EKOLOGIJA I GEOEKOLOGIJA

o o o o

Ekologija je znanost o me uovisnostima i me usobnim utjecajima ivih organizama i njihovog ivog i ne ivog svijeta iva i ne iva priroda predstavljaju nevidljivu mnogostrano povezanu i isprepletenu cjelinu Ekologija se razvila iz biologije, a prvi je termin ekologija upotrijebio biolog Ernst Häckl 1866. godine Podjela ekologije: 

    o

ekologija jedinke (autekologija) ekologija vrste (demekologija) ekologija ivotne zajednica (sinekologija) ekologija krajolika (geoekologija) globalna ekologija

Ekologija je u u em smislu znanost te koristi znanstvene metode u istra ivanju i obja njavanju predmeta istra ivanja

o o

znanstvenik koji se bavi ekologijom zove se ekolog

Ekologija se u irem smislu poistovje uje sa:

o o o o o

za titom okoli a zdravim, prirodnim, ne kodljivim, tedljivim (pritom se za to koristi prefiks eko-) gospodarskim djelatnostima poput ekolo ke poljoprivrede, ekoproizvoda, ekoturizma, ekolo kog standarda katastrofama sa te kim posljedicama za prirodu i okoli (ekolo ke katastrofe) ekolo kim udrugama to nisu udruge (samo) ekologa ve naj e e ekologista 

o

ekologist je osoba uklju ena u za titu okoli a, mo e biti bilo koji gra anin

Predmet ekolo kih istra ivanja su jedinke, populacije sa injene od jedinki, skupine organizama sa injene od razli itih populacija te kona no okoli Zbog kompleksnosti pojava i procesa koje prou ava, za ekologiju je nu an interdisciplinarni pristup postoje brojne dodirne to ke izme u biologije, ekologije i geografije kroz prou avanje veza i odnosa ive i ne ive prirode te ovjeka

o

RAZVOJ EKOLO KOG PRISTUPA U GEOGRAFIJI I DRUGIM ZNANOSTIMA

o o o

Ekolo ki aspekt u geografiji se razvija od 19. stolje a kroz prou avanje odnosa ovjeka i prirodne osnove Kulturna ekologija razvija se od 20. stolje a unutar kulturne geografije s ciljem obja njavanja kulturnog krajolika Socijalna ekologija prou ava ekolo ke probleme u dana njem svijetu kao posljedicu problema unutar ljudskog dru tva

o

dru tvo promi e prihva anje natjecateljske filozofije, a ekonomski rast se ne mo e posti i druk ije nego na ra un slo ene ravnote e izme u ovjeka i prirode

Ekolo ki pristup u geografiji

o o

Koncept za tite okoli e utjecao je na geografiju od 19. stolje a kroz prou avanje odnosa ovjeka i prirode Alexander von Humboldt (1769.-1859), otac suvremene geografije, smatra se terencem i sakuplja em koji je koristio promatranja i mjerenja kao glavne metode rada te je tra io uzro no-posljedi ne veze i zakonitosti izme u prirodnih elemenata i pojava i na taj na in promatrao odnos prirode i ovjeka Carl Ritter (1779.-1859.) zastupao je ideju prirodnog determinizma nagla avaju i va nost prirodne osnove za razvoj pojedinih naroda, inzistirao je na prou avanju uzro nih odnosa me u prirodnim pojavama te izme u ljudi i prirode (ekolo ki pristup) George Perkins Marsh, ameri ki diplomat i filolog, svojom knjigom Man and nature: or physical geography as modified by human action iz 1864. godine najavljuje po etak pokreta za za titu okoli a tj. environmentalizam u knjizi navodi ovisnost ovjeka o prirodi i niz primjera destruktivnog antropogenog djelovanja U drugoj polovici 20. stolje a ekolo ki koncept nastoji se povezati s prostornim odnosni regionalnim konceptom Stvara se geografski okvir prou avanja odnosa ovjeka i pri ode kao temelj napora za za titu okoli a u uvjetima r intenzivnog dru tveno-gospodarskog razvoja

o

o

o o

o

1939. godine njema ki geograf Carl Troll uveo je pojam Landschaftsökologie odnosno ekologija krajolika, a 1970. godine predla e pojam geoökologie ili geoekologija koji je u svijetu djelomi no prihva en Peter Hagget 1972. godine iznio je definiciju geografije

o

o

geografija se bavi strukturom i interakcijom dvaju velikih sustava: ekolo kog koji povezuje ovjeka i njegovu okolinu te prostornog koji povezuje jednu regiju s drugom u kompleksnoj interakciji

GEOEKOLOGIJA

o

Geoekologija je primijenjena znanost o krajoliku (kao okoli u ivota i rada ovjeka i drugih organizama) iji je cilj njegovo istra ivanje i definiranje ekolo ki optimalne organizacije kori tenja i za tite Geoekologija je interdisciplinarna znanost koja se bavi me uodnosima izme u ovjeka i njegova ivotnog prostora, a izrasla je iz ekologije i geografije pri emu se stavlja naglasak na geografske elemente okoli a

o

Okoli

o o

Priroda je skup svih organizama i ne ivih pojava koje nije napravio ovjek Definicija okoli a prema hrvatskom Zakonu o za titi okoli a:

o

okoli je prirodno okru enje organizama, njihovih zajednica i ovjeka koje omogu uje njihovo postojanje i razvoj (atmosfera, voda, tlo, Zemljina kora, energija) te materijalna dobra i kulturna ba tina kao dio okru enja kojeg je stvorio ovjek

o

Okoli je zbir vanjskih imbenika s kojima su organizmi direktno ili indirektno uzro no-posljedi no povezani ovjek je samo jedan od tih organizama, ali mo e imati nerazmjeran utjecaj na okoli drugih organizama (ponekad pozitivan, ali e e negativan)

Krajolik

o

Krajolik je prostorna jedinica koja se u odnosu na susjedne jedinice isti e posebnim svojstvima i izgledom u kojem prevladava jedan element prirodne osnove i/ili antropogenog djelovanja koji joj odre uje izgled i zna enje Krajolik je u inak dinami kih prirodnih i antropogenih imbenika i procesa koji u me usobnim odnosima i djelovanjima oblikuju jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu koje je u neprestanoj evoluciji Krajolik je mogu e sagledati s razli itih stajali ta s obzirom na prostorni opseg

o

o

o

koncepti prou avanja i sagledavanja krajolika: 



krajolik s ljudskog stajali ta (antropocentri ni pristup) prirodnih ekotopa i antropogenih elemenata krajolik sa stajali ta drugih organizama potrebama organizama

prostrano mozai no podru je sastavljeno od

krajolik je odre en ograni enim opsegom kretanja i

y o

krajolici mogu biti u opsegu od mikroregija (livade) preko regija do makroregija

u planiranju za tite i kori tenja prostora bitno je uzeti u obzir oba stajali ta jer esto ono to je dobro i korisno za ljude nije dobro za ostali ivi svijet ili za okoli

o o

Najmanja jedinica krajolika je geografski i planski relevantna prostorna jedinica koju tvori neki ekosustav Ekosustav je osnovna organizacijska jedinica prirode u kojoj su iva bi a i njihov ne ivi okoli prostorno i vremenski sjedinjeni protokom energije i kru enjem tvari Ako namjeravamo pravilno razumjeti krajolik da bismo ga mogli odr ivo koristiti i o uvati za budu e generacije, moramo znati prepoznati i prou iti njegove elemente

o

o o o

primjeri elemenata krajolika: more, obala, reljef, tlo, vegetacija, antropogeni elementi (naselja, prometnice )

Izme u susjednih krajolika postoje granice tj. pojasevi prema kojima ih mo emo razgrani iti Krajolike mo emo smatrati jedinicama koje su sposobne za samoodr avanje i samoregulaciju prirodnih procesa

EKOLO KI IMBENICI

o

Ekolo ke imbenike ine abioti ki (fizi ki, kemijski) i bioti ki imbenici koji su u okoli u nerazdvojni i uzro no-posljedi no vezani Intenzitet i kakvo a ekolo kih imbenika promjenjiva je u prostoru i vremenu

o

o o o

ekolo ki minimum najmanji intenzitet nekog imbenika koji mora postojati da bi neki organizam opstao ekolo ki maksimum najve i intenzitet nekog imbenika koji mora postojati da bi neki organizam opstao ekolo ki optimum najpovoljnija vrijednost imbenika za neki organizam 

o

svako udaljavanje od te vrijednosti zna i pogor avanje ivotnih uvjeta ivot odre enog

ekolo ka valencija raspon izme u ekolo kog maksimuma i minimuma unutar kojeg je mogu organizma 

o

ekolo ka valencija je razli ita za svaki imbenik i svaku vrstu organizma, njen stadij razvoja i razne fiziolo ke procese

O ekolo kim imbenicima ovisi koje e vrste organizama ivjeti u nekom kraju, kako e rasti i razmno avati se te u kojem e broju biti zastupljene Ograni avaju i imbenici su oni imbenici koji se udaljavaju od ekolo kog optimuma ili prelaze granice ekolo ke valencije

o

ABIOTI KI IMBENICI

o o

Abioti ki imbenici su imbenici fizi ke i kemijske naravi Najva niji abioti ki imbenici su temperatura (zraka, tla, vode, stijena), voda i vla nost i svjetlost

Temperatura

o o o

Temperatura zraka/vode/tla/stijena je vrlo variraraju i imbenik Dnevne, sezonske i godi nje varijacije vrijednosti temperature izra enije su na kopnu nego u vodi i u podzemlju Najve e varijacije na kopnu su u kontinentskim podru jima (pustinje) umjerenog pojasa, a najmanje u tropskim podru jima Temperatura je va an regulator biolo kih funkcija organizama npr. pri pove anju temperature zraka za 10°C, biokemijski procesi u organizmu ivotinja mogu se uve ati 3 puta (uz uvjet da ne prije e ekolo ki maksimum) Ekolo ka valencija za ivot kre e se uglavnom izme u 0 i 50°C, me utim za svaku pojedinu vrstu organizma ekolo ka valencija je puno manja Temperatura ima veliko zna enje u procesima oblikovanja reljefa (tro enje stijena, otapanje ) i procesima u ekosustavima (evaporacija ) Alenovo pravilo: tjelesni nastavci (u ke, rep) u hladnijim podru jima kra i su nego u toplima zbog tednje ili potrebe ja eg isparavanja tjelesne topline

o

o

o

o

Voda i vla nost

o

Voda je sastavni dio svih organizama, univerzalno je otapalo organskih i anorganskih tvari te je medij za transport tvari i energije Anomalija vode je pojava da je najve a gusto a vode na 4°C i smanjuje se i grijanjem i hla enjem Geografska rasprostranjenost i koli ina vode na Zemlji je nejednaka to je va an imbenik rasprostranjenosti biocenoza, vrsta i intenziteta odvijanja geomorfolo kih procesa Pojedini organizmi prilago avaju se koli ini vode u prostoru u kojem obitavaju deblje listove manje povr ine, manje pu i i dublji korijen npr. biljke u aridnim prostorima imaju

o o

o

o

Veliko je zna enje vode u oblikovanju reljefa, preno enju energije i tvari izme u sastavnih dijelova ekosfere

kompeticija i amenzalizam Komenzalizam je oblik zajedni kog ivota dviju vrsta organizama u kojem jedna vrsta ima zna ajnu korist iz zajedni kog ivota o o taj odnos mo e biti stalan i povremen primjeri: odnos izme u ovjeka i takora. stvaranje prianjaljki ) svojim djelovanjem paraziti mogu iscrpiti organizam doma ina ili ga ak i ubiti o . trakavice. virusi) evolucijom se razvijaju specifi ne morfolo ke.Svjetlost o Koli ina svjetlosti izuzetno je va an faktor odr avanja ivota proizvodnje (fotosinteze) u biosferi o kojoj ovisi ivot bez Sun eve svjetlosti nema primarne biljne organske o o Sun eva svjetlost zna ajna je za zagrijavanje Zemlje jer se Sun eve zrake velikim dijelom apsorbiraju i pretvaraju u toplinu Na Zemlju sti u 2 milijardinke Sun eve energije. goluba. redukcija probavnog sustava. krpelji. strukturu i brojnost populacija Odnosi me u jedinkama mogu biti: o o o intraspecijski odnosi odnosi organizma s organizmom iste vrste (nadmetanje. metilji. mi a. a ispod njega biljka se prilago ava razli itim koli inama o potrebe biljaka za svjetlo u nisu jednake tijekom cijele godine svjetlosti fototropizam o o biljkama je za razvitak potrebna ukupna koli ina energije koja se tijekom faza razvoja biljke razlikuje fenofaze Zna aj svjetlosti za ivotinje: o o duljina dana i intenzitet svjetlosti zna ajan su regulator reproduktivnog ciklusa mnogih ivotinja i vi ih biljaka ivotinje prilago avaju fiziolo ku aktivnost prema ritmu svjetlosti BIOTI KI IMBENICI o o Bioti ke imbenike ine odnosi me u jedinkama koji utje u na razvoj. od toga samo horizontom i o apsolutnoj vlazi) na povr inu Zemlje (ovisno o visini Sunca nad o o za vedra dana dolazi svjetlost od 70 000 luksa. razmno avanje) interspecijski odnosi odnosi organizama razli itih vrsta Populacija je osnovna jedinica u ekologiji koju ini grupa genetski sli nih organizama koji su me usobno povezani (na in razmno avanja i zajedni ka zaliha gena) Populacija predstavlja dinami an sustav koji se stalno mijenja i u kojem postoji interakcija organizama u razvitku strukture i funkcija o Odnosi me u populacijama o o Osnovni interspecijski odnosi su komenzalizam. a kad je obla no 7 puta manje Zna aj svjetlosti za biljke: o ve ina svjetlosti padne na vrhove vegetacije osvijetljenost je manja vr ni dio biljke dobiva najvi e svjetlosti. funkcionalne i biokemijske promjene organizama parazita (npr. parazitizam. vrapca (svi oni ive u ovjekovoj blizini i hrane se njegovom hranom) o Simbioza ili mutualizam je me usobno pomaganje i uzajamna korist me u pripadnicima razli itih vrsta organizama o o primjer: simbiotska zajednica moruzgve i raka samca Predatorstvo je odnos izme u dvije vrste u kojem pripadnici jedne vrste ubijaju pripadnike druge i njima se hrane o o taj odnos funkcionira na principu grabe ljivac rtva (npr. bakterije. lav i gazela) prirodna selekcija organizama no esto ju u prirodi postoji ravnote a izme u predatora i njihova plijena naru ava ovjek istrebljivanjem divljih ivotinja o Parazitizam je odnos u prirodi gdje jedan organizam ivi na ra un drugoga i od njega uzima hranu o o o e e se javlja me u ivotinjama nego me u biljkama taj odnos mo e biti povremeni (npr. pijavice) ili stalan (npr. simbioza. predatorstvo.

obi no jedan kompetitor bude isklju en iz zajedni kog stani ta Amenzalizam je specifi an odnos me u populacijama u kojem jedna populacija onemogu uje razvoj druge o primjer: u umama visoka stabla zaklanjaju svjetlost ni im stablima i posredno im usporavaju rast EKOSUSTAVI o Ekosustav je osnovna organizacijska jedinica prirode u kojoj su iva bi a i njihov ne ivi okoli prostorno i vremenski sjedinjeni protokom energije i kru enjem tvari Ekosustav se sastoji od ivotne zajednice (biocenoze) i stani ta (ekotopa ili biotopa) o o o biocenozu ine svi ivi organizmi u ekosustavu podijeljeni u zoocenozu. sipara i morskih obala) o Sekundarni ili antropogeni ekosustavi su ekosustavi nastali djelovanjem ljudskih aktivnosti u prostoru i vremenu     o poljoprivredni ekosustavi (oranice. kopnene i podzemne vode) EKOSUSTAVI PREMA POSTANKU o o Prema postanku ekosustavi mogu biti prirodni i antropogeni Primarni ili prirodni ekosustavi su ekosustavi bez antropogenih utjecaja o u Hrvatskoj su to ume bez antropogenog utjecaja one bi obrastale cijeli teritorij (izuzev manjih povr ina strmaca.o Kompeticija je odnos dvaju organizama koji djeluju jedan na drugoga pasivnom i aktivnom konkurencijom o o o do konkurencije dolazi ako dva organizma razli ite vrste imaju sli ne ivotne uvjete (hrana i stani te) ako taj odnos traje dulje vrijeme. djelovanjem ivotinja. ljun are ) umske kulture Antropogeni utjecaj na ekosustave: o o o pove ana raznolikost stani ta i bioraznolikost uni tavanje prirodnih ekosustava ugro avanje sekundarnih ekosustava (npr. travnjaci. ovjeka Ekosustavi su naj e e odvojeni ekotonima prijelaznim diskontinuiranim pojasevima u kojima dolazi do nagle promjene iznosa i opsega prijenosa tvari i energije u odnosu na jezgru ekosustava o o o o o ekotoni okru uju otvorene zajednice odnose u grani nom pojasu me u ekosustavima nazivamo rubnim efektima (edge effects) povr ina ekotona ovisi o tome koliko se rubni efekti prenose duboko u prostor ekosustava primjer: ivotinje koje ive u umi hrane se na okolnim livadama i poje na okolnim jezerima. barama . pustinje ) i vodene (morski ekosustavi. travnjaci ugro eni zapu tanjem ime se vra a prvobitni ekosustav) GRANICE EKOSUSTAVA o o Ekosustavi u prirodi su otvoreni sustavi koji me usobno izmjenjuju tvari i energiju Susjedni ekosustavi su rijetko odvojeni o trim granicama o o o o tre granice predstavljaju naglu promjenu bioti kih i abioti kih imbenika o trim granicama naj e e su odvojene zatvorene zajednice npr. uma travnjak I sustavi odvojeni o trim granicama me usobno su povezani izmjenom energije i tvari koji se prenose prirodnim procesima. fitocenozu i mikrobiocenozu ekotop ili biotop je ekolo ki homogena prostorna jedinica odre ena abioti kim i bioti kim imbenicima (npr. parkirali te) o Prema mediju ekosustave mo emo diferencirati na kopnene ( ume. vinogradi ) urbani ekosustavi (naselja) umjetni vodeni ekosustavi (akumulacije. ribnjaci. travnjak. to ila. jezero kopno. travnjaci.: lokva. vo njaci. uma. tundre.

ume na velikim visinama. isu ivanje. mo vara kao prijelaz izme u stalno plavljenih i suhih povr ina preklapanje karakteristika susjednih stani ta poti e ve u bioraznolikost Ekoklina je prijelazna zona u fizi kom smislu koja ozna ava varijaciju fizi ko-kemijskih svojstava okoli a (termoklina. a ne toliko na o tre fizi ke granice me u ekosustavima EKOSUSTAVI PREMA IZVORIMA I KOLI INI ENERGIJE o o o Protok energije glavni je pokreta zbivanja u ekosustavu (te je i kriterij za sistematizaciju ekosustava) Svaki ekosustav ima vi e izvora energije: Sun evo zra enje i u mnogo manjoj mjeri kemijska. prostranstva plitkih i obalnih mora o o o o to su ekosustavi s velikom organskom proizvodnjom koju tro e sami ili ju prenose u prvi neproduktivni ekosustav imaju veliku bioraznolikost hranidbeni lanac ima najve u slo enost i brojnost me u ekosustavima Ekosustavi u kojima ovjek iskori tava Sun evu energiju: obradive povr ine kopna za dobivanje hrane o o o podru ja gdje je ovjek vlastitim radom stvorio mogu nosti za veliku proizvodnju hrane ovjek je usmjerio primarnih organskih tvari samo za zadovoljstvo vlastitih potreba hranidbeni lanci su maksimalno smanjeni.o Osim veli ine za ekosustav je bitan i oblik prostora o ekosustav se sastoji od jezgre koja ima sve karakteristike ekosustava te ekotona u kojem se odvijaju rubni efekti i koji je bitan za o uvanje karakteristika u jezgri od vanjskih utjecaja ako je oblik 'zaokru en'. velike morske dubine. urbano-industrijski ekosustavi Prirodni ekosustavi s malim iskori tavanjem Sun eve energije: duboka jezera.) ime su ekosustavi postali visokoproduktivni. ekoton se odnosi na varijacije vrsta. podzemna jezera i sl. njihovo zna enje za ivot je veliko jer vodene povr ine zauzimaju 71% Zemljine povr ine o Prirodni ekosustavi s velikim iskori tavanjem Sun eve energije: savane. ali istodobno ekolo ki nestabilni ovjek je reducirao razli ite vrste organizama i po eo u ekosustavu favorizirati samo za njega korisne organizme smanjenje bioraznolikosti dovodi do smanjenja stabilnosti ekosustava o o Urbano-industrijski ekosustavi: gradovi i industrijski kompleksi o o o o ti su ekosustavi direktna ljudska tvorevina koja se odlikuje velikim godi njim protokom energije to je umjetni ekolo ki sustav koji svakim danom postaje sve ve i problem industrijski kompleksi i gradovi jedini mogu opstati uz stalno uno enje velikih koli ina energije iz bli e ili dalje okolice maksimalno osjetljiv ekosustav koji ostaje u ravnote i samo dok ga ljudi opskrbljuju velikom koli inom potrebne energije . 'nezaokru en'. krajnja polarna podru ja. ekosustavi u kojima ovjek iskori tava Sun evu energiju. Prema koli ini Sun eve energije na kvadratnom metru povr ine razlikuju se etiri tipa ekosustava: prirodni ekosustavi s malim iskori tavanjem Sun eve energije. selekcija. tropske ume. ekosustav ne e imati jezgru jer oblik omogu ava lako mije anje vanjskih utjecaja te e nestati karakteristike ekosustava o o o o Ekotonalne zajednice su vrste zajedni ke ekosustavima koji se preklapaju u ekotonu koji ih razdvaja Ekoton mo e biti zasebno i grani no stani te o o o o ekoton kao zasebno stani te ekoton kao grani no stani te npr. o o o jako ovise o tvarima i energiji izvana proizvode malu koli inu organskih tvari. naplavna u a velikih rijeka. umjetno prihranjivanje zemlji ta. otvoreni oceani. ali hranidbeni lanac je kratak i nepotpun (npr. haloklina) Za razliku od ekokline. ekosustav e imati jezgru okru eno ekotonom ako je oblik nepravilan i razvu en tj. pesticidi i dr. podzemni ekosustavi poput spilja i podzemnih voda) postoje samo potro a i i razgra iva i organske tvari jer tamo ne mogu pre ivjeti proizvo a i sposobne za fotosintezu biljne zajednice o o iako je prirodna organska proizvodnja mala. nuklearna i geotermalna en. prirodni ekosustavi s velikim iskori tavanjem Sun eve energije. a ovjek nastoji potpuno kontrolirati proizvodnju i vrstu potro nje kroz niz agrikulturnih mjera (genetska kontrola. kri anje.

njeno stani te i na in na koji ivi odre en je ekolo kom ni om o o o o organizam sa irokom ekolo kom ni om mo e se prilagoditi nizu razli itih stani ta. prva sistematska kategorija ivih bi a o o o . fitocenozu. zoocenozu i ostala carstva organizama (npr. izme u proizvo a a i potro a a hrane. glavni su inilac nestabilnosti ekosustava Proizvodne kapacitete poljoprivrednog zemlji ta ovjek je usmjerio za to ve u proizvodnju hrane Da bi tlo bilo produktivnije i dalo ve i urod. osobito zaga ivanje okoli a. pustinja Polo aj neke vrste u ekosustavu.o razlozi nestabilnosti ovog ekosustava:       ograni ena proizvodnja hrane stvaranje velikih koli ina otpada poreme eno kru enje tvari i vode za njegovo je odr avanje potrebna velika koli ina energija koja esto dolazi izdaleka ovjek je maksimalno reducirao broj organizama i pojednostavio hranidbene lance prema svojim potrebama na jedinici povr ine ivi mnogo vi e organizama nego to to odgovara mogu nostima ekosustava HOMEOSTAZA UNUTAR EKOSUSTAVA o Homeostaza unutar ekosustava podrazumijeva ravnote u svih faktora ekosustava (ravnote a unutar populacije. jezero. travnjak. jede raznoliku hranu biljnog i ivotinjskog podrijetla. takor) organizam s uskom ekolo kom ni om vrlo osjetljiv na promjene ivotnih uvjeta. hrana je mnogih predatora (npr. uma. koala) o BIOCENOZA o Biocenoza je skupina jedinki razli itih populacija koje ive u biotopu i usko su vezane razli itim me uodnosima. ovjek isklju uje sve biljke i ivotinje iz tog ekosustava koje bi utjecale na smanjenje uroda Da bi sustav ostao maksimalno produktivan. jede specifi nu hranu (npr. izme u populacije. mora mu se dodati velika koli ina umjetnih gnojiva i umjetnih sredstava za uni tavanje korova i tetnih insekata Ljudski ekosustavi su nestabilni u ekolo kom smislu i jedino ih ovjek odr ava produktivnima Glavni problemi ljudskih ekosustava: o o o o o o o o o o smanjenje bioraznolikosti i izumiranje vrsta tetno djelovanje genetski modificirane hrane pojava novih bolesti nekontrolirano irenje pojedinih biljnih i ivotinjskih vrsta ORGANIZACIJA EKOSUSTAVA o Ekosustav se sastoji od ivotne zajednice (biocenoze) i stani ta (ekotopa ili biotopa ili ivotnog prostora) BIOTOP o Biotop je topografska jedinica s odre enim zna ajkama i me uodnosom abioti kih (fizi kih i kemijskih) odrednica pogodnih za ivot Biotopi se me usobno razlikuju po kombinacijama biocenoza kojima odgovaraju ivotni uvjeti u biotopu Primjeri biotopa su mo vara. posebno onima u hranidbenom nizu Biocenoza se dijeli na mikrobiocenozu. ivotnih ciklusa) Ljudske aktivnosti. unutar hranidbenih lanaca. mikocenoza gljive) Jedinka je pojedina ni organizam neke vrste koji ivi u biotopu kojem mora biti prilago en da bi pre ivio Jedinka je temeljni oblik ivota. ima brojno potomstvo.

jedinki. ali i u fauni (npr. dinarski endem. saniranim kamenolomom) o Pionirske vrste su vrste (naj e e biljke) koje zapo inju naseljavanje i svojom organskom tvari stvaraju uvjete za naseljavanje drugih vrsta (biljaka i ivotinja) o s razvojem biocenoze pionirske biljke polako se povla e o Krajnji stupanj u razvoju ekosustava je pove anje njegove stabilnosti odnosno postojanosti kroz raznovrsnost unutar ekosustava BIOM o Biom je skupina raznolikih ekosustava u jednom klimatskom i biogeografskom podru ju Vertikalna i horizontalna geografska raspodjela bioma odre ena je abioti kim imbenicima biomi su geografski pravilno raspore eni i odgovaraju klimatskim regijama. potro a i i razgra iva i organskih tvari Slijed razli itih organizama u kojem se prenosi energija u obliku hrane od biljaka preko ivotinja do mikroorganizama zove se hranidbeni lanac Hranidbeni lanci postaju slo eni nakon uklju ivanja ve eg broja razli itih potro a a koji su heterotrofni organizmi o . raspored u skupinama Postupna zamjena biocenoza u ekosustavu naziva se sukcesija o o primarna sukcesija naseljavanje dotad nenaseljene zone sekundarna sukcesija obnavljanje uni tene biocenoze (poplavom. gu terice na jadranskim otocima. sli nim navikama i sposobno u me usobnog razmno avanja Populacija je skupina jedinki iste vrste koja istodobno u nekom ekosustavu naseljava odre eni areal o o o odre uju je br. a danas se sa uvala u ograni enim arealima zbog promjene klimatskih uvjeta ili drugih svojstava stani ta Relikti su naj e e o uvani u kanjonima. deforestacijom. lisica je rasprostranjena u gotovo cijeloj Europi razli itim biotopima i biomima) Endem je vrsta koja ivi na u em podru ju Prema veli ini areala razlikuju se endemi u irem smislu koji su ograni eni na jedinstveno ve e podru je (npr. dobno-spolna struktura. otok. dolina. specifi na ekolo ka i fiziolo ka svojstva. akumulacijskim jezerom. planinki vrh) U Hrvatskoj postoje brojni endemi u flori (npr.o Vrsta je skupina istovrsnih jedinki. a karakterizira ih dominantna klimazonalna vegetacija Biogeografsko podru je ima kontinentalne razmjere. po arom. a odlikuje se istom ili sli nom gra om i fiziolo kim ustrojem. ovje ja ribica) Relikt je vrsta koja je u geolo koj pro losti bila iroko rasprostranjena. a karakterizira ga posebna flora i fauna o o AREAL o o Areal je ukupni prostor u kojem je rasprostranjena neka vrsta Kozmopolit je vrsta koja je iroko rasprostranjena na Zemlji (npr. planinama i spiljama Primjeri relikata su hrvatska sibireja i spiljski konjic iz roda Troglophilus u o o o o o o HRANIDBENI LANCI o o U ekosustavu su usko povezani proizvo a i. vulkanskom erupcijom. europski endem) i endemi u u em smislu ili stenoendemi koji su ograni eni na jedan lokalitet (npr. velebitska degenija).

hijena. utje e na stabilnost odre enih ekosustava Ekosustavi s jednostavnim hranidbenim strukturama su osjetljiviji od ekosustava sa slo enijim hranidbenim strukturama o o o o primjer: ekosustav polarnih krajeva bitno ovisi o koli ini li ajeva primjer: ekosustav tropskih krajeva sadr i obilan i raznovrstan biljni pokriva te gubitak jedne vrste nije zna ajan za stabilnost ekosustava Ekolo ke piramide o Unutar hranidbenih lanaca mogu se uo iti tri karakteristi ne zna ajke: o hranidbeni lanac uvijek zapo inje s fotosintetskim organizmima i zavr ava mikroorganizmima koji razgra uju organsku tvar u hranidbenom lancu organizmi su raspore eni u serijama prema tjelesnim te inama i tjelesnim dimenzijama na po etku lanca nalaze se najmanje biljke. strvinari koji se hrane uginulim i raspalim ivotinjama (npr. hidrosfera i kriosfera.o o o o Autotrofni organizmi su organizmi koji su sposobni stvarati organske tvari Heterotrofni organizmi su organizmi koji organske tvari uzimaju iz okoli a Proizvo a i proizvode hranu. vukovi ili piranje koji taj nedostatak nadokna uju velikim brojem pripadnika koji se odlikuju agresivno u i krvolo no u (jedan vuk ne mo e uvijek svladati jelena. tuka. kompleksan. litosfera. sup. koja je povezana s klimatskim faktorima. jastreb. a na kraju najmanje lanova EKOSFERA o Svi ekosustavi ine ekosferu koja je nedjeljiv. orao tekavac) te paraziti koji uzimaju gotovu hranu od doma ina. gljivice. imela) i ivotinjski (npr. krpelj) o Potpuni krug hranidbenog lanca zatvaraju razgra iva i organske tvari (npr. a mogu biti biljni (npr. pedosfera i biosfera o ATMOSFERA o o o Atmosfera je plinoviti Zemljin omota debljine 5 do 6 tisu a kilometara Atmosfera se sastoji od razli itih plinova iji je udio konstantan Najdonji sloj atmosfere je troposfera iznad koje se nalazi stratosfera pa mezosfera pa termosfera i kona no egzosfera . ali cijeli opor vukova mo e) o me u lanovima hranidbenog lanca vrijedi kvantitativni odnos izra en zakono brojeva prema kojem na m po etku lanca ima najvi e. a pri kraju su najve i meso deri formira se hranidbena piramida o  ima slu ajeva da meso deri nisu najve i u hranidbenom lancu npr. me uovisan. akal. to su zelene biljke Me u potro a ima se izdvajaju tri skupine: o o o primarni potro a i su biljo deri koji se hrane samo biljkama sekundarni potro a i su meso deri i sve deri koji se vi e-manje hrane ivotinjama tercijarni potro a i su grabe ljivci koji se hrane sekundarnim potro a ima (npr. prostorno-vremenski povezan i dinami an visoko razvijeni sustav Subsfere ekosfere su atmosfera. krokodil). bakterije) koji pripadaju skupini saprofita jer razgra uju organsku tvar biljaka i ivotinja do anorganskih tvari i minerala Ve a ili manja slo enost hranidbenog lanca.

temperaturi zraka i podloge. nadmorska visina) raspodjela suptropskih polja visokog tlaka zraka (20°-40°N i S odnos maritimnosti i kontinentalnosti najve e pustinje) LITOSFERA o o o o Litosfera je pojas kojeg ine Zemljina kora i gornji pla t prosje ne debljine 70 km U kori se nalaze sedimentne. magmatske i metamorfne stijene ivot u litosferi odvija se u pukotinama i upljinama od mikrometarskih do kilometarskih dimenzija ivot se odvija u mraku i ovisi o hrani koja dolazi s povr ine . svjetlosti. iz vode. vremenski i koli inski neravnomjerno raspodijeljene Glavni imbenici geografske raspodjele i koli ine padalina: o o o o o o op a cirkulacija atmosfere geografska raspodjela kopna i mora morske struje (tople su izvor vlage. vla nosti tla evaporacija isparavanje vode koje ovisi o Sun evom zra enju. zavjetrina. preko ulaska u atmosferu i do vra anja na Zemljinu povr inu. otjecanje po Zemljinoj povr ini u vode staja ice i oceane Komponente hidrolo kog ciklusa: o o transpiracija proces isparavanja vode kroz biljku atmosferu biljke uzimaju vodu iz tla i transpiracijom je prenose u    o danju ispari 5-50 mg vode po kvadratnom centimetru povr ine tijekom jednog sata no u ispari oko 1 mg vode po kvadratnom centimetru povr ine tijekom jednog sata ovisi o povr ini li a. a hladne pridonose aridnosti) reljef (privjetrina. temperaturi. ivih organizama. poniranje i procje ivanje teku e vode u Zemljinu koru. vlazi zraka i brzini vjetra evapotranspiracija ukupno isparavanje vode s podloge i biljaka kondenzacija okapljivanje vode pri prelasku iz drugih agregatnih stanja o o  Padaline temperatura pri kojoj nastupa kondenzacija naziva se rosi te o o o Padaline ili oborine su glavni opskrbljiva Zemljine povr ine vodom Padaline su prostorno. a ostalih 10% je u troposferi Ozon nastaje djelovanjem Sun evog zra enja (<190 nm) Sun evim zra enjem molekularni kisik (O2) se razla e u atomni kisik (O) koji je vrlo reaktivan pa brzo spajanjem nastaje ozon (O 3) Ultraljubi asto zra enje ve ih valnih duljina razbija molekule ozona u molekularni i atomski kisik ostvaruje prirodna dinami ka ravnote a u stvaranju i razgradnji ozona u atmosferi se o o o Najvi e ozona nastaje iznad tropskih krajeva odakle se globalnom cirkulacijom transportira prema polovima Ozon se mjeri Dobsonovim jedinicama (DU) ozonski omota debljine 300 DU imao bi debljinu 3 mm ako bi se sastojao samo od ozona pri tlaku od 1013 hPa HIDROSFERA o Hidrolo ki ciklus obuhva a kru enje vode u prirodi: od isparavanja s kopna.Ozonski omota o o o o Ozonski omota je sloj atmosfere na visini od 10 do 40 km iznad Zemljine povr ine Maksimalna koncentracija ozona je na visini od oko 20 km iznad Zemljine povr ine Stratosfera sadr i 90% ozona.

klime. a sastavljena je od razli itih vrsta tala Tla su disperzni rastresiti sustavi gra eni od heterogene mje avine organskih i anorganskih estica razli ita porijekla. neutralna tla pH 7. nakupila se na nepropusnoj podlozi led o o o Vodni re im tla obuhva a sve promjene vezane uz kretanje vode u tlu. nalazi se u teku em stanju i iznad vodnog lica temeljnice. to su ve e pore poljski kapacitet koli ina vode u tlu neposredno nakon dugotrajnih ki a (mjeri se nakon 1-3 dana)  o Voda u tlu: biljkama je najpogodnije kada je ispunjeno 30-40% pora tla i kada im je voda temeljnica na dose noj dubini o o o o o kemijski vezana voda voda koja je sastavni dio minerala u tlu vodena para nalazi se u porama zraka u tlu. otjecanje) o evaporacija isparavanje povr inske vode koje ovisi o meteorolo kim prilikama. vezana slabijim silama kapilarna voda nalazi se u kapilarnim porama u tlu. a dio zadr ava u biljci o . geomorfolo kih procesa. transpiracija. jako pokretljiva  o o kapilarnost sposobnost vode da se u porama. a kvantitativno se izra ava vodnom bilancom Vodna bilanca mo e biti pozitivna ako voda dospijeva u tlo (padaline.PEDOSFERA o o Pedosfera je povr inski rastresiti sloj koji prekriva litosferu. a lu nata ili alkali na tla pH ve i od 7 Zrak se u tlu zadr ava u porama budu i da je tlo prozra no ili aerirano Voda u tlu o o Vrlo va na komponenta tla je voda Kapacitet tla za vodu: o o maksimalni kapacitet predstavljen je onom koli inom vode koja ispuni sve pore u tlu (zasi enje tla vodom) kapilarni ili retencijski kapacitet koli ina vode koja ispunjava samo kapilarne pore. vode i ivog svijeta Tlo je sastavljeno od 90% anorganskih (mineralnih) i 10% organskih tvari Mineralna anorganska komponenta uglavnom je stabilna i manje aktivna dok je organski dio e enestabilan i promjenjiv Humus organska sastavnica tla nastala mikrobiolo kom razgradnjom biljnih i ivotinjskih ostataka o o o o o o bogat biogenim elementima (aminokiselinama. ligninom i mineralima) te daje plodnost tlu o o Kiselost tla: kisela tla imaju pH 4-6. unutra njim osobinama tla i karakteru povr ine tla (reljefu. gravitacijska voda koja je do la do nepropusnog sloja. pukotinama i cijevima malog promjera di e ili spu ta pod utjecajem sila povr inske napetosti gravitacijska voda nalazi se u nekapilarnim porama djelovanjem gravitacije otje e u ni e slojeve tla podzemna voda temeljnica. hemicelulozom. te ko pokretljiva filmska voda tanki film vode. navodnjavanje) i negativna ako se voda gubi iz tla (evaporacija. sastava i veli ine Tlo je u pravilu duboko do donje granice dopiranja korijenja biljaka Raznolikost tla je posljedica me udjelovanja geolo ke podloge (sastava i strukture stijena). ugljikohidratima. a to ovisi o poroznosti tla   o poroznost je odre ena veli inom i rasporedom upljina me u esticama tla veli ina pora tla je proporcionalna veli ini estica tla to su ve e estice. postaje korisna kad se kondenzira higroskopska voda vezana je jakim silama za estice tla. nagibu i ekspoziciji) transpiracija gubitak vode procesom disimilacije (disanjem biljaka) pri emu se dio vode gubi.

zrak) primatelj ( ovjek. morskih i drugih ekosustava i ekolo kih kompleksa Biolo ka raznolikost uklju uje raznolikost unutar vrsta. godine pristupila Konvenciji o biolo koj raznolikosti o o o ODNOS OVJEKA I EKOSFERE o Odr ivi razvoj (sustainable development) ozna ava stupanj gospodarskog razvoja ili ivotnog standarda ljudi koji se mo e posti i bez degradacije okoli a i ugro avanja budu ih nara taja Globalni uzroci ugro enosti okoli a i biolo ke raznolikosti: o o o o o o o o o o o o prekomjeran porast stanovni tva intenziviranje primarnih djelatnosti zbog potreba za hranom i sirovinama kori tenje fosilnih goriva industrijalizacija razvoj prometa neadekvatno vrednovanje prirode i prirodnih resursa nejednolika podjela vlasni tva i pristupa prirodnim potencijalima neznanje ili nekori tenje informacija o okoli u ekonomski interesi potro a kog dru tva zakonodavni i institucionalni sustavi koji poti u neodr ivo iskori tavanje prirode Meadows i suradnici su 1992. uglavnom na sjevernoj hemisferi o o Ljudi obra uju zemlju za proizvodnju hrane. kemijska. farmaceutska. godine u svom izvje u Beyond the limits iznijeli su formulu optere enja okoli a optere enje okoli a = broj stanovnika × ivotni standard × tehnologija o Optere enje okoli a odnosi se na antropogeni unos tvari i energije u okoli koje ugro avaju i o te uju gra evine te umanjuju atraktivnost turisti kih i rekreativnih podru ja One i enje okoli a (contamination) odnosi se na unos stranih tvari i energije i ne mora imati vidljive ili dokazano tetne posljedice Zaga enje okoli a (pollution) odnosi se na unos stranih tvari i energije s neposrednim. kapacitet za vodu i prozra nost o o BIOSFERA o Biolo ka raznolikost (biodiversity) je sveukupnost svih ivu ih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih. ekosustav. kozmeti ka. rijeka. drveta te sirovina za industriju (drvoprera iva ka.Bonitet tla o Na temelju sastava tla s obzirom na mineralne i organske tvari. kiselost te sadr aj vode i zraka utvr uje se bonitet odnosno plodnost tla za biljnu proizvodnju Obra ena zemlja naziva se agrosfera obuhva a oko 11% pedosfere. izme u vrsta te raznolikost izme u ekosustava Ne postoji vi e ekosustav na koji ovjek nije posredno ili neposredno utjecao Hrvatska je 1996. proizvodnja guma i biogoriva) Agrosfera sadr i izmijenjene ekosustave kojima je primarni cilj diktiran ekonomskim pravilima i maksimalnom produkcijom za zadovoljenje ovjekovih potreba i interesa kapitala Neprimjerenom obradom zemlje mogu se intenzivno naru iti prirodni odnosi i procesi u tlu koji utje u na njegovu plodnost. zrak. o iglednim i dokazano tetnim posljedicama Komponente one i enja i zaga enja okoli a: o o o     izvor tetne tvari tetna tvar transportni medij (voda. prehrambena. biljka ) .

