Siromaštvo, nejednakost i razvoj

MJERENJE NEJEDNAKOSTI Glavne mjere raspodjele dohotka: 1. lična ili raspodjela dohotka po veličini 2. funkcionalna ili raspodjela dohotka po faktorima 1. lična ili raspodjela dohotka po veličini - se bavi individuama ili domaćinstvima, kao i njihovim ukupnim prihodom koje ostvaruju, ne razmatrajući način ostvarivanja prihoda • podjela populacije u nizove petina ili desetina (shodno nivou zarade od najmanjeg ka najvećem) kako bi se utvrdilo koji omjer ukupnog nacionalnog proizvoda prima svaka od ovih dohodovnih grupa • iz dohodovne distribucije može se izračunati zajednička mjera nejednakosti ili Kuznjecov omjer (omjer između prihoda gonjih 20% i donjih 40% stanovništva) Lorenzova krivulja - pokazuje koliki postotak dohotka je ostvario određeni postotak primalaca - „savršena jednakost" – dijagonalna linija u raspodjeli prihoda prema veličini (donjih 40% prima 40% prihoda, dok gornjih 10% prima samo 10% ukupnog prihoda)

- što je Lorenzova krivulja udaljenija od dijagonale to je veći stepen nejednakosti -

TPG A < B .0 (savršena jednakost) – 1 (savršena nejednakost) G 0.20 .Za ozbiljnije analize siromaštva nije dovoljno izračunati Indeks apsolutnog siromaštva jer nam kazuje samo relativni udio u ukupnom stanovništvu. Pn i Pž za Rs određuju tržišne plate (fond plaća = tržišno određena plaća x broj zaposlenih) .50 . ali u mnogo manjem % u odnosu na ukupno st.. troškovi za medicinsku skrb) . kamata i dobiti . R.. . moć monopolista i sl. K) .0.Prosječan jaz siromaštva: APG = TPG / N .objašnjava prihod faktora p-dnje na osnovu doprinosa koje taj faktor čini u okviru p-dnje . • Jedna od mjera apsolutnog siromaštva koji iskazuje udio siromašnih u ukupnom stanovništvu je Indeks apsolutnog siromaštva (Headcount indeks) • Indeks apsolutnog siromaštva = H / N.Ginijev koeficijent . .minimalni nivo prihoda potreban za zadovoljenje osnovnih fizičkih potreba za hranom. On nam ne kazuje koliko su siromašni stvarno siromašni odnosno koliko im prihoda nedostaje za preživljavanje. troškovi odjeće i obuće.0.istražuju se procenti koji radnici dobivaju u cjelini i procenti ukupnog prihoda koji se raspodjeljuje u obliku renti.mjera ukupne nejednakosti (omjer područja između dijagonalne i Lorenzove krivulje / ukupno područje od pola kvadrata u kojem leži krivulja ) .Prosječni nedostatak prihoda: AIS = TPG / H Ukupni jaz siromaštva (TPG) pokazuje koliki je ukupan iznos prihoda koji je neophodan da bi svi koji se nalaze ispod linije siromaštva dosegli tu liniju.H broj onih čiji je prihod ispod linije apsolutnog siromaštva .Iako je međunarodna linija siromaštva 1 ili 2 $ po st.prihod svakog od faktora utvrđuje se tako da se njegova jedinična cijena pomnoži s količinom u proizvodnji angažiranog faktora .npr.objašnjava udio u ukupnom nacionalnom dohotku koji svaki od faktora p-dnje dobiva (Z. . .50% stanovništva se nalazi ispod iste linije siromaštva.krivulje Pn i Pž određuju jediničnu cijenu svakog produktivnog faktora . Kalkuti.N ukupan broj stanovnika .) Apsolutno siromaštvo .30 (zemlje sa relativno ravnomjernom raspodjelom) 2. troškovi stanovanja.zemlje A i B . pravo stanje u vezi siromaštva može se utvrditi tek ako se zna cijena potrošačke korpe (troškovi prehrane. funkcionalna ili raspodjela dohotka po faktorima ..70 (zemlje sa izraženom nejednakošću raspodjele prihoda) G 0.Stoga ekonomisti pokušavaju izračunati ukupni jaz siromaštva (TPG) .nemogućnost pristupa da uzme u obzir ulogu i utjecaj netržišnih sila (vlasti u određivanju faktorskih cijena kolektivno pregovaranje. Kairu. odjećom i krovom nad glavom da bi se osigurao trajan opstanak • Međunarodna linija siromaštva ( < 1 $ na dan ili 2 $ u PPP) • Apsolutno siromaštvo postoji i u New Yorku.

.st. dok najviših 10% .najsiromašnijih 20% . zbog nezadovoljstva kriterijem WB “dolar na dan” • Analogan indeksu humanog razvoja (HDI) .g.. stope ekonomskog rasta .veća ugroženost • Razlike u zemljama .% svj.ljudsko siromaštvo mjeri se posredstvom tri ključne uskraćenosti stanovništva:  trajanja života ( > 30% ljudi u NZ vjerovatno neće doživjeti 40 godina starosti).Milenijski razvojni ciljevi kojim bi se trebalo siromaštvo smanjiti na 1/2 do 2015.) • Veći HPI . koje živi u apsolutnom siromaštvu: 28.3% (1987.3.pod uvjetom da se odvija na održiv način 2.g. .Ukupni jaz siromaštva (TPG) je zasjenjeno područje između dohodovnog profila populacije i linije siromaštva TPG se izračunava tako što zbrojimo iznose koji predstavljaju razliku između prihoda na razini linije siromaštva Yp i prihoda što ga ostvaruje siromašna osoba Yi • Indeks ljudskog siromaštva (HPI )je pokazatelj siromaštva koji je uveo UNDP (Razvojni program UN-a) 1997. J.u ranim fazama raspodjela prihoda ekonomskog rasta pokazuje tendenciju pogoršanja. više nivoe prihoda može pratiti veća nejednakost (a ne manja nejednakost) Zambija . Koreja .kombinacija niskog prihoda pc i velike neravnomjernosti u raspodjeli prihoda . nivoa resursa koji će biti doznačeni za programe siromaštva i kvaliteta tih programa .24% (1997.41% prihoda Nejednakost nije u značajnoj korelaciji s per capita prihodom veličina apsolutnog siromaštva .3% prihoda.siromaštvo se mjeri Indeksom apsolutnog siromaštva ili Indeksom ljudskog siromaštva • Prema UNDP-u zemlje koje su bolje rangirane prema HPI imaju bolje rezultate u smanjivanju siromaštva • • • • Simon Kuznjec . tek u kasnijim fazama će se poboljšati (vezano za prirodu strukturalnih promjena) Tajvan.  osnovnog obrazovanja (% odraslih nepismenih) i  ekonomskom situacijom (% osoba bez pristupa zdravstvenim ustanovama i čistoj vodi + procent neuhranjene djece ispod 5 g.g.) .) Zavisi od: 1.g.

80% siromašnih u Africi i Aziji žive u ruralnim područjima • Žene .. manje mogućnosti pristupa obrazovanju i zapošljavanju.visinu plaće ne određuju samo tržišni odnosi. A DA BI ISTOVREMENO MOGLE ZADRŽATI ILI ČAK UBRZATI EKONOMSKI RAST? Četiri su moguća područja intervencije: 1. Direktni novčani transferi i javno pružanje usluga najsiromašnijim skupinama stanovništva 1) Promjena funkcionalne raspodjele prihoda putem politika koje imaju za cilj promjenu relativnih cijena proizvodnih faktora ... dobrima .jediničnu cijenu svakog faktora određuje odnos Pn i Pž .2/3 siromašnih zarađuje za preživljavanje radeći na malim poljop. cijena radne snage može tako biti vrlo visoka čak i u uvjetima visoke nezaposlenosti .Aziji i Subsaharskoj Africi Siromaštvom su osobito pogođene slijedeće skupine stanovništva: • Ruralno stanovništvo . Promjena funkcionalne raspodjele prihoda putem politika koje imaju za cilj promjenu relativnih cijena proizvodnih faktora 2.utjecaj zemljoposjednika i monopolista na određivanje cijene zemljišta i kapitala .država svojim mjerama može utjecati na cijenu kapitala u uvjetima njegove nestašice: subvencioniranim kamatama... • Manjine i starosjedilačko stanovništvo . KOJE MJERE MOGU PODUZETI ZEMLJE NISKOG DOHOTKA DA BI SMANJILE SIROMAŠTVO I EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI. Promjena raspodjele po veličini prihoda primjenom progresivnih poreza na prihod i bogatstvo 4. na nju utječu i sindikati (kolektivno pregovaranje) i država (subvencije).teško doći do podataka iz političkih razloga .niže zarade.Meksiko 80% starosjedilaca siromašno.Siromaštvo u ZUR se pomjera prema J.. Irak (Kurdi).. poreznim olakšicama. Modifikacija raspodjele po veličini prihoda putem preraspodjele vlasništva nad proizvodnim faktorima 3. .

subvencioniranje cijene osnovnih životnih namirnica. 2. 1997. institucionalnu i kulturnu sferu života .progresivno oporezivanje tekućih osobnih prihoda i prihoda preduzeća.najveći dio ukupnog prihoda bogatih potječe od prihoda na proizvodne fondove i finansijski kapital što često prolazi neprijavljeno. ali ” SIROMAŠTVO NIJE VIŠE NEIZBJEŽNO.g. finansijski kapital i ljudski kapital) Politike preraspodjele: a) zemljišna reforma (pretvaranje zakupaca u vlasnike i formiranje malih poljoprivrednih gospodarstava) b) osiguranje povoljnih komercijalnih kredita (mikrokrediti) c) povećanje mogućnosti uključivanja u obrazovne programe 3) Promjena raspodjele po veličini prihoda primjenom progresivnih poreza na prihod i bogatstvo . besplatni školski obroci. nudilo bi se više radnih mjesta za nezaposlene i više poslova za nedovoljno zaposlene što bi utjecalo na smanjenje siromaštva i nejednakosti u zemlji. raspolaže s 50% dohotka jer tih 20% posjeduje i kontrolira preko 90% proizvodnih resursa (fizički kapital i zemlju. a sami nisu daleko iznad linije siromaštva Politike borbe protiv siromaštva i za smanjenje nejednakosti u raspodjeli izlaze izvan ekonomske sfere i ulaze u socijalnu.Kako je uz pomoć ekonomske politike moguće riješiti ovaj problem ? Smanjenjem relativne cijene rada u uvjetima visoke nezaposlenosti. ZNANJE I LJUDE DA UČINE SVIJET BEZ SIROMAŠTVA REALNIM ZA MANJE OD JEDNE GENERACIJE ” (James Speth.razvoj javnog zdravstva u udaljenim ruralnim područjima. izvršni direktor Razvojnog programa UN. političku.20% st. SVIJET IMA MATERIJALNE I PRIRODNE RESURSE.) . Problemi:  Kako osigurati da sredstva uistinu dobiju oni koji su siromašni?  Postići da korisnici ne postanu posve ovisni o programu protiv siromaštva  Osigurati da se ljudi ne udalje od produktivnog angažmana u alternativnim ekonomskim aktivnostima  Često su na programe protiv siromaštva ogorčeni oni koji rade naporno.teret poreza u najvećoj mjeri pada na skupine stanovništva s najvišim prihodima i imovinom (iako se pokazalo da skupine s nižim i srednjim prihodom plaćaju srazmjerno veći udio prihoda za porez u odnosu na skupine koje imaju više razine prihoda) . Modifikacija raspodjele po veličini prihoda putem preraspodjele vlasništva nad proizvodnim faktorima .mali udio stanovništva ima velik udio u vlasništvu ..glavni uzrok nejednakosti u raspodjeli prihoda . akumuliranih sredstava (štednja) te imovine fizičkih osoba i preduzeća . bogati imaju i moć izbjegavanja plaćanja poreza 4) Direktni novčani transferi i javno pružanje usluga najsiromašnijim skupinama stanovništva . Human Development Report. a povećanjem cijene kapitala u uvjetima njegove oskudnosti..

