You are on page 1of 11

Pregledni lanak

Digitalni mediji u obrazovanju


Mila Nadrljanski Faculty of Maritime Studies in Split
Transka35, Split, Croatia milamika60@yahoo.com

ore Nadrljanski Faculty of Phylosophy in Split


Transka35, Split, Croatia djordje44@yahoo.com

Mirko Bili Faculty of Maritime Studies in Split


Zrinsko Frankopanska 38, Split, Croatia mbilic@pfst.hr

Saetak lanak se bavi pedagokim mogunostima i uincima digitalnih medija u obrazovnom sustavu. Digitalni mediji nalaze iroku primjenu u predavanjima, uenju, u programima za vjebu, u bazama podataka, alatima , igrama, u pokusima simulacije za kompleksnu komunikaciju i kooperativno okruenje. Razliite aplikacije mogu se primijeniti u programima za uenje i u odgovarajuim aktivnostima. Kad je rije o sadrajima za tehnike uenja koje su zasnovane na razliitim vrstama kodiranja i odnose se na razliite modalitete, postoje i uinci kao to su interaktivni kontakti s objektima koji ue, mogunosti prilagodbe ovisno o predznanju studenata, povratna veza u razliitim aktivnostima, istraivanju i simulaciji, net programiranje u distribucijskim odjelima virtualnog prostora. Postavljaju se pitanja o opsegu uporabe takvih potencijala, o oblicima koritenja te o oekivanjima glede promjene kulture Sva ta pitanja zahtijevaju empirijski odgovor i objasnit emo ih u ovome lanku. U svakom sluaju, digitalni bi se mediji trebali primijeniti u obrazovnim sustavima kao to su obrazovanje djece u ranom razdoblju njihova ivota, rad s mladim ljudima, profesionalno obrazovanje i u poboljanju sustava za obrazovanje odraslih.. Mogunosti digitalnih medija ogledaju se u njihovoj kulturnoj biti i u obrazovnoj vrijednosti. Kljune rijei: digitalni mediji, obrazovanje, studenti, pedagoke mogunosti 527

INFuture2007: Digital Information and Heritage

1. Uvod
Ovaj je rad dio opsene studije koju autori realiziraju u okviru projekta Novi mediji u obrazovanju. U radu se sintezom izlau opi stavovi o relevantnim imbenicima primjene digitalnih medija u obrazovanju. Pritom se u ovom radu ne razmatra kvaliteta sadraja (obrazovnog softvera) digitalnih medija. Digitalni mediji imaju potencijal za uspostavu nove mogunosti za nova iskustva i usluge putem Interneta, u svakom domu i u kompanijama irom svijeta1. Za prijenos digitalnih informacija koriste se elektroniki mediji > izvedeni izraz: digitalni mediji. Budunost obrazovnih sustava zasniva se na sposobnosti za samouenje to je najvaniji element, a e-learning ima u tome znaajnu ulogu. U jednom od dokumenata Europskog savjeta kae se da obrazovanje na daljinu Internetom nije paralelan proces nego je dio djelotvorne integracije informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanje. Obrazovanje pomou modernih interaktivnih medija je znatno kvalitetnije u odnosu na klasine metode obrazovanja. Digitalizirane se informacije mogu lake montirati potpomognute slikom, animacijom i zvukom, istovremeno djeluju na vie osjetila dajui potpunu informaciju. Prednost online sustava je u brzini protoka informacija i u mogunosti njihove aktualizacije. Pomou raznovrsnih medija omoguen je arolik transfer znanja. Pojava interaktivnih multimedijalnih sustava je unaprjeenje u odnosu na dosadanje obrazovne softvere jer: kvalitetno se poboljava komunikacija izmeu korisnika i raunala; koritenje sustava kodova i simbola, odnosno istodobno djelovanje na vie osjetila pomou obrazovnih sadraja omoguava razvitak raznih kognitivnih stilova i uenici su vie zainteresirani za uenje u odnosu na druge aktivnosti; prikaz sadraja je zanimljiviji, pragmatian i doprinosi usvajanju znanja u razliitim situacijama; interaktivni multimedijalni sustavi omoguavaju transfer znanja istodobnim djelovanjem na vie osjetila, a time se ubrzava proces usvajanja gradiva; mnogostrukim kodiranjem i modeliranjem mogue je stvaranje realnih i kompleksnih situacija i prikaz nastavnog sadraja iz drugih perspektiva, u razliitim kontekstima i na vie razina apstrakcije; usvajanje pojmova potie uenikovu/studentovu aktivnost, a rjeavanje problema koje nudi program motivira uenika/studenta na uenje. Kako bi se moglo govoriti o komunikaciji, potrebna je interakcija, tj. komunikacija postoji samo onda kada komunikacijski partneri stupaju u uzajamni odnos i razmjenjuju miljenja. Samo tako uspijeva sporazumijevanje. Komunika1 Rekao je Will Poole, potpredsjednik Windows Digital Media odjeljenja pri kompaniji Microsoft. Windows Media 9 serija je korak naprijed u funkcionalnosti i performansama koje trite zahtijeva kako bi moglo iskoristiti sve svoje potencijale.

528

M. Nadrljanski, . Nadrljanski, M. Bili, Digitalni mediji u obrazovanju

cija je dvostrano zbivanje. Mediji su sastavni dio komunikacije. Oni su vaan dio komunikacije u drutvu i meu ljudima. Mediji se koriste kako bi komunikacija uspjela, i to kako u individualnoj, tako i u javnoj komunikaciji. Mediji su uvijek usko povezani s pitanjem komunikacije. Za svaku je komunikaciju potreban medij, sredstvo pomou kojega se razmjenjuje poruka izmeu komunikacijskih partnera i koje je temelj za posredovanje izmeu partnera. Isto vrijedi i za izravnu osobnu komunikaciju. Temeljna vanost medija lei u tome to postiu uinak koji doprinosi uspjehu komunikacije. Taj uinak je u posredovanju. Zato je vano rasvijetliti fenomen komunikacije. Znanost medije vidi u irem kontekstu, i to kao vane institucije drutva: Mediji nisu samo kanali komunikacije pogodni za prijenos sustava znakova. Oni su i organizacije, dakle svrsishodni drutveni sustavi, i to kompleksni sustavi. Ovi sustavi imaju veliki utjecaj na sve slojeve drutvenog bia. I to su institucije koje igraju ulogu unutar ureenja drutvenog sustava. Da bi uspio proces komunikacije, potreban je medij, tj. prikazivanje jezinih znakova koji se prenose. Oblik medija zavisi od vrste primijenjenih sustava znakova kao i od vrste drutvenog kontakta izmeu partnera u komunikaciji. irenjem digitalnih medija u profesionalnom i privatnom ivotu pojaan je zahtjev za koritenjem tih tehnologija i u obrazovanju. Obrazloenje toga zahtjeva zasniva se na opoj drutvenoj vanosti, na buduoj profesionalnoj relevantnosti digitalnih medija, na pedagokim uincima u poboljanju uenja i rezultata uenja te na potencijalu promjena koje bi mogle nastupiti u institucijama kao to su kole. Cilj ovog rada je stjecanje uvida u rad s digitalnim medijima u obrazovanju u naoj zemlji, te na osnovu postojeih iskustava formuliranje polja djelovanja za daljnje aktivnosti na tom podruju. Baza podataka je nereprezentativan izbor empirijskih studija i strunih razgovora koji su povezani s rezultatima opeg medijsko-pedagokog, naroito medijsko-didaktikog istraivanja. Tako nastaje opis situacije rada s digitalnim medijima u obrazovanju koji nije u svakom pogledu reprezentativan i statistiki potkrijepljen, ali ipak daje saetu ocjenu situacije. Ovaj rad opisuje koritenje i vanost koritenja digitalnih medija u obrazovanju, ali i plan za buduu praktinu primjenu do sada neiskoritenih potencijala. Cilj ovog rada je dati pozitivne impulse za optimizaciju i povezivanje postojeih aktivnosti u podruju obrazovanja.

2. Vanost i uloga digitalnih medija u obrazovanju


U naem dinaminom svijetu obrazovanje se kruto dri tradicionalnih shvaanja, stoga su se u tom podruju dogaale minimalne promjene. Sedamdesetih godina prolog stoljea, Marshall Mc Luhan u metafori o propasti Gutenbergove galaksije daje kobno proroanstvo o svijetu u kojem apokaliptino ne529

INFuture2007: Digital Information and Heritage

staje svijet pismenih Zapadnjaka.2 Na sreu, Mc Luhanova proroanstva su se samo djelomino obistinila. Ali ak ni on, kao ni ostali teoretiari nisu mogli pretpostaviti u kojoj e mjeri za oblikovanje kulture postati vana uloga Interneta i multimedije i koliko e se uloga elitnih intelektualnih grupa, vlasnika znanja marginalizirati u prenoenju, sistematizaciji i skladitenju informacija. Informatika revolucija treba rijeiti problem kako bi postala nositelj klasinih vrijednosti, ivotnih strategija i normi, a to postavlja i nove zadatke pred suvremeno obrazovanje. Veoma je vana redefinicija ciljeva i zadataka u obrazovnom sustavu. Klju je svakog obrazovanja: uenici/studenti trebaju uoiti i razumjeti uzajamne veze izmeu raznih znanstvenih disciplina i moi koritenjem razliitih, kompleksnih pristupa rjeavati probleme, pronai sebe kao i nain suradnje s drugima. Interdisciplinarnost programa obrazovanja u svojoj biti podrazumijeva kvalitetniji odgoj i obrazovanje i ona mora postati imperativ, jer su i ivotni problemi obrazovane osobe interdisciplinarni. Digitalni mediji u obrazovanju nalaze razliite primjene: od nastavnih programa za uenje i vjebe, od baza podataka i alata preko igara za uenje, pokusa i simulacija do kompleksnih komunikacijskih i kooperacijskih okruenja. U skladu s time viestruki su i mogui oblici primjene digitalnih medija u nastavi i s tim u vezi i nastavne aktivnosti. Oekivanja uinaka koji potiu na uenje povezuje se, izmeu ostalog, s odreenim funkcionalnostima i osobinama koje su karakteristine za digitalne medije, odnosno njihove posebne sadraje. Odreivanje poloaja digitalnih medija zasniva se na evaluaciji empirijskih podataka odabranih studija u podruju digitalnih medija u kolama. Vanost digitalnih medija nije ograniena na kolsko poduavanje i uenje, nego igra izuzetnu ulogu i u ranom obrazovanju djece, radu s mladima, profesionalnom obrazovanju i u obrazovanju ili usavravanju odraslih u kontekstu cjeloivotnog uenja. Pitanje vanosti digitalnih medija za obrazovanje sigurno zavisi od toga koje potencijale oni zapravo osiguravaju. Ovo je teorijska perspektiva koja se temelji na odreenim medijskim i tehnikim osobinama odabranih sredstava koji mogu utjecati na nastavni proces i nastavno- teorijska razmiljanja. Osobni odnos i pristup digitalnim medijima zavisi i od toga kakav stav prema njima imaju uenici/studenti, nastavnici i roditelji. U jednoj studiji o digitalnim medijima u obrazovanju3, pokazalo se da su vane determinante i oprema i njezino koritenje. Ovo ne vrijedi samo za podruje obrazovanja nego i za kuno okruenje, jer se
2

... novi mediji tehnologije kojima se uveavamo i proirujemo predstavljaju veliki kolektivni kirurki zahvat na drutvenom tijelu ... podruje reza gubi osjetljivost ... svaki novi zahvat mijenja odnose meu osjetilima ... nijedno dosadanje drutvo ovo djelovanje nije osvijestilo u dostatnoj mjeri da bi moglo razviti neki imunitet. Nadeda ainovi, Doba slika u teoriji mediologije, Znanost u depu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. Doktorska disertacija M. Rogulji: Metodoloko-metodiki modeli obrazovanja na daljinu, Sveuilite u Zadru, 2006.

530

M. Nadrljanski, . Nadrljanski, M. Bili, Digitalni mediji u obrazovanju

kree od toga da ta dva okruenja nisu nezavisna jedno od drugog. Kljuno mjesto u kontekstu nastave zauzima i nastavno osoblje ija strunost, tj. kompetencija u rukovanju digitalnim medijima ini vaan preduvjet za uspjenu integraciju digitalnih medija u nastavne procese u obrazovanju. Djelotvornost primjene digitalnih medija ini vano empirijsko pitanje odnosi se na uspjeh u uenju u strunim podrujima, ali isto tako i na utjecaj na samo obrazovanje.
STAVOVI DIGITALNI MEDIJI U OBRAZOVANJU OPREMLJENOST MEDIJIMA Rani odgoj djece Rad s mladima KOMPETENCIJA NASTAVNIKA

UINCI Opa kola Profesionalno obrazovanje

KORITENJE MEDIJA Obrazovanje/ usavravanje odraslih

Slika 1. Model imbenika u primjeni digitalnih medija u obrazovanju

irenjem digitalnih medija u profesionalnom i privatnom ivotu pojaan je zahtjev za koritenjem tih tehnologija i u obrazovanju. Obrazloenje ovoga zahtjeva poziva se na opu drutvenu vanost, na buduu profesionalnu relevantnost digitalnih medija, na pedagoke uinke u poboljanju uenja i rezultata uenja kao i na potencijal promjena koje bi se mogle izazvati u institucijama obrazovanja. Osim kreiranja sadraja za uenje koji se zasnivaju na raznim vrstama kodiranja i odnose se na razliite osjetilne modalitete, tu su i: interaktivni dodir s objektima uenja, mogunosti prilagodbe odreenim preduvjetima za uenje, feedback uz odreene aktivnosti uenja, istraivanje i simulacije ili na mrei zasnovano stvaranje po mjestima distribuiranih sekcija za uenje u virtualnim prostorima.U kojoj mjeri su takvi potencijali iscrpljeni, koji oblici i scenariji koritenja prevladavaju i jesu li ispunjena oekivanja o promjeni kulture i rezultata uenja, empirijsko je pitanje koje treba pojasniti u ovom radu. Cjelovita ocjena digitalnih medija mora se odnositi i na druge odgojne i obrazovne kontekste kao to je obrazovanje djece ranog uzrasta, rad s mladima, profesionalno obrazovanje i obrazovanje i usavravanje odraslih. Osim toga, potencijali digitalnih medija ogledaju se u njihovoj kulturnoj vanosti i njihovoj opeobrazovnoj vrijednosti. Ako se bavljenje digitalnim medijima u obrazovanju ne svede na medijsko-didaktika pitanja i time u uem smislu na mogunosti poboljanja procesa uenja onda e na vidjelo doi daljnji zadatci, koji se odnose na promjene izraene pojmom digitalne kulture. Digitalni mediji stvaraju nove uvjete samorazumijevanja i razumijevanja svijeta i djeca i mladi ih koriste naroito u procesu 531

INFuture2007: Digital Information and Heritage

neformalnog uenja. O takvom obliku stjecanja znanja i mogunostima povezivanja s institucionaliziranim procesima uenja zna se malo. Bavljenje digitalnim medijima trebalo bi ui u obrazovnu svakodnevicu i za osnovu imati razumijevanje korelacije izmeu kulture i tehnike. Dosadanji kolski obrazovni procesi karakteristini su po odreenoj zatvorenosti. Ta situacija se mijenja kad se nastava otvara uvoenjem digitalnih medija naroito Interneta. Time se gubi dio spomenute zatvorenosti. Vano pitanje je i postoje li interesi, motiviranost i spremnost za uenje i spoznaju na takav nain, uz posredovanje IKT-a. Ako se pitamo postoje li takvi interesi kod nas, moe nam pomoi istraivanje koje je 2003. godine realizirala grupa s Uiteljskog fakulteta u Beogradu. To su jo uvijek neobjavljeni rezultati, pa e biti naveden samo ovaj koji je zanimljiv za nau temu interes za obrazovanje na daljinu. Od 1104 ispitanika studenata i uitelja Uiteljskog fakulteta, na pitanje: Kada biste imali mogunost, izabrali biste: tradicionalni nain uenja obrazovanje na daljinu kombinaciju tradicionalnog obrazovanja i obrazovanja na daljinu, 849 (76,9%) ispitanika je odgovorilo kombinaciju tradicionalnog obrazovanja i obrazovanja na daljinu. Ohrabrujue je to to interes postoji, a naroito to to je on najvei ba za onaj oblik obrazovanja na daljinu koji u svijetu trenutno biljei najvie uspjeha za takozvanu distribuiranu nastavu. Ovaj termin odnosi se na kombinaciju tradicionalnog obrazovanja i obrazovanja na daljinu, u kojoj su ukljueni najbolji elementi jednog i drugog oblika obrazovanja. Pri interpretaciji ovog rezultata treba uzeti u obzir i to da studenti i uitelji iz Srbije mahom nisu imali iskustva s obrazovanjem na daljinu, ali ipak, pokazuje se, prepoznaju njegove prednosti (ponajprije visok stupanj fleksibilnosti koju ono nudi). Ovo istraivanje je pokazalo i da samo 22% ispitanika potpuno vjeruje u to da postignua steena obrazovanjem na daljinu treba vrjednovati ravnopravno s postignuima steenim tradicionalnim uenjem, dok se dodatnih 40% uglavnom slae s tom tvrdnjom. Online informacije koje uenici/studenti koriste nisu redakcijski obraene i didaktiki reducirane, stoga su poseban izazov za nastavnike. Takve informacije moraju se vrjednovati, a zahtijevaju i iznoenje miljenja. Istodobno mora postojati i cilj osposobiti uenike za to da o medijskim sadrajima razmiljaju kritiki, ocjenjuju ih i po potrebi ih koriste. Pitanje ovladavanja medijima nije relevantno samo za kolski uzrast nego je posebno vano u fazi razvoja u ranom djetinjstvu. Od poetnog promatranja medija kao auditivnih i vizualnih izvora izazova preko razvijanja medijskih elja i sklonosti kao i prvih oblika samostalnog ovladavanja medijima do aktivnog rada s medijima, mogu se pratiti razliite faze djejeg koritenja medija. Prvi kontakti se odvijaju u roditeljskom domu i oni svakako zavise od obrazovne razine odgajatelja. To znai da su mala djeca iz neobrazovanih slojeva vie izloena opasnosti razvijanja problematinih medijskih navika i rizinih sklonosti 532

M. Nadrljanski, . Nadrljanski, M. Bili, Digitalni mediji u obrazovanju

prema medijima. Prema tome, djeji vrtii imaju veliku odgovornost da u medijsko-odgojnom smislu sustavno prate djecu pri njihovu ovladavanju medijima. Pritom bi djecu trebalo osposobiti koristiti medije kao mjesta neformalnog uenja, kao sredstva ovladavanja svijetom i kao predmet kritike ocjene od ega e imati koristi u organizaciji vlastitog ivota. To u strukturalnom pogledu zahtijeva unaprjeenje medijsko-pedagokog obrazovanja odgajatelja kao i usko povezivanje obiteljskog medijskog odgoja i profesionalnog unaprjeenja medijske kompetencije u odgajateljskim ustanovama. Za uenike srednjih kola i studente mediji su mjesta neformalnog uenja izvan institucionaliziranih procesa uenja. Ova populacija koristi medije za orijentaciju u razvoju vlastitih linosti, kao izvor informacija i znanja i za razvijanje medijske kompetencije. Nerazmjerne su sposobnosti mladih u koritenju ponude informacija i znanja. To vodi irenju jaza izmeu obrazovanih i manje obrazovanih. Digitalna kultura na poseban nain daje peat i profesionalnoj svakodnevici i stalno je mijenja. Za profesionalno obrazovanje se postavlja poseban zadatak analizirati i razmiljati o prodoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija u sustave rada i o promjeni zadataka koja iz toga proizlazi. Taj prodor utjee sve vie na nestajanje granica izmeu rada i uenja. Naglasak nije vie na svladavanju nekog sustava rada, nego na razvijanju sposobnosti kojima e se uz pomo digitalnih tehnologija rijeiti odreeni problemi u procesu rada. U skladu s tim profesionalno obrazovanje dobiva zadatak podravati uenje o procesu rada pomou digitalnih medija prikladnim nastavnim sadrajima, koji uvaavaju kulturu uenja usmjerenu prema posebnim interesima pojedinih zanimanja. Obrazovanje u smislu stjecanja raznih kvalifikacija ne oznaava kraj procesa uenja na to ukazuje dalje usavravanje i cjeloivotno uenje. Procesi usavravanja podlijeu posebnim okvirnim uvjetima, organizirani su primjerice kao izvanredni studij, kao uenje uz rad ili usavravanje u slobodno vrijeme. Razumljivo je koritenje mogunosti digitalnih medija, naroito Interneta, za pomo u takvim procesima uenja. To iziskuje razliite napore na podruju istraivanja i razvoja, infrastrukture i kvalificiranja. Trae se i odgovori na brojna pitanja, od razvoja posebne didaktike prikladne za poticanje i unaprjeenje razvijanja kompetencije u procesima uenja zasnovanog na mrei, preko pripreme standardnih tema za usavravanje do stvaranja obrazovnih profila osoba koje se usavravaju. Posebna vanost digitalnih medija za odgojne i obrazovne procese u svim ivotnim razdobljima moe se objasniti posebnom funkcionalnosti medija. U takozvanom Social Software lei veliki potencijal digitalnih medija s obzirom na povezivanje ljudi kako u koli tako i u profesionalnom obrazovanju, obrazovanju odraslih i daljem usavravanju ili u radu s mladima. U neformalnim, neinstitucionaliziranim kontekstima osnivaju se samoorganizirajua drutva, u kojima sudionici uz visoku identifikaciju s drutvom na osnovu mree zajedno 533

INFuture2007: Digital Information and Heritage

konstruiraju znanje i omoguuju dalji transfer. Takvi procesi daju rezultate i u institucionalnim kontekstima te stvaraju poseban obrazovno-politiki izazov.

3. Stavovi prema digitalnim medijima


Vaan premda ne i dovoljan preduvjet uspjenog rada s digitalnim medijima u obrazovanju je pozitivan osnovni stav prema novim medijima. Jedno takvo raspoloenje moe se shvatiti po pokazateljima subjektivnog miljenja4 o vanosti rada na raunalu, zainteresiranosti za raunalo, drutvene vanosti raunala za svakodnevni i profesionalni ivot i moguih pozitivnih ili negativnih utjecaja. Naa studija pokazuje da uenici u Hrvatskoj imaju pozitivan osnovni stav prema digitalnim medijima. Nasuprot jo nedovoljnom koritenju digitalnih medija u nastavi, djeca i mladi kod kue esto koriste raunalo. Godine 2005. je 38% djece starosne dobi izmeu 6 i 13 godina koristilo je raunalo u koli redovno najmanje jednom tjedno, a 86% njih redovno je koristilo raunalo kod kue. 17% mladih koristilo je raunalo svakodnevno ili vie puta tjedno u koli, a 76% njih je to istom uestalou inilo kod kue. Kuno koritenje nije ogranieno na izvankolske interese, nego obuhvaa i aktivnosti uenja za nastavu. Tako je i u meunarodnoj usporedbi5, pri emu svakako postoje jasne razlike izmeu djeaka i djevojica, a u korist djeaka. Uz rast drutvene relevantnosti raunala i u vezi s tim nunosti kompetentnog sluenja njime, za uenike su nada u poboljanje nastave i uenja i mogue profesionalne potrebe vani elementi koji utjeu na vanost digitalnih medija i na otvoren osnovni stav prema njima. Ukupna pozitivna klima u odnosu na uvoenje digitalnih medija u obrazovanje vlada i kod nastavnika. U brojnim se izvorima u literaturi naglaava drutvena vanost i profesionalna relevantnost novih medija za uenike. Digitalni su mediji po rijeima mnogih nastavnika doprinijeli poboljanju motivacije, osposobljavanju za samostalan rad i rad na projektima kao i zanimljivom organiziranju nastave6. Pritom nastavnici koji imaju iskustva s medijima u pravilu imaju prema njima izraeniji pozitivan stav u odnosu na one bez takvog iskustva. Nastavnici su nepovjerljiviji prema mogunostima koje nisu neposredno povezane s medijem, primjerice samostalan rad ili individualna iskustva u uenju. Vie se napora usmjerava na poticanje kooperativnog rada s medijima, individualno poboljanje napretka uenika ili razvoj socijalnih sposobnosti uz pomo medija. Ti rezultati ukazuju na nedostatak odgovarajuih iskustava nastavnika i nedostatak predodbe o potrebama u odreenim podrujima u kojima su didaktiki zahtjevi relativno visoki (npr. u kontaktu s heterogenou). Na digitalne medije se u principu ne gleda kao na nuan preduvjet dobre nastave, ve vie kao na
4 5 6

M. Rogulji Doktorska disertacija Studija o koritenju digitalnih medija u opeobrazovnim kolama u Njemakoj Dj. Nadrljanski: Obrazovni softver-hipermedijalni sistemi, Univerzitet u Novom Sadu, 2000.

534

M. Nadrljanski, . Nadrljanski, M. Bili, Digitalni mediji u obrazovanju

potencijal koji doprinosi obogaivanju i poboljanju nastave i koji treba iskoristiti. O stavu obrazovnih vlasti7 postoji manje podataka. Stavovi prema primjeni digitalnih medija uglavnom su potpuno pozitivni i otvoreni. Osoblje iz kolske uprave esto ima manje iskustva u primjeni digitalnih medija u nastavi, a zbog svoje rukovodee funkcije zavisno od okolnosti ova grupa podlijeu izvjesnom oekivanju u smislu socijalne poeljnosti, pa u tom svjetlu treba analizirati i njihove izjave. Ako se tome doda injenica da i nastavnici potvruju otvoren stav kolskih uprava, moe se uoiti pozitivan trend. Roditelji u digitalnim medijima vide mogunosti i korist za didaktiko podruje kao podrku procesima uenja, ali su naroito u svezi s Internetom u medijsko-odgojnom pogledu kritini i zabrinuti. Ali oni uglavnom kao to se moe proitati u raznim izvorima digitalnim medijima pripisuju veliku vanost za svakodnevni ivot i zanimanje i smatraju da je kola ta koja uenike mora osposobiti za rad na raunalu. Posljednjih godina raste i broj roditelja koji su sebi postavili taj zadatak osposobljavanja kao obvezu. Ako se promatraju studenti8 i njihovi stavovi prema digitalnim medijima, onda oni posredniku funkciju digitalnih medija ocjenjuju kao apsolutno korisnu to se naroito odnosi na programe uenja. Sumnjiavi su s obzirom na poboljanje motivacije i individualizaciju. Stav studenata kao i kod drugih grupa zavisi od vlastitog iskustva. Neto suzdrana ocjena studenata moe biti izraz jo ne posve realiziranog i prihvaenog koritenja digitalnih medija u nastavi na fakultetima. Zakljuujemo, sudionici u procesu obrazovanja u Hrvatskoj pokazuju pozitivan osnovni stav i osnovno raspoloenje u svezi s drutvenom vanosti digitalnih medija i s obzirom na njihovu primjenu u nastavi.

4. Zakljuak
Digitalni mediji su dobili veliku vanost u svim podrujima ivota i stalno vode daljnjem razvoju i promjenama u razliitim kontekstima. U to se ubrajaju na primjer, postupni razvoj nove kulturne prakse, komunikacija, promjena procesa uenja i pouavanja, nove mogunosti stjecanja znanja, promjena procesa rada i proizvodnje te nastanak novih trita i zanimanja. Pritom je rije o temeljnoj, radikalnoj i trajnoj promjeni, koja utjee na odnos ovjeka prema njegovu stvarnom i drutvenom okruenju kao i prema samom sebi. Integracija digitalnih medija povezana je osim s nastavom i s utjecajima na razna druga podruja obrazovnog sustava, na tehniku, infrastrukturu i osoblje. To znai da se na digitalne medije mora gledati s obzirom na njihovu vanost u procesima razvoja obrazovanja. Ako se u tu svrhu analizira odgovarajua literatura u pravilu se radi o studijama pojedinanog sluaja onda je jasno zato u mnogim kolama promjene pokree jedna grupa koju ini nastavnika jezgru.
7 8

Anketa s ravnateljima kola u Splitu Anketa studenata Filozofskog i Pomorskog fakulteta u Splitu

535

INFuture2007: Digital Information and Heritage

Oni preuzimaju funkciju promotora u tehnikom i pedagokom pogledu. U promociju se ubrajaju zadaci kao to je motivacija i podrka kolegama, uspostavljanje struktura rada i osiguranje financiranja i protoka informacija u koli i prema vani kao i razvijanje medijskih koncepcija. Jaka podrka kolske administracije pokazala se kao vaan okvirni uvjet. Podjednako vanim ine se razmjena miljenja o ciljevima i sadrajima rada s digitalnim medijima i postizanje osnovne suglasnosti. Iako meu nastavnicima prevladava uglavnom pozitivno osnovno raspoloenje, ne moe se preutjeti injenica da osim aktivnih sudionika ima, iako su malobrojni, i onih koji se opiru. Procesi implementacije povezani su s reakcijama koje se ne mogu uvijek objasniti samom stvari, nego se uzrok esto nalazi u nepovoljnim okvirnim uvjetima. Kako bi se otklonile tekoe oko prihvaanja i ovdje je potrebno usuglaavanje oko problema. Aktivno sudjelovanje nastavnika u procesu integracije novih medija u nastavu ne zavisi u velikoj mjeri od postojeih kompetencija nastavnika. U tom kontekstu nastavnici izraavaju potrebu za intenzivnijim usavravanjem u didaktikom i tehnikom pogledu i s obzirom na pedagoke sadraje. Internet je vaan most izmeu kolskih i kunih procesa uenja. Vrijeme za razvoj modela koji e omoguiti spajanje toga podruja u okruenju integriranog iskustva, uenja i rada. Vaan preduvjet za to je djelotvorna mrena infrastruktura sa irokopojasnim prikljucima odnosno pristupima. Na fakultetima je ponuda medijsko-odgojnih i medijsko-didaktikih sadraja u podruju znanosti o obrazovanju i strunih didaktika na studiju za obrazovanje nastavnika relativno mala. Tek u malom broju sluajeva postoje takvi sadraji pomou kojih se mogu osigurati minimalni standardi9. Ako sve uzmemo u obzir, moemo rei da se medijsko-pedagokim sadrajima u obrazovanju buduih nastavnika ne poklanja odgovarajua pozornost. Pojedini inozemni fakulteti10 razvili su posebne fakultetske studije o podruju medija, tako da studenti ne nalaze samo iroku danu ponudu profesionalnog obrazovanja, nego mogu s tim povezati razliite oblike dodatne kvalifikacije od certifikata do dodataka diplomi.

Pedagoki fakultet Sveilita u Zagrebu i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu nude kolegije i programe za budue nastavnike u kojima studenti samostalno razvijaju obrazovne softvere i ue teoretska naela oblikovanja multimedijskog materijala u naprednim aplikacijama sa sloenim programiranjem i visokokvalitetnim sueljima.

10 U Njemakoj postoje studije profila pedagoga medija; Pedagoki fakultet u Somboru, Republika Srbija ima studije dizajna medija u obrazovanju, autor programa je prof. dr. sc. Djordje Nadrljanski; Postoji inicijativa za medijsko obrazovanje na Sveuilitu u Splitu.

536

M. Nadrljanski, . Nadrljanski, M. Bili, Digitalni mediji u obrazovanju

Literatura
Considine, David: Approaches to Media Education. Internet-document. URL: http://www.mediaawareness.ca/eng/med/bigpict/medapp.htm#1,1994. Council of Europe: Report on Media Education. Internet-document: http://stars.coe.int/doc/doc00/ edoc8753.htm, 2000. ainovi, Nadeda: Doba slika u teoriji mediologije, Znanost u depu, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. European Centre for Media Competence. URL: http://www.ecmc.de/ European Community) Europe Initiative: An Information Society For All. Internet document: http://europa.eu.int/comm/information _society/eeurope/index_en.htm, 2001. Ferguson, Robert: Global Interculturalism and the Dilemmas of Universalism: Teaching the Media after 2000. A paper to be delivered to the International Congress on Communication and Education, Sao Paulo, Brazil. Internet-document: www.eca.usp.br/nucleos/nce/pdf/140. pdf, 2000. Hart, Andrew: Paradigms Revisited: Media Education in the Global Village. In: Media Education Centre. Frankfurt 1997. Instructional System Design http://www.nwlink.com/~donclark/hrd/sat3.html Joint Hearing between the European Parliament and the Parliamentary Assembly of the Council of Europe: Media Education. Internet-document: htp://www.europa.eu.int/geninfo/whatwas new/032000.htm., 2000. Komenczi Bertalan: Orbis sensualium pictus Multimdia az oktatsban, Iskolakultra 1997/ br. 1.Mergel, Brenda, Instructional Design & Learning Theory, http://www.usask.ca/education/ coursework/802papers/mergel/brenda.htm Kumar, Keval. J.: Media Education in India: Strategies, Trends, Visions. Stockholm Media Education Conference. Internet-document. URL: http://home.swipnet.se/~w-52050/konf_keval_ kumar.htm, 2000. Lange, Bernd-Peter: Media Competence in the Age of Global Communication. Internet-document. URL: http://sef-bonn.org/sef/publications/pol-pap/no11/content.html, 1999. Latzer et. al.: Die Zukunft der Kommunikation. Phnome und Trends in der Informationsgesellschaft. Studienverlag Innsbruck Wien, 1999. Latzer, Michael: Mediamatik Die Konvergenz von Telekommunikation, Computer und Rundfunk. Opladen, 1997. Lohl, Horst: International Comparisons in Media Education Research: experiences with a smallscale project and perspectives for further research. In: Media Education Centre. Frankfurt Papers, 1997. Luhmann, Niklas: Die Realitt der Massenmedien. Opladen, Westdeutscher Verlag.,1996. McQuail, Denis: The Future of Communication Theory. In Latzer 1999. Media Education Centre: The Media Education Symposium at the European Conference on Educational Research. Frankfurt Papers 1997. Internet-document. URL: http://www.soton.ac .uk/~mec/MECWEB/ECERedit.pdf, 1997. Meier, Werner A.:Was macht die Publizistik- und Kommunikationswissenschaft mit der Konvergenz? In Latzer 1997. Nadrljanski Rogulji, Mila: Metodoloko-metodiki modeli obrazovanja na daljinu doktorska disertacija Sveuilite u Zadru 2006. Nadrljanski, ore: Obrazovni softver, Univerzitet u Novom Sadu, Tehniki fakultet Mihajlo Pupin, Zrenjanin, 2000. Pungente, John: Eight Key Concepts of Media Literacy. Internet-document. URL: http://www. media-awareness.ca/eng/med/bigpict/8keycon.thm, 1989. Sanders, Franklin: The Global Rise of Ethnic Nationalism. Internet-document. URL : http://www. dixienet.org/spatriot/vol2no2/member4.html, 1998. Ured visokog predstavnika, Saoptenje za tampu 2. mart 2001. god. Internet dokument: http://www.ohr.int/press/p20010302a.htm

537