sumporovog dioksida (SO2 ) i dima iz zrakoplovnog prometa smanjenje temperature u stratosferi zbog stakleni kog u inka ja a stvaranje stratosferskih oblaka iznad polova to tetno djeluje na ozon pove ana koncentracija stakleni kih plinova velike vulkanske erupcije (sumporni aerosoli) imaju kratkoro no djelovanje o o o Smanjenje ozonskog omota a vi e propu ta tetno UV-B zra enje s razli itim tetnim u incima: o o o o o o te enja ko e i opekline. plu a. erozija. dezertifikacija. stepe. gumu. zraka. vode problem ozonskog omota a klimatske promjene    deforestacija. boje O te enje ozonskog omota a o o o Stanje ozonskog omota a rezultat je prisutnosti tetnih spojeva klora i broma to je dulje vrijeme raspada neke tvari. Stolje a . to ona vi e dopire u atmosferu gdje mo e utjecati na ozon Tvari koje najvi e utje u na o te enje ozonskog omota a:    o klorofluorougljikovodici (CFC) ugljikov tetraklorid metil kloroform tetne tvari koje se emitiraju u atmosferu ovjeku slu e kao otapala. spore. protupo arna sredstva (haloni) i poljoprivredni pesticidi (metal-bromid) Ostali tetni utjecaji na ozonski omota : o o o emisija du ikovih oksida (NO x). plastiku. klizi ta smanjenje biolo ke raznolikosti problem otpada OVJEKOV UTJECAJ NA ATMOSFERU o o Na one i enje atmosfere djeluju prirodni i antropogeni izvori koji su dugoro no dominantniji i opasniji Prirodni izvori one i enja atmosfere: o o o o o o vulkanske erupcije truljenje organskih ostataka polen. kao odma iva i. potisni plinovi sprejeva. za proizvodnju pjenastih masa. bakterije olujama podignuta pra ina i pijesak po ari koji uni tavaju ume. o i. virusi. ubrzano starenje o te enje o iju smanjenje otpornosti imunolo kog sustava smanjenje proizvodnje fitoplanktona pospje enje kemijskih reakcija u atmosferi to pridonosi pove anju koncentracije troposferskog ozona i produljenju vijeka stakleni kih plinova o Na sjevernoj hemisferi izme u 40° i 50°N rupa se pove ava 10% svakih deset godina potkraj 20.o Posljedice one i enja i zaga enja okoli a:    one i enje tla. savane osloba a se metan Antropogeni izvori one i enja atmosfere: o o primarni polutanti ispu teni direktno iz izvora u tetnom obliku sekundarni polutanti postaju tetni u atmosferi nakon kemijskih reakcija    kisele padaline fotokemijski oksidanti izazvani djelovanjem Sun eve radijacije razaranje NO2 u atmosferi pod utjecajem Sun eve svjetlosti pri emu nastaje ozon (O3) koji se koncentrira u stratosferi gdje slu i kao tit od svemirskog UV zra enja ozon je u troposferi tetan kao jaki oksidans koji o te uje biljke. rashladna sredstva.

godinu Dodatna smanjenja i obveze dogovorene su u jo etiri naknadna dodatka tom protokolu o o Rezultat Montrealskog protokola je veliko smanjenje proizvodnje i emisije tetnih tvari no efekti smanjenja jo nisu vidljivi zbog vremenskog razmaka izme u proizvodnje i emisije. povremeno i do 1/3 nekada nje vrijednosti s tim da je najve e pove anje tijekom godine u razdoblju od kolovoza do studenog o uzroci o te enja omota a iznad Antarktike:    ekstremno niske temperature (ni e i od -80°C) polarni vrtlog hladnog mora nastaje zbog razlike u tlaku zraka iznad polova i ni ih geografskih irina oblikovanje polarnih stratosferskih oblaka mje avina ledenih kristala s du i nom i sumpornom kiselinom Za tita ozonskog omota a o o 1986. du ikovih oksida (NO x) i amonijaka (NH 3) To je me udr avni problem pa se mo e rije iti jedino zajedni kim akcijama tetni plinovi transportiraju se na velike udaljenosti pri emu se i sami mijenjaju Na povr inu Zemlje dospijevaju u obliku suhog ili mokrog talo enja tetni u inci: o o o o o te enja biljnog pokrova o te enja tla o te enja vodenih ekosustava o te enja vrstih materijala(korozija. godine po eo je vrijediti Montrealski protokol kojim su definirane tvari koje o te uju ozonski omota . donesena je odluka da se ne e pove avati proizvodnja odre enih CFC tvari i halona te da e se potro nja tih tvari smanjiti za 50% do 2000. pri spaljivanju komunalnog otpada.o Najve a o te enja ozonskog omota a nastala su iznad Antarktike. olovo o o kadmij (Cd) se upotrebljava kao dodatak bojama i plastici. godine odr ana je Konvencija UN-a o za titi ozonskog omota a Od 1987. fluorescentnim svjetiljkama. zaprljanje) Disperzija otrovnih kemijskih tvari u atmosferi o o o o Otrovne kemijske tvari koje dospijevaju u atmosferu su te ki metali i postojani organski spojevi Otrovne kemijske tvari su vrlo trajne i prenose se daleko cirkulacijom atmosfere Akumuliraju se u tkivima i dose u opasne koncentracije Ekotoksi ni metali su kadmij. u baterijama i u auto gumama iva (Hg) se upotrebljava u baterijama. dioksini te razni pesticidi o o o najve e tete nanose morskim organizmima akumuliraju se u masnom tkivu ljudi danas su najtoksi nije poznate tvari dioksini koji nastaju nepotpunim izgaranjem kloriranih spojeva pri spaljivanju otpada dioksini se uspje no smanjuju u suvremenim ure ajima za termi ku obradu otpada o . ovisno o vrsti primjene i trajnosti tvari te vremenu potrebnom da tvari dospiju u stratosferu Hrvatska se obvezala postupno ukinuti upotrebe CFC-a i halona do 2010. raspadanje. ima je u ugljenu i malo ak i u zemnom plinu izgaranjem prelazi u plinovito stanje pa se ne mo e filtrirati standardnim filtrom za estice olovo (Pb) koristi se kao dodatak gorivima o o Postojani organski spojevi su policikli ki aromatski spojevi i ugljikovodici. godine zemalja zbog manje emisije po stanovniku deset godina kasnije od razvijenih o Zakiseljavanje atmosfere o o o o o Zakiseljavanje atmosfere posljedica je emisije sumpornog dioksida (SO2). zubnoj tehnici. iva. godine u odnosu na 1886.

smanjuje vidljivost.-2000. najvi e SO2 i estica izrazito je reaktivan pa se brzo pretvara u otrovni o o    tetan je za zdravlje. deforestacija. i 1976. hlapljive organske tvari (benzen. porast temperature u 20.One i enje zraka u gradovima o Izvori one i enja zraka u gradovima: o o o visoke koncentracije SO2 i dima zbog izgaranja ugljena goriva s visokim udjelom sumpora emisija tetnih tvari iz prometa: du ikovi oksidi (NO x).3-0. vremenu zadr avanja u atmosferi i svojstvu da apsorbiraju zra enje Glavni stakleni ki plinovi: o o o ugljikov dioksid (CO2) glavni uzroci porasta koncentracije su izgaranje fosilnih goriva. stolje u dogodila promjena srednje godi nje temperature za 0. iz mo vara i ugljenokopa. istijim gorivima Klimatske promjene o Klimatske promjene posljedica su prirodnih varijacija uzrokovanih astronomskim. o te uje gra evine efekt je poja an ako do e do inverzije temperature jer se smanjuje provjetravanje te se polutanti zadr avaju u prizemnom sloju smog je u gradovima smanjen plinofikacijom.) Glavni izvori stakleni kih plinova: o   o izgaranje fosilnih goriva drugi: poljoprivreda.4°C to statisti ki nije zna ajno zna ajan je porast minimalnih dnevnih temperatura te smanjenje dnevne temperaturne amplitude i srednje godi nje naoblake u kontinentalnoj Hrvatskoj o . smanjenom upotrebom ugljena.6°C opa a se velika varijabilnost temperature s najve im zatopljenjima u razdobljima 1910. anaerobnom razgradnjom u odlagali tima otpada didu ikov oksid nastaje iz gnojiva u poljoprivredi. iz otpada i energenata o o sintetski plinovi zamjenski plinovi za one definirane Montrealskim protokolom    o kloroflorodiflormetan (HCFC) obilno kori ten u rashladnim ure ajima hidroflorugljici (HFC) kori teni u hladnjacima (vrijeme raspada 14 do 260 godina) perfluorugljici i sumporni heksafluorid postrojenja nastaju pri proizvodnji aluminija. estice. curenjem prirodnog plina iz instalacija. stolje a globalna temperatura porasla je za oko 0.-1945. proizvodnjom du ikove kiseline. olovo. ugljikov monoksid (CO). u elektroopremi visokonaponskih Utjecaj stakleni kih plinova na temperaturu: o o o o tijekom 20. toluen. stolje u najve i je u proteklih 1000 godina u Hrvatskoj je u 20. industrija i odlagali ta otpada Doprinos stakleni kih plinova globalnom zatopljenju ovisi o njihovoj koncentraciji. iz poljoprivrede. ksilen) o Posljedice one i enja zraka u gradovima: o emisija du ikovih oksida izaziva pove anu koncentraciju prizemnog ozona s ve im koncentracijama na rubovima grada i podalje jer se kemijske reakcije ne stignu razviti iznad gradskog podru ja 90% du ikova monoksida potje e od izgaranja goriva u prometu du ikov dioksid (NO2 ) smog nastaje kombinacijom tetnih tvari. fizikalnim i kemijskim imbenicima te djelovanjem ovjeka koji je uzrokovao pove anje udjela stakleni kih plinova u atmosferi (utvr ena injenica od 1995. uvo enjem zajedni kog sustava grijanja (toplane). deforestacija i industrija metan (CH 4) nastaje izgaranjem fosilnih goriva.

stolje a zabilje en je porast od 0. stolje a smanjio se ledeni i snje ni pokrov za 10% u odnosu na 1960e trajanje leda na povr inskim vodama smanjen je za oko dva tjedna raste u estalost ekstremnih koli ina padalina irenje dezertifikacije o o o o OVJEKOV UTJECAJ NA PEDOSFERU o o Na pedosferu ovjek utje e kroz poljoprivredu. porast saliniteta u a rijeka.o Efekt staklenika je popularni naziv za proces zatopljenja klime o o to je poreme aj ravnote e izme u energije prikupljene Sun evom kratkovalnom radijacijom i terestri ke radijacije oko ¼ Sun eve radijacije atmosfera reflektira. pove anje na sjeveru Europe. a ostatak ispiranjem zavr i u podzemnim i povr inskim vodama i morima stajski gnoj pogoduje razvoju gljivi nih bolesti biljaka. isu ivanje povr inskih voda. industriju i urbanizaciju Utjecaj poljoprivrede na pedosferu: o zbijanje tla strojevi zbijaju tlo do dubine od oko 60 cm  o posljedice zbijanja tla su smanjenje poroznosti ime se smanjuje kapacitet za vodu i zrak unos stranih tvari gnojiva. svinjski stajski gnoj sadr i pove ane koli ine bakra.5-1% s velikim lokalnim razlikama (npr. a kravlji stajski gnoj otrovan je za gujavice kori tenje mulja iz pro i enih voda kao gnojiva mo e biti tetno ako sadr ava ekotoksi ne metale pesticidi su korisni samo ako djeluju ciljano uzrokuje sni avanje razine podzemnih voda. sredstva za za titu bilja      o o pretjeranom upotrebom gnojiva i sredstava za za titu bilja uni tavaju se stvaratelji humusa biljke iskoriste jedva polovicu hranjivih tvari. stolje u iznosio je 10 do 20 cm mogu e posljedice izdizanja morske razine:plavljenje priobalnih nizina. smanjenje na jugu) do kraja 20. ¼ apsorbiraju ugljikov dioksid i drugi stakleni ki plinovi. ugro avanje podzemnih voda i izvora pite vode o o o Utjecaj povi enja temperature atmosfere na padaline i vodne resurse o o o ekuje se globalni porast prosje ne koli ine padalina u posljednjem desetlje u 20. a oko ½ Sun eve radijacije dolazi do Zemljine povr ine terestri ka radijacija je dugovalna i upijaju je ugljikov dioksid i vodena para to uzrokuje porast temperature u prizemnom sloju atmosfere i omogu uje ivot na Zemlji bez toga bi temperatura zraka pri povr ini bila oko 30°C ni a nego to je danas tetnim antropogenim djelovanjem (emisija stakleni kih plinova) taj se efekt intenzivira i po inje predstavljati prijetnju ostali imbenici efekta staklenika su sitne estice (aerosoli) i oceani o o o   o neki aerosoli odbijaju Sun evo zra enje pa utje u na smanjenje temperature dok drugi imaju suprotni u inak oceani akumuliraju ogromne koli ine toplinske energije Utjecaj povi enja temperature atmosfere na porast razine mora o globalno zagrijavanje vodi zagrijavanju oceanske vode koja do ivljava termi ku ekspanziju te dolazi do topljenja polarnog leda i ledenjaka porast razine mora u 20. vodena para i ozon zbog ega dolazi do laganog porasta temperature atmosfere. nestanak vodenih ekosustava melioracija erozija nastaje kao posljedica uklanjanja prirodne vegetacije erozija je najve a na obra ivanim povr inama dok je mnogo manja na livadama i u umama gubici tla erozijom u Srednjoj Europi iznose 13-15 tona po hektaru godi nje to je 50 do 100 puta br e od brzine prirodnog stvaranja tla   . rudarstvo.

alkalinitet. a 22% tro i se u druge namjene o Klasifikacija voda prema kakvo i o Vode se prema Uredbi o klasifikaciji voda svrstavaju u pet kategorija. ve ina vode nije pitka (oceani) Samo je 2. kadmij. 8% tro i se na gradske potrebe. fenoli ) radioaktivnost . 70% tro i se u poljoprivredi.5% vode pitko od ega je dostupno samo 0. a prema prognozama u sljede ih 25 godina taj bi se broj mogao udvostru iti Od ukupne koli ine vode koju dru tvo koristi.5 ha povr ine tla OVJEKOV UTJECAJ NA HIDROSFERU o o o o Unato tome to voda ini ve i dio povr ine Zemlje. na temelju dopu tenih grani nih vrijednosti pojedinih skupina pokazatelja Pokazatelji na temelju kojih se vr i klasifikacija voda: o o obavezni pokazatelji za ocjenu op e ekolo ke funkcije voda:      fizikalno-kemijski pokazatelji (pH. od I do V. nitrati ) mikrobiolo ki pokazatelji (bakterije. otapaju hranjive tvari u tlu i o te uju biljke te ki metali (olovo. cink) Utjecaj urbanizacije na pedosferu: o o o o smanjenje povr ine tla zbog gradnje zbijanje tla one i enje i zaga enje tla pri izgradnji jednog kilometra autoceste s etiri trake gubi se oko 4. arsen. elektri na vodljivost) re im kisika hranjive tvari (amonij. fekalne koliformne bakterije) biolo ki pokazatelji y y y o metali indeks saprobnosti mjera razgradnje organskih tvari eutrofikacija poja ani razvoj primarnih proizvo a a nakon oboga ivanja vodenog ekosustava hranjivim tvarima stupanj trofije intenzitet primarne proizvodnje u vodenim ekosustavima pokazatelji koji se ispituju temeljem posebnih programa:    organski spojevi (mineralna ulja.025% Raspolo ive koli ine pitke vode na Zemlji geografski su nejednako raspodijeljene Voda je izvor sukoba u svijetu oko dvije milijarde ( ) svjetske populacije nema dovoljno vode. nitriti.o Utjecaj rudarstva na pedosferu: o o o o o uklanjanje tla na povr inskim kopovima i zatrpavanje tla iskopom proizvodnja pra ine opasnosti od odrona i klizi ta promjena razine podzemnih voda Utjecaj industrije na pedosferu: o o industrija na pedosferu utje e neposredno kroz zaga ene vode i posredno kroz padaline glavni problemi su kiseline i te ki metali   o kiseline iz padalina (spojevi sumpora) mijenjaju pH tla.

pravne i stru ne poslove u provo enju politike u podru ju upravljanja vodama Zakonom o vodama osnovane su Hrvatske vode koje upravljaju vodama u Republici Hrvatskoj o o prema Hrvatskim vodama RH je podijeljena na etiri vodna podru ja:     o vodno podru je primorsko-istarskih slivova vodno podru je dalmatinskih slivova vodno podru je sliva Drave i Dunava vodno podru je sliva Save sa slivnim podru jem Grada Zagreba temeljne djelatnosti Hrvatskih voda  za tita od tetnog djelovanja vode y y y djelovanje i mjere za za titu od poplava obrana od leda za tita od erozija i bujica o podru je ugro eno erozijom je ono na kojem zbog djelovanja povr inskih ili podzemnih voda dolazi do spiranja. ograni avanjem. jaru enja. za sportove na vodi.o Vrste vode prema kakvo i i uporabljivosti: o vrsta I: podzemne i povr inske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za pi e i u prehrambenoj industriji te povr inske vode koje se mogu koristiti za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve) vrsta II: vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju. propisuju se grani ne vrijednosti opasnih i drugih tvari kvaliteta vode kontrolira se u ovla tenim laboratorijima . pojave klizi ta i odrona o buji ni tokovi su povremeni ili stalni vodotoci u kojima se zbog djelovanja ki a i topljenja snijega javljaju nagle promjene vodostaja    kori tenje voda navodnjavanje za tita voda od one i enja i zaga enja y y radi sprje avanja pogor anja kakvo e voda i za tite okoli a u cjelini. vrsta III: vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve kakvo om vode te u poljoprivredi to su vode koje se pro i avaju da bi se koristile za odre ene namjene vrsta IV: vode koje se mogu koristiti isklju ivo uz pro i avanje na podru jima gdje je veliko pomanjkanje vode vrsta V: vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene o o o o Za tita i gospodarenje vodama u RH o o o Prema zakonu o vodama. ribarstva i ruralnog razvoja nalazi se Uprava gospodarenja vodama koja obavlja upravne. podrivanja. vode su op e dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne mogu biti ni u ijem vlasni tvu Vode kao op e dobro imaju osobitu za titu u Republici Hrvatskoj Za tita vode ostvaruje se: o o nadzorom nad stanjem kakvo e voda i izvorima zaga enja sprje avanjem. zabranjivanjem radnji i pona anja koja mogu utjecati na zaga enje voda i stanje okoli a drugim djelovanjima usmjerenim o uvanju i pobolj anju kakvo e i namjenske uporabljivosti voda o o U sklopu Ministarstva poljoprivrede. za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon odgovaraju eg pro i avanja mogu koristiti za pi e i druge namjene u industriji i sl.

a pove ava prihranu podzemnih zaliha vode Gradnja malih brana na pritocima smanjuje stvaranje vodenih valova. fosfora ) opasnim tvarima smatraju se tvari. omogu uje talo enje sedimenata (talo nice) o o o o o male brane su prili no jeftine i grade se bez velikih gra evinskih zahvata problem je gubitak voda sa slobodnim tokom tednja vode je jeftina metoda dok je recikliranje vode skuplja metoda Gospodarenje vodama obuhva a ograni avanje kori tenja i pristupa. radioaktivne tvari lak i nadzor i kontrola nad tim izvorima zaga enja. poplave i bujice. mineralna ulja i masti. radioaktivnim.5 zbog otapanja ugljikovog dioksida (CO2) prirodnog porijekla u atmosferi Kisele padaline imaju pH izme u 4 i 5. davanje subvencija koje poti u tednju vode Zaga enje voda o Zaga enje voda je svako fizi ko.5 . biocidi. parkirali ta. toksi nim. ribnjaci. anorganske soli. rasadnici. prometnice. osim u slu ajevima nekontroliranog izlijevanja (puknu e cjevovoda) raspr eni izvori zaga enja raspr uju se na velikoj povr ini   o one i ene padaline kao posljedica zaga ivanja atmosfere (kisele padaline. kancerogenim. golf tereni. u koli inama iznad dopu tenih vrijednosti kojima se mijenjaju korisna svojstva voda i ograni ava njena uporaba te pogor ava stanje vodenih ekosustava o o o hranjive tvari su kemijski elementi odnosno njihovi spojevi va ni za rast i razvoj organizama (soli du ika.1 predstavljaju lu natost o o Naj e i pH padalina iznosi oko 5. mutagenim ili drugim svojstvima tetno djeluju na ivot i zdravlje ljudi i stanje okoli a o Izvori zaga enja voda: o to kasti izvori zaga enja izvor zaga enja je samo u jednoj to ki  ispusti komunalnih voda naselja (zavr etak cjevovoda) y y y  prevlast organskih spojeva u obliku raspr enih i otopljenih estica brojni mikroorganizmi fekalnog podrijetla mnogi patogeni i potencijalno toksi ni uglavnom biorazgradivi industrijske i druge otpadne vode iz gospodarstva y y o brojni toksi ni i tetni sastojci: te ki metali. skladi ta. industrijske zone. radioaktivne tvari [ ernobil]) izvori na povr ini Zemlje poljoprivredne povr ine. energija i drugi uzro nici koji svojim sastavom.Primjeri mjera gospodarenja vodom o Za tita i odr avanje prirodne vegetacije i tla zadr ava padalinsku vodu i smanjuje gubitke otjecanjem.9 predstavljaju kiselost. kemijsko i biolo ko mijenjanje kvalitete vode koje utje e na vodene ekosustave i mijenja mogu nosti njene uporabe Zaga enje voda odnosno promjena kakvo e voda nastaje uno enjem. ispu tanjem ili odlaganjem hranjivih i opasnih tvari u vode te utjecajem energije. ugljikovodici. luke. gradili ta. lu ine. koli inom. provo enje politike cijena. a vrijednosti iznad 7. povr inski kopovi Poljoprivreda je vode i potro a vode na lokalnoj i globalnoj razini o o obuhva a to kaste i raspr ene izvore zaga enja uzrokuje sna nu eroziju i ispiranje kemijskih sredstava iz tla fosfata i nitrata ije nagomilavanje uzrokuje eutrofikaciju pa dolazi prekomjernog gomilanja organskih tvari i prekomjerne potro nje kisika za njihovu razgradnju to sve dovodi do promjene u biocenozama Kisele padaline o Voda tijekom hidrolo kog ciklusa otapa razli ite tvari zbog ega nastaju kisele padaline ija se kiselost mjeri pomo u pH pH je negativni logaritam koncentracije vodikovih iona u otopini o pH skala sastoji kre e se u rasponu od 0 do 14 pri emu vrijednosti do 6.

o Termin kisele padaline obuhva a pojave kao to su kisele ki e te snijeg. oko 18 000 jezera u vedskoj toliko je kiselo da vi e nisu stani ta pojedinih vrsta riba npr. aluminija. a u reakciji s vodom daje sumporastu (H2SO3) i sumpornu (H2 SO4) kiselinu du ikovi oksidi u reakciji s vodom daju nitritnu (HNO 2) i du i nu (HNO 3) kiselinu o o Geografska raspodjela kiselih ki a (na slici): tetan utjecaj kiselih padalina o tetan utjecaj kiselih padalina na tlo: o o o ubrzano otapanje hranjivih tvari ubrzano otapanje minerala (npr. o te enja pupoljka i mladih klica. o te enja kore. maglu i rosu povi ene kiselosti Glavni uzrok kiselosti padalina je emisija sumporova dioksida (SO2) i du ikovih oksida (NO i NO2) iz industrije i automobila o o sumporov dioksid u glavnini nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva. u Gorskom kotaru zahva eno je 70% ume jele) dolazi do o te enja i otpadanja iglica. cijevi) Stanje one i enosti i zaga enosti voda u Hrvatskoj o Stanje kakvo e vode u Hrvatskoj lo ije je od propisanog prema nekim pokazateljima o o o o lo ija kakvo a vode prema re imu kisika na 58% mjernih postaja lo ija kakvo a vode prema koli ini hranjivih tvari na 69% mjernih postaja lo ija kakvo a vode prema biolo kim pokazateljima na 30% mjernih postaja lo ija kakvo a vode prema mikrobiolo kim pokazateljima na 86% mjernih postaja . smanjuje asimilaciju va nog biogenog elementa selena aluminij se povezuje s poja anom smrtno u riba i stanjivanjem ljuske jajeta nekih vrsta ptica tetan utjecaj kiselih padalina na vode: o o porast kiselosti povr inske i podzemne vode to utje e na kemijske i ivotne procese posebno su ugro ena visokoplaninska jezera zbog pove ane koli ine padalina   o npr. anomalije rasta te slabljenja otpornosti na mraz. poja ava kataliti ko djelovanje vode. infekcije. kadmija i ive   o bakar daje metalan okus vodi. Ca koji je neophodan za normalan razvoj stanica biljaka) porast koncentracije bakra. oko 48 000 jezera u Ontariju u Kanadi je ugro eno tetan utjecaj kiselih padalina na biosferu: o tetno djelovanje preko korijenja i li a biljaka to za posljedicu ima o te enje li a ime se uzrokuje poja ana transpiracija to dovodi do su enja i otpadanja li a umiranje uma proces propadanja stabala o   o o crnogori no drve e podlo nije je od bjelogori nog (npr. djeluje na bubrege i jetru. armature. debla i korijenja. teto ine naseljavaju se biljke kojima odgovara kiselije tlo promjene u ekosustavima tetan utjecaj na gra evine i infrastrukturu: o o poja ano tro enje kamena (vapnenac) i pijeska ime nastaju velika o te enja na kulturno-povijesnoj ba tini poja ana korozija metala (mostovi.

o Nema zna ajnijeg pogor anja kakvo e mora o o o obalno more jako je ovisno o klimatskim varijacijama i temperaturi mora koji utje u na produkciju planktona ''crne to ke'' su zatvoreni zaljevi uz velika naselja i gospodarske komplekse. i sredi njom Azijom prema istoku (Thar. ali posebno su ugro ena podru ja: o o o suhih klima (B klime) i klima s izrazitim su nim razdobljem (savanske Aw klime) oskudne vegetacije Najugro enije regije dezertifikacijom nalaze se uz pustinje o o o uz pustinju Sonoru (sjeveroisto ni Meksiko i zapadne SAD) uz pustinju Atacamu (jugozapad Ju ne Amerike) uz pustinjski pojas od Atlantskog oceana Sjevernom Afrikom (Sahara). luke sjeverni Jadran ugro eniji je od ju nog Jadrana DEZERTIFIKACIJA o Dezertifikacija degradacija tla u su nim. polusu nim i umjereno vla nim dijelovima svijeta izazvana antropogenim utjecajima i klimatskim varijacijama Dva su osnovna tipa dezertifikacije: o o o o o promjena ivotom blagog i plodnog krajolika u krajolik s neplodnim tlom ili bez tla i vegetacije irenje pustinje na nepustinjska podru ja (puno rje i oblik) Dezertifikacija je danas prvenstveno antropogeno uvjetovani proces pospje en odgovaraju im klimatskim uvjetima Prostorno je dezertifikacija vrlo iroka i prisutna pojava. Takla Makan. Arapskim poluotokom. umjereno aridna i subhumidna podru ja Prema procjeni UN-a. a ostatak aridna. srpnja je svjetski dan borbe protiv dezertifikacije Samoodr avanje dezertifikacije: o o o o o o u po etku biljni pokrov sprje ava poja ano isu ivanje tla dodatna vlaga zbog transpiracije utje e na zenitne ki e uklanjanjem prirodne vegetacije mijenjaju se uvjeti ja a su nost zbog smanjenja koli ine padalina i dolazi do poja anog isu ivanja tla to vodi degradaciji i poja anoj eroziji tla . Gobi) uz pustinje Kalahari i Namib uz australske pustinje (gotovo cijeli kontinent) o o o Geografski prikaz podru ja ugro enih dezertifikacijom (na slici): o Oko 47% kopna su su na podru ja od ega 8% pustinje. dezertifikacijom je zahva ena ¼ kopna i ona utje e na ivot vi e od jedne milijarde ljudi u vi e od 100 dr ava na svim kontinentima dezertifikacija je globalni proces 17.

Somalija) Uzroci dezertifikacije o o o Osnovni uzroci dezertifikacije su antropogeni utjecaji i klimatske varijacije Dugotrajne su e prirodne varijacije i globalno zatopljenje zbog antropogenih utjecaja Neodr ivo iskori tavanje tla paljenje i kr enje uni tava prirodnu vegetaciju zbog ega dolazi do erozije i poja ane evaporacije to izaziva su enje tla te po inje poja ano izlu ivanje soli iz dubljih slojeva ( to onemogu ava uvjete za biljke) i slabi vrsto a povr inskog sloja tla to dalje pridonosi eroziji o o primjer: ilegalna proizvodnja drvenog ugljena u Sudanu jedna je od glavnih uzroka tamo nje dezertifikacije kulture koje zamjenjuju prirodnu vegetaciju intenzivno se obra uju oranjem to poja ava eroziju tla te mo e do i do poja anog spiranja tla s padina o Pretjerano ga enje tla smanjuje kapacitet tla za vodu zbog kompakcije pa dolazi do su enja tla te raste udio povr inskog pra inastog sloja tla podlo nog eroziji Prekora enje podno ljivog kapaciteta travnjaka pretjeranom ispa om uzrokuje uni tavanje vegetacije i slabljenje gornje sloja tla upanjem busena trave to sve pridonosi eroziji Navodnjavanje podzemnim vodama crpi se voda koja esto ima veliku koncentraciju soli (npr. Nigerija. u dolini Eufrata u Siriji.Kratki povijesni pregled dezertifikacije o Zbog premalog broja podataka i studija te ko je razlu iti povijesne opsege. uzroke i posljedice dezertifikacije u daljoj pro losti Podaci iz studija poja anu degradaciju tla dovode u vezu s klimatskim varijacijama (obilne ki e. Aralsko jezero) Po ari Deforestacija Socijalni uzroci porast broja stanovnika i porast siroma tva stvaraju ve i pritisak na ekosustave kroz neodr ivo gospodarstvo Politi ki uzroci granice sprje avaju tradicionalne nomadske seobe pa se smanjuje raspolo iva povr ina za ispa u o o o o o o o o o Ratovi uzrokuju migracije stanovni tva i smanjenje ivotnog prostora koji ja aju pritisak na okoli Nejednaka raspodjela resursa pogor avaju uvjete siroma nima je na raspolaganju lo e tlo koje neadekvatno koriste i time dodatno za malu zaradu treba puno prirodnih resursa pa se o Ekonomski pritisci prevlast primarnog sektora i rasprodaje sirovina javlja proizvodnja za puko pre ivljavanje . ad. u Queenslandu u Australiji. u Kaliforniji) Smanjenje protoka rijeka zbog navodnjavanja i gradnje brana (npr. dugotrajne su e koje poti u spiranje te pluvijalnu i eolsku eroziju) ovjekov doprinos dezertifikaciji u pro losti se odvijao kroz deforestaciju (paljenje i kori tenje vegetacije) i pretjerano ga enje travnjaka Povijesne antropogene utjecaje karakterizira velika varijabilnost u prostoru i vremenu to su bile kratkotrajne epizode lokalnog zna aja te je u razdobljima smanjenog utjecaja dolazilo do obnove ekosustava U drugoj polovici 1930ih godina sredi nje nizine SAD-a i Kanade poharane su pje anim olujama (dust bowl ili pra ne tridesete) o o o o o uzroci su duga su na razdoblja i uni tavanje prerije irenjem oranica pri emu je nastalo obilje slabo vezanog tla podlo nog eroziji posljedice su propast brojnih farmera to je dodatno poja ano gospodarskom krizom te velike migracije o o Velika su a u Sahelu trajala je od 1968. godine o o umrlo je vi e od 200 000 ljudi i uginulo vi e milijuna grla stoke do lo je do propasti poljoprivrede u pet dr ava (Etiopija. do 1973. Sudan.

polupustinje i suhe savane neodr iva poljoprivreda inducira smanjenje vegetacije.Posljedice dezertifikacije o Prirodne posljedice: o o o o o o poja ana erozija i osiroma enje tla degradacija ekosustava smanjenje bioraznolikosti smanjenje prirodne vegetacije smanjenje podno ljivog kapaciteta ekosustava za ljude i doma e ivotinje promjena lokalne klime dulje su e e e pje ane oluje smanjenje nivoa podzemne vode zbog su a e e bujice i poplave poja ana sedimentacija aluvijalnih nanosa u dolinama. promjena klime. smanjenje imuniteta Primjeri podru ja ugro enih dezertifikacijom o Afrika je dezertifikacijom najugro eniji kontinent budu i da je oko 66% teritorija je su no i polusu no spajanje dezertifikacijom ugro enih regija Primjer: SAHEL problem su irenje i o o o nalazi se na dodiru tropskog i suptropskog pojasa u kojem se nalaze pustinje. alergije. iz Sahela u Europu. eroziju i degradaciju tla u povremeno ekstremno su nim uvjetima prosje na koli ina padalina iznosi izme u 500 i 1000 mm godi nje zimsko razdoblje je izrazito su no o o uzro ni lanac uni tenja okoli a: porast pu anstva pove ava potra nju drva za ogrjev sje om drve a zemlja ostaje bez za tite i izlo ena je eroziji manje mladog drve a pridonosi ve oj eroziji tla zbog ega postoje uvjeti za dezertifikaciju ljudi moraju prije i velike udaljenosti kako bi prona li drvo za ogrjev ak se i mali grmovi koriste za ogrjev nekad povr inom esto jezero u svijetu (1963. dezertifikacija. smanjen prinos vode pritocima i padalinama. jezerima i kanalima za navodnjavanje smanjuje se evapotranspiracija i mijenja se lokalna zra na cirkulacija to utje e na jo o o o o o Socijalne posljedice: o o o o o o siroma tvo i glad migracije (npr. P = 23 000 km2. pove anje saliniteta koje dovodi do izumiranja riba to pak vodi propasti ribarstva to postaje socijalni i ekonomski problem . P = 304 km2) uzroci smanjenja povr ine jezera: sna na evaporacija. 2001. bolesti di nog sustava. iz Meksika u SAD) smanjenje proizvodnje hrane politi ke i socijalne krize koje stvaraju izbjeglice ekonomsko iscrpljivanje dr ava zdravstveni problemi gospodarske tete u svijetu oko 42 milijarde USD godi nje o ne bolesti. poja ano crpljenje koje dovodi do sukoba rata i sto ara o Primjer: jezero CHAD o o o Primjer: ARALSKO JEZERO o o o povr ina jezera se smanjuje voda iz pritoka se koristi za navodnjavanje posljedice su smanjenje povr ine i dubine jezera.

acidifakcije. do sije nja 2009. pra enje stanja i promjena kakvo e tla te saniranje i obnavljanje o te enih tala i lokacija o te enje tla smatra se tetnim utjecajem na okoli Zakon o umama:    o op ekorisna funkcija ume je za tita tla od erozije radovi u vezi s tlom dio su mjera za njegu uma Hrvatske ume du ne su gospodariti prilago eno za titi tla Agencija za za titu okoli a u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveu ili ta u Zagrebu od sije nja 2006. odgovaraju e kulture. pravilno navodnjavanje o Konkretne mjere za ubla avanje posljedica: o o po umljavanje sadnja za titnih pojaseva travnjaka i stabala o o gradnja kamenih nasipa i ograda protiv pijeska gradnja jaraka i kanala . godine provela je projekt Izrada programa trajnog motrenja tala Hrvatske s pilot projektom o o o o o 53.Dezertifikacija u Hrvatskoj o Uvjeti koji pogoduju dezertifikaciji u europskom Sredozemlju: o o o o o o dulja su na razdoblja nevremena s intenzivnim pljuskovima tanka. izmjena na ina oranja. obnova i pove anje produktivnosti tla te odr ivo kori tenje vode i tla Konkretne mjere za uklanjanje uzroka: o o o osiguranje drva za ku anstva osiguranje vode za pi e i navodnjavanje odr iva poljoprivreda smanjenje veli ine stada stoke. pesticidima i petrokemikalijama ukazuje na pove ani trend zbijanja tla.6% povr ine teritorija nalazi se u klasi niskog rizika od erozije tla vodom 23.3% povr ine teritorija nalazi se u klasi visokog rizika od erozije tla vodom erozija tla vodom predstavlja najzna ajniji i najopasniji degradacijski proces tala u Hrvatskoj U Hrvatsko je tlo na ak 90% povr ine teritorija izlo eno eroziji vodom i vjetrom to je posebno izra eno u kr kom podru ju gdje erozija dose e stjenovitu podlogu One i enje tala ekotoksi nim kovinama. godine o o o njene osnovne zada e su borba protiv dezertifikacije i ubla avanje posljedica su e i dezertifikacije metode za ostvarenje zada a su za tita. godine u Parizu je usvojena Konvencija UN-a za suzbijanje dezertifikacije kojoj je Hrvatska pristupila 2000. salinizacije i alkalizacije to je vidljivo u primjeru isto ne Slavonije i Baranje) o Mjere protiv dezertifikacije o 1994.1% povr ine teritorija nalazi se u klasi umjerenog rizika od erozije tla vodom 23. sprje avanje o te enja tla. eroziji podlo na tla podru ja visoke energije reljefa naslage na stijenama niske erozijske tolerancije (fli ) Zakon o za titi prirode: o o kontinuirana prirodna i antropogena deforestacija propadanje tradicionalnih na ina uvanja tla i vode zbog deagrarizacije i deruralizacije neodr ivo gospodarenje prirodnim izvorima izrazit pritisak na ekosustave obalnih podru ja zbog litoralizacije o o Zakoni RH koji se odnose na dezertifikaciju: o    o o uvanje plodnosti tla jedan je od ciljeva za tite prirode tlo je komponenta geolo ke ba tine zabranjuje se o te ivanje tla i utjecaji na gubitak plodnosti Zakon o za titi okoli a:    o tlo je neobnovljivo dobro koje se mora koristiti odr ivo uz o uvanje njegovih funkcija za tita tla obuhva a o uvanje zdravlja i funkcija tla.

a u posebnom dijelu se odnosi na za ti ene prirodne vrijednosti Zakon o za titi prirode uskla en je s Konvencijom o biolo koj raznolikosti iz Rija de Janeira iz 1992. Bijele stijene i tirova a za titu je trebalo produ ivati. Zakon o za titi prirode iz 1960. kojim su nacionalnim parkovima progla eni Plitvi ka jezera. a osobito u male djece i mlade i o o o o o ZAKON O ZA TITI PRIRODE o o Zakon o za titi prirode donesen je 2005. vodnog gospodarstva i rudarstva utvr ivanjem za ti enih prirodnih vrijednosti. ribarstva. sukladno Zakonu o umama obveza naknade tete koju prouzro e za ti ene ivotinje ograni ena je na samo one tete koje prouzro i ivotinja u kategoriji stroge za tite o o o o . Zakon o za titi prirode je izmijenjen: o nadle nost za obavljanje poslova za tite prirode prenosi se s ureda dr avne uprave u upanijama na upravna tijela u upanijama ure uje se postupak provedbe ocjene prihvatljivosti zahvata te planova i programa na podru jima koja su dio ekolo ke mre e Republike Hrvatske najvi e je novina u vezi nacionalne ekolo ke mre e i ekolo ki zna ajnog podru ja EU Natura 2000 utvr uje se na in izrade i dono enja programa za tite umskih ekolo kih sustava za za ti ena podru ja u kojima nije dopu teno gospodarsko kori tenje prirodnih dobara. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o za titi prirode iz 2008.ZA TITA PRIRODE U REPUBLICI HRVATSKOJ o Prvi poku aji uno enja za tite prirode u zakonodavstvo: o o o Zakon o lovu iz 1893./1929. 1974. uspostavom sustava upravljanja za ti enim prirodnim vrijednostima uspostavom ekolo ke mre e poticanjem znanstvenog i stru nog rada u podru ju za tite prirode obavje ivanjem javnosti o stanju prirode i sudjelovanjem javnosti u odlu ivanju o za titi prirode edukacijom i razvijanjem svijesti o potrebi za tite prirode. i 2005. godine Financijski zakon iz 1928. tek za ti ena podru ja Povijesni slijed dono enja zakona kojima je regulirana za tita prirodnih vrijednosti: o o o o o Zakon o za titi spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iz 1945. godine kojim je normirana za tita ptica pjevica Zakon o za titi pe ina iz 1900. godine Koncipiran je tako da se u op em dijelu odnosi se na za titu sveukupne biolo ke i krajobrazne raznolikosti (prirode). Za tita prirode osigurava se mjerama za o uvanje biolo ke i krajobrazne raznolikosti te za titom prirodnih vrijednosti o o inventarizacijom i nadziranjem svih sastavnica biolo ke raznolikosti uno enjem mjera i uvjeta za tite u dokumente prostornog ure enja i planove gospodarenja prirodnim dobrima u djelatnostima poljoprivrede. godine koja uvodi tu novu koncepciju u zakonodavni sustav za tite prirode Zakonom o za titi prirode regulirana su sljede a pitanja: o o o o o o o o za tita i o uvanje za ti enih prirodnih vrijednosti posebne mjere za tite i o uvanja prirode provo enje za tite i upravljanje za ti enim podru jima upravni i inspekcijski nadzor u podru ju za tite prirode prekr ajne odredbe 2008. i 1994 Zakon o za titi prirode iz 2003. lovstva.. umarstva. ali nije produ ivana  o nisu NP u dana njem smislu rije i.

a prvenstveno je namijenjen o uvanju izvornih prirodnih vrijednosti u nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih resursa o o Park prirode prirodno ili dijelom kultivirano podru je kopna i/ili mora s ekolo kim obilje jima me unarodne i nacionalne va nosti o o ima nagla ene krajobrazne. prete no neizmijenjeno podru je kopna i/ili mora iznimnih i vi estrukih prirodnih vrijednosti o obuhva a jedan ili vi e sa uvanih ili neznatno izmijenjenih ekolo kih sustava.).) . a najmla i je Sjeverni Velebit (1999. fosili i sigovine Za ti ena podru ja u Hrvatskoj 2007. kulturno-povijesne i turisti ko-rekreacijske vrijednosti u parku prirode dopu tene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugro avaju njegove bitne zna ajke i uloga na in obavljanja gospodarskih djelatnosti i kori tenja prirodnih dobara u parku prirode utvr uje se uvjetima za tite prirode o o o Najstariji nacionalni parkovi su Plitvi ka jezera i Paklenica (1949.7% teritorija Najve i je broj spomenika parkovne arhitekture (122). odgojno-obrazovne.). godine zauzimala su 7614 km2 ili 8.) Najstariji park prirode je Kopa ki rit (1967. ali najve u povr inu zauzimaju parkovi prirode (425 000 km2 ) Strogi rezervat podru je kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom o namijenjen je isklju ivo:     o o o uvanju izvorne prirode znanstvenom istra ivanju kojim se ne mijenja biolo ka raznolikost pra enju stanja prirode obrazovanju koje ne ugro ava slobodno odvijanje prirodnih procesa u strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti Nacionalni park prostrano.ZA TI ENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI o Za ti ene prirodne vrijednosti su prirodne vrijednosti progla ene za ti enima od tijela utvr enog Zakonom i upisane u upisnik za ti enih prirodnih vrijednosti Za ti ena podru ja o o o o o o o o o o o strogi rezervat nacionalni park posebni rezervat park prirode regionalni park spomenik prirode zna ajni krajobraz park uma spomenik parkovne arhitekture Za ti ene svojte o o o o o o o strogo za ti ena divlja svojta za ti ena divlja svojta za ti ena zavi ajna i udoma ena svojta Za ti eni minerali. a najmla i Lastovsko oto je (2006.

planova upravljanja. na in kori tenja. o uvanja. a odnose se na zabranu ili ograni enje zahvata u prostoru pravilnikom o unutarnjem redu njime se ure uju pitanja i propisuju mjere za tite. bespravna gradnja. odr avanje i promicanje za ti enog podru ja u cilju za tite i o uvanja prirode osiguravanje neometanog odvijanja prirodnih procesa i odr ivog kori tenja prirodnih dobara nadzor provo enja uvjeta i mjera za tite prirode na podru ju kojim upravljaju Jave ustanove koje upravljaju parkovima prirode i regionalnim parkovima nadziru i na in obavljanja dopu tenih gospodarskih djelatnosti.UPRAVLJANJE ZA TI ENIM PODRU JIMA o o Za ti enim podru jima u Republici Hrvatskoj upravljaju javne ustanove Javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom i parkom prirode osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske Javne ustanove za upravljanje ostalim za ti enim podru jima i/ili drugim za ti enim prirodnim vrijednostima osnivaju jedinice podru je (regionalne) samouprave ili Grad Zagreb odlukom upanijske skup tine ili gradske skup tine Grada Zagreba Djelatnosti javnih ustanova za upravljanje za ti enim podru jima: o o o o o o za tita. grada ili op ine sredstva od prihoda od kori tenja za ti enih prirodnih vrijednosti sredstva od prihoda od nadoknada sredstva iz drugih izvora utvr enih Zakonom o posebnim propisima Provo enje za tite u za ti enim podru jima osigurava se: o prostornim planom podru ja posebnih obilje ja njime se ure uje organizacija. unaprje enja i kori tenja nacionalnog parka i parka prirode o o Koncepcija nadzora prirode u Republici Hrvatskoj provodi se na tri razine o o o o vi i inspektori i inspektori za tite prirode glavni nadzornici i nadzornici uvari prirode podru je RH i sva posebno za ti ena podru ja u RH posebno za ti ena podru ja u RH kojima upravlja javna ustanova iji su zaposlenici posebno za ti ena podru ja u RH kojima upravlja javna ustanova iji su zaposlenici Naj e i prekr aji u nacionalnim parkovima i parkovima prirode su nedozvoljeni ribolov. prora una upanije/Grada Zagreba. u cilju osiguranja racionalnog i odr ivog kori tenja prirodnih dobara Financiranje javnih ustanova za upravljanje za ti enim podru jima: o o o o o o sredstva iz dr avnog prora una. ure enja i za tite prostora nacionalnog parka i parka prirode  o za NP i PP donosi ga Hrvatski sabor mjerama za tite prirode sastavni su dio dokumenta prostornog ure enja. planova gospodarenja te drugih propisa. skupljanje flore i faune i odlaganje otpada o o vi e se prekr aja doga a u nacionalnim parkovima nego u parkovima prirode od naj e ih prekr aja jedino je krivolov e i u parkovima prirode nego u nacionalnim parkovima NATURA 2000 o o o NATURA 2000 je osnovni program za tite prirode Europske unije Obuhva a mre u za ti enih podru ja zemalja lanica EU Za ti ena podru ja va na su zbog o uvanja ugro enih stani nih tipova i vrsta navedenih u dodacima Direktive o stani tima i Direktive o pticama Zemlja lanica EU doprinosi stvaranju mre e NATURA 2000 odre ivanjem posebnih podru ja za tite (Special Areas of Conservation SAC) u skladu s Direktivnom o stani tima o .

osim u slu aju prevladavaju eg javnog interesa o Primjer: prijedlog zakona o golf igrali tima o Zaklju kom Vlade o prihva anju Programa razvitka golfa kao elementa razvojne politike hrvatskog turizma iz 1999. a omogu ena je i njihova prodaja gradnja na zemlji tu koja ina e nije mogu a o o o o o . usvojen je Prijedlog zakona o golf igrali tima kojim se omogu uje investitorima jednostavna i jeftina kupovina zemlji ta potrebnog za izgradnju golf igrali ta i pripadaju ih smje tajnih kapaciteta Sabor je 28. godine. studenog 2008. a u svrhu ostvarivanja profita investitorima koji mogu kupiti jeftino zemlji te umjesto skupog gra evinskog zemlji ta paralelno s ovim zakonom Sabor donosi i novi Zakon o poljoprivrednom zemlji tu koji omogu ava prenamjenu poljoprivrednog zemlji ta za golf igrali ta bez naknade RH ili jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju na zahtjev investitora (vlasnika ve inskog dijela zemlji ta za golf teren) po tr i noj cijeni prodati bez provedbe javnog natje aja do 30% povr ine zemlji ta potrebnog za formiranje neizgra ene gra evinske estice investitor mo e izvlastiti i do 20% ukupne povr ine golf terena investitor koji eli izgraditi golf teren mora imati samo 50% ukupne povr ine u svom vlasni tvu dok preostalih 50% mo e dobiti po povoljnoj cijeni mimo javnog natje aja i postupkom izvla tenja 25% povr ine zemlji ta mo e izgraditi turisti kim gra evinama za smje taj. prosinca 2008. prihvatio primjenu hitnog postupka te je zakon o golfu donesen 5. a u procjenu je obavezno uklju iti javnost potrebno je izbje i svaki zahvat koji mo e negativno utjecati na ovakvo ekolo ki zna ajno podru je. i to jednoglasno (106 glasova ZA) o o o zakon se iznimno mo e donijeti po hitnom postupku samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dr avni razlozi odnosno kad je to nu no radi sprje avanja ili otklanjanja ve ih poreme aja u gospodarstvu po hitnom postupku donose se zakoni koji se uskla uju s propisima Europske unije o o Posljedice prihva anja zakona o golfu: o o omogu ena je izgradnja golf terena i apartmanizacija na najvrjednijim poljoprivrednim i umskim zemlji tima donosi dodatno smanjenje poljoprivrednih povr ina i uma protivno na elima odr ivog razvoja. golf je progla en posebnim interesom za Republiku Hrvatsku Na sjednici Vlade RH odr anoj 27. dru tveni i kulturni zahtjevi te regionalne i lokalne zna ajke Direktiva obvezuje zemlje lanice da utvrde i za tite posebna podru ja za tite (SAC) i poduzmu razli ite mjere za tite ugro enih stani ta i vrsta Direktiva uklju uje i zabranu odre enih tetnih zahvata o o o svaki planirani ugro avaju i zahvat u ovim podru jima podlije e ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu. studenog 2008.Direktiva o stani tima o o o o o Direktiva o stani tima direktiva o za titi prirodnih stani ta i divlje faune i flore Najva niji i najzahtjevniji propis EU u podru ju za tite prirode Cilj je doprinijeti o uvanju biolo ke raznolikosti zemalja lanica EU kroz za titu stani ta divlje flore i faune Glavni na in ostvarivanja ovog cilja je uspostavljanje koherentne europske ekolo ke mre e (NATURA 2000) Direktiva navodi ivotinjske (200) i biljne (500) vrste ija stani ta zahtijevaju za titu o o posebno su ozna ene vrste i stani ta koja zahtijevaju urne mjere za tite Prilikom odabira podru ja za ekolo ku mre u uzimaju se u obzir i gospodarski.

a dolomit je stijena koju ini vi e od 50% minerala MgCO3 dolomit i vapnenac zajedni kim se imenom zovu karbonatne stijene Vapnenac i dolomit esto se javljaju u slojevima i ispresijecani su pukotinama razli itog postanka. danas bez toka kompozitna dolina izmjena sutjeski. uslojene su ili gromadaste  o esto imaju golu povr inu sa krapama i izdancima stijena neuslojeni (masivni) dolomit je bijele. dolomita) djelovanjem vode. kr ke uvale. ponikve. sive ili tamnosive boje   o zbog zrnate strukture podlo niji je mehani kom tro enju iji je produkt dolomitni pijesak koji mo e za epiti pukotine te usporiti ili zaustaviti okr avanje povr ina ne podsje a na kr ki reljef jer ima blage i zaobljene reljefne oblike Osim kalcita i dolomita u karbonatnim stijenama ima razli itih netopivih sastojaka kao to su bre a i konglomerati o o o bre a stijena sastavljena od povezanih nepravilnih fragmenata stijena (kr ja) konglomerat stijena sastavljena od slijepljenih zaobljenih fragmenata stijena ( ljunka) pri tome voda otapa stijenu i iri Kr ki proces se javlja zbog kretanja vode koja je otopila CO2 kroz pukotine u stijeni pukotine te nastaje kalcijev bikarbonat o koli ina i brzina otapanja stijene ovisi o isto i i ispucanosti stijene. kanjona i dolinskih pro irenja . sive ili tamnosive boje. krape. biljaka i kemijskih procesa u tlu taj se proces naziva okr avanje ili kr ki proces Vapnenac je stijena prete no sastavljena od minerala kalcita (CaCO3).EKOLO KA MRE A o Ekolo ka mre a je sustav najvrjednijih podru ja za ugro ene divlje svojte i stani ne tipove koja su dostatno bliska i me usobno povezana koridorima ime je omogu ena me usobna komunikacija i razmjena vrsta Ekolo ki koridor je ekolo ka sastavnica ili niz takvih sastavnica koje omogu uju kretanje populacijama ivih organizama od jednog lokaliteta do drugog o Ekolo ka mre a Republike Hrvatske o Ekolo ka mre a Republike Hrvatske obuhva a podru ja u Hrvatskoj koja su primjenom stru nih kriterija na temelju dostupnih podataka (ne starijih od pedeset godina) utvr ena kao podru ja va na za o uvanje ili uspostavljanje povoljnog stanja ugro enih i rijetkih stani nih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i nacionalnoj razini Takson ili svojta je prepoznatljiva skupina bilo koje razine razli ita od drugih Sastavnim dijelovima ekolo ke mre e smatraju se i svi biosepelolo ki va ni objekti te morske spilje koji trenuta no nisu u evidenciji Dr avnog zavoda za za titu prirode Utvr ena su dva ekolo ka koridora: o o o o o migracijski koridor za ptice Palagru a-Lastovo-Pelje ac koridor za morske kornja e priobalni pojas do 50 m dubine GEOEKOLOGIJA KR A o Kr ki reljef nastao je otapanjem topljivih stijena (vapnenca. polja u kr u dubinski: spilje. kaverne (podzemne upljine bez spoja s povr inom) Doline u kr u: o o o slijepa dolina dolina oblikovana erozijom teku ica koja ne zavr ava u em nego ponorom suha dolina dolina oblikovana fluvijalnom erozijom. razli itih smjerova i veli ine koje su va ne za kr ki proces o o o vapnena ke naslage su bijele. jame. klimatskim prilikama (temperaturi zraka i koli ini padalina) te koli ini CO 2 u vodi i tlu o Kr ki reljefni oblici mogu biti povr inski i podzemni o o o povr inski: kamenice. u kaste.

bez mnogo vegetacije kr prekriven tlom i vegetacijom kr koji je nekad bio prekriven tlom i vegetacijom. Zrmanje. crikveni ka rivijera. padinskih i drugih geomorfolo kih procesa (spiranje) te je podlo an mehani kom tro enju (dolomitni pijesak. este su slijepe doline i spilje (s vodom!) razvijen je u debelim naslagama vapnenca. Krke. tektonski predisponirane kompozitne doline s izmjenama kanjona i dolinskih pro irenja vrlo vrijedni elementi krajolika (doline Rje ine. dna polja u kr u. tektonski predisponirane jaruge i doline povremenih ili stalnih tokova krajolik ravnjaka koji je otvoren ili blago valovit paralelnim pru anjem dolina ponikvasti kr izmjena zaravni s bre uljcima i dolinama rebrasti reljef s o o krajolik obilje en velikom gusto om ponikava est agrarni krajolik Tipizacija kr a prema intenzitetu pokrivenosti povr ine tlom i vegetacijom o o o o S obzirom na intenzitet pokrivenosti povr ine tlom i vegetacijom kr se dijeli na goli. procese oblikovanja i morfologiju razlikujemo kr i fluviokr Fluviokr nastaje kombiniranim djelovanjem kr kih. otoci) zaravni u kr u stjenovite povr ine s kamenjarskim travnjacima i degradiranom vegetacijom ponikvasti kr tipovi agrarnog krajolika: o o o   o krajolik suhozida (sto arski) poljodjelski krajolik u ograni enim zonama obradivog tla razli itog reda veli ine (ponikve. no danas vi e nije Pokriveni ili zeleni kr Ogoljeni ili ekshumirani kr Tipizacija kr a prema dubini do vodonepropusnog sloja o o Prema Katzeru kr s obzirom na dubinu do vodonepropusne podloge podzemne vode mo e biti plitki i duboki Plitki kr vodonepropusna podloga je blizu povr ine kao i razina podzemne vode me u povr inskim oblicima naj e e su ponikve. procese oblikovanja i morfologiju o o S obzirom na geolo ku gra u. pokriveni i ogoljeni kr Goli ili ljuti kr prevladavaju stjenovite povr ine. podvelebitsko primorje. Cetine ) to su o na strmim padinama duboke jaruge s malim aluvijalnim plavinama gdje nastaju naselja i pla e (podno je U ke. a podzemna voda je duboko o o Duboki kr o razvijeni su povr inski i podzemni kr ki oblici (prevladavaju jame) .TIPOVI KR A o Kr je mogu e tipizirati s obzirom na gra u. fluvijalnih. este slijepe doline s ponornicama intenzivnije povr insko tro enje vegetacijom javljaju se prete no sme a tla nastaje pokriveni ili zeleni kr s bujnom o o duboko usje ene. sedrene barijere (vrlo vrijedan element krajolika) duboko usje ene. uvale. s obzirom na intenzitet pokrivenosti kr a tlom i vegetacijskom te s obzirom na dubinu do vodonepropusne podloge podzemne vode Tipizacija kr a s obzirom na geolo ku gra u. procese oblikovanja i morfologiju. fli ne zone) Zna ajke krajolika fluviokr a: o o o blagi reljefni oblici (zaobljeni vrhovi) i rijetke stjenovite povr ine ne to gu a mre a teku ica. pr ina) Zna ajke krajolika kr a: o o o o e e stjenovite povr ine goli ili ljuti kr rijetka mre a teku ica.

KR U SVIJETU o Okr avanju podlo ne stijene prekrivaju oko 20% povr ine Zemlje (bez onih pod snijegom i ledom) sjevernoj hemisferi prevladavaju na o o o kr u karbonatima se procjenjuje na 10-15% povr ine Zemlje Kr je zna ajan rezervoar vode oko 25% svjetskog stanovni tva koristi kr ku vodu Kr je u Hrvatskoj rasprostranjen na 52% teritorija na kojem ivi 35% stanovni tva o izdvajaju se dinarski kr koji ini glavninu kr kih povr ina te izolirani kr (Medvednica. i na povr inu izbija na vrelima Od nekr kih voda kr ka se voda razlikuje po fizi ko-kemijskim svojstvima Svojim kemijskim i mehani kim djelovanjem kr ka voda oblikuje kr Mje oviti kr ki-denudacijski sustav: o o alohtoni sustav prima vodu alogenim povr inskim tokovima iz susjednog nekr kog podru ja autohtoni sustav razvijen je u terenu gra enom od karbonatnih stijena. dotoci vode su nagli i nose sa sobom obilje nanosa koji mo e zapuniti dijelove ili cijele kanale o Freati ka zona voda ispunjava sve pore i pukotine. a voda potje e od padalina koje padnu na povr inu i infiltriraju se u podzemlje mje oviti sustav karakteristi an je za fluviokr zbog este izmjene stijena razli ite propusnosti o o o Vrste otjecanja vode u kr u: podzemno(prevladavaju e) i povr insko(bujice i alogene teku ice) Ulazak vode u kr ki sustav: o o o o difuzni ulazak ulazak vode precipitacijom (procje ivanje padalinske vode) mre om pukotina (infiltracija) koncentrirani ulazak alogenim tokovima (ponornicama) koji pritje u s nekr kog terena ulazak kondenzacijom iz toplog vla nog zraka koji struji u hladno podzemlje te isparavanjem iz tokova Vodonosnik ili akvifer stijenska formacija koja pohranjuje i daje ekonomski zna ajne koli ine vode Hidrografske zone u kr u o o Hidrografske zone u kr u su vadozna zona. ponajvi e podzemljem. epifreati ka i freati ka zona Vadozna zona voda se kroz tu zonu kre e djelovanjem gravitacije o o o pukotine i upljine su naj e e ispunjene zrakom prozra na zona voda se javlja kao tok ponornica i prokapnica (nakon padalina ili otapanja snijega) sastoji se od tri manje zone:   zona tla glavni izvor CO2 epikr ka ili subkutana zona pojas u gornjem dijelu vadozne zone do oko 10 m dubine y y y  o pukotine i upljine na dodiru sa zonom tla esto ispunjene tlom i komadima stijena nastalih tro enjem mati ne stijene djeluje vrlo intenzivna korozija iji se iznos smanjuje s dubinom u epikr u po inje okupljanje difuzno infiltrirane vode koja se procje uje iz gornjih slojeva pa nastaju manji koncentrirani tokovi koji se gravitacijski kre u u dublje slojeve vadozne zone perkolacijska ili zona slobodnog dreniranja Epifreati ka zona povremeno plavljena zona (izme u najvi e i najni e razine podzemne vode) o kada se javljaju poplavni valovi (nakon obilnih padalina u kratkom vremenskom razdoblju ili zbog naglog opadanja snijega). Ivan ica. Ravna gora. Papuk. a te e u smjerovima najmanjeg otpora o razina vode u ovoj zoni ovisi o visini to ke istjecanja vode . Banovina) KRETANJE VODE U KR U o o o o Kr ka voda protje e kr kim terenom.

boravi ta i zakloni jame slu e za va enje leda za hla enje namirnica (Velebit. Gorski kotar.Hidrografske zna ajke kr kog reljefa o Kr je prete no bezvodna povr ina s rijetkom mre om teku ica povr inskog otjecanja Prevladava poniranje i podzemno otjecanje vode nepodudaranje izme u atmosferskog pritjecanja vode i o o o o o u podzemlju je bogatstvo vode U podzemlju se voda giba pod utjecajem sile te e ili pod tlakom u pukotinama ili kanalima Poniranje zaustavljaju nepropusne stijene po kojima voda otje e Hidrogeolo ka i topografska razvodnica se rijetko podudaraju Na kontaktu nepropusnih i propusnih stijena nalaze se izvori (vrela) i ponori. spiljska i pukotinska (prslinska) poroznost ZNA ENJE KR A o Vodoopskrba o o kr ka voda je jedan od najva nijih prirodnih resursa u kr kim podru jima vodonosnici su va ni prirodni spremnici vode. a time i topljivost stijena S obzirom na vrijeme postanka razlikuju se primarna i sekundarna poroznost Primarna poroznost nastala je u procesu talo enja/stvaranja stijene o obuhva a pore me u ili u skeletnim sastojcima i zrnima koje nastaju otapanjem njihovih dijelova. Lika. a jame i spilje su slu ile kao skloni ta. kanalna. a pod morem vrulje Poroznost o o o o o Poroznost je hidrogeolo ko svojstvo neke stijene da mo e primiti i zadr ati vodu Poroznost je odre ena prostorom ( upljinama) me u vrstim sastojcima stijene Izravno utje e na propusnost. bitna je dimenzija pojedinih pora i pukotina te njihova me usobna hidrolo ka povezanost efektivna poroznost efektivna poroznost uvjetuje propusnost ulogu sposobnost stijena da provode teku inu. isu ivanjem biljnih sastojaka ili zadr avanjem mjehuri a biogenih plinova (npr. Dalmacija) kori tenje guana (izmeta i mi a) za gnojenje kamenolomi. le i ta boksita Znanstvena istra ivanja o kr je riznica podataka o Zemljinoj pro losti sige i drugi spiljski sedimenti su esto konzervirani nakon talo enja te su va an izvor podataka o paleogeografskim i paleoklimatskim uvjetima u kr u su brojna nalazi ta fosilnih i arheolo kih ostataka koja svjedo e o evoluciji ivog svijet i ljudi o . naro ito u su nim i polusu nim krajevima s visokim iznosima evaporacije koji prema uje obnavljanje vode padalinama (i dijelovi Dalmacije) kr ka voda se koristi za vodoopskrbu. va nu za njihovu hidrogeolo ku o o o Sekundarna poroznost nastala je nakon stvaranja stijene djelovanjem endogenih i egzogenih sila i procesa pa se stijene lome i nastaje mre a pukotina razli itog postanka o o sekundarna poroznost ima ve e zna enje za okr avanje me u vi e izdvojenih tipova isti u se upljinska. navodnjavanje i hidroelektrane o o Mineralne sirovine i skloni ta o o o o o od stijena se u pretpovijesno doba izra ivalo oru je i oru e. sedra) osim ukupnog obujma pora.

esto neovisno i o utjecaju sile te e Podzemni smjerovi otjecanja vode esto su samo pretpostavljeni jer su te ko odredivi ponekad tehni ki te ko izvediva i vrlo skupa istra ivanja Rijetko kad se poklapaju hidrogeolo ka (podzemna) i topografska (povr inska) razvodnica Voda otje e pukotinama nema pro i avanja Kr ki reljef ima visoki potencijal zaga enja one i ena i zaga ena voda koja utje e u podzemlje polutante u gotovo neizmijenjenom obliku (nema filtriranja) prenosi nizvodno pa se zaga uje podzemlje. kr ke rijeke GEOMORFOLO KI I EKOLO KI PROBLEMI U KR U o Uru avanje o o o o uru avanje krovinskih naslaga iznad kanala i upljina normalan je proces u oblikovanju kr kog reljefa uru ne ponikve i uru ne spilje (spilje bez stropa) primjer: 1981. stupova. o o o . stupovi. cijevi i sl. nepravilno kori tenje podzemnih voda) znakovi koji upozoravaju na uru avanje: o         o cirkularne i linearne pukotine u tlu.o Ekolo ko zna enje kr a o zna ajke kr kog reljefa u kombinaciji s klimatskim uvjetima kreiraju osebujna stani ta i biocenoze (povr inske i podzemne) brojni su podzemni endemi i relikti brojna su podru ja u kr u za ti ena o o o Turizam i rekreacija o brojni su tipovi turisti kih potencijala u kr u: turisti ke spilje. polja u kr u). asfalt i betonskoj podlozi depresije u kojima mogu nastajati lokvice vode povijanje drve a. sni avanje nivoa podzemne vode ispumpavanjem u rudnicima. staklo. beton. asfalt. godine u Winter Parku u Floridi uru avanje je oblikovalo ponikvu promjera 100 m uzroci: prirodni i antropogeni (spiranje naslaga iz neispravnih vodovoda. vibracije. veliki krovovi) pove avaju intenzitet povr inskog otjecanja vode poja ava se rizik od poplava jer vodeni valovi nadma uju kapacitet ponora o o o o Problemi one i enja i zaga enja PROBLEMATIKA ZA TITE KR A o o o Problem za tite kr a proizlazi iz injenice da u njemu prevladava podzemno otjecanje vode Hidrogeolo ki odnosi i veze u kr u esto su komplicirani voda se giba u svim smjerovima. kr ki krajolici (kanjoni. izvori (vrela) i povr inski tokovi koji se iz njih prihranjuju ( este zaraze u pro losti) odre ivanje zahtjeva vrlo opse na. ponori. tonjenje vertikalnih objekata malog promjera (cijevi. motke) pukotine u temeljima i zidovima zgrada te zapinjanje vrata i prozora pri otvaranju razvoj koni nih udubljenja koja se javljaju brzo u estalo zamuljivanje izvora i bunara koji su dotad bili isti iznenadno isu ivanje izvora i tokova Problemi odvodnje o u ve ini kr kih podru ja kapacitet otjecanja vode u podzemlje infiltracijom i poniranjem je u ravnote i s lokalnim klimatskim prilikama (osim u slu aju ekstremnog dotjecanja vode nakon obilnog otapanja snijega ili nevremena ve inu problema u odvodnji izaziva ovjek poja ana erozija izazvana je gra evinskim radovima i producira velike koli ine rastresitog materijala koji za epljuje ili smanjuje kapacitet pukotina i ponora tada je za problem potrebna manja koli ina vode umjetne nepropusne podloge (plo nici.