g. gdje se i uspješno obrazovanje oslanja na odgovarajuće zdravstvo Zdravstvo i obrazovanje . zdrava osoba može doprinijeti zajednici na mnoge načine na koje bolesna osoba to ne može učiniti.preduvjet za povećanje produktivnosti.apsorbcija moderne tehnologije i razvoj kapaciteta za samoodrživi rast . 63% . Americi ili Japanu > od 12 g. kao što je to slučaj sa prihodom ili bogatstvom • Obrazovanje i zdravlje .vitalne komponente rasta i razvoja..g. i zdravstva i obrazovanja.zdravlje .) Obrazovanje i zdravstvo ..dijete u Evropi.obrazovanje .osnovni ciljevi razvoja . s jedne. a kapital jer je izvor budućih zadovoljstava. budućih zarada." finansijske zamjene (trade off) u odluci o nastavku školovanja .. kao inputi u složenoj f-ji proizvodnje • Pismenost danas 80% .veći obrazovni kapital uvećava profit iz investicije u zdravstvo • Nivoi zdravstva i obrazovanja su mnogo viši u zemljama s visokim prihodom (iako uvećanje prihoda ne mora značiti i investiranje u obrazovanje i zdravlje – prihod se troši i na ostalu robu) • Koristi iz investiranja u nečije zdravlje ili obrazovanje (bolje obrazovanje majke vodi boljem zdravlju djece .1970.Aziji < od 4 g. s druge strane) • Viši prihod domaćinstva ne predstavlja garanciju boljeg zdravlja ili obrazovanja • Zdravstvo i obrazovanje mogu biti veoma neujednačeno raspoređeni.) • Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).veći zdravstveni kapital uvećava profit iz investicije u obrazovanje . školovanja . školovanja Veze između zdravstva i obrazovanja kao oblika ljudskog kapitala Dvojni utjecaj efekata potrošnje u zdravstvu na učinkovitost obrazovnog sistema i obratno (veze između prihoda.. 2000..ulaganje u razvoj: .učinkovitije učenje. Izvještaj o svjetskom zdravlju: „Konačna odgovornost za djelotvornost zdravstvenog sistema neke države leži na njenoj vladi.Ljudski kapital: obrazovanje i zdravlje u ekonomskom razvoju Obrazovanje . bolje zdravlje .dijete u Subsaharskoj Africi i J.oblik ljudskog kapitala (ljudski jer postaje dio čovjeka. Sj.

obrazovani u institucijama u svojoj domovini.) Treći pristup naglašava reguliranje dječijeg rada kako bi se spriječilo iskorištavanje . životni vijek samo 46 godina . odlaze van domovine uz značajne društvene troškove.urbane migracije . a ne samo nedostatak bolesti i nemoći.. nejednakost i siromaštvo Veći troškovi (direktni i indirektni) i manje očekivane koristi od obrazovanja za siromašne tj..veća vjerovatnoća da će dijete umrijeti prije pete godine nego da će ići u srednju školu . dva osnovna utjecaja na količinu željenog obrazovanja: 1) obrazovaniji učenik putem zaposlenja u modernom sektoru više zarađuje (privatne koristi obrazovanja) 2) troškovi obrazovanja (direktni i indirektni) koje snose učenik i njegova porodica • Društvena korist od obrazovanja za sve nivoe obrazovanja je daleko ispod privatnih koristi Raspodjela obrazovanja • Lorenzova krivulja za distribuciju obrazovanja (što je bliža dijagonalnoj liniji distribucija obrazovanja je ujednačenija ) • • • • • • • • • Obrazovanje. manja stopa fertiliteta i poboljšanje zdravlja i ishrane djece . da bi koristi tog rada imale bogate države) Neophodna temeljna reforma obrazovnih sistema ZUR Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) .. neuhranjenost djece (40%). liječnici. akademici.poboljšanje zdravlja i obrazovanja imaju višestruki učinak u kvalitetu ljudskih resursa za buduće generacije .poboljšanje njihovog statusa (putem obrazovanja) može imati značajan utjecaj na prekid začaranog kruga siromaštva i neodgovarajućeg obrazovanja jer žene nose neproporcionalno breme siromaštva i neposjedovanja zemlje • Ponuda i potražnja u obrazovanju • Sa strane potražnje. unutrašnja migracija i odliv mozgova Ruralno . mentalne i društvene dobrobiti.” • Velik zdravstveni jaz između bogatih i siromašnih u visoko nejednakim privredama • Subsaharska Afrika .ILO • Manji stepen pismenosti žena u odnosu na muškarce • Milenijski razvojni cilj: promovirati jednakost u pogledu gendera i osnažiti žene • Zašto je važno obrazovanje žena? .Svjetska banka Drugi pristup naglašava strategije za uvođenje većeg broja djece u škole (proširenje broja škola.povećanje produktivnosti na farmama ili u fabrikama ali i veće učešće radne snage. stepen profita iz investicije u dječije obrazovanje je manji za siromašne porodice Neravnopravna priroda sistema obrazovanja u ZUR Obrazovni sistem nije alat za razvoj veće jednakosti u ZUR jer često djeluje u suprotnom smjeru Obrazovanje.zagađenost vode. favorizira zabranu dječijeg rada .prihod iz obrazovanja žena je veći u odnosu na stepen prihoda obrazovanja muškaraca .) rade puno radno vrijeme 130 miliona djece rade pola radnog vremena Afrika ima najveću stopu dječijeg rada (41%) Postoje četiri osnovna pristupa politici dječijeg rada u ZUR: Prvi prepoznaje dječiji rad kao izraz siromaštva (naglasak na uklanjanje siromaštva) .iz siromašnih u bogate zemlje (naučnici.UNICEF Četvrti pristup.• • •  • • • • Široko rasprostranjen problem u ZUR Međunarodna organizacija rada (ILO) ima vodeću ulogu u problemu dječijeg rada 120 miliona djece u ZUR (5-14.g.obrazovaniji imaju veće mogućnostima za posao u modernom sektoru Odliv mozgova .“Zdravlje je stanje potpune fizičke.

000 st.prvi detaljni izvještaj o usporedbi zdravstvenih sistema širom svijeta (velike razlike u uspješnosti zdravstvenih sistema na svim nivoima prihoda) Favoriziranje bogatih Vlade ZUR ulažu u gradske bolnice koje pružaju skupu njegu po zapadnom modelu Ignorirane ili nedovoljno finansirane jeftine preventivne zdravstvene kampanje i osnovna medicinska njega. malarija i paraziti .šistosomijaza ima najveći utjecaj na ljude i razvoj • AIDS . koje ne mogu sebi priuštiti skupe lijekove. nizak standard lične higijene izazivaju pogoršanje radnikovog zdravlja te mogu negativno utjecati na njegov odnos prema poslu i drugim ljudima na poslu. obično se odluče spacijalizirati u bogatim područjima gradova ili emigriraju u razvijene zemlje Problem pogrešnog lociranja medicinskih stručnjaka (100. odgovornost vlade za zdravlje je stalna i neprekidna. neadekvatna ishrana. problem zaraze) Treće. pa zbog toga nije bilo poticaja za farmaceutske kompanije da se usmjere na istraživanja u ovom polju. zdravlje predstavlja ključni faktor u ublažavanju siromaštva zato što su ljudi obično nedovoljno informirani o zdravstvu. što je situacija kojoj doprinosi siromaštvo Drugo. istraživanje i razvoj i prenos tehnologija u ZUR zbog tržišnih propusta WHO: “Zdravlje ljudi je uvijek nacionalni prioritet.tri vodeća problema • Trećina stanovnišva Zambije inficirana malarijom. tržište bi premalo investiralo u zdravstvenu infrastrukturu.vodeći uzrok smrtnosti za odrasle muškarce u privredno aktivnim godinama života. • • • • • • • • • o Politika zdravstvenih sistema 2000. • Od parazitskih bolesti .4 ljekara u ZUR) Politika zdravstvenih sistema Uspješna uloga vlade u zdravstvenim sistemima je od ključne važnosti najmanje zbog tri važna razloga: Prvo.. koji su educirani putem javnih subvencija. WHO . namijenjena najsiromašnijim Doktori.g.• AIDS." . domaćinstva nedovoljno troše na zdravstvo jer zanemaruju ono što im je izvan pogleda (npr. Žrtve malarije dolaze iz zemalja s niskim prihodima. AIDS stvara virtualnu generaciju siročadi u nekim afričkim zemljama • Zdravlje i produktivnost • Slabe prehrambene navike.

naučno istraživanje i razvoj • Naglasak na jednoj poljoprivrednoj kulturi (ekonomija obima) STRATEGIJA RAZVOJA POLJOPRIVREDE I RURALNIH PODRUCJA Izvori napretka male poljoprivrede: 1..Odgovarajuće ekonomske politike vlade 3. riža. tehnološki napredak.) .Tehnološke promjene i inovacije 2..redistribucija prava vlasništva ili korištenja zemljišta od velikih zemljoposjednika u korist zemljoradnika sa malim ili nikakvim dobrima POLITIKE PODRSKE • Ukupne prednosti razvoja male poljoprivrede ne mogu se realizirati ako se ne uspostave vladini sistemi podrške koji će osigurati neophodne poticaje.Podrška socijalnih institucija AGRARNA REFORMA Strukture gazdinstava i obrasci zakupljivanja zemljišta moraju se prilagoditi dvostrukim ciljevima povećanja proizvodnje hrane i promoviranja šire distribucije dobrobiti agrarnog napretka . ekonomske prilike i pristup potrebnim kreditima i ulaganjima u cilju omogućavanja malim zemljoradnicima da poboljšaju svoj učinak i povećaju produktivnost .promjene u ruralnim institucijama koje kontroliraju proizvodnju (banke. zajmodavci.. • Output i produktivnost niski • Zemlja i rad – glavni faktori proizvodnje • Minimalne kapitalne investicije • Nespremnost na rizik MJESOVITA ZEMLJISTA • Nove komercijalne kulture-voće..Ekonomija poljoprivrednog razvoja PRELAZAK IZ SEOSKE U KOMERCIJALNU ZEMLJORADNJU Tri faze u evoluciji poljoprivredne proizvodnje: • Naturalna poljoprivredna proizvodnja • Raznolika ili mješovita zemljoradnja • Moderna komercijalna zemljoradnja NATURALNA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA • Proizvodnja osnovnih sirovina-pšenica.Podrška socijalnih institucija Izvori napretka male poljoprivrede: 1. komercijalnih i institucionalnih uvjeta u kojima poljoprivrednik mora djelovati MODERNA KOMERCIJALNA ZEMLJORADNJA • Ostvarivanje maksimalnih prihoda po hektaru • Čista komercijalna zarada postaje kriterij uspjeha • Akumuliranje kapitala.Tehnološke promjene i inovacije 2. • Tržišni višak za prodaju • Minimiziranje posljedica slabog uroda osnovnih kultura • Važnost društvenih. povrće.Odgovarajuće ekonomske politike vlade 3..

• stanovništva i resursa... smanjenje produktivnosti zemljista. skoro jedan kvadratni kilometar prirodnih površina se izgubi gradnjom ili ograđivanjem.. gdje kupuju. • Ravnoteža između potrošnje resursa i sposobnosti prirodnih sistema da zadovoljavaju potrebe budućih generacija • Integralni ekonomski.. broj stanovnika na zemlji se poveća za 165.. gdje imaju škole .. • urbanizacije i • globalne ekonomije RURALNI RAZVOJ • Neposredni rezultati pritiska na okoliš: 1) erozija tla – mala pokrivenost biljkama. a da ne dovodi u pitanje sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe. definiše održivi razvoj kao razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice. • ruralnog razvoja.dakle na lokalnom nivou (gradovi i općine) • Razmišljati globalno .. 90 novih automobila dodatno optereti našu životnu sredinu.. ljudi unište 3..Okolis i razvoj ODRZIVI RAZVOJ • Svjetska komisija za životnu sredinu i razvoj u Izvještaju “Naša zajednička budućnost” 1987.. desi se emitovanje ugljen-dioksida u ukupnoj količini od 38. smanjenje lokalne proizvodnje 2) krčanje šuma – šume se koriste kao gorivo za kuhanje • Uništenje okoliša putem krčenja šuma može ostaviti dva efekta na siromašno stanovništvo: a) krčenje šume dovodi do brojnih bolesti okoliša koje smanjuju poljoprivredne prinose i povećavaju probleme ruralnog življenja. tehnološki.. kvalitet zraka.proizvedemo preko 15. vode i tla predstavljaju zajedničko naslijeđe za sve generacije • Tokom jednog minuta ... • Cijena robe koja se povremeno ograničava (tokom vremena) mora se izjednačiti s tekućom vrijednošću granične neto dobiti posljednje utrošene jedinice u svakom periodu . poplava. • ekonomskog rasta.5 kvadratnih kilometara šume. .. socijalni i kulturni razvoj. b) propadanje okoliša na lokalnom nivou može dovesti do regionalnog problema: zagađenja vode. koji omogućava sadašnjim i budućim generacijama zadovoljavanje njihovih potreba i poboljšanje kvaliteta života. TRADICIONALNI EKONOMSKI MODELI OKOLISA  Resursi u privatnom vlasništvu • Neoklasična teorija se primjenjuje na problematiku okoliša kako bi se odredili uvjeti neophodni za efikasnu raspodjelu resursa i opisalo kako propusti tržišta dovode do neefikasnosti.. isušenje i ispiranje glinastog tla. • siromaštva.000 tona smeća .. • Prirodnih resursi.. te kako bi se predložili načini na koje se ovo iskrivljenje može ispraviti. • Najuspješniji model sprovođenja koncepta održivog razvoja je Agenda 21. usklađen sa potrebama zaštite i unapređenja životne sredine.djelovati lokalno Postoji sedam pitanja kojima se definira okoliš razvoja: • koncept održivog razvoja i veze između okoliša.od "globalne Agende 21" do mnogobrojnih projekata širom svijeta u okviru "lokalne Agende 21" • Sve nacije trebaju zajednički djelovati u globalnom partnerstvu u smislu održivog razvoja ali održivi razvoj se mora dešavati tamo gdje žive ljudi.. odnosno lokalna Agenda 21 koja je zaživjela na Svjetskoj konferenciji o zaštiti životne sredine i razvoja održane u Riju 1992 • To je globalni akcioni program održivog razvoja u kojem su predviđene aktivnosti na svim nivoima i to tako da svi nivoi zavise jedan od drugog .000 tona. suša i klizišta što razarajuće utiče na regionalnu poljoprivrednu ekonomiju...

L*.3 Resursi u zajedničkom vlasništvu i loša raspodjela . Izvršivost . 3. Ekskluzivnost .vlasnik resursa može prodati resurs kada to zaželi. s ukupnim rezultatom jednakim prosječnom proizvodu AP* pomnoženom s brojem radnika. 2. Univerzalnost . Prenosivost .svi resursi su u privatnom vlasništvu.1 Statična efikasnost kod raspodjele resursa PsabP – naknada za nestašicu koju je naplatio vlasnik Sl.2 Optimalna raspodjela resursa tokom vremena • Savršena tržišta s pravima vlasništva imaju četiri preduvjeta: 1.aPb – višak za proizvođača DPb– višak za potrošača Sl. unajmit će L* radnika.namjeravana tržišna distribucija dobiti od resursa mora biti zakonski provodiva  Resursi u zajedničkom vlasništvu • Onaj ko želi maksimizirati profit. Naknada za nestašicu koju će naplatiti zemljovlasnik bit će jednaka AP*CDW (osjenčeni dio na dijagramu) Sl. 4.mora biti moguće spriječiti druge da imaju korist od resursa koji je u privatnom vlasništvu.

isparavanja iz tvornica i automobila ...gradsko zagađivanje raste s rastom nacionalnog dohotka. kao što je iscrpljenje ozona i globalno zagrijavanje).dobra (ili zla. odljevne kanale..5% BDP-a ZUR na sanitarije i vodovodne instalacije • Vladini programi zaštite su daleko od pružanja jedinstvenog pristupa za siromašne. stomačne bolesti. i to na neiscrpan način (zagađenje zraka i vode)  Jasno je da će biti proizvedeno previše onoga što predstavlja javno zlo... • Godišnje se troši samo oko 0. paraziti. koji su izloženi najtežim ekološkim problemima • Siromašni su prinuđeni kupovati vodu od trgovaca po mnogo većoj cijeni od one iz vodovoda • Promjena načina na koji se upravlja ograničenim resursima GLOBALNI OKOLIS: UNISTENJE PRASUMA I PLINOVI STAKLANIKA • Iscrpljenje ozona.zagađena voda . Rezultat je društveno neoptimalan ishod.nesanirani kanalizacijaki otvori . nepostojanja čiste vode te provođenja zdravstvenih mjera: • Dva najvažnija okolišna faktora koja utječu na zdravlje gradskog siromašnog stanovništva su neraspoloživost čiste vode i manjak sanitarija (dijareja.  Zbog prisustva slobodnih jahača.. tržištima je gotovo nemoguće efikasno pružati javna dobra. a zatim opada • Glavni izvori zagađenja zraka povezani s modernizacijom .  Industrijalizacija i zagađenje zraka u gradu: • “Kuznjecova krivulja okoliša" .hronični i akutni bronhitis.loša ventilacija u domovima .dijareja.upotreba energenata. Pozitivne i negativne odlike javnog vlasništva: regionalno propadanje okoliša i problem „slobodnih jahača“  Javno dobro je ono što stvara korist za svakoga. čije koristi (i troškovi) prelaze nacionalne granice • ZUR najviše doprinose globalnim koncentracijama isparavanja koja stvaraju efekt staklenika (zatopljavanje klime) • Tropska prašuma predstavlja važan mehanizam kroz koji se ekosistem obnavlja . širenje pustinje. nadolazeće globalno zagrijavanje rak kože. rast nivoa okeana • Globalna javna dobra .krčenje šuma dovodi do uništenja vitalnih izvora atmosferskog kisika . emisija motornih vozila i industrijska proizvodnja • Kvalitet zraka i vode blisko vezani za regulatorne mjere vlade (u nedostatku regulative neželjeni popratni proizvodi se ispuštaju u zrak..visoki troškovi zdravstvenih usluga . i čija raspoloživost se ne umanjuje istovremenom upotrebom od drugih ljudi (čisti zrak i nacionalna odbrana)  Javno zlo je bilo koji proizvod ili stanje kojim se smanjuje dobrobit drugim ljudima.) • Ugrožena zarada u stranoj valuti (zbog zabrane uvoza poljoprivrednih proizvoda iz ZUR proizvedeni uz upotrebu potencijalno zagađene vode) • Investicije u čistu vodu i sanitarije POTREBA ZA REFORMOM POLITIKE • Poduzeto nedovoljno za smanjenje zagađenja okoliša kroz primarne zdravstvene usluge..) • Težina industrijskog zagađenja  Problemi prenaseljenosti. obrazovanje i obezbjeđenje čiste vode i sanitarija.. neophodno je da ih subvencionira ili u cijelosti plaća država  Ekologija gradskih sirotinjskih kvartova: . s obzirom na to da pojedinci ne plaćaju puni trošak povezan sa svojim postupcima.

.. porezni krediti i subvencije vezani za kupovinu čiste tehnologije. higijena. kupe dio duga ZUR otprilike 30% stvarne vrijednosti. rasipnička upotreba resursa. Politike smanjenja industrijskih emisija Oporezivanje emisija. Kupci duga mogu povećati vrijednost svojih sredstava za 230%.. 2.. ali ostaje u ukupnoj vrijednosti originalnog inozemnog duga.) 6. održive tehnike obrađivanja. propisani standardi. 5..omogućiti kreditiranje i inpute za uvećanje obradivog zemljišta. Jačanje ekonomskog statusa žene Povećanje nivoa obrazovanja ... zatim.alternativne mogućnosti zapošljavanja izgradnjom ruralne infrastrukture. Jasnija prava vlasništva nad imovinom i resursima Zemljišna reforma neophodna tamo gdje je nejednaka raspodjela zemljišta dovela do velikih površina neobrađene a visokokvalitetne zemlje 4. Programi poboljšanja ekonomskih alternativa za siromašne Investicije u sisteme navodnjavanja. Dug se.. upotrebe alternativnih goriva. stvaranje prepreka eroziji tla.bolji pristup informacijama (prehrana djeteta. KAKO RAZVIJENE ZEMLJE MOGU POMOCI MANJE RAZVIJENIM ZEMLJAMA • Trgovinske politike (eliminacija trgovnskih barijera prema izvozu iz ZUR) • Oproštaj duga (obimnim servisiranjem duga se u velikoj mjeri smanjuju sredstva koja su na raspolaganju vladama ZUR za domaće socijalne programe) • Zamjena dug za prirodu (inozemne privatne organizacije za zaštitu okoliša zajedno s lokalnim organizacijama za zaštitu okoliša. dozvole za emisiju.bogata domaćinstva uglavnom su većinski korisnici struje. mijenja za vladine obveznice u valuti zemlje dužnika.. Odgovarajuće određivanje cijena resursima Reforma vladine politike postavljanja cijena koja uzrokuje nestašicu resursa i ohrabruje neodržive metode proizvodnje .OPCIJE POLITIKE ZUR 1.. Prihod od obveznica se koristi za održavanje šuma) • Razvojna pomoć (u interesu svih živih bića na zemlji ) STA RAZVIJENE ZEMLJE MOGU URADITI ZA GLOBALNI OKOLIS • Kontrola emisija (RZ moraju voditi put globalnih promjena budući da su one najveći zagađivači zraka i mora) • Istraživanje i razvoj (mnoge čiste tehnologije preskupe za ZUR) • Ograničenja uvoza (zabrana uvoza proizvoda koji su rezultat ekološki neodržive proizvodnje) . vode i poljoprivrednih subvencija. Sudjelovanje zajednica Usklađenost programa sa lokalnim i nacionalnim ciljevima 3.. kvote.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful