7.

Polimeri
7.1 Osnove polimera ....................................................................................................71
7.1.1 7.1.2 7.1.3 7.2.1 7.2.2 7.2.3 7.2.4 7.3.1 7.3.2 7.4.1 7.4.2 Građa polimera.................................................................................................................. 73 Osnovna svojstva polimera ............................................................................................... 74 Izrada proizvoda od polimera............................................................................................ 77

7.2 Plastomeri

78

Polietilen – PE................................................................................................................... 78 Poli(vinil-klorid) – PVC.................................................................................................... 78 Poliamid – PA ................................................................................................................... 79 Teflon – PTFE................................................................................................................... 80

7.3 Duromeri 7.4 Elastomeri i elastoplastomeri 7.5 Starenje polimera

80 81 82

Nezasićeni poliester – UP ................................................................................................. 80 Epoksid – EP ..................................................................................................................... 81 Prirodni kaučuk ................................................................................................................. 81 Sintetički kaučuk............................................................................................................... 82

7.1 Osnove polimera
Riječ polimer je složenica koja potječe od grčkih riječi: πολυ (poli) – mnogo i μερος (meros) – dio. Polimerima se nazivaju materijali formirani od organskih makromolekula, koji se dobivaju uspostavljanjem kemijskih veza jednostavnijih molekula organskih spojeva – monomera. Na primjer, makromolekula polietilena dobiva se spajanjem molekula etena (etilena): n C2H4 → (C2H4)n n molekula etena formira makromolekulu polietilena

Zbog vrlo velikog broja atoma sadržanih u makromolekuli, polimeri imaju vrlo velike relativne molekularne mase, koje premašuju 1 000 000. Međutim, makromolekule su polimernih materijala različitih veličina, te se RAM izražavaju kao srednje vrijednosti, koje bi trebao pratiti i podatak o rasipanju oko srednje vrijednosti (standardna devijacija). Veličine makromolekula polimera se mogu opisati stupnjem polimerizacije, kao i prosječnim brojem monomera koji formiraju makromolekule polimera. Polimeri se mogu sistematizirati s obzirom na (a) formiranje te (b) ponašanje pri zagrijavanju i elastičnim svojstvima:

EP – elastoplastomer. K E. K – kopolimer U odnosu na druge konstrukcijske materijale polimeri imaju niz prednosti i nedostataka: Prednosti Nedostaci male ρ male λ i e0 deformabilne su pri povišenim temperaturama dobro gušenje vibracija dobra kemijska postojanost mali faktori trenja dobra otpornost na trošenje ekonomična serijska izrada proizvoda mali E male tvrdoća male λ i e0 velike α utjecaj prerade na svojstva ovisnost svojstava o vanjskim utjecajima podložnost starenju neekonomična izrade manjeg broja proizvoda . a pri rastu/opadanju temperature se omekšavaju/skrućuju kao plastomeri. pamuk) i životinjskog porijekla (koža. a elastomeri i elastoplastomeri gumama. sintetiziraju spajanjem jednostavnih malih organskih molekula (monomera). Danas se prirodni polimeri. PC i ABS. Često se duromeri i plastomeri nazivaju plastičnim masama. Od danas korištenih polimernih materijala (preko 10 000 komercijalnih). Duromeri pri rastu temperature ne omekšavaju (formiran komad se ne može preoblikovati). D – duromer. dominira grupa s četiri "masovna" plastomera: PE. ali i polimeri koji ne postoje u prirodi. Oznaka Naziv na hrvatskom Vrsta1 Oznaka Naziv na hrvatskom Vrsta1 P P P P P P P P P EP P P P. K PS polistiren (polistirol) NBR prirodni kaučuk E polisulfon NR PSU poliamid (najlon) P poli(tetrafluor-etilen) (teflon) PA PTFE poli(butilen-tereftalat) P poliuretan (linearni) PBT PUR polikarbonat P poli(vinil–klorid) PC PVC polietilen P poli(viniliden-fluorid) PE PVDF P poli(stiren/akrilonitril) PEEK poli(eter-eter-keton) SAN poli(etilen-tereftalat) P stiren-butadien kaučuk PET SBR fenol-formaldehidna smola (bakelit) D poliuretan (elastoplastomerni) PF TPUR poliimid P nezasićena poliesterska smola PI UP * P – plastomer. Navedene oznake polimera izvedene su iz njihovih naziva na engleskom jeziku i međunarodno su prihvaćene. pri opadanju temperature skrućuju. PS i PVC. PP. Oni su biljnog (kaučuk. enzimi. Plastomeri pri rastu temperature omekšavaju (formiran komad se može zagrijati i preoblikovati) te se potom. K EP D akrilnitril/butadien/stiren P. Najčešće su korišteni sintetski polimerni materijali: polietilen i poli(vinil-klorid). s masenim udjelom od 80 %. E – elastomer. Elastomeri imaju izražena elastična svojstva. K PIB poliizobutilen ABS butadienski kaučuk E poli(metil-metakrilat) (pleksiglas) BR PMMA celulozni acetat P poli(oksimetilen) CA POM celulozni nitrat (celuloid) P polipropilen CN PP polikloroprenski kaučuk E poli(fenilen oksid) CR PPO epoksidna smola D poli(fenil-sulfid) EP PPS akrilonitril/butadien kaučuk E. U tablici su obuhvaćeni najčešće korišteni polimeri. svila). a širi se i primjena polimernih smjesa. škrob i celuloza.72 MATERIJALI Prirodnim polimerima pripadaju proteini. Slijedi skupina konstrukcijskih polimera PA. Elastoplastomeri imaju elastična svojstva kao elastomeri.

a polimeri formirani od dvije ili više vrsta monomera – kopolimeri. Pri formiranju granatih polimera dolazi mjestimično do bočnog odvajanja grana kovalentno povezanih s osnovnim lanacem.07 Polimeri 73 7. . susjedni osnovni lanci polimera mjestimično su povezani kovalentnim vezama. PP. Linearne i granate oblike formiraju brojni plastomeri. Polimeri i kopolimeri Polimeri se na nivou makromolekula mogu različito oblikovati. dok se kopolimeri naglašavaju (PVC – poli(vinil-klorid)-kopolimer). U pravilu se u nazivima polimera podrazumijevaju homopolimeri (PVC – poli(vinil-klorid)). Na primjer. na primjer: PE. PTFE. PF. PVC. linearni polimeri granati polimeri poprečno vezani polimeri umreženi polimeri Monomeri lanaca linearnih polimera uzajamno su povezani kovalentnim vezama dok su lanci uzajamno povezani van der Waalsovim vezama. PMMA. na primjer. a zastupljenost je kristalne građe 0 ÷ 95%. PA.1 Građa polimera Polimeri formirani od samo jedne vrste monomera nazivaju se homopolimerima. Monomeri i makromolekule Makromolekule su polimera formirane od monomera: PE PP PS PVC PTFE PMMA PF PA PET PF Polimeri se dobivaju različitim tehnološkim postupcima. PC i ABS. Kod poprečno vezanih polimera. Prostorno umrežene strukture polimera formiraju monomeri s tri vezna C atoma. pri čemu se postižu različita svojstva. PS. na primjer. Svojstva se polimera mogu prilagoditi zahtjevima kopolimerizacijom: nasumični kopolimeri naizmjenični kopolimeri blok-kopolimeri cijepljeni kopolimeri Dalja prilagodba svojstava polimera može se postići miješanjem različitih vrsta polimera. Osim amorfnih građa se kod polimera mogu formirati i građe s pravilnim rasporedima molekula – kristalne građe.1. tipičnih za elastomere. kruti materijal PE dobiva se iz plinovitog C2H6 na pogodnom tlaku i temperaturi u prisutnosti katalizatora.

električni otpor. tg2 – temperaturna granica dugotrajne primjene. za poboljšanje savitljivosti dodaju se osnovnoj komponenti omekšala – teško hlapiva organska otapala. tvrdoća. 2 5 2 5 3 3 3 3 2 3 λ 1 3 1 α tg1 tg2 1 2 3 4 5 6 7 8 2 3 2 2 1 2 1 + + + + – – + – – + – – + 0 – – + + + + + + + + . 4 – jake lužine. U tablici se koriste oznake: • mehanička svojstva: ak1 – udarni rad loma epruvete bez ureza. H – tvrdoća dobivena mjerenjem s kuglicom. udjeli dodataka Fizikalna svojstva polimera ovise o njegovom kemijskom sastavu. "0" – djelomično otporan. toplinska rastezljivost. modul elastičnosti. ak2 – udarni rad loma epruvete s urezom. Oznaka ABS CA CN Rm Ep A ak1 ak2 H 3 3 3 4 4 2 2 b. • kemijske postojanosti: 1 – voda. toplinski stabilizatori. temperaturna granica kratkotrajne izloženosti. biocidi punila (drvno i kameno brašno) mirisi. postojanost oblika pri povišenoj temperaturi (duromeri) električna vodljivost. faktor dielektričnih gubitaka.2 Osnovna svojstva polimera Za konstruktore je značajan niz različitih svojstava polimera: Grupa svojstava mehanička toplinska električna postojanost ostala Svojstva čvrstoća. to je svojstvo bolje. U pravilu. U sljedećoj su tablici prikazana mehanička i toplinska svojstava najčešće korištenih plastomera. pigmenti regulatori viskoznosti. čvrstoće i modula elastičnosti.1. 6 – aromatski spojevi. dodaci za smanjenje gorivosti dodaci za povećanje: žilavosti. antistatici bojila. 3 – organske kiseline. propusnost svjetla.l. te njihove kemijske postojanosti u različitim sredinama. 8 – ulja. Kemijske postojanosti (kolone 1÷ 8) polimera ocjenjuju se sa "+" – otporan. temperatura omekšavanja (plastomeri). indeks loma. "–" – neotporan. te smanjenja cijene i produljenja vijeka trajanja proizvoda. dezodoransi 7.74 MATERIJALI Dodaci polimerima Jednokomponentni polimeri rijetko se primjenjuju u tehnici. " znači da pri ispitivanju nije došlo do loma. strukturi (oblik makromolekula) i građi (raspored makromolekula i dodaci). Oznaka "b. Naziv skupine dodataka reakcijske tvari modifikatori mehaničkih svojstava modifikatori površinskih svojstava modifikatori optičkih svojstava poboljšavači preradljivosti poboljšavači postojanosti dodaci za smanjivanje cijene ostali dodaci Primjeri umrežavala. 5 – alkoholi. granatost makromolekula i uređenost građe mogu se u velikoj mjeri mijenjati svojstva polimera. 2 – jake anorganske kiseline. Mehanička i toplinska svojstva se opisuju brojčanim ocjenama – što je ocjena veća. žilavost. regulatori adhezivnosti. atioksidansi.l. pjenila. faktor trenja toplinska vodljivost. omekšavala dodaci za smanjivanje neravnina. osnovna se komponenta miješa s pogodnim dodacima. temperaturna granica dugotrajne primjene gustoća. odvajala svjetlosni stabilizatori. otpornost na trošenje. Utjecanjem na vrijednost molekulske mase. 7 – benzini. Na primjer. čvrstoća proboja. • toplinska svojstva: tg1 – temperaturna granica kratkotrajne izloženosti. radi bolje prilagodbe svojstava polimera zahtjevima. relativna dielektričnost kemijska postojanost. istezljivost.

3 b.l. te gustoće i vlačne čvrstoće.l.l.l. b. 3 b.l. PAI – poliamid-imid PI – poliimid PA6 – poliamid tip 6 PEEK – polietereterketon PA46 – poliamid tip 46 PEs – poliester PS – polistiren PP – polipropilen PG – prirodna guma FEP – fluorinirani etilen-propilen PVC – poli(vinil-klorid) BK – butil kaučuk EPK – etilen propilen kopolimer ESIL4122 – silikon Eccosil 4122 .l. 4 b.07 Polimeri 75 EP PA6 PA66 PA610 PA11 PA12 PC PE-HD PE-LD PF(31) PF(77) PI PMMA POM PP PPO PS PSU PTFE PUR-ln PVC-H SAN SBR UP 2 3 4 3 2 2 4 2 1 2 4 5 4 4 2 4 3 5 2 3 3 4 3 2 5 2 3 3 2 2 4 2 1 5 5 5 5 5 2 4 5 4 1 2 5 5 4 5 3 3 2 3 3 3 5 5 1 1 1 2 4 2 1 2 3 3 2 1 2 5 5 b. 1 b. 2 b. b.l.l. 3 b.l. 2 1 3 3 2 1 1 5 2 b. 1 1 1 3 2 3 2 5 3 3 3 3 3 3 3 1 5 5 5 4 3 3 2 3 3 4 3 5 2 3 3 3 3 3 3 5 5 4 5 5 1 4 3 3 1 3 4 2 1 1 1 5 1 2 1 2 2 2 1 3 5 1 1 1 1 3 4 1 1 1 2 5 1 1 2 1 4 3 4 2 3 3 3 3 5 2 3 3 3 1 4 5 2 2 2 1 4 3 2 2 3 1 1 2 1 1 2 5 1 2 2 2 1 4 5 1 1 1 1 4 + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + – – – – – + + – – – – + + + + + – + + 0 0 + + + + + – + + + + + + + – + + – – – + + + + + + + + + + + – + + + + + + + 0 + + 0 + + + + + + + + + + – + + + + – – – + + + – + – – – + + – – – – + + + + + + + – + + + + + – – + + + + – + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + + – + + + + + 0 + + – Oznaka Rm Ep A ak1 ak2 H λ α tg1 tg2 1 2 3 4 5 6 7 8 Karakteristike polimera U sljedeća su dva dijagrama prikazane usporedne karakteristike polimera – cijene i vlačne čvrstoće. b.l. 3 1 1 b.l. 3 b.l.l.l.l. 5 b. 3 b.

02÷0.8 30÷35 67÷117 110÷115 81÷95 62÷77 112÷128 122÷138 –73÷–43 –58÷–48 –123÷–73 –123÷–73 –123÷–73 –123÷–73 1800÷2500 2000÷2200 1842÷1916 1386÷1414 1506÷1567 1494÷1554 0.9÷13.21÷3.6 12÷20 16.98÷1.6 29.1 0.4÷0.8÷21.1÷12.44÷0.4÷89.63 – – 2.94 0.932 1.57÷0.94 3.06 0.3÷10.9÷10.5 8. – Re.05÷0.5 0.35 0.4 12÷36 9.1÷15.24 0. % KIC.2÷2.11÷10.7 99÷180 81÷117 20÷25 10÷12 17.1÷0.3 1.18÷0.7 1013÷1014 1017÷1020 3.9÷2.5 10.11÷1. °C tmin.6 45÷89.8 10. MPa◦m1/2 HV Rd.3◦1021÷3◦1022 3.39 1.55 0.9÷21.04 0.40 0. μm/(m◦K) Ek.6 2.48÷0.6÷35. J/(kg◦K) λ.5 180÷300 11.45÷0.5÷23. W/(m◦K) α.85÷0.4 30÷50 41.7 15÷19.4 36÷69 140÷207 103÷172 10–3÷2◦10–3 2◦10–3÷4◦10–3 0.17÷0.3÷10.02÷0.28 2÷2.20 130÷150 690÷710 180÷396 22.3◦1024÷3◦1025 3.06÷0.8 5.35÷2.36÷0.6 dobra dobra srednja slaba srednja srednja .50 0.3÷28.1÷4. kg/dm3 Rm.07÷0.15 0. N/mm2 E.45÷0.70 0.6÷44.3◦1018÷3◦1019 1021÷6◦1020 0.23÷0.42 0. N/mm2 Rm.47 0.917÷0. N/mm2 A.76 MATERIJALI PAI – poliamid-imid PEs – poliester PA6 – poliamid tip 6 PI – poliimid ABS – akrilnitril/butadien/stiren PENGS – polietilen niske/srednje gustoće PPKP – polipropilen kopolimer EPKP – etilen-propilen kopolimer EPBP – epoksid bez punila PTFE – poli(tetrafluor-etilen) NBR – akrilonitril/butadien kaučuk BRBP – butadienski kaučuk bez punila ESIL4954 – silikon Eccosil 4954 ESIL4122 – silikon Eccosil 4122 Materijal Sastav.1 33÷40 36÷72 500÷550 400÷600 100÷650 20÷100 2.4 13.39÷0. MV/m e0.04 0.40 5÷10 7÷24 13.46 0.0÷2.4 8.09÷1.04÷1.7÷4.2 9.91÷0.41 2÷2.29÷0.7÷39. kN/mm2 ν.3÷26.8÷19.5 7.0 0.1 0.14÷0. μΩ◦cm krecikličnosti Cijena. % ρ.02÷1.2÷8. N/mm2 tMax.5 0.t. °C c.8÷17.9 2.7 11.4 2.32÷0.08 1.8÷19.55 0.40 1.9 14.9÷24 5.2 6.30 0.39÷0.1 1. kn Otpornost na: trošenje butadien kučuk bez punjenja BR akrilonitril butadien kaučuk NBR polietilen PE akrilonitril butadien stiren ABS poliester (kruti) – epoksid bez punjenja EP CH2CHCHO CH2CHCHCH2 OOCC6H4 OC6H4CH3C CH2CH2 CH2CHC6H4 CH2CH2CN COOC6H10 CH2 CH3C6H4 0.is.6 3÷6 0.

3 Izrada proizvoda od polimera Najčešći su postupci prerade polimernih materijala: Naziv postupka prerade Primjena Naziv postupka prerade injekcijsko prešanje prešanje puhanje rotacijsko lijevanje toplo oblikovanje * P – plastomeri PiD* D P PiD P D – duromeri ekstrudiranje višekomponentno prešanje injekcijsko puhanje kalandriranje završna obrada Primjena P P P P PiD Prešanje Postupak prešanja koristi se uglavnom za izradu proizvoda od duroplasta.07 Polimeri 77 oksidaciju (500°C) paljenje UV zrake slatku vodu morsku vodu jake kiseline jake lužine slabe kiseline slabe lužine organska otapala vrlo slaba vrlo slaba dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja srednja vrlo dobra dobra srednja vrlo slaba vrlo slaba dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja srednja vrlo dobra vrlo dobra srednja vrlo slaba slaba slaba vrlo dobra vrlo dobra dobra dobra vrlo dobra dobra srednja vrlo slaba slaba srednja vrlo dobra vrlo dobra dobra srednja dobra dobra slaba vrlo slaba slaba vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja srednja vrlo dobra srednja srednja vrlo slaba dobra dobra vrlo dobra vrlo dobra srednja vrlo dobra vrlo dobra vrlo dobra dobra Materijal butadien kučuk bez punjenja BR akrilonitril butadien kaučuk NBR polietilen PE akrilonitril butadien stiren ABS poliester (kruti) – epoksid bez punjenja EP 7. utiskuje u hladni čelični kalup. Formirani se izradak po otvaranju kalupa izbacuje istiskivačem. potiskivan pužnicom. ubacuje u zagrijani donji dio kalupa. te se ovaj postupak koristi u proizvodnji većih serija izradaka. Uslijed hlađenja u kalupu polimer se skruti. Nakon punjenja se na gornji dio kalupa djeluje dovoljnim tlakom kako bi se ispunile sve šupljine kalupa polimerom. u obliku granulata ili prethodno oblikovanog komada. kalup se otvara i izradak izbacuje djelovanjem pogodnog istiskivača. Troškovi dobave/instalacije stroja za injekcijsko prešanje visoki su. Odmjerena se količina polimera. Injekcijsko prešanje Granulat se tali u zoni grijača te se rastaljeni polimer.1. .

