OBLIGACIONO PRAVO POSEBNI DIO

2

UGOVOR O KUPOVINI I PRODAJI
1. POJAM, OBILJEŽJA I ZNAČAJ OVOG UGOVORA 1.1. Pojam ugovora Ugovor o kupovini i prodaji (kupoprodajni ugovor) je ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da će drugome prenijeti u vlasništvo određenu stvar ili ustupiti određeno imovinsko pravo, a drugi ugovarač se obavezuje da će zauzvrat prvom ugovaraču platiti određeni iznos novca. Vidljivo je da se obaveza prvog ugovarača ne iscrpljuje u samom ustupanju određene stvari drugom ugovaraču, već se tim ustupanjem želi prenijeti pravo vlasništva povodom te stvari. Ustupanje određene stvari drugom ugovaraču postoji i kod ugovora o zakupu i ugovora o posluzi, ali sa drugačijim ciljem, odnosno drugačijim pravnim dejstvom. Istovremeno, obaveza drugog ugovarača sastoji se u plaćanju novčanog iznosa. Ima slučajeva da se za sticanje prava raspolaganja, prenos prava vlasništva, odnosno imovinskog prava drugom licu prima određeni iznos novca i još neka stvar. U takvom slučaju postavlja se pitanje da li se radi o kupoprodaji ili zamjeni. Ako je vrijednost datog novca veća od vrijednosti stvari, radi se o kupoprodaji, a u suprotnom se radi o zamjeni. Ukoliko je vrijednost novca i stvari odnosno imovinskog prava jednaka, dispozitivno pravilo je da se radi o ugovoru o kupovini i prodaji. 1.2. Obilježja ugovora Ugovor o kupovini i prodaji je konsenzualan ugovor. Nastaje u trenutku kad se ugovarači sporazumiju najmanje o njegovim bitnim elementima. Po pravilu je neformalan ugovor (sa izuzetkom ugovora o prodaji nekretnina). ZOO usvaja pravilo da se ugovor za čije se zaključenje zahtijeva pismena forma smatra punovažnim, mada nije zaključen u toj formi, ako su ugovorne strane u cjelini ili pretežnom dijelu izvršile obaveze koje iz njega nastaju, osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana očigledno ne proizilazi nešto drugo. On je uzajaman ugovor. Postoji uzajamna uslovljenost prava i obaveza ugovarača, kako u pogledu njihovog nastanka, tako i u pogledu izvršenja, odnosno prestanka. On je ekvivalentan ugovor. Ono što jedan ugovarač prima po ugovoru po pravilu treba biti ekvivalent onome što daje. Zbog ove karakteristike ugovor se može poništiti ukoliko je u vrijeme njegovog zaključenja postojala očita nesrazmjera između vrijednosti povodom koje se treba prenijeti vlasništvo ili imovinsko pravo koje se prenosi i količine novca koju kupac treba isplatiti prodavcu na ime kupoprodajne cijene. Moguće je da ugovor o kupoprodaji bude zaključen i kao aleatoran ugovor (npr. prodaja budućeg uroda u cjelini za unaprijed određenu cijenu). U takvom slučaju je neizvjesno kolika će obaveza po količini biti za prodavca i da li će ona uopće nastati. Aleatornost se kod kupoprodaje mora izričito navesti i u takvom slučaju se ugovor ne može poništavati zbog prekomjernog oštećenja. Ugovor o kupoprodaji se može zaključiti kao trenutan (tzv.realna kupoprodaja) i kao trajan ugovor, u zavisnosti od toga da li se obaveze od strane ugovarača izvršavaju odmah po zaključenju ugovora ili kasnije. 1.3. Značaj ugovora Ugovor o kupovini i prodaji je osnovni pravni instrument razmjene dobara. Pojavljuje se kao jedan od osnovnih titulusa (osnova) za sticanje prava vlasništva, odnosno prava raspolaganja.

3

2. NASTANAK UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 2.1. Saglasnost o bitnim elementima Da bi ugovor nastao, pored općih uvjeta za valjanost ugovora 1, potrebno je da su se ugovarači sporazumjeli barem o njegovim bitnim elementima. Bitni elementi određeni su Zakonom. To su u ovom slučaju predmet i kupoprodajna cijena. To su tzv.objektivni bitni elementi. Ako ugovarači nastanak ugovora uslove saglasnošću o još nekim činjenicama, onda nema ugovora dok se i o tim elementima ne postigne saglasnost. U tom slučaju se radi o subjektivnim bitnim elementima. Saglasnost ugovarača o bitnim elementima treba biti postignuta na propisan način. 2.2. Predmet ugovora Predmet ugovora može biti radnja kojom se predaje određena stvar, a može biti i prenos određenog imovinskog prava koje prodavac po ugovoru sa sebe prenosi na kupca (tzv.ugovorna cesija). Često se govori da je predmet ugovora stvar, mada se ustvari radi o radnji koju dužnik preduzima povodom određene stvari, jer je poznato da se obligacioni odnos stvara povodom radnje, a ne povodom stvari. Uzimajući u obzir navedeno, predmetom ugovora može biti bilo koja pokretna ili nepokretna stvar u prometu. Ako se kao predmet ugovora pojavi stvar izvan prometa (res extra commercium), ugovor je apsolutno ništav, tj. smatra se kako nije ni zaključen. Stvar koja je predmet ugovora mora biti određena ili barem odrediva, što znači da se tačno mora znati o kojoj stvari se radi, ili se moraju dati elementi na osnovu kojih će se ona odrediti. Postavlja se pitanje da li predmet ugovora može biti tuđa stvar? U pravnim sistemima koji usvajaju stav da kupac pravo vlasništva stiče samim činom zaključenja ugovora, takav ugovor bio bi ništav zbog principa da niko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima. Međutim, u pravnim sistemima koji za prenos prava vlasništva na prodatoj stvari pored ugovora traže i predaju stvari (titulus+modus), ugovor o kupoprodaji tuđe stvari je valjan, tj. on je nastao. Naš pravni sistem spada u ovu drugu kategoriju. Ako su ugovarači u trenutku zaključenja ugovora bili svjesni da je predmet ugovora tuđa stvar, smatra se da je ugovor zaključen pod suspenzivnim uslovom. Ako prodavac uspije nabaviti stvar navedenu u ugovoru, uslov je ispunjen i ugovor se ima izvršiti. U suprotnom ugovor nije proizveo pravno dejstvo, pa se ne može ni insistirati da prodavac kupcu preda tu stvar. Ako je prodavac kriv što stvar nije uspio nabaviti, odgovaraće kupcu za prouzrokovanu štetu. Sve navedeno važi kao dispozitivno pravilo. Ako ugovarači prilikom zaključenja ugovora nisu bili svjesni da se prodaje tuđa stvar, ugovor je nastao, a posebno se regulira pitanje izvršenja takvog ugovora i odgovornosti za njegovo izvršenje. Ako je samo prodavac znao da se prodaje tuđa stvar, ugovor se smatra nastalim, a prodavac je u slučaju neizvršenja ugovora (tj.ako ne preda stvar) dužan kupcu naknaditi svu štetu. U ovom slučaju kupac je ovlašten i jednostrano raskinuti ugovor, uz zahtjev za naknadu štete. Ako je samo kupac znao da prodavac nije vlasnik stvari, a prodavac je bio u zabludi da je stvar njegova, ugovor je nastao, ali kupac od prodavca ne može tražiti naknadu štete. U ovom slučaju kupac je nesavjestan i kao takav ne može tražiti zaštitu. Ako je stvar koja je predmet ugovora propala u trenutku zaključenja ugovora, ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Međutim, ako se radi o djelimičnoj propasti stvari koja ne smeta postizanju svrhe zbog koje je ugovor zaključen, ugovor će ostati na snazi i kupac će imati pravo samo na sniženje cijene. Imovinsko pravo kao predmet ugovora o kupoprodaji može biti kako stvarno, tako i obligaciono. Izuzetak su prava koja nisu prenosiva (npr.pravo na izdržavanje, usus i sl). Takođe je ništav ugovor o prodaji nasljedstva koje još nije otvoreno. 2.3. Kupoprodajna cijena
1

Poslovna sposobnost stranaka, saglasnost volja, valjanost predmeta i pravnog osnova obaveze

4

Kupoprodajna cijena je iznos novca koji je kupac obavezan dati prodavcu za kupljenu stvar ili imovinsko pravo. Kupac je dužan isplatiti ugovoreni broj novčanih jedinica, bez obzira na eventualnu promjenu vrijednosti novca u međuvremenu, osim ako je drugačije određeno zakonom. Ako bi obaveza kupca glasila na plaćanje u zlatu ili nekoj drugoj valuti osim domaće, ispunjenje obaveze se može zahtijevati samo u domaćem novcu i to po zvaničnom paritetu u trenutku zaključenja ugovora, ako drugačije nije određeno posebnim propisima. Smatraju se ništavim klauzule kojim se iznos kupoprodajne cijene veže za promjenu vrijednosti zlata (zlatna klauzula), neke druge valute (valutna klauzula), ili promjene cijena dobara i usluga (indeksna klauzula). Međutim, klauzula će biti valjana ako je izabrani indeks u direktnoj ekonomskoj vezi sa predmetom prodaje. Da bi ugovor bio valjan, kupoprodajna cijena mora biti određena ili odrediva. Smatra se da je cijena određena i u slučaju kad je propisana od nadležnog organa kao jedinstvena za stvar koja je predmet ugovora. U takvom slučaju će ugovor biti punovažan i bez odredbe o cijeni, ali pod uslovom da su ugovarači bili svjesni da postoji jedinstvena cijena za predmet ugovora. Ako je ugovorena cijena viša od propisane, valjana je propisana, a ne ugovorena cijena, te kupac koji je platio ugovorenu cijenu ima pravo na povrat razlike iznosa. Pritom je valjana ona cijena koja je bila propisana (na snazi) u trenutku zaključenja ugovora. Kod kupoprodaje u privredi, ako cijena nije određena niti je odrediva na osnovu podataka iz ugovora, smatra se da je kupac dužan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaćivao u vrijeme zaključenja ugovora, a u nedostatku ove tzv.razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom bi trebalo smatrati tekuću cijenu u vrijeme zaključenja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, utvrđuje je sud prema okolnostima slučaja. Ako je ugovorena tekuća cijena, kupac duguje cijenu koja je predviđena zvaničnom evidencijom na tržištu mjesta prodavca u vrijeme kad je trebalo da uslijedi predaja stvari. Ako takve evidencije nema, tekuća cijena se određuje pomoću elemenata pomoću kojih se cijena utvrđuje prema običajima tržišta. Cijenu po pravilu određuju sami ugovarači. Međutim, oni to mogu prepustiti i trećoj osobi (fizičkoj ili pravnoj). U takvom slučaju ugovarači su vezani cijenom koju odredi treća osoba, pod uslovom da ona nije prekoračila granice koje su joj date i nije postupila zlonamjerno. Ako cijenu isključivo određuje treće lice, smatra se da je ugovor zaključen pod suspenzivnim uslovom. Ako treći iz bilo kojih razloga ne odredi cijenu, ugovor ne proizvodi dejstvo. Kod ugovora u privredi, ako se ugovarači naknadno ne slože oko cijene, a ne raskinu ugovor, smatra se da je ugovorena razumna cijena. Odredba ugovora kojom se određivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaraču smatra se kao da nije ni ugovorena. U takvom slučaju važe pravila kao kad cijena nije nikako određena, tj.kod ugovora u privredi uzima se tzv.razumna cijena, a u ostalim slučajevima ugovor neće imati pravno dejstvo. Cijena mora biti stvarna i ozbiljna. Ako su ugovarači saglasni da se cijena ne isplaćuje, to je simulirana kupoprodaja, a ustvari se radi o poklonu. Ako izjava o kupoprodajnoj cijeni nije bila ozbiljno data od bilo kojeg ugovarača, ugovor nije ni nastao. Tada kažemo da se radi o tzv."neozbiljnoj" cijeni. 3. DEJSTVO UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 3.1. Nastanak obligacije Ugovor o kupovini i prodaji u našem pravu nema jačeg dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa. Samim njegovim zaključenjem sa prodavca ne prelazi pravo vlasništva na kupca, već je za to potrebna i zakonita predaja (tradicija) predmeta kupoprodaje. Dakle, ugovor o kupovini i prodaji je samo titulus za sticanje prava vlasništva. Ako prodavač raznim kupcima prodao istu stvar, dispozitivno pravilo je da je stvar kupio onaj kupac kome je prodavac predao stvar, odmah po zaključenju ugovora ili kasnije. Drugi kupci mogu samo prema prodavcu isticati zahtjev za predaju kupljene stvari, odnosno za naknadu štete. Ako prodavac nije stvar predao ni jednom od kupaca, najjači u pravu je onaj kupac koji je prvi zaključio ugovor (prior tempore, 5

Pravo na plodove prodaje stvari u periodu od zaključenja ugovora do predaje. Kad je u pitanju korist od prenesenog potraživanja. a nakon ovog roka kupcu.3. ili ako se stvar preda prije roka. Od postojanja krivice prodavca zavisi da li će kupac u slučaju raskida ugovora imati i pravo na naknadu štete. osim ako je prodavac izdvojio određenu količinu za predaju i o tome obavijestio kupca. 6 . kupac snosi slučajnu propast pojedinih dijelova stvari dok se ona predaju. njegova obaveza se pretvara u obavezu naknade štete. Ako rok nije određen. pod uslovom da usljed propasti pojedinih dijelova stvar nije izgubila više od polovine svoje vrijednosti. a nakon toga kupac. Ako se radi o tzv.4. do predaje stvari plodovi pripadaju prodavcu. Propašću generičke stvari ne prestaje obaveza prodavca. propast stvari bez krivice prodavca dovodi do prestanka ugovora tzv.kupoprodaji "uđuture". rizik za slučajno oštećenje ili propast stvari snosi prodavac. prodavac snosi troškove održavanja stvari za vrijeme dok od nje ima koristi. Analogno navedenom. oštećenje ili propast stvari tereti kupca. U tom slučaju kupac je dužan prodavcu isplatiti ugovorenu kupoprodajnu cijenu. spriječiti i otkloniti. ili što će mu se predati oštećena. bez obzira što mu se stvar neće moći predati. da pertinencija dijeli sudbinu glavne stvari. a nakon predaje kupcu. kao i pravo na pripatke Ako ugovorom nije drugačije predviđeno. tj. propasti stvari krivicom prodavca. Ako taj dan nije posebno ugovoren. Ako se radi o nezamjenjivoj stvari. Prava i obaveze ugovarača a) Obaveze prodavca .2. Ako je stvari imala pripatke (pertinencije). Ukoliko bi prodavac imao nekih štetnih posljedica usljed slučajnog oštećenja i propasti stvari za vrijeme kupčevog zakašnjenja kupac će mu štetu naknaditi samo ako zakašnjenje nije mogao izbjeći. tj. 3. Kod nekretnina će vlasnik kupljene stvari postati onaj kupac koji se prvi uknjižio u zemljišne knjige. dospjeli plodovi prikupljeni do roka za predaju stvari pripadaju prodavcu. Ova pravila važe za pokretne stvari. ako za to ima interes.quotior iure). 3. U slučaju djelimične propasti. kupac može tražiti srazmjerno snižavanje kupoprodajne cijene ili raskinuti ugovor. U suprotnom oštećenje stvari ide na teret prodavca. Ako je prodavac nekolicini kupaca prodao isto imovinsko pravo. te prijem kupoprodajne cijene. tj. odgovornost za faktičke i pravne nedostatke prodate stvari. primjenjuje se princip accessorium sequitur principale.prava kupca Ovdje spadaju: predaja predmeta ugovora. a prije predaje stvari Do predaje stvari kupcu. onda koristi pripadaju kupcu od trenutka zaključenja ugovora. Snošenje rizika za slučajno oštećenje ili propast stvari poslije zaključenja ugovora. smatra se da je to pravo stekao onaj kupac za kojeg je dužnik najprije saznao kao za svog povjerioca. Ako je stvar slučajno propala kod prodavca u vrijeme dok je kupac bio u zakašnjenju (docnji). 3. koristi pripadaju prodavcu do dana koji je ugovoren za prenos potraživanja.objektivna naknadna nemogućnost izvršenja ugovora. oštećenja stvari. U slučaju subjektivne naknadne nemogućnosti.

Tom prilikom je nužno da prodavac kupcu preda i dokaz o postojanju tog prava. Kad je ugovoren izvjesni period. Smatra se da je stvar predata i u slučaju kad su predati dokumenti na osnovu kojih se stvar može dobiti. Ako stanje nije ugovoreno. mogući su slijedeći načini predaje: faktička. ZOO propisuje da je prodavac dužan predaju izvršiti "u razumnom roku s obzirom na prirodu stvari i ostale okolnosti". prodavac snosi troškove pripreme stvari za predaju i same predaje.da zaštiti kupca. tj. traditio brevi manu i constitutuom possessorum. već se može raditi i o vansudskom zahtjevu ako je dato dovoljno dokaza za postojanje evicentovog jačeg prava. Pravni nedostaci na prodatoj stvari postoje ako na njoj postoji neko pravo trećeg lica koje isključuje. Ukoliko drugačije nije ugovoreno. Predaja nepokretne stvari vrši se upisom u zemljišne knjige. prodavac će 7 .zahtijevanje predaje predmeta ugovora. Evikcija ne mora biti tužba. c) Da je treće lice podiglo evikciju. umanjuje ili ograničava kupčevo pravo vlasništva. Evikciju može podići samo treće lice. d) Kupac je dužan odmah obavijestiti prodavca o evikciji i pozvati ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija evidenta. Prodavac od trenutka zaključenja ugovora do predaje stvari. potrebno je ispunjenje slijedećih uslova: a) Da je pravni nedostatak postojao u trenutku zaključenja ugovora. kupac nije dužan isplatiti ugovorenu cijenu prije nego što mu je data mogućnost da pregleda stvar. odnosno boravište (odnosno sjedište). Ako kod generičkih stvari kvalitet nije posebno ugovoren. b) Da kupac u trenutku zaključenja ugovora nije znao niti mogao znati za postojanje pravnih nedostataka. Materijalni i pravni nedostaci na stvari . S druge strane. Navedenim obavezama prodavca odgovaraju prava kupca. predaja se vrši u tom mjestu. a stvar nije predata odmah po zaključenju ugovora.odgovornost prodavca i traženje zaštite kupca. odnosno roka za njenu predaju snosi odgovornost za faktičke i pravne nedostatke (oštećenje ili propast stvari ili njeno otuđenje trećem licu). Ako bi kupac propustio pozvati prodavca. stvar se mora predati u stanju u kome je bila u trenutku zaključenja ugovora."gola tvrdnja" (bez dokaza) trećeg lica o svom jačem pravu ne smatra se evikcijom. Sama tzv. osim ako iz okolnosti slučaja proizilazi drugačije. a zavisi od prirode stvari. ili ako nije spreman da to učini istovremeno. odnosno gdje treba biti izrađena. Način predaje stvari mora biti zakonit. Ako u ugovoru nije određen rok za predaju stvari. Kupac predaju prodate stvari može zahtijevati samo od prodavca ili njegovih nasljednika. pravo izbora datuma pripada prodavcu. Da bi kupac mogao ostvariti zaštitu zbog pravnih nedostataka stvari. ukoliko takav dokaz postoji i ako od njega zavisi ostvarenje samog prava. odnosno zahtjeva kupca. simbolična. a o čijem postojanju kupac nije obaviješten. Ako je u trenutku zaključenja ugovora ugovaračima bilo poznato gdje se stvar nalazi. Kupac ne može zahtijevati predaju stvari od trećeg lica kome je stvar prodata i predata. Vrijeme predaje prvenstveno zavisi od ugovora. Ova pravila su dispozitivne prirode. jer je ono postalo vlasnikom stvari. Ako mjesto predaje stvari nije naznačeno u ugovoru. Ako se radi o pokretnoj stvari. Isključivo se mora predati stvar koja je naznačena u ugovoru i u ugovorenom stanju. Prodavac nije dužan predati stvar ako mu kupac istovremeno ne isplati kupoprodajnu cijenu. niti to proizilazi iz prirode samog ugovora i ostalih okolnosti.Predaja predmeta ugovora . predaja se vrši u mjestu u kome je prodavac u trenutku zaključenja ugovora imao prebivalište. Imovinsko pravo preneseno je na kupca u trenutku zaključenja ugovora (ukoliko drugačije nije ugovoreno). prodavac je dužan predati stvar srednjeg kvaliteta. a nije preciziran datum niti je određeno koja strana može izabrati datum u okviru tog perioda. Predaja je izvršena onda kad prodavac prema predmetu ugovora kupca dovede u takav položaj koji kupcu omogućava nesmetano raspolaganja. Sredstvo zaštite prava kupca u takvom slučaju je građanskopravna tužba. odnosno ostvarivanje vlasničkih prava. niti je pristao da uzme stvar opterećenu tim pravom.

Međutim. Kod generičkih stvari kupac može samo tražiti isporuku drugih stvari i time održati zaključeni ugovor. kupac može pozvati prodavca na odgovornost ako je nedostatak ustanovio u roku od 6 mjeseci od prijema stvari. kupac je dužan svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka saopštiti prodavcu odmah. a nije ih saopštio kupcu. na siguran način i dokumentovano (pismenim putem. U tom slučaju pomenuta klauzula je ništava. Dakle. Ako prodavac nije bio prisutan. ako je izjavio da stvar nema nikakvih nedostataka ili da stvar ima određena svojstva ili odlike. postojanje prava i nepostojanje pravnih smetnji za njihovo ostvarenje. tako da ga kupac nije mogao primijetiti upotrebom dužne pažnje. Prodavac kupcu odgovara i za posebna ograničenja javnopravne prirode koja kupcu nisu bila poznata. Kupac ima pravo i na naknadu pretrpljene štete. U ugovoru ne smije stajati odredba da se kupac odriče zaštite zbog materijalnih nedostataka. U suprotnom gubi pravo koje mu pripada po tom osnovu. Ako je prodavac prisustvovao pregledu stvari od kupca. Da je nedostatak bio skriven. Ako se ispune naprijed navedeni uslovi. nema pravo raskida ugovora. Da je kupac blagovremeno obavijestio prodavca o postojanju nedostataka na stvari. pa se ustanovi kasnije. ako je prodavac predao stvar koja nije vjerna uzorku ili modelu. Zahtijevati od prodavca da ukloni nedostatak ako je to moguće. Prava kupca su kao i u slučaju prodaje stvari. uz konkretno navođenje nedostataka). Ništavost postoji i ako je prodavac takvu odredbu nametnuo koristeći svoj monopolski položaj. Uslovi za odgovornost prodavca za materijalne nedostatke su: a. Da je nedostatak postojao u trenutku predaje stvari. što zavisi od toga da li se svrha ugovora usljed nedostataka može ostvariti ili ne. 8 . kupac ostvaruje pravo na raskid ugovora i povrat isplaćene cijene ili na srazmjerno sniženje cijene. prodavac garantuje veritet. U tim slučajevima ima samo pravo na povrat iznosa koji je isplatio na ime kupoprodajne cijene. c. d. 4. kupac ima slijedeća prava: 1. e) Odgovornost prodavca kupcu za pravne nedostatke ne smije biti ugovorom isključena ili ograničena. osim u slučaju ako je u trenutku zaključenja ugovora prodavcu bio ili morao biti poznat neki nedostatak u njegovom pravu. stvar nema svojstva i odlike koje su izričito ili prećutno ugovorene odnosno propisane. b. 3. Materijalni nedostaci postoje ako: 1. prodavac se može osloboditi odgovornosti ako kupcu naknadi isplaćeni iznos i pretrpljenu štetu. stvar nema potrebna svojstva za redovnu upotrebu i promet. Ovakva klauzula se smatra valjanom. tj. a prodavac je za njih znao ili je znao da se mogu očekivati. kupac će ga obavijestiti u roku od 8 dana (odnosno kod ugovora o privredi bez odlaganja) od dana izvršenog pregleda. a on o njemu nije obavijestio kupca. osim ako je u vrijeme zaključenja ugovora znao za mogućnost da mu stvar bude oduzeta ili pravo ograničeno. 2. odnosno u trenutku prelaska rizika sa prodavca na kupca. osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavještavanja. stvar nema potrebna svojstva za posebnu upotrebu za koju je kupac nabavlja. Odredba o isključenju ili ograničenju odgovornosti za materijalne nedostatke će biti ništava ako je nedostatak bio poznat prodavcu. Kad je u pitanju prodaja prava. Ugovorom se može odrediti duži rok. Ako je kupac evicentu isplatio određenu sumu novca da bi ovaj odustao od svog očiglednog prava povodom stvari. Ako je nedostatak bio skriven. ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka. prodavac će odgovarati i za nedostatke koje je kupac lako mogao primijetiti. U slučaju ispunjenja navedenih uslova. te da je prodavca o tome obavijestio u roku od 8 dana (u privredi bez odlaganja) od dana kad ga je otkrio.biti oslobođen odgovornosti ali pod uslovom da dokaže da bi se njegovim učešćem evikcija pokazala potpuno ili djelimično neosnovana. a koja je bila poznata prodavcu ili mu je morala biti poznata.

koji je vršen na uobičajeni način. Pravo kupca se gasi po isteku jedne godine od dana odašiljanja obavještenja prodavcu. pa samo neke stvari imaju nedostatak. jer se teži održanju ugovora koliko god je to moguće. Ako prodavac u razumnom roku ne otkloni ustanovljeni nedostatak. smatraće se da je prihvatio i taj višak i kupac će biti dužan da ga plati po istoj cijeni koja je ugovorena. prodavac može raskinuti ugovor u pogledu ostalih stvari. Obično se daje ugovaranjem odnosne klauzule u osnovnom ugovoru. U tom slučaju kupac može raskinuti cio ugovor. Ako se kupac po isteku naknadno ostavljenog roka ne izjasni koje će od naprijed pomenutih prava koristiti. te naknade štete koju je eventualno pretrpio od trenutka kad je zatražio opravku ili zamjenu. Radi se o prekluzivnom roku unutar kojeg kupac može zahtjev za ostvarenje svojih prava istaći prodavcu. Ako je stvar propala od događaja koji se kupcu ne može staviti na teret. Kupac neće moći raskinuti ugovor ako više nije u mogućnosti da stvar vrati u stanju u kome ju je primio. odnosno količina čini cjelinu sa nepredatim dijelom. Njome prodavac garantira ispravno funkcioniranje prodate stvari tokom određenog perioda vremena (garantni rok). Ako samo dio prodate stvari ima nedostatke. kupac ima i pravo na naknadu pretrpljene štete. kupac može zahtijevati novo sniženje kupoprodajne cijene ili raskinuti ugovor. a ne i ostalih. kupac bi mogao raskinuti ugovor samo u pogledu tog dijela. Kupac može i bez čekanja raskinuti ugovor ako mu je prodavac saopštio da ne namjerava otklanjati nedostatke ili ako iz okolnosti konkretnog slučaja očito proizilazi da prodavac neće moći ispuniti ugovor ni u naknadnom roku. Kupac je prvenstveno orijentisan na zahtjev za urednim izvršenjem ugovora.2. Kad je istim ugovorom i za istu cijenu prodato više stvari ili jedna skupina stvari (npr. Prodavac je dužan kupoprodajnu cijenu primiti pod ugovorenim uslovima (vrijeme. Ako to bez razloga odbije. U oba slučaja kupac može raskinuti ugovor samo ako predati dio. kupac zadržava pravo raskida ugovora ili zahtjeva za sniženje kupoprodajne cijene. Zahtijevati sniženje cijene (bonifikacija). Od ovog pravila postoje 3 izuzetka: 1. Ako se stvar ne može vratiti iz razloga što je propala ili oštećena zbog postojanja nedostatka na stvari. kupac bi mogao raskinuti ugovor samo u pogledu tih stvari. način). 2. pa do trenutka kad je ista i izvršena. a kupac u razumnom roku ne prihvata višak. Kupac po toj osnovi ima pravo popravka ili zamjene cijele stvari. ugovor se smatra raskinutim. a taj nedostatak je razlog za raskid ugovora. sa svim posljedicama koje iz tog proizilaze. Prijem kupoprodajne cijene . ako u ovoj situaciji kupac raskine ugovor samo u pogledu stvari koje imaju nedostatak. Ako se odlučio na sniženje kupoprodajne cijene. pa se naknadno otkrije neki drugi nedostatak u predviđenom roku (6 mjeseci). Jedini uslov je da se sa stvari postupalo na uobičajeni način. Od odgovornosti za materijalne nedostatke stvari treba razlikovati garanciju za ispravno funkcioniranje predate stvari.zahtjev prijema kupoprodajne cijene. mjesto. odnosno sudu. S druge strane. prodavac pada u zakašnjenje. a taj dio može biti samostalan. kupac ima pravo raskinuti ugovor ili srazmjerno sniziti kupoprodajnu cijenu. Prodavac je takođe dužan primiti 9 . Ako prodavac u razumnom roku ne izvrši opravku odnosno zamjenu. 3. Isto važi i za neisporučeni dio stvari. Ako je kupac primio veću količinu generičkih stvari od one koja je ugovorena. Jednostrano raskinuti ugovor. Ako je do propasti došlo prilikom samog pregleda stvari. Izuzetak je ako predate stvari čine jednu cjelinu tako da bi njihovo razdvajanje bilo štetno. Uz navedeno. tako da kupac ima interes da primi stvar u cjelini. Pravila o garanciji se primjenjuju odmah po ustanovljavanju neispravnog funkcioniranja stvari. biblioteka knjiga). 3. ako kupac nije primio cjelokupnu količinu odjednom.

uz naznaku "fabrika". Ako prodavac odbija primiti kupoprodajnu cijenu kupac može odbiti prijem kupljene stvari. "sa". "mlin".zahtijevanje isplate. snošenje troškova isporuke i prijevoza robe i sl. Kupac je dužan da učini sve što se od njega traži da bi mu prodavac mogao predati stvar. znači da je prodavac dužan blagovremeno poručiti vagon i u ugovorenom roku (ili ugovorenog dana) utovariti robu u vagon na određenoj utovarnoj stanici. već primljenu stvar vratiti ili kupoprodajnu cijenu deponovati kod suda u korist prodavca. ako se cijena ne mora platiti u trenutku prijema stvari. S druge strane. znači da je prodavac dužan robu utovariti na stanici koja mu je najbliža. Transportne klauzule Primjenom transportnih klauzula regulišu se pitanja isporuke robe. kojima se daje tačno određeno značenje. "rudnik". Kupac je dužan obezbijediti brod ili brodski prostor i blagovremeno obavijestiti 10 . prodavac je obavezan robu utovariti na toj drugoj stanici. Ako kupac svoja plaćanja obično vrši čekom. kupac je dužan isplatiti cijenu za svaku isporuku u trenutku njenog preuzimanja. Ako to bez razloga na učini ili ako odbije prijem kupljene stvari. ali ne snosi troškove prevoza do mjesta opredjeljenja. prelaska rizika sa prodavca na kupca. Izraz "franco brod" (FOB). znači da je prodavac dužan ugovorenog dana ili u ugovorenom roku staviti kupcu na raspolaganje robu na mjesto na kome će se izvršiti isporuka robe i njen utovar u prevozno sredstvo koje kupac treba staviti na raspolaganje. uz naznaku o kojoj granici se radi.sukcesivne isporuke prodate stvari. Prodavac je dužan da o svom trošku nabavi potrebne prevozne isprave.kupoprodajnu cijenu i od trećeg lica koje za to ima ovlaštenje po zakonu ili ugovoru. Radi se o upotrebi određenog izraza ili skupini slova. uz naznaku luke ukrcavanja znači da je prodavac dužan isporučiti robu na palubu određenog broda u ugovorenoj luci. ili nije drugačije ugovoreno. "iz". FOR). Obaveza isplate kupoprodajne cijene prelazi i na nasljednike kupca. Prodavac ima pravo i na zakonske kamate. pravo zahtjevanja isplate prelazi i na nasljednike prodavca. Prodavac snosi sve troškove oko pribavljanja i legalizovanja uvjerenja o porijeklu robe.zahtijevanje prijema kupljene stvari. Izraz "franco vagon" (FOT. uz naznaku utovarne stanice. b) Obaveze kupca .5. Troškove i rizik u vezi sa robom snosi prodavac do trenutka do koga je kupac bio dužan preuzeti robu.prava prodavca Isplata kupoprodajne cijene . Mjesto isplate je mjesto prebivališta (sjedišta) prodavca. 3. Prodavac snosi sve troškove i rizik do izvršenog utovara robe u vagon. ako drugačije ne proizilazi iz okolnosti posla. ili ako se kupac tome ne protivi. s tim što razliku nastalih troškova (u odnosu na utovar na najbližoj stanici) snosi kupac. kao i uvozne carine i druge troškove i takse u vezi sa uvozom robe u zemlju opredjeljenja. Izraz "franco državna granica". "skladište". znači da je prodavac dužan robu utovariti u vagon i predati na otpremu za ugovorenu uputnu stanicu. Izraz u ugovoru "franco". Međutim. Ako mora. U slučaju tzv. Ovoj obavezi prijema odgovara pravo kupca da od prodavca zahtijeva prijem kupoprodajne cijene. Jedno od tih pravila je da se isplata vrši odjednom. primjenjuju se dispozitivna pravila. prodavac ne može zahtijevati da mu se isplata izvrši u kešu. fakture i ostalih dokumenata. onda se cijena plaća u mjestu prijema stvari. Izraz "franco vagon" bez naznake utovarne stanice. Ako način izvršenja ove obaveze kupca nije regulisan ugovorom. Prodavac snosi sve troškove i rizik do trenutka prelaska robe preko brodske ograde. Prijem kupljene stvari . ako je kupac blagovremeno odredio neku drugu stanicu. "ab". ako kupac na vrijeme ne isplati kupoprodajnu cijenu. kupac pada u zakašnjenje.

kao i da snosi sve troškove zbog neurednog obavještavanja ili kašnjenja broda. koje je drugi morao predvidjeti u vrijeme zaključenja ugovora a s obzirom na činjenice koje su mu bile ili morale biti poznate. a došlo je do raskida ugovora od strane jednog ugovarača. znači da je prodavac dužan postaviti robu uz bok broda. Analogno važi i za slučaj ako je kupac raskinuo ugovor zbog njegove povrede od strane prodavca. Visina naknade ustanovljava se prema prometnoj vrijednosti stvari u vrijeme donošenja odluke. Isključenje odgovornosti moguće je za običnu nepažnju (culpa levis). I prodaja i kupovina za pokriće trebaju biti izvršeni u razumnom roku po isteku roka za predaju (isporuku) stvari. Odgovornost za posljedice nastale usljed namjere ili krajnje nepažnje (dolus ili culpa lata) se ne može unaprijed isključiti ugovorom. dužan je o toj namjeri odmah obavijestiti drugog ugovarača. drugi ugovarač može zahtijevati razliku između cijene određene ugovorom i te tekuće cijene koja je važila na dan raskida ugovora na tržištu mjesta u kome je ugovor zaključen. s tim što taj iznos ne smije biti u očitoj nesrazmjeri sa štetom. Ako je šteta nastala usljed namjere ili krajnje nepažnje.apstraktna šteta. Prodaja. Do trenutka postavljanja robe uz bok broda prodavac snosi troškove i rizik u vezi sa robom.prodavca o brodu. Ugovarač koji je raskinuo ugovor ima pravo na naknadu obične štete i izmakle dobiti. drugi će imati pravo na naknadu cjelokupne štete koja mu je nastala zbog povrede ugovora. Ako tom prodajom ne postigne ranije ugovorenu cijenu. mora u svemu savjesno postupati i stvar prodati što skuplje. Apstraktna šteta. NAKNADA ŠTETE U SLUČAJU RASKIDA UGOVORA O KUPOPRODAJI Ugovarač koji je iskoristio zakonsko pravo raskida ugovora zbog njegove povrede od strane drugog ugovarača ima pravo i na naknadu štete koju zbog toga trpi. U protivnom su mogući prigovori kod postavljanja zahtjeva za naknadu štete. Ako ugovarač namjerno nije ispunio svoju obavezu ili je postupio na prevaran način. Ako je prodavac raskinuo ugovor zbog njegovog neizvršenja od strane kupca. na dohvat brodske ili kopnene dizalice u toj luci. Ovakva ugovorna odredba smatra se nemoralnom i time ništavom. odnosno kupovina stvari radi pokrića. Ako se ugovarač koji je raskinuo ugovor odluči za prodaju odnosno kupovinu radi pokrića. Ugovarač koji se poziva na povredu ugovora dužan je preduzeti sve razumne mjere da smanji štetu koja mu je izazvana tom povredom. Ugovorom se može odrediti najviši iznos naknade štete za povredu ugovora. Kad predmet kupoprodaje ima tzv. 5. od kupca može zahtijevati naknadu štete koju je zbog toga pretrpio (razlika u cijeni). vremenu i uslovima ukrcavanja. ali se može tražiti i poništenje ove ugovorne odredbe ako je ona proizvod neravnopravnih odnosa ugovornih strana ili monopolističkog položaja one strane koja se na tu odredbu poziva. U suprotnom drugi ugovarač može tražiti da mu se srazmjerno tome smanji obaveza naknade štete. Ugovarač koji namjerava prodati odnosno kupiti stvar radi pokrića. Izraz "franco uz bok broda" (FAS) uz naznaku luke. odnosno po isteku naknadnog roka (ako je takav rok ostavljen). prodavac može stvar koja je bila predmetom ugovora sada prodati trećem licu.tekuću cijenu. oštećeni nevini ugovarač bi ipak imao pravo na potpunu naknadu (dakle bez obzira na odredbu o najvišem iznosu). odnosno kupiti što jeftinije. mjestu. To je tzv. Jedno drugo isključuje. on nema pravo i na apstraktnu štetu. Ugovarač koji vrši prodaju odnosno kupovinu radi pokrića. 11 .

Ako ustanovi da kupac neće biti u mogućnosti da isplati kupoprodajnu cijenu. ako treće lice teretnim pravnim poslom savjesno pribavi stvar od kupca (dakle ako treće lice nije znalo da kupac nije vlasnik stvari). u slučaju spora odlučuje sud. Kupac ima pravo naknade nužnih troškova. Prodavac po pravilu više ne može prodatu stvar vindicirati niti raskinuti ugovor zbog neizvršenja obaveze kupca. uzimajući u obzir i onu koja je izvršena u trenutku zaključenja ugovora. . VRSTE UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI 5. Zbog navedeno se prodavac ne može koristiti prigovorom neizvršenja ugovora. Ako ništa nije posebno ugovoreno. gdje se cijena plaća u ratama. Prodavac može samo tražiti izvršenje obaveze. prodavac je obavezan kupcu vratiti primljene rate sa zakonskom kamatom. Podvrsta kupoprodaje na poček je kupoprodaja na otplatu ili kupoprodaja sa obročnim otplatama cijene. 5.visinu pojedine otplate.1. Izuzetak postoji u slučaju nepokretne stvari. tj. Dakle. mora biti sastavljen u pisanoj formi. pored predmeta i cijene. on na raspolaganju ima tzv. Zbog navedenog se u kupoprodajni ugovor često unosi tzv. radi se o situaciji obrnutoj u odnosu na kupoprodaju na poček. s tim što se ne može pojaviti clausula pactum reservati dominii. Takva odredba u ugovoru bila bi ništava. Da li pomenuta opasnost zaista i postoji. prodavac je dužan kupcu predati predmet ugovora po isplati zadnjeg obroka kupoprodajne cijene. U svemu važi ono što je rečeno za kupoprodaju na poček. moraju biti navedene i slijedeće činjenice: . S obzirom na to. U takvom slučaju prodavac nema pravo na ugovorenu kamatu za predviđeni period otplate.rokovi dospjelosti pojedinih otplata. U ugovoru.ukupan iznos svih obročnih otplata. Kupcu je uvijek dozvoljeno da ostatak kupoprodajne cijene isplati odjednom.2. Pretplatna kupoprodaja Kod pretplatne kupoprodaje kupac je dužan prvi ispuniti svoju obavezu (isplatiti cijenu).broj pojedinih otplata.5. Time kupac preuzimanjem stvari stiče samo pravo posjedovanja i korištenja stvari. I kod kupoprodaje na poček kupac postaje vlasnik stvari u trenutku kad istu preuzme. ne djeluje prema savjesnim trećim licima. mada još uvijek nije vlasnik stvari. a kupac će biti dužan platiti kupoprodajnu cijenu u određenom roku po prijemu stvari.prigovor opasnosti. prodavac može tim prigovorom ustvari odbiti izvršenje svoje obaveze dok kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu ili ne obezbijedi njeno izvršenje. Ova vrsta ugovora najčešće se primjenjuje u izdavačkoj djelatnosti. kojom prodavac zadržava pravo vlasništva do konačne isplate kupoprodajne cijene. bez obzira na to što još nije isplatio kupoprodajnu cijenu. Clausula pactum reservati dominu dejstvo ima među ugovaračima. tj. . Ovakav kupoprodajni ugovor. Kupoprodaja na poček Kupoprodaja na poček (na kredit. računajući od dana kad ih je primio. . ono postaje vlasnikom stvari. 12 . Ako dođe do raskida ugovora. na veresiju) postoji u slučaju kad je ugovorom predviđeno da je prodavac dužan da prvi ispuni svoju obavezu predajom stvari. isplatu cijene i zahtijevati naknadu štete ako su za to ispunjeni uslovi.clausula pactum reservati dominii. gdje se odredba o zadržavanju prava vlasništva unosi u zemljišnu knjigu i kao takva ima stvarnopravni karakter. Dakle. Međutim. dok će prodavac svoju obavezu izvršiti u određenom roku. rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac od trenutka kad mu je stvar predata.

Kod suspenzivnog uslova dejstvo je odloženo do izjave kupca o rezultatu probe. da ostaje kod ugovora. 5. Kod rezolutivnog je ugovor odmah proizveo dejstvo. zavisi od sporazuma stranaka. Ako kupac ne dostavi specifikaciju u ugovorenom roku. Da li će to biti suspenzivni ili rezolutivni uslov. od tog trenutka rizik prelazi na njega. istekom roka za izjašnjavanje smatra se da je roba zadovoljila kupca i ugovor se ne može raskidati. Kupac se prilikom dostave specifikacije mora držati u granicama osobina koje stvar redovno može imati. pa kupac izjavi da mu stvar odgovara tj. Ako postoji nesaglasnost između tog opisa i stvarnog kvaliteta uzorka. Ako se proba vrši kod kupca. ukoliko mu ugovorom nisu data neka šira ovlaštenja. Specifikacijom se naziva izjava kojom kupac pobliže određuje svojstva kupljene stvari. pa ako je ne dostavi ni u naknadnom roku prodavac može: . ono se određuje prema prirodi stvari i prirodi same probe. specifikacija se mora dati u formi u kojoj je zaključen i ugovor.izvršiti specifikaciju. Ako se vrijeme ne može ni po tome odrediti. a kupac u ugovoru zadržava pravo da naknadno odredi neko od svojstava kupljene stvari (npr. Ugovarači mogu u ugovor unijeti i opis kvaliteta uzorka.5. kupac ne mora obrazlagati negativnu izjavu o rezultatu probe.4. Ako kupac to ne učini. a ako je proba izvršena kod prodavca. Osim toga. dimenzije i sl). Ako je stvar predata.5. Od navedenog zavisi i trenutak prelaska prava vlasništva na stvari sa prodavca na kupca. . 13 . ako drugačije nije određeno ugovorom. ako su mu poznate kupčeve potrebe. rizik će na kupca preći ako je istekao rok do kojeg se kupac trebao izjasniti ili vratiti stvar. Kupoprodaja na probu Kupoprodaja na probu (uslovna kupoprodaja. Ako se kupac u određenom roku ne izjasni o rezultatima probe. Rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari za vrijeme probe snosi prodavac. Kupac se može i prije isteka roka izjasniti o probi. niti se to može odrediti po prirodi posla. posljedica zavisi od toga gdje je proba izvršena. pa da se nakon toga definitivno izjasni o njenoj kupovini. odlučujući za izvršenje ugovora biće opis naveden u ugovoru. a raskida se izjavom kupca da probom nije zadovoljan.odustati od ugovora uz zahtjev za naknadu štete. Ako je unutar roka pretežnim dijelom isplatio kupoprodajnu cijenu. Ako u ugovoru ništa nije precizirano. Specifikaciona kupoprodaja Specifikaciona kupoprodaja postoji kad je predmet ugovora određen samo po vrsti i količini. prodavac će mu dati naknadni rok.3. smatra se da do zaključenja ugovora nije ni došlo. radi se o rezolutivnom uslovu. smatra se da je zadovoljan robom. Ako ugovorom nije određeno drugačije. U ovom slučaju prodavac je dužan kupca obavijestiti o detaljima specifikacije i ostaviti mu mogućnost da u određenom roku izmijeni te detalje. specifikacija koju je obavio prodavac smatra se valjanom. kupoprodaja na ogled) postoji u slučaju kad je ugovorom kupcu dato pravo da isproba stvar koju kupuje. Kupac ima pravo raskinuti ugovor ako prodata stvar ne odgovara uzorku. eventualno način mjesto i vrijeme izvršenja. Kupoprodaja po uzorku Kod kupoprodaje po uzorku uzorak je osnov za utvrđivanje kvaliteta prodate stvari.boju. Ako tog sporazuma nema. odredba o probi se smatra suspenzivnim uslovom ako stvar nije predata kupcu. 5. Odredba o probi ima karakter uslova. proba se ima izvršiti u primjerenom roku koji odredi prodavac. Ako je proba izvršena kod kupca. Ako vrijeme probe nije ugovoreno. a ne sam kvalitet određenog uzorka. Prodavac svoju obavezu može izvršiti tek nakon što primi specifikaciju od kupca. Ugovorom se određuje rok trajanja probe. a on to ne učini. Isto važi u slučaju ako je kupac počeo raspolagati sa stvari ili je koristiti na način koji nije u skladu sa potrebama probe.

prvi kupac bi odgovarao za svu štetu koju bi prodavac pretrpio zbog nemogućnosti realizacije novog ugovora. on je jedino odlučujući za određivanje kvaliteta prodate stvari. a za nekretnine 1 godina.6. 5. on je za pokretne stvari 3 dana. pa i sam zaključeni ugovor sa trećim licem. prodavac bi mogao zahtijevati predaju stvari od trećeg lica. Ako je stvar predata prvom kupcu. Slučajno pogoršanje stvari u roku određenom za nalaženje boljeg kupca ne tereti prvog kupca.7. Autentični uzorak se oibčno obilježava pečatom ugovarača. kupljena stvar i primljena cijena se vraćaju. Redovni troškovi održavanja stvari se ne nadoknađuju. Kupoprodaja uđuture Kupoprodaja uđuture (napoprijeko. Prihvaćeno je shvatanje da bi se i ranijem kupcu trebalo omogućiti da pristane na uslove kupoprodaje koje nude drugi. 5. Ako je treće lice nesavjesno. 5. u ugovoru se ne određuje kvalitet niti kvantitet stvari. kvalitet prodate stvari određuje se prema uzorku koji se utvrdi kao autentičan uzorak. već i na druge uslove (način i rok plaćanja. ili nekoj drugoj cijeni naznačenoj u ugovoru. Odredba o nalaženju boljeg kupca po svojoj pravnoj prirodi je uslov (rezolutivni ili suspenzivni . te da na taj način zadrži ugovor na snazi. Kupoprodaja sa pravom otkupa Kupoprodaja sa pravom otkupa postoji u slučaju kad se u ugovor ugradi odredba po kojoj prodavac ima pravo da od kupca u određenom roku može otkupiti prodatu stvar po istoj kupoprodajnoj cijeni. Kupac snosi rizik pogoršanja prodate stvari od trenutka zaključenja ugovora pa do isteka roka za predaju stvari. s tim što je on sada u ulozi kupca.ako se stvar troši usljed upotrebe. a i trećem licu se može dozvoliti da označi taj uzorak.8. Vanredne troškove i troškove u vezi poboljšanja vrijednosti stvari prodavac će prilikom otkupa nadoknaditi kupcu. Kupoprodaja pod uslovom boljeg kupca Ova vrsta kupoprodaje postoji kad se u ugovoru nalazi odredba po kojoj se prodavcu daje pravo da odustane od ugovora ukoliko u određenom roku nađe boljeg kupca. Dokaz bi mogao biti ponuda trećeg lica. Prodavcu se daje pravo da jednostranom izjavom volje u određenom roku dovede do zaključenja novog kupoprodajnog ugovora povodom iste stvari. način pakovanja i sl). 14 .Ako postoji samo jedan uzorak.zavisi od toga da li je stvar predata prvom kupcu ili ne). odnosno u stanju u kojem se nalazi u trenutku stavljanja zahtjeva za otkup . To se ne odnosi samo na cijenu. Pravna priroda ove ugovorne odredbe je sporna. pa dođe do raskida ugovora. po viđenju) postoji kad se kupuje ono što je viđeno. Ako taj rok nije određen ugovorom. Prodavac koji želi iskoristiti pomenuto pravo mora dokazati da je našao kupca koji nudi povoljnije uslove. a najracionalnijim se smatra shvatanje da je ta odredba po svojoj prirodi ugovorno ovlaštenje za zaključenje opcionog ugovora od strane prodavca povodom prodate i predate stvari. tj. Odgovornost prodavca za nedostatke prodate stvari postojaće samo u slučaju ako stvar nema sve one kvalitete koje joj je prodavac pripisivao. ako za to pogoršanje nije kriv prodavac i ako stvar time ne gubi preko polovine vrijednosti. a koristi koje su eventualno imali do raskidanja ugovora ugovarači zadržavaju za sebe. Ako bi stvar propala usljed krivice prvog kupca ili bila otuđena trećem licu. Troškovi se nadoknađuju srazmjerno povećanju vrijednosti stvari. Kod ove kupoprodaje ne dolazi u obzir primjena instituta prekomjernog oštećenja. Kupac će odgovarati samo za pogoršanje stvari do kojeg je došlo njegovom krivicom. Ako uzoraka ima više. Stvar koja se otkupljuje mora se predati u onakvom stanju u kakvom je predata. Time se faktički do određenog roka ograničava kupčevo pravo raspolaganja sa stvari. ali ga slučajna propast tereti i do raskidanja ugovora u tom slučaju ne može doći.

Ovo pravo se čak ne može ni ugovoriti u korist trećeg lica. U suprotnom mu kupac nije dužan vratiti kupljenu stvar. Različita su mišljenja o trajanju prava otkupa ukoliko rok nije naznačen u ugovoru. ali ne i duži rok. Po jednima. tj. treće lice se uvijek smatra nesavjesnim. Sve što je rečeno za kupoprodaju sa pravom otkupa važi i za kupoprodaju sa pravom preprodaje. Kupoprodaja sa pravom preče kupnje Ova kupoprodaja postoji kad se u ugovoru nalazi odredba koja obavezuje kupca da eventualnu prodaju kupljene stvari najprije ponudi prodavcu. ono djeluje i u odnosu na treća lica. obzirom na načelo javnosti zemljišnih knjiga. raniji prodavac može u roku od 6 mjeseci od dana saznanja za sklapanje ugovora kojim je stvar pribavljena tražiti poništenje tog ugovora i zahtijevati da se stvar proda i preda njemu pod istim uslovima. Ranijem prodavcu ne mora ponovo dostavljati ponudu samo ako se raniji prodavac na prethodnu izjasnio kako ga kupovina stvari ne interesuje bez obzira na uslove prodaje. odnosno davati joj neke dodatke. Oni ne moraju biti isti kao kod prethodne kupoprodaje. Prodavac svoje pravo ne može prenijeti na treće lice. dispozitivno pravilo je da je taj rok mjesec dana od dana prijema ponude. prodavac je dužan isplatiti cijenu ugovorenu sa trećim licem. Prodavac to može spriječiti ako kupcu isplati vrijednost dodatka. 5.9. onda i izjava o otkupu mora biti učinjena u istoj formi. savjesno treće lice postaje vlasnikom stvari. prodavac mora pokazati i spremnost da prilikom preuzimanja stvari isplati kupoprodajnu cijenu. s tim da mu prodavac vrati kupoprodajnu cijenu. a ako u ugovoru nije ništa naznačeno. Pravo otkupa djeluje samo inter partes. Ugovorom se može predvidjeti kraći. 15 . od savjesnog trećeg lica prodavac ne može zahtijevati izvršenje svog prava otkupa. Za vrijeme trajanja prava otkupa. Ako se radi o nekretnini i pravo otkupa je upisano u zemljišne knjige.Priraštaji koje je stvar stekla pripadaju prodavcu. Ako se radi o nekretninama i pravo preče kupnje je upisano u zemljišne knjige. odgovaraće za štetu koju je na taj način prouzrokovao prodavcu. Prema tome. tj. Ako je treće lice nesavjesno. 5. Uslovi pod kojima se stvar prodaje moraju biti navedeni u ponudi. Kupoprodaja sa pravom preprodaje Kupoprodaja sa pravom preprodaje postoji kad se u ugovori predvidi pravo kupca da u određenom roku može vratiti kupljenu stvar.10. Osim saopštenja. ovo pravo prestaje u roku od 5 godina od dana zaključenja ugovora. a takvu ponudu kasnije ne prihvate ni treća lica pa prodavac izmijeni uslove prodaje. da stvar želi otkupiti. dužan je novu ponudu ponovo najprije uputiti ranijem prodavcu. ili taj iznos deponovati kod suda. s tim što su uloge ugovarača zamijenjene. On u takvom slučaju može samo tražiti naknadu štete od kupca. Ovo pravo djeluje samo prema kupcu. njih kupac (tj. Istovremeno sa izjavom da on kupuje stvar. kupac ne može opterećivati stvar niti na njoj vršiti neke suštinske promjene.novi prodavac) slobodno određuje. Kupac može odvojiti dodatke koje je učinio na stvari ako je to moguće bez oštećenja same stvari. Opterećenje stvari nema dejstvo prema prodavcu ukoliko je treće lice znalo ili moralo znati za postojanje prava otkupa u korist prodavca. to pravo traje za života prodavca. Dakle. radi se o slučaju obrnutom u odnosu na kupoprodaju sa pravom otkupa. a po drugima ono treba da je vremenski ograničeno. Pravo preče kupnje je čisto lično pravo (nije prenosivo niti nasljedivo). ali ako kupac otuđi stvar trećem licu prije nego što ju je ponudio prodavcu. Može se koristiti samo u vremenu naznačenom u ugovoru. Pravo otkupa prodavac ostvaruje saopštavanjem kupcu u bilo kojoj formi. Prodavac nije obavezan da stvar i kupi kad mu se ona ponudi na prodaju. Ako se radi o formalnom ugovoru. Ako u ugovoru nije naznačen rok do kojeg prodavac treba da se izjasni o ponudi. Na to je obavezan kod svake izmjene uslova prodaje. Ako raniji prodavac ne prihvati uslove ponude.

Ako nalogoprimac po isteku ugovorenog roka ne isplati nalogodavcu kupoprodajnu cijenu. Pravo preče kupovine spomenika kulture (pravo preče kupovine pripada općini na čijem području se spomenik nalazi . OPĆENITO Ugovor o promjeni postoji kad jedan ugovarač prenosi vlasništvo određene stvari na drugog ugovarača. Ako je suvlasnik prodao svoj dio trećem licu bez ponude ostalim suvlasnicima. Prodajni nalog Prodajni nalog je vrsta kupoprodajnog ugovora po kome jedno lice (nalogodavac. (vlasništvo ili pravo raspolaganja) Ako jedan od ugovarača daje novac za naknadu. Prema Zakonu o svojini na dijelovima zgrada. koji zauzvrat prenosi vlasništvo neke druge stvari na prvog ugovarača. zajedničara u pravu. Ako nosilac stanarskog prava ne odgovori pozitivno u roku od 30 dana. oni mogu u roku od 30 dana od dana upisa u zemljišne knjige tužbom tražiti poništenje ugovora i da se njima taj suvlasnički dio proda pod istim uslovima. dužan je to preporučenim pismom ili podneskom preko suda ponuditi na prodaju licu koje na stanu ili dijelu zgrade ima stanarsko pravo. Lica koja zaključuju ovaj ugovor nazivaju se razmjenjivači. Tužba zbog povrede prava preče kupnje podnosi se u roku od 30 dana od dana kad je imalac prava preče kupovine saznao za prodaju u uslove prodaje (subjektivni rok). 16 . a prodaje nekretnine. bliskih srodnika i sl. Pravo preče kupnje suvlasnika i zajedničara u pravu.Zakon o dopunama Zakona o prometu zemljišta i zgrada). ili je prodaja prikrivena zamjenom. poklonom ili na drugi način. Pravo preče kupnje nosioca stanarskog prava. Arhiv SFRJ imao je pravo preče kupovine arhivske građe od posebnog interesa za Federaciju). s tim da je ovaj za određeno vrijeme i određenu cijenu proda trećem licu.Osnovni zakon o zaštiti spomenika kulture). Izuzetak je kad oba ugovarača jedan drugom daju novac (npr. ili stan kao poseban dio zgrade. prodavac) prodaje pokretnu stvar drugom licu (nalogoprimac. ali samo pod istim uslovima ili za višu cijenu. a 1 godina od upisa ako su imaocu prava nuđeni nepovoljniji uslovi od onih pod kojima je prodaja izvršena.Osnovni zakon o šumama). Trajanje zakonskog prava preče kupnje nije ograničeno. smatraće se da ju je sam kupio. Pravo kupnje pri otpustu državljanstva (državljanin koji je tražio otpust. iste mora ponuditi prvenstveno općini na čijem području se nekretnina nalazi . U tom slučaju se ponovo radi o zamjeni. UGOVOR O PROMJENI (ZAMJENI) 1. Suvlasništvo se uglavnom pojavljuje povodom nekretnina. Pravo preče kupnje historijsko-arhivskog materijala (Zakon o Arhivi Jugoslavije. ali ako je u tom roku ne proda ili ne vrati onome od koga je primio.U pojedinim slučajevima pravo preče kupnje u korist nekih lica propisano je zakonom. Objektivni rok je 6 mjeseci od dana upisa u zemljišne knjige. preostali suvlasnici ga kupuju zajednički. ponuđač može tu zgradi ili dio zgrade prodati trećem licu. fizičko ili pravno lice koje namjerava prodati porodičnu ili stambenu zgradu. ovaj ga može tužiti i tražiti njenu isplatu. Jedan od suvlasnika koji želi prodati svoj dio dužan je o tome obavijestiti ostale suvlasnike radi korištenja njihovog prava preče kupnje. 5. srazmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima na stvari. Ako se ne mogu sporazumjeti o tome ko će od njih kupiti dio koji se prodaje. Pravo preče kupnje poljoprivrednog zemljišta (pravo preče kupnje od fizičkih lica pripadalo je poljoprivrednim organizacijama).11. ne radi se o zamjeni već o kupoprodaji. kupac). Ovo pravo zakon obično konstituira u korist suvlasnika nekretnine. Pravo preče kupovine šuma (imale su ga organizacije koje gazduju šumama . za manje apoene).

Predmet ugovora može biti svaka stvar. Osnovno je da je svaki od ugovarača izjavu dao slobodno. odnosno imovinska prava koja se imaju razmijeniti. PRIMJENA ODREDABA UGOVORA O KUPOVINI I PRODAJI Sve što je rečeno u pogledu nastanka. U takvom slučaju vlasnik mora saugovaraču dozvoliti da i on srazmjerno umanji vrijednost svoje stvari. Do poništavanja ugovora može doći samo ako je stvar oštećena preko polovine vrijednosti. oštećenje stvari do polovine njene vrijednosti ide na teret saugovarača (primatelja) stvari. Pravo vlasništva na stvarima koje se razmjenjuju se prenosi predajom stvari. Ukoliko ugovor nije zaključen u pisanoj formi. Ugovor je samo titulus za sticanje prava raspolaganja. Pojam Ugovor o poklonu je ugovor kojim jedan od ugovarača ustupa besplatno određenu stvar ili imovinsko pravo na raspolaganje odnosno u vlasništvo drugom ugovaraču. Da bi se izvršio i prijenos prava vlasništva upisom u zemljišne knjige. a ako to nije moguće. onda će vlasnik oštećene stvari vrijednost oštećenja naknaditi u novcu prilikom razmjene. Izuzetak postoji ako se kao predmet ugovora javlja nekretnina. Valjanost pismene forme nije uslovljena ovjerom od strane nekog organa. 4. tj.1. Shodno tome.U pogledu obilježja ovog ugovora važi uglavnom sve što je rečeno za ugovor o kupovini i prodaji. UGOVOR O POKLONU 1. ako sami ugovarači ne odrede drugačije. 3.2. Ugovarači po pravilu slobodno odlučuju o formi ugovora o poklonu. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O POKLONU 1. odnosno prava vlasništva. Ako je razmjena ugovorena "uđuture". Izuzetak su ugovori koji za predmet imaju nekretnine. slučajno oštećenje stvari do trenutka njene predaje ide na teret vlasnika. 1. a stvar odnosno imovinsko pravo koje je predmet ugovora naziva se poklon. Ugovarači svoju volju mogu izraziti u jednom aktu. Ugovorne strane su poklonodavac i poklonoprimac. U tom smislu se poklonom smatra i oprost duga po ugovoru. dejstva i prestanka ugovora o kupovini i prodaji važi i za ugovor o promjeni. POJAM. Pretpostavka postojanja ugovora o poklonu je smanjenje imovine poklonodavca i povećanje imovine poklonoprimca. 2. ili plaćanje poklonoprimčevog duga povjeriocu. postojala bi naturalna obligacija koja nije zaštićena tužbom. a u drugom poklonoprimac da želi primiti poklon). a nije uslov valjanosti (ad sollemnitatem). Obilježja On je formalan ugovor. a iz razloga dobročinstva. 17 . Ugovor o promjeni je po pravilu neformalan. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O PROMJENI Bitni elementi ugovora su stvari. Pismena izjava volje samo jednog ugovarača ne može dovesti do nastanka ugovora. da je priznaje za svoju. U takvom slučaju ugovor mora biti u pisanoj formi. U novije vrijeme se javlja rjeđe. odnosno svako imovinsko pravo koje je prenosivo. Bitno je naglasiti da obaveze ugovarača kod ovog ugovora odgovaraju obavezama prodavca kod ugovora o kupovini i prodaji. ZNAČAJ UGOVORA O PROMJENI Znatno veći značaj ovaj ugovor imao je prije pojave novca. a mogu u posebnim aktima (u jednom poklonodavac izjavljuje da želi dati poklon. Forma se traži u svrhu dokaza postojanja (ad probationem). jer je ugovor saglasna izjava volja obaju ugovarača. sudovi traže da se izvrši ovjera potpisa poklonodavca pred nadležnim organom.

Ako poklonoprimac uzvrati poklonom. Ako je predmet poklona cjelokupna imovina poklonodavca. Time ustvari nastaje novi ugovor o poklonu. u praksi se naravno dešava da i takvi maloljetnici primaju poklone. ako se to još uvijek nalazi u njegovoj imovini. odnosno o promjeni koji su teretni ugovori. Poklonoprimac stiče samo pravo da zahtijeva predaju predmeta poklona. Ako je savjesni poklonoprimac besplatno otuđio poklonjenu mu tuđu stvar. odnosno staratelja. ali sa izmijenjenim ulogama. Čisto lična imovinska prava ne mogu biti predmetom poklona. odnosno prenosivo imovinsko pravo. s tim što roditelji odnosno staratelji mogu. ugovor samostalno mogu zaključiti maloljetnici stariji od 17 godina. Maloljetnici mlađi od 7 godina ne mogu zaključivati ugovor o poklonu. On je jednostrano obavezan. Poklanjanje tuđe stvari nema uticaja na izmjenu prava vlasništva povodom predmeta poklona. vlasnik stvari može od trećeg lica tražiti da mu se stvar vrati. naklonosti. Nesavjesni poklonoprimac u istoj situaciji je dužan vlasniku naknaditi punu vrijednost otuđene stvari. Po ovome se ugovor o poklonu i razlikuje od ugovora o kupoprodaji. Ukoliko je savjesni poklonoprimac otuđio poklonjenu mu tuđu stvar teretnim poslom. poklonodavac neće biti dužan da mu je nadoknadi. ali samo pod uslovom da predmet ugovora potiče od njihove zarade iz radnog odnosa ili ugovora o djelu. Ako je poklonodavac nesavjestan (tj. uz prethodno odobrenje organa starateljstva.znao je da poklanja tuđu stvar). biće dužan poklonoprimcu nadoknaditi svu štetu koju mu je prouzrokovao time što se ovaj pouzdao u zaključenje ugovora. 2. Ako taj uslov nije ispunjen. zahvalnosti i sl. zabraniti maloljetniku da zaključi takav ugovor ako njegovo zaključivanje na određeni način nije u interesu maloljetnika. a savjesni ne. a u ovakvom slučaju ugovor o poklonu ustvari je zaključen sa suspenzivnim uslovom jer će proizvesti dejstvo u trenutku kad poklonodavac stekne odnosnu imovinu. ugovoru o poklonu nije oduzet karakter besplatnosti. jer ne postoji takva ugovorna obaveza poklonoprimca. Naime. Ako vlasnik oduzme poklonjenu stvar od poklonoprimca.3. 18 . niti da mu nadoknadi štetu koju je ovaj pretrpio pouzdavajući se u zaključeni ugovor. dužan je vlasniku stvari predati sve ono što je primio kao naknadu. Poklonoprimac nije dužan dati naknadu za primljeni poklon. maloljetnici ugovor ne mogu zaključiti. Zaključenjem ugovora nastaje obaveza samo za poklonodavca. Ako je stvar već predata poklonoprimcu. b) Saglasnost o bitnim elementima Predmet poklona može biti svaka stvar u prometu. Za eventualno oštećenje stvari primljene u poklon nesavjesni poklonoprimac će odgovarati. poklonoprimac ipak nije univerzalni sukcesor i nije dužan izmirivati obaveze (dugove) poklonodavca. Zbog toga se pojavilo shvatanje o tzv. pažnje. 1.faktičkim ugovorima. Moguće je da predmet ugovora o poklonu bude i buduća imovina poklonodavca. Značaj Ugovor o poklonu služi kao pravni instrument izražavanja materijalne pomoći.On je dobročin. Poklonodavčevi povjerioci u ovom slučaju mogu ugovor o poklonu pobijati tužbom Actio Pauliana. maloljetnici stariji od 15 godina mogu samostalno zaključiti ugovor kao poklonodavci. čak ni sa odobrenjem roditelja. Kao poklonoprimci. NASTANAK UGOVORA O POKLONU a) Sposobnost ugovarača za zaključivanje ovog ugovora Kod ovog ugovora dolazi do odstupanja od pravila da je za punovažan nastanak obligacije potrebna poslovna sposobnost ugovarača. ni kao poklonodavci niti kao poklonoprimci. Međutim. Može se pokloniti polovina ove imovine. vlasnik je može tražiti nazad vlasničkom tužbom.

Nasuprot tome su prava poklonoprimca da traži naknadu štete za uništenje ili oštećenje stvari krivicom poklonodavca i da zahtijeva predaju predmeta poklona. Plodovi i priraštaji nastali do roka za predaju pripadaju poklonodavcu. Nastanak obligacije U našem pravu ugovor o poklonu nema jačeg pravnog dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa između ugovarača. Ugovor o poklonu postoji samo onda kad je poklonodavac svjestan da nije obavezan besplatno prenijeti na raspolaganje odnosno u vlasništvo poklonoprimcu određenu stvar ili određeno imovinsko pravo. tradicija. a to on ipak čini. odnosno sam ugovor ne predstavlja način prenosa prava vlasništva ukoliko je predmet ugovora određena stvar. Saglasnost volja da se pokloni.2. 3. U ovom slučaju radilo bi se o plaćanju neduga. kao i kad je poklonoprimac svjestan da nije dužan besplatno primiti određenu stvar ili imovinsko pravo. najjači u pravu je onaj poklonoprimac koji je prvi zaključio ugovor o poklonu (prior tempore. a nakon toga poklonoprimcu.bilo je u zabludi).1. Ako bi neko lice platilo dug drugog lica. poklonoprimac je postao titularom tog prava u trenutku zaključenja ugovora o poklonu. plodovi do predaje pripadaju poklonodavcu. quotior iure). tj. a on na to ipak pristaje. U slučaju naknadne subjektivne nemogućnosti ispunjenja (krivicom poklonodavca). onaj kome je stvar već predata je najjači u pravu jer je tradicijom stekao pravo vlasništva i ostali poklonoprimci mu je ne mogu oduzeti bez obzira na to što su možda prije njega zaključili ugovor. Ovakva obaveza poklonoprimca postoji samo ako je ugovor zaključen u pisanoj formi. Predaja predmeta poklona. prenos se vršio tako što se dosadašnji detentor sporazumno sa posjednikom od detentora pretvarao u posjednika.animus donandi je drugi bitan element ugovora o poklonu. Predajom prelazi i pravo raspolaganja. s tim što se u štetu ne uračunava vrijednost same stvari. Do predaje poklonodavac snosi troškove održavanja predmeta poklona.služnosti.Potrebno je istaći da zaključenje ugovora o poklonu i sama predaja predmeta poklona ne utiče na sudbinu stvarnih prava koja treća lica imaju na poklonjenoj stvari (npr. misleći pritom da je to njegov dug (tj. Prema subjektivističkoj konstrukciji posjeda. to se ne bi smatralo poklonom jer kod isplatioca duga ne postoji animus donandi. podstanar 19 . 2. odnosno primi poklon . 3. a za prenos vlasništva potreban je i modus. Npr. Očitovanjem detentor stiče animus. Ako predmet poklona još uvijek nije nikome predat. ako je predmet poklona neko imovinsko pravo. I u ovom slučaju se u štetu ne uračunava sama vrijednost poklonjene stvari. Ugovor je samo titulus. zaloga i sl). a nakon toga poklonoprimcu. Obaveze i prava ugovarača Poklonodavac ima 2 osnovne obaveze: da čuva predmet ugovora do roka predaje i da preda predmet poklona poklonoprimcu. poklonodavac je dužan nadoknaditi svu štetu. DEJSTVO UGOVORA O POKLONU 3. Ako rok nije određen ili ako je stvar predata prije roka. Ako je poklonodavac istu stvar poklonio raznim licima. Poklonodavac se oslobađa obaveze u slučaju naknadne objektivne nemogućnosti ispunjenja (propast stvari usljed slučaja ili više sile). 2 Traditio brevi manu. Upravo je animus donandi obilježje koje je karakteristično samo za ovaj ugovor. Ostali poklonoprimci mogu samo od poklonodavca tražiti da im naknadi štetu koju im je prouzrokovao usljed toga što ugovor nije mogao izvršiti. Kao načini predaje u obzir mogu doći realna predaja i traditio brevi manu. već samo ona šteta koju je poklonoprimac pretrpio uzdajući se da će mu poklonjena stvar biti predata u stanju u kome je bila u vrijeme zaključenja ugovora. i to putem pismenih ugovora. odnosno pravo vlasništva nad predmetom poklona. jer poklonjena stvar ne izlazi iz posjeda poklonodavca2. condictio indebiti. 1. Međutim. U ovom slučaju ne dolazi u obzir constitutum possesorum kao način predaje. Fizička predaja nije potrebna jer corpus već postoji. ako se ovo pitanje drugačije ne reguliše ugovorom. Čuvanje poklonjene stvari do roka predaje.

pod pojmom "velike neblagodarnosti" podrazumijeva se povreda subjektivnih prava poklonodavca ili njegovih najbližih srodnika koja predstavlja krivično djelo. Npr. Sudska praksa je na stanovištu da djelo poklonoprimca i ne mora biti krivično djelo. oni se opozivaju srazmjerno njihovom broju u odnosu na visinu zahtjeva poklonodavca za nužno izdržavanje. ali se ugovorom može predvidjeti mogućnost opozivanja poklona od strane poklonodavca. izvršeno na takav način da se iz njega može ustanoviti krajnje nekorektan odnos prema poklonodavcu. Constitutum possessorum nije moguć kod prenosa posjeda između neposrednog i posrednog posjednika. Ako su neki pokloni učinjeni istovremeno. Za zaštitu svog prava da zahtijeva predaju predmeta poklona. vlasnik proda kuću. Ni poklonodavac niti treće lice po pravilu ne mogu od poklonoprimca oduzeti predmet ugovora. poklonodavac ne garantira za fizičke i pravne nedostatke poklonjene stvari. da se predmet poklona ili njegova vrijednost još uvijek nalaze u imovini poklonoprimca. Constitutum possessorum je slučaj obrnut od tradicije brevi manu. pa ta šteta i nastane. vlasnik proda kuću. pa onda raniji). Opozivanje poklona od strane poklonodavca u slučaju kad mu je poklonoprimac učinio veliku neblagodarnost. Dakle. u izvjesnim slučajevima zakon omogućava da se poklonjena stvar može oduzeti od strane poklonodavca ili trećih lica. Ako ugovorom nije određeno vrijeme predaje. tu nema prenosa posjeda. licu koje on ovlasti ili njegovim nasljednicima. rok za predaju dospijeva čim poklonoprimac postavi zahtjev da mu se poklon preda. Prema objektivističkoj konstrukciji. a nakon toga nesavjesnim. 4. ili da ta lica nemaju sredstava za izdržavanje poklonodavca. ovdje dosadašnji posjednik gubi animus. Poklonodavac će odgovarati za štetu ako dolozno prešuti određene mane stvari da bi time izazvao štetu poklonoprimcu. Prema subjektivističkoj konstrukciji. da poklonodavac nema lica koja su po zakonu dužna da ga izdržavaju. a zatim je uzme u najam od novog vlasnika. Izjavu poklonodavca o opozivu poklona treba shvatiti kao jednostrano raskidanje ugovora. kupi stan u kome stanuje. te prenos posjeda očitovanjem sa posrednog na neposrednog posjednika nije moguć. OPOZIV POKLONA Poklon je po pravilu neopoziv. sve dok se ne podmire potrebe poklonodavca za nužnim izdržavanjem. oni se opozivaju obrnutim redoslijedom u odnosu na onaj kojim su učinjeni (prvo kasniji.Ako ništa nije posebno ugovoreno. a nastavi u njoj stanovati po osnovu ugovora o najmu. Treba naglasiti da razlog zbog kojeg je došlo do osiromašenja poklonodavca nije relevantan. I prije i poslije prodaje on je neposredni posjednik. Međutim. Obzirom da je ugovor o poklonu dobročin. da poklonoprimac nije i sam u oskudici u pogledu nužnog izdržavanja (njegovog i lica koja je po zakonu dužan izdržavati). a nakon prodaje kao zakupac stvari. Po objektivističkoj konstrukciji praktično se briše razlika između detencije i posjeda. Razlika je u tome što je prije prodaje imao posjed kao vlasnik. Ako je poklonodavac učinio više poklona. 2. a stvar zadržava kao detentor. constitutum possessorum može doći u obzir samo za prenos posjeda od posjednika na detentora. 3. Obaveza poklonodavca na predaju stvari prelazi i na njegove nasljednike. a izjavu trećeg lica kao pobijanje ugovora o poklonu. Prema pravilima OGZ-a. Opozivanje poklona vrši se zahtjevom poklonoprimcu koji može biti sudski i vansudski do podnošenja zahtjeva poklonoprimac se smatra savjesnim držaocem poklona. poklonoprimac na raspolaganju ima građanskopravnu tužbu radi ispunjenja ugovora. a) Zakonska mogućnost opozivanja poklona od strane poklonodavca Opozivanje oklona od strane poklonodavca kad je poslije davanja poklona toliko osiromašio da nema sredstava za nužno izdržavanje. Poklonjena stvar se mora predati poklonoprimcu. Da bi poklonodavac mogao opozvati poklon potrebno je ispunjenje slijedećih uslova: 1. predmet ugovora se mora predati u stanju u kome je bio u trenutku zaključenja ugovora. 20 . Npr.

objektivni rok za podnošenje zahtjeva je 3 godine. Nema opoziva ako su oba bračna druga bili savjesni. 3. te implicira da se vraćaju svi pokloni. Zahtjev mogu podnijeti i nasljednici poklonodavca koji je umro prije isteka roka za opoziv. prihvaćeno je shvatanje da se ne bi trebali opozivati obični pokloni vezani za potrebe svakodnevnog života i prigodni darovi uobičajene vrijednosti. Opozivanje u slučaju razvoda braka sa poklonoprimcem. a upravo sa namjerom da saugovaraču učini izvjesnu korist. Zakon ne određuje posebno koji se pokloni vraćaju. Kod mješovitog poklona se poklonom stvara višak koji prelazi vrijednost datog i primljenog.2. nalog mora biti takav da ga poklonoprimac može izvršiti. nije obavezan vratiti poklon. a drugi dio besplatno. Ostali pokloni se vraćaju. opoziv poklona ne utiče na to njihovo pravo. odnosno ako su oba bili nesavjesni. VRSTE UGOVORA O POKLONU 5. dakle treća lica mogu opozvati poklone koje su učinila povodom i u toku braka. Ako su treća lica prije opoziva poklona konstituirala neko pravo na poklonjenoj stvari. može se podnijeti u roku od 2 godine od dana učinjenog poklona. Poklon s nalogom (donatio sub modo) Poklon s nalogom postoji u slučaju kad se u ugovoru o poklonu nalazi neki nalog za poklonoprimca. Analogna pravila važe kad je u pitanju opoziv poklona učinjenih od trećih lica. ono ostaje i nakon opoziva. tj. već se mora izričito navesti.Rok u kome se može podnijeti zahtjev za opoziv poklona je 3 godine od dana počinjenog djela neblagodarnosti. povjeriocima poklonodavca koji su prikraćeni usljed poklona . Namjera da se saugovaraču učini izvjesna korist se ne prezumira. nužnim nasljednicima kada je ostavilac poklonima povrijedio njihov nužni dio . b) Zakonska mogućnost opozivanja poklona od strane trećih lica Ovo pravo dato je: 1. Međutim. ako je ovaj u vrijeme zaključenja braka znao za postojanje nedostatka zbog kojeg je brak poništen (nesavjestan bračni drug). Ako je izvršenje naloga postalo za poklonoprimca nemoguće nakon zaključenja ugovora. a pokloni se vraćaju samo ako se nužni nasljednici ne mogu podmiriti promjenama testamentarnih raspolaganja. a poklonodavac ima pravo da raskine ugovor ako poklonoprimac ne ispuni taj nalog.1. posebno oni koji su u nesrazmjeri sa imovinskim stanjem poklonodavca. Bitno je naglasiti da nalog ne smije biti takve prirode da predstavlja naknadu za primljeni poklon. licima koja je po zakonu poklonodavac dužan da izdržava. Situacija je obrnuta ako je pravo trećih lica konstituirano nakon opoziva poklona.actio Pauliana. 5. 5. Razlika u odnosu na prethodni slučaj je u tome što se u ovom slučaju ne vraćaju obični pokloni koje su bračni drugovi učinili jedno drugome prije i u toku braka. Osim toga. Mješoviti poklon (negotium mixtum cum donatione) Mješoviti poklon postoji onda kad jedan ugovarač drugome daje mnogo više po vrijednosti od onoga što prima. 2. Bračni drug koji nije kriv za poništenje braka (savjestan) ima pravo tražiti vraćanje poklona koje je svom bračnom drugu učinio radi zaključenja braka i tokom trajanja braka. a bez njegove krivice. ako je učinjenim poklonom njihovo izdržavanje dovedeno u pitanje. Jedan od ugovarača drugome prenosi jedan dio imovine u vlasništvo uz naknadu. Opozivanje u slučaju poništenja braka sa poklonoprimcem. mora biti vidljiva. U suprotnom nema pravnog dejstva. 21 . bez obzira na njihovu vrijednost. Druga razlika je u tome što se kod razvoda braka ne daje pravo na opoziv poklona trećim licima.

Razlika u odnosu na ugovor o promjeni sastoji se u razlici vrijednosti poklona (tj. 2. Obilježja On je konsenzualan ugovor . POJAM.upotreba brašna za reklamu stavljanjem u izlog).1.3. jer ne postoji zabluda o vrijednosti činidbi. ovaj ugovor je titulus za korištenje tuđe stvari. Predmet zakupa Predmet zakupa može biti svaka stvar koja je za to pogodna . Predmet ugovora može biti i: 22 .ugovorom oba ugovarača stiču određena prava i obaveze. godina i sl). Po konsenzualnosti se razlikuje od ugovora o posluzi. a po pravilu je neformalan. može doći do poništenja ugovora primjenom instituta prekomjernog oštećenja. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O ZAKUPU 1. 1. svrstava se u tzv.teži se da prava i obaveze budu uravnoteženi (po vrijednosti isti). Pojam Ugovor o zakupu (locatio conductio rerum) je ugovor kojim se jedan ugovarač obavezuje da drugom ustupi određenu stvar na korištenje za određeno vrijeme. jer zakupoprimac obično daje naknadu po isteku određenog vremenskog perioda korištenja stvari (mjesec. 2. zamjenjiva i nezamjenjiva.5. rok trajanja i zakupnina. NASTANAK UGOVORA O ZAKUPU 2. a od pokretnih stvari vozila i mašine.3. za razliku od ugovora o posluzi koji je jednostrano obavezan i dobročin. Najčešće se u praksi kao predmet ugovora javljaju nekretnine.2. Ponekad je zakonom propisana i potreba saglasnosti nadležnog državnog organa za valjanost ugovora o zakupu. I za ovakav sporazum karakterističan je animus donandi i kod njega nema primjene instituta prekomjernog oštećenja. a drugi ugovarač se obavezuje da će mu tu stvar vratiti po isteku ugovorenog vremena i dati naknadu.2.korištenje predmeta zakupa traje relativno duže vrijeme. UGOVOR O ZAKUPU 1. On je ekvivalentan ugovor .pokretna i nepokretna. poslovnih prostorija i poljoprivrednog zemljišta.1. pri čemu je svaki od ugovarača istovremeno poklonodavac i poklonoprimac.nastao je u trenutku kad su se ugovarači sporazumjeli. odnosno kad se ne koristi u svrhu u koju inače služi (npr. Dakle. Uzajaman poklon postoji samo ako vrijednost predmeta nije ista. On je uzajaman ugovor . Ugovarači mogu nastanak ugovora usloviti saglasnošću i o nekim drugim pitanjima. On je trajan ugovor . 1. Potrošna stvar može biti predmet ugovora o zakupu samo ako se njenom upotrebom neće uništiti. Saglasnost ugovarača o bitnim elementima Bitni elementi ugovora po zakonu su: predmet zakupa. Uzajamni poklon Uzajamni poklon postoji kad se davanje jednog poklona uslovi davanjem drugog poklona. potrošna i nepotrošna. periodične ugovore. Dosljedno tome. Značaj Poseban značaj i primjenu ovaj ugovor ima kod korištenja stanova. koji je realan ugovor. Obzirom na izvršenje.promijenjenih stvari).

nastali zakupni odnos se prećutno obnavlja. onda zakupodavac neće odgovarati za nemogućnost izvršenja ugovora. Ako tokom trajanja ugovora potpuno propadne predmet zakupa.imovinsko pravo koje nije čisto ličnog karaktera (npr. U suprotnom se ugovor može poništiti zbog prekomjernog oštećenja.broj mjeseci) ili do kada će trajati (određeni datum). ako je izvjesno da će ona nastati. ali se to može prepustiti i trećem licu. Ako zakupoprimac po isteku roka trajanja zakupa nastavi sa upotrebom predmeta zakupa.stvar povodom koje pravo upotrebe i korištenja u trenutku zaključenja ugovora nema zakupodavac. protekom određenog vremena. Mora biti određena. smatra se da ugovor nije ni nastao. 23 .3. Obično se određuje u fiksnom iznosu koji se može isplatiti odjednom ili u obrocima. Ako je vrijeme trajanja ugovora određeno kraće od mjesec dana. ugovor prestaje.neka buduća stvar. Upravo je zakupnina element po kome se ugovor o zakupu razlikuje od ugovora o posluzi.4. Ponekad se određuje i u alikvotnim dijelovima postignute koristi. Zakupnina (zakupna cijena) Zakupnina je imovinska vrijednost koju je zakupoprimac obavezan dati zakupodavcu kao protivčinidbu. ako se o tome ne mogu sporazumjeti sami ugovarači. 2. Ugovor o zakupu može prestati i prije isteka roka njegovog trajanja u slijedećim slučajevima: 1. Trajanje ugovora ponekad se određuje i prema svrsi zbog koje se zaključuje (npr. U pojedinim slučajevima visina zakupnine određuje se zakonom. Obrnuto. već neko treće lice. već treće lice. Ako se navede u ugovoru. Ako zakupljena stvar bude prodata prinudnim putem u postupku izvršenja.15 dana ranije). zakupodavac svoje protivljenje mora izraziti u roku koji iznosi polovinu vremena trajanja ugovora. Svoje protivljenje produženju (obnovi) zakupnog odnosa zakupodavac može izraziti u roku od 14 dana po isteku vremena trajanja ugovora. ako je trajanje ugovoreno na mjesec ili više dana. a zakupoprimac ne. Zakupnina mora biti stvarna. Ako treće lice ne odredi visinu zakupnine. Ovakav ugovor smatra se uslovno zaključenim (suspenzivni uslov). bilo fiksno ili kroz minimum i maksimum. Ugovarači uglavnom sporazumno određuju visinu zakupnine.licenca). U nekim slučajevima ugovarači određuju (ili je tako po zakonu) da se na određeno vrijeme prije isteka ugovora ugovor ipak mora otkazati (npr. Odgovor na pitanje naknade vrijednosti predmeta i naknade štete zavisi od krivice zakupoprimca. Otkaz je izjava volje jednog ugovarača kojom stavlja do znanja saugovaraču da po isteku određenog roka (otkazni rok) ugovor smatra prestalim. a zakupodavac se tome ne protivi. U slučaju djelimične propasti zakupoprimac može raskinuti ugovor ili tražiti sniženje zakupnine. Ako je zakupodavac svjestan. ako je zakupoprimac znao da se radi o tuđoj stvari. neodređivanje zakupnine dovodi do raskida ugovora. a ne isplati se. ugovor sam po sebi prestaje.vlastita stvar (npr. ONa se obično sastoji u novcu. a stvar nije data na korištenje.. Ostvarenjem svrhe. U takvom slučaju se može od suda tražiti da odredi zakupninu za period koji je protekao. Čim protekne ugovoreno vrijeme. . Rok trajanja zakupa Trajanje ugovora o zakupu obično se određuje odsjekom vremena. niti se to može odrediti prema svrsi.zakup prostorija za neku priredbu i sl). ugovor prestaje po sili zakona. ugovor je proizveo dejstvo i za njegovo neizvršenje zakupodavac će odgovarati zakupoprimcu. 2. bilo da se fiksira koliko će trajati (npr. pa kasnije istu stvar uzme u podzakup). 2. Zakupnina treba predstavljati ekvivalent vrijednosti upotrebe i korištenja predmeta zakupa. Dispozitivno pravilo je da otkazni rok iznosi 8 dana. tada postoji ugovor o posluzi. Ako je stvar već data na korištenje. . a zakupodavac nije. ugovor prestaje otkazom. ako su ugovarači svjesni da pravo upotrebe nema zakupodavac.ako je jedno lice dalo u zakup svoju stvar. . Ako trajanje ugovora nije ugovoreno.

Tu ne spadaju troškovi koji su nužni da bi se stvar mogla koristiti (npr. Ako postoje 2 ili više ugovora o zakupu iste stvari. Zakupodavac može jednostrano raskinuti ugovor u 2 slučaja:  ako i nakon njegovog upozorenja zakupoprimac upotrebljava predmet zakupa na način koji je protivan ugovoru ili redovnoj namjeni predmeta.2. pravo zakupa moguće je upisati i u zemljišne knjige. stvar se mora predati u stanju prikladnom za upotrebu radi koje je ugovor zaključen. 3. Stvar se mora predati u ugovorenom stanju. Zasnovani zakupni odnos.zahtijevanje predaje predmeta zakupa. Obaveze i prava ugovarača a) Obaveze zakupodavca . osim dejstva među ugovornim stranama. pa ako ovaj izmiri dospjeli iznos zakupnine prije nego mu otkaz bude saopšten. Održavanje predmeta zakupa u upotrebljivom stanju. ugovor ostaje na snazi. već on zakup mora trpiti sve do isteka roka navedenog u ugovoru. Ako se radi o nekretnini.1. a ako se ni na takav način ne može odrediti. onda u mjestu prebivališta odnosno boravišta zakupodavca u vrijeme zaključenja ugovora. Zakupodavac je dužan da snosi troškove održavanja stvari u upotrebljivom stanju.prava zakupoprimca Predaja predmeta zakupa . pod uslovom da je savjestan. Osim toga. kako bi 24 . najjači u pravu je zakupoprimac kome je stvar predata na korištenje. 3. S druge strane. jer svaki novi vlasnik predmeta zakupa mora trpiti taj odnos do isteka ugovorenog roka. Na sličan način određuje se i mjesto predaje stvari . zakupoprimac je dužan predati stvar onom zakupoprimcu koji je prvi zaključio ugovor o zakupu. ako se radi o nekretnini. Zakupoprimac može jednostrano raskinuti ugovor ako zakupodavac ne održava predmet zakupa u ugovorenom stanju za svo vrijeme trajanja zakupa. 5. po prirodi stvari. Nastanak obligacije Zaključenjem ugovora zasniva se obligacioni odnos između ugovarača.gorivo za rad iznajmljene mašine i sl). Ako rok za predaju stvari nije ugovoren. Ako drugačije nije ugovoreno. Prethodno je zakupodavac dužan opomenuti zakupoprimca. najjači u pravu je zakupoprimac koji je prvi zaključio ugovor o zakupu. DEJSTVO UGOVORA O ZAKUPU 3. Zakupac je dužan i da zakupodavca obavještava o nastalim promjenama na stvari. Ako je nesavjestan. S tim u vezi zakupodavac tokom trajanja ugovora snosi rizik slučajne propasti predmeta zakupa. Te troškove snosi zakupac.po ugovoru.  ako zakupoprimac ne plaća na vrijeme ugovorenu zakupninu. odnosno potrebi njene opravke. ili tražiti smanjenje zakupnine srazmjerno upotrebljivosti stvari. Zakupodavac ostaje vlasnikom predmeta zakupa. treće lice kome je predmet zakupa otuđen stupa na mjesto zakupodavca. Ako ništa posebno nije ugovoreno. On nema pravo da zakupoprimcu otkaže ugovor. zakupodavac je dužan pripremiti stvar za predaju i snositi troškove predaje. ima i apsolutno dejstvo po zakonu. Zakupoprimac može otkazati ugovor o zakupu ako zakupodavac otuđi predmet zakupa trećem licu. U suprotnom zakupoprimac može odbiti prijem stvari i tražiti raskidanje ugovora uz eventualni zahtjev za naknadu štete. Ako stvar nije predata ni jednom zakupoprimcu. preuzimajući sva njegova prava i obaveze. a zakupoprimac je samo držalac sa pravom korištenja. on se određuje prema prirodi stvari. Smatra se da je predaja izvršena kad je zakupodavac doveden u takav položaj koji mu omogućava da predmet zakupa koristi na ugovoreni način.3. onda u mjestu gdje se ista nalazi. a ako se na takav način ne može odrediti. ako ovaj to traži. zakupodavac je dužan stvar predati zakupoprimcu "u razumnom roku". 4. Kod davanja otkaza mora poštivati otkazni rok.

Zakupoprimac je u tom slučaju dužan da bez odlaganja obavijesti zakupodavca. Posljedice raskidanja ugovora su vraćanje predmeta i zakupnine. on može zahtijevati da zakupodavac ukloni nedostatak ili tražiti sniženje zakupnine. zakupnina se plaća polugodišnje ako zakup traje 1 ili više godina. on može izabrati da raskine ugovor ili da zahtijeva sniženje zakupnine. Ako su ispunjeni navedeni uslovi.Da zakupoprimac u trenutku zaključenja ugovora nije znao niti je mogao znati za postojanje nedostatka. prava zakupoprimca zavise od toga da li se nedostatak može otkloniti bez većih nezgoda za njega ili ne. Ako zakupoprimac ne obavijesti blagovremeno zakupodavca. a ako traje kraće vrijeme onda po isteku tog vremena. Zakupodavac snosi i sve terete i davanja u pogledu predmeta zakupa koji proizilaze iz fiskalnih i drugih pravnih propisa (porez i sl).zaštita od mana stvari. Način. . predmet se ima upotrebljavati saglasno njegovoj prirodi i na uobičajeni način. Da bi zakupodavac odgovarao za materijalne nedostatke. Ako zakupoprimac ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od 15 dana nakon upozorenja zakupodavca. zakupoprimac može raskinuti ugovor uz naknadu štete ili tražiti sniženje zakupnine. U takvom slučaju zakupodavac može raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete.U ugovoru ne smije stajati odredba kojom se isključuje odgovornost zakupodavca za nedostatke stvari. Upotreba predmeta zakupa na način i u svrhu kako je ugovoreno. Zakupodavac ne može bez pristanka zakupoprimca činiti izmjene na zakupljenoj stvari. potrebno je da su ispunjeni slijedeći uslovi: .prava zakupodavca Davanje zakupnine je osnovna obaveza zakupoprimca. ugovor se raskida ipso iure. radi se o garanciji zakupodavca za ispravno funkcioniranje stvari. dispozitivno pravilo je da se zakupnina daje u mjestu prebivališta zakupodavca. mjesto i vrijeme davanja određuju se ugovorom. Ako se vrijeme ne može odrediti ni na taj način. zakupoprimac može jednostrano raskinuti ugovor. Ako se nedostatak može otkloniti bez većih nezgoda za zakupoprimca. b) Obaveze zakupoprimca . Odgovornost za mane stvari . . Pravo zakupca u slučaju pravnih nedostataka zavisi od karaktera prava koje pripada trećem licu. Zakupoprimac je ovlašten da u hitnim slučajevima sam otkloni nastali nedostatak na stvari. . ukoliko bi one ometale upotrebu stvari.Da je nedostatak (ili uzrok kasnije pojave nedostatka) postojao u trenutku predaje stvari. Ako pravo trećeg lica u potpunosti isključuje pravo zakupoprimca na upotrebu stvari. Ako se pravo zakupoprimca samo ograničava. Po navedenim pravilima regulisana je i zaštita zakupoprimca u slučaju kad nedostatak nastane tokom trajanja zakupa. Ako mjesto davanja nije precizirano ugovorom niti se može odrediti prema običajima mjesta zaključenja ugovora.Da je zakupoprimac obavijestio zakupodavca bez nepotrebnog odlaganja o nedostatku na zakupljenoj stvari koji se pokazao u toku zakupa. te eventualno naknada štete. zakupodavac može otkazati ugovor o zakupu.zakupodavac mogao blagovremeno reagirati. osim ako je zakupodavac sam znao za nedostatak koji se pojavio. vrijeme davanja određuje se prema mjesnim običajima mjesta u kome je stvar predata zakupcu. Ako u primjernom roku po zahtjevu zakupodavac ne otkloni nedostatak. Zakupoprimac odgovara za štetu koja nastane upotrebom protivno ugovoru ili namjeni predmeta zakupa. 25 . s tim da mu je zakupodavac dužan nadoknaditi nastale troškove. dužan mu je nadoknaditi štetu nastalu zbog oštećenja stvari. Ako ugovorom nije precizirano. Dakle. Pravni nedostatak na predatoj stvari postojaće ako neko treće lice pretendira da na zakupljenoj stvari ili nekom njenom dijelu vrši neko pravo. Ako način i svrha nisu posebno ugovoreni. kao i kad treći samovlasno oduzme stvar od zakupoprimca. Ako ne može.

pomenuti ugovori ostaju kao ugovori na neodređeno vrijeme. Ako zakupac ili drugi korisnici stana koriste stan na način kojim se stanu. UGOVOR O KORIŠTENJU STANA 1. zakupodavac može tražiti isplatu tog iznosa neposredno od podzakupca.U slučaju davanja stvari na korištenje trećem licu (podzakup). Može se zaključiti na osnovu rješenja davaoca stana na korištenje . 2. sa otkaznim rokom od najmanje 3 mjeseca. ne pripada mu nikakva nagrada već samo može iskoristiti pravo odvajanja (ius tollendi). kada bi za štetu odgovarao neposredno i podzakupac. zajedničkim prostorijama ili uređajima njihovom krivicom nanosi šteta. predmet se vraća u stanju u kome je primljen. 4. (b) Ako se daje u zgradi koja će se rušiti u roku koji nije duži od 3 godine od dana zaključenja ugovora. 4. Ne zaključuje se na određeno vrijeme . Ako zakupac ili drugi korisnici stana koriste stan u svrhu protivnu ugovoru ili na način kojim se ometaju korisnici drugih stanova u istoj zgradi. Ako zakupodavac ne iskoristi svoje pravo. 3. Stanovi u vlasništvu građana daju se na korištenje zaključenjem ugovora o zakupu stana.zaključuje se u pisanoj formi. Ako zakupac koristi ili izdaje stan u poslovne svrhe. Zakonom se detaljno uređuju prava i obaveze ugovarača. Predmet se ima vratiti u stanju koje je ugovoreno.određuje se na način ustanovljen općinskim propisima(?). do obezbjeđenja drugog stana. a građanin se obavezuje useliti u stan i plaćati određenu stanarinu. pod uslovima koji su propisani zakonom. 5. a ne i sa podzakupcem. s tim da se uzima u obzir njegova redovna upotreba za proteklo vrijeme. 3 Zakon o stambenim odnosima 26 . Bez obzira na ugovoreni rok. Radi naplate svojih potraživanja prema zakupcu. 3. Strogo je formalan . Ti propisi su uglavnom imperativne prirode.ako jedna od ugovornih strana ne zaključi ugovor u roku od 30 dana od dana kad je na to stekla pravo. Vlasnik stana može ugovor raskinuti: 1. Osim toga. Zakupoprimac odgovara zakupodavcu za svu štetu koju prouzrokuje podzakupac. Visina stanarine ne određuje se slobodno . Zakupoprimac odgovara za svu štetu koja je njegovom krivicom nastala na predmetu zakupa. Ako mjesto vraćanja predmeta zakupa nije ugovoreno.izuzetno se može zaključiti i na određeno vrijeme u slijedećim slučajevima (a) Ako se stan daje privremeno. pokretna stvar vraća se u mjestu u kome je i predata. zakupodavac ostaje u pravnom odnosu samo sa zakupoprimcem. osim u slučaju građanskopravnog delikta. Obavezi zakupoprimca odgovara pravo zakupodavca da zahtijeva vraćanje predmeta zakupa po isteku ugovorenog roka. Ugovor se zaključuje na određeno vrijeme. dok on ne bude zaključen. Ako ugovorom ništa nije precizirano. Podzakupni odnos reguliše se posebnim ugovorom između zakupoprimca i podzakupca. dolazi do prećutnog produženja ugovora. ako ugovorom nije drugačije određeno. 2. Ako zakupac ne plaća stanarinu duže od 3 mjeseca. POJAM I KARAKTERISTIKE Ugovor o korištenju stana je ugovor kojim se davalac stana obavezuje da građaninu-budućem nosiocu stanarskog prava ustupi određeni stan na trajno i nesmetano korištenje. Vraćanje predmeta zakupa je obaveza zakupoprimca po isteku ugovorenog roka. Od običnog ugovora o zakupu ugovor o korištenju stana se razlikuje u slijedećem: 1. ali najmanje na 1 godinu. Ako je zakupoprimac vršio neke opravke koje su bile zabranjene od strane zakupodavca. zakupodavac se radi vraćanja predmeta zakupa može direktno obratiti podzakupcu. a ne može trajati duže od zakupa. Ako se ne obezbijedi drugi stan. obe strane u određenim slučajevima mogu raskinuti ugovor. a bitni elementi propisani su Zakonom3. odnosno ako se zgrada ne sruši. stambeni organ će na zahtjev jedne od ugovornih strana donijeti rješenje koje zamjenjuje ugovor o korištenju stana.

U slučaju razvoda. Pravo na zasnivanje podstanarskog odnosa. Davalac stana na korištenje može dati otkaz u slijedećim slučajevima: 1. 27 . . Prava nosioca stanarskog prava Da trajno i nesmetano koristi stan u kome se nalazi . Prestanak ugovora na osnovu otkaza. ako se bračni drugovi ne sporazumiju koji od njih će ostati nosiocem stanarskog prava. Da mu se niko ne može useliti u stan bez njegove dozvole. s tim što će nosilac stanarskog prava te troškove odbiti od stanarine. Ako je nosilac stanarskog prava jedan bračni drug. 6. a ne i na cijelom stanu. 7. uz otkazni rok od mjesec dana. b) Obaveze nosioca stanarskog prava .u ovom slučaju se nosiocu stanarskog prava mora obezbijediti odgovarajući stan. ne dovede stan u stanje u kome ga je dužan predati.stanarsko pravo. Traženje tekućeg održavanja. a najkasnije u roku od 60 dana ne izvrši potrebne radove na održavanju.korištenje stana sa pažnjom dobrog domaćina i na način koji ne ometa ostale stanare u zgradi. Ako nosilac stanarskog prava zaostane duže od 3 mjeseca sa plaćanjem stanarine i drugih naknada. Ako se stan i nakon pismene opomene koristi na način kojim se ometa mirno korištenje stana ostalih stanara u zgradi. 2.korištenje stana za stanovanje . PRESTANAK UGOVORA Ugovor o korištenju stana koji je zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom tog vremena. 2.snošenje troškova tekućeg održavanja stana.plaćanje stanarine i naknade za korištenje zajedničkih uređaja. Ako se stan i nakon pismene opomene koristi na način kojim se zajedničkim prostorijama ili uređajima nanosi šteta krivicom stanara tog stana. Ako se vrši fiktivna zamjena stanova. a ostala su u istom stanu. ako drugačije nije određeno ugovorom. a koji ne može biti kraći od 30 dana. o tome odlučuje sud u vanparničnom postupku. 4. Nosilac stanarskog prava može zasnovati podstanarski odnos sa trećim licem samo na dijelu stana. Korisnikom stana smatraju se i članovi porodičnog domaćinstva nosioca stanarskog prava koji sa njim trajno žive.stan se ne može koristiti u druge svrhe. Ako se stan po propisima općine pretvara u poslovne prostorije . ako ih davalac stana ne plati. Općinska skupština može utvrditi najviše iznose zakupnine.Zakupac može raskinuti ugovor ako vlasnik stana u primjerenom roku koji mu je zakupac ostavio. Ako davalac stana u primjerenom roku. Ako nosilac stanarskog prava izdaje dio stana podstanarima suprotno zakonu i općinskim propisima. Nosilac stanarskog prava može otkaz ugovora dati pismeno vansudskim putem. . 3. Jedno lice može biti nosilac stanarskog prava samo na jednom stanu. svakog prvog u mjesecu. Ako je ugovor zaključen na neodređeno vrijeme. nosilac stanarskog prava može te radove sam izvršiti ako stambeni organ prethodno utvrdi nužnost radova i približnu visinu troškova. ako ugovorom nije predviđen duži rok. tada se i drugi bračni drug smatra nosiocem stanarskog prava povodom istog stana.čuvanje stana . PRAVA I OBAVEZE UGOVARAČA 2. on može prestati otkazom ili po sili zakona. Ako nosilac stanarskog prava koristi ili izdaje u zakup stan u poslovne svrhe. U hitnim slučajevima se radovi mogu izvršiti i bez prethodno navedenih utvrđivanja. 5. . 3.1. kao i lica koja su prestala biti članovima porodičnog domaćinstva. odnosno održavati.

ugovorom. penzionera i sl. POJAM Ugovor o zakupu poslovnih prostorija je ugovor u kome se zakupodavac obavezuje da će zakupcu ustupiti određenu poslovnu prostoriju na korištenje. Neplaćeni iznos je nosilac stanarskog prava dužan izmiriti kad se zaposli i to najkasnije u roku 3 puta dužem od vremena za koje je bio privremeno nezaposlen. Poslovnom prostorijom smatra se jedna ili više prostorija namijenjenih vršenju poslovne djelatnosti jednog korisnika. općina može odrediti da se poslovne prostorije u određenim ulicama ili dijelovima ulica mogu koristiti samo u određene svrhe. Ako se prema njemu izvršava određena mjera bezbjednosti. Prestanak ugovora po sili zakona. iznemoglih. Otkaz se ne može dati ako je nosilac stanarskog prava koristio stan duže od 10 godina. 6. ako ih sami ne koriste. Ako se nalazi u domu starih. Ako nosilac stanarskog prava i članovi njegovog domaćinstva privremeno borave na drugom mjestu kao članovi radne zajednice iz određenih razloga. izuzev: 1. ako je bio član radne zajednice duže od 10 godina ili ako ima ukupno 25 godina radnog staža. koje po pravilu čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz. 4. Zakup se zasniva slobodnim sporazumom između zakupodavca i zakupca.Nosilac stanarskog prava kome je ugovor otkazan iz navedenih razloga ne može se iseliti dok mu se ne osigura nužni smještaj. Dakle. Nosilac stanarskog prava može dobiti otkaz i u slučaju ako on i članovi njegovog domaćinstva prestanu koristiti stan neprekidno duže od 6 mjeseci. U takvom slučaju im se mora obezbijediti drugi stan. 2. ili zbog samovoljnog napuštanja rada. ako je stekao pravo na dobivanje takvog stana. 2. Ako se nalazi na izdržavanju kazne. s tim da mu ovaj za to plati zakupninu i po isteku određenog vremena vrati poslovnu prostoriju. Otkaz se daje u roku od 3 mjeseca. Ugovor će prestati i bez otkaza ako se zgrada u kojoj se stan nalazi mora rušiti na osnovu rješenja nadležnog organa ili se na osnovu rješenja nadležnog organa mora izvršiti iseljenje zbog toga što stan ne odgovara higijenskim uslovima ili postoji opasnost po život stanara. Otkaz se nosiocu stanarskog prava može dati i ako na vlastiti zahtjev prestane biti članom radne zajednice (osim ako se radi o penzionisanju). 3. NAČELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKUP POSLOVNIH PROSTORIJA 1. 2. Organi upravljanja zgradama su dužni da poslovne prostorije u društvenoj svojini izdaju u zakup. UGOVOR O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA 1. osim ako je ugovor otkazan iz razloga pod tačkom 7 (tada se ne obezbjeđuje nužni smještaj). tj. te ako je njegov bračni drug član iste radne zajednice. Nosiocu stanarskog prava se ne može otkazati ugovor zbog neplaćanja stanarine ili naknade za korištenje zajedničkih uređaja za vrijeme dok je bio privremeno nezaposlen i primao materijalno obezbjeđenje ili socijalnu pomoć. Nužnim smještajem smatra se prostorija koja obezbjeđuje stanare od elementarnih nepogoda i njihovo pokućstvo od oštećenja. Ako je nosilac stanarskog prava pozvan u vojnu službu. Općinsko vijeće je nadležno da odredi koje se poslovne prostorije mogu koristiti samo u određene svrhe. 28 . 5. Visina zakupnine određuje se sporazumom ugovarača. Ako se nalazi na liječenju. 3.

Ako sam izvrši opravke. Do prebijanja u takvom slučaju može doći samo ako se radilo o hitnim opravkama. zakupac može birati jednu od slijedećih opcija: . Osim toga. Pod useljenjem se podrazumijeva i priprema prostorija za useljenje. pravo na useljenje ima onaj koji je ranije zaključio ugovor. . Ugovor o zakupu poslovnih prostorija zaključuje se na određeno vrijeme sa naznakom tog vremena. Zakupac koji polaže pravo na useljenje može podnijeti tužbu općinskom sudu protiv drugog zakupca. svrhu zakupa . Ovo prebijanje ne dolazi u obzir ako zakupac nije blagovremeno obavijestio zakupodavca o potrebi opravke i nije mu dao primjeren rok za to. NAČIN ZASNIVANJA ZAKUPA POSLOVNIH PROSTORIJA Zakup se zasniva pismenim ugovorom. Ako su ugovore o zakupu istih poslovnih prostorija zaključila 2 zakupca. kao i unošenje dijelova inventara. Ako zakupodavac to ne izvrši. osim ako se drugi već uselio ne znajući za ranije zaključeni ugovor sa prvim zakupcem. .traženje predaje poslovnih prostorija. 4. iznos zakupnine i naknade za korištenje zajedničkih uređaja i prostorija. 6. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija ima i stvarnopravno dejstvo. Ako vrijeme predaje nije određeno ugovorom. tj. vrijeme trajanja zakupa ili odredbe o otkazu.odustati od ugovora. naznaku predmeta zakupa. niti se može odrediti po prirodi posla i cilju koji se želi postići. s tim da u oba slučaja ima pravo na naknadu štete ukoliko je istu pretrpio. Ugovor mora sadržavati naročito: imena stranaka.prava zakupodavca Useljenje u poslovne prostorije . djeluje i prema trećim licima koja kupovinom ili po drugom osnovu steknu zgradu ili dio zgrade u kome se nalaze zakupljene poslovne prostorije. zakupac ima alternativno mogućnosti da opravku izvrši sam na teret zakupodavca ili da odustane od ugovora. Ako zakupodavac u tom roku ne izvrši opravku.traženje izvršenja potrebnih opravki.prava zakupca Predaja poslovnih prostorija . vrijeme plaćanja.naznaku djelatnosti koju će obavljati zakupac. Zakupac je dužan zakupodavca bez odlaganja obavijestiti o potrebi opravke poslovnih prostorija i tom prilikom mu može staviti primjeren rok da izvrši opravke. odredbe o korištenju zajedničkih uređaja i prostorija. Primopredaja prostorije obavlja se zapisnički. zakupac će o tome obavijestiti zakupodavca i dati mu primjeren rok da prostoriju dovede u to stanje. Zakupodavac je obavezan da poslovne prostorije tokom trajanja zakupa održava u stanju u kome ih zakupac može koristiti u svrhu zbog koje su izdate.zahtijevanje useljenja. Zakupcu je omogućeno da trećem licu na korištenje ustupi dio. Dakle. Ako se poslovna prostorija ne preda u stanju u kome je zakupodavac bio dužan da je preda. Zakupac je dužan useliti u roku od 30 dana od dana kad je po ugovoru stekao pravo na useljenje.na teret zakupodavca dovesti poslovne prostorije u stanje u kome su trebale biti predate. mjesto i datum zaključenja ugovora. 5. b) Obaveze zakupca . ili na neodređeno vrijeme sa naznakom otkaznog roka. forma je bitan element ugovora. zakupac može izvršiti prebijanje troškova sa iznosom dijela zakupnine koji se izdvaja za održavanje zgrade. zakupac ima pravo i na naknadu štete koju je pretrpio zbog toga što mu prostorija nije predata u ugovorenom stanju.tražiti srazmjerno sniženje zakupnine. OBAVEZE I PRAVA STRANAKA a) Obaveze zakupodavca . Održavanje poslovnih prostorija u ugovorenom stanju .4. ali ne i sve zakupljene prostorije (podzakup) 3. predaja se ima izvršiti odmah po zaključenju ugovora. Ako zakupac bez opravdanog razloga ne useli u roku od 29 . te potpise stranaka.

izdaće zakupcu nalog da do dana označenog u otkazu vrati prostorije ili da sudu u roku od 8 dana od dana dostave naloga podnese prigovor protiv naloga. tj. Obe strane imaju pravo otkazati ugovor i to svakog prvog ili petnaestog dana u mjesecu. sud neće po istom dostavljati nalog. po isteku otkaznog roka. Ako ništa o tome nije rečeno u ugovoru. Prilikom vraćanja sastavlja se poseban zapisnik o stanju prostorija i uređaja. Čuvanje zakupljenih poslovnih prostorija i njihovo korištenje u ugovorene svrhe . Plaćanje zakupnine . a na neodređeno vrijeme. 30 . Međutim. a zakupodavac se ne tome ne protivi. već će ga samo dostaviti zakupodavcu. Ovu naknadu zakupac je dužan plaćati u vrijeme njene dospjelosti. Ako je otkaz ugovora podnio zakupac. ako zakupac i nakon isteka vremena na koje je ugovor bio zaključen nastavi koristiti prostorije. Prestankom ugovora. ugovor se ne može otkazati prije isteka 1 godine(?) U otkazu se tačno mora naznačiti dan do kojeg se poslovne prostorije moraju vratiti. Dispozitivna pravila za mjesto plaćanja ista su kao i kod općeg ugovora o zakupu. Obaveza plaćanja naknade za korištenje zajedničkih prostorija postoji ukoliko drugačije nije ugovoreno ili ukoliko ta naknada nije uračunata u zakupninu. 2. a u slučajevima predviđenih zakonom. Ugovor o zakupu poslovnih prostorija otkazuje se isključivo preko suda. PRESTANAK UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNIH PROSTORIJA Ugovor zaključen na određeno vrijeme po pravilu prestaje istekom tog vremena i ne mora biti posebno otkazan. Isti slučaj je ako zakupac u roku od 30 dana od dana useljenja ne počne obavljati poslovnu djelatnost radi koje je zaključen ugovor.negotiorum gestio inutilis. kao što je to slučaj kod općeg zakupa. prostorije se moraju vratiti u stanju kako je ugovoreno. Ugovor može prestati i odustankom jednog od ugovarača. ako ugovorom nije drugačije određeno.jednostranim raskidanjem. Zakupodavac može svakodobno odustati od ugovora u slijedećim slučajevima: 1. Ugovor zaključen na neodređeno vrijeme prestaje otkazom. dolazi do parnice u kojoj zakupac ima položaj tuženog. Ako vrijeme plaćanja nije određeno ugovorom. Zakupac nije ovlašten vršiti bilo kakve prepravke poslovnih prostorija bez odobrenja zakupodavca. Ako se prigovor podnese. tj.30 dana. a zakupodavac položaj tužioca. zakupnina se plaća mjesečno unaprijed.traženje plaćanja naknade. najkasnije do petog dana u mjesecu. ispoštovan otkazni rok). Zakupac je dužan poslovne prostorije čuvati sa pažnjom dobrog privrednika odnosno dobrog domaćina. ako drugačije nije ugovoreno. što se u ugovoru mora tačno navesti. smatra se da naknada nije uračunata u zakupninu.traženje plaćanja. 5. Ako zakupodavac podnese otkaz i sud utvrdi da postoje uslovi za otkaz (pravo zakupodavca. pod istim uslovima. Općinski organ može propisati razloge zbog kojih zakupodavac može dati otkaz. ugovor se automatski raskida. Ako ugovorom drugačije nije određeno. Zakupac bi bio dužan nadoknaditi svu štetu koja je zakupodavcu eventualno učinjena prepravkama. a ako u ugovoru ništa nije određeno imaju se vratiti u stanju u kome su predate u zakup. smatra se da je ugovor prećutno obnovljen.Zahtijevanje takvog postupanja. Plaćanje naknade za korištenje zajedničkih prostorija . Smatra se da se zakupodavac ne protivi ako najkasnije 15 dana po isteku vremena ugovora nije pismeno ili preko suda zahtijevao da mu zakupac vrati poslovne prostorije. po mjesnim običajima odnosno u mjestu prebivališta zakupodavca. Vraćanje poslovnih prostorija po prestanku ugovora . Ako se zakupac i nakon opomene koristi prostorijama protivno ugovoru ili im nanosi znatnu štetu. Ako zakupac ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od 2 mjeseca od dana saopštenja opomene.zahtijevanje vraćanja. Zakupac ne odgovara za pogoršanje stanja prostorija izazvano njihovim redovnim korištenjem u smislu ugovornih odredaba. U suprotnom bi postojalo zabranjeno vršenje tuđih poslova . S tim u vezi je obavezan izvršiti opravke svih oštećenja poslovnih prostorija nastalih krivicom njega ili lica za koja on odgovara.

2.poslugoprimac nije obavezan dati naknadu za upotrebu predmeta posluge. a ovaj se obavezuje da mu po isteku tog vremena vrati istu stvar. a ugovarač koji prima stvar poslugoprimac (comodatar). 3. visina. U zakup se može dati samo zemljište u privatnoj svojini. Ugovarač koji daje stvar na upotrebu naziva se poslugodavac (comodant). Pojam Ugovor o posluzi (comodatum) postoji kad jedan ugovarač drugome preda određenu stvar na upotrebu bez naknade tokom određenog vremena.izvršenje traje relativno duži vremenski period. Priznaje se sloboda zaključivanja zakupnog odnosa povodom tog zemljišta. uz određivanje roka u kome se prostorije moraju predati. UGOVOR O POSLUZI 1. a ne neka druga. makar bila istog roda. Zakupljeno zemljište može se koristiti po pravilu samo za poljoprivrednu proizvodnju. .1. Ako zakupodavac iz razloga za koje nije odgovoran ne može koristiti prostorije u kojima je vršio vlastitu djelatnost. . 4. pa zbog toga želi koristiti prostorije koje u njegovoj zgradi drži zakupac. 5. vrijeme trajanja zakupa. UGOVOR O ZAKUPU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA* 1. POJAM. . Odustanak se pismeno saopštava saugovaraču.trajan ugovor . Bitni elementi ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta su katastarska oznaka zemljišta. ZASNIVANJE ZAKUPA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta mora biti zaključen u pisanoj formi ili putem izjava saugovarača datih na zapisnik pred nadležnim organom. 1. kvaliteta i kvantiteta. Poljoprivredno zemljište uzeto u zakup ne smije se davati drugom licu na korištenje (zabrana podzakupa) 2.njegovim zaključenjem nastaju obaveze samo za poslugoprimca. Prvenstveno pravo uzimanja poljoprivrednog zemljišta u zakup imaju poljoprivredne organizacije.realan ugovor . 31 . NAČELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA 1. Stvar koja se daje je predmet posluge.3. Može se desiti da tokom izvršenja nastanu obavezei za poslugodavca. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O POSLUZI 1.dobročin ugovor . Obilježja ugovora Ugovor o posluzi je: .jednostrano obavezan . vrsta i način plaćanja zakupnine. Kod ugovora o posluzi osnovno je da se ima vratiti ista stvar in species. odnosno održavati.nastao je tek onda kad poslugodavac preda poslugoprimcu predmet posluge. Sva ostala pitanja vezana za regulisanje zakupa poljoprivrednog zemljišta rješavaju se korištenjem općih pravila koja se tiču ugovora o zakupu. 2. Upravo po tome se ugovor o posluzi razlikuje od ugovora o zajmu. ako on bude dužan snositi troškove oko održavanja predmeta posluge. Zakupac može svakodobno odustati od ugovora ako mu zakupodavac u primjerenom roku ne dovede poslovne prostorije u stanje u kome ih je dužan predati. Taj rok ne može biti kraći od mjesec dana od dana prijema pismene izjave o odustanku.

poslugoprimcu ostaje samo pravo da jednostrano raskine ugovor.1.3. Predmet ne smije davati trećem licu na upotrebu bez odobrenja poslugodavca. Vrijeme trajanja posluge prvenstveno zavisi od ugovora. 3. NASTANAK I TRAJANJE UGOVORA O POSLUZI Bitni elementi ovog ugovora su predmet posluge i vrijeme trajanja posluge. jer se na zajam ne može dati tuđa stvar. Obzirom da je ugovor o posluzi dobročin. više sile ili postupka trećeg lica.2. DEJSTVO UGOVORA O POSLUZI 3. rok se određuje po cilju i svrsi zbog kojih je zaključen. gubitak ili propast predmeta posluge za koje je kriv on ili lica za čije postupke odgovara. Stvar koja se daje na poslugu ne mora biti vlasništvo poslugodavca. ali ako poslugodavac odluči da ne popravlja predmet posluge. pod uslovom da je podobna za upotrebu koju ugovarači imaju u vidu prilikom zaključenja ugovora. 32 . Obaveze i prava ugovarača Čuvanje predmeta posluge i njegova upotreba na ugovoreni način.1. kako bi mogao blagovremeno reagovati. Poslugoprimac odgovara za svako oštećenje. Ugovarači mogu nastanak ugovora usloviti i saglasnošću o još nekim pitanjima. Poslugodavac ne odgovara poslugoprimcu za pravne i faktičke nedostatke predmeta posluge. 2. onda se ne radi o posluzi. s tim da davaoc može od prekariste svakodobno tražiti vraćanje stvari. odnosno na način koji odgovara namjeni tog predmeta. 3. On takođe odgovara i za propast stvari usljed slučaja. poslugodavac nije obavezan održavati predmet posluge u upotrebljivom stanju. Ako rok nije naveden u ugovoru. ako je predmet posluge upotrebljavao protivno ugovoru. Poslugoprimac je dužan predmet posluge upotrebljavati na ugovoreni način."izmoljenoj posluzi". Ako to u ugovoru nije navedeno. Odnosi između prekariste i davaoca posluge uglavnom se regulišu kao odnosi poslugodavca i poslugoprimca. poslugodavac ima pravo izbora: da zadrži primljenu naknadu štete i ne primi stvar natrag. a prava na strani poslugodavca. namjeni predmeta ili ako je predmet bez ovlaštenja poslugodavca dao na upotrebu trećem licu. poslugodavac može jednostrano raskinuti ugovor i u roku od 5 godina zahtijevati naknadu eventualno pretrpljene štete. već o prekariju ili tzv. poslugodavac mu ih je dužan nadoknaditi samo pod uslovom da se prethodno saglasio sa tim održavanjem. Buduća stvar ne može biti predmet ugovora jer se stvar mora predati poslugoprimcu da bi ugovor nastao. Ukoliko bi se naknadno pronašla izgubljena stvar koja je bila predmetom posluge. osim ako je postupio dolozno (tj. ili da traži predaju stvari uz povrat naknade. Poslugoprimac ga je dužan obavijestiti o pogoršanju stanja predmeta posluge. Ako je poslugoprimac imao troškove oko održavanja.znao za nedostatke usljed kojih je poslugoprimac pretrpio štetu). I po ovome se ugovor o posluzi razlikuje od ugovora o zajmu. Nastanak obligacije Zaključenjem ugovora dolazi do zasnivanja obligacionog odnosa iz kojeg proizilaze samo prava i obaveze za ugovarače. niti se to može odrediti po cilju i svrsi. Predmet posluge po pravilu može biti svaka stvar u prometu. Značaj Zaključenje ugovora o posluzi predstavlja određenu vrstu saradnje među ljudima i uzajamne pomoći. Ako poslugoprimac ne bude uredno izvršavao svoje obaveze. Obaveze su uglavnom na strani poslugoprimca.

Dvostranoobavezan . Najčešće ga zaključuju banke kao zajmodavci.stvar vratio vlasniku. 1. onda se predmet vraća na način koji odgovara samoj prirodi stvari. niti se isto može odrediti na osnovu okolnosti slučaja. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi ugovora o zajmu su: predmet zajma. U suprotnom odgovara poslugodavcu za svu štetu koju mu je prouzrokovao time što je npr.dobročin je kad zajmoprimac za upotrebu predmeta zajma ne daje nikakvu naknadu. Pojam Ugovor o zajmu nastao je kad se jedan od ugovarača (zajmodavac) obaveže da drugome preda na raspolaganje.1. kad se obaveza iz kupoprodaje sporazumom pretvori u dug po osnovu zajma. neophodno je da zajmodavac bude vlasnik stvari koja je predmet zajma. Predmet zajma može biti i buduća stvar. a za konkretni zajam ne postoji zakonski propis. Ako ugovorom nije precizirano mjesto vraćanja predmeta. pod uslovom da to ne čini u nevrijeme. 2. Može biti dobročin i teretan .Vraćanje predmeta posluge. jer je ugovor bio zaključen u njegovom interesu. generičko vraćanje predmeta. NASTANAK UGOVORA O ZAJMU 2. rok trajanja zajma i eventualno naknada. odnosno postizanja određenog rezultata.1. Obilježja Konsenzualan . Trajan . odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta. Ako način nije ugovoren.3. Predmet posluge vraća se na ugovoreni način. Poslugoprimac može predmet vratiti i prije ugovorenog roka. smatra se da je ugovor o zajmu nastao u trenutku novacije. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O ZAJMU 1. predmet se vraća u mjestu prebivališta poslugodavca. Poslugoprimac je dužan da predmet posluge vrati isključivo poslugodavcu. Ugovarači ovaj krug pitanja mogu proširiti po vlastitom sporazumu. Ako se ugovarači nisu sporazumjeli o davanju naknade. Troškovi vraćanja padaju na poslugoprimcu. odnosno u vlasništvo određeni iznos novca ili drugih zamjenjivih stvari. Najčešće se kao predmet pojavljuje novac. tj. Ako zajmodavac nije vlasnik stvari. odnosno licu kojeg on ovlasti. Značaj Radi se o dosta čestom ugovoru koji je pravni instrument za upotrebu tuđih stvari.obično traje duži vremenski period. 2.2. koji se ostavlja zajmoprimcu da izvrši svoju obavezu. poslugoprimac je obavezan vratiti predmet posluge poslugodavcu. na nezgodan način i na nezgodnom mjestu za poslugodavca.2.ugovor nastaje u trenutku kad ugovarači postignu saglasnost o bitnim elementima. UGOVOR O ZAJMU 1. Predmet Predmet zajma su zamjenjive stvari. tj. POJAM. bez obzira na to što poslugodavac možda nije vlasnik stvari. Po prestanku ugovora. sa fizičkim i pravnim licima kao zajmoprimcima. ugovor se smatra dobročinim. a ovaj se obavezuje da mu nakon ugovorenog vremena vrati isti iznos novca. Ako je zajam nastao novacijom. Obzirom da ugovor o zajmu predstavlja titulus za sticanje prava vlasništva. učinak 33 . Kod ugovora u privredi zajam je po zakonu teretan. posebno novca. zajmoprimac duguje naknadu bez obzira na to što ona nije ugovorena.iz ugovora proizilaze određena prava i obaveze za oba ugovarača. 1.

on može vratiti upravo stvar koja mu je predata ali pod uslovom da ista upotrebom nije izgubila vrijednost. smatra se da je obaveza zajmoprimca iz ugovora dospjela po isteku prekomjernog roka. Ako se radi o zajmu sa naknadom.prava zajmoprimca Predaja predmeta zajma. 2.bez obzira na znanje o svojstvima predmeta zajma). Nastanak obligacije Samim zaključenjem ugovora zajmoprimac nije postao i vlasnik pozajmljene stvari. Ako je zajam bez naknade. 2. zajmodavac je obavezan nadoknaditi štetu samo ako su mu nedostaci poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati. ali se smatra da se nesavjesni zajmoprimac ne treba štititi. nego u novcu. Savjesni zajmoprimac postaje vlasnikom predmeta zajma. Zbog toga se konstatuje da je osnovno dejstvo ugovora o zajmu da zasnuje obligacioni odnos između ugovarača. O znanju i neznanju zajmoprimca ZOO ništa ne govori u slučaju zajma sa naknadom. zajmodavac odgovara za štetu zbog materijalnih nedostataka predmeta zajma. Ugovorom se može navesti da zajmodavac nema pravo tražiti vraćanje predmeta zajma prije nego što istekne određeno vrijeme. Zajmodavac može odbiti da preda predmet zajma ako se nakon zaključenja ugovora pokaže da su materijalne prilike zajmoprimca takve da on neće biti u stanju da vrati zajam. zajmoprimac ne postaje vlasnik stvari. s tim što je zajmoprimac dužan nadoknaditi eventualnu štetu koju je zajmodavac usljed toga pretrpio. 34 . Kod novčanih zajmova naknada se naziva kamata.4. Generičko vraćanje predmeta zajma U trenutku zaključenja ugovora mora postojati saglasnost o generičkom vraćanju predmeta zajma. tj. dužan ga je vratiti u novcu. Ako je zajmoprimac bio nesavjestan ili ako je ugovor bio dobročin. a) Obaveze zajmodavca . Ako vrijeme predaje predmeta zajma nije precizirano. Ako je rok za predaju određen. DEJSTVO UGOVORA O ZAJMU 3. koji ne može biti kraći od 2 mjeseca po postavljanju zahtjeva da mu se vrati predmet zajma. a o njima nije obavijestio zajmoprimca.pravo na obeštećenje.ugovora zavisi od savjesnosti zajmoprimca. Ako mjesto predaje nije precizirano ugovorom. Takav način vraćanja je pravo. zajmoprimac ima pravo tražiti predaju predmeta zajma odmah po zaključenju ugovora. Predmet zajma će zajmodavac predati zajmoprimcu u stanju kako je ugovoreno. a najkasnije za 1 godinu od dana zaključenja ugovora. Rok trajanja zajma Ako u ugovoru nije zaključen rok trajanja zajma. Ugovarači se mogu sporazumjeti da zajmoprimac ne vrati predmet zajma in naturam.5. 3. 2. Pod savjesnim zajmoprimcem podrazumijeva se osoba koja nije znala niti je po okolnostima slučaja mogla znati da zajmodavac nije vlasnik stvari.3. već će to postati u trenutku prijema stvari od zajmodavca. ali ne i obaveza zajmoprimca. Odgovornost za materijalne nedostatke . Ako zajmoprimac ne bude u mogućnosti da vrati predmet zajma generički. Ona se obično sastoji u stvarima iste vrste kao i predmet zajma. ako se radi o teretnom zajmu. a rok se ne može odrediti ni po prirodi ugovora. Naknada Naknada je imovinska vrijednost koju je zajmoprimac dužan dati zajmodavcu za upotrebu predmeta zajma. Ona može biti ugovorna i zakonska. i to u svakom slučaju (tj. Zajmoprimac ima i pravo odustati od ugovora prije nego što mu je zajmodavac predao predmet zajma. zajmoprimčevo pravo zahtijevanja predaje predmeta zastarijeva u roku od 3 mjeseca od dana dolaska zajmodavca u zakašnjenje. predmet zajma se predaje u mjestu prebivališta zajmodavca.1.

Davanje naknade. a ponekad kupoprodaja. uzima se da se naknada ima dati sa vraćanjem predmeta zajma. Vraća se stvar iste vrste.1. Zbog toga se u praksi u ugovorima naznačuje obaveza zajmoprimca da vrati određenu vrijednost stvari. Pojam Ugovor o djelu je takav ugovor kojim se jedan od ugovarača obavezuje da će izvršiti neku radnju i njome postići određeni rezultat (proizvod). NAMJENSKI ZAJAM Kod namjenskog zajma zajmoprimac mora predmet zajma upotrijebiti na način predviđen u ugovoru. Zabranjeno je ugovaranje obračuna kamata na kamate. U takvom slučaju on ima pravo predmet zajma vratiti prije ugovorenog roka. Ako zajmoprimac ne vrati predmet zajma na vrijeme. Promjena vrijednosti predmeta zajma u međuvremenu. OBILJEŽJA I ZNAČAJ 1. niti je određen zakonom. Obaveza davanja naknade postoji samo ako je ista predviđena ugovorom ili zakonom. Ako rok nije ugovoren. odnosno u cilju postizanja ugovorene svrhe. Npr. odnosno da li zajmoprimac može predmet zajma vratiti prije roka. ako je vrijeme trajanja ugovora do godinu dana. da se kamata plaća i na neisplaćeni iznos kamata. zavisi od toga u čiju korist je rok trajanja zajma ugovoren. zajmoprimac će biti dužan platiti sve tzv. Ako u pogledu vremena davanja naknade nije ništa određeno. kamate za svo vrijeme ugovorenog trajanja zajma. mjesto vraćanja je mjesto prebivališta zajmoprimca. a drugi se obavezuje da će taj rezultat posla preuzeti i isplatiti svom saugovaraču određenu naknadu. Ako ugovor ne sadrži odredbe o načinu vraćanja. pod uslovom da to ne bude nezgodno za zajmodavca i da mu se time ne nanese šteta. po pravilu nema uticaja. ukoliko predmet zajma vrati prije vremena. predmet zajma se ima vratiti odjednom. po našoj mjeri i 35 . dužan je nadoknaditi štetu. Moguće je da se po sporazumu ugovarača za neisplaćeni iznos naknade poveća predmet zajma. bez obzira što je u međuvremenu možda došlo do promjene vrijednosti stvari. preduzetnik). kvaliteta i kvantiteta. Predmet ugovora je rezultat koji treba postići radom. Ukoliko zajmoprimac ne plati dospjelo naknadu na vrijeme. Vraćanje predmeta zajma je osnovna obaveza zajmoprimca. POJAM. Predmet se vraća čim nastupi ugovoreni rok. pretpostavlja se da je rok trajanja ugovoren u korist zajmoprimca. 4. Pretvaranje naknade u zajam prisutno je uglavnom kod novčanih zajmova. naknada se obračunava i dalje. zajmoprimac mora predmet zajma vratiti u roku koji ne može biti kraći od 2 mjeseca od dana zajmodavčevog zahtjeva da mu se predmet vrati. Ovo se kod međudržavnih novčanih zajmova ostvaruje putem ugovaranja tzv. (po tome se razlikuje od ugovora o radu. Ako se iz ugovora ne može pouzdano utvrditi u čiju korist je rok ustanovljen. Ako su cipele izrađene po narudžbi. To se kod novčanog zajma realizira u vidu zatezne kamate. Ako je vrijeme trajanja ugovora preko godinu dana."zlatne klauzule". U suprotnom zajmodavac može raskinuti ugovor i zahtijevati odmah vraćanje predmeta zajma. tj. zajmodavac može podnijeti tužbu.zahtijevanje vraćanja predmeta zajma. nabavka cipela kod obućara je ponekad ugovor o djelu. čiji predmet je sam rad) Ugovor o djelu je ponekad teško razlikovati od kupoprodajnog ugovora. Ako mjesto vraćanja nije posebno ugovoreno. a ugovarač koji se obavezuje dati naknadu zove se naručilac. Odgovor na pitanje da li zajmodavac može tražiti vraćanje predmeta zajma prije ugovorenog roka. Ako je ugovor o zajmu bio sa naknadom. U slučaju novčanog zajma. UGOVOR O DJELU 1.b) Obaveze zajmoprimca .prava zajmodavca Vraćanje predmeta zajma . tj. mjesto vraćanja je mjesto prebivališta zajmodavca."međukamate". Ugovarač koji se obavezuje da nešto napravi naziva se poslenik (preuzimač.

Poslovi i rezultati koji su predmet ugovora o djelu mogu biti vrlo različiti. a njenu visinu najčešće ugovarači određuju sporazumno. Ipak. Moguće je da rezultat ponekad izostane iz objektivnih razloga ili krivicom naručioca posla. Ako u posljednjem slučaju poslenik nije izričito dao jamstvo za tačnost proračuna. Trajan.3. kao i prema uobičajenoj nagradi za tu vrstu rada. 2. Ugovarači mogu odrediti još neke. ako je poslenik dao izričito jemstvo za tačnost proračuna. to ne znači da se naknada ne mora isplatiti. Prema tome. istu će odrediti sud prema vrijednosti rada. odrediće se po prirodi same stvari. poslenik o tome mora bez odlaganja obavijestiti naručioca posla i zatražiti objašnjenje da li da posao nastavi sa izmijenjenim proračunom ili da ga obustavi. Ako visina naknade nije unaprijed određena na bilo koji od navedenih načina.1. a koji je stvarni predmet ugovora. Značaj Ovaj ugovor spada u grupu ugovora intuiti personae. a njeno određivanje se može i prepustiti trećem licu. 2.2. Obično je to pismena forma. pa je i izvršenje obaveze vezano za ličnost. Izvršenje obično traje relativno duže vrijeme i to kontinuirano. postoji ugovor o djelu. Uzajaman (dvostrano obavezan i teretan). dakle ako se radi o individualiziranom rezultatu posla. Rok trajanja ugovora Ako rok nije određen ugovorom. Ekvivalentan. rad sam po sebi po pravilu ne predstavlja predmet ugovora o djelu.sukcesivna isporuka rezultata posla. mogu je usloviti obimom obavljenog posla. Visina naknade u pojedinim slučajevima može biti propisana zakonom. ako se ugovarači kasnije ne sporazumiju o visini naknade.2. Međutim. Ugovorom se može predvidjeti i tzv. pa se tokom izvršenja posla prekoračenje proračuna pokaže neizbježnim. a može se ugovoriti i na osnovu proračuna poslenika o uloženom radu i materijalu. Saglasnost ugovarača o bitnim elementima Bitni elementi ovog ugovora su: predmet. te da se obaveza poslenika iscrpi samo u radu (npr. 3. izvjesni ugovori o djelu moraju biti zaključeni u određenoj formi. rok trajanja i naknada. 2. Naime. a o ugovoru o kupoprodaji ako je uposlenik upotrijebio svoj materijal za izradu. on ne može zahtijevati povećanje naknade. Predmet ugovora Predmet ugovora je izvršenje neke radnje i postizanje određenog rezultata od strane poslenika.4. Naknada Naknada je imovinska vrijednost koju je naručilac posla obavezan isplatiti posleniku za određeni rezultat rada. ako su ispunjeni potrebni uslovi.datom modelu. može biti ustanovljena tarifa. 36 . 2. Obilježja Konsenzualan i neformalan. i u ovom slučaju moguća je primjena instituta promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus). Ako se ne može sa sigurnošću utvrditi da li postoji individualiziranje predmeta. Oni mogu odmah tačno odrediti njenu visinu. NASTANAK UGOVORA O DJELU 2.kad naručilac ne mogne pribaviti ostatak materijala da se dovrši izrada predmeta). polazi se od toga da se radi o ugovoru o djelu ako je materijal za izradu dao naručilac. 1. normalnom potrebnom vremenu za taj posao. odnosno karaktera posla. tj. Rad je samo preduslov rezultata koji se želi postići. Obično se sastoji u novcu. Izuzetno. ugovora kod kojih je ličnost ugovarača dominantna.

3. a njegovi nasljednici nisu dužni brinuti za izvršenje tog posla. ugovor će automatski prestati. pod uslovom da plati ugovorenu naknadu od koje može odbiti iznos koji je poslenik uštedio zbog neizvršenog posla. S druge strane. Poslenik je dužan naručiocu skrenuti pažnju na eventualne nedostatke materijala koji mu je dat za izradu djela. što znači da tokom trajanja rada rizik slučajne propasti materijala snosi naručilac posla. ako poslenik nije bio obavezan da posao obavi lično. Ako nedostaci ne čine djelo neupotrebljivim. štetu će drugoj strani nadoknaditi onaj ugovarač koji je pao u zakašnjenje. u tom vremenu rizik slučajne propasti rada snosi poslenik. U svako vrijeme dok posao nije završen poslenik može odustati od ugovora. tj. uz naknadu štete naručiocu. Ako ugovorom nije preciziran kvalitet rezultata rada. Poslenik je prvenstveno dužan postići rezultat posla predviđen ugovorom. a bio je obavezan lično izvršiti posao. osim ako je drugačije predviđeno ugovorom.2. Ako ugovorom ništa nije precizirano. obavljanje posla se ne može povjeriti trećem licu. Ako se nedostatak ne ukloni. ili nasljednik može jednostrano raskinuti ugovor. izuzev ako je znao za njih. pitanje ličnog izvršenja zavisi od karaktera posla i njegove vezanosti za stručne i lične osobine poslenika. DEJSTVO UGOVORA O DJELU 3. Poslenik ne odgovara u slučaju da i nakon upozorenja naručilac insistira na izradi djela upravo od tog materijala. 37 . Ako poslenik umre prije isteka roka ugovora. odgovaraće za štetu koji naručilac zbog toga pretrpi. u slučaju postojanja skrivenih nedostataka. a nije naručioca na to upozorio. ostavljajući mu primjeren rok za to. Naručilac se po pravilu ne miješa u posao poslenika. s tim što za kvalitet posla naručiocu uvijek odgovara poslenik. Nakon što je naručilac pregledao i primio izvršeno djelo. jer je on osoba koja je u obligacionom odnosu sa naručiocem. on odgovara za njegov bonitet. postupajući savjesno i u skladu sa svojom stručnošću. Nastanak obligacije Zaključenjem ugovora zasniva se obligacioni odnos. Ako ugovorom nije preciziran kvalitet materijala. U drugom slučaju. Obaveze i prava ugovarača a) Obaveze poslenika . poslenik odgovara za štetu. može doći do sporazumnog raskida ugovora između naručioca i poslenikovog nasljednika.prava naručioca Postizanje određenog rezultata posla . on i dalje ostaje vlasnik materijala. Ako je naručilac posla posleniku dao materijal za izradu odnosno preradu. Naručilac koji je uredno obavijestio poslenika o nedostacima ima pravo tražiti od poslenika da ih otkloni. poslenik više ne odgovara za nedostatke na djelu koji su se mogli opaziti običnim pregledom. dispozitivno pravilo je da se upotrijebi materijal uobičajenog standardnog kvaliteta. naručilac ima pravo raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. Ako materijal obezbjeđuje poslenik. Ako je ugovor zaključen upravo zbog tih osobina poslenika. Ako je nedostatak takav da je djelo neupotrebljivo. Međutim. Ugovor može raskinuti i naručilac posla. Prvenstveno od ugovora zavisi da li poslenik mora ugovoreno djelo izvršiti lično.zahtijevanje postizanja tog rezultata. dispozitivno pravilo je da rezltat mora biti onakav kakav se redovno očekuje u takvom poslu pri normalnim okolnostima. Ako to ne učini.1. naručilac može sam ukloniti nedostatak na teret poslenika. 3. prava naručioca zavise od prirode nedostatka. Važi i obrnuto. može srazmjerno smanjiti naknadu ili raskinuti ugovor. naručilac se može na njih pozvati najkasnije u roku od 2 godine od dana prijema stvari. ili ga može povjeriti trećem licu. Ako usljed krivice poslenika propadne materijal koji je obezbijedio naručilac. Ako do propasti dođe za vrijeme zakašnjenja. U svakom od ova 3 slučaja naručilac ima i pravo na naknadu štete.

POJAM. poslenik ima založno pravo na stvarima koje mu je naručilac predao u vezi sa njegovim radom. ZNAČAJ I OBILJEŽJA UGOVORA O PREVOZU 1. U tom slučaju bi poslenik mogao svoju obavezu predaje rezultata izvršiti putem suda.1. Naručilac je obavezan preuzeti rezultat posla koji je izvršen na ugovoreni način i u ugovorenom roku.nije isplatio predujam ili . U suprotnom je to obaveza naručioca posla. Ako je poslenik bez saglasnosti naručioca djelo izveo u većem obimu ili boljeg kvaliteta. Radi obezbjeđenja naplate svojih potraživanja po osnovu ugovora o djelu. Naručilac posla dužan je dati posleniku naknadu u skladu sa ugovorom i to u smislu iznosa. Poslenik ima samo ius tollendi. pada u zakašnjenje sa svim posljedicama istog. time će doći i do produženja roka trajanja ugovora za onoliko vremena koliko je kasnila predaja materijala. Ako se rezultat posla predaje u dijelovima (rad u etapama). mjesta i vremena.prava poslenika Davanje naknade za postignuti rezultat posla . Ako je rok za predaju rezultata fiksan. Razvoj i značaj Po svojoj prirodi ugovor o prevozu je poseban oblik ugovora o djelu. Davanje materijala za preradu .zahtijevanje predaje materijala. Na njega se primjenjuju prvenstveno pravila o grani transporta uz koju je ugovor vezan. Prijem rezultata posla .2. poslenik može raskinuti ugovor i tražiti naknadu štete. a naručilac odbije preuzeti rezultat posla. Rezultat se predaje u ugovoreno vrijeme. Ako su ispunjena ova 2 uslova.zahtijevanje naknade. Ako uopšte ne preda materijal.zahtijevanje predaje. važe opća pravila o mjestu ispunjenja ugovora. b) Obaveze naručioca posla . .nije predao materijal na vrijeme. naručilac posla može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete. Ako mjesto predaje nije izričito ugovoreno. Ta pravila. sadržana u posebnim zakonima.zakasnio u ispunjenju drugih obaveza. Obaveza da poslenik obezbijedi materijal za preradu postojaće samo ako je izričito ugovorena. a drugi se obaveže da mu za to isplati određenu naknadu. RAZVOJ. 38 .Predaja rezultata posla . 1. Ako u pogledu načina i vremena davanja ništa nije posebno ugovoreno. To se naziva situaciono plaćanje. naknada se ima dati prilikom završetka svake etape posla. naručilac neće imati obavezu posleniku dati veću naknadu. ali poslenik ne odgovara zbog toga što naručilac: . Ako naručilac preda materijal sa zakašnjenjem. a poslenik je u tolikom kašnjenju da je očigledno da neće završiti posao u roku. su lex specialis u odnosu na pravila iz ZOO. načina.tražio izmjene u toku rada. Pojam Ugovor o prevozu postoji ako se jedno lice obaveže da na određeno mjesto preveze određenu stvar ili lice. . a posebno se praktikuje u građevinarstvu. naknada se ima dati odjednom i to prilikom preuzimanja rezultata posla. U obzir dolaze uglavnom faktička i simbolička predaja.zahtijevanje prijema rezultata posla. Rok će se smatrati bitnim sastojkom ugovora i u slučaju da zbog zakašnjenja poslenika naručilac očigledno ne bi imao interesa za ispunjenje ugovora. UGOVOR O PREVOZU 1.

koji su samo poseban način zaključivanja ugovora. uz primjenu odredaba o naknadi kod ugovora o djelu. prisutno kod organiziranja putovanja.Ugovor o prevozu je neformalan. Obilježja ugovora o prevozu Konsenzualnost . Međutim.kod pomorskog ili zračnog prevoza pri zaključivanju čartera. tovarni list. Ukoliko naknada nije utvrđena ni na jedan od navedena 2 načina.Zaključenjem ugovora obje strane stiču određena prava i obaveze. 3. ZOO govori o "pošiljaocu"."primjerena naknada". odnosno "putniku". Isto važi i za pismeno formulisane uslove ponude. treba imati u vidu i mogućnost da se u ulozi onoga ko ugovara prevoz "neke osobe" ne nalazi upravo ta osoba.ugovornih i zakonskih obaveza. Teretnost .1. ugovor o prevozu je trenutan. NASTANAK UGOVORA O PREVOZU Bitni elementi ugovora su prevoz kojeg treba obaviti i naknada za izvršeni prevoz. Odstupanje od navedenog postoji u linijskom prevozu. Ako je naknada određena tarifom ili putem nekog drugog objavljenog obaveznog akta. ali će se u određenim slučajevima javiti i kao trajan. To je npr. pri njegovom zaključivanju ili u vezi s njim izdaju se određene isprave (vozna karta. Od načela konsenzualnosti ipak postoje određeni izuzeci koji se susreću npr. prva je ugovorna a druga zakonska obaveza. tj. ugovor sa trenutnim izvršenjem obaveza. 2.1. već i put koji tim povodom treba preći. dakle iz kojeg u koje mjesto i kojim putem. Subjekti ugovora U ulozi prevoznika mogu se javiti pravna i fizička lica koja se bave prevozom kao redovnom djelatnošću. DEJSTVO UGOVORA O PREVOZU Zaključenjem ugovora nastaje obligacioni odnos u kome su oba ugovarača nosioci prava i obaveza. Kad se radi o prevozu osoba. obaveza predaje stvari i obaveza naknade štete. ugovor o prevozu je komutativan. Naknada Naknada predstavlja određeni iznos novca kao ekvivalent vrijednosti ugovorenog prevoza.3. Obzirom na vrijeme u kome se realiziraju njime preuzete obaveze i prava. Kad je u pitanju korisnik usluga prevoza. a ne uslov valjanosti. Te isprave su isključivo dokaz postojanja prethodno zaključenog ugovora. a ne uslov njegove valjanosti. Može biti utvrđena neposrednim sporazumom ugovarača ili tarifom. nije dopušteno ugovaranje veće naknade. 2. Obzirom da je njihov obim i raspored poznat ugovaračima već u trenutku nastanka ugovora. To znači da se u svakom konkretnom slučaju utvrđuje tzv. 2. 3. Kod ugovora o prevozu često je prožimanje tzv. 2. konosman i sl). Prevoz stvari odnosno lica Prevoz kao bitni element ugovora pojmovno obuhvata ne samo stvar koju treba prevesti. kao i svaka druga osoba koja takav ugovor zaključi.Za izvršenje ugovornih obaveza prevozniku pripada naknada koju mu je dužan isplatiti saugovarač. 39 . u slučaju obaveze da se izvrši prevoz i obaveze da se naknadi šteta u slučaju oštećenja ili propasti pošiljke. gdje je suvišno posebno ugovaranje puta koji treba preći.3. duguje se uobičajena naknada za konkretnu vrstu prevoza.2. Dvostranoobaveznost . Ugovor o prevozu stvari Obaveze prevozioca kod ovog ugovora su obaveza izvršenja prevoza. Npr.

Izuzetak je moguć samo ako je primalac ovlašten od strane pošiljaoca da primi pošiljku i u toku prevoza. Ako se radi o skupocjenim stvarima. Ako je prevoz prekinut bez krivice ugovornih strana i zainteresiranih osoba. Zakonom je kao princip ustanovljena objektivna odgovornost prevoznika za štetu nastalu gubitkom ili oštećenjem pošiljke od trenutka njenog preuzimanja do predaje primaocu. a ako o tome nema saglasnosti. On može odbiti predaju pošiljke i u slučaju da mu se tom prilikom ne preda duplikat tovarnog lista na kome je primalac potvrdio prijem pošiljke. U slučaju istovremenih zahtjeva. Ako se utvrdi istovjetnost i odsustvo oštećenja pošiljke.slobodnom prevozu po njegovom izvršenju. koji je po pravilu "pratilac" pošiljke. Ako tražene instrukcije ne dobije u primjerenom roku. Izuzetak je šteta izazvana usljed namjere ili grube nepažnje. odgovornost se proteže na rok od 8 dana od dana predaje. obaveza da preda pošiljku primaocu koji je označen ugovorom je jedna od osnovnih obaveza prevozioca. 40 . prevoznik ima pravo prodati pošiljku i podmiriti svoje troškove. obaveza naknade štete nastaje i u slučaju kašnjenja realizacije prevoza u odnosu na ugovoreni rok. troškove ovog postupka snosiće primalac. prevoznik će se osloboditi obaveze naknade štete samo ako dokaže da su oštećenje ili propast pošiljke uzrokovani radom ovlaštenog lica (npr. prednost ima pošiljalac koji ugovara duži prevozni put. prevoznik će morati nadoknaditi štetu samo ako je prilikom predaje pošiljke bio obaviješten o njenim svojstvima. Prevoz se mora izvršiti ugovorenim putem.inspekcije) ili višom silom. dužan je prema pošiljci postupati sa pažnjom dobrog domaćina. o tome će obavijestiti pošiljaoca i tražiti instrukcije. Obaveze pošiljaoca su da plati naknadu i da ustupi potrebna obavještenja. Odgovornost prevoznika prestaje preuzimanjem pošiljke i prijemom naknade za prevoz. pod uslovom da je o otkrivenom oštećenju prevoznik odmah obaviješten. Čekajući instrukcije. Uobičajeno je da se naknada u linijskom prevozu plaća unaprijed. Ništava je ugovorna odredba kojom bi se ova odgovornost smanjila ili isključila. Prevoznik je dužan predati pošiljku tek nakon što mu primalac ispuni sve uslove koji su predviđeni ugovorom. Na taj način prevoznik obezbjeđuje svoj položaj u smislu eventualne odgovornosti prema pošiljaocu. Ugovorom je ipak moguće maksimizirati iznos naknade. osim zapisnički konstatiranih manjkavosti. Za takvu štetu prevoznik odgovara pod istim uslovima kao i kod gubitka odnosno oštećenja pošiljke. prevoznik ima pravo na naknadu i troškove prevoza od mjesta prekida prevoza do odredišnog mjesta. Osim gubitkom ili oštećenjem. Mada primalac pošiljke po pravilu nije i njen pošiljalac. Pravilo je da primalac može zahtijevati predaju pošiljke od prevoznika tek po njenom pristizanju u mjesto opredjeljenja. U odsustvu tržišne. Ako se radi o skrivenim oštećenjima. a eventualno preostali iznos je obavezan položiti kod suda za ovlaštenu osobu. visina naknade štete određuje se prema tržišnoj cijeni pošiljke u vrijeme i u mjestu predaje za prevoz. a u tzv. U skladu sa općim pravilima objektivne odgovornosti. Uz to prevozilac predaje tovarni list (ako je izdat). naknada se utvrđuje uzimanjem u obzir uobičajene cijene za stvar iste vrste i kvaliteta. odnosno privrednika. uz uslov da do štete nije došlo usljed namjere ili krajnje nepažnje. Primalac ima pravo tražiti zapisničko utvrđivanje istovjetnosti pošiljke i njenog eventualnog oštećenja.U slučaju postojanja više zahtjeva za prevoz. onda putem koji najviše odgovara interesima pošiljaoca (to ne mora biti najkraći put). Plaćanje naknade je osnovna obaveza pošiljaoca. prioritet imaju prevozi predviđeni posebnim propisima. Ako se stranke nisu drugačije dogovorile. Ako prevoznik ne uspije izvršiti predaju pošiljke. a zatim se prednost određuje prema vremenu traženja prevoza.

po općim pravilima odgovornosti za prevoz stvari. prvenstvo naplate putem založnog prava imaju špediteri i prevoznici u odnosu na komisionare i skladištare. a koji su obuhvaćeni cijenom prevoza. Prtljag čuva prevozilac. U suprotnom bi na strani pošiljaoca došlo do neosnovanog bogaćenja. Ta naknada se prebija sa odštetom. Pravo zaloge. Prevoznik po pravilima objektivne odgovornosti odgovara za eventualno prouzrokovanu štetu koja može nastati oštećenjem zdravlja. putnik može odustati od ugovora ako se nedostaci ne otklone u primjerenom roku. pod uslovom da prevoznik dokaže njihovu nužnost. 41 . prevoznik odgovara i za zakašnjenje putnika i prtljaga. Shodno tome. prevoznik ne smije primiti takvu pošiljku na prevoz. prevoznik ima zakonsko založno pravo na pošiljci. on će biti dužan da ovlaštenoj osobi nadoknadi time prouzrokovanu štetu. U cilju naplate ugovorene naknade i troškova koji tim povodom nastanu. Shodno tome. Opće pravilo je da je prevoznik dužan prevoz izvršiti ugovorenim sredstvom i uz primjerene uslove udobnosti i higijene. za oštećenje prtljaga prevoznik odgovara kao kod prevoza stvari. prevoznik nema pravo ni na dio naknade za već izvršeni dio prevoza. može se zahtijevati smanjenje naknade. U slučaju osnovanog prigovora na ugovoreni ili propisani standard udobnosti odnosno higijene. U slučaju sukoba 2 ili više založnih prava. ako je u manjkavostima prisutna opasnost za sigurnost trećih osoba i dobara. Koneksnost zahtjeva. povredom ili smrću putnika. a detaljnije je razrađena posebnim propisima za pojedine vrste prevoza.Ako do prekida prevoza došlo krivicom prevoznika. tako da prevoznik može računati na dio naknade koji eventualno nakon toga preostane. Istovremeno. a ručni prtljag čuva putnik. jer je dio prevoza ipak izvršen. Osim za oštećenje. Pošiljalac je dužan stvar upakovati na propisani način i time je učiniti podobnom za konkretnu vrstu prevoza. 3. a za oštećenje ručnog prtljaga po općim pravilima građanskopravne odgovornosti. Na vidljive manjkavosti pakovanja prevoznik je dužan upozoriti pošiljaoca. Međutim.2. posljednji je dužan realizirati založno pravo za sebe i sve prethodne prevozioce. Pošiljalac je dužan nadoknaditi korisne i nužne troškove nastale u toku prevoza. tj. Obaveza predaja stvari na prevoz je prva obaveza pošiljaoca nakon zaključenja ugovora o prevozu. prevoznik ima pravo naknade za izvršeni prevoz od polazišta do mjesta prekida. Od ovog treba razlikovati "režijske" troškove koji proizilaze iz samog obavljanja prevoza. Ako je prevoz već obavljen. odnosno posjedovanje isprava pomoću kojih je moguće raspolagati pošiljkom. Ako pošiljka tokom prevoza propadne usljed dejstva više sile. Ako je u prevozu učestvovalo više prevozilaca. odnosno korisnost i vezanost za posao prevoza. Ako pošiljalac ignoriše upozorenje. može se osloboditi odgovornosti samo ako uspije dokazati da je šteta nastala usljed više sile ili isključivom radnjom samog oštećenog putnika. 2. Ugovor o prevozu lica Obaveze prevozioca su obaveza izvršenja prevoza i obaveza naknade štete nastale pri prevozu putnika. uključivši i drugačije normiran osnov obavezivanja na naknadu štete. i to obrnuto redoslijedu kojim su založna prava nastala (dakle prednost imaju kasnije nastala založna prava). prevoznik se oslobađa odgovornosti za eventualno nastale štete na pošiljci. Ova odgovornost se ravna po općim pravilima građanskopravne odgovornosti. Prevoznik odgovara i za štetu nastalu oštećenjem ili gubitkom putnikovih stvari iz prtljaga. da se na založno pravo može pozivati samo u vezi sa potraživanjima iz ugovora o prevozu povodom kojeg se stekao posjed nad pošiljkom. Posjed nad stvarima koje su predate na prevoz. Vršenje založnog prava ima 2 pretpostavke: 1.

prevoznik je dužan vratiti primljenu naknadu i pod za to predviđenim pretpostavkama naknaditi štetu. Uobičajeno je da putnik tu obavezu izvršava odmah po zaključenju ugovora (da kupi kartu). te se o isključenju iste mora postići sporazum ili to mora nedvosmisleno proizilaziti iz međusobnih odnosa ugovornih strana. Ugovor o nalogu je intuiti personae .nalogoprimac ima pravo na naknadu. POJAM. Relacija ugovorao nalogu i pomenutih ugovora je odnos općeg i pojedinačnog. Trajanje kašnjenja u navedenom smislu je faktičko pitanje. U zavisnosti od krivice prevoznika. ako prevoz bude prekinut pa u novim okolnostima nastavak prevoza ne ostvaruje cilj zbog kojeg je prevoz ugovoren. UGOVOR O NALOGU 1.ugovor o ortakluku. njihove forme i postojanje se u slučaju spora cijene odvojeno. Karta predstavlja dokaz da je ugovor zaključen i naknada plaćena. ili ako je očito da neće moći izvršiti ugovoreni prevoz. U praksi se to svodi na pravo prevoznika da zadrži određeni procenat primljene naknade. Po tome se ugovor o nalogu razlikuje od ugovora o djelu (obavljanje samo faktičkih radnji). Osnovna obaveza putnika je plaćanje naknade za prevoz. a ovaj mu za to da ovlaštenje uz eventualnu obavezu plaćanja naknade. U takvim situacijama pošiljalac ili putnik duguju prevozniku naknadu štete izazvane odustajanjem od ugovora. Međutim. ZNAČAJ I OBILJEŽJA UGOVORA O NALOGU Ugovor o nalogu postoji kada se jedno lice (nalogoprimac) obaveže da za račun drugog lica (nalogodavca) izvrši određene poslove. To posebno važi za nalogoprimca kojem nalogodavac povjerava obavljanje poslova kao da će ih sam obaviti. Suštinski se ugovor o nalogu može odrediti kao obavljanje pravnih i faktičkih radnji za drugoga. Ugovor o nalogu je svojevrstan opći ugovor. ugovor o trgovinskom zastupanju i sl. Po pravilu je dvostranoobavezan . 4.kod ovog ugovora naglašenu ulogu ima ličnost ugovarača. 42 . Ako se posredstvom ugovora o nalogu želi obaviti posao za koji se zahtijeva određena forma. Ugovor o nalogu je po pravilu teretan . PRESTANAK UGOVORA O PREVOZU Pošiljalac i putnik mogu odustati od ugovora i prije nego što je prevoz otpočeo. i to bez ikakvog posebnog povoda. Za nastanak ugovora dovoljna je prosta saglasnost volja ugovarača. RAZVOJ. odnosno da zahtijeva dio ugovorene naknade.bitno je imati na umu da osim obaveze plaćanja naknade nalogodavac ima i druge obaveze koje se tiču eventualnih troškova nalogoprimca i sl. Ako prevoznik kasni sa otpočinjanjem prevoza u mjeri da pošiljalac ili putnik više nemaju interesa za prevoz. Pravo na jednostrani raskid ugovora putnik ima i tokom prevoza. Naknada se zakonski prezumira. Prisutan je u nizu složenih ugovora kao npr. putniku pripada i pravo na naknadu štete. u praksi će punomoć koja se u tom cilju daje biti data u istom obliku.tj. Osnovne karakteristike ugovora o nalogu su: Konsenzualnost. odnosno ugovora o punomoćstvu (obavljanje samo pravnih radnji).Obaveze putnika.

U zavisnosti od stepena slobode koji se ostavlja nalogoprimcu. prezumira se njihova solidarna odgovornost ukoliko nalog izvršavaju zajedno. Nalogoprimac je obavezan da po okončanju naloženih poslova podnese potpun izvještaj i obračun troškova. U prvom slučaju odgovornost nalogoprimca prema nalogodavcu se ograničava na izbog i instrukcije . Polaganje računa. Imperativna uputstva .ne može više nego što je dozvoljeno nalogodavcu.od njih nalogoprimac ne smije odstupati. ali i faktičke radnje.2. U drugom slučaju nalogoprimac odgovara i za rad zamjenika. Za preduzimanje određenih poslova nalogoprimcu je uz poslovnu sposobnost neophodna i određena stručna osposobljenost (npr. U principu se svi poslovi mogu javiti kao predmet ugovora. 2. Posao koji treba preduzeti može biti pravni.generičkom nalogu. o tome se trebaju izričito sporazumjeti ili to nedvosmisleno mora proizilaziti iz prirode njihovog odnosa. uputstva iz naloga se mogu podijeliti na 3 kategorije: 1. nalogoprimac odgovara za štetu koja zbog toga nastane nalogodavcu. nalogoprimac se nalazi u ulozi poslovođe bez naloga i sva pitanja koja se pritom pojave rješavaju se po pravilima poslovodstva bez naloga. U ulozi nalogodavca može se javiti samo osoba koja je i sama sposobna da preduzme posao kojeg povjerava nalogoprimcu. Ugovor o nalogu je pozitivnopravno regulisan kao teretan. Nalogoprimac mora postupati prema sadržini naloga. Podnošenje izvještaja. Ako ne. 3. Ako je u ulozi nalogoprimca više lica. odnosno dobrog domaćina. a nije ga bilo moguće konsultirati u vezi sa promjenom u preduzimanju posla.1. Ukoliko ne udovolji ovoj obavezi. Naknada. NASTANAK UGOVORA O NALOGU 2. Ako izađe iz okvira naloga. Fakultativna uputstva .kao i kad postoji saglasnost nalogodavca. Izuzetak je u slučaju kad nalogodavac naknadno odobri urađene poslove. U takvom slučaju nalogoprimac odgovara za izbor zamjenika (culpa in eligendo) i upute koje mu je dao (culpa in instruendo).zastupanje pred sudom). sa izuzetkom onih poslova koji se po svojoj prirodi ili po odredbama zakona ne mogu preduzimati preko drugog lica. ali uz saglasnost nalogoprimca može posao povjeriti i drugome. slučajnu propast ili oštećenje stvari koje se desilo kod zamjenika. Osnovne obaveze nalogoprimca Izvršenje naloga. Bez saglasnosti nalogodavca nalogoprimac može povjeriti posao zamjeniku ukoliko ga na to tjeraju okolnosti. Saglasnost o bitnim elementima ugovora Objektivno bitni elementi ugovora su posao koji treba preduzeti i naknada. Indikaciona uputstva . osim u slučaju ako bi postupanje mimo uputstva spriječilo očiglednu štetu za nalogodavca. DEJSTVO UGOVORA O NALOGU 3.nalog je postavljen da nalogoprimac pri vršenju poslova može od njega odstupiti ako ga okolnosti slučaja na to upućuju.1. Nalogoprimac je dužan da po zahtjevu nalogodavca u toku izvršenja naloga podnosi izvještaje o stanju poslova. Subjekti. Nalogoprimac je u obavezi da poslove iz ugovora o nalogu obavi lično. nalogoprimac je uvijek dužan postupati sa pažnjom dobrog privrednika ili stručnjaka.granice u kojima se nalogoprimac može kretati su široko postavljene. odnosno po vlastitom nahođenju. radi se o tzv. Nalogoprimac je u tom smislu alter ego . solidarna odgovornost će postojati samo ako je ugovorena. 3. 43 . Ako je nalogoprimac ovlašten na preduzimanje svih poslova jedne ili više određenih vrsta. Ako ugovarači ne žele primjenu ove zakonske pretpostavke. Neovisno o stepenu obaveznosti uputstava.

1. PRESTANAK UGOVORA O NALOGU Ugovor o nalogu prestaje izvršenjem njegovih obaveza. OBILJEŽJA I ZNAČAJ UGOVORA O PUNOMOĆSTVU 1. 44 . U slučaju smrti nalogodavca. osim u slučajevima kad je ugovorom isključena ili iz međusobnih odnosa proizilazi drugačije. a u odsustvu tih običaja pravilo je da nalogoprimcu pripada "pravična naknada". visina naknade se određuje prema poslovnim običajima. POJAM. nalogodavac je dužan isplatiti naknadu po okončanju posla. bez obzira na uspjeh nalogoprimčevog angažmana. Davanje predujma. a moguće ga je raskinuti i svakodobnim sporazumom ugovarača. uz plaćanje kamate. Ako je nalogodavac ne ispuni. vrijeme i mjesto isplate određuju se sporazumno. povjeritelj) ovlašćuje drugog ugovarača (punomoćnik. Nalogodavac je dužan nadoknaditi nužne i korisne troškove koje je nalogoprimac imao prilikom izvršenja naloga. već i da nalogoprimca oslobodi svih obaveza koje je stekao izvršavajući nalog.Ako je u toku i na osnovu izvršenja naloga nalogoprimac nešto primio od trećih lica. Nalogoprimcu pripada i pravo na naknadu štete koju je pretrpio prilikom izvršenja naloga. sve dok ovi ne budu u prilici da preuzmu njihovo vršenje. tako i tokom njegovog izvršavanja. Preuzimanje obaveza. Ako nisu određeni. Koji troškovi će se smatrati potrebnim je faktičko pitanje koje se cijeni s obzirom na vrstu poslova i cilj koji je trebalo postići izvršenjem naloga. Isto pravo ima i nalogoprimac. pa nalogoprimac angažuje vlastita sredstva. način. 4. Uslovi za to su posjed i koneksitet. ima pravo na srazmjeran dio naknade. Osnovne obaveze nalogodavca Plaćanje naknade je osnovna obaveza nalogodavca. povjerenik) da u njegovo ime i za njegov račun obavi određeni pravni posao. neovisno od toga da li je to njemu bilo dugovano. Ako je u ulozi zalogodavca ili zalogoprimca pravno lice. UGOVOR O PUNOMOĆSTVU 1. Nalogodavac je dužan ne samo da preuzme prava. koji je dužan nalogodavcu nadoknaditi štetu ako je raskid učinio u nevrijeme za nalogodavca. pod uslovom da nije kriv za nastanak štete. dužan je to predati nalogodavcu. njegovim prestankom prestaje i ugovor o nalogu. Nalogoprimac ima zakonsko založno pravo na pokretnim stvarima i novcu stečenom po osnovu ugovora o nalogu. Naknada troškova. Smrt nalogoprimca uvijek dovodi do raskida ugovora o nalogu. Kod ugovora sa naknadom nalogodavac je obavezan nalogoprimcu isplatiti odgovarajući dio naknade i nadoknaditi eventualnu štetu. Založno pravo zalogoprimca. Na zahtjev nalogoprimca nalogodavac je dužan predujmiti određeni novčani iznos u svrhu pokrivanja izdataka oko izvršenja naloga.2. Pojam Ugovor o punomoćstvu je takav ugovor kojim jedan ugovarač (vlastodavac. bez ispunjenja bilo kakvih preduslova. Nalogodavac može odustati od ugovora u svako vrijeme. odnosno bez opravdanog razloga. Ova obaveza postoji kako pri zaključenju ugovora. Visina. nalogoprimac ima zakonsku obavezu da nastavi poslove ako bi suprotno postupanje uzrokovalo štetu nasljednicima nalogodavca. 3. te jednostranim raskidom. Ako nalogoprimac bez vlastitre krivice samo djelimično obavi nalog. nalogodavac će mu ih morati nadoknaditi. Ako drugačije nije dogovoreno.

Punomoćstvo može biti specijalno (posebno) i generalno (opće).kolektivnom punomoćstvu. Ono može biti kumulativno i alternativno. punomoćstvo može biti ograničeno i neograničeno. ugovor o punomoćstvu je teretan. vlastodavac obično daje punomoćniku punomoćje.advokat). dispozitivno pravilo je da se radi o kumulativnom kolektivnom punomoćstvu. a punomoćnik sa generalnim punomoćstvom ovlašten je da u ime i za račun vlastodavca obavi svaki pravni posao predviđene vrste (npr. pismenu ispravu u kojoj se konstatuje koje sve pravne poslove i eventualno pod kojim uslovima punomoćnik može obaviti u ime i za račun vlastodavca. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi ugovora su predmet ugovora. Može biti dvostrano i jednostrano obavezan. Načelno je neformalan. Vlastodavac je taj koji prvenstveno mora voditi računa o tome koga ovlašćuje da za njega obavi pravni posao. U suprotnom je dobročin. Punomoćnik može biti svako poslovno sposobno lice.1. Predmet ugovora Svaki dopušten i moguć pravni posao može biti predmetom ugovora o punomoćstvu. Po sadržaju ovlaštenja koje vlastodavac daje punomoćniku. osim lica koja se bave nadripisarstvom. radi se o tzv. međutim ako je za neki ugovor forma propisana zakonom. Punomoćje je pismena izjava vlastodavca o tome da je određeno lice ovlašteno da u njegovo ime i za njegov račun obavi određeni. a ovaj se obavezuje da će ga izvršiti uz naknadu ili bez naknade. tj. c) Izjava o primanju ili odricanju od nasljeđa d) Zaključenje braka. Po zaključenju ugovora. Kod ograničenog punomoćstva punomoćniku su data određena obavezna uputstva.2. Ona 45 . U ulozi vlastodavca može biti samo osoba koja je lično sposobna obaviti pravne poslove za koje ovlašćuje punomoćnika. a ne predstavlja i taj ugovor. Davanje naknade kod ugovora o punomoćstvu se nikad ne prezumira.zastupanje u svakoj parnici). Ako je naknada ugovorena. a koji spada u redovno poslovanje vlastodavca. 1. u zavisnosti od toga da li svi punomoćnici moraju posao obaviti zajedno ili ga može samostalno obaviti bilo koji od njih. Ako kod kolektivnog punomoćstva nije ništa rečeno. Osim toga.odnosno više određenih pravnih poslova ili sve pravne poslove jedne ili više određenih vrsta.testament. ili to proizilazi iz prirode posla. punomoćnik koji se angažuje za njegovo zaključenje mora imati punomoć u toj formi. Obilježja Konsenzualnost. 2. odnosno određene pravne poslove. f) Podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka ako je od pravosnažnosti odluke proteklo preko 6 mjes. b) Zaključenje ugovora o jemstvu. vrijeme trajanja i naknada (ako je ugovor teretan).2. ugovor o doživotnom izdržavanju i sl). Poslovi koji ne ulaze u redovno poslovanje poslodavca mogu se obavljati samo uz specijalnu punomoć. zakon izričito zahtijeva specijalnu punomoć za: a) Preuzimanje mjenične obaveze. Ako se ugovor zaključi sa više punomoćnika istovremeno. Kod specijalnog punomoćstva su pojedinačno navedeni pravni poslovi koje je punomoćnik ovlašten obaviti za vlastodavca. NASTANAK UGOVORA O PUNOMOĆSTVU 2. u zavisnosti od toga da li je vlastodavac dužan dati naknadu za obavljeni posao ili ne. e) Podizanje tužbe za razvod braka. Izuzetak su poslovi strogo lične prirode (npr. Ugovor je nastao u trenutku kad su se ugovarači sporazumjeli o njegovom sadržaju. ili je to po zakonu određeno obzirom na ličnost i profesiju punomoćnika (npr. poravnanju. Može biti teretan i dobročin. izabranom sudu. 2. Ono je samo dokaz o postojanju konkretnog ugovora o punomoćstvu.

ili se njima punomoćnik samo upozorava na izvjesne činjenice na koje treba obratiti pažnju (upozoravajuća ili indikaciona). 6. Opozivom punomoćstva . iz kojeg proizilaze određena prava i obaveze. imajući stalno u vidu da to bude što povoljnije za vlastodavca. Otkaz parničnog punomoćstva mora se saopštiti i sudu pred kojim se vodi postupak.mogu biti imperativna. rizik obavljenog posla snosi vlastodavac. punomoćnik i dalje može obavljati one poslove koje bi mogao obavljati i vlastodavac. u granicama dobivenih ovlaštenja. Kad posao izvrši na takav način. Nakon otkaza parničnog punomoćstva punomoćnik je dužan još mjesec dana vršiti pravne radnje za vlastodavca.1. 4. 46 . posredno dejstvo ugovora o punomoćstvu. Kod kumulativnog kolektivnog punomoćstva. 7. ali o tome mora dati izričitu izjavu. Mimo navedenog. Otkazom punomoćstva . u zavisnosti od toga da li se punomoćnik mora dosljedno pridržavati istih (imperativna). Protekom ugovorenog vremena . Vrijeme trajanja ugovora Ugovor o punomoćstvu prestaje: 1. ugovor može ostati na snazi i nakon smrti vlastodavca ako je tako ugovoreno. opoziv se mora saopštiti i sudu pred kojim se vodi parnični postupak. bez obrazloženja i na bilo koji način .izvršenjem prestaje ugovor o specijalnom punomoćstvu jer je cilj zaključenja ugovora postignut i nema potrebe da ugovor i dalje egzistira. opoziv saopšten jednom od punomoćnika važi i za sve ostale. Izvršenjem pravnog posla .Punomoćnik može takođe raskinuti ugovor bez obrazlaganja otkaza. punomoć ostaje na snazi za ostale punomoćnike). fakultativna i upozoravajuća. 3.Potpuni gubitak poslovne sposobnosti na bilo kojoj strani dovodi do prestanka ugovora. DEJSTVO UGOVORA O PUNOMOĆSTVU Kod ovog ugovora potrebno je razlikovati dejstvo zaključenja ugovora o punomoćstvu tj.Punomoćnik je obavezan da i nakon smrti vlastodavca nastavi započeti posao ako bi u suprotnom nastupila šteta za nasljednike. Vlastodavac je dužan punomoćniku naknaditi štetu pretrpljenu zbog opoziva. Nemogućnošću izvršenja posla . sudski ili vansudski. Generalna punomoć ne može prestati na ovaj način jer je ona data i za eventualne buduće poslove. Punomoćnik će biti dužan da nadoknadi štetu koju je vlastodavac pretrpio usljed otkaza punomoći u nevrijeme. i to pismeno ili usmeno na zapisnik. Vlastodavac može punomoćnika osloboditi te obaveze.neposredno dejstvo ugovora o punomoćstvu i dejstvo izvršenja ugovora o punomoćstvu. 3. Ako je vlastodavac djelimično lišen poslovne sposobnosti.3.usmeno ili pismeno. tzv. a kod alternativnog se odnosi samo na onog punomoćnika kome je i saopšteno (tj. a) Obaveze punomoćnika – prava vlastodavca Izvršenje pravnog posla – zahtijevanje izvršenja. Neposredno dejstvo (dejstvo zaključenja) ugovora o punomoćstvu Zaključenjem ugovora dolazi do zasnivanja obligacionog odnosa između vlastodavca i punomoćnika. 3. Punomoćnik je obavezan izvršiti pravni posao na koji je ovlašten. i dati mu srazmjeran dio nagrade za obavljeni dio posla. Gubitkom poslovne sposobnosti vlastodavca ili punomoćnika . savjesno i brižljivo. tj.redovni način prestanka ugovora. da od datih uputstava može odstupiti u određenim vanrednim uslovima (fakultativna). 2. 5. i to sve dok nasljednici ne budu u mogućnosti sami nastaviti posao ili pronaći drugog punomoćnika. ako je potrebno da od njega otkloni neku štetu koja bi mogla nastati. Prestanak pravnog lica ima isti učinak kao smrt.vlastodavac može punomoćstvo opozvati. Smrću vlastodavca ili punomoćnika . Ako se radi o parničnom punomoćstvu. 2.naknadna nemogućnost sama po sebi dovodi do prestanka ugovora o punomoćstvu (nije ga potrebno posebno otkazivati niti opozivati).

Punomoćnik ima pravo na naknadu korisnih i nužnih troškova koje je imao pri obavljanju posla. Visina naknade najčešće se određuje sporazumno. a po obavljenom poslu odnosno po prestanku ugovora. Sve ostale resurse osigurava vlastodavac. ili se radi o licu kome je profesija da se bavi obavljanjem tuđih pravnih poslova (advokati i sl). s tim što ima pravo zadržavanja (ius retentionis) dok mu vlastodavac ne nadoknadi troškove i ne plati naknadu za obavljeni posao. onda će to treće lice neposredno odgovarati vlastodavcu za obavljeni pravni posao. Drugačije se može ugovoriti ako zakonom nije izričito zabranjeno (tj. s tim što je dužan da za svog zamjenika nađe osobu odgovarajućih stručnih i ličnih kvaliteta. Određivanje se može povjeriti i trećem licu. može odmah po saznanju za to prekoračenje izjaviti da se ne smatra vezanim ugovorom. Ako je punomoćnik bio pažljiv pri odabiru trećeg lica. vlastodavac je u obavezi samo ako odobri takav pravni posao.2. Punomoćnik je dužan predati vlastodavcu sve dokaze o obavljenom pravnom poslu i sve predmete koje je primio za vlastodavca. a vlastodavac ga treba dati u roku koji je redovno potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni. proizilazi iz zakona ili iz prirode samog posla. To je uvijek faktičko pitanje. U suprotnom će odgovarati za štetu nastalu zbog postupanja svog nedovoljno stručnog zamjenika (culpa in eligendo). b) Obaveze vlastodavca – prava punomoćnika Obezbjeđenje potrebnih materijalnih sredstava za obavljanje pravnog posla – traženje tih sredstava. Ugovorom ili zakonom punomoćniku može biti dozvoljeno da izvršenje pravnog posla povjeri trećem licu. imaće pravo na naknadu te štete od vlastodavca samo pod uslovom da je ugovor o punomoćstvu dobročin. a ne za sebe. Pravne posljedice nedavanja odobrenja od strane vlastodavca zavise od savjesnosti trećeg lica. pod uslovom da je punomoćnik postupao savjesno i u smislu primljenih uputstava. Ako je punomoćnik prešao granice ovlaštenja. Polaganje računa o obavljenom pravnom poslu – zahtijevanje polaganja računa. naknada se isplaćuje po prestanku ugovora o punomoćstvu. Posredno dejstvo (dejstvo izvršenja) ugovora o punomoćstvu Ako se punomoćnik kretao u granicama ovlaštenja i uputstava koja su mu data. U slučaju spora o nužnosti i korisnosti troškova odlučuje sud. odnosno kako bi morao nastaviti pravni posao preuzet od punomoćnika. Obaveza vlastodavca na davanje nagrade postoji samo ako je to ugovoreno. 47 . punomoćnik je za obavljanje pravnog posla dužan uložiti samo svoj trud i stručnu sposobnost. Ako je punomoćnik pretrpio štetu pri obavljanju pravnog posla. odnosno postupio suprotno primljenim uputstvima. da nagrada zavisi od rezultata). Time se ugovor smatra raskinutim. Ako je ugovor teretan. Davanje nagrade – zahtijevanje davanja nagrade. odnosno po obavljenom poslu. Ako izvršenje posla (ili dijela posla) prepusti trećoj osobi bez odobrenja vlastodavca. kako bi vlastodavac znao svoja prava i obaveze prema trećem licu. odgovaraće mu za svu eventualnu štetu. odnosno naknade troškova. Taj izvještaj posebno mora sadržavati podatke o pravnom poslu. a visina naknade može biti određena i zakonom. Ova obaveza se nikad ne prezumira. 3. Punomoćnik takođe mora vlastodavcu vratiti punomoćje. Naknadno odobrenje ima retroaktivno dejstvo. Po pravilu davanje nagrade ne zavisi od uspjeha posla. punomoćnik je dužan podnijeti završni izvještaj. Ako vrijeme isplate nije precizirano ugovorom. s tim što mu punomoćnik o utrošku sredstava podnosi račun po obavljenom poslu (ako drugačije nije ugovorom određeno).Punomoćnik je po pravilu obavezan lično obaviti posao za vlastodavca. Punomoćnik je dužan vlastodavca na njegov zahtjev obavještavati o toku izvršenja pravnog posla. Po pravilu. s tim što je punomoćnik obavezan da pri zaključenju posla istakne kako on taj pravni posao obavlja za vlastodavca. njegovim radnjama dolazi do zasnivanja obligacionog odnosa između vlastodavca i trećeg lica. punomoćnik sam snosi rizik svog posla. Treće lice koje nije znalo za prekoračenje ovlaštenja. Vlastodavac i punomoćnik solidarno odgovaraju savjesnom trećem licu za štetu pretrpljenu zbog nedavanja odobrenja. a za koju nisu krivi ni on ni vlastodavac.

ako to proizilazi iz prirode stvari ili prirode zanimanja ostavoprimca. potrošna i nepotrošna itd. s tim što je dužan ostavoprimcu nadoknaditi eventualnu štetu. Ako bi vlasnik tužbom zahtijevao da ostavoprimac njemu preda stvar. napustivši tradicionalnu koncepciju o realnosti ovog ugovora. U takvom slučaju je ostavoprimac stvar dužan vratiti njemu. a depozitar je obavezan čuvati predmet ostave i isti vratiti po isteku određenog vremena. Stvar po pravilu mora biti tuđa. Ostavilac ima pravo jednostrano raskinuti ugovor i prije nastupa ugovorenog roka. Izuzetno se može čuvati i svoja stvar. ostavilac) se obaveže da će stvar predati i eventualno dati naknadu. NASTANAK UGOVORA O OSTAVI 2. Ugovorom ostavoprimac ne stiče nikakvo pravo povodom predmeta ostave. POJAM. 2. vrsti i količini predmeta ostave (po količini. mjesecu i sl). Visina se obično određuje prema jedinici vremena trajanja (po satu. a drugi (deponent. Dvostrano obavezan – ostavilac je obavezan predati predmet ostave i eventualno dati naknadu. a ako se ne može odrediti ni na taj način. ostavoprimcu je predmet ostave predat samo u detenciju na određeno vrijeme. osim u nevrijeme. onda se može jednostrano raskinuti u svako doba. Naknada se ima dati ako je izričito ugovorena. Predmet ostave po pravilu može biti svaka stvar – pokretna i nepokretna. vrijeme trajanja. ako proizilazi iz prirode same ostave ili ako to proizilazi iz neke zakonske ili druge odredbe. Ugovor je neformalan. Saglasnost o bitnim elementima Objektivno bitni elementi ugovora o ostavi su predmet. ostavoprimac) obaveže da će od drugog primiti određenu stvar na čuvanje za određeno vrijeme uz eventualnu naknadu. te istvoremeno obavijestiti ostavioca da je tužba podignuta.1. Mnogi pravni sistemi prihvatili su ostavu kao konsenzualan ugovor. Njeno postojanje se nikad ne prezumira. 48 . te eventualno naknada. on se određuje prema prirodi ostave. Ugovor o ostavi je: Konsenzualan. izuzev ako je znao da je stvar ukradena. Trajan – izvršenje traje relativno duži period. ostavoprimac bi bio dužan saopštiti sudu od koga je stvar primio na čuvanje. Vrijeme trajanja ostave se obično određuje ugovorom. Dakle. u zavisnosti da li ostavoprimac dobiva izvjesnu naknadu za čuvanje predmeta ostave. danu. ili ako je to propisano zakonom odnosno drugim propisom.UGOVOR O OSTAVI 1. mada se u praksi često zaključuje u pisanoj formi. Može biti dobročin ili teretan. npr. Ostava je teretna ako je to izričito ugovoreno. Ugovor u svojstvu ostavioca može zaključiti i nevlasnik stvari. kad zakupoprimac ostavi predmet zakupa na čuvanje kod zakupodavca. Ako rok nije određen. OBILJEŽJA I ZNAČAJ Ugovor o ostavi postoji kad se jedan od ugovarača (depozitar. po vrijednosti i sl). bez prava upotrebe. već samo obavezu njegovog čuvanja. komadu. U tome je osnovna razlika ovog ugovora u odnosu na zakup i poslugu.

ostavodavac je dužan ostavoprimca upozoriti na njihovo postojanje. i to u stanju u kome je data. Ako vrijeme predaje nije posebno ugovoreno. Izuzetak postoji u slučaju sudske odluke kojom se ostavoprimcu nalaže predaja stvari nekom trećem licu. Obaveze i prava ugovarača a) Obaveze ostavoprimca – prava ostavodavca Čuvanje predmeta ostave – Zahtijevanje čuvanja predmeta ostave. ima pravo na naknadu štete od ostavodavca do visine vrijednosti predmeta ostave.2. Ugovor ne predstavlja titulus za prenos i sticanje prava vlasništva. jer se pretpostavlja da je to mogao spriječiti. niti za upotrebu predmeta ostave. Kod dobročine ostave ostavoprimac je dužan da predmet čuva kao svoju stvar. Ostavoprimac odgovara za oštećenje ili propast predmeta ostave. Ostavoprimac je dužan postupiti po takvoj odluci. b) Obaveze ostavodavca – prava ostavoprimca Obaveza predaje predmeta na čuvanje – zahtijevanje predaje predmeta na čuvanje. ostavodavac može raskinuti ugovor uz eventualni zahtjev za naknadu štete. Ako mjesto vraćanja nije naznačeno u ugovoru.3. On bez odobrenja ostavodavca ili bez nužde nema pravo ni predati povjerenu stvar drugome na čuvanje. Ako je ostavoprimac žrtvovao neku svoju stvar da bi spasao predmet ostave od oštećenja ili propasti. odbiti vraćanje zbog toga što prema ostavodavcu ima neko potraživanje po drugom osnovu. stvar se ima vratiti u mjestu u kome je i primljena na čuvanje. Ostavodavac mora voditi računa da predmet ne preda u stanju koje ostavoprimcu može prouzrokovati štetu. DEJSTVO UGOVORA O OSTAVI 3. Takođe je dužan ostavoprimcu ukazati na eventualnu potrebu da se sa predmetom ostave postupa na poseban način. ostavodavac ima pravo zahtijevati da ostavoprimac primi predmet ostave odmah po zaključenju ugovora. Ako je u ugovoru izričito navedeno. ostavoprimac je dužan da predmet ostave i čuva na takav način. U suprotnom mu ostavoprimac neće odgovarati za oštećenje ili propast predmeta nastalo usljed izostanka tog posebnog postupanja. 3. Smatra se da ostavoprimac ima pravo zadržati predmet ostave (ius retentionis). ili ako iz prirode predmeta ostave proizilazi da je nužno njegovo čuvanje na poseban način. a zajedno sa svim plodovima i priraštajima koji su u međuvremenu nastali na njoj. Po prestanku ugovora ostavodavac je dužan da predmet ostave vrati isključivo ostavodavcu. Radi se o oborivoj pretpostavci. bez obzira što ostavodavac možda nije vlasnik stvari. mada može proizaći i na osnovu zakona odnosno drugog propisa.1. Vratiti se mora upravo stvar koja je data na čuvanje. Ako ostavoprimac ne postupi po tom zahtjevu. dok mu ostavodavac ne isplati naknadu za njegovo čuvanje. Nastanak obligacije Zaključivanje ugovora nema jačeg dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa. ili od njega ovlaštenom licu (ili eventualno nasljednicima). izbjeći i otkloniti. Ako predmet ima nevidljvih mana. Ostavoprimac međutim ne može zadržati predmet ostave zbog toga što prema ostavodavcu ima potraživanja po nekim drugim osnovama. Ostavoprimac ne smije upotrebljavati predmet ostave. prihvata se shvatanje da je to mjesto prebivališta ostavodavca u vrijeme zaključenja ugovora. Postojanje naknade prvenstveno zavisi od ugovora. Vraćanje predmeta ostave – zahtijevanje vraćanja. a kod teretne da stvar čuva kao naročito pažljiv čovjek (bonus pater familias). Ako mjesto predaje nije ugovoreno. 49 . tj. niti da drugom licu dati na upotrebu. U suprotnom će ostavodavcu odgovarati za svu štetu koju je prouzrokovao. U suprotnom će odgovarati za slučajnu propast ili oštećenje stvari. Ostavoprimac ne može stvar zadržati. Davanje naknade za čuvanje predmeta ostave – zahtijevanje naknade.

Kad gost unese svoje stvari u iznajmljenu sobu u nekom ugostiteljskom objektu. koju ostavoprimac čuva odvojeno od ostalih stvari iste vrste. već postaje suvlasnik količine stvari koja se nalazi na čuvanju kod ostavoprimca. Gostinska ostava. Postoje mišljenja da novac i dragocjenosti treba izuzeti od navedenog. Kvantitativna ostava postoji kada se na čuvanje daje određena količina zamjenjivih stvari. a cilj ugovora o zajmu je upotreba tuđih stvari. odnosno vraćanjem stvari. 50 . uništenje ili oštećenje stvari za koje se smatra da su kod njega na čuvanju . VRSTE UGOVORA O OSTAVI Sudska ostava postoji u slučaju kad se kao ostavoprimac (sekvestar) pojavljuje sud ili lice koje odredi sud. a u potpunosti ako je do nestanka. kvaliteta i količine. Nepravilna ostava (depositum irregulare) postoji kad se na čuvanje da zamjenjiva stvar koja u trenutku predaje prelazi u vlasništvo ostavoprimca. ali ne mora vratiti čuvanu stvar in species. ukoliko je obaveza pravilno izvršena. Ostavodavac kao vlasnik stvari može njome slobodno raspolagati i snosi rizik za njenu slučajnu propast. Ugovor prestaje izlaskom iz iznajmljene sobe. Ovdje je karakteristično da ostavodavac predajom stvari prestaje biti vlasnik stvari koju je predao na čuvanje in specie. odnosno cilj ugovora o ostavi je prijem tuđih stvari na čuvanje. Ako brava ili pečat nisu povrijeđeni. Rizik slučajne propasti stvari snose svi ostavodavci srazmjerno unesenom dijelu. Razlog čuvanja najčešće je izvršenje neke obaveze (npr. već je može zamijeniti drugom stvari iste vrste. a naknadu je dužno dati lice u čiju korist se stvar čuva. a zajam u interesu ostavoprimca. ako je nepoznatog boravišta i sl). tj. kvaliteta i kvantiteta. U suprotnom će odgovarati.povjerilac odbija primiti izvršenje. U suprotnom će naknadu dati onaj ko je stvar ostavio na čuvanje kod suda. Nužna ostava (depositum miserabile) postoji ako ostavodavac nema vremena ili nije u mogućnosti da bira lice sa kojim će zaključiti ugovor o ostavi. Ova ostava se od ugovora o zajmu razlikuje po tome što se ostava zaključuje u interesu ostavodavca. s tim da ne mora biti upoznat sa sadržajem zatvorenog ili zapečaćenog paketa. Do ove vrste ostave dolazi samo u slučaju vanrednih i teških okolnosti za imovinu ostavodavca.do određenog iznosa bez obzira na krivicu. tj. Zatvorena ostava postoji kada ostavoprimac na čuvanje prima stvari koje su zatvorene (zaključane ili zapečaćene). uništenja ili oštećenja došlo krivicom zaposlenog osoblja. već je prinuđen da stvar preda na čuvanje onome ko se tada uz njega nađe. Banka odgovara za nepovredivost sefa. smatra se da je došlo do zaključenja ugovora o ostavi u pogledu unesenih stvari između ugostitelja i gosta. Ovoj ostavi sličan je trezorni depozit. da u pogledu njih zaključi poseban ugovor o ostavi. Skupna ostava je ostava kod koje se na čuvanje daje generička stvar koju ostavoprimac može pomiješati sa stvarima ostalih ostavodavaca. ostava u sef kod banke. a po pravilu je u takvim situacijama svako lice dužno primiti stvar na čuvanje. ostavoprimac ne odgovara za sadržaj paketa. Ova ostava je teretna. Ova vrsta ostave po pravilu je dobročina. te gosta obavezati da ih neposredno preda ugostitelju na čuvanje. te čuva određenu stvar u korist drugog lica. Ostavoprimac je tada obavezan vratiti stvari iste vrste i količine.4. pa i sa svojim stvarima iste vrste i kvalitete. koji je obavezan po prestanku ugovora vratiti stvar iste vrste. Ugostitelj odgovara za nestanak.

a ujedinjena imovina zove se glavnica ortakluka ili ortačka imovina. 51 . Lica koja zaključuju ugovor nazivaju se ortaci. ili samo radna snaga i stručnost). 1. te za obaveze ortakluka prema trećem licu ortaci odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom.3. U suprotnom takav ugovor ne bi proizveo obaveze i za ostale ortake. ali je neizvjesno koliko će svaki od njih dobiti po prestanku ortakluka.vrijeme trajanja ortakluka.cilj koji se želi postići. Obilježja Ugovor o ortakluku je: Konsenzualan i po pravilu neformalan. s tim što se ugovorom o ortakluku s jedne strane ograničava pravo raspolaganja unesenom imovinom od strane njenog vlasnika. Od visine udjela najčešće zavisi i učešće u dobiti. imovina unesena u ortakluk ostaje vlasništvo pojedinih ortaka.UGOVOR O ORTAKLUKU 1. zajednica koju formiraju naziva se ortakluk. te kolika je ta vrijednost (da li je to sva imovina ortaka ili dio imovine. Značaj ugovora Obzirom na ekonomsku tranziciju. tj. a s druge strane ostalim ortacima omogućava da u skladu sa ugovorom koriste tu imovinu. te shodno tome ortačka imovina je i dalje imovina pojedinih ortaka. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi ugovora o ortakluku su: . što zavisi od ishoda poslovanja. 2. Ako visina udjela nije naznačena u ugovoru. OBILJEŽJA I ZNAČAJ 1. Ortakluk po našem pravu nije pravno lice. a ne imovina ortakluka. odnosno rad.1. kojom će se djelatnošću baviti ortakluk. Trajan – zaključenjem ugovora dolazi do uspostavljanja trajnijeg odnosa između ugovarača. te udruživanje 2 ili više osoba radi stambene izgradnje. 1. NASTANAK UGOVORA O ORTAKLUKU 2. ortakluk je bio znatno ograničen propisima. u periodu socijalizma. za očekivati je povećani značaj ortakluka u odnosu na raniji period. Pojam Ugovorom o ortakluku se 2 ili više lica obavezuju da ujedine. dijelove svoje imovine. POJAM. .2. Naime.1. odnosno jedan drugome stave na raspolaganje svoju imovinu. jer se cilj koji ugovarači žele postići obično ostvaruje tokom relativno dužeg vremenskog perioda. a radi postizanja dozvoljenog ekonomskog cilja. Ortakluk koji nije pravno lice nema sopstvene imovine. Uzajaman – zaključenjem ugovora za svakog ortaka nastaju određene obaveze (prvenstveno unošenje određene imovinske vrijednosti u zajednicu). njihovi pojedinačni udjeli zovu se ortački udjeli. Može sadržavati i punomoćstvo – U ugovoru o ortakluku nužno je istaći da je svaki ortak ili samo pojedini od njih ovlašten da u ime i za račun ostalih ortaka zaključuje pravne poslove sa trećim licima. Sadrži elemente aleatornosti – pri zaključenju ugovora poznati su ortački udjeli.ortački udjeli – mora se znati u čemu se sastoji imovinska vrijednost svakog pojedinog udjela. . tako da je bilo dozvoljeno udruživanje maksimalno 6 osoba radi osnivanja zanatske radnje. Obzirom da ortakluk nije pravno lice. ugovor o ortakluku nije ni nastao.

a zatim se ostatak dobiti dijeli između ortaka čiji udjeli se sastoje od imovine. istupanjem jednog od ortaka ortakluk nastavlja postojati. dobit se dijeli po prestanku ugovora ukoliko iz prirode stvari ne proizilazi drugačije. zavisi od ugovora. Ako je ostvarenje cilja trajnijeg karaktera. Vođenje poslova ortaci mogu povjeriti i trećem licu. Ugovorom za sve ortake nastaju određena prava i određene obaveze. unošenje treba izvršiti odmah po zaključenju ugovora. Oni se podmiruju iz glavnice ortakluka. koje se ispoljava kroz međusobne obaveze i prava ortaka. Sporazumom ortaka ili jednostranom izjavom volje. 3. Ako vrijeme nije navedeno u ugovoru. Na koji dio će pojedini ortak imati pravo.2. dobit se dijeli srazmjerno vrijednosti ortačkih udjela. Naravno. PRESTANAK UGOVORA O ORTAKLUKU Ugovor o ortakluku može prestati na slijedeće načine: Istekom ugovorenog vremena. 4. tj. Prava ortaka su: naknada troškova u vezi sa obavljanjem poslova ortakluka – mora se raditi o primjerenim i nužnim troškovima. Ako se udjeli nekih ortaka sastoje u radu.3. najprije se obračunava dobit ortacima čiji udjeli se sastoje od rada. koje se tada javlja kao punomoćnik svih ortaka. 3. te dejstvo izvršenja ugovora koje se ispoljava kroz međusobne obaveze i prava ortaka u odnosu na treća lica. dispozitivnopravilo je da radom rukovode svi ortaci. Vrijeme podjele dobiti zavisi od ugovora. Dejstvo zaključenja (neposredno dejstvo) ugovora o ortakluku Zaključenje ugovora o ortakluku nema jačeg dejstva od zasnivanja obligacionog odnosa između ortaka. Ako ugovorom nije riješeno pitanje ko će rukovoditi radom ortakluka. Ako rok nije ugovoren. moguće je i da svi ortaci lično potpišu ugovor sa trećim licem. DEJSTVO UGOVORA O ORTAKLUKU Dejstvo ugovora o ortakluku podrazumijeva neposredno i posredno dejstvo. savjesno poslovanje i polaganje računa o obavljenom poslu – koji će od ortaka upravljati poslovanjem zavisi od ugovora. dejstvo zaključenja ugovora. osim ako je ugovorom predviđeno drugačije. u ugovorenom roku. odgovornost ortaka za obaveze reguliše se u skladu sa pravilima punomoćstva. za svoje obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Ako je ugovor zaključen između više od 2 lica. 52 . Moguće je da jedan ortak sa trećim licem zaključi ugovor u vlastito ime. Usljed naknadne zabrane ili naknadne nemogućnosti izvršenja radnje ili ostvarenja cilja predviđenog u ugovoru. Ako ugovorom nije precizirano. a ne ortakluka jer ortakluk nije pravna osoba. bez obzira na vrstu i vrijednost pojedinih ortačkih udjela. a kao punomoćnik i u ime ostalih ortaka. Obaveze ortaka su: unošenje u ortakluk ortačkih udjela – unosi se udio koji je ugovoren. svaki od ortaka može istupiti iz ortakluka jednostranom izjavom volje. Svaki od ortaka koji je u zaključenju ugovora učestvovao lično. Dejstvo izvršenja (posredno dejstvo) ugovora o ortakluku Tokom izvršenja ugovora o ortakluku zasnivaju se obligacioni odnosi između trećih lica i ortaka. Poslovođa je dužan i da na zahtjev ostalih ortaka položi račun o svom radu za ortakluk. s tim što je dužan ostalima nadoknaditi štetu ako to učini u nevrijeme. a moraju biti dokumentovani. onda je trajanje ortakluka uslovljeno ostvarenjem cilja zbog kojeg je i nastao. a udjeli drugih se sastoje od imovine. učešće u dobiti – dobit ortakluka se smatra zajedničkom imovinom ortaka. Ako ugovorom ništa nije izričito određeno. Ortak koji rukovodi radom ortakluka je dužan da o svom radu vodi urednu evidenciju koja mora biti pristupačna svakom ortaku na uvid.1. Ako je jedan od ortaka zaključio ugovor u svojstvu punomoćnika ostalih.

Smrću ortaka prestaje ortakluk između 2 lica. koliko dugo će živjeti primalac. a može i samo dio. UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU 1. jer nije ni učestvovao u njegovom zaključenju. OBILJEŽJA I ZNAČAJ 1. Ugovorom o doživotnom izdržavanju smatra se i onaj ugovor kojim se ugovarači sporazumijevaju o zajednici života ili zajednici imanja uz obećanje nasljedstva poslije smrti. Da bi davaocu mogle pripasti i pokretne stvari. POJAM. jer davalac izdržavanja prilikom zaključenja ugovora ne zna koliko dugo će davati izdržavanje. Ako primalac otuđi nekretnine koje po ugovoru trebaju pripasti davaocu izdržavanja.Iscrpljenjem glavnice ortakluka – za sam prestanak je irelevantan razlog zbog kojeg je došlo do iscrpljenja glavnice. a drugi mu odmah po zaključenju ugovora ustupa određeni dio imovine u vlasništvo. Korisnik ne može uticati na izmjenu sadržaja ugovora.1. Prava iz ortakluka prelaze na nasljednike umrlog (ortački udio i učešće u dobiti). a ima i elemenata aleatornosti. Obilježja Ugovor o doživotnom izdržavanju je konsenzualan i formalan.1. 2. a između više lica ako je tako određeno ugovorom. tj. već običnim dvostranim građanskopravnim ugovorom. Ugovor o doživotnom izdržavanju može se zaključiti u korist trećeg lica. To pitanje bitno je za eventualnu naknadu štete po zahtjevima koji se mogu javiti među ortacima. Sudija će prije ovjere ugovaračima pročitati ugovor i upozoriti ih na pravne posljedice koje on proizvodi. a ne i sudski službenik koji vrši ovjeru po općim propisima. upisom u zemljišne knjige. obuća. Ako se to desi. ovaj će ih moći oduzeti od trećeg lica. a drugi ugovarač izjavljuje da mu za to ostavlja svu svoju imovinu ili jedan njen dio u naslijeđe. ili uz to još smještaj. odjeća. one moraju biti u 53 . Sadržaj doživotnog izdržavanja određuje se ugovorom i ugovarači mu mogu dati uži ili širi obim (npr. čime se davalac izdržavanja obezbjeđuje da ne bude izigran od strane primaoca izdržavanja. NASTANAK UGOVORA 2. Davaocu nije potrebno posebno odobrenje primaoca izdržavanja da svoje pravo upiše u zemljišnje knjige. Takav se ugovor ne smatra ugovorom o doživotnom izdržavanju u smislu Zakona o nasljeđivanju. 1. ugovor između stipulanta i davaoca izdržavanja je raskinut. Saglasnost o bitnim elementima Bitni elementi uvog ugovora su doživotno izdržavanje i naznaka imovine koja se ostavlja u naslijeđe. samo ishrana i njega. liječenje. Pojam Ugovor o doživotnom izdržavanju je ugovor kojim se jedan od ugovarača drugome obavezuje da će njega ili određeno treće lice doživotno izdržavati. Što se tiče naznake imovine koja se ostavlja u naslijeđe. Nastao je onda kad su se ugovarači saglasili o njegovoj sadržini i o tome sastavili pismenu ispravu koja mora biti ovjerena od sudije. Ovom ugovoru može se dati i apsolutno dejstvo. s tim što treće lice može odbiti da prihvati izdržavanje koje je za njega ugovoreno.2. On je dvostrano obavezan i teretan. primalac izdržavanja može davaocu ostaviti svu svoju imovinu. Ovjeru ugovora može izvršiti samo sudija. sahrana nakon smrti itd). U praksi se često javlja i ugovor kod koga se jedan ugovarač obavezuje da će drugog doživotno izdržavati.

Raskid se traži od suda. Sporazumni raskid ugovora postoji kad su se ugovarači saglasili da zaključenom ugovoru oduzmu pravno dejstvo. a njegovi nasljednici (bračni drug i djeca) ne pristanu na produženje ugovora. uzimajući u obzir imovinske prilike zainteresiranih lica. a svaki ugovarač ima pravo tražiti od drugoga naknadu za svoju činidbu. Ugovor o doživotnom izdržavanju prestaće i kad davalac izdržavanja umre. Naknadu ocjenjuje sud. Naime. 2. Obilježja ovog ugovora su slijedeća: Konsenzualan i formalan. Jednostrani raskid moguć je u slijedećim slučajevima: 1. Nasljednici tada nemaju pravo tražiti naknadu za ranije dato izdržavanje. dok ugostitelj nema takvo pravo. Kad zajednički život ugovarača postane nemoguć usljed poremećaja njihovog odnosa. NASTANAK UGOVORA O ALOTMANU Bitni elementi ugovora su: 1. Pritom nije važno ko je kriv za poremećaj odnosa. Nužni nasljednici ne mogu pobijati valjanost ugovora o doživotnom izdržavanju (kao što mogu testament). TRAJANJE UGOVORA O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU Ugovor po pravilu prestaje smrću primaoca izdržavanja. jednostranim raskidom ili nastupom određenih činjenica. turistička agencija će imati pravo da od svoje obaveze popunjavanja angažovanih kapaciteta odustane pod određenim uslovima. a agencija se obavezuje na nastojanje da ih popuni odnosno da u utvrđenim rokovima obavijesti da to nije u mogućnosti. 54 . 3. 3. Predmet obaveze ugostitelja (pružanje ugostiteljske usluge). Može prestati i prije smrti primaoca i to: sporazumnim raskidom. pruži ugostiteljske usluge licima koja uputi agencija i plati agenciji određenu proviziju. jer se ugovor o doživotnom izdržavanju tretira kao dvostran teretni ugovor. kao i da plati cijenu pruženih usluga ako jee koristila angažovane kapacitete. ZNAČAJ I OBILJEŽJA Ugovor o alotmanu je ugovor kojim se ugostitelj obavezuje da u toku određenog vremena turističkoj agenciji stavi na raspolaganje određeni broj ležaja. Izuzetak je ako nasljednici nisu u stanju da preuzmu obaveze. Zahtjev se podnosi sudu. UGOVOR O ALOTMANU (ANGAŽOVANJU TURISTIČKIH KAPACITETA) 1. Sud može pravo primaoca izdržavanja preinačiti u doživotnu novčanu rentu. Raskidanje ugovora može tražiti i ugovarač kod kojeg su se prilike bitno izmijenile. POJAM. Oni u tom slučaju mogu tražiti naknadu za ranije dato izdržavanje. Ako ga ne regulišu. Trajan – obično se zaključuje na jednu godinu ili jednu turističku sezonu. ili u ugovoru mora biti navedeno da se u naslijeđe ostavlja kompletna imovina primaoca izdržavanja. Kad jedan od ugovarača ne izvršava svoje obaveze. svoja prava mogu ostvarivati putem suda. s tim što se može zahtijevati i naknada štete koja je time nanesena nevinom ugovaraču. ako to odgovara objema stranama. - 2.ugovoru tačno pobrojane. Teretan i dvostrano obavezan – strogost izvršenja obaveza nije ista na obje strane. To oni mogu učiniti u svako vrijeme i pritom obično regulišu odnos koji je već nastao između njih.

pa za najavljeno vrijeme ne bi mogla prikupiti goste. visina akontacije određuje se prema poslovnim običajima (vrijednost 3 noćenja u hotelu sa sezonskim poslovanjem. niti može od nje privremeno ili konačno odustati. ugostitelj ih može staviti na raspolaganje drugoj turističkoj agenciji. Ako rok za dostavljanje ovog obavještenja nije određen ugovorom. Obaveza pridržavanja ugovorene cijene – turistička agencija je obavezna da se pridržava cijena koje su navedene u ugovoru kada putniku obračunava pružene usluge od strane ugostitelja. već samo da će se angažirati da se ovi kapaciteti popune. a ne i zaradu u obliku razlike između zaračunate i ugovorene cijene usluga. Ona može samo ostvarivati proviziju. a ugostitelj za to vrijeme ima pravo da svoje kapacitete ustupi drugoj turističkoj agenciji ili direktno zainteresiranim licima. Turistička agencija ima zakonsko pravo da privremeno odustane od ugovora (tzv. kako bi on za to bio spreman. Iz ovih razloga nužno je da turistička agencija na vrijeme obavijesti ugostitelja o navedenim činjenicama. Plaćanje ugostiteljske usluge – Ugovorom se može odrediti da usluge ugostitelju neposredno plati korisnik kojeg je uputila turistička agencija. Nema odgovornosti turističke agencije ako ne popuni angažovane kapacitete ugostitelja. odnosno 1 noćenja u drugim hotelima). odnosno visina naknade koja pripada ugostitelju za izvršenje njegove obaveze. Ako u ugovoru ništa nije rečeno o roku njegovog trajanja. smatra se da važi jednu godinu od dana zaključenja ugovora. 3. Ako bi agencija dala obavještenje. za koje vrijeme. a moguće je odrediti i da to učini agencija za korisnika kojeg je uputila.2. da nju odbije od vrijednosti koju treba isplatiti ugostitelju. određuje se prema poslovnim običajima i uzansama. Ugostitelj ima pravo na odgovarajuću akontaciju. Pod istim uslovima agencija ima pravo i da u cjelini odustane od ugovora. Turistička agencija ima pravo da odmah obračuna svoju proviziju.stimulativna provizija. Odredba kojom bi se zabranio odustanak od ugovora ne bi bila pravno valjana. kome i sl). Obavještenje se može učiniti na bilo koji način. Obaveze turističke agencije Staranje o popuni kapaciteta – agencija ne preuzima na sebe obavezu da popuni angažirane kapacitrete ugostitelja. On ne može jednostrano mijenjati njen sadržaj.1. Samo u slučaju kad ga agencija obavijesti da neće popunjavati određene kapacitete. Obaveze ugostitelja Stavljanje na raspolaganje ugovorenih smještajnih kapaciteta – ova obaveza ugostitelja je konačna i neopoziva.2. tj. Obavještavanje o opunjavanju smještajnih kapaciteta – U zaključenom ugovoru vrlo često nije obuhvaćen plan korištenja smještajnih kapaciteta (koliko ležajeva. Ako ugovorom nije određena. Često se ugovara i tzv. Jednako postupanje – ugostitelj je na osnovu zakona dužan da jednako postupa sa gostima koje mu je uputila turistička agencija i onima sa kojima je neposredno zaključio ugovor o ugostiteljskim uslugama.terminski odustanak). uobičajena provizija za turističke agencije je 10% od cijene pruženih usluga. 3. 3. Agencija nije dužna ugostitelju nadoknaditi štetu koju je pretrpio za vrijeme privremenog odustanka. Vrijeme na koje se ugovor zaključuje. Prema međunarodnim uzansama. 55 . Ako se u obavijesti naznači samo jedan dio ugovorenih kapaciteta. ostali dio se smatra slobodnim i njime ugostitelj u tom vremenu može slobodno raspolagati. ona odgovara ugostitelju za svu pretrpljenu štetu. Visina provizije koja pripada turističkoj agenciji. koja se ogleda u povećanju procenta provizije sa povećanjem popunjenosti ugostiteljskih kapaciteta. U ugovoru treba odrediti rok u kome turistička agencija treba poslati obavještenje ugostitelju o privremenom odustanku od ugovora. ali je zbog sigurnijeg dokazivanja uobičajena pismena forma. DEJSTVO UGOVORA O ALOTMANU 3.

Međutim. 4. za 20%). Takođe se susreće i takav ugovor o alotmanu kojim se turistička agencija obavezuje da će za nepopunjene kapacitete platiti nižu cijenu od ugovorene (npr. Radi se o čvrstoj.Nepromjenjivost cijene usluga – ugostitelj po pravilu ne može jednostrano mijenjati ugovorene cijene usluga. UGOVOR O ALOTMANU SA OBAVEZOM POPUNE ANGAŽOVANIH KAPACITETA Ugovorom se može odrediti da je agencija dužna da popuni angažovane kapacitete. agencija je dužna ugostitelju platiti za svaki nepopunjeni ležaj i za svo vrijeme trajanja ugovora. neopozivoj obavezi turističke agencije. U poslovnoj praksi susreće se ugovor o alotmanu sa garancijom punjenja u kome se turistička agencija čvrsto obavezuje da popuni određeni procenat (npr. Plaćanje provizije – Visina provizije izražava se u određenom procentu od cijene izvršenih ugostiteljskih usluga. U takvom slučaju se rizik za nepopunjene kapacitete raspoređuje na oba ugovarača. Ako ne popuni sve smještajne kapacitete. 56 . Ovaj procenat se određuje ugovorom ili poslovnim običajima.80%) angažovanih kapaciteta. dozvoljeno mu je da 6 mjeseci unaprijed obavijesti agenciju da će promijeniti cijene usluga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful