UVOD

Sigmund Frojd, roden je u Frajbergu, danasnjem Priboru, u Moravskoj. Pozat je kao utemeljivac psihoanalize. Porijeklom je Jevrejin iz ne bas imucne porodice. Sa cetiri godine njegova porodica se nastanjuje u Becu. Posle sjajnog skolovanja, 1876. u laboratoriju fiziologa Brikea, gdje nastavlja istrazivanja u vezi sa anatomskom patologijom i fiziologijom nervnog sistema kod covjeka. Razvija prijateljstvo sa .T. Brojerom, koji je od njega starijic godina. Nakon studija medicine, 1883, stupa u psihijatrijsku sluzbu. Zaduzen za studiju o kokainu, otkriva, 1884, njegove analgetske odlike, predosjeca njegova anastezioloska svojstva i iskusava ga na sebi. Jedna mu stipendija omogucuje da 1885. ode u Pariz na staz kod Sarkoa u Salpetrijeru. Tamo posmatra manifestacije histerije i efekte hipnoze i sugestije. Sa privatnom praksom poCinje 1886. godine. U oktobru 1886. god. zeni se Martom Bemajs, sa kojom je vjeren od 1882. godine. Ona ce mu roditi sestoro djece, medu kojima Anu, rodenu 1895, kojac ga cieli zivot pratiti i specijalizovati se za djecju psihoanalizu. Frojd sebi stvara klijentelu medu "nervno oboljelima", veCinom od histerije, koje lijeCi, kao sto se u to vreme obicno Cinilo, elektroterapijom i hipnozom. Prevod Berhajmove knjige 0 sugestiji i hipnotiUkim i budnim stanjima objavljuje 1888. godine. U 1895, odustaje od hipnoze u korist metode slobodnih asocijacija i objavljuje, u saradnji sa Brojerom, Studije o histeriji, djelo veoma lose primljeno u medicinskim krugovima. Tu vee nalazimo osnovne principe psihoanalize, pojmove nesvjesnog, supstitucije, negacije, odbacivanja. Tokom 1896. raskida svoju saradnju sa Brojerom. Nakon Frojda, svijest predstavlja samo dio psiholoskog zivota, ciji se drugi dio, odlucujuc, nalazi u nesvjesnom. Frojd zasniva novu disciplinu, psihoanalizu i razvija novu koncepciju 0 covjeku. Sve sto je naprijed navedeno o Frojdu i njegovoj teoriji psihoseksualnog razvoja licnosti, posluzice nam kao uvod u razmatranje ovog rada. Rad je koncipiran kroz nekoliko cjelina uz koristenje dostupne literature koja tretira navedenu oblast.

I

J

3

Frojdovo ucenje prvo obuhvata topiku ili topolosku tacku gledista. je bila nesto sto javnost nije mogla lako da prihvati. 1 Rot N. a vise ucesnike dusevnog zivota koji na razliCite naCine nastanjuju prostor duse i stupaju u slozene odnose. i poceo da gradi obuhvatnije glediste koje je manje opisivalo prostor. Rec je o Frojdovom strukturalnom modelu i instancama licnosti Id. Ego i Superego. Njegova osnova ideja je da svijest ne gospodari svim dusevnim zbivanjima. strasti. Id funkcionise po principu prijatnosti.1. Vrlo brzo je uoCio da je topoloski model manjkav u ocrtavanju ljudske licnosti. str. i Radonjic S . Ne tolerise porast energije koji se dozivljava kao nelagodno stanje napetosti. Sklop licnosti U svojim radovima o psihologiji licnosti Frojd je pre svega zelio da opise prostor (topos) koji je odgovoran za covjekovo psihicko funkcionisanje. ideja da razvoj tokom detinjstva podrazumeva faze pri cemu je osnovna karakteristika svake faze odredena erogena zona. predstavlja oblast nesvjesnog. Frojd predlozio topoloski model. dok mnogo veca masa ispod povrsine vode. 1 On je smatrao da se u podrucju nesvjesnog nalaze nagoni. Druga perspektiva poznata je pod nazivomdinamicka i trece stanoviste se naziva ekonomskim. Prvobitno je.. Prikaz Frojdove teorije moze se dati kroz tri osnovne perspektive. koji se zasnivao na podjeli mentalnog aparata na tri sistema: nesvjesno. dakle. FROJDOVA TEORIJA LICNOSTI Frojdova teorija licnosti predstavlja jednu od najobuhvatnijih teorija. ideja da je seksualni instikt djelatan u osobi od samog rodenja i da na presudan naCin oblikuje psihicki zivot bila je prilicno kontraverzna s obzirom na tadasnji duh vremena. Id je rezervoar dusevne energije koji isporucuje snagu potrebnu za djelovanje druga dva sistema. Novi Sad. predstavlja najstariju instancu licnosti i predstavlja onaj sadrzaj sklopa licnosti sa kojim se osoba rada da bi se iz njega izdvojilo. zamisao o nesvjesnim korijenima dusevnog zivota bilaje veoma revolucionarna Pored toga. Id (Ono) Id. Ego.1. 4 . Zavod za udzbenike i nastavna sredstva. 1992. 1. u evolucionom smislu mlade Ja. · Jedna od cuvenih Frojdovih metafora kojom se sluzio da bi opisao psihicki zivot jeste metafora o santi leda Ciji manji dio. predstavlja oblast svijesti. koji izranja iznad povrsine vode. ili Ono. S obzirom da je u psihologiji na prelomu XIX i XX vijeka dominirala ideja da je covjekovo ponasanje uzrokovano svjesnim faktorima... sto je s vremenom preraslo u ucenje o sklopu licnosti. potisnute ideje i osjecanja koji imaju kontrolu nad svjesnim mislima i postupcima pojedinca. Psihologija za II razred gimnazije. a tek kasnije i Superego . S obzirom da se na djecu gledalo pre svega kao na nevinu i aseksualnu.. vee nekim od njih upravlja nesvjesno. predsvjesno i svjesno.47.

Ego pokusava da udovolji potreban1a Id a i umanji napetost. ono djeluje tako da odmah prazni napetost i vraca organizam napetosti na nizak nivo energije. Nakon ovog kljucnog razlikovanja neophodno je pretvoriti sliku u opazanje. To se zove testiranje realnosti. Ego iii Ja.Kada god je stepen napetosti u organizmu povisen. Posredstvom sekundarnih procesa Ego nastoji da zadovolji porive Ida. ali na naCin koji ce u sebe ukljuciti procjenu mogucih posljedica koje mogu da nastanu iz izvrsene radnje. na scenu stupaju sekundarni psiholoski procesi i tada poCinje da se oblikuje sklop drugog sistema licnosti. Cilj principa realnosti je da spreCi praznjenje napetosti dok ne bude otkriven odgovarajuci objekat za zadovoljenje potrebe. one istog trena smanjuju napetost. Dakle. u realizovanju radnje Ego ima na umu i zahteve unutrasnjeg glasa. Na primjer. kao sto je kijanje na primjer. Ego nastaje zato sto potrebe organizma zahtjevaju odnos sa svijetom stvarnosti. primarni proces snabdjeva gladnu osobu mentalnom slikom hrane. Da bi gladna osoba redukovala svoju napetost ona mora da zna razliku izmedu slika hrane i aktuelnog opazanja Iuane kakva postoji u spoljasnjem svijetu. Najbolji primer za primarni poroces kod normalnih ljudi je san za koji je Frojd verovao da predstavlja ispunjenje ili pokusaj ispunjenja zelja. Drugi naCin sticanja prijatnosti i izbjegavanja bola je kroz primarne procese koji podrazumijevaju otklanjanje napetosti kroz obrazovanje predstave objekta koji ce ukloniti napetost. gladna osoba razmislja gdje bi mogla naCi hranu i trazi je na tom mjestu. Ono malo sto saznajemo o njemu . Da bi ostvarilo svoj cilj tj. Ego funkcionise po principu realnosti i djeluje pomocu sekundamog procesa. ne poznaje kategorije uzrocnosti vremena i prostora. Za Id se moze reCi daje cuvstveno i primitivno. Pored toga. Tako dakle. Organizam raspolaze brojnim refleksima kako bi savladao jednostavnije oblike razdrazenja. Id je iskljuCivo stanar nesvjesnog i nije dostupno svjesnom proucavanju. ali na takav naCin koji ce uzeti u obzir zahtjeve koje namece stvarnost. udovoljava zahtevima spoljasnje realnosti i mora da se povinuje zahtjevima koji dolaze od trece . Za Ego se moze reCi da je razumsko i civilizovano. Prvi su refleksne radnje koje su urodene i automatske reakcije. Kljucna razlika izmedu Ida i Ega jeste stoid zna samo za subjektivnu stvamost dok Ego pravi razliku izmedju subjektivnog i stvari u spoljasnjem svijetu. Sekundami procesi podrazumijevaju realisticko misljenje i pomocu njih Ego pravi plan zadovoljenja potrebe koji testira nekom vrstom radnje da bi vidjelo hoce li djelovati ili ne. 5 . saznajemo primjenom psihoanalitickog metoda (tumacenje snova) ili razotkrivamo u neurotskim simptomima. izbjeglo bol i steklo prijatnost Id raspolaze sa dva procesa. ne drzi do protivrjecnosti i zahtjeva neposredno zadovoljenje zelja. moze se zakljuciti da Ego ma tri gospodara: nastoji da sprovede potrebe Ida u djelo. bilo kao rezultat spoljasnjeg ili unutrasnjeg razdrazenja. Ego (Ja) S obzirom da primarni procesi nisu dovoljni da bi se smanjila napetost organizma jer evidentno gladna osoba ne moze jesti mentalne predstave l1rane.instance licnosti-Super ega. sto se postize lociranjem Iuane u okolini. savjesti (Superego).

Mehanizam pomocu kog se ovo desava zove se introjekcija ili unosenje. Glavne funkcije Superega su da koCi impulse Ida. Ego psiholoskim ili racionalnim. tezi vise savrsenstvu nego zadovoljstvu. koja predstavlja jedan dio instance Super ega. Superego kao moralni sudija vladanja razvija se kao odgovor na nagrade i kazne roditelja. a izbjeglo kaznu. da navede Ego da zamejni realisticke ciljeve moralistickim i da tezi savrsenstvu. drugi dio Superega. Sve sto roditelji odobravaju i nagraduju dijete ugraduje u Ego-ideal. 6 . naroCito one seksualne i agresivne prirode. Da bi dobilo nagradu. jer izrazavanje tih impulsa drustvo veoma osuduje. a Ego.Superego (Nad Ja) Superego ili Nad Ja. U meri u kojoj je Id fizickog karaktera. ne dopusta odstupanja u sprovodenju svojih krutih moralnih obrazaca. Super ego predstavlja moralno oruzje licnosti i zastupa vise idealno nego realno. Zajednicko za obe instance licnosti jeste uticaj proslosti na aktuelna zbivanja. dijete ugraduje u svoju savjest. je unutrasnji predstavnik tradicionalnih vrednosti i ideala drustva protumacenih detetu i sprovedenih pomocu sistema nagradivanja i kaznjavanja djeteta. Savjest kaznjava osobu tako sto je navodi da osjeca krivicu. dijete uCi da upravlja svojim ponasanjem u skladu sa smjernicama koje mu daju roditelji. Dete unosi moraine standarde roditelja. Sve ono zbog cega ga kaznjavaju.i dalje nagraduje tako sto je navodi da osjeca ponos. Id se moze smatrati bioloskim ili iracionalnim stvaraocem licnosti. u istoj meri je Superego drustvenog i kulturnog karaktera. a Super ego drustvenim ili moralnim. Uopsteno. Superego je rigidno i nerazumo koliko i Id. Oba podjednako nastoje prisliti Ego da udovolji njihovim diktatima.

Razvojna psihologija (1 ). analno podrucje i seksualni organi su erogene zone. regresije. vee ukljucuje i cjelokupno ponasanje koje obezbjeduje neophodnu stvar. Iz razliCitih sukoba proizilaze: otpori. prigusivanje. Glad. 70. tj. NUBL. Sisanje stvara oralnu prijatnost. Svi instinkti zajedno Cine ukupnu sumu dusevne energije koja je dostupna licnosti. a trljanje genitalnu prijatnost. Sto se tice broja instikata koji upravljaju ljudskim ponasanjem. ali je Frojd smatrao da sredisnji izvori razdrazenja u dinamici licnosti igraju manje vaznu ulogu od urodenih instikata. snaznim unutrasnjim silarna koje je nazivaoTr ieb (u prevodu nagon. Frojd je govorio o instinktu zivota (Eros) i instinktu smrti (Tanatos)? Instinkt zivota (Eros) sluzi odr:Zanju zivota i razmnozavanju vrste. Frojd je smatrao da je ljudsko ponasanje motivisano. Id se moze smatrati instancom koja isporucuje psiholosku snagu za odvijanje raznovrsnih operacija licnosti. Erogena zona je dio koze ili sluzokoze izuzetno osjetljive na nadrazaj . DINAMIKA LICNOSTI Dinarniku licnosti Frojd opisuje kroz "igru sila koje se uzajamo udruzuju ili ometaju". Usna duplja. Frojd je.. Banja Luka. Instinkt ima cetiri karakteristicne odlike: izvor. Cilj je uklanjanje tjelesnog razdrazenja. kao sto je to opste poznato najveeu paznju posvetio seksualnom instinktu. poricanje. objekat i pokretacku silu. zed i seks spadaju u ovu kategoriju. Frojd je smatrao da je instinkt koliCina dusevne energije. Spoljasnje drazi je moguee izbjeCi. On je smatrao da ne postoji jedan seksualni instinkt vee mnogo instikata. konflikt. Kao sto je ranije receno . seksualno uzbudena osoba je spremnija da odgovori na erotske drazi. Spoljasnje drazi stavljaju pred pojedinca manje zahtjeva i svakako i traze manje zahtjevne oblike prilagodavanja nego potrebe. koji kada se njime postupa na odreden naCin otklanja podrazaj i stvara osjeeanje prijatnosti. Organizam naravno mogu da pokrenu i uticaji iz spoljasnjeg svijeta. a isto tako i sediste instikata. To znaCi da objekat nije samo posebna stvar koja ee zadovoljiti potrebu. potiskivanje. Izvor je tjelesno stanje ili potreba. praznjenje analno zadovoljstvo. str. ali je nemoguee pobjeCi od potrebe. sublimacija i ostalo. Gladna osoba je osjetljivija na drazi hrane. 2008. Cjelokupna aktivnost koja se javlja izmedju zelje i njegovog zadovoljenja podvedena je pod pojam objekta. poriv.2. Instinkt je svakako jedan od kljucnih pojmova u objasnjenju ljudskog ponasanja. Kljucni termin za objasnjenje dinamike licnosti je sukob. U djetinjstvu seksualni instinkti su relativno nezavisni jedan od drugog. Oni ne samo da nagone na ponasanje vee odreduju i njegov pravac. Oblik energije pomoeu koje djeluju instinkti zivota nazvanje libido. intelektualizacija. 7 . Id je rezervoar ove energije. instinkt). 2 Bozin A. cilj . Frojd je smatrao da je konflikt inherentan ljudskoj prirodi i da nema te analize koja moze da ga iskorijeni. ali kada pojedinac stigne do puberteta oni teze da se spoje i da zajedno sluze cilju reprodukcije. Instinkt sprovodi selektivnu kontrolu nad ponasanjem poveeavanjem osjetljivosti osobe na odredene vrste drazenja. Svaka od ovih zelja ima izvor u razliCitim regionima tijela koji se nazivaju erogene zone. Instinkti su pokretacki Cinioci licnosti. Pod time se podrazumijeva da postoji izvjestan broj odvojenih tjelesnih potreba koje dovode do porasta erotskih zelja.

Ega i Superega. 8 . svi zivi procesi teze da se vrate u stabilnost neorganskog svijeta. Cinjenica da svaka osoba jednog dana umre. S obzirom da se psihicka energija raspodjeljuje i koristi od strane tri instance licnosti Ida. ove instance se zapravo takmice za energiju koja ce im biti dostupna. 2. Pojedinac se bori sa drugim ljudima i destruktivan je zbog toga sto je zelja za smrcu blokirana snagama instinkta zivota. Njegova pretpostavka je da se zelja za smrcu zasniva na nacelu postojanosti. On je smatrao da covjek ima zelju. djeluje mnogo manje upadljivo od instinka zivota. Prema ovom nacelu. Njegovo misljenje je da covjek raspolaze ogranicenom kolicinom psihicke energije koja omogucava funkcionisanje dusevnog aparata na taj naCin sto energija utrosena u jednu psihicku funkciju nece biti na raspolaganju nekoj drugoj.1. Ekonomsko stanoviste Frojd je smatrao da se psihicka energija ponasa na slican naCin kao sto se to desava sa energijom unutar nekog fizickog sistema. Vazan izdanak instinkta smrti je agresivni nagon. naravno nesvjesnu. kao i drugim preprekama u licnosti koje se suprotstavljaju smrti. da umre. podstakla je Frojda da fommlise cuvenu izjavu: "Cilj sveg zivota je smrt".Instinkt sm1ii (Tanatos ) ili kako ga je Frojd zvao razaracki instinkt. Pod njime se podrazumijeva samounistavanje usmjereno napolje.

ODBRAMBENI MEHANIZMI Sukobi izmedu tri osnovna saCinitelja dusevnog sklopa. Ukoliko je pritisak strepnje prekomjeran. a ne samom pojedincu. Strepnja moze biti izazvana strahom od odvajanja.. Miller S. Jastrebarsko... Ego je prisiljen da preuzme odgovarajuce mjere kako bi se oslobodio preplavljujuceg pritiska. Prjemestanje predstavlja naCin ublazavanja napetosti oslobadanjem poriva njihovim usmjeravanjem od preteceg objekta prema sigumoj meti..3. kada su prvobitni objekti iii osoba nedostupni iii kada je sasvim neprimereno ka njima usmjeriti poriv.: Djecija psihologija. Frojd je opisao sledece mehanizme: 3 Potiskivanje je mehanizam pomocu koga se bolne misli i osjecanja uklanjaju iz svijesti. gubitka. 1998. iskrivljuju. agresivnost i drugi porivi tumace se kao da pripadaju drugima. ali dati dogadaji svakako uticu na kasnije ponasanje. Frojd ih je nazvao odbrambenim mehanizmima i ono sto im je svima zajednicko jeste da je delovanje svakoga od njih nesvjesno i da svi vise iii manje poricu. Reaktivna formacija je naCin odbrane od preteceg poriva kroz aktivno izrazavanje suprotnog poriva. Razvojem svjesnih stavova.jesno111 i nesvjesnom nivou i predstavlja nacin iskrivljivanja onoga sto pojedinac misli i oseca iii toga kako procjenjuje traumatsku situaciju. svoju ljutnju ne moze da ispolji na sefu pa se iskaljuje na svojoj zeni i djeci. Pozuda. Porica11je je Inel1a11izatn koji se s111atra 11ajjedi1ostavt1iji111. 9 . Naklada Slap. pojedinac se ne mora suoCiti sa strepnjom koja bi se javila kao posljedica prihvatanja preteceg poriva. Premestanje se sastoji od usmjeravanja energije prema drugom objektu ili osobi. uvjerenja i ponasanja dijametralno suprotnih uznemirujuCim zeljama. djece ili partnera. Tako na primjer slabic koji se plasi svog sefa. Tako vrlo cesto nailazimo na osobe koje svoju bazicnu agresiju i mrznju prema drugima preoblicavaju u ljubaznost. Frojd potiskivanje objasnjava kao nevoljno uklanjanje necega iz svijesti. pred nekom opasnoscu. Covekov Ego raspolaze brojnim orudima koja mu sluze da se odbrani od nezeljenih misli. kao i oni koji se odvijaju izmedu pojedinca i spoljasnjeg svijeta rezultiraju strepnjom. agresivnost prema bliznjima ili mrznja roditelja.A. Tako umesto da pojedinac sebi prizna da nekoga mrzi on te agresivne porive pripisuje drugom i preoblicava ih u uvjerenje da taj drugi zapravo mrz1 nJega. Ute svrhe Ego nastoji da preteCi materijal drzi dalje od svijesti i na taj naCin umanji ili izbjegne strepnju. Vasta R. 107. Racionalizacija predstavlja osmisljavanja "dobrih" razloga kako bi opravdali svoj oslabljeni ego. On djeluje 11a pres. 3 Haith M. krivotvore ili preinacuju stvamost. Projekcija je mehanizam samozavaravanja koji se sastoji od pripisivanja drugima vlastitih neprihvatljivih zelja i poriva. str. zelja ili osjecanja. Sastoji se od odbrane od napetosti "zatvaranjem jednog oka" pred pretecom stvarnoscu. traumaticnim iskustvima iz detinjstva ili neosvjescenim sadrzajima kao sto su rodoskrvne pomisli.M. Pretpostavljao je da veCina bolnih dogadaja iz prvih pet godina zivota je uklonjena upravo na ovaj naCin.

Oralnafaza Ovo je prva faza kroz koju svako dijete prolazi i koja obicno traje osamnaest mjeseci. one su nazvane psihoseksualne faze razvoja. Introjekcija medutim nije nuzno negativna. Razvoj licnosti Frojd je bio medu prvim psiholozima koji je tvrdio da u covjekovom razvoju djetinjstvo igra kljucnu ulogu. Iskustva iz prvih pet-sest godina imaju presudnu ulogu u oblikovanju odrasle licnosti. Primjer toga jeste odbrana od osjecanja manje vrijednosti kroz identifikaciju sa uspjesnim ljudima. Frojd je smatrao da su mnoga umjetnicka dostignuca posljedica sublimacije. On je smatrao da su zbivanja u djetinjstvu krucijalna za kasniji razvoj i da ostavljaju trajne posljedice na njegovu licnost.1. Kada ljudi ne uspiju da se zaposle na radnom mjestu na koje su pretendovali. Regresija podrazumijeva okretanje ka postupcima koji su prevazideni i prerasli. djeca uce oblike ponasanja koji su prihvatljivi u sredini. mogu razviti ponasanja namjenjena dobijanu bar negativne paznje. sticu polne uloge. Sublimacija predstavlja mehanizam putem koga se seksualna ili agres1vna enerpJa preusmerava na one aktivnosti koje su drustveno prihvatljive. zahtjevi vise nisu tako veliki. Ovaj mehanizam medutim moze da se koristi i u funkciji odbrane. Odlika svakog je odredena erogena zona. Tokom ovog perioda usta. Jedan od primera jeste naCin savladavanja napetosti kod zatvorenika koncentracionih logora koji su prihvatali vrijednosni sistem neprijatelja identifikujuci se sa agresorom. deca koja ne dobijaju pozitivnu paznju i priznanje. usne i jezik predstavljaju izvornu erogenu zonu. Nastoje da se vrate u razdoblje zivota koje je bilo sigurno. 10 . sisanje palca itd. U skladu sa tim. Pored toga. njegova objasnjenja razvoja licnosti uglavnom su bila usresredena na seksualne teme. IdentifikujuCi se sa roditeljima. Poznata je njegova cuvena recenica "Dijete je otac covjeka". Ovo je cesto primjetno kod djece koja plaseCi se skole pribjegavaju postpucima kao sto je plakanje. Postoje i njeni pozitivni oblici kao sto je usvajanje roditeljskih vrijednosti. Ljudi suoceni sa jakim stresom mogu savladati svoju napetost drzeci se nezrelih i neprikladnih postupaka. uspijvaju da uvjere sebe da to mjesto ionako nisu htjeli. Posto svaka od faza u znacajnoj meri utice na funkcionisanje odrasle osobe. Na primjer.Racionalizacija pomaze u opravdavanju odredenih postupaka i ublazavanju udaraca povezanih sa razocaranjem. Introjekcija je mehanizam usvajanja tj. Cime osoba nalazi nacin ispoljavanja agresivnih osjecanja ali na drustveno prihvatljiv naCin. Povratkom na ranije razvojne faze. unosenja u vlastitu licnost vrijednosti i standarda drugih. Identifikacija predstavlja mehanizam koji je sastavni dio razvojnog procesa. Kompenzacija je mehanizam koji se sastoji od prikrivanja opazenih slabosti ili stvaranje odredenih pozitivnih osobina radi nadoknade ogranicenja. on je smatrao da je seksualni instinkt delatan u osobi od njenog rodenja i da na presudan nacin oblikuje psihicki razvoj. On je smatrao da svaka osoba tokom razvoja prolazi kroz nekoliko razvojnih faza. Tako na primjer. 3. agresivni poriv moze biti preusmjeren u atletske aktivnosti.

pridavanje prevelike paznje Cinu praznjena i pretjerano hvaljnje deteta svaki put kada obavi nuzdu. i djecaci i devojCice osjecaju seksualnu zelju i unutrasnje sukobe i potiskuju ih. Nasuprot tome. kada penis i klitoris postaju erogene zone koje priCinjavaju najvise zadovoljstva. Prema Frojdovim zapazanjima. koji je Frojd nazvao kastracioni strah. medutim predstavljaju snazne odrednice kasnijeg seksualnog razvoja. obicno se potiskuju. moze dovesti do pridavanja preterane vaznosti ovoj aktivnosti. Glavni razvojni zadaci u ovoj fazi jesu ucenje nezavisnosti. Frojd je govorio o analno agresivnom i analno zadrzavajucem tipu licnosti koje svoje izvore imaju u postupcima kojma su roditelji koristili prilikom obucavanja djeteta na cistocu. Preveremeno ili odlozeno odvajanje od dojke vodi oralnim frustracijama ili pretjeranom zadovoljstvu. sto nerijetko vodi sukobima djetinje i roditeljske volje. neprikladno izrazavanje ljutnje i krajnja neurednost. Kao posljedica ovakvih roditeljskih postupaka dolazi do razvoja analano-zadrzavajuce licnosti kojoj su svojstvene osobine pretjerana urednost. Jako je vazno da dijete u ovom periodu dobije osnovnu negu. Ono sto je svojstveno ovom karakteru jesu nepovjerenje prema drugim ljudima. kasnije se mogu razviti osobine kao sto su gramzivost i poh1epa. skrtost i gomilanje stvari. kao i razna osjecanja i mastanja koja imaju veze sa radom genitalnih organa. dojenja. U strahu da ce mu otac vratiti milo za drago odsjecanjem 11 . Osnovni sukob falusne faze jesu upravo incestouzne zelje koje deca imaju prema roditelju suprotnog pola. tvrdoglavost. Falusnafaza U uzrastu od trece do cetvrte godine djeca ulaze u falusnu fazu razvoja. Ovo moze dovesti do fiksacije psihicke energije za ovu fazu i kasnije razvoja ora1nog karaktera licnosti. hranjenja i osta1ih ora1nih radnji jesu g1avni izvori djetinje prijatnosti. prihvatanje vlastite moci i ucenje izrazavanja negativnih osjecanja kao sto su bes i agresija. u tom uzrastu analna oblasti drazi koje su povezane sa praznjenjem debelog crijeva ili zadrzavanjem izmeta predstavljaju preovladajuCi izvor detinjeg zadovoljstva. a traume vezane za ovu aktivnost mogu proizvesti analne fiksacije ili u kasnijem razvoju analnu licnost. Uporedo sa zeljom da se bude sa roditeljem suprotnog pola. U tom periodu kod djecaka se javlja specifican strah povezan sa njihovim penisom. Roditelj suprotnog pola postaje seksualni objekat u masti i u ponasanju djecak i djevojCica pokazuju svoju seksualnu zelju prema njima. uce da kontrolisu rad i praznjenje debelog crijeva i besike). Analnafaza U uzrastu od 18 mjeseci do druge godine. Istu pojavu za devojCice Frojd je nazvao Elektrin kompleks. BuduCi da su takvi osjecaji ugrozavajuCi. Ova pojava se naziva Edipov kompleks koja vazi za djecake. Previse stroge metode obucavanja na Cistocu mogu dovesti do razvoja osobina koje su svojstvene analno-agresivnom tipu licnosti. Prema Frojdovoj teoriji. grizenja. Uko1iko adekvatna njega izostane. Djecaci ceznu za majCinom paznjom. javlja se i nesvesna zelja za "uklanjanjem" roditelja istog pola.Aktivnosti poput sisanja. djeca pro1aze kroz analnu fazu razvoja. u ovoj fazi djeca se navikavaju na Cistocu (tj. kao sto su okrutnost. odbijanje tude ljubavi i strah ili nesposobnost uspostavljanja intimnih odnosa. osjecaju neprijateljstvo prema ocu i boje se dace ih on kazniti zbog incestnih osjecanja koje imaju prema majci.

sada usresredeni na genitalnu oblast. Genitalna faza Tokom ove faze. Glavno svojstvo ovih faza psihoseksualnog razvoja jeste narcisticka orijentacija tj. Ego i Superego su oblikovani i relativno stabilni. analna i falusna faza zajedno nazivaju se pregenitalno razdoblje. a ona ne. obrasci polnog poistovjeCivanja i seksualna igra. Latencija se prote. Prvi objekat ljubavi kod devojCica je majka. djecaci potiskuju SVOJU seksualnu zelju prema majci i zamjenjuju je prihvatljivim oblikom ljubavi. osobine. razvija se instanca licnosti Superego. Kod devojcica se u ovom periodu javljaju negativne emocije prema majci jer opazaju da nemaju penis. Ortodoksni Frojdov pogled na razvoj zena izazvao je velike nesuglasice i mnoge zene su negativno odreagovale na njega. zapocinje proces poistovjeCivanja. tako da se kaze daje Superego nasljednik Edipovog kompleksa. Ono sto je svojstveno ovoj fazi psihoseksualnog razvoja jeste radoznalost koja se tice seksualnih pitanja. deca poCinju da se okrecu prema odnosima sa drugim ljudima. koja se proteze i kasnije u zrelo doba. U ovom periodu javlja se usmjerenost na skolu. U ovom periodu djetetove seksualne porive zamjenjuju novi interesi. Frojd je govorio o genitalnom karakteru misleci na sposobnost osobe da voli i radi. postupke. Tokom srednjeg detinjstva. Nakon sto shvate dane mogu zamjeniti majku. seksualna mastanja. Isto tako se javlja zav~y~d penisa zbog svesti da ga decak ima. hobije. da usvaJaJu nJegove vrijednosti. oslobadaju se roditeljskog uticaja i razvijaju interes za druge Ijude.organa. ukljucuju se u odresene seksualne eksperimente i poCinju da preuzimaju odgovomost. sport i prijateljstva s pripadnicima istog pola. kada poCinju da preuzimaju neke majCine osobine. zabrana i moralnih obrazaca. kada dete ulazi u genitalnu fazu. U tom periodu djecaci pocinju da se poistovjecuju sa ocem. ponovo ozivljavaju erogem porivi. analne i falusne faze psihoseksualnog razvoja. Oralna. masturbacija. Elektrin kompleks javlja se kod devojCica i on je kopija Edipovog kompleksa. onda moze da se razvije nonnalan seksualni zivot. zadovoljavajuCi. Ukoliko pojedinac dostigne u svom razvoju ovaj nivo. dolazi period mira koji se naziva period latencije. Raniji sadrzaji iz falusne faze ponovo se ozivaljavaju i ponavljaju i adolescenti osjecaju zanimanje za suprotni pol. ali se u ovoj fazi prenosi na oca. u latentnoj fazi. 12 . sklapaju intimna prijateljstva. U ovom periodu devojCice se takmice sa majkom za ocevu paznju. poslednju fazu psihoseksualnog razvoja. usmerenost prema unutra. dugotrajan odnos u kome ce uvazavati potrebe i zelje partnera. Decu u tom periodu jednako zanimaju stvari iz spoljnjog kao i iz unutrasnjeg svijeta. Odvija se socijalizacija i djecu pocinje da zanima siri svijet. a da nije fiksirao prilicnu koliCinu libida u nekoj ranijoj fazi. Po izlasku iz adolescencije i prelaskom u zrelost odrasle dobi.ze do puberteta. odnosno na sebe. Odnosi izmedu instanci Id. Kroz identifikaciju sa ocem i preuzimanjem njegovih vrijednosti. Period latencije Prestankom nemirnog stanja i stresova iz oralne.

itd.ocjena pokazuje kako funkcionise licnost u cjelini. u pitanju je prijetnja odsjecanjem polnog organa kao kaznom za njegovu masturbaciju. da bi razvili samostalnost i kreativnost kod svojih ucenika. Mnogi odbaciju Frojdove stavove o svemocnosti polnog nagona i urodenoj agresivnosti. prozivljava u tim prvim godinama kljucne dogadaje. su u korijenu potiskivanja predstava vezai1ih za seksualnost u podsvijesti. dolazimo do potvrde postavljene teme u uvodnom dijelu rada. rezultat niza dogadaja koji su se desili u ranom djetinjstvu. pak. a manje nato sta ce u nju "smjestiti". odnosno od seksualnosti ka zelji da ima dijete od svog oca. drustvene zabrane. Za malog djecaka. Ti slucajevi su cenzurisani. koja ce biti ispunjena znacajnim energetskim nabojem. odnosno govoru. moraju bise biti orijentisani na ono staje u ucenikovoj glavi. koji se mozda nikad nisu realno desili. a nastaje kada se subjekt okrece ka drugim objektima. ega i supet ega. ljubomora koju dijete osjeca prema roditelju istog pola i nepriznata zelja da ga eliminise. To je podsvijest. Frojdova teorija od strane kriticara ima nekoliko zamjerki. kastracija je zamisljeni dogadaj koji povlaCi za sobom potCinjavanje subjekta simbolu. a mozda cak i ranije.ZAKLJUCAK Definisanje. ali koji doticu njegovu svijest: predstava koitusa (lat. lapsus. kod zivotinjskih vrsta i kod covjeka) i kastracija (odstranjenje ili unistenje reproduktivnog organa. Iako cjelovita. a zatim zauzme njegovo mjesto. prvo kroz oralnu i analnu fazu razvoja. Neopsihoanaliticari. Po Zaku Lakanu. 13 . koja je za njega nom1alno praznjenje edipovske pozude. lapsusa (lat. sto je zapravo uvod u normalan razvoj heteroseksualnosti. Za malu devojcicu. Sagledavanjem svih poglavlja. za bolje socijalno prilagodavanje ucenika. sparivanje muzijaka i zenke. dijeli "ja" na podsvijest. Frojd je u svoju teoriju ugradio zastarjelu teoriju instinkta i prenaglasio predodredenost ponasanja bioloskim faktorima. Taj sukob je u osnovi neuroza kada Edip ne pronalazi povoljan ishod. opisivanje i analiza Frojdove teoriji psihoseksualnog razvoja licnosti je bio predmet ovog rada. Ono. Nastavnici. koincidencija. kod bilo kog pola). Naime. u neposrednoj sprezi sa razvojem seksualnosti u sirokom smislu.To je skup sukoba koje cine ljudsku licnost. snova. Ocjena ne zavisi samo od sposobnosti ucenika .coire. sumptoma. VeCina autora se zalaze za poboljsanje klime u razredu. Ono sto je bilo potisnuto tezi uvijek da se vrati u obliku simptoma (grc. koje podrazumijevaju brzu ispravku: Frojd smatra da lapsusi nastaju usljed javljanja nesvjesnih zelja). Edipov kompleks predstavlja fundamentalno otkrice. nosi u sebi dimenziju koja ne izbija na povrsinu. ali po njima. Oko trece godine dijete otkriva razliku medu polovima. Za malog djecaka. omaske uCinjene pri govoru iii pri pisanju. Psihoanaliza polazi od postulata po kojem sve sto se odvija u snovima. cak i neformulisane. isticu da je akademska psihologija preuzela od psihoanalize samo ucenje o mehanizmima odbrane licnosti. za vaspitnoobrazovni proces imaju veoma znacajnu ulogu dinamicke varijable licnosti. ici zajedno. Frojd je osmislio dva opisa psihickog aparata ("topika"): prvi. Ego i Superego. predsvijest i svijest. klizanje. subjektivni fenomen koji otkriva funkcionalni poremecaj ili povredu). saznanje o "onome sto joj nedostaje" vodi je ka zelji za penisom. dakle. Putem govora preplicu se denominacije srodstva i zabrana. drugi na Id. Ideal vaspitanja treba da bude dostizanje stabilne ravnoteze izmedu ida.

Rot N. 1992. Banja Luka. Novi Sad.M.: DjeCija psihologija. Razvojna psihologija (1). Miller S. Psihologija za II razred gimnazije. 14 .. Haith M.. 3. i Radonjic S. 2008.A. NUBL.. Jastrebarsko. Naklada Slap. Bozin A.LITERATURA 1. Vasta R. Zavod za udzbenike nastavna sredstva. 1998. 2.