SPAVANJE

• • glavni cirkadijurni ritam je pravilno izmjenjivanje stanja budnosti i spavanja glavne značajke spavanja:  smanjenje aktivnosti skeletnih mišića  izostajanje reakcija na većinu podražaja iz okoline  veći broj vegetativnih funkcija smanjen (puls, krvni tlak, tjelesna temperatura, disanje)  mijenjaju se biopotencijali mozga upravo je registriranje biopotencijala mozga (EEG) osnovni postupak kojim se u laboratorijskim prilikama prati spavanje da bi se precizno odredili stadiji spavanja, uz EEG se najčešće registriraju i pokreti očiju (EOG - elektrookulografija) i tonus mišića (EMG -elektromiografija).

• •

EEG
• • EEG pokazuje sumirane postsinaptičke potencijale mozgovnih stanica najčešći oblici valne aktivnosti u polisomnografskom zapisu: Alfa ritam frekvencija 8 - 12 Hz amplituda 20-100 μV opušteno stanje, zatvorene oči Beta ritam frekvencija >13 Hz, obično 18-25, amplituda 5 -20 μV znak desinkroniziranog EEG- a za vrijeme pojačane budnosti i pozornosti Theta ritam frekvencija 4 -7 Hz u većoj mjeri se pojavljuje u EEG-u kod djece, adolescenata i mlađih odraslih Delta ritam frekvencija < 4 Hz amplituda najmanje 75 μV karakteristični za sporovalno spavanje ne mogu se vidjeti kod kratkog spavanja kad se pojavljuju izvan sporovalnih stadija važni su za diferencijalnu dijagnostiku tzv. sporovalnih parasomnija kao što su noćni strah i somnambulizam

spavanje počinje razdobljem koje se naziva nonREM (nREM), sinkronizirano ili S-spavanje, mirno spavanje 1

ostatak uglavnom theta tjelesna temperatura pada osobu je teško probuditi više od 50% delta valovi daljnji pad tjelesne temperature mozak troši manje energije lagano smanjenje tonusa mišića beta valovi visoke frekvencije oči se brzo pokreću (kapci zatvoreni) sanjanje porast pulsa i krvnog tlaka paraliza posturalnih mišića nepravilan rad srca i nepravilno disanje erekcija kod muškaraca mozak vrlo aktivan i troši puno energije • • Stadij Stadij 1 non-REM Stadij 2 non-REM theta 8-15 vretena Kkompleksi delta theta 2-4 Stadij 3 non-REM Stadij 4 non-REM delta theta 0.• • ovo se razdoblje dijeli u četiri faze faze 3 i 4 nazivaju se sporovalno spavanje (SWS.slow wave sleep) . desinkronizirano ili D-spavanje. te aktivno spavanje. Moždani Frekv valovi encija alfa 4-8 theta Svojstva • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • prijelaz iz budnosti u spavanje osobu je lako probuditi dominiraju theta valovi lagani pokreti očiju smanjena mišićna aktivnost pokreti očiju prestaju moždani valovi većih frekvencija – vretena spavanja – i K-kompleksi kratki snovi 20-50% čine delta valovi. brzih valova dolazi do brzog pokretanja očiju.5 2 beta REM > 12 • • kad osoba zaspi. ili izazvati povratak u fazu 2 ili 1 ili čak buđenje 2 . – još se naziva i paradoksalno spavanje. 3 i 4 vanjski podražaji mogu zaustaviti ovu progresiju: – npr. po čemu je ta vrsta spavanja i dobila ime REM (rapid eye movement). s mnogo nepravilnih. buka tijekom faze 3 može produljiti tu fazu.spori valovi pokazuju da je neuralna aktivnost visoko sinkronizirana nakon približno 90 minuta od početka spavanja preko faze 3 i 2 prelazi se u REM fazu .EEG postaje desinkroniziran. te zatim redom u faze 2. ulazi u fazu 1.

faza 3 se skraćuje. bilo uslijed spontanog izbijanja bilo uslijed djelovanja podražaja iz okoline.70 % velike varijacije se javljaju prvenstveno zbog različite definicije sna – neki autori smatraju da je san samo kompleksan. a smanjena u donjem frontalnom području koje je odgovorno za planiranje i organizaciju događaja u vremenu – tim se rezultatima tumači pojava da se za vrijeme sanjanja javljaju jasne vidne slike. a produljuje se REM faza Sanjanje • • • ako se spavača probudi za vrijeme REM spavanja on će u 80-90% slučajeva izvijestiti da je sanjao ako se spavača probudi za vrijeme nonREM-a on će rjeđe kazati da je sanjao – taj postotak u različitim istraživanjima varira od 10 . prema jutru se faza 4 sporovalnog spavanja gubi. preko faza 3 i 2 prelazi u REM fazu nakon perioda REM spavanja čitava se sekvenca ponavlja.100 minuta. ali su one loše organizirane u vremenu: miješaju se prošlost. dobro definiran doživljaj. po kojoj su snovi simbolička reprezentacija potisnutih misli i želja. vizualno je složen i ima radnju – san za vrijeme nonREM-a odnosi se na neku izoliranu sliku ili čuvstvo • Interpretacija snova • desetljećima je dominirala Freudova teorija o snovima.• • • • ako proces teče neprekinuto. dok drugi smatraju da je i neko nejasno iskustvo poput neke izolirane slike također san to je glavna razlika u kvaliteti snova koji se javljaju u REM ili NREM fazi: – san za vrijeme REM-a redovito se odnosi na čitav slijed događaja. ranije tijekom noći predominantne su faze 3 i 4. i tendenciju mozga da unese red i dade smisao toj nestrukturiranoj aktivnosti – utvrđena je povećana brzina toka krvi za vrijeme REM faze u vidnom području. nakon otprilike 90 minuta se iz faze 4 nREM spavanja. u trajanju 90 . sadašnjost i budućnost • 3 . naročito seksualnih konflikata danas najprihvaćenije tumačenje je Hobsonova hipoteza sinteze aktivacije: – sadržaj snova odražava slučajnu aktivaciju mozgovnih neuralnih krugova.

jer tako troši manje energije • prema ovoj teoriji funkcija spavanja slična je funkciji hibernacije. dok mačke i drugi grabežljivci. već konzerviranje energije kad je okolina loša • • slično tome.proizvodi taman toliko tjelesne topline koliko je potrebno da se ne smrzne. mozgovna aktivnost i metabolizam . koji jedu jedan obrok na dan. krave i druge životinje koje pasu čitav dan spavaju relativno malo.• hipoteza sinteze aktivacije nije u potpunoj suprotnosti s pokušajima psihoanalitičara da interpretiraju skriveno značenje snova: mozga u REM fazi . smanjuje se opasnost od ozljede – za životinju je povoljno spavati u razdoblju kad je teže doći do hrane. povećano lučenje hormona rasta u stadiju 3 i 4 sporovalnog spavanja deprivacija spavanja dovodi do pada imunoloških reakcija Evolucijska teorija (teorija prilagođenog ponašanja) • spavanje je adaptivna reakcija . disanje. za njih nepovoljnim okolinskim uvjetima – npr. za većinu životinja povoljno je spavanje dok je mrak – npr.prilagođeni oblik ponašanja živih bića u određenim. smatra se da je funkcija spavanja konzerviranje energije u vrijeme kad bismo bili relativno neefikasni motivacija za spavanjem je velika navečer jer se štedi energija za aktivnosti sljedećeg dana U prilog teoriji prilagođenog ponašanja Postoji povezanost između duljine i kvalitete spavanja pojedinih životinjskih vrsta i nekih okolinskih faktora: • količina vremena potrebna da nađu hranu – konji. spavaju znatno dulje 4 . pogotovo u pokušaju da taj san dodatno stukturira da bi ga mogla verbalno izraziti  različiti ljudi će kreirati različite priče iz manje-više slučajnih aktivacija TEORIJE SPAVANJA Teorije oporavka ili restitucije • • • polaze od hipoteze narušavanja homeostaze u budnom stanju:  spavanje je nužno da bismo ponovno uspostavili ravnotežu ono je ujedno dinamički proces potreban za rast i razvoj organizma – npr.  funkcija hibernacije nije oporavak. posebne vrste prilagodbe određenih vrsta u razdoblju kad nema dovoljno hrane: – kod životinje koja hibernira znatno se smanjuje broj otkucaja srca. zaštita od neprijatelja kojeg se tada teže može vidjeti. razmišljanjima i stavovima.moguće je pretpostaviti da će svaka osoba povezati te snove s vlastitim iskustvima.

smatra se da je određena količina spavanja fiziološki nužna. deprivacija neće imati negativnih posljedica osim povećane pospanosti 2.• sigurnost od neprijatelja – vrste koje su često napadane i čija je jedina obrana bijeg (npr. logično je pretpostaviti: – da će svaka vrsta toj svrsi namijeniti one sate kad je najmanje efikasna u bilo kojoj drugoj aktivnosti – da će vrste koje si mogu priuštiti duge periode neaktivnosti (predatori) evolucijom razviti tendenciju da spavaju dulje nego vrste koje moraju stalno biti na oprezu (plijen) ako pak vjerujemo da je glavna funkcija spavanja konzerviranje energije u nepovoljnim okolinskim prilikama. budući da sve vrste sisavaca i ptice spavaju. spavanje može dobro doći da bi se obavile neke restitutivne funkcije • Empirijska provjera deprivacijom spavanja • • osnovni postupak kojim se provjerava svrha spavanja je ispitivanje posljedica produljenog bdijenja očekivane posljedice bdijenja će biti slijedeće: a) prema teoriji prilagođenog ponašanja: 1. pospanost će biti najviše izražena u razdobljima kad se normalno spava 5 . – zečevi) spavaju malo i bude se na najmanji šum. one životinje koje imaju skrovište (npr. složit ćemo se da. oporavak organizma i posebno mozga. veličina životinje jedan je od faktora koji su povezani s duljinom spavanja: – npr. oposum spava 18 sati na dan. ako životinja miruje u nepovoljnim okolinskim prilikama. tj. a slon svega 3-4 sata jedan od mogućih razloga je brži metabolizam manjih životinja jedna od hipoteza jest da maleni sisavci moraju dulje spavati kako bi prikupili energiju za veliki prostor (u odnosu na veličinu tijela) koji su prisiljeni prelaziti • • Usporedba dviju teorija • • teorija oporavka i teorija prilagođenog ponašanja zapravo nisu u potpunoj kontradikciji: ako vjerujemo da je glavna svrha spavanja restitutivna. šišmiši) ili one koje imaju manje neprijatelja (mačke) spavaju duže • • no.

problem s istraživanjima deprivacije spavanja jest da su efekti u velikoj mjeri kontaminirani efektima koji se javljaju uslijed • stresa tijekom deprivacije • • u korist cirkadijurnih teorija je nalaz da je narušen ciklus spavanja i budnosti puno važniji prediktor psihološkog i fiziološkog zamora no. a smanjuje tijekom dana. tremoru ruku. iritabilnosti. neki nalazi pokazuju da je spavanje značajno povezano s morbiditetom. nakon prestanka deprivacije. jer su ispitanici imali poteškoća da ostanu budni (problem u istraživanjima deprivacije – mikrospavanja) međutim.) nisu nađeni fiziološki poremećaji niti nakon vrlo dugačkog bdijenja (do 200 sati) – pospanost ne raste progresivno s trajanjem bdijenja. tjelesna temperatura. neometano spavanje nakon deprivacije donekle pokazuje da spvanje ima i restitutivnu funkciju: – nakon produljenog bdijenja spava se duže. poremećaji će se pojačavati s produljenjem deprivacije spavanja 3. ali ne toliko koliko se prethodno manje spavalo. brzina disanja. no to ovisi o općem mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca. metabolizmom. Povećava se tijekom noći. krvni tlak. kao i okolnostima u kojima dolazi do deprivacije deprivacija vjerojatno smanjuje toleranciju na frustraciju. ali je u nekoliko istraživanja nađeno da je uradak na jednostavnim i dosadnim testovima bio smanjen nakon probdjevene noći. – nije nađen značajan pad uratka na testovima za mjerenje složenih kognitivnih funkcija.3. EEG. 6 • • • • . nadoknađivanje propuštenog vremena spavanja neće biti naročito izraženo b) prema teoriji restitucije: 1. ERP. smanjenoj koncentraciji katkad produljena deprivacija može dovesti do nekih promjena ličnosti. imunosnim sustavom neki ispitanici izvještavali su o vrtoglavicama. veći dio propuštenog spavanja će se nadoknaditi Rezultati istraživanja posljedica deprivacije • više u prilog teoriji prilagođenog ponašanja: – nakon kraćih perioda deprivacije spavanja nije dokazano da postoje značajni učinci na različite organske sustave – u istraživanjima deprivacije spavanja u kojima su mjereni različiti fiziološki parametri (puls. itd. dugačka razdoblja budnosti dovest će do poremećaja na fiziološkoj i bihevioralnoj razini 2.

što ukazuje da su te faze spavanja naročito važne. kako novija istraživanja pokazuju. građevnih jedinica proteina. već za restituciju mozga • povećana fizička aktivnost tijekom dana može dovesti do produljenog sporovalnog spavanja.– • naročito se produljuju faza 4 i REM spavanje. nužno ne za restituciju tijela. raspored spavanja i budnosti unutar 24-satnog perioda. 1982) • • u regulaciji spavanja sudjeluju dva temeljna procesa: homeostatski proces ili proces S – odražava potrebu za spavanjem pri čemu homeostatski pritisak spavanja raste tijekom budnosti i smanjuje se tijekom spavanja • cirkadijurni proces ili proces C – – određuje izmjene perioda s visokom i niskom tendencijom spavanja unutar 24 sata i relativno je neovisan o prethodnom spavanju i budnosti kontrolira ga cirkadijurni oscilator u SCN-u • regulacija S i C procesa su nezavisne. a time i ubrzanog metabolizma u mozgovnim stanicama – i ove činjenice govorile bi u prilog pretpostavci da je Sspavanje naročito važno za restituciju mozga. proteini su nužni za restituciju tjelesnih tkiva) – neki autori smatraju da to govori u prilog pretpostavci da sporovalno spavanje služi restituciji svih tjelesnih stanica. pojava delta valova praćena je povećanim izlučivanjem hormona rasta (pojačava ulaz aminokiselina. trajanje spavanja i struktura spavanja određeni su interakcijom ovih dvaju procesa odmah nakon buđenja homeostatski pritisak počinje rasti i dosiže maksimum u večernjim satima. samo ako je tijekom te aktivnosti došlo do povećane temperature. ali ukupna tendencija spavanja. 7 • . u nekim istraživanjima nađeno je u fazi 4 značajno smanjenje brzine metaboličkih procesa i smanjenje brzine protoka krvi u mozgu. slobodnih aminokiselina u krvi ima samo max do 5 sati nakon jela • Dvoprocesni model regulacije spavanja (Borbely. naročito sporovalno. u stanice. ali. što bi ukazivalo da se mozak na neki način odmara – na osnovi tih rezultata neki autori smatraju da je spavanje. a ne samo moždanih – no.

• spavanje započinje kad uz povećani homeostatski pritisak dovoljno oslabe i cirkadijurne tendencije za budnošću (maksimalna razlika između krivulje S i krivulje C). do 67 sedme noći) kad se spavaču. razdražljivost i poremećaj koncentracije – kod nekih se javio pojačan apetit i dobili su na težini – kontrolne studije su pokazale da sličan broj buđenja. iz noći u noć je broj nužnih buđenja da bi se spriječilo REM spavanje bio sve veći (od 17 prve noći. a ne ukupnog broja buđenja • • što je deprivacija dulje trajala. nakon nekoliko noći deprivacije REM-a dopusti nesmetano spavanje. čovjek provede 1/3 života spavajući. ako se nakon nekog učenja ne dozvoli REM spavanje. a počnu jačati cirkadijurne tendencije za budnošću (kratkotrajno presijecanje krivulja) • Deprivacija REM-a • • posebno zanimljivo pitanje su posljedice deprivacije REM spavanja u prosjeku. postotak vremena koji provede u REM spavanju značajno se povećava ovakve studije pokazuju da postoji specifična potreba za REM spavanjem.oko 600 sati godišnje provedemo u REM-u Koja je njegova funkcija? • u istraživanjima u kojima su ispitanici buđeni uvijek kad bi zapali u REM san: – većina ispitanika izjavila je da osjećaju povećanu anksioznost. do buđenja dolazi kad se uslijed spavanja smanji homeostatski pritisak za spavanjem. uz potrebu za spavanjem općenito • • psihički procesi s kojima se REM spavanje najčešće povezuje su učenje i pamćenje: – – • pokusi na životinjama su pokazali da. od čega 1/5 u REM snu . ali nevezan uz REM nije imao takve efekte  poremećaj je dakle bio posljedica REM deprivacije. učenje je polaganije Nakon učenja životinje provode dulje vrijeme u REM fazama istraživanja na ljudima nisu pokazala da deprivacija REM značajno utječe na količinu zapamćenog 8 .

kao i ostali oblici ponašanja. kad se može pretpostaviti intenzivnije učenje • čitav je niz hipoteza o tome zašto nam je nužno REM spavanje: – dovodi se u vezu s konsolidacijom pamćenja – smatra se izrazom potrebe za povremenim pobuđivanjem mozga tijekom noći – prema jednoj teoriji REM je metoda pročišćavanja preopterećenih krugova: • • tijekom dana pohranjujemo ogroman broj informacija koje se pospremaju na one već postojeće mnoge od tih novih informacija su nepotrebne i beskorisne. a kod nadarene djece više REM spavanja u odnosu na djecu prosječnih intelektualnih sposobnosti. kod intelektualno defektne djece manje REM spavanja. čišćenje nepotrebno pohranjenog tijekom dana • u ovom času nema nikakvih čvrstih dokaza za bilo koju od interpretacija REM spavanja. spavanje počinje aktivnošću određenih neuronskih krugova • Tri su opće karakteristike neurofiziološke osnove spavanja: 1) spavanje nije stanje neuralnog mirovanja 2) postoje neuronski krugovi koji potiču spavanje. kod studenata je nađen povećan postotak REM-a u ispitnom razdoblju. pri čemu su naročito važni oni smješteni u moždanom deblu 3) pojedini korelati spavanja mogu se razdvojiti: budnost S-spavanje mehanizama ne kontrolira jedan zajednički mehanizam  svako stanje rezultat interakcije nekoliko 9 .• • ipak. tj. pa REM spavanje može biti rezultat posebne vrste pobuđenosti koja provodi "obrnuto učenje". pa se nije postavljalo pitanje koji je dio mozga odgovoran za spavanje međutim. tako da je njegova funkcija zasad nerazjašnjena Neurofiziološka osnova spavanja • • dugo vremena o spavanju se razmišljalo samo kao o pasivnom prestanku aktivnosti. spavanje je posebno stanje koje se razvilo da bi obavljalo neku specifičnu funkciju – potrebno je utvrditi koji ga mehanizmi kontroliraju spavanje nije posljedica umora živčanih stanica i uslijed toga njihove smanjene aktivnosti .

koji se naziva ARAS (ascendentni retikularni aktivacijski sustav) i dio je retikularne formacije naziva se ascendentni (uzlazni) da bi se razlikovao od descendentnog dijela. ovakav rez izolira mozak od većine izvora osjetne stimulacije stoga se činilo očitim da rez uzrokuje produljeno spavanje izolirajući mozak od podražaja koji ga normalno aktiviraju • • • • međutim. efekt ovakvog reza bitno je drugačiji od efekata do kojih dolazi ako prerežemo svaki senzorni put zasebno: – kako postupno prekidamo sve više senzornih putova. te samo kratke periode budnosti nakon toga kako većina senzornih informacija ulazi u živčani sustav na razinama koje su ispod tog reza. tj. bez obzira na to.taj dio kritičan za • • • budnost i alertnost 10 .REM razdvojiti koji se pod određenim uvjetima mogu Neuralna kontrola budnosti (pobuđenosti) • ako napravimo rez kroz srednji mozak (mačke). tj.  to dakle pokazuje da rez cerveau isoleé smanjuje budnost na neki drugi način. a ne redukcijom senzornog ulaza • Magoun i Moruzzi (1949) . već o sustavu međusobno dobro povezanih neurona.budnost ne ovisi o senzornim putovima. o direktnom prilivu senzornih informacija u mozak. životinja odgovara na sve manje osjetnih podražaja – no. ona i dalje ima normalna razdoblja budnosti i sna. tako da odvojimo prednji mozak i dio srednjeg mozga od ostatka srednjeg mozga. takva životinja upada u produljeno stanje spavanja: – mozak ne pokazuje nikakve znakove budnosti na EEG-u kroz slijedeći tjedan. stražnjeg mozga i kralježničke moždine dobivamo cerveau isoleé (izolirani prednji mozak). od aksona iz retikularne formacije koji se spuštaju ka kralježničkoj moždini Moruzzi i Magoun utvrdili da električna stimulacija retikularne formacije koja se proteže kroz moždano deblo povećava razinu aktivacije životinje: – visokofrekventno podraživanje ARAS-a budi životinju koja spava – ili povećava alertnost kod već budne životinje – također desinkronizira EEG oštećenje ARAS-a ili rez koji ga odvaja od prednjih dijelova mozga dovodi do produljenog sna i neaktivnosti .

oko dvostruko više nego li normalna mačka budnost.imaju dugačke dendrite koji se difuzno granaju retikularnu formaciju aktiviraju aferentni živčani impulsi koji u nju stižu kolateralama uzlaznih aferentnih putova. epileptički napadaji. što znači da to područje mora biti uglavnom ispod reza  očigledno je da ovakav rez pošteđuje dovoljno ARASa da bi dozvolio • područje koje je važno za početak spavanja su raphé jezgre: – brojni neuroni u tim jezgrama postaju najaktivniji u vrijeme početka spavanja – nakon uništenja nekih dijelova raphé sustava mačka ili štakor ostaju budni čitav dan ili dulje – spavanje se postupno vraća. – vjerojatno je i izrazita pospanost koja se javlja kad imamo povišenu temperaturu posljedica tog mehanizma funkcioniranje mozga u uskoj je vezi s temperaturom . trajna oštećenja). već povećana budnost: – mačka kod koje je učinjen takav rez ostaje budna 70 do 90% vremena. što znači da će je aktivirati praktički bilo koji podražaj. posljedica neće biti povećano spavanje. ali može generirati i vlastitu aktivnost Područja koja induciraju spavanje • • ako napravimo rez na razini nešto nižoj od reza cerveau isolé kroz srednji mozak mačke. • • 11 . no uništava sustav koji potiče spavanje.• • neuroni koji čine retikularnu formaciju jako su dobro međusobno povezani .naša alertnost tijekom dana povezana je s varijacijama u temperaturi tijela mozak ptica i sisavaca radi na gornjoj granici temperature koja omogućava normalni rad mozga . također izoliramo mozak od većine senzornog ulaza međutim.malo povišenje narušava funkciju (smetenost. no nikad na razinu prije povrede Neuralna kontrola S-spavanja • • slabo je poznata u usporedbi sa izučavanjem mehanizama REM-a važnim se pokazao bazalni dio prednjeg mozga (neposredno ispred hipotalamusa) koji uključuje preoptičko područje odgovorno za regulaciju temperature tijela: – zagrijavanje preoptičkog područja uzrokuje pospanost i spavanje.

te čak tijekom budnosti – nakon perioda deprivacije. ona preciznije kompenzira izgubljene PGO valove nego li ukupno vrijeme REM-a – tijekom produljene deprivacije REM spavanja PGO valovi počinju se javljati u fazama 2. kad se životinji dozvoli da normalno spava. REM faze imaju izrazito gusto smještene PGO valove. 12 . u kojima se inače normalno ne javljaju.• neki autori smatraju da je S-spavanje dio mehanizma čija je funkcija da periodički smanji temperaturu mozga smanjujući metabolizam mozgovnih stanica Neuralna kontrola REM-a • REM spavanje počinje karakterističnim uzorkom električnih potencijala visoke amplitude  prvo u ARASu ponsa  zatim u lateralnom koljenastom tijelu talamusa (corpus geniculatum laterale)  naposlijetku u okcipitalnom korteksu ↓ PGO valovi (ponto-geniculo-okcipitalni) • PGO valovi se javljaju na samom početku REM spavanja. 3 i 4. nastavljaju se tijekom REM spavanja i svaki je val sinkroniziran s jednim pokretom očiju • Istraživanja deprivacije REM-a: – kad životinja nastoji kompenzirati gubitak REM spavanja.

– iz literature je poznat slučaj 70-godišnje žene koja je spavala u prosjeku 1 sat dnevno (dokumentirano laboratorijskim 13 .• • • • • neuronski krug koji inicira REM smješten je u mostu i kolinergičke je prirode normalno ga inhibiraju serotonergički sustav raphe jezgara i adrenergički sustav locus coeruleusa da bi se REM javio mora se smanjiti aktivnost serotonergičkih stanica u raphe jezgrama i adrenergičkih u locus coeruleusu  nije jasno kako dolazi do tog smanjenja možda postoje i ekscitatorni utjecaji na kolinergički sustav. jedan od faktora koji potiče REM je pad temperature za vrijeme Sspavanja (životinja ne ulazi u REM ako se temperatura mozga održava visokom) POREMEĆAJI SPAVANJA Nesanica (insomnia) • nekim ljudima je šest sati spavanja i više nego dovoljno. posebno onima koji se ponovljeno bude tijekom noći. drugima nije dosta niti osam.

mnogi ljudi nepravilno dišu tijekom REM faze. i oko 15% odraslih imaju povremene prekide od cca 10 sekundi bez disanja apnea pri spavanju se do tih vrijednosti smatra normalnom i nema nikakve veze s nesanicom međutim. ili pokušaj da se zaspi u pogrešno vrijeme unutar vlastitog cirkadijurnog ritma paradoksalno. treba liječiti problem koji do te boli dovodi • • • • – • • • ako je uzrokovana psihičkim faktorima. • istraživanja su pokazala da mnogi pacijenti koji se žale na nesanicu. na kojeg vrlo brzo razviju toleranciju ako prekinu uzimati lijek. kad ih se promatra u laboratorijskim uvjetima. lijekovi. neodgovarajuća temperatura. tj. nekim osobnim problemima.takvi ljudi mogu ostati u krevetu i po 8 sati. tj. ne možemo se naviknuti na manje spavanja) nesanica je problem za koji se procjenjuje da muči oko 20% populacije mogu je prouzročiti različiti faktori: buka. tri tipa nesanice: – – – ljudi koji imaju poteškoća da zaspu oni koji se često bude tijekom noći oni koji se prerano probude i više ne mogu zaspati. ima pojedinaca koji prestanu disati i čitavu minutu ili više i onda se probude hvatajući zrak . a da zapravo spavaju samo polovicu vremena 14 • • • • . spavanje na nepoznatom mjestu. treba rješavati te probleme no pacijentima (a i liječnicima) je lakše i jednostavnije da uzmu lijek za uspavljivanje.promatranjem) – osjećala se izvrsno i smatrala je da mnogi ljudi gube previše vremena u krevetu • podaci pokazuju da je potreba za spavanjem svakog pojedinca genetski uvjetovana te da ne možemo promijeniti količinu spavanja koja nam je potrebna (npr. skloni su uvelike podcijeniti vrijeme koje provode spavajući jedan od posebnih uzroka nesanice je apnea. jave se ozbiljni apstinencijski simptomi. pa oni uzmu još više lijeka. itd. spavaju mnogo dulje no što sami izjavljuju. npr. najčešći uzrok nesanice su lijekovi protiv nesanice nesanica nije bolest koja se može izliječiti nekim lijekom . brige i stres. nemogućnost disanja pri spavanju.nesanica je simptom: – ako je izazvana nekom boli ili neugodom.

javlja se u neprikladno vrijeme • obično je izazivaju jake emocije. koje se najčešće događaju na početku spavanja • svi simptomi narkolepsije mogu se interpretirati kao intruzija REM spavanja u budnost: – kod REMa postoji atonija. kao bijes ili veliko uzbuđenje ili nagli fizički napor 3) paraliza pri spavanju . u pogrešno vrijeme dana 15 .. ali najčešće u uvjetima monotonije i dosade spavanje obično traje 2 do 5 min. jer vrlo debeli ljudi. i sl. tj.neuralni mehanizmi odgovorni za različite aspekte REMa aktiviraju se u neprikladno vrijeme.• • • • u većini slučajeva oni se ne sjećaju tih ponavljanih buđenja i samo su svjesni toga da ustaju vrlo umorni jedan od uzroka apnee pri spavanju je pretilost. iako većina pacijenata nema sve navedene simptome: 1) postupni ili nagli napadi pospanosti tijekom dana • • mogu se dogoditi bilokad. obično unutar obitelji. osjećajući se osvježenom 2) povremena katapleksija . najčešće muškarci. pri potpunoj svijesti od nekoliko sekundi do nekoliko minuta • jedan od fenomena REMa .mišićna atonija. i osoba se budi. imaju poteškoća da nađu položaj u kojem će moći normalno disati ponekad je uzrok opstrukcija dišnih putova. snovi. ima genetsku osnovu uz narkolepsiju se najčešće povezuju 4 simptoma. i ostaje ležati.napad mišićne slabosti dok osoba ostaje budna • osoba odjednom padne poput vreće.iskustva slična snu koje pojedinac teško može razlučiti od stvarnosti. koja se može riješiti kirurškim putem ili pak neka abnormalnost unutar CNS-a postoje osebni uređaji koji sprečavaju javljanje apnea Poremećaji REM spavanja Narkolepsija • • • neurološki poremećaj karakteriziran neočekivanim periodima spavanja usred dana javlja se učestalošću od otprilike 1 na 1000.potpuna nemogućnost pokretanja kod osobe koja tone u san ili se upravo budi 4) hipnagogne halucinacije .

ima više navoda u literaturi koji to potvrđuju. postoji atonija ljudi koji pate od REM poremećaja ponašanja se snažno miču tijekom REM spavanja. ozljeđuju sebe ili druge ljude.oni odmah ulaze u REM fazu  ovaj nalaz sugerira da su u mozgovima narkoleptičara neuralni mehanizmi koji produciraju REM slabo kontrolirani • postoje različiti lijekovi kojima se suzbija narkolepsija REM poremećaj ponašanja ili REM bez atonije • kod većine ljudi glavni posturalni mišići su relaksirani i neaktivni tijekom REM spavanja. i u snu srušio sve s noćnog ormarića. najvjerojatnije motoričkih neurona Poremećaji sporovalnog spavanja • neki se poremećaji javljaju tijekom sporovalnog spavanja. razbio lampu..• također je utvrđeno da kod narkoleptičnih pacijenata ne postoji faza sporovalnog spavanja na početku noći . ritaju se. npr.noćna mora je ružan san u REM fazi • hodanje u snu (somnabulizam) – – • uglavnom kod djece. primjer čovjeka koji je sanjao da igra ragbi. faze: • enureza (noćno mokrenje) • noćni strah (pavor nocturnus) – – – osjećaj izrazitog straha i tjeskobe iz kojeg se pojedinac budi vrišteći od straha. udario glavom u zid i razbio koljeno • • • • moguće objašnjenje za takvo ponašanje jest oštećenje područja odgovornih za inhibiciju mišića tijekom REM spavanja. dok je enureza poremećaj koji zahtijeva terapiju 16 . i oni često uku oko sebe. tj. najčešće rano u noći u fazama 3 ili 4 obično se javlja u više generacija u obitelji i noćni strah i hodanje u snu uglavnom nestaju sami od sebe tijekom odrastanja. očito glumeći svoj san mnogi od tih snova su agresivni. pri čemu se uglavnom ne može dosjetiti razloga češći kod djece nego kod odraslih i javlja se isključivo tijekom nonREMa nije isto što i noćna mora . posebno tijekom najdublje. 4.

• govor u snu ne spada u poremećaje spavanja i javlja se podjednako tijekom REMa i nonREMa .mnogi ljudi noću govore a da toga nisu svjesni 17 .