kn/kg 8÷9 2. PE-UHMW – ploče za potrebe kemijske industrije i industrije papira.95 ÷ 0.2. °C 13 ÷ 26 22 ÷ 31 38 ÷ 48 tmin.19 ÷ 0.35 180 ÷ 400 130 ÷ 135 –120 ÷ –75 1800 ÷ 1870 0. boce.2 Plastomeri 7.4 9. Izvrsna mu je dinamička izdržljivost. brtve.7 ÷ 4. kugle. posude. (stari je naziv etena bez jednog H atoma "vinil" ⇒ vinil-klorid). Polimerizira uz raskidanje C=C veze: n H2C=CHCl → (C2H3Cl)n Građa PVC-a je amorfna – proziran je. izolatori vodiča. PE-HD je postojan u kipućoj vodi i relativno postojan prema UV zračenju. dijelovi vozila i poljoprivrednih strojeva. igračke. cisterne. a najvažniji su: ρ.2 Poli(vinil-klorid) – PVC Poli(vinil-klorid). % 100 ÷ 650 350 ÷ 530 λ.78 MATERIJALI 7. igračke.93 0. . Ekološkim dodacima postiže se razgradivost. N/mm3/2 38 ÷ 110 48 ÷ 58 54 ÷ 160 α.97 11 ÷ 17 19 ÷ 25 26 ÷ 33 tt. PVC.95 tMax.9 ÷ 9. J/kgK A. PE-HD – cijevi. Vinil-klorid je plin koji na 8 °C prelazi u tekućinu. PE.1 Polietilen – PE Polietilen.2. najjednostavniji je polimerni materijal. N/mm2 Ep. kemijski otporne ispune. kg/dm3 Rm. N/mm2 PE-LD PE-HD 0.3 19 ÷ 23 Up.20 230 ÷ 360 Otpornost na trošenje i kemijska postojanost se PE povisuju s porastom gustoće.32 ÷ 0.46 ÷ 0.93 ÷ 0.9 C.4 ÷ 8. W/mK KIC. Polietilen se koristi za izradu: PE-LD – cijevi. uz raskidanje dvostrukih veza atoma ugljika: n H2C=CH2 → (C2H4)n Formirani PE je djelomično kristalne strukture (zamućen). kugle. 7. folije.9 ÷ 11 6. PE-UHMW ima samopodmazujuća svojstva (nizak faktor trenja) i otporan je na trošenje. zupčanici). Homopolimer se dobiva se polimerizacijom monomera etena (stari je naziv etena "etilen" ⇒ "polietilen"). μm/mK HV 7. spremnici. spremnici.50 110 ÷ 200 125 ÷ 140 –120 ÷ –75 1820 ÷ 1890 0. °C 170 ÷ 280 890 ÷ 960 c. ZΩcm 3 ÷ 30 3 ÷ 30 3 ÷ 60 1070 ÷ 1090 1120 ÷ 1290 PE-UHMW 0. Čistoća mu je dovoljna za primjenu u prehrambenoj industriji. vrećice. V/μm 18 ÷ 40 18 ÷ 20 27 ÷ 29 ρ. °C PE-LD PE-HD PE-UHMW 80 ÷ 95 110 ÷ 130 105 ÷ 125 100 ÷ 115 –120 ÷ –75 1840 ÷ 1920 0. boce.92 ÷ 0. dijelovi filtara. dijelovi za potrebe prehrambene industrije (dijelovi pumpi. Odgovarajućim se tehnologijama proizvodi više vrsta polietilena. goriv je i potreban mu je dodatak antistatika. N/mm2 Rmt.

PA 610. lužine i velik broj organskih otapala). odnosno usmjeravanjem PA vlakana. Tvrdi PVC koristi se za izradu: vodovodnih (p = 6. °C 2400 ÷ 4100 c. °C – 41 ÷ 52 tmin. Meki poli(vinil-klorid) se dobiva dodavanjem omekšala. spremnika. igračaka.6 tMax. spojnih komada za cijevi (dijelovi se spajaju lijepljenjem) dijelova crpki.2. °C PVC 50 ÷ 65 55 ÷ 90 tt. filmske folije. izolacija električnih vodiča. kg/dm3 Rm. umjetne kože – "skaja". folija. Otporan je na djelovanje većine organskih otapala i slabih lužina. V/μm 14 ÷ 20 C. 10 i 16 bar) i kanalizacijskih cijevi oluka. μm/mK HV 12 ÷ 13 Up. obloga metala. cijevi za zalijevanje vrtova. U određenoj mjeri PA upija vodu i ne koristi se za izradu električno izolacijskih dijelova. N/mm2 Ep. Karakteristike su tvrdog PVC -a (karakteristike savitljivog PVC -a u velikoj mjeri ovise od količine dodanog omekšala): ρ. boca. otporan je na trošenje.21 90 ÷ 180 Poli(vinil-klorid) je najsvestraniji i po količini najviše korišteni polimer. N/mm2 Rmt.15 ÷ 0. PA66. % 40 ÷ 80 λ. a najviše se koriste: PA 6. Dobra klizna svojstva mogu se poboljšati dodavanjem molibden-disulfida (kruto mazivo).07 Polimeri 79 Razlikuju se: Tvrdi poli(vinil-klorid) je čvrst i krut. različitih profila. YΩcm 0. električno izolacijskih dijelova. N/mm2 PVC 1. Vlačnu čvrstoću mu je moguće povećati izvlačenjem. . ima samogasiva svojstva.3 Poliamid – PA Danas je moguće proizvesti vrlo veliki broj (preko 3000) različitih poliamida (PA). Kemijski je otporan (kiseline. Svim PVC-ima se moraju dodavati stabilizatori. ne upija vodu i ne propušta plinove. J/kgK A. kn/kg 8 ÷ 12 ρ. PVC je moguće obojiti. PA 11 i PA 12. Osjetljiv je na ureze. Meki PVC koristi se za izradu: podnih podloga.3 ÷ 1. W/mK KIC. PVC se dodaju i punila i ojačala kako bi se postigla željena svojstva. N/mm3/2 64 ÷ 128 α. Brojevima se opisuje broj ugljikovih atoma u monomeru.1 ÷ 10 –125 ÷ –75 1360 ÷ 1410 0. PA se često naziva "najlon". 7. koji je čine otpornima na UV zrake i toplinu. a ispod temperature od – 5 do – 25 °C postaje krhak. Poboljšanje otpornosti na UV zrake i toplinu postiže se dodavanjem stabilizatora. Velike je žilavosti i izdržljivosti na trošenje. ambalaže za prehrambenu industriju.

ležaja i kliznih staza (nije potrebno održavanje). se proizvodi iz ugljikohidrata. Vrlo je malog faktora trenja. UP smola. Po otvrdnjavanju se duromer ne može rastaliti. električnih izolatora vodiča izloženih djelovanju visokih temperatura. po dodatku pogodnog katalizatora dolazi do manje ili više brzog skrućivanja UP smole. Pri sobnoj je temperaturi mek.2. maksimalna radna temperatura 260 °C. 7. opreme za domaćinstva.4 Teflon – PTFE Teflon je uobičajeni naziv za polimer poli(tetrafluoretilen). Izuzetne je kombinacije pogodnih svojstava. PTFE. PTFE se koristi za izradu samopodmazivih kliznih ležaja. zupčanika. dijelova mjenjača i spojki vozila.3 Duromeri Proizvod izrađeni od duromera može se promatrati kao jedna ogromna molekula. Veliki dio svojstva PTFE je posljedica njegovog kemijskog sastava – kemijske su veze ugljika i fluora. Na sobnoj temperaturi. alkohola i organskih kiselina. zamjenskih dijelova ljudskog tijela. Teško se recikliraju. te ugljika i ugljika među najjačim vezama u organskoj kemiji. cijevi i ventila za opasne kemikalije. Duromeri su čvršći i krtiji od plastomera i mogu podnijeti više radne temperature. Proizvodi od UP smola su otporni na atmosferske utjecaje. pri atmosferskom tlaku. veoma žilav i velike istezljivosti. Talište mu je visoko. 7.80 MATERIJALI Koristi se za izradu različitih opterećenih strojarskih dijelova: kotača. spremnika.3. otopine soli i slabe kiseline. a ostaje duktilan skoro do 0 K. ali se može otopiti pomoću odgovarajućih kemikalija. prevlaka unutarnjih dijelova kuhinjskog posuđa i dijelova stroja za pranje suđa. Zadovoljavajuća svojstva se postižu formiranjem kompozita s matrice od UP smole ojačane sa sta- . brtvi i brtvila. Sama UP smola nema zadovoljavajuća mehanička svojstva za konstrukcijske namjene.1 Nezasićeni poliester – UP HC O H CH2 O CH H H CH2 H H H H H O H H C O O O O C C C C O C C O C C C C H H O C C C C C O C C O C O CH2 H H O HC H H O Nezasićena poliestarska smola. 7. izuzetno je otporankemijski (najotporniji među polimerima) i na UV zrake. UP smola je tekućina i može se lijevati bez punila. klipnih prstena. lančanika.

1 Prirodni kaučuk Molekule su u prirodnom kaučuku formirane polimerizacijom izoprena (2-metil-1. UP smola se koristi za oblaganje površina drveta. te na djelovanje vode i drugih medija od lakova.4 Elastomeri Visoko elastičnim se nazivaju materijali koji pod vlačnim opterećenjem mogu povećati dužinu najmanje dvostruku i to bez zaostalih deformacija po prestanku vlačnog opterećenja. a domorodački naziv "ka hu či" znači drvo koje plače) i prikupljanjem mliječnog soka – lateksa. Da bi materijal bio visoko elastičan. Lijevanjem UP smola izrađuju se električno-izolacijski dijelovi. 7.4. koja sadrži 30 ÷ 40 % kaučuka. Prirodni se kaučuk dobiva zasijecanjem tropskog drva kaučukovca (latinski je naziv Hevea braziliansis.3. EP smole imaju izuzetno izražena svojstva lijepljenja i zbog toga se koriste kao lijepljenje dijelova i oblaganje površina. ojačani različitim vrstama vlakana. 7. a takve su obloge otpornije na udare. imaju vrlo dobra mehanička svojstva. Vulkanizacijom se umrežava strukture poprečnim vezama lanaca makromolekula.3-buten – C5H8). EP smole. preko atoma dodanog sumpora – "sumpornih mostova". Iz lateksa se prirodni kaučuk dobiva: Vulkanizacija Svojstva prirodnog kaučuka vulkanizacijom se prilagođavaju potrebama povećane čvrstoće. duromeri su s epoksidnim grupama.07 Polimeri 81 klenim vlaknima. te dijelovi opreme za kućanstvo i urede. Formirane su obloge žilave i otporne na kemikalije. Lateks je koloidna vodena otopina (disperzija) produkata metabolizma kaučukovca.2 Epoksid – EP Epoksidne smole. međumolekulske veze ne smiju biti prejake i ne smiju se formirati kristalna zrna. koji istječe iz zasjeka. Prije vulkanizacije elastomeri su plastični i mogu . elastičnosti i otpornosti na bubrenje. Elastični se materijali često nazivaju gumama. Kompoziti s epoksidnom matricom. koji se koristi u brojne različite konstrukcijske namjene. 7. na mjestima dvostrukih veza atoma ugljika. Skrućivanje se odvija na sobnoj temperaturi i atmosferskom tlaku uz vrlo mali postotak skupljanja. Postoji samo mali broj makromolekularnih materijala s visokom elastičnošću. Koriste se za izradu lakova i otopina za električnu izolaciju dijelova oblaganjem.

tako da se gumeni proizvodi istovremeno oblikuju u pogodnim alatima (npr. a dinamika ovisi o vrsti i tipu materijala. (c) raskidanje kovalentnih veza. Proces se vulkanizacije odvija pod tlakom na temperaturi od 150° C. (b) otapanje. 7. Tijekom uporabe mijenjaju se mehanička svojstva polimera. a vulkanizacijom se elastomeri prevode u visoko-elastično stanje. Sirovine za izradu su ugljen. vapnenac. tako i polimeri stare. Tijekom korištenja proizvoda dolazi do nepoželjnih promjena svojstava polimernih materijala. 7.2 Sintetički kaučuk Danas se izrađuju sintetički kaučuci ili umjetne gume.82 MATERIJALI se lako oblikovati. koje se po svojstvima u potpunosti usporedive s prirodnim.5 Starenje polimera Kao što pod utjecajem okoline metali korodiraju. Polietilen PE-HD Poli(vinil-klorid) PVC – kruti . krumpir i sirova nafta.4. Starenje polimera obuhvaća različite fizikalne i kemijske procese: (a) bubrenje. proizvodnja automobilskih guma). Zbog složene građe polimera mehanizmi starenja nisu potpuno razjašnjeni.