1.

UVOD
Osiguranje u islamskom svijetu je veoma specifi no i interesantno jer se zasniva na erijatu, zakonu na kojem po iva islam kao vjeroispovijest. Najvi e je zastupljeno u Saudijskoj Arabiji, a zatim u Malaziji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Prema erijatskim zakonima, konvencionalno osiguranje zabranjeno je zbog pekulacija i kamata, to je zabranjeno u muslimanskom svijetu. Za islamsko tr i te osiguranja ± takaful karakteristi ne su niske stope pove anja obima, ali visoke stope ekonomskog rasta, to pozitivno uti e na sektor u cjelini. Islam putem svojih propisa, u kojima regulira dru tveno-ekonomske odnose, poziva i podsti e na uspostavljanje dru tva koje e biti izgra eno na me usobnom potpomaganju, saradnji i aktivnom pru anju svih vidova pomo i, ne tra e i za to nikakvu protuuslugu. S obzirom da je erijat zakon koji va i do Sudnjeg dana (kraj ivota na zemlji) i da posjeduje sve pretpostavke da izna e rje enja za sva pitanja koja se pojave u svim mjestima i vremenima, islamski u enjaci su dali smjernice za uspostavljanje islamskog sistema osiguranja koji ne sadr i erijatom zabranjene radnje. U nastavku ovog pristupnog rada saznat ete koji su to modeli islamskog osiguranja te kakvo je stanje u industriji osiguranja u islamu, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini.

2. INDUSTRIJA OSIGURANJA U ISLAMU
2.1. Zna enje «Tekaful-a»

Islamsko osiguranje (Tekaful) ima svoje korijene u

asnom Kur'anu i Sunnetu. Ime

Tekaful poti e iz arapske rije i kefele ili kafala, to zna i garancija, uzajamno jamstvo. Za mnoge, izraz tekaful je relativno nov, ali koncept se mo e pratiti unzad mnogo godina i bilo je poznato da ga prakticiraju Muhad iri u Mekki i Medini i Ensarije, nakon hid re1 poslanika Muhameda (s.a.w.s.) prije vi e od 1.400 godina. 2.2. Historijski pregled razvoja islamskog osiguranja do 20. stolje a Tekaful je izveden iz arapske prakse asabiyaa (plemenske solidarnosti) i diyah (naknade ili krvarine) pod doktrinom al-aqilah. To je bila uobi ajena praksa me u plemenima da, ako bi bilo koji lan pojedinih plemena bio ubijen od strane lana nekog drugog plemena, ro aci ubice trebaju nasljednicima umrlog isplatiti od tetu (krvarinu). Praktikovanje osiguranja u vremenu Poslanika a.s., koji nije odbacio princip akile, mo e se vidjeti u narednom hadisu: ÄEbu Hurejre r.a. nam prenosi slu aj da su se jednom dvije ene iz plemena Huzeil posva ale. Jedna je drugu pogodila kamenom, ubiv i i nju i njenu bebu u stomaku. Nasljednici rtve izneso e slu aj pred Poslanika a.s., koji presudi da nadoknada za ubijenu bebu u stomaku bude rob, ovjek ili ena, a nadoknada za ubijenu enu bude novac koji e se sakupiti od strane o evih ro aka ubice³ (tj. putem doktrine ³Akile³). Centralna ideja doktrine akile (al-aqilah) me u starim arapskim plemenima bila je ta, da svako pleme bude spremno u estvovati u nov anoj donaciji porodici u slu aju ubistva lana drugog plemena. Ta spremnost arapskih plemena na uzajamno pomaganje, zna ila je

1

Hid ra Muhammed a.s. iz Mekke u Medinu je jedan od najva nijih doga aja u historiji Islama. Putem Hid re ostvarena je politi ka i svaka druga egzistancija islamskog ummeta i mo e se re i da je ona bila prethodnica irenju Islama i odbrani njegovih svetih principa. Zbog va nosti tog doga aja, datum Hid re je uzet kao po etak islamskog kalendara i pored drugih tako va nih datuma u islamskoj historiji, kao to su ro enje Allahovog Poslanika, a.s., po etak njegove poslani ke misije, Bitka na Bedru i sl. http://www.medzliskonjic.com/biblioteka/Hidzra.htm (pristupljeno 08.05.2011.)

2

finansijsku sigurnost ivota unesre enih usljed iznenadne smrti ili nekog drugog velikog tetnog doga aja. To je u skladu sa Medinskim ustavom u kojem, u lanu 12(a), stoji: ³Vjernici ne e ostaviti ni jednog svog lana pod teretom te kih obaveza, a da za njega ne plate, iz osje aja dobro instva, bilo otkup ili krvarinu.³ Dakle i u ovom slu aju islam je pokazao solidarnost prema ubici time to ne e on sam snositi posljedice svog djela, ukoliko nije po inio ubistvo namjerno. Postojali su tako er ugovori o uzajamnom prijateljstvu, zatim praksa mekanskih trgovaca da organizuju eme i fondove za kompenzaciju gubitaka proiza lih iz putovanja te nadoknade tete iz prirodnih katastrofa. U Osmanskom carstvu postojala su pomorska osiguranja u 18. stolje u, pod imenom ÄSukurat³ ili ÄSigorta³. Ibn Abidin (1784-1836) je bio prvi islamski u enjak koji je zapo eo ozbiljnije diskusije u vezi savremene djelatnosti osiguranja. Nakon toga, rastao je interes uleme2 za prilago avanjem konvencionalnih oblika u islamski prihvatljiv model osiguranja. 2.3. Razvoj islamskog osiguranja u 20. stolje u i danas Po etkom 20. stolje a, poznati islamski u enjak Muhammed Abduh izdao je dva pravna mi ljenja u periodu od 1900. do 1901. godine s kojima je legalizirao praksu osiguranja. U svom pravnom iskazu, koristio je nekoliko izvora da poka e za to je osiguranje ivota dozvoljeno. On vidi povezanost izme u osiguranika i osiguravaju e ku e kao Mudarib (ugovor izme u najmanje dvije stranke u kojem jedna stranka, nazvana investitor obezbje uje kapital drugoj stranci sa sposobnostima u cilju realizacije investicijskog poduhvata). Njegovo drugo pravno mi ljenje legalizira transakciju osiguranja ivota na osnovu principa nasljedstva i oporuke. Moderni razvoj islamskog osiguranja zapo eo je u Sudanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to 1979. godine, a zatim u Maleziji 1984. godine. Kulminacija inicijalnog razvoja islamskog koncepta osiguranja desila se nakon pravne odluke Evropskog vije a za fetve o dopu tenosti uzajamnog osiguranja. U zadnje dvije decenije, zabilje ena su brojna osnivanja islamskih osiguravaju ih dru tava (Tekaful osiguranja) u mnogim zemljama svijeta, a primarno u muslimanskim zemljama. Na dalekom istoku, Malezija se pokazala kao lider
2

Ulema ili Reisu-l-ulema je titula vjerskog poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana porijeklom iz BiH koji su u dijaspori.

3

razvoja Tekaful osiguranja koja je zajedno sa svojom Centralnom bankom (Bank Negara) uvela odvojenu regulativu za islamsko osiguranje i bankarstvo. Ubrzo nakon toga, Singapur, Indonezija i Bruneji su slijedili primjer osnivanja islamskih osiguravaju ih dru tava. Na prostoru Bliskog istoka, Tekaful osiguranja razvila su se u Saudijskoj Arabiji, Bahreinu, Iranu, Kataru, Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Kuvajtu i drugim zemljama. Pored ove dvije regije, Tekaful osiguranje se uvodi i u Evropu i Ameriku. Godi nji rast Tekaful osiguranja je i dalje veoma visok, islamska industrija osiguranja je sa 6,9 milijardi dolara u 2009. godini porasla 33 % i tako u 2010. godini dostigla iznos od 9,15 milijardi dolara, a smatra se da e udio islamskog osiguranja u ukupnom svjetskom osiguranju porasti za 31% u 2011. godini ± sa 9,15 milijardi dolara u pro loj, ove godine e dosti i 12 milijardi dolara. Stoga je o igledno da je potencijal za pru anje usluga Tekaful proizvoda u svijetu veliki i da postaje sve ve i. Danas uspje no posluju mnoga islamska osiguravaju a dru tva u raznim zemljama kao to su: Bahrein, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Sudan, Tunis, Brunei, Banglade , Iran, Indonezija, Malezija, Turska zatim Australija, Bahamas, Gana, Luxemburg, Senegal, rilanka, Trinidad, Velika Britanija, Sjedinjene Ameri ke Dr ave, Singapur i dr. 2.4. Osnovne karakteristike islamskog osiguranja Osnovni cilj Tekafula je promovisanje uzajamne pomo i, solidarnosti me u osiguranicima i uzajamno potpomaganje koje pru a finansijsku sigurnost i pomo u slu aju ostvarenja odre enih rizika, a u skladu sa erijatskim principima. Tekaful se mo e tako e i vizualizirati kao ugovor me u grupom osiguranika koji su se usaglasili da garantiraju uzajamnu nadoknadu tete. 2.4.1. Islamsko osiguranje nasuprot konvencionalnom osiguranju Pore enjem sa islamskim osiguranjem, konvencionalno osiguranje odlikuju sljede e karakteristike: Osiguravaju e dru tvo prikuplja premije osiguranja, iz kojih pokriva nastale tete. Cilj je profit. Za ovakav na in rada se smatra da je "maysir" - pekulativan, to je prema erijatu zabranjeno. 4  

Osiguranik pla a premiju osiguravaju oj kompaniji u zamjenu za naknadu tete od rizika koji se ne mora dogoditi. Ovaj princip dvosmislenosti je srodan "gharar"-u (neizvjesnosti). Osiguravaju e dru tvo ula e svoje nov ane fondove u investicije iji je prihod kamata. Nema posebnih ograni enja izuzev u smislu boniteta vrijednosnih papira u koje se ula e (za razliku od Tekafula, gdje je dozvoljeno ulagati samo u halal djelatnosti). Ovaj proces ulaganja podrazumijeva "riba" (kamata) ili se odnosi na haram (zabranjene) aktivnosti. 

Osnovne razlike izme u ove dvije vrste osiguranja su: 1. Uzajamni fond - Temeljni cilj tekafula je platiti definirane tete iz definiranih fondova. tete se pokrivaju iz fonda stvorenog donacijama osiguranika. Odgovornost se prenosi me u osiguranicima koji zajedno snose rizik nastanka tetnog doga aja. U su tini, svaki osiguranik je ujedno i osiguravatelj. Tako e, svaki osiguranik pla a iznos doprinosa shodno riziku od kojeg se eli osigurati. 2. Zabrana kamate ('Ribã ) - Cjelokupno poslovanje i svaka transakcija islamskog osiguranja mora biti slobodna od kamate u bilo kojem obliku. 3. Vlasni tvo fonda - osiguranici doniranju svoje priloge u tekaful fond, te su oni ujedno i vlasnici fonda i imaju pravo na udio u profitu fonda. 4. Donacije su dobrovoljne kao pomo za slu aj nastanka tete, te ne podrazumijevaju unaprijed odre ene nov ane koristi za osiguranike. 5. Uprava fonda Tekaful - fondom upravljaju menad eri na principu mudaraba ili wakala. 6. Po tivanje uslova partnerstva (Mudareba) - U islamskom osiguranju, svi osiguranici koji su platili odre eni doprinos osiguranja za odre ene rizike, imaju pravo participiranja u vi ku profita u smislu tehni kog rezultata. 7. Investicijski uvjeti - Sva ulaganja moraju biti u skladu sa erijatom, koji zabranjuje ulaganje u industrije ija je djelatnost haram te zahtijeva kori tenje instrumenata koji su bez kamate. Tako er, u skladu sa na elima islamske ekonomije, tekaful operator se ne vodi isklju ivo ekonomskim na elima pri ulaganju sredstava, nego i socijalnim efektima svojih investicija. 8. Postojanje erijatskog upravnog odbora ± koji ima obavezu da osigura po tivanje erijatskih principa u svim aktivnostima Tekaful operatora. 5

Uzajamno-pomagaju e (Tekaful) osiguranje, iako je u osnovi dozvoljeno, mora ispunjavati sljede e uslove: 1. potpisnik i u esnik ovog osiguranja mora biti ura unljiv, punoljetan i slobodan; 2. ugovor je na dobrovoljnoj bazi kao i rata koju e upla ivati (donacija), 3. da u esnik ima za cilj prvenstveno pomaganje a ne istu zaradu/korist to je slu aj kod ivotnog osiguranja. 4. da se sredstva iz tog fonda ula u prvenstveno u halal investicije i poslove. 5. da u esnik ne ula e svoj novac pod uvjetom da dobije predodre eni iznos, ve dobiti onoliko koliko iznosi njegov gubitak ili dio tog iznosa, raspolo ivih sredstava u fondu. Tekaful kompanija ispla uje od tete iz zajedni kog fonda te iz sredstava beskamatnog zajma (kard hasan) u slu aju manjka sredstava u fondu. S druge strane, premijsko osiguranje ispla uje naknade iz svojih rezervi. Medinski ustav 3dozvoljava tri na ina uzajamnog potpomaganja me u muslimanima: 1. Praksa pla anja nadoknade (³Diyah´) ili praksa pla anja cijene krvi putem doktrine Akile tj. bli ih ro aka ubice nasljednicima rtve radi pravnog rastere enja ubice; 2. Praksa pla anja otkupnine ('Fidyah') s ciljem osloba anja zarobljenika; 3. Drugi na ini socijalnog osiguranja, kao to se navodi u ustava: da siroma nima. lanu 4-20a Medinskog e zajednica biti odgovorna uspostaviti uzajamni fond sa uzajamnim e to zavisi od

razumijevanjem u cilju pru anja neophodne pomo i kome je to potrebno, bolesnima i

2.4.2. Nadzor poslovanja islamskih finansijskih institucija Jedna od specifi nosti poslovanja islamskih finansijskih institucija je i erijatski odbor. Uloga lanova erijatskog odbora u tekaful kompanijama je nadzor poslovanja dru tva, nadzor razvijanja proizvoda islamskog osiguranja, te da kontroli e uskla enost tih proizvoda
3

es-sahifa (spis, list) i el-wesika (dokument, povelja) ± Medinski ustav, lan 1. "Ovo je ustav koji daje Muhammed-Poslanik (koja e ure ivati odnose) izme u vjernika i muslimana Kurej a i Jesriba (Medine) i onih koji ih budu slijedili, koji im se pridru e i koji se s njima budu borili".

6

kao i investicija sa erijatom. erijatski odbor je taj koji osigurava da cjelokupno poslovanje Tekaful kompanije bude isto od elemenata koji su u Islamu zabranjeni. Tr i na ekonomija, privatno vlasni tvo i motiv zarade su islamom priznate i propisane kategorije. Me utim, islamski od neislamskog pristupa razlikuje to to se ekonomskim aktivnostima motiviranim profitom ne dopu ta neograni eno djelovanje. Poznate su situacije kad je neki oblik ekonomske aktivnosti, pod sna nim pritiskom financijski jakih ljudi, krupnih kapitalista, bio odobren iako je tetan za pojedinca i za dru tvo u cjelini, npr. financiranje kocke ili proizvodnje i trgovine zabranjenim i za dru tvo tetnim proizvodima i uslugama. erijatski odbor to ne dopu ta bez obzira koliki profit bio u igri. Islamske finansijske institucije moraju se u potpunosti pridr avati najbolje prakse korporativnog upravljanja, tako da one imaju i dodatni sloj nadzora u obliku vjerske zajednice. erijatski odbori imaju konsultativnu i nadzornu funkciju. Budu i da lanovi erijatskog odbora imaju veliku odgovornost, va no je da on bude sastavljen isklju ivo od visoko kolovanih i moralnih kadrova. Finansijske institucije koje posluju u skladu sa principima erijata, moraju uspostaviti takve operativne procedure da nijedna bitna investicijska ili poslovna aktivnost ne mo e biti poduzeta bez saglasnosti erijatskog odbora. Menad ment tako er ima odgovornost da periodi no obavje tava erijatski odbor o stvarnim ulaganjima kako bi se osiguralo da su ona odobrena ulaganja zaista i realizovana. erijatski odbor mora se sastojati od najmanje tri u enjaka, sa specijaliziranim znanjem iz oblasti erijatskog prava (fiqh al-muamalat), te savremenih finansija, biznisa i ekonomije. Fiqh al-muamalat predstavlja okvir za pona anje u dru tvenoj zajednici. Njime se defini e zabranjeno i dozvoljeno, gdje va i pravilo da sve to nije zabranjeno automatski podrazumijeva da je dozvoljeno. erijat se u osnovi sastoji od dva dijela: muamalat i ibadet. Muamalat ure uje odnose i transakcije me u ljudima, a ibadet ozna ava robovanje Bogu, tj. sva djela kojima je Allah d . . zadovoljan i koja ljude pribli avaju Njemu. lanovi su op enito odgovorni prije svega za davanje odobravanje bankarskih, tekaful i drugih finansijskih proizvoda i usluga za kori tenje u poslovnoj praksi tih finansijskih institucija. Oni o tome izdaju posebnu potvrdu (certifikat) o sukladnosti sa erijatom. Tako er, erijatski odbor zadu en je i za svojevrsnu reviziju poslovanja Tekaful dru tva (ili op enito, islamskih finansijskih institucija), kako bi se naknadno provjerilo da li je menad ment radio u skladu sa odobrenjima erijatskog odbora. Te ko je objasniti i shvatiti neiscrpne rasprave koje vode u enjaci o tome je li neki od na ina financiranja (halal) dopu ten. Jasno je da se od islamskih u enjaka (alima) o ekuje da objasne 7

za to je neki na in financiranja prihvatljiv i nije kamata, iako nam se, po obliku i ekonomskim efektima, ini sli nim ili istim. Budu i da je Odbor redovno sastavljen od velikih u enjaka, korisnici takvih finansijskih usluga mogu biti sigurni da su poslovi u koje se upu taju halal, tj. da je novac koji primaju halal. U suprotnom, grijeh pada na lanove erijatskog odbora. 2.4.2.1. erijatski odbor BBI-a ³BBI je certificirana islamska banka. Njene ugovore odobrava i njihovu primjenu kontrolira erijatski odbor. U erijatskom odboru BBI banke su istaknuti stru njaci: reisu-l-ulema dr. Mustafa Ceri , dr. Murad Wilfred Hoffmann, dr. Abdussatar Abu Guddah, dr. Nizam Yaqoobi i dr. ukrija Rami . Naravno, kod odobravanja odre enih proizvoda (ugovora) erijatski odbor ima u vidu okolnosti u kojima banka posluje i ne postavlja uvijek najvi e standarde, nego se, ponekad, zadovoljava i onim minimalnim, koje erijata.Ä4 O kako va noj funkciji se radi, govori injenica da, na primjer, erijatski odbor BBI banke ini pet lanova, od kojih su dva iz BiH, a to su reisu'l'ulema dr. Mustafa ef. Ceri (predsjedavaju i) i prof. dr. ukrija ef. Rami ( lan) . 2.4.3. erijatsko pravo i konvencionalno osiguranje 1) Brojnija grupa u enjaka, me u kojima su Muhammed Behit el-Muti'i (biv i egipatski muftija), Ahmed Ibrahim el-Husejni (istaknuti egipatski erijatski pravnik), Abdurrahman Kara'a, Muhammed ebu Zehre, Abdullah el-Kalkili (biv i jordanski muftija) i Es-Siddik ed-Dariri zastupali su mi ljenje da komercijalno osiguranje nije erijatski dozvoljeno i svoj stav argumentirali na sljede i na in: - Ugovor o osiguranju sadr i u sebi dozu varke i obmanjivanja to ga ini ni tavnim. Ve smo istakli da je komercijalno osiguranje ugovor uz naknadu, tako da ga obmana, koja se u velikoj mjeri u njemu nalazi, ini ni tavnim. Ebu Hurejre, r.a, je rekao: ''Allahov Poslanik je zabranio kupoprodaju (koja se izvr i na taj na in to kupac baci kamen i , pa na to on padne, to je prodano) zvanu ''prodaja upotrebom kamen i a'' i kupoprodaju u kojoj ima
4

erijat propisuje u posebnim

okolnostima. Prema tome, erijatski odbor je garant da nijedan proizvod ne izlazi iz okvira

http://bbibanka.com.ba/web/index.php?option=com_content&view=article&id=286&Itemid=290&lang=en (pristupljeno 06.05.2011.)

8

obmane'', jer je u tome varanje kupca koji ne zna na koju robu e kamen i pasti i npr. koliko metara e iznositi du ina platna gdje se kamen i zaustavi. Ugovor koji sadr i obmanu ili varku je svaki ugovor nepoznatog ili skrivenog ishoda. Mo da e se ostvariti ugovoreno uz profitiranje obje strane, mo da samo jedne, a mo da niko ne e ostvariti dobit. Ugovor e biti ni tavan ako obmana i varka budu u velikoj mjeri, a to je u slu aju da predmet ugovora, cijena i vrijeme budu neodre eni i neprecizirani u ugovoru, kao na primjer prodaja ptice u zraku, ili prodaja neodre ene koli ine p enice, ili ako se sklopi ugovor u kojem se navede da ku a prelazi na ime novog vlasnika(kupca) kada se imenovana osoba vrati s puta, a ne zna se datum njenog povratka. Ako obmana i varka budu u neznatnoj mjeri izra ene, onda ugovor ne e biti ni tavan, naprotiv, valjan je; jer to ne vodi konfliktnim situacijama i nesporazumu me u suprotstavljenim stranama u ugovoru, a i nemogu e je sa uvati se od toga u praksi, kao to je na primjer prodaja oraha u ljusci, zgrade ili ku e kojoj nije pregledan temelj i sl. Obmana i varka koje se nalaze u ugovoru komercijalnog osiguranja su u velikoj mjeri izra ene, jer je naknada i dobitak neizvjestan, a tako er i visina te naknade i dobitka. Sve vrste komercijalnog osiguranja sadr e u sebi visoki procenat obmane, jer se u ugovoru ne isti e da li e osiguranik dobiti sumu osiguranja ili ne. To je stoga to je realizacija u vezi sa de avanjem osiguranog slu aja, odnosno nesre e koja se mo e, ali i ne mora dogoditi. Tako er, ukupan zbir premija koje procijeni osigurava (osiguravaju e dru tvo) nije e naplatiti od zagarantovan, jer je i to u vezi sa de avanjem osiguranog slu aja koji je neizvjestan. Ugovor o komercijalnom osiguranju ne sadr i podatke o visini od tete koju osiguravaju eg dru tva, ni podatke o visini ukupnog iznosa od premija koje upla uje osiguranik u korist osiguravaju eg dru tva. Ta vrsta osiguranja ne precizira vrijeme isplate sume osiguranja, kao to je slu aj kod do ivotnog osiguranja gdje se osiguravaju e dru tvo obavezuje da e sumu osiguranja isplatiti nakon smrti osiguranika, a taj rok je nepoznat i neodre en. - Ugovor o komercijalnom osiguranju sadr i kamatu, jer je to u su tini prodaja gotovog novca za gotov novac. Osiguranik sklopi ugovor sa osiguravaju im dru tvom da e redovno i u roku pla ati premije, a zauzvrat e mu biti ispla ena suma osiguranja, ako se desi osigurani slu aj. Nov ani iznos koji e uzeti osiguranik nakon proteka jednog vremenskog perioda mo e biti potpuno identi an visini upla enih premija, ili ve i od toga. Ako je iznos isti, a osiguranik ga uzme nakon izvjesnog vremena to je kamata(nesietun), a ako bude iznos ve i od upla enih premija i osiguranik ga uzme nakon izvjesnog vremena, onda je to dupla kamata(fadlun) i (nesietun). 9

Prisutnost kamate u ugovoru ini taj ugovor ni tavnim i u tome se sla u svi islamski u enjaci. Uslov koji se postavlja da bi kupoprodaja gotovog novca za gotov novac bila ispravna je trenuta na razmjena novca (iz ruke u ruku) ako se radi o razli itim valutama. Ovdje treba naglasiti da se ve ina procesa u komercijalnim osiguravaju im dru tvima odvija uz u e e kamate, jer komercijalna osiguravaju a dru tva svoj novac investiraju u banke koje posluju kamatama. - Ugovor o komercijalnom osiguranju sadr i hazard i igranje na sre u. Islam je zabranio sve vidove kocke i igara na sre u. Uzvi eni Allah, d . , ka e: ''O vjernici, zaista su opojna pi a (i sredstva), igre na sre u, kumiri i strelice za gatanje nevaljala, ejtanska djela, pa ih se klonite da biste bili spa eni. ejtan eli da pomo u opojnih pi a i igara na sre u unese me u vas neprijateljstvo i mr nju i da vas odvrati od namaza i sje anja na Allaha, pa ho ete li prestati!?'' Sli nost izme u igara na sre u i ugovora o komercijalnom osiguranju je u tome to u oba slu aja postoji vjerovatno a ili, bolje re eno, neizvjesnost dobitka; jer osiguranik ne zna ho e li do i do od tete kao to hazarder ne zna ho e li ostvariti dobitak u igri na sre u. - Ugovor o komercijalnom osiguranju sadr i prodaju duga za dug, a takva prodaja je zabranjena jednoglasnim mi ljenjem erijatskih pravnika. Razlog te zabrane je nepostojanje koristi od takve prodaje; jer je osnova da se i kupac i prodavac, nakon obavljene kupoprodaje okoriste, tako to kupac iskoristi robu koju je kupio, a prodavac iskoristi novac koji je dobio za prodanu robu. Ibn Tejmije je rekao da je takav na in kupoprodaje zabranjen kako se ne bi i kupac i prodavac zadu ili bez ostvarene koristi od te kupoprodaje, a poznato je da je najva niji cilj u trgovini preuzimanje robe, odnosno naknade za tu robu. Tako er, u ugovoru o komercijalnom osiguranju osiguranik je du an da uplati premije, a osiguravaju e dru tvo je du no osiguraniku sumu osiguranja. 2) Grupa islamskih u enjaka me u kojima su Abdulvehhab Hallaf, Ali el-Hafif, Abdurrahman Isa i Mustafa Ahmed ez-Zerka' su na stanovi tu da je ugovor o komercijalnom osiguranju validan, a za to su naveli sljede e argumente: - Upotrebom analogije (kijasa) do li su do zaklju ka da je ovaj ugovor poput sistema uzajamnog rodbinskog pomaganja (akiletun) u izmirenju od tete (dije) u slu aju nenamjernog ubistva; jer ako bi neko po inio nenamjerno ubistvo, erijatsko pravo propisuje da se obe te enje mora izmiriti rodbini ubijene osobe na taj na in to svi odrasli mu karci iz rodbine ubice, koji su mu podr ka i ispomo u ivotu, dijele i me usobno snose teret 10

izmirenja obe te enja. U tome se ogleda mudrost i svrsishodnost tog propisa koji olak ava teret po iniocu nenamjernog zlo ina i spre ava poigravanje i obezvrje ivanje ljudskog ivota. Sli nost izme u ugovora o osiguranju i sistema ''akile'' je u podjeli tereta izme u ve eg broja ljudi radi ubla avanja posljedica nesre e. - Ugovor o komercijalnom osiguranju ima sli nosti sa ugovorom o potpomaganju u kojem osoba nepoznatog porijekla ili roda ka e osobi koja zna svoje porijeklo: ''ti si moj pomaga , naslje uje me nakon moje smrti i u estvuje u pla anju dije ako po inim nenamjerno ubistvo.'' Ugovor o potpomaganju je validan kod u enjaka hanefijske pravne kole na osnovu ajeta: ''A onima s kojima ste sklopili ugovore - podajte njihov dio, Allah je, zaista, svemu svjedok.'' Oni su spomenuti ''dio'' u ajetu protuma ili da se on odnosi na nasljedstvo. Osiguranje od odgovornosti je sli no ugovoru o potpomaganju; jer, osiguravaju e dru tvo je na mjestu onoga koji nudi ugovor o potpomaganju, osiguranik je u ulozi onoga koji prihvata ponudu u ugovoru o potpomaganju. Suma osiguranja koju snosi osiguravaju e dru tvo je kao obe te enje (dija), a nasuprot tome je premija koju upla uje osiguranik, koja je na mjestu nasljedstva koje poklanja onaj koji je ponudio sklapanje ugovora o potpomaganju. 3) Ova grupa islamskih u enjaka napravila je razliku izme u osiguranja imovine i osiguranja lica, pa su prvo dozvolili, a drugo zabranili koriste i argumente koje smo prethodno naveli. 4) Muhammed el-Medeni je izjavio da o ovom pitanju ne treba dati fetvu prije nego se sakupe svi eminentni stru njaci iz ekonomije, bankarstva i drugih oblasti koje imaju dodirnih ta aka sa pitanjem osiguranja, kako bi zajedno sa islamskim u enjacima, nakon opse n i og detaljnog istra ivanja donijeli zajedni ki stav; samo na taj na in bi se mogao demantirati i potisnuti stav ve ine uleme o zabrani komercijalnog osiguranja. U protivnom, osta e podijeljenost me u ulemom, od kojih jedni zabranjuju komercijalno osiguranje, a drugi ga dozvoljavaju, ele i time olak ati ljudima i i i ukorak s dru tvenocivilizacijskim napretkom. Prete nije mi ljenje o komercijalnom osiguranju je mi ljenje prve grupe u enjaka koji su rekli da je takav ugovor ni tavan, jer sadr i u sebi obmanu i varku, kamatu, hazard i prodaju duga za dug. Onaj ko se raspita za iskustva savremenih dr ava i dru tava po pitanju ove vrste osiguranja bit e zaprepa ten onim do ega je to osiguranje dovelo: dijete nastoji i planira da se rije i svog roditelja kako bi dobilo novac od osiguranja; ili, izazove po ar, organizuje kra u

11

da bi ostvarilo pravo na sumu osiguranja. 2.5. Osnivanje islamskog osiguravaju eg dru tva (IOD) Dr. Jusuf Kasim smatra da uzorak i plan za osnivanje islamskog osiguravaju eg dru tva (IOD-a) ima dvije faze: Prva: osnivanje kase osiguranja u kojoj e u estvovati sve islamske institucije, preduze a i lica zainteresovani za osiguranje i to predstavlja prvi korak ka formiranju islamskog osiguravaju eg dru tva (IOD). Da bi smo to postigli predla emo da svi zainteresovani u esnici doniraju odre ena sredstva shodno svojim mogu nostima i da sve islamske institucije (banke, vakufi, me ihati, Rijaset, firme, pojedinci itd.) odvoje jedan procenat od godi njih prihoda za taj projekat. Druga: a) osniva i IOD-a su islamske institucije, organizacije, firme koje se u svom poslovanju strogo pridr avaju islamskih na ela i propisa. b) kapital IOD-a sa injavaju: - novac iz kase osiguranja - donacije svih u esnika koji godi nje upla uju jedan procenat od svojih ostvarenih prihoda - neuslovljene donacije i hedije koje sti u na ime IOD-a od pravnih lica i pojedinaca, kao i sume novca koje se doniraju na ime vasijjeta, vakufa itd.  Ciljevi i namjene IOD Du nost IOD-a je nadoknada svih teta koje mogu pogoditi bilo koga od pravnih ili fizi kih lica koja su u estvovala i pomogla u osnivanju IOD-a. IOD je slobodan da na sve raspolo ive, erijatom dozvoljene na ine investira svoj kapital, neovisno da li je rije o industrijskom, trgova kom, poljoprivrednom ili nekom drugom sektoru, ili putem kupovine nekretnina(zemlji ta, objekata i sl.), njihove izgradnje ili davanja pod zakup, i to pod uslovom da se mora izbje i sve ono to je erijat zabranio, kao prevara, mito, kamata i sl. Nakon to IOD ''stane na svoje noge'', dozvoljeno je da dio od ostvarenog profita podijeli osniva ima i u esnicima, shodno njihovom nov anom 12

u e u, ako to prilike i situacija dozvoljavaju i ako se time ne naru ava odr ivost i funkcioniranje IOD-a.  Uslovi koje IOD mora ispuniti5: 1. Da to bude dru tveno osiguranje kome e osnovni cilj biti pru anje pomo i kroz me usobnu saradnju i potpomaganje radi rekonstrukcije i saniranja teta kojim bivaju izlo eni svi u esnici u osiguranju. Svi oni moraju imati za prioritetni cilj pru anje pomo i lanovima koje je pogodio osigurani slu aj, a ne da taj cilj isklju ivo i na prvom mjestu bude profit. 2. Da statut i rad kase osiguranja budu podvrgnuti op im erijatskim pravilima. Njihov rad i sprovo enje mora konrolisati tijelo sastavljeno od eksperata erijatskog prava. 3. Da se u svom radu IOD potpoma e tehni kim sredstvima, prora unima i analizama koje koriste komercijalna osiguravaju a dru tva u svom poslovanju pri odre ivanju visine premija i suma osiguranja. 4. Da se osniva i i u esnici zajedno uklju e u rukovo enje kasom osiguranja putem predstavnika koji ih predstavljaju u upravnom odboru. 5. Dozvoljeno je odrediti iznose pla a iz bud eta IOD-a onim slu benicima koji rade na administrativnim poslovima, ili im je povjereno investiranje novca IOD-a. 6. Dozvoljeno je investirati novac iz kase osiguranja na erijatski dozvoljene na ine, ime se posti e ve a efektivnost i prodornost prilikom ispunjenja prioritetnog cilja osnivanja IOD-a, a to je to ve a mogu nost pru anja pune materijalne pomo i za otklanjanje teta koje poga aju njene lanove. Svi ostvareni prihodi sakupljaju se u zajedni ku kasu, a oni se mogu i dijeliti u esnicima i osniva ima prema visini njihovog nov anog u e a. 7. U slu ajevima kada se ne desi osigurani slu aj, a osigurani period istekne, premije se u punom iznosu zajedno sa profitom vra aju u esnicima osiguranja ( lanstvu) i nije dozvoljeno da uprava zadr i ta sredstva. 8. Deficit koji se javi u kasi osiguranja otklanja se u estvovanjem svih u esnika u prevazila enju nastale situacije, svaki shodno visini svog u e a, ili formiranjem posebnog urgentnog fonda koji se puni iz sredstava koja preteknu i na taj na in se normalizuje stanje.
5

http://www.turntoislam.com/forum/showthread.php?t=63996 (pristupljeno 06.05.2011.)

13

2.6. Modeli tekafula 6 U dana njem modernom svijetu poslovanja, susre emo etiri modela Tekaful dru tva: mudaraba model ( isti ili modifikovani ), wakala model, kombinovani model ( mudaraba + wakala ) te waqf model. Su tina istog mudaraba modela je u tome da Tekaful operatoru pripada samo procentualni dio od investiranja koji je dogovoren, dok se kompletan vi ak uzajamnog fonda vra a osiguranicima. Modifikovani mudaraba model podrazumijeva da Tekaful operater, pored procentualnog dijela od investicija, u estvuje i u vi ku preko uzajamnog fonda. Wakala model podrazumijeva naknadu koju Tekaful operatori napla uju prilikom zaklju enja svake pojedina ne police, investicije i vi aka iz uzajamngo fonda. Najoptimalniji model, ujedno i model koji se danas najvi e koristi u svijetu, je kombinacija mudarabe i wakale. Su tina ovog modela je segregacija izme u osiguranika i dioni ara fonda, kao kompanije operatora ija je uloga upravljanje premijskim fondom u ime svih njih. Iz tog razloga, Tekaful kompanija ima dva fonda: dioni arski i premijski ( uzajamni ) fond. U ovom modelu, wakala se koristi za ulogu preuzimanja rizika, a mudaraba za investicije fonda. Glavni zadatak svih modela islamskih osiguravaju ih dru tava je razdvajanje fonda u esnika od fonda dioni ara, dok se uloga kompanije svodi na upravljanje fondovima u ime u esnika. To je razlog zbog kojeg se Tekaful dru tvo uobi ajeno naziva ³Tekaful operator´ a ne osiguravatelj. Ono to je jo bitno napomenuti i to va i za sve modele je da se doprinosi ( premije u konvencionalnom osiguranju ) trebaju pla ati na bazi donacije ( tabarru ), da se otklone elementi gharar-a7 iz Tekaful ugovora. Ovo se smatra esencijalnim elementima sa stanovi ta erijata is vi tekaful modeli moraju biti u skladu sa ovim principima. 2.6.1. Mudaraba model Mudaraba je ugovor u kojem se jedna strana ( rab al-maal ili ra¶sul mal ) pojavljuje u ulozi finansijera projekta bez aktivnog u e a u upravljanju tim projektom, a druga strana (mudarib-menad er) ula e ideju, znanje, rad, dio opreme ili objekata, znanja iz menad menta i marketinga, te sve ostalo to je potrebno za pokretanje i uspje nu realizaciju poslovnog poduhvata. Ostvarena dobit se dijeli u dogovorenom omjeru izme u mudariba i finansijera. Kada je u pitanju ovaj slu aj, Tekaful operator je mudarib a osiguranici su finansijeri. Va no je napomenuti da, u slu aju gubitka, njega snose finansijeri tj. ide na teret ulo enog kapitala.
6 7

http://bs.wikipedia.org/wiki/Islamsko_osiguranje ( pristupljeno 06.05.2011. ) arapska rije gharar = rizik, neizvjesnost, hazard

14

Ovo je isti mudaraba model, koji se uglavnom prakticira u jugoisto noj Aziji ( pr. Takaful Int. Bahrein, Takaful Malaysia STM Malaysia« ). Shema 1. Mudaraba model

Izvor: http://wiki.islamicfinance.de/index.php/Mudaraba ( pristupljeno: 06.05.2011. ) Kod ovog modela, erijatski odbor unaprijed utvr uje omjer raspodjele eventualno ostvarene dobiti ( pr. 50:50, 60:40« ). Primjenjuju i isti mudaraba model, kod porodi nog tekaful osiguranja dijeli se samo dobit od investicija izme u korisnika i tekaful operatora, dok se vi ak tehni kog rezultata u potpunosti dijeli osiguranicima. Kada je u pitanju modifikovani mudaraba model, prihod ostvaren od investicija se usmjerava u tekaful fond, gdje tekaful operator dijeli vi ak sredstava u fondu zajedno sa osiguranicima. Prema nekim mi ljenjima, kod modifikovanog mudaraba modela nema podjele profita od poduhvata izme u kompanije i osiguranika. Umjesto toga, vi ak tehni kog rezultata iskazanog na kraju perioda se dijeli ( a ne razlika izme u vi ka na kraju i na po etku godine ). Va no je spomenuti da, u skladu sa mudaraba ugovorom, tekaful fond pripada osiguranicima a ne tekaful kompaniji.

15

2.6.2. Wakala model Ovaj model, koji se uglavnom koristi na Bliskom Istoku, pravi razliku izme u tekaful operatora ( wakeel ) i tekaful fonda. Operater ne sudjeluje u podjeli tehni kog rezultata, ali se finansira iz dijela doprinosa od strane sudionika. Tako er, sudjeluje u profitu ostvarenom od investicionih aktivnosti. Stopa naknade tj. procenat koji se odbija od doprinosa osiguranika, odre uje se godi nje unaprijed u dogovoru sa erijatskim odborom. Shema 2. Wakala model

Izvor: http://wiki.islamicfinance.de/index.php/Wakala ( pristupljeno: 06.05.2011. ) Da bi se dao poticaj dobrom upravljanju sredstvima fonda, stopa naknade zavisi i od uspje nosti ulaganja sredstava. Vi ak tekaful fonda u smislu tehni kog rezultata pripada osiguranicima. U slu aju da tekaful operater eli ostvariti to ve i profi, on mora dobro t upravljati, kako investicijama, tako i svojim tro kovima ( plate zaposlenim, provizije agenata, tro kovi prodaje i marketinga« ) koje finansira iz wakala naknada. Ovaj se model mo e smatrati transparentnim jer su naknade direktno vezane za operativne tro kove tekaful kompanije. to su manji operativni tro kovi, ve i dio doprinosa odlazi u fond kojim upravlja operater, i pod pretpostavkom dobrog investiranja ostvariti e se ve a dobit.

16

Shema 3. Konvencionalni model osiguranja vs. Tekaful ± Wakala model

Izvor: http://wiki.islamicfinance.de/index.php/convencional vs islamic ( pristupljeno: 06.05.2011. ) 2.6.3. Waqf model Ovo je neprofitni model. Podrazumijeva dru tveno vlasni tvo tekaful fonda i programe osiguranja bazirane na neprofitnoj osnovi ( pr. Al Sheikhan Takaful Company ± Sudan ). Doprinosi se podrazumijevaju u 100% iznosu na tabarru principu ( donacija ) od strane u esnika, koji dobrovoljno pristaju na transfer tih sredstava unesre enim lanovima njihove zajednice. Za razliku od mudaraba i wakala operatera, vakuf djeluje kao javna fondacija. Kod ovog modela fond nema izri itog vlasnika dok kod prethodna dva modela, fond pripada osiguranicima. Bilo koji vi ak sredstava u fondu u prva dva modela teoretski mo e biti 17

raspodijeljen izme u lanova ( iako je to rijedak slu aj u praksi, osim kod prodi nog tekafula ), dok kod waqf modela to nije mogu e. Smatra se da je waqf model najkompatibilniji sa prvobitnim modelima osiguranja u Islamu, jer je stvoren u svrhu saradnje lanova odre ene zajednice. Saradnja i me usobno pomaganje je nare eno u asnom Kur¶anu kao i hadisima Bo ijeg poslanika s.a.w.s : ³Nijedan ovjek ne e posti i istinsko vjerovanje sve dok ne bude volio drugim ljudima ono to voli i sebi od dobra.´ Ukoliko se osniva jedan takav fond, onda on mora imati status pravnog subjekta. Ukoliko neko da donaciju u taj fond, to e se smatrati doprinosom za op e dobro zajednice. Vakufni fond je nezavisni subjekt to je i propisano erijatom. 2.6.4. Kombinovani model Wakala/Mudaraba model dominira na Bliskom Istoku a veoma je univerzalni model organizovanja tekaful dru tava u cijelom svijetu. Kao i svi prethodni modeli i kombinovani model mora po tovati zahtjeve u vezi organizacije tekaful dru tava, tako da u strukturi kombinovanog ( mje ovitog ) modela, tekaful dru tvo ima dva fonda ± jedan za vlasnike a drugi za u esnike tj. osiguranike. U ovom modelu, Mudaraba se koristi za investicione aktivnosti a Wakala za osiguravateljne aktivnosti. Uz po tivanje potpisivanja aktivnosti, vlasnici djeluju kao wakeel ( agent ), te u ime osiguranika upravljaju njihovim fondovima, gdje tekaful dru tvo ( vlasnici ) prima doprinose, pla a od tete, prenosi dio rizika u retekaful i sve druge potrebne radnje u tekaful poslovima. Kao zamjenu za obavljanje ovih poslova, dru tvo napla uje od svakog u esnika odre enu naknadu ( wakala nadoknada ), koja je uglavnom postotak doprinosa kojeg pla a svaki od u esnika. Procenat wakala nadoknade mora biti odre en po fer principu i odobren od strane erijatskog odbora, te javno saop ten u esnicima. Po to se ta nadoknada smatra glavnim izvorom zarade tekaful dru tva, posebna se pa nja posve uje njenom odre ivanju. To je zbog toga to je ona fiksna ( ini fiksan procenat od doprinosa ) i ne mo e se mijenjati nakon to je odobrena od strane erijatskog odbora i saop tena u esnicima. Ako se desi da tekaful operater neprecizno izra una nivo wakala nadoknade mo e ostvariti gubitak u slu aju da prenisko odredi nadoknadu. Operater ima pravo da iz vi ka sredstava u fondu uzme jedan dio kao nagradu za dobro upravljanje fondovima. Ta se nadoknada nekad naziva i ³nadoknada za podstrek´, kako bi tekaful operater imao vi e motiva da efikasno upravlja fondovima. Uglavnom se odre uje kao 18 est model organizacije tekaful dru tava irom svijeta. Postoje tendencije da kombinovani model postane

procenat od vi ka u fondu u esnika.

injenica je da postoje i odre ene rasprave me u

nau nicima po pitanju opravdanosti ovakve nadoknade, jer mnogi od njih smatraju da je svaki vi ak koji se pojavi u fondu u esnika isklju ivo vlasni tvo u esnika, to je i razlog da mnogi tekaful operateri ne praktikuju uzimati ovu vrstu nadoknade. Tekaful operater investira sredstva u razli ite erijatom dozvoljene instrumente na mudaraba principu, gdje dru tvo djeluje kao mudarib ( menad er ) u ime u esnika ± rab al-maal ( snadbjeva i kapitala ). Kako god, da bi se zadovoljili zahtjevi erijata za Mudaraba ugovor, stopa profita ( procentualni dio ) je fiksna i odre ena je izme u dvije strane pri potpisivanju ugovora. Prihvatanje wakala ugovora u aktivnostima osiguranja je javno i smanjuje elemente konflikta dvije ugovorne strane. Dru tvo ima nekoliko izvora zarade po ovom modelu, a to su : wakala nadoknada, nadoknada za podstrek te profit od investicionih aktivnosti. Iz ovoga se mo e zaklju iti da je unificirani pristup od strane svih tekaful dru tava krucijalan u razvoju tekaful industrije i pove anju povjerenja i razumijevanja kako klijenata tako i konvencionalnih osiguranika. Ono to je bitno naglasiti je da svaki od ovih modela ima svoje prednosti i mane i nijedan ne mo e va iti za univerzalni model koji e zadovoljiti potrebe svih ljudi na svim tr i tima na svijetu. Iz razloga to svaki od ovih modela slu i svrsi na svoj na in, te ko je prosuditi koji od ovih modela je najbolji. Isto tako, nijedan od ovih modela nije perfektan, te moraju postojati uskla ena nastojanja da se njihovim finim pode avanjem rije e problem id a se stalno radi na unapre enju ovih modela. To je jedini na in kako bi se osigurao uspjeh tekaful osiguranja irom svijeta. erijatski eksperti, tekaful stru njaci i vladina tijela moraju me usobno erijatska vije a trebaju uspostaviti sara ivati i planirati strate ka rje enja. Jedino je edukacija rje enje mnogih trenutno prisutnih problema u tekaful industriji. Mnogi su stajali ta da univerzalni model koji e se koristiti u svijetu. Me utim, budu i da razli ite dr ave imaju svoje zakone, standardni globalni model te ko bi se provodio. Me utim, postoje i oni koji zagovaraju postojanje vi e tekaful modela. Oni smatraju da je tekaful sistem, a ne proizvod koji treba porediti sa konvencionalnim osiguranjem. Mi ljenja su da se moderni tekaful treba razvijati na druga iji na in, a ne po uzoru na konvencionalno osiguranje koje te i maksimizaciji prihoda od premija i minimizaciji ispla enih teta ( iz perspektive osiguravatelja, naravno ). Oni isti u da bi univerzalni model mogao biti nezdrav trend u razvoju tekafula, koji izvorno ima isklju ivo socijalnu funkciju, i njegovo pribli avanje konvencionalnom osiguranju.

19

2.7. Islamsko osiguranje u praksi Prakti no, osiguravaju a kompanija mo e osigurati sve vrijednosti koje su pod rizikom. U osnovi, postoje dva osnovna tipa osiguravaju ih polica tekaful osiguranja:8 1. Generalna polica 2. Polica ivotnog osiguranja 2.7.1. Generalna polica ( op i tekaful, islamsko ne ivotno osiguranje ) Op i tekaful bazira se na uzajamnom fondu tabarru i principu mudarebe. Generalna polica je u osnovi kratkoro na, i uklju uje stvari pod rizikom kao to su automobili, ku e, poslovni poduhvati, plovila i sli no. U generalnoj polici, maksimalni rok va enja je jedna godina. Pla ena premija se smatra doprinosom ukoliko u periodu va enja police ne bude zahtjeva za od tetu. U tom slu aju, osiguranik o dospije u potra uje bonus kao nagradu od osiguravaju eg dru tva, plus eventualno drugi bonusi u zavisnosti od politike kompanije. Uplate se kod bilo koje vrste generalne police mogu smatrati doprinosom (al-Musahamah) u kojem ve i dio odlazi u dobrotvorni fond kao donacija (at-Tabarru). Ostatak se tretira kao kapital osiguranika po Mudaraba principu, gdje se osiguranik pojavljuje u ulozi investitora.

U generalnoj polici, vrijednost koja mo e biti osigurana mo e se svrstati u sljede e kategorije: 1. Imovinsko osiguranje: pokriva rizike kao to su po ar, provala, zatim osiguranje motornih vozila, plovila te ostalih vrsta imovine od rizika kojima mogu biti izlo ene 2. Poslovno osiguranje: bilo koja erijatom prihva ena djelatnost koja je pod rizikom 3. Osiguranje potra ivanja 4. Socijalno osiguranje 2.7.2. ivotno osiguranje ( porodi ni tekaful )

8

http://bs.wikipedia.org/wiki/Islamsko_osiguranje ( pristupljeno: 06.05.2011. )

20

Centralna ideja modela Islamskog ivotnog osiguranja nije cilj da se osigura ne iji ivot, ve finansijska transakcija koja se oslanja na princip me usobne saradnje u svrhu pomaganja onih koje je uzdr avala osigurana osoba koja je preselila na drugi svijet. Allah d . . nare uje me usobno pomaganje: ³« i jedni drugima poma ite u dobro instvu i neprijateljstvu«´ Takav model ivotnog osiguranja ne uklju uje erijatom zabranjene elemente, iako moramo napomenuti da postoje odre ene polemike oko toga me u islamskim u enjacima. S obzirom da vjerovatno ne postoji oblast ivota i rada u kojoj nema neke vrste polemika me u ulemom, pomenutim raspravama ne emo poklanjati posebnu pa nju. U svakom slu aju, nau nici koji smatraju nedozvoljenim postoje i model osiguranja ivota, treba li bi iza i sa nekim svojim (prihvatljivijim) rje enjem. Potrebno je napomenuti da se ivotno osiguranje u praksi Tekaful dru tava uglavnom naziva Äfamily Tekaful³ ± porodi ni Tekaful ± upravo zbog toga to izraz osiguranje ivota mo e navesti na pogre ne zaklju ke da se radi o istom principu kao kod konvencionalnog ivotnog osiguranja. Naprotiv, islamsko ivotno osiguranje uveliko se razlikuje od konvencionalnog. ivotna polica kod konvencionalnog osiguranja, izme u ostalog, uklju uje riba ± kamatu, provizije agentima iz upla enih premija itd. S druge strane, polica ivotnog osiguranja u islamu bazira se na Mudaraba modelu, a isplate agentima se vr e iz ostvarenog profita osiguravatelja. Kod konvencionalnog ivotnog osiguranja korisnik ne mora biti nasljednik osiguranika, dok kod Islamskog modela to ograni enje postoji. Krajnji korisnici osiguranja su nasljednici osiguranika, a mo e se zadu iti jedan od njih da preuzme na sebe odgovornost raspodjele naknade na sve korisnike. Dakle, kod konvencionalnog osiguranja korisnik osiguranja je apsolutni korisnik ± on ima isklju ivu korist po polici. Nasuprot tome, nominovani u islamskom ivotnom osiguranju je samo povjerenik, koji napla uje policu u ime nasljednika umrlog i distribuira je me u njima, u skladu s principima Mirath (nasljedstvo) i Wasiyyah (zaostav tina). Ako osigurana osoba umre za vrijeme trajanja osiguranja, korisnik ostvaruje pravo na kompletan iznos upla enih premija, bonuse i dividende, udio u dobiti ostvarenoj investiranjem estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i

21

upla enih premija te donaciju iz humanitarnog fonda osiguravatelja, ija veli ina zavisi od materijalnog stanja korisnika. U slu aju do ivljenja, osigurana osoba ima pravo na cjelokupan iznos upla enih premija, udio u dobiti ostvarenoj tokom trajanja osiguranja po Mudaraba principu, te bonus i dividende. Agenti kod Tekaful osiguranja ne mogu primati svoje naknade/provizije iz sredstava premija, zbog toga to oni rade za Tekaful kompaniju i svoju platu treba da primaju od te kompanije. Prakti no, budu i da je ivotno osiguranje bazirano na mudaraba ugovoru, strane umije ane u posao (osiguranik, osiguravatelj i agent) dijele ostvareni profit od ulaganja sredstava. Generalno, postoje etiri vrste u esnika u tekaful ivotnom osiguranju:
y y y y

Ugovaratelji, koji upla uju doprinose Tekaful operater, koji upravlja fondovima prema zahtjevima erijata Osiguranici, od ijeg do ivljenja ili smrti zavisi isplata Korisnici, koji primaju naknade od fonda

Prednosti police islamskog ivotnog osiguranja mogu se ukratko sumirati u sljede em: Polica obezbje uje materijalnu za titu potomcima osiguranika, a to je preporu eno Kur'anom i hadisima Poslanika s.a.w.s. ÄOni koji e izme u vas uskoro umrijeti i koji ostavljaju svoje ene, neka oporukom enama svojim opskrbu za godinu dana unaprijed odrede...³ ÄDa svoje nasljednike ostavi bogatim bolje ti je nego da ih ostavi siroma nim i ovisnim od ljudi´ (El-Buhari i Muslim) - Polica osiguranja predstavlja oblik budu e materijalne sigurnosti za udovicu i druge koji su zavisili od osiguranika. Postoji predaja da je Muhamed, s.a.w.s., rekao: ÄJa i za titnik siro eta bit emo zajedno u D ennetu kao ova dva prsta (sastavio je Poslanik srednji prst i ka iprst³ (Buhari) - Zaklju ivanjem police osiguranja doprinosimo smanjenju stope siroma tva a samim time i zajedni kom dobru i ekonomskom prosperitetu kao i komfornom ivotu na ovom svijetu. Uzvi eni Allah nas savjetuje da ga molimo za udoban ivot, pa ka e: Ä... Gospodaru na , podaj nam dobro i na ovom i na onom svijetu, i sa uvaj nas patnje u ognju.³

22

- U e e osiguranika u Tekaful ivotnom osiguranju poti e me usobnu saradnju, bratski osje aj prema drugima, koji osigurava pozitivan status, a to mo e pru iti osje aj zajedni tva u dru tvu. Na primjer, osiguranik pla a premiju, koja omogu ava osiguravatelju da investira i ostvari dobit, dok osiguravatelj obezbje uje finansijsku za titu korisnicima osiguranja. Takva finansijska saradnja podsti e osje aj bratstva i ekonomski napredak. Porodi ni tekaful, kao i polica konvencionalnog ivotnog osiguranja, mo e biti individualni i grupni.

3. ZAKLJU AK
Industrija osiguranja u islamu je u stalnom porastu o emu govore I statisti ki podaci. Neminovno je da je osiguranje u gotovo svakom aspektu ovjekovog ivota postalo nezaobilazno, pa tako i u ivotu svakog muslimana. Za islamsko tr i te osiguranja ± takaful, karakteristi ne su niske stope pove anja obima, ali visoke stope ekonomskog rasta, to pozitivno uti e na sektor u celini. Te ko je objasniti i shvatiti neiscrpne rasprave koje vode u enjaci o tome je li neki od na ina financiranja (halal) dopu ten. Jasno je da se od islamskih u enjaka (alima) o ekuje da objasne za to je neki na in financiranja prihvatljiv i nije kamata, iako se, po obliku i ekonomskim efektima, ini sli nim ili istim. Danas susre emo etiri modela Tekaful dru tva: mudaraba model ( isti ili modifikovani), wakala, kombinovani model, te waqf model. Optimalni model i model koji se danas najvi e koristi u svijetu jeste kombinovani model mudarabe i wakale. Postoje tendencije da kombinovani model postane univerzalni model organizovanja tekaful dru tava na itavom svijetu. Islamsko osiguravaju e dru tvo mo e osigurati sve vrijednosti koje su pod rizikom a njihove usluge mogu koristiti i pripadnici drugih vjeroispovijesti, naravno sve opet u skladu sa islamskim propisima. Islam putem svojih propisa, u kojima regulira dru tveno-ekonomske odnose, poziva i podsti e na uspostavljanje dru tva koje e biti izgra eno na me usobnom potpomaganju, saradnji i aktivnom pru anju svih vidova pomo i, ne tra e i za to nikakvu protuuslugu.

23