Professional Documents
Culture Documents
KARAKTERISTIKA GRAEVINSKE PROIZVODNJE Graevinska proizvodnja se bitno razlikuje od industrijske u pogledu: a) Mjesta proizvodnje koje nije stalno nego privremeno (privremenost uzrokuje neizvjesnost fizike i poslovne okoline koje nam remete zamiljene planove i zbog toga moramo razmiljati o skoroj budunosti i planirati je) b) Radi se na otvorenom prostoru c) Graevine su skupi proizvodi i greke u izvoenju imaju teke posljedice
2.UREENJE GRADILITA
OKOLINE: 4M, poslovna, fizika, dravna Gradilite je stroj za proizvodnju graevine.To je sistem iji su ulazi: -materijal -ljudi -strojevi -novac; a izlazi gotova graevina Ove tri okoline daju nove uvjete za stvaranje sistema(gradilite): FIZIKA geomorfologija (teren-nagnutost, podzemna voda) POSLOVNA trini uvjeti poslovanja (uvjetovano drutvenom okolinom) DRAVNA drava propisuje neke stvari kojih se moramo pridravati Ovakav sistem je STOHASTIAN i nema uvijek za iste ulaze iste izlaze Sa ovim sistemom upravljamo pomou: a) Prethodnog znanja (norme, propisi, znanost) b) Znanja dobivenog povratnom informacijom s terena (-gradilita) Ovakvo upravljanje ostvarujemo kroz planiranje proizvodnih procesa na gradilitu; mi planiramo s nekakvim ciljem ( trokovima,rokovima,kvalitetama) NORME: Promaaja u pogledu trokova i rokova ima esto, ali su vei ako je graevina jedinstvenija.Graevinari proizvode unikate i zato na razini graenja imamo visoke neizvjesnosti, dok na razini elementa neizvjesnost je manja jer postoji prirunik o ranijem iskustvu, a to su NORME. Prihvatljivo je da na razini idejnog projekta, trokovi se promae za +- 30%, na razini glavnog +- 15%, a izvedbenog +- 5% RIZICI: U izvoenju graevinskih radova, rizici su uvijek prisutni.Mogu se smanjiti projektantskim mjerama ili dodatnim istraivanjima. Rizine situacije koje se pokrivaju novcem, mogu kotati mnogo.
Nekada originalnim ili domiljatim rjeenjem se moe rizik znatno smanjiti.Da to nebi bilo preputeno dobroj volji investitora i projektanta, drava propisuje minimalne teh. uvjete koje graevina mora ispunjavati pri graenju. KIBERNATSKI KRUG: Ovaj sistem nemoze svoje stanje trenutno promjeniti, nego promjenjeni ulaz treba neko vrijeme da se pokae na izlazu. Odreivanje trajanja aktivnosti je podlono grekama, vea je ako je razina zahvata vea.Za manje zahvate (stup,zid), greke su niske.
3.PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE GRAENJA (POG) CILJ ovakvog projektiranje je stvaranje sistema za proizvodnju graevina koji je lokalno (mjesto) i trenutno (vrijeme) ostvariv.Ovo je organizacija ogranienog trajanja (mjeseci, godine) Rubni uvjeti mogu biti takvi da se sa poetnim zahtjevima sistem ne moe postaviti u stanje funkcioniranja jer nema odgovarajuih ljudi, materijala i znanja.Najee je ogranien sredstvom ili kratkim vremenom. POG treba sve okolnosti razmotriti i procjeniti, sve mogunosti i varijante rjeenja usporediti i dati vjerojatne i statistiki oekivane ishode.Osnovni metodoloki pristup je sistemski pristup, to znai da se polazi od pretpostavke funkcioniranja gradilita kao sistema sastavljenog od: -tehnikog -tehnolokog -upravljakog sistema
-doseg krana ne smije biti unutar ica dalekovoda (5m od dalekovoda) -odrediti istovarite, kruni tok, razvodne kutije za struju trebaju biti dobro rasporeene, kran ne smije izravno prelaziti preko glava ljudi.
Odvija se u 3 faze: a) Kongritivna b) Kreativna c) Selektivna sve tri faze trebaju biti tako povezane i pomno razmatrane da nam treba biti svejedno odakle emo poeti.
4.DINAMIKA IZVOENJA OPERACIJA U VREMENU Za planiranje i praenje graevinskih radova u vremenu, imamo razliite metodologije planiranja.Koristimo 3 vrste: gantograme,ciklograme,mrene planove GANTOGRAMI (tapni planovi,dvodimenzionalni planovi) To je jednostavno grafiki prikazana naa elja i volja, bez ukazivanja na to jesu li te nae elje i ostvarive. Gantogram kao alat nije dovoljan za planiranje i kontrolu skupova aktivnosti: -Rok radova se pokazuje paralelnim linijama jednake debljine ili u zavisnosti od inteziteta rada.Mogue je u zavisnosti od vremena, tono prikazati datum poetka i zavretka radova -Intezitet izvravanja radova je mogue prikazati na 2 naina: -brojano (unoenjem podataka po vremenskim intervalima) -razliitom debljinom linije -Mogu vrlo dobro planirati potrebe u sredstvima (npr. dinamiki plan radne snage, mehanizacije i financijskih sredstava)
CIKLOGRAMI su vrsta ortogonalnih planova, posebno pogodna za prikazivanje i planiranje radova koji se odvijaju ciklini. Mogu biti: -linijski,paralelni,kruni,vektorski (veza ciklograma i m.planova) Prednosti: -omoguuju brz,lak i detaljan uvid u stanje radova -brzo i lako se sagledavaju promjene uslijed bilokakvih uzroka=brza intervencija -mogunost lake promjene planova -mogua idealna paralelizacija radova
MRENO PLANIRANJE Mreno planiranje definira redoslijed aktivnosti i njihov meusobni poloaj. Zasnovano je na znanjima teorije grafova, razvijeno 1950.g, primjenjeno 1960. i 1970. za gradnju podmornice ''polaris'' Najvanija kumulacija mu je procjenjivanje vremenskih rezervi i ukazivanje na kritina mjesta gdje rezervi nema. Mreni planovi mogu biti sa deterministikim i stohastikim trajanjem aktivnosti:
6.''PERT'' PROBALISTIKO MRENO PLANIRANJE Stvarnost je drugaija od naih deterministikih procjena, pa se postavlja pitanje sa kojom sigurnou (vjerovatnou) moemo planirati ostvarenje nekog projekta. Za bolju procjenu trajanja aktivnosti i ukupnog projekta, sluimo se sa tri procjene: a)optimistika b)pesimistika c)realistika Trajanja aktivnosti nisu fleksibilna, nego su podlona razdiobama vjerojatnosti(normalna,gama,beta,lognormalna).PERT metoda polazi od beta raspodjele. Na ovaj nain je mogue izraunati sigurnost ostvarenja pojedinog projekta temeljem procjena aktivnosti kroz tri poglede i izraunavanja deriviranih vrijednosti.
7.FINANCIRANJE GRAENJA I PROJEKATA Graevine nastaju u dugotrajnim procesima i njihovo financiranje je proces slian procesu projektiranja i izvoenja. Odnos izmeu investitora i izvoaa se regulira ugovorom u kojem je opisan nain plaanja.Postoje dva oblika ugovora: A) obraun prema koliinama B) obraun po sistemu ''klju u ruke'' Ova dva sistema se razlikuju samo po tome tko i kako pokriva rizike izvoenja.
Zbroj vrijednosti svih pozicija unutar pojedine vrste radova daje ukupnu vrijednost.Na kraju svake vrste radova vri se rekapitulacija a time i trokovi cijele graevine. Trokovnik,zajedno sa dokaznicom,ini sastavni dio teh.dokumentacije i osnovni dio dokumentacije kod ugovora izmeu investitora i izvoaa.Za njegovu ispravnost je odgovorna tvrtka i odreena osoba u njoj.
DOKUMENTACIJA NA GRADILITU:
-gra. dozvola -teh. dokumentacija (sastavni dio G) -izvedbeni projekti -atesti,rez.ispitivanja, uvjerenje o kvaliteti -rjeenje o upisu u sudski registar -gra. dnevnik -gra. knjiga -elaborat o zatiti na radu
GRAEVNI DNEVNIK:
-jedan od osnovnih dokumenata koji se vodi za cijelo vrijeme graenja U njega se upisuju sva vanija zbivanja u toku gradnje, vodi se u dva primjera (indigo); jedan zadrava izvoa,a drugi investitor.Nema naknadnog upisivanja i dodavanja, stranice su numerirane. U dnevnik se svakodnevno upisuje datum, vrijeme(suncano...),temperatura, radno vrijeme,zaposlen broj radnika i slubenika tog dana, opis rada tog dana na objektu. Pie ga voditelj gradilita, a potpisuje ef gradilita,
GRAEVNA KNJIGA: - mora biti stalno na gradilitu.U nju se upisuju podaci o stvarnim
izvrenim koliinama radova za svaki objekt. Slui kao podloga za obraun radova sa investitorom.
U knjigu se mogu docrtavati odreene skice ili djelovi graevine.Svi uneseni podaci se ne smiju brisati, ako je potrebno neto ispraviti, doputeno je precrtati.Svaki list se ovjerava potpisom nadzornog inenjera i voditelja gradilita. Nakon svih obrauna i primopredaje , GK sa svim obraunskim dokumentima se predaje investitoru kao dokument trajne vrijednosti.
8.ZASTOJI I GUBICI U PROCESIMA GRAENJA Dvije vrste uzroka: a)organizaciono-tehnoloke prirode b)nie sile(temp, kia)
a) ORGANIZACIONO-TEHNOLOKE PRIRODE
Dogaa se zbog nedovoljnog sagledavanja kod planiranja procesa graenja,nediscipline i nesposobnosti upravljakog kadra. Tehnoloki uzroci i zastoji proizlaze iz nepoznavanja sredstava s kojim se radi neusklaenosti tehnolokog sistema, kvarovi opreme i strojeva koji se mogu predvidjeti. DOKAZNICA MJERA -je dio tehnike dokumentacije u kojem su proraunate koliine radova pojedinih djelova objekta razvrstane prema vrstama radova i pozicijama. Za svaku koliinu mora biti prikazan tok prorauna sa pozivom na skicu.Izraunate koliine se prikazuju kao samostalne stavke razvrstane prema redosljedu graenja. Sastoji se od 3 skupine radova: a) Osnovni (grubi) zemlj. bet, tes, zidarski