VITRA Vitra fr.

Vitrajil je staklena povrsina sastavljena od raznobojno sredstava likovno ure enih ispojenih olovnim trakama i slu i za zastakljivanje prozora. Izraz se upoterbljava i za ozna avanje slikarske tehnikree za njegovu proizvvodnju.Vitra i se po inju koristiti u gradnji srednjoevropski gotski katedrala koje su imale otvore suvise velike da bi se zastaklile jednim staklom i moralo se spajati vi e stakla u jednu cjelinu. Postepeno je ovo postala umjetnost. Klasi an vitra nastaje spajanjem raznobojnog stakla na hladno pomo u olovnih profila i upotrebljava se za dekorisanje prozorskih otvora ili vrata. Vitra mo e iamti jedno ili dva lica: zavisno od toga da li je kalaj oblikovan samo sa jedne ili sa obje strane. Kad se vitra zavr i preliojeva se kiselinama koje na kalajnim spojevimma treba da stvore patinu (kalaj potamni), i vitra je gotov. Prilikom izrade ve ih povr ina u tehnici vitra a eljena povr ina dijeli se na nekoliko dijelova potkonstrukcijom koja vitra u daje neophodnu krutost. Ova potkonstrukcija mo e dijeliti vitra na pravilne kvadratne ili pravougaone povr ine, ali razvojem tehnologije dobivene su ve e mogu nosti. Posljednji decenija razvoj tehnologije donio je jo neke zna ajne prednosti oblikovanja vitra a koje ranije nisu bile mogu e. Male pe i za topljenje stakla naro ito su anapredile mogu nosti izrade detalja. Pored termi kog sjedinjavanja vi e komada (detalji lica) staklo se mo e bojiti i posipanjem specijalnih pigmenata. Za prisustvo vitra a u dana njem vremenu uveliko je zaslu an stil secesije koji je nakon strogo e klasicizma XIX vijeka bogato koristio floralne motive,kovano gvo e i druge ukrase prilikom spolja nje i unutra nje dekoracije. U arhitekturi sredine xx vijeka mo e se re i da su staklene prizme naslijedile vitra , u vizuelnom smislu prozirnosti, rastjera i boje. Postupak izrade vitra a od ideje do monta e sastoji od nekoliko faza: - Kreiranje ideje ± nacrta tampanje kartona u razmjeru 1:1 - Rezanje stakla - Bru enje - Zavarivanje - Patiniranje i monta a Transport i monta a su najrizi niji dio u cijelom procesu kada se zbog male nepa nje mo e uni titi cjelokupan rad. Nekad se za spajanje komada koristilo olovo, a danas je tehnika spajanja stakla ne to unapre enija. Isje eni i obraa eni komadi stakla se po ivicama bakarnom trakom, zatim sla u jedan pored drugog po crte u prema kom su sje eni, da bi se zatim spajali kalajem (pomo u lemilice). Ovaj proces zahtijeva mnogo pa nje i strpljenja. U nastavi likovne kulture koristi emo naj e e imitaciju vitra a koji se izra uje bojama za staklo ili plasti nim samoljepljivim folijama. Za slikanje na staklu treba nam: bo ica crne boje za iscrtavanje linija srebrna boje za staklo kristalnog sjaja boja ta staklo plasti na folija makaze ovako ura ena imitacija vitra a podsje a na klasi an vitra koji je stvoren za razliku od klasi nog pomo u nano enja boje na staklo i ljepljenjem olovne trake ili ak nagla avanje kontura pomo u boje. Osnovni princip da se vitra sastoji od staklenih dijelova ovdje se ne primjenjuje.

Jako glatke povrsine (staklo metal) teba da se prvo ohrapave laganim bru enjem a preparacija se nanosi tapkanjem. Najvaznija obiljezja akrilnog medija je njegova univerzalnosti tj moze se uportebljavati u izrazito tankim namazima. Prave se od prirodne (volovske ili jazav eve)ili vje ta ke dlake. vrlo gustim potezima. Akrilne boje se mogu nanositi na svaku istu i odma cenu povr inu. Prednost akrilika u odnosu na druge slikarske tehnike Nano enje slojeva bez ekanja Zbog brzine su enja potezi etkom su izra ajniji. Akrilna emulzija je mljije no bijela teku ina su enjem postaje prozirna. Akrilno vezivo une o te uje celulozu pa niije neophodna preparacija ni impregnacija. Kistovi za slikanje akrilikom su tvrdi ili polutvrdi kistovi. tekstil i sl.) Dobra pokrivnost Kompatibilnost u istom medijumu Postojanost te ko se mehani ki o tecuje. Svje oj boji daje sjetliji pastelniji ton koji se su enjem mijenja i postaje tamniji. Kistovi za akrilik izgra uju se u razli itim veli inama i u dva temeljna oblika:okrugli i plosni kistovi.lazurama ili debelim. Velika mo prijanjanja. Akrilik se po eo proizvoditi i primjenjivati u slikarstvu od 50-tih godina XX stolje a. Na ini nano enja akrilika: transparentni nanos pokrivajuci nanos pricanje akrilnih boja struganje boje tehnika istiskivanja boje. Kod klasi nog slikanja preparacijom se titi nositelj od djelivana veziva iz boje. hemijski stabilan.Akrilne bojesu cvrste i savitljive. mermerno brasno.AKRILIK Akrilik je univerzalna slikarska tehnika u kojoj je vezivo disperzije akrilne smole. ne postaje krt i ne tamni starenjem . nije osjetljiv na temperaturne promjene ili vla nost. potencira rukopis slikara Zadrzava spontanost u radu Lako podsikavanje bez dugotrajnog procesa Omogucuje i nano enje lazurnih slojeva Prijanja na svaku podlogu koja nija masna Omogu ava kombinovanje sa ratli itim puniocima i materijalima(pijesak. ne mijenja se. a kojan se naziva akrilne emulzije.