SADRŽAJ

:
UVOD....................................................................................................................................1 1. OSNOVE FRANŠIZE........................................................................................................1 1.1. Pojam franšize.......................................................................................................1 1.2. Historijat franšizing poslovanja.............................................................................2 1.3. Vrste franšize.........................................................................................................3 2. ZNAČAJ FRANŠIZE ZA PREDUZETNIKE...................................................................3 2.1. Prednosti i nedostaci kod davaoca franšize...........................................................4 2.2. Prednosti i nedostaci kod primaoca franšize.........................................................5 2.3. Kako kupiti franšizu..............................................................................................5 2.4. Kako stvoriti franšizu............................................................................................6 3. FINANSIRANJE FRANŠIZE............................................................................................7 3.1. Finansiranje na nivou primaoca franšize................................................................8 3.2. Rizici u finansiranju franšize..................................................................................8 4. PRIMJER IZ PRAKSE „DISTRIBUCIJA DIS“................................................................9 4.1. Ulazak u franšizu..................................................................................................10 4.2. Kontrola franšize..................................................................................................11 4.3. Primjeri primaoca DIS franšize............................................................................12 4.4. Planovi DIS-A......................................................................................................13 UMJESTO ZAKLJUČKA...................................................................................................14 LITERATURA.....................................................................................................................15

2 . Appendix A. Od ova tri metoda franšiza predstavlja jedan dobro uhodani sistem koji je najbolje prihvaćen kod onih preduzetnika koji nemaju „velike snove“. Postoje nekoliko različitih vrsti franšize koje će se teoretskim putem obraditi.UVOD Prilikom ulaska u biznis preduzetnik ima tri rješenja: otpočinjanje posla osnivanjem vlastite firme. POJAM FRANŠIZE Franšizing je model otpočinjanja određenog biznisa. razvijene. uslužnom markom. Franšiza predstavlja privilegiju da se marketira proizvod i/ili usluga u jednom poslovnom sistemu tokom izvjesnog perioda vremena i na specifično izabranom lokalitetu. proizvedene. 1969. prodaju ili distribuiraju robe ili usluge. Zbog toga je franšiza veoma značajna jer se kao preduzetnici ne moraju javljati one osobe koje imaju dobro razvijene sve odlike dobrog preduzetnika. ali ovdje će se kroz primjer uraditi distributivna franšiza i to za distribuciju DIS. oglašavanjem ili drugim komercijalnim simbolom koje stvara davalac franšize i gdje poslovanje primaoca franšize u suštini zavisi od davaoca i njegovih kontinuiranih isporuka roba ili usluga b) Izraz „roba“ znači predmet ili stvar bez ograničenja. kao nezavisan poslovni partner predstavlja člana distribucionog sistema davaoca franšize.. izražen pismeno između dva ili više lica: gdje su preduzeti komercijalni odnosi određenog trajanja ili kontinuirano neodređenog trajanja.. gdje će prve tri cjeline dati teorijski uvid u franšizing poslovanje a četvrti dio će kroz praktičan primjer pokazati kako je distributivno preduzeće DIS razvilo svoj sistem franšize. rukovodi ili odobrava davalac franšize. gdje je poslovanje primaoca franšize u osnovi povezano sa trgovačkom markom. Izraz franšiza može se posmatrati s dva stanovništva: 1) 2) 3) 4) 5) a) ugovor ili sporazum. trgovačkim imenom. OSNOVE FRANŠIZE 1. već ovdje preduzetnici trebaju samo da slijede upute davaoca franšize. organizuje. koju upotrebljava primalac franšize u obavljanju usluge koje osniva. 1. koje on mora ispuniti da bi dobio pravo poslovanja pod imenom ili pod okrivljem davaoca franšize. prodaje ili distribuira njegov proizvod (uslugu).1 Osim ove definicije postoje i mnoge druge npr: Franšiza je oblik licenciranja po kome vlasnik proizvoda (davalac franšize) ili usluga postiže distribuciju u maloprodaji preko 1 Brown H. gdje jedno lice (davalac franšize). u kojem jedna kompanija (davalac franšize) omogućava drugoj kompaniji (korisniku franšize) da proizvodi. Trap for Trusting. Boston. distribuirane ili organizovane i vođene od drugog lica (primaoca franšize). Znači ovaj rad je podijeljen u četiri temaske cjeline. daje pravo da se nude. kupovinom već postojeće firme te franšizom. Znači preduzetnik u franšizi dobija smjernice od davaoca franšize. gdje primalac franšize.1. Franchising.

Aleksandar Erceg 3 . 2003 www. Pravna regulacija franšiznog poslovanja kroz vrijeme je postala i dio Europskog zakonodavstva.) koji je svaki segment poslovanja smatrao poslovnim konceptom i važnim detaljem za kloniranje poslovanja s osnovnom idejom da se svaki klijent u svakom 2 3 Begtić R.pridruženih malprodavaca (ili primaoca franšize). Ekonomski institut Tuzla. a bio je i inspiriracija automobilskoj industriji nakon izuma pokretne trake4. automehaničarskim radionama. Nosilac prava često dobiva ekskluzivni pristup definisanom geografskom području. Singerov model je bio kopiran od strane nekoliko industrija na prijelazu u 20. vijek.hr/faq. tehnički i ekonomski know-how za normalno odvijanje procesa franšize. Recimo da je do tada sveukupno u svijetu prodato oko 300 komada automobila i da su bili prava privilegija. Kao davalac franšize može nastupiti 1) Proizvođač 2) Veletrgovac 3) Malotrgovac 4) Uslužna agencija u svim oblicima vlasništva Kao primalac franšize može poslovati veliki broj samostalnih: 1) veletrgovaca 2) malotrgovaca 3) uslužnih i proizvodnih poslovanica.2 Franšizing robe proizvodi davalac franšize ili ih nabavlja i isporučuje u prodajne linije primaoca franšize.org/wiki/Franšiza 5 www.fransiza.Pitanja i odgovori 4 hr.5 Pravi koncept franšiznog poslovanja zahvaljujemo gospodinu Ray Kroc-u (otac Mc Donald's-a oko 1950. opreme kao i organizacioni.2. 1.fornetti. upravljanje lokalnom splavi ili za lov na određenom teritoriju.php . dajući pojedincima čak i monopol na neke od tih aktivnosti.. U Americi ga slijede 1858. Franšizing sistem stvara obavezu davaocu franšize da primaocu franšize ustupi svoja zaštićena prava i znanja u formi imena robne oznake. mostova i sl.wikipedia.pdf – Franšiza u Hrvatskoj. Tako se pojavljuju i franšize Standard Oil-a i Texaco-a kao i mnoge druge. Samim time stvorila se potreba za benzinskim pumpama. Isac Singer sa svojim Singer Sewing Centrima. u proizvodnoj franšizi robe proizvode primaoci franšize i isporučuju ih kao sastavne dijelove za sistem davaoca franšize.3 S vremenom je koncept franšiznog poslovanja napredovao kao i ekonomija zemalja koje su ga primjenjivale. Primalac franšize je obavezan da se koristi franšizing formulacije iz studije o primjeni. barovima. Kao što vidimo iz ovih definicija može se reći da im je jedan od nedostataka što se izostavlja fanšizing proizvodnja. Izumom proizvodne trake koju je uveo Henry Ford u proizvodnju automobila ona se vrtoglavo povećala. što su u Americi riješili uvođenjem franšiza. HISTORIJAT FRANŠIZING POSLOVANJA Riječ franšiza dolazi od staro francuske riječi koja označava privilegiju ili slobodu.hr/Fransiza u RH. Zabilježeno je da je 1840 u Njemačkoj neki vlastelin dao ekskluzivno pravo prodaje njegovog piva određenim barovima. Upravljanje procesima razmjene proizvoda i usluga. Kraljevi su pak prava franšiza davali za cijeli niz komercijalnih aktivnosti kao što je gradnja cesta. U srednjem vijeku to je bila privilegija ili pravo koje lokalni vladar može dati za organiziranje sajmova ili tržnica. limarskim radionama i sl.

Mc Donalds restoranu u svijetu mora osjećati isto počevši od vizualnog identiteta. te prirodu prevno-ekonomskih odnosa partnera u sistemu poslovanja. možemo razlikovati četiri tipa franšizinga6: 1) Proizvodno-maloprodajni sistem 2) Proizvodno-veleprodajni sistem 3) Veleprodajno-maloprodajni sistem 4) Uslužna centrala-maloprodavac. korak po korak. 1. Prema onome što nude davaoci franšizinga možemo razlikovati 1) proizvodni franšizing 2) uslužno (servisni) frašizing. Korisnici franšize imaju manje poslovne slobode. ZNAČAJ FRANŠIZE ZA PREDUZETNIKE Kao što smo rekli franšiza je ugovorom uređen odnos između dvaju partnera. 2003. Prema širini tržišnog područja može se razlikovati: 1) franšizing prodajnog mjesta 2) franšizing teritorije Prema pravcu integracije možemo razlikovati: 1) vertikalni franšizing i 2) horizontalni franšizing.3. naplaćivanja itd. Upravljanje procesima razmjene proizvoda i usluga. lako izgleda da korisnik franšize dobije „sve na tacni“. Ekonomski institut Tuzla. potrebno je imati i poduzetničke vještine i znanja za vođenje poslovnog pothvata. 4 . ipak pored kapitala. VRSTE FRANŠIZE Uzimajući u obzir kretanja kao što su obim prometa. 2. Uz 6 Begtić R. Kupnjom franšize svoj poslovni pothvat razvijaju na već stvorenoj marki i provjerenoj organizaciji posla. Prema obliku prodajnog servisiranja kupca razlikujemo: 1) stacionarni (konvencionalni) franšizing koji je vezan na jednom fiksnom mjestu i 2) mobilni ili ambulantni franšizing je posao na točkovima. do okusa jela. Kupac franžize mora osigurati kapital za uspješniji prodor na tržište nego što bi to davatelj franšize mogao sam učiniti. Prema strategiji razvoja davaoca franšpizinga razlikujemo: 1) diverzificirani franšizing i 2) inovatorski franšizing.. serviranja. vrste roba u obrtu. Na taj način franšizant dobije već oblikovano poduzeće i ne mora ga graditi od nule. djelatnost davaoca franšize i branšu distribucije primaoca franšize. Njegovo je poduzeće kopija svih istih takvih u franšizorskom lancu. ali i manje poslovnog rizika. pri čemu jedan ustupa drugom pravo da u svojem poslovanju koristi njegovu uhodanu marku radi prodaje određenog proizvoda ili usluge. To je i osnovni kriterij na kojem davatelj franšize mjeri svoj interes.

nešto kapitala ili vlastitu lokaciju ϖ neće biti frustrirani nedostatkom autonomije7 Franšiza objedinjuje želju za posjedovanjem malog poduzeća s menadžmentskim vještinama velikog poduzeća.biznet. a manje u proizvodnji. te je danas već osvojio većinu privrednih grana. s naglaskom na oglašavanje ϖ početno obučavanje zaposlenika i menadžmenta ϖ uređivanje lokala i nabava opreme ϖ standardizirana poslovna politika i postupci ϖ centralizirana nabava uz uštedu ϖ trajno menadžmentsko savjetovanje ϖ lokacijski odabir i savjet ϖ pregovori o zakupnini ϖ financiranje Franšiza odgovara poduzetnicima koji: ϖ ne sagorijevaju od vlastitih ideja. Ugovor se sklapa dugoročno. a primatelj franšize plaća ugovorenu pristupninu i mjesečnu naknadu. Međunarodna franšizantska udruga predviđa da će franšizam uskoro prevladavati u maloprodaji. kao što je: ϖ marketinška strategija. Ovo pokazuje da je franšizam često najbolji put do uspjeha jer je postotak neuspjeha vrlo mali. Franšizam je snažno razvijen u uslugama. a neke od najbitnijih su: ϖ Brzo širenje ϖ Bolje upravljačke sposobnosti ϖ Koristi od lokalnog znanja ϖ Veća motiviranost djelatnika (od statusa zaposlenika do statusa vlasnika poduzeća). PREDNOSTI I NEDOSTACI KOD DAVAOCA FRANŠIZE Za davaoca franšize brojne su prednosti ulaska u franšizno poslovanje. Franšiza je vrlo popularna u svijetu jer primalac franšize uz dobivenu stručnu pomoć i savjete s poznatom markom lakše plasira robu ili uslugu. a davalac franšize umjesto u nove poslovne jedinice ulaže u razvoj i marketing.pdf – Vodič za mala i srednja trgovačka društva 5 . Franšizam je koristan ne samo primaocu franšize.hr/vodic/Vodic mala i srednja trg drustva. 2.naknadu. 7 www. franšizant dobije stručnu pomoć. ali su uporni i marljivi ϖ imaju menadžerske vještine. budući da veća organizacija štiti franšizanta dajući mu smjernice i određujući standarde. Stoga se treba dobro informisati o davaocu franšize i ugovoru koji se potpisuje. koja bi inače bila preskupa zasebno za njegovo poduzeće.1. kao i širenje u one krajeve gdje vjerojatno ne bi imao lokacije za razvoj. nego i davaocu franšize jer mu omogućuje da brzo raste uporabom novca drugih ljudi.

Brojne su prednosti za primatelja franšiza. koristi od razvojnog programa davatelja franšize i konačno zaštita od konkurencije. ϖ korištenje uspješnog i poznatog ϖ poslovnog imena i reputacije.Davaoc franšize postiže brži rast uz manje angažiranog kapitala i može imati potencijalno visoku stopu rasta. Brojni autori spominju i druge prednosti poslovanja u franšiznim sistemima za primaoca franšize. Franšiza donosi davatelju minimiziranje poslovnih i financijskih rizika. potencijalno nepridržavanje procedura poslovanja od strane primatelja. a to u konačnici olakšava pronalaženje novih primatelja franšize.3. KAKO KUPITI FRANŠIZU 8 9 www. ϖ primaoc je neovisan poslovni čovjek. nudi se standardni proizvod kvaliteta kroz potvrđeni sistem poslovanja.pdf . Kako za uspjeh svake franšize najveću ulogu imaju ljudi. PREDNOSTI I NEDOSTACI KOD PRIMAOCA FRANŠIZE Franšizni odnos se ne bi razvio da primaoc franšize nije uvidio prednosti poslovanja po provjerenom poslovnom receptu i pod poznatim imenom davaoca franšize.2. Kao najveći nedostatak često se navodi smanjena mogućnost kontrole u odnosu na vlastitu organizaciju.8 Kako svaki poslovni odnos nije idealan tako i franšiza donosi nedostatke davatelju franšize. a najznačajnije su: ϖ nedostatak znanja i iskustva moguće je nadoknaditi obukom.Franšiza 20 najtraženijih odgovora isto 6 . 2. očekivanje prevelikog prihoda i ostali primatelji franšize koji. Otvaranjem novih tržišta pomoću otvaranja novih lokala uz manje ulaganje i niži rizik promovira se poslovni koncept davatelja franšize. ϖ grupne olakšice za nabavu ϖ potrebno je manje inicijalnog kapitala za početak. Za neke primatelje franšize dodatni nedostatak predstavlja i neophodno neprestano usuglašavanje s ugovorom i standardima koje propisuje davatelj franšize i franšizni sistem te financijske obaveze prema davatelju franšize koje primatelj mora plaćati bez obzira na financijsko stanje9. potencijalno prevelika ovisnost o davatelju franšize. mogu predstavljati međusobnu konkurenciju. 2. Najveći nedostaci poslovanja u franšiznom sistemu za primatelja franšize su: gubitak neovisnosti.fransiza. a one su: manji rizik od neuspjeha. Navedeni faktori zajedno dovode do povećanja prometa i povećanja prihoda davatelja te povećanja vrijednosti franšiznog sistema.hr/Fransiza-20_odgovora. nedostatak je za davatelja što ne može utjecati na politiku zapošljavanja primaoca franšize. pomoć prilikom odabira lokacije te sva ostala poslovna i druga pomoć. mogući problemi u odnosima s primateljima franšize te nedostatak povjerenja. manje profitabilno poslovanje (dijeljenje profita poslovanja s primateljima franšize). Daljnji nedostaci očituju se prilikom diktiranja politike poslovanja i moguće neposlušnosti primaoca franšize kod kojeg se razvio osjećaj neovisnosti i samodopadnosti nakon što je prošao početne probleme u poslovanju. ukoliko teritorijalna ekskluzivnost primatelja franšize nije dobro definirana. neelastičnost franšiznog sistema.

Na žalost to se dešava mnogima. Za kraj reći ćemo da je osnovni razlog radi kojeg bi trebali kupiti franšizu umjesto da započinjete samostalan posao taj što ćete rizik svesti na najmanju mjeru i povećati izglede za uspjeh. Osnovni razlog tako visoke stope neuspjeha je taj što vlasnici moraju prvo naučiti voditi određeni tip poslovanja i metodom pokušaja i pogrešaka stjecati svoja iskustva. ϖ Profitabilan . KAKO STVORITI FRANŠIZU Ne mogu sva poslovanja postati franšizna. Franšiza počinje istiskivati konkurenciju samom svojom veličinom. a većina ljudi veličinu povezuje s uspjehom. Ako niste spremni za konkurenciju na tržištu. To je osnovni razlog za kupnju franšize. Ime postaje prepoznatljivo. ϖ Dostupan . Ti sistemi i procedure moraju biti u obliku priručnika kako bi se mogli prenijeti na druge u toku obuke. Franšizno poslovanje neumoljivo vodi brzom rastu.Ulazak u preduzetništvo kupnjom franšize je sigurnije i lakše. Naravno. ϖ Sistematiziran . ϖ Lako prenosiv . Sva su istraživanja pokazala da pokretanje poslovanja u sustavu franšize veoma rijetko ne uspije. Oblik poslovanja koji nudi franšiza je najbliže garanciji za uspjeh na današnjem tržištu. U franšiznom obliku poslovanja svo iskustvo franšizodavca preneseno je na franšizoprimca. Na žalost. a kada se to i desi to je najčešće stoga što se franšizoprimac nije držao sustava rada i procedura. Bez obzira na to koliko istraživanja obavili vrlo je teško ovladati baš svim aspektima novog posla. Ograničenja rasta u franšiznom poslovanju gotovo da i nema.fesb.com. Kad sami započinjete posao (bez franšize) uvijek poslujete naslijepo.40 000 €.novi koncept koji ima potencijala za širenje na nacionalnom i internacionalnom nivou.asp?lang=hr – Franchise & Partnershup Expo 2005. Kako se sustav franšize širi mnoge se pozitivne stvari počinju događati.ppt – Predavanja o franšizi www. stoga što franšizoprimci omogućavaju kapital za širenje.10 Još jedan razlog zašto je mudro kupiti franšizu je taj što se financijsko poslovanje franšize može podrobno istražiti prije nego se uđe u velike troškove. no većina poslovnih koncepata to može. Slijedeći vrlo važan razlog za kupnju franšize je utkan u samu prirodu franšize.fip. budite oprezni. Veliki broj jedinica omogućuje ogromnu reklamu franšize što povećava prodaju. Kako bi jedan posao mogao postati franšiza on mora biti11: ϖ Jedinstven . Zagreb 7 .ako je franšiza vrlo skupa tada si je vrlo malo ljudi može priuštiti. Činjenica je da 80 posto novootvorenih firmii (ne franšiznih) propadne već u prvoj godini poslovanja. 10 11 adria. tržište nije baš tolerantno za neiskusnog početnika koji pokušava naučiti kako voditi poslovanje.4. 2.svi poslovni sustavi koncepta trebaju biti detaljno razrađeni i efikasni. detaljno razrađeni i u pisanom obliku moraju biti takovi da se jednostavno obukom mogu prenijeti na druge u relativno kratkom vremenu. što veća franšiza to bolje. Idealno ulaganje u franšizu bilo bi od 5 000 .svi poslovni sistemi koncepta. Počinje se stvarati sinergija u kojoj uspjeh rađa uspjeh. smanjivanje rizika i odabir najbolje moguće šanse za uspjeh. možete bankrotirati. Franšizodavac je već prošao proces učenja i stekao iskustvo metodom pokušaja i pogrešaka i naučio je tajnu uspjeha za specifično poslovanje.hr/~mlivaja/poduzetnistvo/pred_8.hr/fipHr/fransizodavci.mora donositi dobit prvo davaocu franšize. a nakon projektirane franšize zarada moraju biti dovoljno velike kako bi i svaki primalac franšize koji se priključi sistemu mogao ostvariti atraktivan povrat svojih ulaganja.

Informacije iz obuke u velikoj mjeri dolaze iz iskustva u vođenju pilot centra. poslovnih jedinica. planiranja i upravljanja mrežom prodajnih mjesta. 3. 12 http://www. oni su ipak finansijski udruženi u jedinstvenu komercijalnu mrežu i svako na svoj način koristi sinergetski doprinos u procesu finansiranja obrtnih i osnovnih sredstava. Dužnost je davaoca franšize učiniti sve u njegovoj moći da to ostvari. FINANSIRANJE FRANŠIZE Iako u franšizing sistemu distribucije davalac franšize i primaoci franšize samostalno raspolažu sredstvima.Poduzetnički centar za franšize. čak i 4. Veliki naglasak mora biti stavljen na striktno pridržavanje svega.12 3.dva su ključna dijela koja čine davalac franšize: a) Prodaja franšiza u velikom broju b) Potpora franšizoprimcima i osiguravanje profitabilnosti Mnogo je načina prodaje franšiza i mora se brzo pronaći marketinški sistem koji bi proizveo nove primaoce franšize onom brzinom koja odgovara davaocu franšize. Franšizni savjetnik može uštedjeti veliku količinu novaca. Upravo je to temelj uspjeha franšize. obuke. Zagreb 8 .promaturo. Također bi se trebalo naučiti više o svojim sistemima.. 3) Razvoj sistema – treba razviti vrlo specifične sisteme poslovanja i procedure za svaki aspekt poslovanja od odabira mjesta. zapošljavanja/otpuštanja. Zamisao je da se nauči važne stvari o tipu lokacije koja odgovara poslovanju (lokacijski profil). Postati davalac franšize može biti prilično težak i skup proces.ključ uspjeha franšiznog poslovanja leži u osiguravanju profitabilnosti svake franšize. reklamiranja. u čijoj strukturi najveće mjesto zauzima razvoj putem marketinške inovacije. Radi se o tzv. procedurama i oglašavanju. treba razvijati svoj kredibilitet kod potencijalnih primaoca franšize. Kao dio franšiznog marketinga mora se napraviti brošuru u boji i prodajni video franšize. slijedeći korak će biti otvaranje 2. 6) Franšizni marketinški program . ugovora o najmu. Također se mora registrirati ime i/ili marku u svim državama u kojima se namjerava poslovati. Na nivou sistema matične organizacije je nosilac investiranja u istraživanja i razvoj.. 5) Stalni program potpore .pretpostavivši da je već izgrađen pilot centar.php . Svi sistemi i procedure moraju biti u obliku priručnika kako bi se znanje u njima lakše prenijelo na druge 4) Obuka . Troškovi mogu iznositi od 4 000 € . Poduzetnički centri koji su specijalizirani za franšizno poslovanje su mjesta gdje se može naći sve na jednom mjestu. Uz to. Trebalo bi postojati trajno istraživanje i razvoj načina kako pomoći primaoca franšize da postanu što profitabilniji. advokata za franšize i dobar franšizni savjetnik.15 000 € ovisno o promijenjivim vrijednostima.Koraci za stupanje u franšizing poslovanje su: 1) Zaštita intelektualnog vlasništva – prvi korak treba biti registriranje Zaštitnog znaka ili Imena. računovodstva. intelektualnim investicijama. U tom procesu trebati će pomoć u obliku računovodstvene firme s iskustvom u franšiznom poslovanju. ali prvenstveno u vlastitoj državi. poslujuće jedinice u vlastitom vlasništvu. Primalac franšize mora biti potpuno poučen o sistemima poslovanja i procedura. 2) Otvaranje podružnica .treba razviti vrlo jak program obuke za primaoce franšize. U početku se može lično prodati franšiza no naposljetku će trebati osobe zadužene za prodaju okoliko se želi povećati istu.hr/kako_stvoriti.

3. 9 . davalac franšizinga ima investicije u modernizaciju ili inovacije namjenjene snižavanju prometnih troškova pojednostavljenjem radnih postupaka i stardardizacijom.2. koji se opredijelio za ekspanziju. skloni da vide u strateškom investiranju opasnost za neposredan rentabilitet i stabilnost preduzeća. Nosilac programa u fazama prije lansiranja franšizing proizvoda (usluga) mora računati na teškoće da mu se odobravaju sredstva za istraživanje.. Franšizing ivestiranje zahtjeva brzinu akcije. U praksi redovna pojava je da su operativni organi. Sistem preduzetništva. jednokratne franšizing prihode. Upravljanje procesima razmjene proizvoda i usluga. Treća kategorija investiranja odnosi se na širenje komercijalne mreže otvaranjem novih prodajnih mjesta ili zamjeni postojećih mjesta novim prodajnim lokalitetima. a ima finalitet prema razvoju i daje prvenstveno intelektualnim investicijama. Ekonomski fakultet Brčko. i rukovošenja i upravljanja. 2003 Guzalić M.13 3. što može da poveća rizike. Primaoci moraju imati dovoljno sredstava i mogućnosti dobijanja kredita da pokriju strukturu investiranja: ϖ Početni honorar – pravo ulaska u sistem ϖ Osnovna sredstva ϖ Obrtna sredstva Obim ukupne investicije u franšizing poslovnice zavisi od kategorija franšizinga.1. Ta investiranja daju efekte posredstvom franšiz paketa što ga ustupa svojim primaocima franšiza. Postoje rizici da se razvije franšizing sa gubitcima.. koji preuzimaju obaveze materijalnog investiranja u osnovna i obrtna sredstva. pravilno je da veliki davaoci franšiza daju primat strateškim investicijam koje imaju za cilj da smanje poslovne rizike. jer je nerealno planiran dobit u odnosnu na troškove poslovanja.Poznato je da svi tipovi franšizing sistema i razne kategorije franšiza nemaju iste ciljeve u investiranju. Davalac franšize. što može ozbiljno ugroziti likvidnost matične organizacije. servisi za suho čišćenje tekstila). 13 14 Begtić R. Ekonomski institut Tuzla. a najniže u franšizingu komunalnih usluga (npr. RIZICI U FINANSIRANJU FRANŠIZE Ocjeniti jednu stratešku investiciju kao što je program uvođenja franšizing sistema distribucije sa stanovništva rentabiliteta ja složen zadatak: praniranje potrebnog obima investicija i obim prihoda. Na taj način on raspoređuje troškove istraživanja na primaoce franšiza. izrada projekta te iznalaženje finansiranja nije ništa lakši zadatak. FINANSIRANJE NA NIVOU PRIMAOCA FRANŠIZE Planiranje potrebnih finansijskih sredstava za otvaranje franšizing poslovnice vrši davalac franšizinga. iako je velika vjerovatnoća da će davalac franšizinga ostvariti u tri godine ono što jedan filijalista ostvari u 10 ili 15 godina. te visina troškova eksploatacije. 2005. ali i nezavisno od strateških investicija. Za sada najveće investicije su potrebne za franšizing hotela.14 Finansijski rizik će biti značajno smanjen za davaoca franšizinga u onoj mjeri u kojoj je znatnije učešće redovnih prihoda u odnosu na privremene. On razmatra finansijsku sposobnost primaoca franšizinga u toku selekcije kandidata za ulaz u sistem. Uporedno s ovim. Posebni rizici se javljaju disproporcijom između osnovnih sredstava i vrijednosti prometa.

ali i poslovanja onih koji su već u sistemu. već su razvili svoj prepoznatljiv oblik. porodične firme. te se na taj način distanciraju od svoje konkurencije.disyu.com 10 . te CBA nacionalni lanac udružene trgovine Srbije. Razvijajući i unapređujući svoj sistem franšize. jer oni svoje poslovanje baziraju na velikom prometu te tako nadoknađuju niske marže koje imaju. Postoji zaista veliko interesovanje trgovaca iz svih dijelova Srbije da sa DIS-om uspostave takve odnose i da su među njima postojeći kupci. Kao što se može vidjeti DIS sistem je uključio eksterne stejkholdere u svoj sistem franšize. ove firme se također kao i DIS bave distribucijom roba. Plaćanje visokih cijena za lokaciju franšizing poslovnice može značajno oslabiti rentabilitet poslovanja. Razlog ovog proizilazi iz činjenice da je sve veći broj super i hiper marketa koji daju robu po povoljnijim cijenama. tako da se prometna funkcija dovodi u kooperativan odnos sa tržišno orijentiranim proizvođačima roba i usluga. za razliku kada su svojim kupcima sami nudili da uđu u franšizu. da imaju budućnost i. PRIMJER IZ PRAKSE „DISTRIBUCIJA DIS“15 Franšizing sistem distribucije sa svojim instrumentarijem može biti primijenjen u razvijanju malog preduzetništva. ali je prepoznatljiv po žuto-crvenoj boji. one za koje smo smatrali. Zbog čega je to da veliki broj kupaca želi da se odrekne „samostalnosti“ te prelazi u franšizing način poslovanja. Također. što je još važnije. ozbiljne. što nam omogućava sve bolje poslovanje“ – kaže za Market Ivan Šuleić. 15 Podaci o DIS distribuciji su uzeti sa: www.U nabavci nekretnina i drugih osnovnih sredstava mogu se javiti prekomjerni izdaci. Konkurenciju u franšizingu im čine Delta. Jer kada su počeli. Znači oni ne primjenjuju klasičan distributivan model franšize. direktor marketinga DIS-a. ni izgled radnji onih firmi koje su ušle u franšizni sistem DIS-a nije obavezno identičan. odlični su – zadovoljni su i oni. Upoznati sa konkurencijom veleprodaja DIS je svoj oblik franšize počela da razvija u septembru 2005. male maloprodaje ulaze u franšizing način poslovanja te tako zadržavaju svoju pravnu samostalnost a za uzvrat dobijaju robu koja je do 20-30 posto jeftinija nego prije franšize. Znači upravo iz razloga što im je konkurencija veliki trgovinski centri. To su. kako bi i jedni i drugi imali mogućnost da spremnije dočekaju krupne promjene koje očekuju trgovinu. a i danas smatramo. Iz ove izjave može se vidjeti da sistem franšize koju primjenjuje DIS daje dobre rezultate i ekspanziju u daljem poslovanju sistema. davajući mogućnost svojim stalnim kupcima prelazak iz eksternih u interne stejkholdere te kroz franšizu učvrstili saradnju između njih i kupaca. godine. Upravo taj cjenovni rat koji mali maloprodajni objekti ne mogu voditi protiv velikih trgovinskih radnji ih primorava da izaberu franšizing kao sredstvo u zadržavanju i privlačenju većeg broja kupaca. „Dosadašnji rezultati našeg poslovanja. Ono što posebno ohrabruje jeste činjenica da. Sada su u sistemu partnerskih odnosa koje nude najlikvidnijim i najboljim kupcima. jer nudi otginalna rješenja za dugoročnu poslovnu saradnju između pravno-nezavisnih partnera. odnos velesnabdevača i klijenta. ponudili su svojim najboljim kupcima da uđu u našu franšizu i devedeset posto njih prihvatilo je da to učini pre kraja 2005. Tada je svojim najboljim kupcima ponudila da uđu u jedan poseban oblik partnerskog odnosa koji im je pružao više pogodnosti nego dotadašnji oblik poslovne saradnje. DIS je uspeo da do danas u njemu širom Srbije okupi oko 300 objekata. ali i oni koji su se samo povremeno ili nisu nikada snabdevali kod njih. ali i mi. koje i same znaju da bez udruživanja nemaju velikih šansi na tržištu kakvo će biti srpsko za nekoliko godina. Tako u DIS-u se nisu slijepo držali toga da davaocu franšize prodaju pravo korišćenja svog trgovačkog imena i načina poslovanja a da im za uzvrat ovi plaćaju franšiznu naknadu i deo dobiti od prodaje robe. pre svega. godine. Isti je slučaj sa plaćanjem visokih zakupnina 4. oni sada dolaze sami sa željom da postanu dio tog sistema.

1. svetlećih reklama. Vizuelno ti objekti ukazuju na DIS. farbanje u boje DIS-a i promjena uniformi radnika. da ima dobar i redovan promet. doveli bi ih u situaciju da mogu da posluju s gubitkom jer ne bi mogli da se prilagode i odgovore konkurentima povoljnjim cijenama. modemsko naručivanje robe. obavezi franšizanta da od njega nabavljaju 80 posto asortimana i poštuju dobre poslovne običaje. Onim franšizantima kojima je to potrebno DIS omogućava da pod dosta povoljnijim uslovima (cijenama čak i za 30-40 posto nižim od prosječnih tržišnih) nabave rashladne vitrine.4. prije svega. Mislim da tržište još nije spremno na to jer nema prave konkurencije. jeste da firma bude likvidna. da redovno izmiruje svoje obaveze. U tih preostalih 20 posto najčešće spada ono što trgovci zovu dnevne nabavke. Svaki vlasnik maloprodajne radnje koji je ušao u sistem DIS-a sam slobodno formira marže i cijene one robe koja nije na akciji. a što su maloprodaje već imale ili žele da imaju zbog posebnosti lokalnog tržišta. hljeb. kojima se potrošači obaveštavaju koji su proizvodi u datom periodu najjeftiniji. prioritetnost u njenom dostavljanju. na primjer da su ljudi navikli da kupuju hljeb ili mliječne proizvode lokalnih proizvođača i slično. Ulaskom u sistem budući franšizant obavezuje se da će od DIS-a nabavljati najmanje 80 posto svog asortimana. u sistemu DIS-a nije tako. Ovako. Uslov za ulazak u sistem. „Franšizantima pored toga nudi i sigurnije snabdevanje pod povoljnijim uslovima. Događa se da onima koji robu naruče ujutro ona stigne istog dana“ kaže direktor marketinga Šuleić. ali pravno zadržavaju svoj identitet i posluju kao svaka druga samostalna trgovačka radnja. tako da na ovaj način pokušavaju da udruživanjem parira budućim kretanjima. Sistem koji DIS razvija možda nije školski primjer franšize. ULAZAK U FRANŠIZU Kao što je već pomenuto. Posebnost DIS-ovog sistema franšize jeste i cjenovna politika. Cilj je da podrže radnjama koje su lideri u trgovini u svojim mjestima i zato su nam veoma važni oni kupci koji su na dobrim lokacijama. Činjenica je da DIS ne uzima početnu naknadu za korišćenje svoga imena niti procenat od prometa već je to više uzajamno udruživanje da bi se postigao veći nivo i kvalitet usluge. nije primijenio osnovni princip franšize – da kao franšizer prodaje ime i svoje principe poslovanja primaocu franšize – već se zadržao samo na vizuelnoj identifikaciji. tako da bi se o njemu pre moglo govoriti kao o posebnom obliku partnerskih odnosa. naime. dok će ostatak moći da kupuje od ostalih dobavljača. Ugovor kojim se uređuju budući odnosi DIS-a i njegovih franšizanata definiše bitne principe poslovanja. cigarete i ono što možda nema u svom asortimanu DIS. mlijeko. Prvi korak po ulasku u sistem jeste brendiranje radnji – stavljanje tendi. DIS. jer morate da uvažavate neke posebnosti različitih krajeva Srbije. Naime. ali ostavlja prostora za samostalno delovanje. Oni su željeli da svima njima izađu u susret. 11 . čime se izbegava moguća nelojalna konkurencija. iako je najčešće 24 sata. da ne vuče previše robe. za razliku od standardne varijante po kojoj se cijene u franšiznim radnjama formiraju tako da budu iste. rafove i ostali inventar za prodavnice. Obaveze franšizanata su i da sprovode sva DIS-ova akcijska sniženja. jer ako u gradu ili kraju u kome posluju imaju neku drugu radnju koja ima povoljnije cijene. oni sami formiraju marže i cijene prema trenutnim i lokalnim uslovima. To je sloboda koju su želeli da daju franšizantima jer nisu hteli da ih obavežu da strogo poštuju cijene robe koja nije na akciji. i to tako da najduži rok u kome dobijaju naručenu robu bude 48 sati. principi na kojima počiva franšizni sistem DIS-a po mnogo čemu su posebni. ali je slijepo prenošenje principa koji se primjenjuju u svetu preuranjeno pošto je svijest naših ljudi drugačija.

2. Garancija za uspjeh ovog posla jeste to što se biraju kvalitetni kupci. obavezan je da sve svoje radnje uključi u to. Jedna od najčešće navođenih prednosti franšize svakako je i sigurnost poslovanja koju franšizni sistem nudi. Kada sve to postoji i nema problema u kontinuitetu poslovanja. gube sve beneficije koje on garantuje. dvostruka. To dokazivanje traje oko tri meseca i za to vreme se prati da li su oni dobri i veliki kupci. Već uveliko postoji praksa da nam se redovno javljaju. U okviru kontrole provjeravaju se i prodajne cijene i poštovanje odredaba franšiznog ugovora. u DIS-u kažu da su franšizanti sami sebi dovoljni za kontrolu. Svako ko je ozbiljno pristupio franšizi imao je samo koristi.. zovu ako iskrsne neki problem. direktno na terenu. oni koji bi željeli da uđu u taj sistem najprije moraju da postanu. Dosta često DIS za vlasnike radnji koje su ušle u franšizni sistem organizuje i savjetovanja na kojima se oni upoznaju s novim načinima poboljšavanja usluge. ako franšizant postane nesolventan. a s druge strane. U DIS-u kažu da njihov sistem tu sigurnost garantuje onoliko koliko je kupac franšize zainteresovan da sprovede sve što se od njega očekuje i tako i sebi i DIS-u da veće šanse na tržištu. A franšiza DIS-a može se izgubiti upravo ako se ne poštuju ugovorne obaveze. ako ne sprovodi akcije. da li redovno plaćaju svoje obaveze. analizom količine trebovane robe i uvidom u to da li se uzimaju svi akcijski proizvodi. Franšizni paket koji DIS nudi vlasnicima maloprodajnih objekata obuhvata i terenski rad. Ukoliko neki vlasnik ima više maloprodajnih objekata a odluči se za ulazak u DIS-ov franšizni sistem. Kako u franšizni sistem DIS-a mogu ući samo oni koji već kupuju u toj veleprodaji. Vlasnici franšiznih radnji direktno se uključuju u formiranje liste proizvoda na akcijama. U DIS-u se trude da svim svojim franšizantima izađu u susret. Međutim. povećali su promet. ona se obavlja softverski. Te sugestije DIS rado prihvata da bi njima promet bio veći. pozicioniranja robe u objektima. S jedne strane. kako kažu u DIS-u.. a na taj način indirektno poboljšali i njegove poslovne rezultate. one koji su pokazali da znaju da rade i kada 12 . odnosima prema kupcima. KONTROLA FRANŠIZE Kontrola poslovanja franšizanata je. jer ako ne poštuju ugovor. dozvoljava se ulazak u sistem franšize. kao i na uslove pod kojima je do tada poslovao s DIS-om. dobija spisak proizvoda koji bi se na tom lifletu mogli naći i onda daju sugestije i prijedloge da li nešto treba dodati ili možda tog puta izostaviti. kakav promet imaju. pri čemu ekipe veletrgovime iz Krnjeva redovno obilaze cijelu Srbiju i na licu mesta prenose znanja i iskustva. Partneri DIS-a u svakom trenutku mogu zatražiti pomoć. Svaki vlasnik franšiznog objekta dvadesetak dana pre nego što se akcija organizuje. Vlasnici maloprodajnih objekata koji su u franšizi. ne primenjuje određene cijene. a onda i da se dokažu kao dobri kupci. a DIS nastoji da im pomogne u najkraćem roku. mimo DIS-ovih akcija i sami organizuju posebna sniženja i nagradne igre.DIS svojim franšizantima prenosi i sva svoja znanja i iskustva kako bi unaprijedili svoju prodaju. 4. Svi franšizanti koji su pratili akcije koje smo sprovodili i prihvatali savjete. pa im tako pomažu i u obezbeđivanju nagrada za akcije koje organizuju. imaju li reprezentativan objekat – minimarket ili samoposlugu u kojima postoje korpe. što posredno znači da ćemo i sistem bolje poslovati jer će oni u tom slučaju kupovati više robe. Od trenutka raskida franšiznog ugovora svaki vlasnik objekta gubi pravo na korišćenje vizuelnog identiteta DIS-a. obavještavaju o svemu što se događa na tržištu. koje DIS redovno sprovodi.

Tako je bilo i sa mnom. što su mušterije znale da cijene. tako da zadovoljavamo veliki broj potrošača – kaže Predrag Šiljegović. da je u nekom trenutku u radnji gotovo samo roba koja je nabavljena u DIS-u. kako kaže. Pazar je sada veći za oko 15-20 posto nego u vreme kad nisam radio kao franšizant. Ugovorom sa DIS-om vezani smo i za pozicioniranje robe u radnji. Danas. pa se i plaše da u to ulaze. ali kada to nije u mogućnosti.3. Da budem iskren. ali se pokazalo da su na polju reklame veoma dobre i da mnogo pomažu u pridobijanju kupaca. Bio sam u grupi onih kojima je franšiza prva ponuđena i odmah sam je prihvatio jer mi omogućava da se pojavljujem u DIS-ovom propagandnom materijalu i da potrošači vide i dobiju nešto novo što do tada nisu imali i na šta nisu navikli. Vjerujte. Ipak. Ulazak u franšizu video sam kao mogućnost da preživim konkurenciju i to se za sada pokazuje kao ispravna odluka – objašnjava Šiljegović. vlasnik firme “Vanapeks” iz Ljiga. a to je velika prednost. Vlasnik “Vanapeksa” trudi se da poštuje ugovornu obavezu da nabavlja 80% robe iz asortimana DIS-a. ali i mogućnost da nekoliko procenata jeftiniije prodajem robu koja je na akciji. a u međuvremenu je otvorio još jednu radnju. u početku sam malo oklijevao. vlasnik marketa “Nole” iz Mladenovca. DIS nam. Kod DIS-a je dobro to što ide na raznolikost robe na akcijama. kaže Spasojević. Petar Spasojević. Sistem zasnovan na principu DISovog teritorijalnog interesa u širenju poslovanja. Šiljegović kaže i da je uvek imao deficitarnu robu u vreme nestašica. Na pitanje u čemu je tajna ovakvog poslovanja. ali sam nekako prelomio i odlučio da uđem. Kao franšizant DIS-a dobio sam povoljniji rabat nego oni koji nisu potpisali ugovor. pored toga. PRIMJERI PRIMAOCA DIS FRANŠIZE U franšizi DIS-a sam od samog početka. kako kaže. Franšizni ugovor obezbjeđuje mi sigurnost. ali smatram da za sada posao dobro napreduje – kaže Spasojević. izlazi u susret kad god je moguće i obezbjeđuje nam gotovo dnevne isporuke robe. posluje sa DIS-om već 15 godina i.nemaju nikoga uz sebe i iza sebe. ljudi su skeptični. Ne mogu precizno da kažem koliko mi je to pomoglo da se izdvojim od konkurencije i da li bolje poslujem od nje. vlasnik STR Nole kaže: „U ovakvom sistemu mi nudimo najpovoljnije cijene i uslove. to mnogo pomaže da se bolje posluje. To je valjda i normalno. nabavlja i od drugih dobavljača. To je i razlog zbog kojeg sve više ljudi sami dolaze i želi da postane deo sistema. Jer njihov je moto „Zašto ne primiti u sistem one koji to traže a zadovoljavaju sve uslove?!“ Oni idu na masovnost sistema i ne jure određene brojeve već žele da se što bolje pozicionira na tržištu. Govoreći pohvalno o DIS-ovoj politici cijena. nešto što košta 100 dinara sada smo u mogućnosti da 13 . Njegovi predstavnici koji rade na terenu redovno nas posećuju i pružaju nam veliku pomoć – kaže Šiljegović. Od ulaska u franšizni sistem DIS-a poslovanje njegove firme. 4. i dodaje da je od finansijskog efekta mnogo važniji bolji imidž koji franšizant DIS-a dobija. posle gotovo godinu dana. događa se. jer kada je nešto novo. mislim da sam napravio pravi potez – kaže Spasojević za Market. Najviše sam strahovao od akcija koje DIS stalno sprovodi jer one ne donose profit. Dvoumio sam se zbog materijalnih razloga jer nisam bio siguran kako će to da funkcioniše. pretrpjelo je dosta promjena. uvijek su imali odličnu saradnju. jer DIS zaista vodi računa o nama i po reakcijama kupaca u Ljigu vidi se da ima pomaka. Teritorijalno su zainteresovani za sve dijelove Srbije. U franšizu sistema DIS-a ušao je na samom početku.

a sve to donosi nove mušterije. onih koji mogu da opstanu duže. jer će pokvariti i one zdrave. možda je još važnije to što se održava kontinuitet veleprodaje.“ O tehničkoj i organizacijskoj pomoći koju dobija od DIS-a Spasojević takođe govori pohvalno. kome se do sada i nije posvećivala pretjerana pažnja. 14 . U okviru marketinške kampanje na 40 TV stanica pojavljivali su se spotovi. kao i pojačanje marketinškog tima. PLANOVI DIS-A Na razvoj franšiznog sistema. Što pre odstraniti kvarnu. „Trenutno je na tržištu izuzetno jaka konkurencija i čini mi se da borba nikada nije bila ovako oštra. Šta ćete uraditi? Siguran sam da će svako učiniti isto. Svaki član udruženja koji ima problema u svom poslovanju. kažu u DIS-u. Znači uvođenje novih metoda kupovine te podrškom za kupovinu iz fotelje te dostavom na prag prodavnice doveo je do olakšavanja samog sistema nabavke robe za samog prodavca. Od drugih kupujem samo ono što spada u dnevne nabavke i ono što preko DIS-a nikako ne mogu jer s tim ne radi – objašnjava Spasojević. primorala ih je konkurencija. 4. a troškove većim. Proizvođači sada mogu da biraju s kim će poslovati jer sada ima dovoljno kvalitetnih trgovina. biće primljeno 30 novih. jer od DIS-a dobija bolje uslove nego da kod svih njih ide direktno. DIS-u se ne dešava da nema robu koju tražim. a kadrovska politika firme usmjerena je ka mlađim kadrovima. U mojim radnjama ima oko 9. a u pripremi je i nova kampanja. obavi se za najduže dva dana. a ostatak od 15-ak manjih distributera. što je poslovanje činilo komplikovanijim. Plan DIS-a je da poveća broj franšiznih radnji. od čega je pet-šest hiljada uvek u opticaju. ali ono mora da ima kvalitet zdravih članica. zaključuje direktor DIS-a Tirnanić. od DIS-a dobijamo i besplatan propagandni materijal. ali privlačenjem kvalitetnih kupaca. Tačnost plaćanja je prioritet poslovne politike DIS-a“. to je ona poznata priča o jabukama. Ranije je morao da sarađuje sa 50-ak.ponudimo za 80.000 proizvoda (upisanih u kasi). Međutim. i sve to mogu da nabavim u DIS-u. Imate korpu jabuka i u njoj vidite jednu ili više kvarnih. ali i ona koja „kuca na vrata”. U budućnosti će biti nemoguće poslovati sa proizvođačima ako se ne zadovoljava kvalitet plaćanja. jer što se prije prilagodite. a na dvadeset devetom ako se posmatraju sva preduzeća. Iz ove izjave kao iz prethodnog teksta dovodi se do zaključka da u distribuciji DIS se vodi velika pažnja u tome koji su to njihovi primaoca franšize. Sada zaobilazi direktne uvoznike i proizvođače. veća je vjerovatnoća da ćete opstati. Dakle. DIS to radi na veoma profesionalan način i mislim da u ovom dijelu Srbije nema konkurenciju kada je reč o odnosu prema klijentima.4. Iz ova dva navedena primjera može se provući zaključak da ulaskom u franšizu dobijeno je na sigurnosti u poslovanju jer razrađeni sistem DIS distribucije čini da nema „čekanja“ na robu te zbog toga gubljenju na kupcima. zaposleni u toj firmi ne misle da su „veliki” i da mogu sami. Roba se veoma lahko i brzo nabavlja a nabavka je propraćena savremenim telekomunikacijskim uređajima. Gotovo 90 posto artikala sada dobija od DIS-a. Uvijek se treba prilagođavati tržištu. Ekspanziju firme prati i ulaganje u marketing. Svakako podržavam princip udruživanja. ali zbog povećanja obima posla. U “DIS-u” je trenutno zaposleno 250 radnika. Iako je DIS trenutno po rezultatima poslovanja na četvrtom mjestu u Srbiji među trgovinskim kućama. što je za nas male trgovce veoma značajno. jer oni ne idu ne kvantitet već na kvalitet ističući pri tome potrebnu stabilnost primaoca franšize. negativno utiče na člana koji odlično posluje. a najčešće u roku od 24 časa ili čak istog dana. postojeća. Distribucija robe koju potražujemo preko modema veoma je redovna.

te to dovodi do gubljenja u mnoštvu drugih. nemaju menadžerske sklonosti te im ne smeta gubljene autonomije u poslovanje. Ono što je veoma značajno za franšizing je sprečavanje propadanje novootvorenih firmi. Osnovni nedostatak za primaoca franšize je gubljenje samostalnosti u poslovanju te ovise o davaocu franšizinga. 15 . Guši se preduzetnički duh primaoca franšize jer on posluje po strogo utvrđenom sistemu. Pošto ništa ne može biti idealno tako i franšiza ima svojih nedostataka. svako odstupanje od njega znači gubljenje prava franšize. UMJESTO ZAKLJUČAKA Iz svega navedenog. a taj postotak je još veći kod online firmi. ukoliko se ne može pratiti sistem ispadaš iz njega. rezultira dobrom poslovnom rezultatu kako za davaoca tako i za primaoca franšize. jer sa sistemom franšize primaoci franšize dobijaju menadžment velike firme ali zato gube svoju slobodu u poslovanju. Iz navedenog primjera mogli smo vidjeti da distribucija DIS ostvaruje profitabilno i solventno poslovanje. može se reći da franšiza doprinosi ne samo davaocima već i primaocima franšize jer dovodi do povećavanje poslovanja te boljih finansijskih rezultata. te uz podizanje kvalitete samih primaoca franšize napredovati te vremenom postati vodeći distribucioni lanac u Srbiji. Dobro uhodani sistem franšize. jer 80 posto novih firmi propadne u prvih pet godina svoga poslovanja. Na kraju se može donijeti zaključak da je franšiza grub i krut sistem poslovanja te kao takav odgovara onim preduzetnicima koji nemaju vlastite ideje.Njihov stav da kroz kvalitet dobijaju na povećanju prodaje te stabilnosti u poslovanju dovelo je do toga da se mogu pohvaliti sa veoma velikom solventnišću. gdje je primalac franšizinga samo jedno ime u bezbroj drugih kod primaoca franšizinga. pa čak i proširuju svoje poslovanje otvaranjem novih prodajnih mjesta. te pridržavanje uslova iz franšizing ugovora za primaoca franšize. a istovremeno primaoci franšize povećavaju dobit u svom poslovanjem. što dovodi do ostvarivanju njihove strategije koja se bazira na zadržavanju postojećeg nivoa (nalaze se na 4 poziciji u ovoj struci).

biznet. Zagreb 16 .hr/Fransiza-20_odgovora. 2005..wikipedia.com. ϖ Guzalić M.asp?lang=hr – Franchise & Partnershup Expo 2005.fesb.hr/Fransiza u RH.Franšiza 20 najtraženijih odgovora ϖ www.promaturo.disyu.fornetti.fip.fransiza.hr/~mlivaja/poduzetnistvo/pred_8.fransiza. 1969. Aleksandar Erceg ϖ www. Zagreb ϖ www.LITERATURA: ϖ Begtić R.pdf .hr/faq.pdf .Pitanja i odgovori ϖ www.. 2003 ϖ Brown H.. Upravljanje procesima razmjene proizvoda i usluga.pdf – Vodič za mala i srednja trgovačka društva ϖ www.hr/kako_stvoriti. Boston. Internet izvori: ϖ adria.php ..ppt – Predavanja o franšizi ϖ hr. Sistem preduzetništva.org/wiki/Franšiza ϖ www. Trap for Trusting.pdf ϖ www. Appendix A.hr/fipHr/fransizodavci. DIS_veleprodaja. Ekonomski fakultet Brčko.php .com – DIS_fransiza. Franchising. Ekonomski institut Tuzla.pdf – Franšiza u Hrvatskoj.hr/vodic/Vodic mala i srednja trg drustva.Poduzetnički centar za franšize.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful