrsti spo menika, moemo istaknuti samo onaj u Ostrocu kod Bihaa, za iji se poetak investirala znatna suma novaca. Zavod se. pored ostaloga, bavio prouavanjem samog zadatka zatite spomenika NOB-e i puteva njegovog n a j boljeg izvravanja. Izraen je i jedan prijedlog za rjeenje najvanijih pitanja iz ove oblasti koji e se uskoro razma trati na sastanku svih ustanova koje djeluju na ovom polju.

ZATITA PRIRODE
Pravi poetak rada Zavoda na zatiti prirodnih rijetkosti pada u posljednje dane decembra 1953 g., kada smo dobili referenta za taj posao. Prvi poslovi su se odnosili na upo znavanje problematike zatite prirode kako u Bosni i Her cegovini tako i u drugim republikama. U tu svrhu referent je u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu, kao i u Sarajevu po sjetio niz ustanova i pojedinih strunjaka, iji se rad odnosi na zatitu prirode, ili s kojima bi ovaj Zavod trebalo da sarauje i koordinira. Paralelno s tim prikupljani su podaci o pitanjima zatite spomenika prirode u koja bi Zavod tre balo najprije da zahvati. Tako je stvoren prvi osnovni plan rada. Da bi na poetak bio to bolje organizovan, da bi bio realan i temeljit trebalo se konsultovati sa svim zainteresi ranim faktorima. Trebalo je o tim naim prvim koracima informirati te faktore, s njima zajedno provjeriti nae po datke i dopuniti na plan i, konano, na izvrenju poslova mobilisati sve one koji bi korisno posluili, kao i zgodno koordinirati te snage. Zato smo smatrali da je potrebno organizovati konferenciju pretstavnika zainteresovanih usta nova i iru diskusiju po osnovnim pitanjima zatite prirode u B i H. Takoer smo smatrali da je potrebno za ovu oblast formirati uz Zavod i neko stalno savjetodavno tijelo. Do takve konferencije je i dolo 5. I I I . 1954 g. Tom prilikom je zajedniki doneen plan rada Zavoda za ovu godinu i zakljuak da se pri Zavodu formira Komisija za zatitu prirodnih rijetkosti kao savjetodavni organ. Rjeenjem Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NR B i H, broj 2319/54 od 12. V. 1954 g. postavljena je ta Komisija u kojoj su pored direktora Zavoda i strunog re ferenta imenovani slijedei lanovi: 1. Dr. ing. Pavle Fukarek ispred Poljoprivrednoumarskog fakulteta i Planinarskog Saveza B i H. 2. Ing. Sokrat akula ispred Uprave za umarstvo. 3. Ing. Aleksandar Panov ispred Instituta za u marska istraivanja. 4. Prof. dr. ivko Slavni ispred Biolokog instituta. 5. Ing. ore Kosori ispred Instituta za ribarstvo. 6. Salem Behlilovi ispred Zavoda za geoloka istra ivanja. 8. Prof. Adem Buturovi ispred Biolokog drutva B. i H.

318

9. Prof. Aziz Sultanovi ispred Turistikog: saveza B. i H. 10. Ing. Ljubo Obradovi ispred Lovakog saveza B. i H. Prema planu, najvei dio ;posla odnosio se na terenske radove na upoznavanje pojedinih podruja i objekata, na prikupljanje podataka na terenu, evidenciju, a poslije i zatiivanje samih objekata. Pri tome je orijentacija bila na ugroenim i vanijim rijetkostima. Tako su obuhvaena ova podruja i objekti: Podruje praume Peruice sa glavnim objektima kao to su: Vodopad Skakavci, planinski panjaci Snijenice i Prijevor, sve neklave u samoj praumi, lovaki objekti i dr. Takoer je obavljen uvid na terenu u praumska podrujaa Tanja kod Donjeg Vakufa, Loma kod Drvara. Bitovnje kod Konjica, Pogorelice kod Kiseljka i Crne Gore kod Nevesinja. Pregledana su podruja Panieve omorike kod Viegrada (Gostilja i Veliki Stolac) gdje se namjerava osnovati nacionalni park. Izvren je pregled znatnog broja rijetkih floristikih objekata. Uinjena je prva posjeta znatnom broju peina, koje e kako izgleda i po broju i po osobinama pretstavljati vrlo vaan dio cjelokupnog fonda prirodnih rijetkosti B i H: Biambarskoj peini, Hrustovai, Golubovika kod Prae, Vilinskoj peini kod Sebeia, Dabarskoj kod Sanskog Mosta, Snjetici, Provaliji (Maloj Vjetrenici), Rupiji, Vra njai i Novakui kod Nevesinja, te Dusini kod Fojnice. Upoznati su najinteresantniji vodopadi: Vodopad Plive kod Tajca, Vodopad Kravice kod Ljubukog, Plakovac na rijeci Ugru, vodopad Blihe kod Sanskog Mosta, vodopad

istice kod Borakog Jezera, Skakavac kod Sarajeva i Ska kavci u Peruici. Osim toga izvrena je posjeta izvorima: Perutcu kod Jablanice, Buni u Blagaju i Dabru kod Sanskog Mosta, a takoer i jezerima i blatima: Borakom, Prokokom i Hutovu. Skoro svi navedeni objekti su stavljeni pod zatitu drave, a kod ugroenih preduzete su i posebne mjere da se sprijei svako oteivan je ili unitavanje tih objekata. Posebna panja posveena je vodopadu Plive u Jajcu, koji je dosada u velikoj mjeri izgubio od svog znaaja, zahvaljujui nebrizi i nestrunosti nadlenih organa Stare Jugoslavije, a ija je egzistencija danas i u budue uslovljena jedino srenom koordinacijom organa koji rade na podizanju elektroenergetskih objekata u ovom kraju i organa zatite. Pristupili smo prouavanju stanja vodopada preko naih eminentnih strunjaka. (Vidi poseban lanak prof. I. Pevaleka u ovom broju Godinjaka). Zapoeti posao e se nastaviti u iduoj godini. Referent je prisustvovao prvom Speleolokom Kongresu Jugoslavije koji je poetkom godine odran u Postojni, a kasnije je radio na osnivanju republike speleoloke sekcije. Strunjak Zavoda je uestvovao i na konferenciji u Zagrebu, koju je Zavod Hrvatske organizovao po pitanju nacionalnih parkova, specijalno zatite Plitvikih Jezera. Dosta je uinjeno i na poslovima agitacije i propagande zatite prirode. U cilju pravilnijeg rada na zatiti prirode nae Republike Zavod je tokom godine odravao korisne veze i suradnju sa svim ustanovama koje su zainteresovane za prirodne ri jetkosti B i H. U tome pogledu naroito nam je bila dragocjena pomo umskih uprava.

ODNOS NARODNIH ODBORA PREMA


Sve je vei broj narodnih odbora, koji pokazuje interes za spomenike kulture svoga podruja. Taj interes dolazi na roito do izraaja kod onih odbora, koji nemaju osobito ra zvijenu industriju, pa bi eljeli da svoje spomenike uine atraktivnim faktorima turizma (Trebinje, Stolac, Teanj, Gradaac). Ali, takvi odbori obino nemaju dovoljno mate rijalnih sredstava za opravke i ureenje svojih spomenika. Ima sve vie i narodnih odbora koji u svojim budetima osi guravaju izvjesne sume novaca za odravanje spomenika kulture ili prirodnih rijetkosti, ili na drugi nain pomau zatiti naeg kulturnog nasljea (Mostar, Doboj). Meutim, jo uvijek ima narodnih odbora koji se slabo brinu za spo menike. Na pr. upadno je da ve dvije godine Narodni odbori grada Sarajeva i grada Banja Luke nisu mogli da odvoje takoreku ni jednog dinara za odravanje spomenika koji po broju, a pogotovu po svojoj vrijednosti pretstavljaju skoro ono najbolje to imamo u Republici. Ima sluajeva gdje se ne potuju zakonski propisi o zatiti a da organi vlasti nita ne preduzimaju, a i takvih gdje se vre oite povrede, ili gdje se oteuju i rue spomenici kulture sa znanjem samih organa vlasti. Iznijet emo nekoliko takvih sluajeva: Gradsko komunalno preduzee u Jajcu, djelomino je raskopalo staro groblje Varonice radi eksploatacije kamena (sedre). Preduzea Rudnik i eljezara upropastili su stare kovake majdane u Vareu. Sresko preduzee Trahit iz Maglaja uporno je radilo na kopanju kamena u masivu brda na kome je smjetena stara maglajska tvrava. Grad ski narodni odbor u Travniku izdao je graevinsku dozvolu za podizanje nekoliko baraka na starom groblju u samom gradu to je povuklo i unitavanje znatnog broja nadgrobnih spomenika. Preduzee Graditelj i Soko razorili su dije love jedne vrlo vrijedne ekonomske zgrade X V I vijeka u Mostaru. Biblioteka, mineraloke zbirke, a donedavna i arhe oloke i etnografske zbirke bive isusovake crkve u Trav niku izloene su propadanju i otuivanju. Neki odbori izdaju lokacije za graenje u neposrednoj blizini spomenika, a da se prethodno ne konzultuju sa Zavodom (Sarajevo), a negdje se kod izrade urbanistikih generalnih planova Za vod ne poziva na saradnju. Neki Komunalni organi insisti-

SPOMENICIMA KULTURE

raju na tome da im organi zatite trae odobrenja za kon zervatorske zahvate na pojedinim objektima. Kada je na pr. povjerenik zatite spomenika u Mostaru pristupio popravci jednog spomenika, koji je bio ugroen, a pretpostavku za odobrenje obavljanja radova podnio sa manjim zakanje njem, sudija za prekraje ga je novano kaznio. Kada se dio zida starog grada u Travniku poeo obruavati i time ugroavati ivote graana, organi narodne vlasti iz Travnika su smatrali da je Zavod duan da obezbijedi potrebna materialna sredstva za zatvaranje bree na zidu da bi Zavod mogao odgovarati za eventualne nesree. Uz odobrenje organa vlasti kod Teslia je jedna manja nekropola steaka razruena i upotrebljena kao graevinski materijal. Teak je sluaj koji se desio u selu Klotijevcu na teritoriju SNO-a Srebrenica, gdje je za gradnju kolske zgrade upotrebljeno oko 100 komada dragocjenih (jo neprouenih), ukraenih steaka. Zavod je u ovakvim sluajevima na razne naine intervenisao upozoravao na zakonske propise, obraao se od govornim pretstavnicima preduzea i narodnih odbora, traio intervenciju organa vlasti, javnih tuiotava, Dravnog pravobraniotva, redovnog suda i Savjeta za prosvjetu, nauku i kulturu NR B i H. Opiran dokumentacioni materijal o raznim oblicima povrede Zakona o zatiti spomenika kulture upuen je Saveznom institutu u Beograd koji ga je, zajedno sa slinim materijalima iz drugih republika koristio, naro ito kod izrade pretstavke koja je u maju 1954 god. do stavljena Saveznoj narodnoj skuptini. Napominjemo da izneseni sluajevi pretstavljaju ozbiljnu konicu u radu u Zavodu i u slino i mjeri angauju pravnu slubu Zavoda uopte. Oni dosta jasno govore o tome kako jo mnogo mora da se radi na objanjavanju znaaja spomenika kulture i potrebe njihovog uvanja, kako je hitno da se neki zakonski propisi noveliraju, a i donesu novi, koji bi precizirali oba veze lokalnih organa narodnih vlasti prema spomenicima i, konano, kako e nae narodno kulturno nasljee biti efi kasno uvano samo onda kada svi nai graani budu to smatrali vlastitom svojinom.

319

PROBLEM FINANSIRANJA KONZERVATORSKIH ZAHVATA


Finansiranje konzervatorskih zahvata odavno je naj ozbiljniji problem zatitne slube B i H. Zadnje tri godine u budetu Zavoda bila je u tu svrhu osigurana suma, koja je s obzirom na stanje i potrebe samog spaavanja spomenika bila vrlo skromna (kretala se od 59 miliona dinara). Pored toga, neki narodni odbori, koji su pokazivali najvie razumi jevanja za svoje spomenike, na na prijedlog ili samoinici jativno, odvajali su izvjesne, opet skromne sume za njihovo odravanje. Rijetka prilika je bila da smo uspjeli da iz sredstava nekog treeg faktora (industrije, u s t a n o v e ) mobiliemo za popravak nekog objekta. U takvim prilikama, veina mjesta se obraala Zavodu za opravke. Zavod je, meutim, mogao da intervenie gdje je bilo najtee stanje. Radovi su se, uglavnom organizovali putem narodnih odbora. Neke po slove, kao na pr. ienje fresaka, konzervaciju najdeli katnijih spomenika, Zavod je morao sam organizovati i izvo diti. U diskusijama koje su vodene u organima Izvrnog vi jea, prilikom pretresa prijedloga budeta za 1955 godinu stalo se na stanovite da se odsada krediti za konzervatorske zahvate osiguravaju iskljuivo u budetu narodnih odbora, a da se u budetu Zavoda predvide krediti samo za njegove studiske i druge interne radove. U tu svrhu Zavod je i republikim organima i narodnim odborima predloio spomenike koje bi trebalo popravljati i sredstva koja su potrebna za te popravke u 1955 godini. Aktivni narodni odbori bi trebalo da ta sredstva osiguraju od svojih prihoda, a ostali da ih zatrae kao dotaciju od Izvrnog vijea. To je upravo aktuelno ovih dana i ne znamo kakvi e biti rezultati. Mi ljenje kolektiva Zavoda se sastoji u tome da je princi pijelno dobro da se tako planiraju sredstva za odravanje spomenika, ali da je trebalo za izvjesne objekte rezervirati kredite u budetu Zavoda. Osim toga, trebalo je najprije, preduzeti neke mjere da se sa sigurnou moe pretpostaviti da e se krediti u budetima aktivnih narodnih odbora obezbijediti, a kod pasivnih dotirati barem za one spomenike koji zbog ugroenosti to prije svih trebaju. Ovako, ini nam se da ova mjera iskljuivog oslanjanja na uviavnost samih odbora moe da za prvo vrijeme ne uspije, to bi bila nena doknadiva teta za same spomenike. U sklopu ovoga problema zasebno se istie pitanje kako odravati nepokretne spomenike sakralnog karaktera, naro ito kada se radi o aktivnim bogomoljama. Kod vjerskih organizacija, kao i kod privatnih, osjea se tendencija da drava finansira konzervatorske zahvate na bogomoljama, ili drugim objektima, kada su oni proglaeni spomenicima. U zadnje se vrijeme osjea i tendencija nekih narodnih odbora, odnosno njegovih organa. da se sredstva komune ne troe na odravanje takvih spomenika, bez obzira da li vjerska orga nizacija ima sredstva, ili ne, zato to bi takva praksa, na vodno stvorila politiki problem, t. j. to bi pripadnici drugih religija (kojima ne pripada izvjestan sakralni spomenik) mogli da prave pitanje od eventualnog troenja zajednikih sredstava. Ovo je jedno vano pitanje, koje ne moe, a nije ni nadlean da rjeava sam Zavod, nego bi se moralo raspraviti u Narodnoj skuptini.

VEZE SA TERENOM
Veza Zavoda sa terenom odravana je preko mree po vjerenika i preko savjeta za prosvjetu i kulturu narodnih odbora. Broj aktivnih povjerenika je vrlo malen, i prema tome, nedostatan. Osim toga, povjerenici svoj posao rade dobrovoljno, pa se od njih ne moe ni traiti mnogo. Savjeti za prosvjetu i kulturu narodnih odbora nejednako reagiraju na nae potrebe; neki se bore za interese zatite, ali mnogi su potpuno okupirani drugim i za njih vanijim poslovima. Najaktivniji povjerenik je bio u Mostaru. U ovome je gradu zatitna sluba, zahvaljujui ljudima koji su se na tim po slovima zduno angaovali i materijalne pomoi koju su u tome pogledu imali od strane Gradskog narodnog odbora, organizovala itav jedan mali ured. Uprava za zatitu spo menika kulture, koja vrlo dobro furikcionie. U Travniku, Bihau i Prijedoru naa zatita se oslanjala na rukovodioce tamonjih lokalnih muzeja. Osjea se potreba da se pitanje organa zatite na terenu temeljito rijei. Neposredna briga za spomenike kulture, besumnje, pripada Komuni i narodni odbor kao njen prestavniki organ trebalo bi da to prije nade rjeenje toga pitanja. Vjerovatno e najbolje odgova rati to da se jo u nekoliko centara, formiraju uprave, kao u Mostaru, a u veini mjesta morat e se pronai podesni ljudi, koji e se kao pojedinci honorisati za svoj rad. Osim toga, nuno je postaviti izvjestan broj plaenih uvara spomenika (zasada imamo samo jednoga u Mogorjelu), koji bi takoer bili na budetima narodnih odbora.

AGITACIJA I PROPAGANDA
Shvaajui potrebu agitacije i propagande Zavod je u tome pogledu poduzimao niz mjera. Priznajemo da ta naa aktivnost nije bila dovoljno planska. Osim toga, za tu svrhu nismo imali nikakvih materijalnih sredstava, to je pretstavljalo tekou u tome poslu. Slubenici Zavoda su na pisali desetak lanaka u bos. herc. dnevnoj i strunoj tampi i na sarajevskoj Radio stanici i odrali takoer desetak javnih predavanja u Sarajevu, Zenici i apljini. Kolektiv Zavoda je dosta doprinio organizaciji i uspjehu Nedjelje muzeja i zatite spomenika kulture i prirodnih rijetkosti koja je u naoj Republici, kao i u itavoj zemlji, odrana od 3.10. oktobra 1954 godine. Nekoliko lanaka i predavanja bili su posveeni zatiti prirodnih rijetkosti, slubi koja je u naem Zavodu nova i koju je trebalo relativno neto vie popularizirati. U vezi s tim Zavod je imao mogunost da koristi i nekoliko kratkometranih filmova strane produkcije. Ovdje se moe napomenuti, iako to nije samo stvar agi tacije, da je Zavod u proloj godini, uspio da izda ne samo Nae starine broj II (za 1954 g.), nego i jednu publikaciju o stecima, Kupres, to je besumnje od velikog znaaja. Za (kvalitet broja I Naih starina Zavod je dobio neko liko vrlo povoljnih strunih ocjena i priznanja.

OSTALI POSLOVI, PROBLEMI I TEKOE


U 1954 godini u Zavodu se radilo na projektima meu narodne Konvencije i Deklaracije o zatiti kulturnih dobara u sluaju rata. Sekretarijat za inostrane poslove, pored ostalih, pozvao je po ovome pitanju na saradnju konzerva tore i muzealce. Organizaciju toga posla preuzeo je Savezni institut za zatitu spomenika kulture u Beogradu. Projekti su diskutovani na nekoliko sastanaka u Sarajevu, a nai pretstavnici su prisustvovali i na meurepublikim konferen cijama u Zagrebu i Beogradu i svojim ueem pomogli da se ova materija to bolje obradi.

320

Kolektiv Zavoda, a posebno njegova pravna sluba, uzeo je aktivnog uea u razmatranju prednacrta novog Opeg Zakona o zatiti spomenika kulture koji je izraen u Sa veznom institutu i koji je potkraj godine postao vrlo aktuelan. Stvarne, razraene i obimne primjedbe koje smo dali na ovaj prednacrt najbolji su znak kako smo ozbiljno prili ovom zadatku. Prednacrt opeg zakona je jo u di skusiji. Pokrenuto je pitanje donoenja propisa o poreskim olakicama vlasnika spomenika kulture, kako bi ovi mogli da odravaju te spomenike. U tu svrhu su prikupljeni brojni podaci i dostavljeni Savjetu za privredu NR B i H gdje se upravo radi na nacrtu tih propisa. Pri Zavodu djeluje Komisija za pregled predmeta koji se izvoze u inostranstvo, a koji bi mogli imati spomenika svojstva. Carinski organi upuuju stranke Zavodu kada god im se uini da bi predmet mogao imati spomeniku vrijednost. U toku godine nije bilo albi na odluke Zavoda. Zavod je odravao korisne veze sa Saveznim institutom i svim Zavodima za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti kao i sa drugim slinim strunim i naunim usta novama u zemlji. Sa inostranstvom je bila veza putem razmjene publikacije i sa turskim konzervatorima putem kratke posjete Istanbulu, o emu je bilo rijei na drugom mjestu. (Biljeka). Naroito nam je bila korisna veza sa Zavodom Srbije, Makedonije i Dalmacije, a jo posebno veza i pomo Saveznog instituta koji nam je pored ostaloga iz bekog arhiva dobavio izvjestan broj fotografija crtea srednjevjekovnih utvrda (iz 1667 godine) i darovao 350 m uske vrpce za filmsko snimanje. Zavodu je bila dragocjena

veza sa Zemaljskim muzejom i njegovim strunjacima, kao i sa Poljoprivredno-umarskim fakultetom, Institutom za umarska istraivanja, Biolokim institutom i slinim usta novama i njegovim strunjacima kada se radilo o poslovima zatite prirodnih rijetkosti. Veza organa zatite sa turi stikim organizacijama razvija se postepeno, kako se razvi jaju te nove organizacije. Ona je dobra i obostrano korisna. Iz svega naprijed izloenoga vidi se pod kakvim je uslovima Zavod djelovao u 1954 godini, kakvim se problemima bavio i s kakvim potekoama borio. U najtee probleme, svakako moemo ubrojiti problem osiguranja najnunijih materijalnih sredstava, a u vezi s tim pravilnog regulisanja finansiranja uopte konzervatorskih zahvata na nepokretnim spomenicima kulture, zatim problem strunjaka, pravilnijeg odnosa organa narodnih vlasti i graana uope prema kul turnim dobrima, s tim u vezi i savremenijih, jasnijih i efi kasnijih pravila-propisa o zatiti. Meu ostale potekoe, koje smo naveli na nekoliko mjesta ovoga izvjetaja, istiemo jo jednu s kojom se neprestano borimo i ne moemo da je svladamo nedostatak slubenih prostorija, to nam uve liko smeta u radu. Iz svega to je naprijed izneseno, ini nam se opravdan zakljuak da je Zavod, zajedno sa svim organima zatite spomenika kulture i prirodnih rijetkosti B i H, blagodarei openito povoljnijim ekonomskim i kulturno-prosvjetnim uslovima, u 1954 godini imao relativno povoljnije uslove i svoga rada, da je u tome radu i pored potekoa, nerijeenih pitanja i propusta, imao brojnije i kvalitetnije rezultate.

21

Nae starine III.

321