1. Koja skola predstavlja pocetak razvoja Kriminologije: a. Anticka b. Grcka c. Klasicna 2. Kako se zvalo dijelo Cesara Becarie: a.

Nullum crimen nula pene sine legije (nema djela nema kazne ako nije zakonom propisano) b. Dei Delittie Delle Penne (o zlocinu i kaznama) c. Proreo in Dubio (sve tece sve se mijenja) 3. Pored pravnika poznati kriminolozi su: a. ljekari b. farmaceuti c. psiholozi d. filozofi 4. Najstariji poznati zakonik je: a. Platonov b. ferijev c. Hamurabijev d. Beccarijev 5. Navedi dijelove Hamurabijevog zakonika: a. Krivicni zakon ili zakon zakona b. Prirucnik za sudije,policijske sluzbenike i svjedoke c. knjiga prava i duznosti i obaveza muzeva,zena i djece d. popis o o uredjenju placa i cijena e. zakon o etici za vladine sluzbenike,trgovce i ljekare

6. Navedi Grcke filozofe: a. Aristotel

10. 12. interdisciplinarna. Kriminologija je samostalna.Prva kriminoloska skola koja je od posebnog znacaja za nastanak i razvoj Kriminologije je italijanska antropoloska skola koja se 70tih god. Navedi predstavnike srednjeg vijeka i vrijeme njihovog zivljenja: a. sudovi c. Baptista Della Porta 1535 – 1615 8. fenomenoloska i kauzalno geneticka nauka. Koja je bila namjera istrazivackog projekta u Krim. Lombrozo b.Institutu u predmetu prostitucije: . sociologiju prava i drustvene procese u vezi s uzrocnoscu kriminaliteta. Definisi kriminoloski pojam kriminaliteta i odnos pravnog i kriminoloskog pojma kriminaliteta: Kriminalitet je posebna drustvena i individualna pojava koja se odvija prema posebnim zakonitostima a s njom se bavi posebno naucnoistrazivacka disciplina – kriminologija. Feri 14. predmet i osnovne karakteristike Kriminologije kao nauke: Kriminologija je nauka koja proucava ucinioce krivicnih djela. Garofalo c. policija b. Pojam fenomenologije je Filozofska znanost o fenomenu svijeta i zivota. 19 vijeka predstavila najprije sa Lombrozom a kasnije sa Ferijem i Garofalom. Glavni predstavnik italijanske pozitivne skole je : a. multidisciplinarna. Definisati pojam. autonomna. Paracelzius 1410 – 1541 c. tuziteljstvo 9. 11. Navedi Organe koji vode statistiku krivicnih djela: a. Dirkem d. Toma Akvinski 1225 – 1274 b. Predmet kriminologije je kriminalitet kao drustvena i individualna pojava. 13.b. Platon 7. kriminalnu prevenciju.

jedno pitanje je definisano kao osnovno. ilegalnih migracija i politicko – ekonomski promjena koje su se dogodile u nama susjednim drzavama. 17. Prekrsaj b.Obim prostitucije u BiH je indikator stanja u kojem se drustvo naslo usred rata. Kako pravnici tretiraju prostituciju: a. uzrok je njene masovnosti priblizan broj zena koje postanu zrtve prostitucije kao organizovanog kriminala. Orjentacioni intervju 20 sluzbenika MUP-a 16. Kako bi se prostitucija mogla najlakse definisati: Prodavanje iluzije onim koji mogu to da plate u cilju zadovoljavanja bolesnih potreba. Teorija razlicitih druzenja b. Kako je Freud opisao prostituciju: 22. Diferencijalne asocijacije . socijalnopatoloska pojava poznata od najstarijih vremena u razlicitim sredinama i razlicitim vrednovanjima. Znacenje teorije simbolickog interakcionizma su: a. Prostitucija prema „kriminalistickom rjecniku“ Modlija i Korajlica: Negativna drustvena pojava tj. 19. Svaki seksualni akt kao proces u kojem su ukljucene cetiri osobe. 20. siromastva. 18. Prostitucija kao socijalnopatoloska pojava je odraz: Abnormalnosti u drustvu koje nastaju zbog losih drustvenih prilika zbog cega je predmet izucavanja socijalne patologije. Pismena anketa 1283 osobe b. 24.Da utvrdi aproksimativan obim prostitucije u BiH.tj. Objasni anketiranje tipom „BATERIJE“: Kao tip organizacije sadrzaja ispitivanja. 25. Krivicno djelo 21. Sta kazu psiholozi za prostituciju: Da je seks bez ljubavi i njeznosti neljudski i nepotpun. dok ga ostala uza pitanja objasnjavaju i razjasnjavaju. 15. 23. Koje su koristene tehnike te koliko je obuhvaceno osoba: a. misleci pri tome na fantazije koje svaka osoba donese u krevet a sigurni smo da govoreci o fantazijama nije mislion na one koje su samo fizicke iluzije.

lica koja pate od ludila b. 27. Nabrojati predstavnike Klasicnog marksizma koji su dali doprinos u razvoju Kriminologije: . Krivci iz strasti – krivci bezprekornog zivota d. Fraza „degradacijski odred“ se upotrebljava za: Objasnjenje iskljucenja i etiketiranja pojedinaca kao ucinitelja. Gabrijel d. Teorija etiketiranja 26. Rodjeni krivci – lica koja su po rodjenju podredjena da postanu zlocinci c.Pojedinac postaje prestupnik kad priznaje vrijednosti koje podupiru krsenje zakona a ne vrijednosti konvencijalne kulture. Dusevni bolesnici – po njegovom misljenju epilepticari. 30. 28. Feri 34. Dirkem c. Vlastito ogledalo „ogledalo jaza“ je: Koncept koji je karakteristican za teoriju etiketiranja i objasnjenja prestupnickog ponasanja. Znacajan doprinos Ferija predstavlja njegova razrada tipologije delikvenata: a. Stigme su: Znaci koji zigosu pojedinca zbog cega se on iskljucuje iz drustva.c. Simboli koje naucimo i koristimo b. Opca nacela teorija simbolickog interakcionizma su: a. 29. Lombrozo b. 31. Opazanja i registrovanja razlicitih situacija 32. Krivci iz navike – ispoljavaju veci stepen pokvarenosti i ustrajnosti e. Glavni predstavnik Francusko – belgijske skole su: a. Sta je sustina simbolickog interakcionizma? Je da ljudi stupaju u razlicite odnose u kojima medjusobno uticu jedni na druge. idioti. Slucajni krivci – po svom rodjenju nemaju kriminalnih sklonosti i delikte vrse u iskusenju 33.

Garofalo e. Psiholoske specificnosti kod ucenika su: a. Prepoznatljive motoricke smetnje 40. Posebnosti na odredjenim podrucjima dusevnog funkcionisanja c. Glavni prestavnici psiholoskih teorija su: a. Lenjin 35. Postoje dva etioloska koncepta i to: Pravac izucavanja licnosti ucinioca krivicnog djela sa svojim varijantama monoteistickog i pluračistickog koncepta i drugi pravac izucavanja drustvenih uslova koja kauzalne uzrocne veze kriminaliteta supstituisu funkcionalnim vezama. Marx b. Engels c. Koja nauka preovladava na podrucju Biokriminologije: Biologija 41. Koliko parova blizanaca istog spola je prati Johanes Lange prilikom svog istrazivanja a.Teorije koje se bave uzrocima kriminaliteta a traze uzrocne faktore u tijelu pojedinaca. Cetrdeset c. 37. Lombrozo b. Freud d. Pojasniti vrijeme nastanka i navesti glavne predstavnike Socioloske skole: Socioloska skola nastaje 1889 godine a glavni predstavnici su Hamel. 38. Normalna opca inteligencija b.a. odnosno bioloskoj datosti nazivaju se bioloske teorije. Feri . Deset b. Trideset d. Dirkem c. Adolf Prins i Franc Fonlist. Tridesetpet 39. 36.

Da kriminalitet zavisi od ucestalosti. Da razlike medju pojedincima pogoduju druzenju onih koji su drugaciji e. Da pojedinac uci prestupnicko ponasanje u skupinama koje vrse krivicna djela c. . 49. Teorija drustvenog nadzora c. intenzivnosti i prednosti veza s prestupnicima. Teorija kulturnog konflikta e.Marks i Engels su tretirali kriminalitet kao stetnu i bolesnu pojavu u drustvu. trajanja. Teorija konflikta d. Odbrambene mjese kod Ferija obuhvataju dvije kategorije kazni koje : a. Kleptomanija je Prisilna. Teorija simbolickog interakcionizma 44. Egoisticko samoubivstvo c. 43. Teorija pritiska b. 48. Krivci iz egzogenih uzroka individualni faktori 45. Altruisticko samoubivstvo b. Ovo shvatanje nema uopste naucnu osnovu i u krivicnom pravu se oznacava iracionalisticki pokret. Da kulturni konflikt pospjesuje proces druzenja onih koji su drugaciji d. Klasifikacija krivaca po Feriju: a.42. Kazne b. patoloska teznja za kradjom ali ne zbog materijalne koristi. Anomicno samoubivstvo 47. on je irealan. Da je predstavnicko ponasanje kao i svako drugo nauceno ponasanje b. Krivci iz endogenih uzroka socijalni faktori b. Navesti klasifikacije samoubilackih tipova po Dirkemu: a. Koje elemente Sutherlend navodi u teoriji diferencijalna asocijacije: a. Odgojne mjere 46. Fatalisticko samoubivstvo d.Prema shvatanjima predstavnika socioloske skole cilj kazne je odmazda a njen krajnji cilj je zastita drzavnog autoriteta tj. Najpoznatije teorije americkih kriminologa su: a.

56. Psiholoske specificnosti c. Agresivnost b. Autoritativnost c. Cesti popratni znakovi. Roberson c. Masters b. Ko je prvi upotrijebio pojam kriminologija: a. Navesti najistaknutije zastupnike teorije drustvene dezorganizacije: a. Objasni uzrocno posljedicnu vezu izmedju faktora nasljedja i kriminaliteta: ? 51. Glavobolje 53. Park 57. Vrsenje velike nuzde d. Dnevno mokrenje c. Anksioznost e. Ekstravertnost d. Specificne poteskoce kod ucenja i druge inventivne smetnje d. Narcizam 55.50. Cesti popratni znakovi kod ucenika su: a. 52. Piromanija je Nesposobnost savladavanja zelje za paljenjem bez posebnog motiva u pozadini. Specificnos u ponasanju i reakcijama b. Nocno mokrenje b. covjekov spolni nagon 54. Glavni predstavnik psihoanalitiske teorije i ko je po njemu osnovni pokretac teorije: Sigmund Frojd. Smetnje prilikom spavanja e. Neuroloske specificnosti e. U licne karakteristike osoba sa cestim kriminalnim djelima spadaju: a. Najvidljivije karakteristike minimalne cerebralne disfunckije kod ucesnika su: a. Hamurabi .

Lombrozo c. proucavanjem zakona i uticajem zakona na drustvo c. Za koju statistiku teoreticari smatraju – tvrde da je najpouzdanija – najvjerodostojnija: a. U koliko dijelova je Hamurabijev zakonik bio podijeljen: a. esejski objasni: Toma Akvinski je tvrdio da je dusa data jos nerodjenom djetetu i da je dusa izvor razumskog misljenja. 1100 c. Obnavljanje jednakosti izmedju krsitelja d. Zlo dolazi kao covjekov nagon nakon uzivanja savladava covjeku savjest. Cetiri dijela 61. Tri dijela b. proucavanjem skola 59. Pet dijelova c. 63. 1110 b. Dio covjekove savjesti je cist. a covjekov nagon ga vodi u trazenje zadovoljstva i uzitka. 2100 d. Sta je svrha zakonika bila ( zaokruziti netacan odgovor ): a. 64. Proucavanjem konvencija b. Kako je Toma Akvinski objasnjavao kriminalitet. Cime se Kriminologija prvo bavila: a.n. 2110 pr. Kak su grcki filozofi shvatali kriminalitet: Shvatali kriminalitet kao djelo protiv drzave i drustva. Dati primat snaznijem 62. Koje godine je donesen poznati Zakonik: a.b. Topinard 58. Odbraniti slabijeg od snaznijeg c.e 60. Sest dijelova d. Inspekcijska . Ojacati moc drzave b. koja vodi covjeka kao razumskom i postenom ponasanju.

66. Sudska d. Kriminalna etiologija b. Sta je Herodat naveo u svojim djelima u vezi sa drogom: Navodi da su skitska plemena imala obicaj da udisu pare zagrijane konoplje i da ih je to oslobadjalo od straha i dovodilo u stanje dobrog raspolozenja. Podjela Kriminologije. Nanskim ugovorom 1842god okoncan je Opijumski rat. Dusevno bolesni krivci c. Navesti 5 karakteristika delikvencije po Lombrozu: a. U kom je vijeku vodjen opijumski rat. 71. Slucajni krivci e. 73. Krivci iz navike 69. Policijska c.b. 70. Kako se moze izvrsiti tiplogija narkomana: a. Rodjeni krivci b. 72. 68. Tuzilacka 65. Pojam kriminalne etiologije : Etiologija je u najopstijem znacenju nauka o uzrocima nekog reda pojava a onaj dio nje koji se bavi izucavanjem uzroka kriminalnog ponasanja naziva se kriminalna etiologija. Kriminalna fenomenologija 67. Kina je tim ugovorom bila primorana da otvori vrata inostranom opijumu prodavanom u Kini. koje godine i kojim ugovorom je okoncan? Sirenje toksikomanije u prvoj polovini XIX vijeka dovelo je do opijumskog rata izmedju Kine i Velike Britanije. Prema definiciji WHO ovisnot od droge je: Stanje psihicke ili fizicke ovisnoti ili i jedno i drugo. Pravna definicija kriminaliteta: Pravne definicije kriminaliteta oznacavaju kriminalnim samo ona ponasanja kojim se krsi zakon. Razlog uzimanja droge . Krivci iz strasti d. Sta se podrazumjeva pod narkomanijom: Podrazumjeva se ovisnot neke osobe od bilo koje opojne droge. a.

Teski 76. Tipologija narkomana prema razlozima uzimanja droge: Sastoji se u klasifikaciji narkomana: opravdani ovisnici. Kolonije za lijecenje narkomana d. Tipovi narkomana prema odredjenim drogama: a. Laksi b. Policije b.b. LSD 78. Medicinskih ambulanti e. Klasifikacija narkomana prema tezini ovisnosti: a. Koje ankete daju najpouzdanije podatke o obimu narkomanije: Anonimne ankete . Anfitamini c. Krek (cracki) 77. Kokain e. Lazne ovisnoti c. Bolnice c. Za koju kategoriju narkomana kaze se da su „leteci narkomani“: Neregistrovani 80. Teske droge b. Kanabis f. Barbiturati d. Kokain c. Cenzus registorvanih narkomana zasniva se na podacima: a. Morfijuma b. Koje vrste droga uzimaju teski narkomani: a. Tipovima ovisnosti prema odredjenim drogama 74. 75. iz upornosti i primitivni ovisnici. CSR 79.

Tjelesne deformacije 91. Simbolicna interakcija istice znacaj drustvenih produkata kao tvorevina koja je posljedica odredjenih djelatnosti i medjuljudskoj interakciji. druzeci se sa takvim osobama pojedinac se ponasa u suprotnosti sa drustveno vazecim normama. 1950 godine a. odredjivanje. naglasavanje i dr. 85. 1970 83.U kriminalnom drustvu pocinje proces ucenja i on pored osnohniv ucenja obuhvata jos razvoj pobuda. Edvin H. Zdravstvenih sluzbi b. Ubistva ( vrste i uzroci ): .Teorija diferencijalne asocijacije je najutjecajnija socijalnopsiholoska teorija o uzrocima kriminaliteta u zadnjih 60 godina. Osoba tako postaje vise stvar nego bice. ____________ 82. iskljucivanje. 88. stavova koji su skloni krsenju normi konvencionalne kulture. Koje godine je povecan broj narkomana u Jugoslaviji: a. Blumer predstavlja simbolicnu interakciju sljedecem tvrdnjom: Znacaj predmeta za osobu raste iz odnosa drugih ljudi prema stvarima koje imaju za pojedinca odredjen znacaj. Policije d. Kriminalitet nasilja ( pojam i vrste ) 93. Koje godine i kod kojih institucija je narkomanija izazvala paznju u SAD ( navesti godinu i institucije).Tannenbaum objasnjavajuci etiketiranje je naglasio „Proces“ nastajanja prestupnistva obuhvata oznacanje. Socijalnih sluzbi c.Stigma je kljucni pojam teorije etiketiranja. Tetovaze b.Kriminalno ponasanje je posljedica ucenja kada se pojedinac druzi sa clanovima prestupnickih skupina s akojima se blizi i preuzimanju njihove navike . Sutherlan (1939) je kao osnovu uzeo Tardejevu ideju i razvio teoriju o : Uzrocima prestupnickog ponasanja koju je nazvao teorija razlicitih druzenja. motiva. 89.81. 84. 86. Stigma se pokazuje u sramotnim oznaka a to su: a. 87. Sindrom zlostavljanja zena i kriminalitet zena! 92. 90.

Cime se bavi kriminalna fenomenologija: Proucava pojavne oblike. TV Degradirana porodica k. Skola e. Alkoholizam i. Nezaposlenost h. Narkomanija 98. Negativan utjecaj ulice d. Koji metod za istrazivanje su koristili istrazivaci Burges i Park: a. Nabrojati bitne faktore u periodu Cikaske skole i njeni doprinosi na podrucju Kriminologije: Veza izmedju kriminaliteta i bioloskih faktora. a osnovno polaziste Cikaske skole je bilo da su ljudi drustvene zivotinje i da je covjekovo ponasanje posljedica drustvene okoline. Bogatstvo c. Koji faktori ubrzavaju razvoj kriminaliteta: a.Subkulturni ubica – prihvata nasilje kao nacin rjesavanja konflikta Antisocijalni ubica – sa predumisljajem za kojeg je cinjenje ubistva dio zivotnog stila Jednokratni ubica – koji izvrsi ubistvo jednom Dusevno bolesni ili dusevno poremeceni ubica 94. socijalnih i kulturnih vidika covjekovog ponasanja. 99. Period Cikaske skole je nazvan: Zlatnim godinama Americke sociologije 95. strukturu. Siromastvo b. j. Inostranstvo f. strukturne promjene i dinamiku kriminaliteta te usmjerava paznju i na karakteristike ucinitelja krivicnih djela. Stampa g. 96. upotreba sluzbenih podataka. Teorija koncentricnih krugova 97. Podjelu kriminaliteta prema Milutinovicu iz 1981 god: .

Saonracajna delikvencija d.Krivicna djela u porodici cine. Djeca c. Supruznici b. Politicki kriminalitet c. Roditelji 101. a. Kriminalitet u vezi sa profesiojom i maloljetnicko prestupnistvo. Silovanje je ko drugu osobu upotrebom sile ili prijetnje da ce izravno napasti na njenzivot ili tijelo ili na zivot i tijelo bliske osobe prisili na spolni odnos ili s njim izjednacenu spolnu radnju. Kriminalitet povratnika e. . Privredni kriminalitet b. 100.a.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful