Međunarodni privredni sistem Janez Stanovnik

1.

kolokvij iz Međunarodne ekonomije

( ppt – prezentacije NISU uključene )

vojnih. kulturnih.poglavlje Nastanak kolonijalnog svjetskog privrednog sistema: Pax Britannica 1.ujedinio je 77 gradova da bi se na taj način omogućio razvoj slobodne trgovine . no za to je trebalo nekoliko stoljeća da bi došlo do nastanka prvi istinski svjetski međunarodni privredni sistem rodio se uz suradnju većeg broja ekonomskih i političkih procesa i događaja te u njih ubrajamo: o industrijalizaciju Engleske o političko osamostaljenje američkih kolonija o porast britanske vojne i političke moći o pobjedu zagovornika slobodne trgovine u Engleskoj o razvoj Londonske burze i financijskog Citya sa Engleskom bankom američke kolonije su naseljavali prvenstveno stanovnici Britanskih otoka i doseljenici su bili odvažni i snalažljivi koji se nisu mirili feudalnim ograničenjima do kolonizacije je došlo zbog njihovog cilja da obogate matične zemlje. u tim carstvima im je trgovina napredovala. Engleska je bila u ulozi arbitra te je Britanija - - . Svjetski sistem kolonijalne dominacije Aleksandar Veliki osnovao je carstvo koje je obuhvaćalo cjelokupno Sredozemlje i znatan dio Azije i imao je više ciljeva osim da unaprijedi trgovinu Rimljani su više stoljeća učvršćivali svoje carstvo od pada Kartagine sve dok Vizigoti nisu osvojili Rim. tehnoloških. razvojem kolonija su se ubrzo u njima rodile posebni ekonomski interesi koji su dolazili u sukob sa interesima matične zemlje te je konflikt završio sa proglašenjem nezavisnosti kolonija Novog svijeta važan činitelj koji je doprinio britanskom primatu jest pobjeda u Napoleonovim ratovima.stoljeću i nastao je kao rezultat međusobnih utjecaja različitih povijesnih činitelja: političkih. Svjetski privredni sistem se razvio u 19. no ne možemo nikako reći da je ovdje riječ o međunarodnom ili međudržavnom privrednom sistemu ni nadalje nije bilo čvrste međunarodne povezanosti koja bi osigurala sistematsku i redovnu razmjenu - Hanzeatski savez . no nije uspio razviti širu suradnju između privrednim pojedincima otkrićem Novog svijeta započela je kolonizacija i time su bile stvorene mogućnosti za razvoj svjetske trgovine i kolonijalnih carstava. također im trgovina nije bila jedini cilj.razvio se u vojni savez. trgovina je bila njegovana i zaštićena zbog interesa matične države. a ne jer su doseljenici došli tražiti sreću kolonije su imale zadatak da za nju proizvede sirovine pa je trgovina bila suština povezanosti između metropole i kolonije. ideoloških i društveno-ekonomskih.

st. no to je bio prikriveni oblik subvencioniranja britanske flote čime je ovaj Zakon u velikoj mjeri doprinosio očuvanju čvrstih veza sa kolonijama i zavisnim teritorijima razdoblje kapitalističke industrijalizacije Britanije je proces koji se oslonio na akumulaciju u kojoj je prijenos dobara odigrao važnu ulogu. osiguravajućih zavoda. banaka. po Zakonu o bankarstvu.g. kreditni novac je bio podjednako važan ili važniji od zlata vrijednost jedne valute prema drugoj određivala se prema zlatu koje je sadržavala tokom nekoliko desetljeća pred prvi svjetski rat. na njegovu kapitalističku industrijalizaciju. osim toga. razdoblje jakog tehnološkog napretka iseljavanje obrazovanih radnika je donosilo Britaniji koristi iz razloga jer se prema njima informirala o privrednim kretanjima u cijeloj Europi i svijetu razvoj brzih transportnih sredstava kao i pojeftinjenje transportnih troškova su povećali međunarodnu trgovinu i stvorili materijalne uvjete za njezin daljnji razvitak Londonski City je nervni centar sistema i vrvjelo je više burzi.se Britansko carstvo toliko raširilo da je obuhvaćala petinu površine Zemlje – U njoj sunce nikad nije zalazilo! Zlatni standard i slobodna trgovina prvi međunarodni sistem se oslanjao na vojnu moć hegemonističkog centra. dobila monopol na izdavanje banknota i otada nadzire gotovinske rezerve svih banaka. bio je i najznačajnije financijsko središte svijeta i središte za pozajmljivanje novaca novčarska uloga je ojačala utjecaj i moć Engleske. Londonski bankovni sistem bio je u suštini skup privatnih banaka Engleska banka je predstavljala središte tog gnijezda i njezina glavna uloga je bila da pozajmljuje novac britanskoj vladi London je bio središte gdje su trgovci izravnavali računa. mjenjačnica. na neprekidnu akumulaciju. bio je to zapravo sistem automatskih izravnavanja putem knjiženja i knjigovodstvenih operacija u Londonu mislilo se da se vlade ne smiju miješati u zlatni standard. specijaliziranih financijskih ustanova….- - financirala pohod protiv Napoleona pa se od dužnika preobratila u vjerovnika London je postao glavni pozajmljivač novca i iza tog razvoja stajale su britanska i trgovačka mornarica. temeljila se na povjerenju poslovnih krugova svijeta Vlada je podupirala trgovačke i financijske interese kombinacija svih tih činitelja je učinila Englesku najvećim svjetskim trgovcem i bankarom u 19. no ubrzo se utvrdilo da su za stvarni optjecaj zlatnici nepodobni pa su zamijenjeni čekovima i banknotama Engleska je. Zakon o plovidbi (1660. na zlatni standard i slobodnu trgovinu ekonomisti su zlatni standard smatrali kao čudotvorni instrument koji će uređivati međunarodne privredne odnose. ako neka zemlja više uvozi nego izvozi. dužna je svoj deficit izravnati izvozom zlata – tako se uklanja želja za prekomjernim uvozom zlato nikada nije bilo jedino platežno sredstvo.) osigurao je prijevoz kolonijalnih proizvoda britanskim brodovima ili brodovima njenih kolonija. odobravale su klijentima kredite (veličina i uvjeti kredita bili su ovisni od općeg stanja u privredi) - . kada je taj sistem djelovao.

- - - - - - Velika Britanija priznaje zlatni standard od 1816.. rakiji i vinu udio britanske industrijske proizvodnje u cjelokupnoj svjetskoj proizvodnji u razdoblju od 1870. međunarodnom bankarstvu. trgovinskom osiguranju. a sačuvala je vodeću ulogu u brodarstvu..stoljeća na industrijaliziranu kontinentalnu Europu otpadao je samo 21% sveukupnog britanskog izvoza. čaju.zaštitne carine su ukinute jedna za drugom devet desetina svih carinskih prihoda država je ubirala na 4 proizvoda: duhanu. Ukupne britanske investicije u inozemstvu su iznosile svega 210 milijuna funti. Vilar kaže da se udio kontinentalne Europe u cjelokupnom britanskom izvozu u toku stoljeća smanjio od tri četvrtine na polovinu studija Mreža međunarodne trgovine navodi da se ova „svjetovnjačka“ tendencija i dalje pojačavala sve do prvog svjetskog rata: sredinom 19.opao sa 32% na 14%. Britaniji). kao vodeća sila u međunarodnoj slobodnoj trgovini.g. a prije svega u međunarodnom dugoročnom financiranju investiranje u prekooceanskim zemljama razvilo se snažno i zatim postalo okosnica međunarodnog privrednog poretka u drugoj polovici prošlog stoljeća godine 1854. a da je 36 drugih engleskih banaka održavalo 2091 podružnica u svijetu u tom razdoblju.st. a do izbijanja prvog svjetskog rata taj iznos je povećan na 3 700 milijuna. kolonije i nezavisna područja su bili uključeni u jedinstveni monetarni sistem sa matičnom zemljom i na taj način su iz cijelog carstva u metropoli stalno pritjecale kratkoročne monetarne rezerve .g. vodeću ulogu Velike Britanije u svjetskoj privredi jačala je i održavala svjetska bankovna mreža u svom djelu Imperijalizam i svjetska privreda Buharin navodi da je 1910. bio je neophodan za uspostavljanje prvog svjetskog međunarodnog privrednog sistema koji se zasnivao na zlatnom standardu i kojeg je osigurala britanska mornarica ukidanje Zakona o žitu je značilo veliku pobjedu trgovaca i industrijalaca nad zemljoposjedničkom aristokracijom Velike Britanije borba za ukidanje zaštitnih carina je bila veoma važna i više se kritika davalo carinskom postupku nego li visinama zaštitnih carina. sistem je djelovao dok god je međunarodna trgovina slijedila promjene na tržištu slobodna međunarodna trgovina je bila neophodni pratilac zlatnog standarda u međunarodnim odnosima sistem slobodne trgovine (u povijesti poznat kao borba za ukidanje Zakona o žitu i Zakona o plovidbi u V.. investiranje u inozemstvu u tih 60 godina je zapravo predstavljalo kumulativan proces tokom kojeg se dividende ponovno vraćaju u inozemstvo kao nove investicije koristi od svoje dominantne uloge u svjetskom privrednom sistemu vodeća zemlja nije izvlačila samo neposredno putem trgovine i investiranja već i posredno jer je vodila monetarnu i financijsku politiku u razdoblju slobodne trgovine. u drugoj polovici 19.u Londonu bilo 36 kolonijalnih banaka sa 3538 podružnica širom svijeta. Britanija je istovremeno gubila prvenstveno u svjetskoj industrijskoj proizvodnji. a njezin udio u međunarodnoj trgovini od skoro 28% na 17% Velika Britanija se uzdigla do samog vrha zahvaljujući „svjetovnjaštvu“ i multilateralnosti njezinih vanjskotrgovinskih odnosa u studiju Zlato i novac u povijesti P.g.do 1913.. britanska trgovačka bilanca je bila u neprekidnom deficitu. na SAD 19% i na druge dijelove svijeta 52%.

a SAD su je premašivale 2x - - - - - - . još je posebno kritizirao izvoz poljoprivrednih proizvoda u Europu i žalio se što je zemlja zavisna od „tuđih tržišta. nego se u sirovom stanju izvozio u Englesku i tako je mogla da izradi jeftinu tkaninu i da je izvozi i u prekooceanskim zemljama izvozom robovske radne snage. sve veću zavisnost SAD od izvoza sirovina je označio kao „izvor nesreće i slabosti“. to je doprinijelo visokoj produktivnosti američke industrije koja je novoj republici osigurala konkurenciju na međunarodnom tržištu razvoj poljoprivrede na američkom jugu je doprinosio povećanju britanskih izvoznih viškova nego razvoju domaće tekstilne industrije Englezi su dovodili robove iz Afrike da rade na plantažama pamuka na američkom jugu. no da je veliki problem kada žele prodati svoje proizvode u inozemstvu… žalio se zbog neravnopravne trgovine i da ako ne bude uzajamnosti – doći će do „žrtve sistema“.- Engleska je svoju ulogu svjetskog bankara još više ojačala tako što je posljednjih 5 godina pred prvi svjetski rat investirala u inozemstvo čak 300 milijuna funti sterlinga godišnje financijske operacije u inozemstvu su donosile matičnoj zemlji značajan dohodak da je priljev bio veći od odljeva Novodošli istaknuti državnik i vođa zemlje Alexander Hamilton (prvi ministar financija mladih SAD-a) u Izvještaju o pitanju industrijske proizvodnje žalio o tome kako im je u zemlji uskraćeno mjesto u vanjskoj trgovini te da robu mogu bez problema kupiti u inozemstvu. a pamuk se nije prerađivao. pri čemu je podržavao mišljenje da su SAD postale „ekonomski još zavisnije“… glasovi protiv slobodne trgovine su postajali sve jači i odlučniji SAD su se brzo industrijalizirale i postigle nevjerojatan tehnološki razvoj zahvaljujući trgovačkoj zaštiti (zemlja je bila plodna. uvoza pamuka i izvoza pamučne tkanine. a ne iskorištavanja… poslije više od 30g. u svojoj oštroj kritici List je izjavio da odluke Engleske imaju za američko stanovništvo veće posljedice nego odluke Kongresa. Engleska je jačala svoju svjetsku ekonomsku moć i financijsku prevlast u svijetu ekonomska dominacija (razvojem međunarodne slobodne trgovine i postupnim stvaranjem svjetskog sistema zasnovanog na slobodnoj trgovini i zlatnom standardu) postajala je sve očita i izazvala je državnike i ekonomiste u zemljama koje su sa zakašnjenjem stupale na međunarodnu pozornicu isticali su da je mladoj industriji važna zaštita od inozemne konkurencije ako se želi postići da ove zemlje do kraja iskoriste svoja prirodna bogatstva i ljudski potencijal te dođu do veće produktivnosti proizvodnja čelika je u SAD i Njemačkoj rasla dok je britanska proizvodnja bila slabija te ju je Njemačka dostigla. dohodak od poljoprivrede visok i prema „home-state“ zakonima svatko je mogao dobiti komad zemlje na zapadu pa su nadnice u industriji bile veće jer je radnu snagu trebalo privući u industriju dohocima koji su se mogli takmičiti sa dohocima iz poljoprivrede relativno skupa radna snaga stimulirala je industrijalce da traže tehnologiju u kojoj će kapital imati veći udio nego živi rad. proizvodnja pamuka je bila jeftina.ekonomist Friedrich List se u svom govoru kritički osvrnuo na tri desetljeća američke političke nezavisnotsti. kolebanja cijena u inozemstvu. inozemnih propisa i restrikcija“.

g.osnovan Zollverein.- Britansko carstvo je održavalo svoju moć sve do početka ovog stoljeća.osigurali nadzor nad Sueskim kanalom čime su sebi otvorili vrata prema Bliskom istoku podjela Afrike je započelo 70ih godina prošlog stoljeća kada je Belgija prisvojila Kongo Italija se u sljedećoj desetljeću okrenula prema Etiopiji SAD su krajem stoljeća prisvojile Filipine. uzroke su . razlika je bila samo u intenzitetu. objašnjava ekspanzionističku politiku ukazivanjem na tendenciju nedovoljne potrošnje koja je implicitna unutrašnjem razvoju kapitalističkog sistema marksistička analiza je uzroke imperijalističke ekspanzije nalazila u osnovnim proturječnostima kapitalističkog sistema. svi marksistički mislioci su ove uzroke vidjeli u padanju profitne stope što se moglo pripisati mijenjanju organskog sastava kapitala ovakav razvoj događaja postavlja 2 osnovna pitanja o povijesnom razvoju međunarodnog privrednog sistema:  da li treba imperijalističku fazu shvatiti kao novi međunarodni sistem koji se razlikuje od kolonijalnog sistema slobodne trgovine  da li imperijalizam znači „internacionalizaciju kapitalizma“. poslije toga se pojačalo koloniziranje novih zemalja i osvajanje teritorija. uspostavljanje kapitalističke proizvodnje na svjetskom nivou? kolonijalistička ekspanzija se nastavljala tokom cijelog 19.stoljeća. nisu htjeli da uvide kako rat istovremeno znači osudu i raspad međunarodnog sistema zasnovanog na slobodnoj trgovini. ali ne i u kvaliteti osnovne crte sistema – nejednaki odnosi i dominacija – su iste. Portoriko i Havaje 1899. a da su se oni koji su kasnili u međuvremenu gotovo neprimjetno pretvarali u velike ekonomske sile.g. Britanci su 1857. SAD i Britanija su zajedno usvojile doktrinu „otvorenih vrata“ u Kini 1834. a poslije prema savjetu Lista izgradila željezničku mrežu. Njemačka se pod Bismarckom i počela širiti na susjedna područja i prisvajati prekooceanske teritorije Hobson je u svom djelu Imperijalizam tvrdio da su teritorijalna ekspanzija i osvajanje samo logično nastavljanje tendencija i na taj način imperijalizam ne bi predstavljao razvoj nacionalizma ka internacionalizmu.g. rasla je potražnja sa sirovinama… Imperijalizam sredinom 19. tj. činjenica je da su se različiti „nacionalni“ imperijalizmi sve otvorenije sukobljavali što je dovelo do prvog svjetskog rata imperijalistički sukobi su pokazali da su „nacionalistički interesi“ jači od međunarodne solidarnosti kapitala osnovni cilj imperijalizma: jačanje ekonomske moći i dominacija - - - - - Razdoblje između prvog i drugog svjetskog rata vodeći političari se nisu slagali sa Clausewitzem koji je nešto ranije razrađivao misao da je rat samo nastavljanje politike drugim sredstvima.st. vodeći državnici su se držali savjeta u pogledu trgovine dok su se oglušili na one u vezi sa miroljubivošću po ustanku 1857.zagovornici slobodne trgovine su zagovarali teoriju da je otvorenost tržišta značajnija od priključivanja novih područja. Britanija je potčinila sebi Indiju.g.

Island i Bliski istok . prestale su otplaćivati dugove u nadi da će naći kupce za dio svoje proizvodnje tako je propala svjetska podjela rada na proizvođače sirovina i industrijske robe međunarodni period je dočekao raspad oba temeljnih „stubova“ starog međunarodnog sistema: zlatnog standarda i slobodne trgovine kada je Velika Britanija 1925.g. ravnoteža snaga se temeljno izmijenila dva desetljeća koje dijele dva svjetska rata predstavljaju razdoblje teške neizvjesnosti i nelagodnosti poslije dugog i bolnog oporavka nastupilo je kratkotrajno blagostanje i tek što se izvukao iz depresije.g.gurnut u novi rat neuspješni pokušaji da se obnovi predratni međunarodni privredni sistem (zasnovan na slobodnoj trgovini i zlatnom standardu) otkrili su i druge slabosti sistema. a ne u osnovnim povijesnim zakonitostima te su tako dočekali kraj prvog svjetskog rata usklikom: Natrag u normalno stanje! nažalost. zatim francuske kolonije. a s time i zaposlenost i općenitu privrednu aktivnost da bi na kraju gubila – zlato zemlje koje su nekada imale uravnoteženu trgovačku bilancu mogle bi ostati uskraćene za izvoz pa bi se smanjila zaposlenost pod pritiskom promjena u međunarodnim odnosima i depresije.potpisale ugovor o kliringu te su njihove nacionalne banke preuzele obavezu da izvoznike isplaćuju u nacionalnim valutama i da krajnji saldo izravnavaju što je predstavljalo bilateralno izravnavanje Otavskom deklaracijom Velika Britanija je učinila prvi korak ka oblikovanju sterlinškog bloka koji je kasnije obuhvaćao cijelo Britansko carstvo. to više nije bio u „čistom obliku“ kao prije prvog svjetskog rata mnogo zemalja je odlučilo da kao monetarne rezerve drži tuđu valutu – funte sterlinga – a ne zlato. predratno „normalno“ stanje se više nije moglo povratiti od carske Rusije je nastao SSSR.- - - - - - - dočekali u slučajnostima i „političkim“ razlozima. London i New York su morali držati velike zlatne rezerve da bi se osigurali za slučaj iznenadnih potraživanja od strane drugih zemalja koje su kao rezervu držale valutu SAD i Velike Britanije novi svjetski novac „valuta sa zlatnim standardom“ nije dugo trajao i postajalo je sve jasnije da u svijetu nema dovoljno zlata da podmiri stalni porast svjetske trgovine te da su rezerve zlata neravnomjerno raspoređene da bi mogle poslužiti monetarnim ciljevima. Velika Britanija je 1931. jedan od osnovnih razloga za rasulo u 30im godinama je bilo opadanje trgovine sirovinama pad cijena sirovina je katastrofalno utjecao na međunarodne financijske strukture.morala opet napustiti zlatni standard te je zlato moralo da napusti mjesto koje mu je dotada pripadalo u međunarodnoj privredi ekonomisti i državnici su uvidjeli da zlatni standard ne može biti prihvatljivi instrument jer bi u tom slučaju zemlja koja zapadne u deficit trgovačke bilance morala početi smanjivati uvoz. srušio se i drugi „stub“ – slobodna trgovina 30ih godina došlo je do mnogobrojnih bilateralnih dogovora. glavni uzrok financijskog rasula bilo je špekuliranje burzi dok su bankrotstva (stečajevi) dostigla takve razmjere kada su zemlje izvoznice sirovina uvidjele da ne osiguravaju više dovoljno inozemnih sredstava da mobu vraćati dugove i uvoziti najvažniju robu. inicijatori tog pokreta bile su dvije nekad glavne zagovornice slobodne trgovine – Švicarska i Austrija koje su 1931. svijet je već 1939.g.ponovno uspostavila zlatni standard.

naročito SAD. Norveškom. da može očuvati povjerenje. razvila je svoju trgovačku strategiju u dunavskom basenu.- - 1933.g. financijsku i vojnu moć. slobodnoj trgovini i zlatnom standardu) nije odmah doveo do međunacionalnog sistema SAD je postala nova privredna i vojna sila poglavlje Transnacionalni sistem: Pax Americana 2. a Japan poražen međunarodni sistem (zasnovan na zlatnom standardu i slobodnoj trgovini) se raspao. nije bio internacionalan. no čim je uzdrman njezin autoritet. tehnologija je za vrijeme rata izvanredno napredovala iskustvo dvaju uzastopnih svjetskih ratova uvjerilo je vodeće privredne sile svijeta. pokazalo se da mehanizam izgrađen na prividu zlata ne može spriječiti stalne promjene u odnosima snaga između novih svjetskih velesila - - - Keynes je u „Kraj laissez-fairea“ napisao da nije točno da pojedincima pripada „prirodna sloboda“ dana od Boga u privrednim djelatnostima. htio je ukazati na to da svijet nije uređen tako da pojedinačni i društveni interes uvijek budu u skladu te da nije točno da je interes spoznat jer je često slučaj da su pojedinci koji teže ciljevima nedovoljno obaviješteni ili su preslabi da bi ih mogli ostvariti… tako je propao prvi svjetski privredni sistem. u njegovom središtu je bila najveća Velika Britanija. drugi svjetski rat je iz temelja izmijenio odnose i ravnotežu snaga u svijetu SAD su postale vodeća sila u svjetskoj privredi Sovjetski Savez se oslobodio izolacije i zajedno s drugim socijalističkim zemljama izgradio značajnu privrednu i vojnu silu Europa je bila narušena. no zapadne sile su to spriječile. Argentinom. a time i suglasnost. već nadnacionalan. raspad nadnacionalnog svjetskog sistema (zasnovanog na laissez-faireu.i 1934. na Baltiku i na više drugih područja Njemačka je predstavljala snažno uvozno tržište koje bi se otvaralo zemljama izvoznicama i na taj način je Njemačka počela oduzimati pojedina tržišta drugim industrijskim zemljama. ova agresivna strategija je vodila ka novom konfliktu • kako se uopće mogao razviti međunarodni privredni sistem zasnovan na slobodnoj trgovinu i zlatnom standardu i dosta skladno djelovati gotovo u toku cijelog stoljeća? Odgovor: …jer je Velika Britanija imala dovoljno veliku privrednu. Islandom… najagresivnija trgovačka politika je bila u Njemačkoj. Velika Britanija je sklopila veći broj bilateralnih trgovinskih sporazuma sa Danskom. da se međunarodni odnosi ne mogu prepustiti tržišnim zakonitostima i „skrivenoj ruci“ . htjela je sklopiti sporazum sa Austrijom. a Londonsko tržište i njegov City su predstavljali bankarski čvor sistema free trade (slobodna trgovina) u carstvu je stimulirala razvoj trgovine i privlačila sva ostala privredna područja zlatni standard je pružalo infrastrukturu multilateralizmu raspad sistema se poklapa sa procesom dekolonizacije.

protiv Napoleona • SAD su se preobrazile u najvećeg kreditora i svjetskog bankara. već i obilje prirodnih sirovina britanska privreda je zapravo intenzivnije bila upućena na svijet nego svijet na nju. neiscrpne rudnike i osobine stanovništva koje je u cjelini obrazovano i potpuno slobodno….istaknuo da je po njegovom mišljenju. takva operacija je zavisna od povjerenja domaćeg i tuđeg kratkoročnog kapitala. cilj tog sistema je bilo sprječavanje trgovačkih ratova i devalvacije valute poslijeratni privredni sistem treba usmjeravati i nadzirati putem svjesne međudržavne politike. udio SAD u svjetskoj trgovini industrijskim proizvodima povećao se od jedne petine na jednu trećinu razlike između Velike Britanije i SAD-a: • 1945. slično kao što je to Velika Britanija bila • SAD su isticale svoju privrženost kapitalističkoj instituciji privatnog vlasništva kao što je to činila Velika Britanija sama geografska veličina SAD osigurava joj ne samo široko domaće tržište. SAD su se pojavile kao pobjedonosna sila slično kao Velika Britanija 1815. tajna britanske bankarske i financijske prevlasti je bila u operacijama Engleske banke koja je utvrđivala količinu kratkoročnih kredita koje je britansko tržište kapitala nudilo inozemstvu SAD su u poslijeratnom razdoblju bile kratkoročni dužnih drugih zemalja. oblici poslijeratnog međunarodnog privrednog sistema oblikovali su se još tokom rata.g. a drugima davale dugoročne kredite. financijska struktura SAD je bila ranjiva zbog špekulativnog preusmjeravanja kapitala privreda SAD se mnogo manje prilagođavala promjenama svjetske privrede nego nekadašnja britanska poslijeratni svjetski privredni sistem je izrastao na temeljima ravnoteže snaga u svijetu. SAD su kao svjetski bankar uzimale kratkoročne. tada je bio u pitanju dijalog između Britanaca i Amerikanaca: predstavnik Velike Britanije bio je Keynes. dok su prilike u svjetskoj privredi bile u velikoj zavisnosti od poslovnih ciklusa u SAD i na financijskom području uloga SAD je bila suprotna od britanske London je bio diskontni i akceptni centar što znači da je Velika Britanija bila kratkoročni kreditor drugih naroda.g.g. u SAD je to obrnuto: na unutrašnji privredni razvoj su malo utjecale privredne prilike u svijetu. ovaj novi poslijeratni sistem se temeljio na premisama koje su odgovarale osnovnim privrednim interesima vodeće privredne sile – SAD. najplodniju zemlju.1943.SAD u središtu međunarodnog sistema ideološki utemeljivač međunarodnog privrednog sistema Richard Cobden tvrdio je da će SAD postati najproduktivnija i najmoćnija država svijeta s obzirom na svoja bezgranična prostranstva.5. iz iskustava stečenih u međuratnom periodu i iz nostalgije za slobodnom trgovinom… dok se raniji sistem temeljio na zlatnom standardu i slobodnoj trgovini. a najznačajniji graditelj sistema na američkoj strani bio je Harry Dexter White Harry Whitea je bio optužen da je simpatizirao komuniste te je umro od srčanog udara prije nego što se srušio sistem u čijem je građenju sudjelovao Keynes je u svom govoru pred Domom lordova britanskog Parlamenta 18. „moguća sinteza oba prijedloga“ i govorio da ne treba „previše naglašavati razlike između 2 nacrta“ - - - - - - - .

g. a Whiteov američke te je američko stanovništvo pobijedilo Međunarodni monetarni fond u kojem su odlučujući glas dobile SAD čiji je novac vrijedio kao međunarodna rezerva.- - - Keynesov nacrt je podržavao britanske interese. filozofija na kojoj su se temeljile ITO i GATT bila je izražena u Sporazumu o međusobnoj pomoći u kojima su SAD započele svoje „operacije o zajmu i najmu“ sa Velikom Britanijom. sadašnje tumačenje slobodne trgovine kao ujednačene diskriminacije odlučno stavlja domaću privredu u prvi plan. dolar je postao rezervna valuta koja je zamijenila zlato – najprije kao valuta prilikom obračunavanja zatim kao priznata valuta i međunarodno platežno sredstvo koje se ne može konvertirati u zlato kad je dolar postao depozitna rezervna valuta.1971.proglasio njegovu nekonvertibilnost za zlato najsnažnije vezivno tkivo poslijeratnog transnacionalnog privrednog sistema nije bio sistem čvrstih kursova već privredna moć. ovakav trgovinski sistem prihvaća trgovački protekcionizam – pa time napušta osnovna načela slobodne trgovine – samo što se ovaj put zahtjeva da se podjednako diskriminiraju samo svi stranci. bez carina…) su se preobrazila u različita shvaćanja nediskriminacijske „klauzule najvećih povlaštenja“ i postupnog „otklanjanja prepreka“ postalo je jasno da treba izgraditi neki zakonik ponašanja i stvoriti međunarodnu organizaciju koja će nadzirati poštovanje usvojenih pravila. SAD su u Ujedinjenim nacijama pokrenule inicijativu za sazivanje Konferencije o trgovini i zapošljavanju u Havani ovaj proces okončala su 2 dokumenta  Povelja o međunarodnoj trgovini (ITO) – nije ratificirana u Kongresu SAD jer su članovi smatrali da sadržava previše državnog intervencionizma koji bi mogao sputati privatnu inicijativu  Opći sporazum o carinama i trgovinama (GATT) – jedno od osnovnih polazišta američkih privrednih odnosa sa inozemstvom oba dokumenta su bila proizvod duhovnog ambijenta. ubrzo po završetku rata. a zatim i sa drugim savezničkim zemljama… načelo nediskriminacije kaže da nijedan vanjskotrgovinski partner ne smije imati veće povlastice od ostalih nego se moraju priznati svima (klauzula najvećih povlašćenja). a ne i svi proizvođači. transnacionalni privredni sistem je doživio potrese pa potom propast Trgovinski sistem načela „slobodne trgovine“ (trgovanje bez ograničenja. možemo govoriti i o „jednakosti diskriminacije“ jer je riječ o zahtjevu da se domaći proizvođači podjednako zaštite od svih stranaca. a domaćim proizvođačima priznaje pravo na zaštitu - - - . politički autoritet i vojna snaga SAD čim je došlo do oslabljenja moći i autoriteta SAD.8. SAD su postale svjetski bankar koji se zadužuje kratkoročne i najveći svjetski investitor koji te depozite dugoročno ulaže širom svijeta dok je Keynes predlagao da se uspostavi sistem koji bi bio nezavisan od zlata na osnovu „sinteze“ stvorene u Breton-Woodu. ako govorimo o suštini. a razlika između ITO i GATT se odnosila samo na monopolizam i problematiku sirovina. na američki zahtjev je izgrađen sistem koji se temelji na dolaru koji bi se morao konvertirati u zlato dolar je postao sve manje konvertibilan te je predsjednik SAD 15.

zemlje u razvoju su istaknule zahtjev o novoj trgovinskoj politici kojom bi se ubrzao privredni razvoj u manje razvijenim dijelovima svijeta te su uspjele izmijeniti niz trgovačkih propisa uspjele su osnovati posebnu organizaciju – UNCTAD i izborile su se za to da se pravilo reciprociteta na njih ne primjenjuje što je osigurano 4. Raula Prebischa. bavi se unapređivanjem trgovine uz pomoć otklanjanja prepreka i unapređivanja izvoza poslijeratni trgovinski otkazao je sedamdesetih godina. da se stvori zajednički fond za sirovine. nego uvodi postupak za njihovo usklađivanje (postupno i recipročno ukidanje) treba razlikovati dva elementa. financiranje je predstavljalo onu važnu kariku koja je omogućila međunarodnom sistemu da tako dugo djeluje . treba spomenuti osnivanje Europske ekonomske zajednice i SAD iz političkih razloga podržala njezino osnivanje smatrajući da će na taj način zaustaviti širenje utjecaja SSSR na Zapadnu Europu. pod vodstvom dr. riječ je o zaštitnim carinama. a ponajmanje zaštitne carine. subvencije itd… ideja o osnivanju ITO (Međunarodna trgovinska organizacija) je propala te je GATT postala stvarna organizacija GATT zadatak ove Organizacije je da obavlja pripreme za pregovore o zaštitnim carinama uspješno je organizirao više pregovora o zaštitnim carinama što je dovelo do znatnog snižavanja nivoa carinske zaštite u prvom desetljeću svog postojanja. državna trgovina. rasprava se vodi jedino o stvarnoj visini pojedinih zaštitnih carina kao neprihvatljive druge prepreke trgovanju su: količinske restrikcije.- - iz prvog načela je izvučeno i drugo: načelo o postupnom ukidanju prepreka u međunarodnoj trgovini. zaštitne carina se smatraju za nešto normalno i nisu sporne same po sebi. a time i do sloma poslijeratnog trgovačkog sistema - - - - - Dugoročno financiranje integralni i važni dio međunarodnog privrednog procesa. sistem načelno ne ukida sve prepreke u trgovanju. Europska ekonomska zajednica je usvojila zajedničku poljoprivrednu politiku koja je štitila domaće proizvođače od američke konkurencije i subvencionirala izvoz viškova GATT se bavi pitanjima trgovine socijalističkih zemalja u kojima država ima monopol nad vanjskom trgovinom Ekonomska komisija UN je prikladna za rješavanje trgovačkih problema među zemljama sa različitim društveno-ekonomskim sistemima. zaštitne carine su bile znatno snižene početkom 80ih godina protekcionizam je doveo do pravog „trgovačkog rata“. administrativne restrikcije. GATT je organizacija industrijskih zemalja poslije napornih pregovora. poglavljem Povelje na osnovu koje je osnovan komitet za razvoj UNCTAD zemlje u razvoju su izborile da bude prihvaćen i praktično sproveden nacrt o općoj carinskoj preferenciji uvoza industrijske robe iz zemalja u razvoju. da se olakša otplata dugova….

predstavlja konglomerat niza institucija sa različitim zadacima u financiranju privrednog razvoja i u toku nešto više od 30 godina svog postojanja. praktično je prestalo investiranje SAD u inozemstvu. gdje je sporazum potpisalo 28 zemalja.g. osnovana je 1945. McNamara postaje vatreni zagovornik strategije „osnovnih potreba“ te nastoji usmjeriti Banku ka projektima koji bi dosegli do potreba najsiromašnijih zemalja u razvoju - - Prijenos tehnologije razvoj tehnologije je najvažniji činitelj suvremenog privrednog razvoja i strukturnih promjena osnovni temelj upravljanja i imale su apsolutno tehnološko prvenstveno „tehnološki jaz“ označuje današnje stanje svjetske privrede Keith Griffin ističe da tehnološke promjene stalno povećavaju produktivnost proizvodnih faktora.- - - - osnovni pristup dugoročnom financiranju bio je u Breton Woodskoj filozofiji. autorizirani kapital Banke je iznosio 10 milijardi dolara. Svjetska banka se izmijenila. sličan pristupu drugim dvama osnovnih područjima: novcu i trgovini američki graditelji poslijeratnog međunarodnog privrednog sistema su se zainteresirali za obnavljanje međunarodnog privatnog investiranja poslije iskustava sa nizom bankrota 30ih godina. u Breton Woodsu. ali ne da ih zamjenjuje. kao što se ova Banka naziva danas. do kraja 1949. odobrila je zajmove u iznosu većem od 30 milijardi dolara Međunarodno udruženje za razvoj (IDA)  osnovano 1960. graditelji poslijeratnog privrednog poretka su smatrali da se klimom „slobodne“ trgovine i monetarnom stabilnošću ne može osigurati vodeća i dominantna uloga SAD u svjetskoj privredi stoga su Amerikanci u Breton Woodsu također predlagali da se osnova Međunarodna banka za obnovu i razvoj uloga Međunarodne banke je bila da istakne i podržava privatne strane investicije. poslovala je gotovo isključivo sa razvijenim zemljama i morala se ograničiti na dozvoljene profitne stope i da ne povećava svoj kapital svjetska banka.kao posredni rezultat diplomatske borbe za osnivanje SUNFED u okviru UN  predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih instrumenata na međunarodnom nivou  u razvoj raznih zemalja je uložila gotovo 12 milijardi dolara  krediti IDA trebaju se otplatiti u roku od 50 godina Međunarodna financijska korporacija (IFC)  stvorena na inicijativu Amerikanaca  ima zadatak da djeluje kao katalizator za rizike u privatnog kapitala pod vodstvom McNamare. dohodak i stopu rasta u razvijenim zemljama te da to dovodi do sve veće neravnoteže uslijed čega tehnološki napredne zemlje privlače sve mobilne i rijetke resurse iz nerazvijenih zemalja saznanje o značaju razvijanja tehnologije i potreba povezivanja nauke kao čovjekovog teorijskog znanja i industrije doveli su do izrazitijeg međunarodnog prijenosa tehnologije - . kapital Banke su sačinjavali ulozi vlada. a ona je uz to mogla da uzajmljuje novac i na novčanim tržištima svojih članica.g.broj članica Banke je povećan na 48.g.

g. dok je sveukupan izvoz dostizao 918 milijardi dolara do kraja 1976. transnacionalne kompanije nisu bile brojčano nadmoćne njihovu aktivnost prati Centar UN za transnacionalne kompanije one su 46.- prijenos tehnologije postao važan element „nevidljive ruke“ u poslijeratnom razdoblju „tehnološki jaz“ između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju bio je mnogo veći i brže se produbljivao znanje ugrađeno u tehnologiju i putem patenata trebalo je da postane jedan od glavnih sistema svjetske dominacije zadatak transnacionalnih kompanija je bio da ovaj sistem američke dominacije pretvore u svjetski privredni sistem Transnacionalne kompanije ove kompanije su odigrale centralnu ulogu u razvijanju i održavanju poslijeratnog privrednog sistema djelovanje monetarnog sistema zahtijevalo je instrument za pretvaranje kratkoročnih rezervnih kredita u dugoročne investicije poslijeratni rast investicija u inozemstvu i ekspanzija raznih djelatnosti transnacionalnih kompanija su spektakularni vrijednost sveukupnog prometa podružnica transnacionalnih kompanija u inozemstvu je dosegla visoku brojku od 830 milijardi dolara. industrija električne opreme….bruto-promet najveće svjetske transnacionalne kompanije EXXON je dostigao 48631 milijuna dolara kompanije sa sjedištem u SAD nisu imale većinu akcija u transnacionalnim kompanijama. značajna uloga koju su odigrale transnacionalne kompanije u privrednom rastu velikog broja zemalja u razvoju u poslijeratnom periodu dala je snažan pečat općem privrednom razvoju ovih zemalja - - - . nego su bile i primjer za ugled ekspanzionizmu svih kompanija.5% američke kompanije su u usporedbi sa drugim neameričkim kompanijama znatno manje zadužene i da su im odriješene ruke u pogledu financiranja utjecaj i moć transnacionalnih kompanijama ispoljava se ne samo u povratnom toku profita. tehnološka dominacija je izražena u transnacionalnih kompanija sa sjedištem u SAD. najzanimljivija crta u djelovanju transnacionalnih kompanija u razvoju je u tome što su one tamo razvijale i industriju. analize pokazuju da najveći udio u „međunarodnoj proizvodnji“ imaju farmaceutska i kemijska industrija. a ne samo plantažnu poljoprivredu i proizvodnju sirovina…. već i u trgovini i tehnološkoj dominaciji.7% ispred transnacionalnih kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji čiji udio iznosi svega 11. stvaranju poslijeratnog međunarodnog privrednog sistema transnacionalne kompanije doprinijele su na 2 načina: o postale su jedno od osnovnih oruđa kojim su se SAD služile da bi sebi osigurale vodeću ulogu u industrijaliziranom svijetu o istovremeno su bile oruđe u krojenju novih kolonijalnih odnosa i razvojne strategije dijela svijeta koji se razvijao odigrale su u najnovije vrijeme značajnu ulogu u razvijanju ekonomskih odnosa sa socijalističkim zemljama istočne Europe za zemlje u razvoju na svjetskom Jugu američke transnacionalne kompanije su se počele zainteresirati 60ih i 70ih. odigrale su najveću ulogu u tehnološkim intenzivnim industrijama.

transnacionalne kompanije su često zloupotrebljavale svoju koncentriranu ekonomsku moć tako što su zemlje u razvoju spriječile da u krojenju svoje sudbine krenu vlastitim putem .- transnacionalne kompanije su se u zemljama u razvoju usredotočile na industrijske grane sa visokom koncentracijom kapital….

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful