You are on page 1of 48

juli 2011

Hrvatska dobila zeleno svjetlo za EU Velika Kladua: povratak Babe Feljton: Suenje Karadiu
ISSN 1939-3423

U ovom broju:
4 Komentar
Politika stajanja u mestu

sadraj

SREBRENICA 11.7.1995. - 11.7.2011.

6 Bosna i Hercegovina 17 Ekonomija 18 Intervju

Kukiu male anse da postane premijer BiH U Sarajevu se otvara prvi McDonalds u BiH Daniel Serwer, ameriki strunjak za Balkan

20 Hrvatska 22 Feljton

Hrvatska zvanino dobila zeleno svjetlo i datum ulaska u EU Haag: Zapisnik sa suenja Radovanu Karadiu (13)

Ove godine prvi dan Ramazana pada 1. avgusta. Svim itaocima islamske vjeroispovijesti elimo lak post.
USKORO!!! USKORO!!! USKORO!!!

28 Reportaa 32 Kultura 34 Sport

Putopis: Brzim preko Bosne (18) U sjenci Igmana i Bjelanice Sarajevo kandidat za evropsku prijestolnicu kulture 2014. Bitka za Nogometni savez BiH

NOVI TV KANAL NA VAEM JEZIKU


EUROPA MAGAZINE je partner Hayat TV za podruje Sjeverne Amerike. Nudimo nevjerovatne cijene oglaavanja na najgledanijem satelitskom programu Hayata. Telefon: 678-743-5731 ili nam poaljite e-mail na redakcija@europamagazine.info. Uvjerite se i sami. Reklamiranje na televiziji je pristupanije nego to mislite!

36 Automobili
Buba za 21. vijek

38 Zabava 39 Tehnologija 40 Estrada 41 Mozaik 42 Horoskop 43 Zabava 46 Oglasi

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

komentar

KOMENTAR

Politika stajanja u mestu


Pie: Teofil Pani oto je kljunu deceniju istonoevropske tranzicije provela panino beei u pravcu suprotnom onome kojim su ile gotovo sve druge ekskomunistike zemlje, sasvim je prirodno da je pad Miloevia Srbija doekala na kosmikoj udaljenosti od Evropske unije, to jest, od svega onoga to treba uiniti da bi se postalo njenim lanom. Od tada, Srbija se Uniji strateki pribliava, sa nekom maglovitom perspektivom punopravnog lanstva kako danas nostalgino i naivno deluje tvrdnja tadanjeg premijera Zorana ivkovia da bi Srbija mogla u EU ve 2007! ali udaljenost kao da ostaje postojano (pre)velika, naroito kada je uporedite sa nekim drugim u okruenju, recimo sa injenicom da e Hrvatska tano za dve godine ui u klub. Ovo sporo odmicanje na jednom vrlo komplikovanom putovanju raa svakovrsne frustracije, i to nije nita neobino, ali jeste neobino, zapravo i obeshrabrujue, kada ljudima koji bi trebalo da znaju o emu govore (politiari, akademici, novinari...) ponu iz te frustracije da se priviaju nepostojei problemi, umesto da reavaju one prave. Tako je stvoren fantazam stalno novih uslova koje Srbiji postavlja Brisel, e ne bi li je, iz nekog nejasnog ali svakako pokvarenog razloga, drao to dalje od sebe. Tako je, seamo se valjda, bilo sa hakim problemom. Kada je izruen Miloevi, mnogi su se ovde silno iznenadili i uvredili to su od Srbije vrlo brzo zatraeni Karadi i Mladi, kao da su oni odjednom iznikli niotkuda, kao da i do tada nisu bili na spisku begunaca koje dui Srbija. Kada je izruen Karadi, ponovilo se isto: zato nas sada gnjavite s tim Mladiem? Eto nam sada i problema s Hadiem, jednom navodno sitnom ribom, ali ribom koja jo slobodno pliva u pogrenom moru... Slino se, a sa mnogo dugoronijim posledicama, deava i ovih dana s ritualnim skandalizovanjem nad izjavom tefana Filea, evropskog komesara za proirenje, da Srbija nee moi da ue u Evropsku uniju bez reavanja problema Kosova, iliti sa sadanjim, krajnje nedefinisanim odnosom prema

Kosovu, jer EU nema nikakvog interesa u tome da u svoje redove prima drave koje nemaju precizno definisane granice i pristojno ureene odnose sa svim susedima. U emu je, dakle, problem? Upravo u tome to Fileova izjava ne donosi nita novo. Svakome sa zrnom politikog i istorijskog razbora jasno je od poetka da je nezamislivo da EU mazohistiki interiorizuje srpsko-kosovski problem tako to e ga jednostavno apsorbovati u sadanjem, (polu) zamrznutom stanju, u kojem glavnina EU tretira Kosovo kao nezavisnu dravu, a Srbija ga tretira kao svoju jednostrano odmetnutu pokrajinu, pa ga jo i saplie u kojekakvim diplomatskim i paradiplomatskim akcijama, tetei ne samo Pritini nego i samoj Srbiji, jo i vie. Naravno da Beogradu niko ne moe (i nee) da zabrani da se tako ponaa, ali taj stav, produavan do u lou beskonanost, ima svoju cenu. I tu cenu plaa i plaae Srbija, niko drugi. I sastavni deo te cene je da o EU nema ni govora, sve dok se ti odnosi ne urede do one take u kojoj nee biti sutinskih nejasnoa i velikih napetosti, pa ukljuivalo to eksplicitno priznavanje nezavisnosti ili ne. Tu isprazna, besadrajna zaklinjanja poput elievog refrena da mi to nikada neemo uiniti (a ta emo uiniti?) nisu deo reenja, nego deo problema. Bilo bi svakako preterano rei da vlast u Beogradu nije svesna da se nala u klopci iz koje se mora nekako iskobeljati. Samo, kako se odrei jeremievske retorike i prakse, koju je sama sebi nametnula jo u Kotuniino vreme, ak je instalirajui i u preambulu Ustava? Sve je jasnije da se plan B za izlaz iz pat-pozicije zove podela Kosova, za kojom bi sledilo priznanje nezavisnosti onog njegovog dela koji pripadne Albancima, ali za tu ideju Beograd veoma teko nalazi relevantne partnere u svetu, u EU i Americi ponajmanje. Zato? Iz mnogih razloga, od kojih nije na poslednjem mestu strepnja od loeg primera: ko bi onda zaustavio virusno irenje takvog presedana, pre svega na Bosnu i Hercegovinu? U Banjaluci ionako stoluje jedan politiki predator koji samo eka na tako slasnu priliku... Zato ta stvar sa Kosovom ipak stoji u mestu, i stajae sve do nekog uistinu hrabrog prodora. Tadi ima istorijsku priliku, patetino reeno moda i dunost, da ga uini, a ako je propusti, nakodie vie svojoj zemlji nego sebi. Suoen s takvim izborom, jedan Kotunica, recimo, uvek bi se opredelio da nakodi zemlji, a da sauva sebe. No, zato je Kotunica i ispao iz igre, jer se pokazao nedoraslim. Jo jednu nedoraslost te vrste Srbija bi teko podnela, mnogo tee od svake gorke pilule koju treba da proguta.

Potovani itaoci, redakcija Europa Magazina e rado objaviti i Va tekst, ako nam ga poaljete na e-mail adresu redakcija@europamagazine.info. Ne zaboravite - ovo je i Vaa novina!
4
EUROPA JULI 2011

komentar
5

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

bosna i hercegovina

IZBOR PREMIJERA BIH

Kukiu male anse da postane premijer BiH


a sedam glasova protiv i pet za, parlamentarna Komisija za pripremu izbora Vijea ministara BiH u etvrtak nije podrala Slavu Kukia, kandidata za predsjedavajueg Vijea ministara BiH. Prva i osnovna stvar je principijelne naravi to iza kandidature gospodina Slave Kukia ne stoji izborni legitimitet hrvatskog naroda iju poziciju bi ovdje trebalo zastupati u Vijeu ministara, rekao je predsjedavajui Komisije Boo Ljubi. Podrku Kukiu nije dala niti jedna politika stranka iz RS-a. lan Komisije, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Drago Kalabi istie kako Kuki nee dobiti ni podrku na Predstavnikom domu.

Gospodin Kuki je danas dodatno zacementirao svoj pad jednim neozbiljnim pristupom u jednom momentu izjavom da bi ukidanje entitetskog glasanja bilo jedno od dobrih rjeenja. Zamislite tu neozbiljnost da se sa takvim stavom trai predstavnika iz RS, rekao je Kalabi. Predstavnik stranaka potpisnica Platforme Mladen Ivankovi Lijanovi ipak oekuje da e poslanici Predstavnikog doma dati podrku Kukiu: Slavo Kuki e imati veinu, prostu veinu. Meutim, oito je da nee imati entitetsku veinu iz RS. Optimistian je i sam Slavo Kuki: Uspio sam, prije svega, osigurati prostu veinu parlamentarnu od 22 glasa u Parlamentu. Sugurno e doi do drugog kruga, to ne znai da je neu imati i u drugom krugu. Sastanak stranakih lidera Sjednica Predstavnikog doma dravnog parlamenta na kojoj e biti odluivano o izboru Slave Kukia za predsjedavajueg Vijea ministara BiH najavljena je za slijedeu sedmicu. Prije sjednice Komisije, Stranke potpisnice Platforme najavile su da nee odustati od Slave Kukia kao kandidata za mandatara za sastav Savjeta ministara BiH iako jo uvijek nema podrku politikih partija iz RS i dva HDZ-a. Ranije je najavljeno da se nakon sjednice Komisije oekuje i sastanak lidera parlamentarnih stranaka. injenica jeste da mandatar ima podrku stranaka Platforme, izvjesno je da sad zasad nema podrku nijedne stranke iz RS, a evo ostaviemo to za sjednicu Parlamenta. Stranke Platforme su pokuale obezbijediti veinu za mandatara kojeg bismo predloili i Predsjednitvu. Nadam se da e doi do susreta lidera politikih stranaka da se pokua nai dogovor, a sve je otvoreno do sjednice Parlamenta, kazao je u srijedu potpredsjednik Komisije Asim Sarajli, iz SDA. Prema trenutnom odnosu snaga i broja glasova predstavnika stranaka potpisnica Platforme i jo nekoliko opozicionih u Parlamentu BiH, Kuki bi mogao proi prvi krug glasanja sa natpolovinom veinom. U drugom krugu glasanja, gdje je potrebno obezbijediti i dovoljan broj glasova stranaka iz RS kako bi bila zadovoljena entitetska veina, Kuki i stranke koje su ga predloile kalkuliu sa suzdranim glasovima SDS-a i PDP-a. Kuki je izjavio kako, ukoliko ne dobije podrku Parlamenta, nee prihvatiti ponovno imenovanje.

Parlament BiH

Predstavniki dom 29. juna o imenovanju Kukia


Sjednica Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH zakazana je za 29. juni, a na dnevnom redu je potvrivanje imenovanja predsjedavajueg Vijea ministara Bosne i Hercegovine. Predsjednitvo BiH je 14. juna tajnim glasanjem izabralo Slavu Kukia kao kandidata za predsjedavajueg Vijea ministara, a konanu odluku donijet e Predstavniki dom dravnog parlamenta. Kuki je izabran u konkurenciji od ukupno tri kandidata. Borjana Krito je bila kandidat HDZ-a, dok je Mladen Ivankovi-Lijanovi bio kandidat Stranke radom za boljitak. Parlamentarna Komisija za pripremu izbora Vijea ministara BiH, sa sedam glasova protiv i pet za nije podrala kandidaturu Slave Kukia, ali odluka Komisije nije obavezujua za Predstavniki dom. Stranke iz RS-a, kao i oba HDZ-a od poetka su protiv izbora Slave Kukia, kojeg su kao nestranakog kandidata predloile stranke potpisnice Platforme.

EUROPA

JULI 2011

KANDIDAT ZA PREDSJEDAVAJUEG VIJEA MINISTARA BIH, SLAVO KUKI:

bosna i hercegovina

Vraanjem loptice ne moemo pomoi BiH


Kandidat za predsjedavajueg Vijea ministara BiH, Slavo Kuki razgovara o motivima, kulturi dijaloga i programu vlade, ako bude izabran. Kakvi su to motivi da se prihvatite tako jednog posla koji unaprijed izgleda da je osuen na propast? Kuki: Ja mislim da u BiH naprosto odgovorni ljudi imaju obvezu ulaziti i u poslove koji na prvi mah djeluju i avanturistiki. To je jedini nain da mi koji smo izvan realne politike pomognemo vraanju BiH na put europske demokratske prakse i pomognemo BiH u pridruivanju drutvu europskih naroda. Prema tome, to je samo po sebi izazov. Niti ulazim s ambicijama da stvaram politiku karijeru, niti se kanim, ako dobijem mandat, poslije u politici zadravati. Ja sam sveuilini profesor i to elim i dalje ostati. Za Vas svi kau, i ovi koji Vas nee i ovi koji Vas hoe, Vi ste divni, krasni, normalni, obrazovani, nemate oraha u depovima - a opet Vas nee. Kuki: To nije odnos prema meni. To je samo izraz drutvene stvarnosti u BiH. To je drutvena realnost - da ponovimo, ali to nije mudrost. Stvarnost je optereena posebice etnikim pitanjima. Ali, budimo realni - nije posrijedi samo etniko, etniko se dosta esto istura naprijed kao paravan. Posrijedi su dosta esto razliiti grupni interesi, koji su razliitih vrsta i koje ja ne bih komentirao. Ako hipotetski poemo od toga da na elo Vijea ministara doe osoba koja je izvanstranaka, koja iza sebe nema nikakvih hipoteka, onda je to objektivno realna opasnost da se jedna ustaljena praksa, koja je u BiH dominantna 20 godina, ako ne razbije, onda barem ozbiljno dovede pod znak pitanja. Kakav onda program vi moete ponuditi da okupite tolike razliite interese? ta je njegova sutina? nje politikih rasprava, da li nam je ovih institucija dosta ili nije, trebamo li uvesti neke zajednike, jaati piramidu itd. Ali, ako poemo od postojeeg, onda ni te institucije koje postoje prema postojeem Ustavu BiH, naprosto zbog nepostojanja politike volje, i danas ne rade sa 50 posto svojih kapaciteta. Ono to mi se ini jako vano, a ta na prvi pogled ne mora uope spadati u djelokrug rada Vijea ministara, mislim da je pitanje kulture politike komunikacije. Ja ne mogu utjecati na politike elite, ali mogu osobnim primjerom i zahtjevom od lanova Vijea ministara utjecati na to da uvedemo jednu novu praksu u politikom komuniciranju, praksu koja ne plai ljude, koja ne izaziva strahove i frustracije, pa i mrnju. Kuki: Najgore mogue rjeenje je ne formirati vlast. Sa mnom ili bez mene, ne treba ii u jesen, u deveti mjesec bez vlade - jer to bi bilo pogubno za itavu zemlju. Ali, jedni Vam kau da moete biti predsjedavajui mami i tati, drugi Vas nazivaju neprijateljem. Ta kultura dijaloga o kojoj Vi govorite je unaprijed izgubljena ukoliko je vodi samo predsjedavajui Vijea ministara. Kuki: Netko mora poeti. Ja mislim da ako ponemo, pa makar od predsjednika Vijea ministara i makar samo Vijee ministara, ona ima sve pretpostavke bude li praena medijima da se iri u formi koncentrinih krugova i da obeava da postane forma politike komunikacije u itavoj zemlji. Ali, to treba pretrpjeti zbog interesa itave zemlje i zbog interesa ljudi koji u njoj ive. Nemate namjeru da vraate lopticu na isti nain? Kuki: Nedaj boe. ak u toj formi komunikacije ja ne vidim specijalne, osobne namjere. To je naprosto jedno impluzivno izlijetanje zbog kojega, moda, je ovjeku kasnije bilo i ao.

Nestranaki kandidat Slavo Kuki

Kuki: Elementarno je slijedee: BiH je po stopi nezaposlenosti, koja je preko 40 posto, na samom europskom vrhu, dakle meu najgorim zemljama. Elementarno je da u BiH svaki etvrti stanovnik ivi, prema svim istraivanjima, ispod egzistencijalnog minimuma. Drugim rijeima, ozbiljno Vijee ministara, ozbiljna dravna vlada, kako god da je krstili, morat e se, prije svega, posvetiti pitanjima ekonomije, morat e se posvetiti traganju za odgovorima na pitanja zato je sve manje radnih mjesta, zato je sve manji GDP, zato nam domai kapital zazire od ulaganja, zato ne dolazi strani kapital, gdje su te konice. Morat emo se, osim toga, koncentrirati na vraanje autoriteta dravnim institucijama. Nije vano uope, to je pita-

Ja mislim da to nije impulsivno i da se to namjerno radi. To je tendencija i namjerno onemoguavanje svakog dijaloga unaprijed, to je dio strategije. Kuki: Ako i jeste, mislim da vraanjem loptice ne moemo pomoi ovoj zemlji. ta bi znailo da BiH i dalje nema premijera, odnosno predsjedavajueg Vijea ministara, da bude i dalje blokirana i da dalje pada? Kuki: To je uas jedan. Najgore mogue rjeenje je ne formirati vlast. Sa mnom ili bez mene, ne treba ii u jesen, u deveti mjesec bez vlade - jer to bi bilo pogubno za itavu zemlju.

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

bosna i hercegovina

Banjaluki pregovori: Rezultati Strukturalnog dijaloga o stanju u pravosuu u BiH

Planirani haos
Iako je Milorad Dodik mjesecima najotrije napadao Sud i Tuiteljstvo BiH, kao i sve druge dravne institucije, Evropska unija se odluila da reagira tek kad je Vijee sigurnosti UN-a odobrilo sankcije za antidejtonsko djelovanje. I pored protivljenja iz SAD-a Dodikovi lobisti Boris Tadi i Miroslav Lajak uspjeli su isposlovati da Ashtonova ekspresno doputuje u Banju Luku i spasi Dodika. Osim to mu je obeala reformu pravosua Ashtonova je prvu rundu pregovora dogovorila u Banjoj Luci gdje su predstavnici pravosudnih institucija i politiari iz RS-a pokuali sruiti pravosue BiH. Bezuspjeno. Iako je ovo bio tek prvi u nizu sastanaka na kojima e se govoriti o reformi, tefan Fle je jasno poruio: Sud i Tuiteljstvo BiH ostaju
ako se pregovori o reformi pravosua u BiH u Banjoj Luci odvijaju pod radnim naslovom EU BiH SSP Strukturirani dijalog o pravosuu, oito je da je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, sve uinio kako bi se ti pregovori sveli (samo) na razgovor izmeu Banje Luke i Bruxellesa s potpunim iskljuivanjem kako predstavnika Federacije, tako i dravnih institucija. Skandal na prvom danu pregovora, koji je imao politiki karakter, kada je ivko Budimir, predsjednik FBiH jedva dobio priliku da govori i to zahvaljujui tefanu Fleu, komesaru EU za proirenje, to samo potvruje. Dodik je nakon toga demonstrativno napustio salu u emu su ga pratili jo neki predstavnici RS-a. No, mediji uope nisu spomenuli taj skandal, dok je veina njih (iz RSa) dala najveu vanost onome to su govorili Dodik i Fle, potpuno ignorirajui ostale uesnike, meu kojima i dravne predstavnike.

Suprotna tumaenja Uslijedila su potpuno suprotna tumaenja: dok su u Federaciji tvrdili da to znai poetak pregovora koji e dovesti do formiranja vrhovnog suda BiH i jaanje postojeih pravosudnih institucija, iz RS-a su vrlo jasno poruivali da e se smanjiti ovlasti Suda i Tuiteljstva BiH, ali i Ustavnog suda BiH i Visokog sudskog i tuiteljskog vijea, dakle svih pravosudnih institucija na dravnom nivou. Iz EU je, pak, objanjeno da se radi o poetku pregovora o reformi pravosua u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (dodue na etiri bojazni koje je izrazio RS, kako je rekao Fule), to je jedan od kljunih uvjeta koji svaka drava koja eli u EU mora ispuniti. No, pripreme za sastanak od poetka su u potpunosti iskljuivale predstavnike Federacije, Distrikta Brko, ali i kljunih dravnih pravosudnih institucija. ak su neki politiari iz RS-a u medijima poruivali da nema nikakve potrebe da se iko iz Federacije BiH pojavljuju u Banjoj Luci?! I dok su uesnici iz RS-a doli sa unaprijed dobro pripremljenim dokumentom, koji su Dani objavili u prolom broju, a u kome se detaljno i argumentirano obrazlae kako je pravosue RS-a savreno organizirano i finansijski osigurano sa potrebnim zatvorskim kapacitetima, iz Federacije nije bilo nikakvog dokumenta, kao ni zajednikog stava za predstojee razgovore, a nisu ga imali ni predstavnici dravnih pravosudnih institucija. Koliko je po ovom pitanju u Federaciji zakazala struka, zakazala je i politika. No, injenica je da je Dodik od trenutka kad je dobio obeanje Ashtonove da e mu biti napravljen ustupak pregovore prikazivao kao svoj politiki uspjeh, zbog ega je u Sarajevu bilo nekih prijedloga da niko od bonjakih predstavnika ne ode u Banju Luku, ali na kraju je pobijedio pragmatizam: da se ne odbijaju pregovori s EU i ne daju novi argumenti Dodiku. Sasvim je drugo pitanje ta su radili oni kojima je (plaeni) posao da koordiniraju institucije u Federaciji i pripreme ih upravo za ovakve pregovore s EU. To je svakako pitanje koje se pod hitno mora staviti na dnevni red. Upravo zbog svih ovih nejasnoa i razliitog tumaenja poetka pregovora o reformi pravosua, tanije uslijed nedostatka preciznih informacija o svemu s najveom panjom se oekivao dolazak predstavnika EU, odnosno stavovi koje e oni iznijeti. Prema nezvaninim informacijama i u Buxellesu su bili zateeni nainom na koji je Dodik predstavio postignuti dogovor s Ashtonovom, kao i dokumentom iz RS-a pripreJULI 2011

Kako kae predsjednik: Koliko je nezavisno pravosue RS-a spremno na bilo kakve pregovore s ciljem boljitka za struku najbolje ilustrira jedan od istupa Sneane Savi, profesorice Pravnog fakulteta iz Banje Luke, koja je rekla da nema potrebe da se pria o ukidanju Suda i Tuiteljstva BiH, jer se predsjednik juer sloio da ostanu

Od dolaska Catherine Ashton, visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, u Banju Luku, kada je Dodiku obeala pregovore o reformi pravosua pod uvjetom da povue referendum o Sudu i Tuiteljstvu BiH, nije bilo jasno o kakvoj e se zapravo reformi raditi. Dodik je mjesecima prije te posjete najdirektnije napadao ove dvije dravne institucije, optuujui ih da procesuiraju samo Srbe kao i da su formirani mimo zakona i ustava uz najpogrdnije izraze i vrijeanje. Evropski predstavnici su na to utjeli, sve dok Vijee sigurnosti nije naloilo sankcije Dodiku zbog antidejtonskog djelovanja. E, tada se Evropa odluila na reakciju i pored protivljenja iz SAD-a. No, Dodikovi lobisti Boris Tadi i Miroslav Lajak uspjeli su isposlovati da Ashtonova ekspresno doputuje u Banju Luku. I napravljen je dogovor koji nije bio nita drugo do spaavanje Dodika. Osim to je obeala reformu Ashtonova je prvu rundu pregovora dogovorila u Banjoj Luci.

EUROPA

mljenim za banjaluki sastanak. U dokumentaciji koja je iz Banje Luke ila prema sjeditu EU bili su jasni zahtjevi: traili su da EU uradi sve ono to se nije uradilo referendumom od kojega se odustalo, tanije da se u potpunosti reducira (smanji) mandat Suda i Tuiteljstva BiH. Malo previe i za politiare u Bruxellesu i pored lobija koji predvodi Miroslav Lajak, a koji daje podrku Dodikovoj politici. Jasna poruka Bruxellesa Fle je ve prvi dan bio decidan: nema ni govora o ukidanju Suda i Tuiteljstva BiH, kao ni VSTV-a naglaavajui da te institucije ne smiju biti dovedene u pitanje te objanjavajui: Evropska unija danas je stranama pregovaraima postavila etiri pitanja vezana za stanje pravosua u BiH i na osnovu njihovih odgovora mi emo iznijeti svoje preporuke. Ali EU nee donositi rjeenja, ve e to biti obaveza domaih politiara. Iako je injenica da e se pregovori nastaviti stav Bruxellesa je ve prvi dan bio jasan, to je sigurno nokaut Dodiku zbog ega je bijesan napustio sastanak (jer njegov cilj nije bio nikakva reforma ve ruenje dravnih institucija) nakon to je pod oitim pritiskom iznio svoj stav: Ne sporimo neki oblik suda i tuilatva na nivou BiH, ali bi u svakom sluaju trebalo da bude iskljuena retroaktivna primjena zakona. Neemo pristati na objedinjavanje, kako neki predlau, pravosudnog budeta, jer to ne bi bilo efikasno. Mi razumijemo da EU kao pregovaraku stranu vidi BiH, ali mi kao strana u BiH, potujui Ustav i Dejtonski sporazum elimo da budemo vidljivi. I drago mi je da mogu rei da mi najvie razumijevanja za to vidimo u Evropskoj komisiji. Predstavnici EK su bili prisutni

bosna i hercegovina
9

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

bosna i hercegovina

sastanku biljeei sve to se iznosilo i oni e pisati preporuke za reformu, no to sigurno nee uraditi bez ozbiljnih razgovora na svim nivoima. I u Sarajevu. ivko Budimir je izloio stavove Federacije dajui podrku reformi pravosua s ciljem jaanja zatite ljudskih prava u skladu s europskim standardima jer drava graanima mora osigurati zatitu prava, zatim je naglasio neophodnost formiranja vrhovnog suda koji ne moe nadomjestiti Sud BiH, kao i neophodnost provoenja Dravne strategije za procesuiranje predmeta ratnih zloina u cijelosti. Upravo pitanje procesuiranja ratnih zloina jedan je od najjaih argumenata u dokumentu za diskusiju predstavnika iz RS-a koji navode zakljuke VSTV-a prema kojima je VSTV zabrinut zbog velikog broja nerijeenog predmeta ratnih zloina, te da se uspostavljanje centralizirane i aurirane evidencije odvijalo dosta usporeno, a jo uvijek ta evidencija nije potpuna, pa je potrebno da Tuilatvo i Sud BiH vrlo efikasno centraliziraju i auriraju evidenciju o svim predmetima ratnih zloina koji se nalaze pred pravosuem BiH... Bez baze podataka

Koliko se ozbiljno tome pristupilo najbolje ilustrira primjer Dobrovoljake, istraga za koju je svojevremeno Carla del Ponte, biva glavna tuiteljica ICTY-a, rekla da nema dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je poinjen ratni zloin, a onda je Tuiteljstvo BiH otvorilo istragu o tom dogaaju koja traje godinama i koja je toliko ispolitizirana (od strane Banja Luke i Beograda) da je gotovo pa potpuno sigurno da e Tuiteljstvo BiH nai dokaze da podigne optunice protiv lica koja su predmet istrage. Ovakav haos s predmetima ratnih zloina, koji je godina stvaran planski i smiljeno, dodatno komplicira i sloena politika situacija u BiH, odnosno pritisci iz Banje Luke da se ti predmeti rade na nain da jednako budu optuivani Bonjaci i Srbi!? Pri tome se (iz Banje Luke) potpuno ignoriraju presude Hakog tribunala. Dodik je nakon hapenja Ratka Mladia ponovio (po ko zna koji put) da se u Srebrenici nije desio genocid, tako da je oito da se preko pravosudnih institucija u BiH, prvenstveno Tuiteljstva BiH jer oni su ti koji Sudu BiH dostavljaju predmete koje e procesuirati pokuava pisati nova historija BiH koja e pokazati da su zloine podjednako inili i Srbi i Bonjaci i Hrvati. Odnosno, da je u BiH bio graanski rat.

Vie je razloga koji su doveli do zastoja u implementiranju StraNezavisni predtegije za procesuiranje stavnici struke ratnih zloina, ali je Pria o reformi prainjenica da tome velivosua posluila je kao kim dijelom doprinosi odlina prilika prednepostojanje zajednike stavnicima RS-a da pobaze podataka o svim redaju sve probleme u predmetima zbog ega pravosuu BiH kada je u ovom trenutku niko u pitanje procesuiranje ne zna koliko je sve ratnih zloina, ali bez istraga i protiv koga bilo kakvog uputanja otvoreno u BiH zbog u razloge koji su doveli sumnji da su poinili do tih problema. Niko ratne zloine. S druge nije oekivao da se o strane, iako je zakonom tome progovori prvi iz 2003. jasno reeno da dan pregovora, koji je tefan Fle, povjerenik EU za proirenje i politiku prema EU nijedno nie tuiteljstvo imao politiku konone moe pokretati istrasusjedstvu taciju, ali prilika za to gu bez odobrenja Tusvakako je bila drugi iteljstva BiH, to se ne dan, kad se odvijala struna rasprava o reformi pravosua. potuje tako da je mogue i da postoji vie paralelnih istraga o Naalost, (nezavisni) predstavnici struke (pogotovo iz RSistim dogaajima. Osim toga, Sud i Tuiteljstvo BiH trebali su a) potpuno se povinujui politici koja se vodi u ovom entitetu uraditi kategorizaciju svih predmeta ratnih zloina na najslosamo su ponavljali stavove iz Dokumenta za diskusiju, koji su enije i manje sloene, nakon ega bi se odredilo i koji nivoi napisali Dodikovi eksperti. e ih procesuirati, entitetski ili dravni. No, to nikad nije uraeno, a najvee opstrukcije bile su upravo iz RS-a, iako zastoj Na pregovore u Banjoj Luci doveden je kompletan prapravi i Tuiteljstvo BiH koje ne prosljeuje ni one predmete vosudni vrh RS-a, od predsjednika opinskog do vrhovnog koje su dobili na ocjenu Sudu BiH. suda, tuitelji, predstavnici Ministarstva pravde, profesori Pravnog fakulteta... Uz politiki, drugi dan je bio veliki O kolikom broju predmeta ratnih zloina se radi i dalje se struni pritisak na predstavnike pravosua iz Federacije. samo nagaa i spominje cifra od 10.000 koju je svojevremeno Prednost im je davao domai teren, ali i brojana nadmoprvi plasirao bivi glavni tuitelj Marinko Jurevi. Upravo nost. Na bilo kakav prijedlog iz Federacije javljalo se vie Jurevi je odbio da u rad prvo stavi predmete koje je Tuipredstavnika RS-a koji su ga pobijali. A koliko je nezavisno teljstvo BiH dobilo od Hakog tribunala i koji su bili kategopravosue RS-a spremno na bilo kakve pregovore s ciljem rizirani i oznaeni oznakama A, B i C. Radilo se o nekih 700 boljitka za struku najbolje ilustrira jedan od istupa Sneane predmeta pregledanih nakon uspostavljanja Pravila rimskog Savi, profesorice Pravnog fakulteta iz Banje Luke, koja je reputa. Ono to je Jurevi zapoeo, nastavio je i dovrio Milokla da nema potrebe da se pria o ukidanju Suda i Tuiteljrad Barain, sadanji glavni tuitelj Tuiteljstva BiH, objanjastva BiH, jer se predsjednik juer sloio da ostanu uz pitanje vajui kako je Tribunal traljavo uradio posao te da oni moraju odreenih nadlenosti!? sve predmete ispoetka pregledati!?

10

EUROPA

JULI 2011

A prema predsjedniku Dodiku meu nadlenostima koje se trebaju oduzeti Sudu BiH prvenstveno su zakonska ovlatenja da izuzimaju predmete s niih nivoa, ime bi se svakako izbjeglo da drava procesuira neke predmete ratnih zloina i organiziranog kriminala koji nisu u interesu (politike) RS-a. Osim toga Dodiku smeta i retroaktivna primjena Krivinog zakona u Sudu BiH. Nelogino je da nekome ko se zalae za procesuiranje ratnih zloina, kao to to Dodik javno ponavlja, smeta to zloinci dobivaju vee zatvorske kazne od onih koje je predviao stari KZ. Danima prije zapoinjanja pregovora u Banjoj Luci Milorad Dodik, ali i drugi politiari iz RS-a su medije punili informacijama o tome kako e izgledati pregovori s EU, predstavljajui to kao vlastitu politiku pobjedu, naravno na raun Sarajeva. Istina je da EU jeste napravila veliki ustupak Dodi-

ku zaustavljanjem sankcija koje je najavilo Vijee sigurnosti UN-a, ali istina je i da su pregovori u Banja Luci tek formalni, kako ih je oznaio i visoki predstavnik u BiH, Valentin Inzko, odnosno poetak razgovora koji e trajati jako dugo, a koji za cilj imaju pribliavanje bh. pravosua evropskom. To su potvrdili i usvojeni zakljuci koji su vrlo uopeni i daju preporuke za nastavljanje pregovora. Banjaluki sastanak je bio tek prvi u nizu od tih sastanaka i prerano je davati bilo kakve prognoze o tome ta e se deavati u okviru reforme pravosua. Jasno je da e Dodik maksimalno koristiti situaciju dokle god bude mogao, odnosno dok mu politiari EU budu radili na ruku, ali Fle je jasno rekao da nema govora o ukidanju Suda i Tuiteljstva BiH. S druge strane sve zemlje EU imaju vrhovni sud. Pitanje je samo ta e EU za ovo dati Dodiku?

bosna i hercegovina

JEFTINE AVIONSKE KARTE LLC


Samo Ptice Lete Jeftinije

Jazmir Belija
owner
336 Springhaven Rd, Lawrenceville, GA 30046 Tel 770.963.9684 Tel 770.651.7185 Tel 770.963.9685 Tel 770.268.8940 Fax 770.268.8942 TravelBiH@Hotmail.com www.TravelBiH.com

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

11

bosna i hercegovina

Mogui scenariji raspleta ili mogu li se u BiH ponoviti devedesete

Svi sukobi vode u mir


ovod za ovaj tekst bio je sastanak od organizatora odabrane grupe ljudi aktivnih u javnom ivotu Bosne i Hercegovine (tanije, Sarajeva) sa Danielom Serwerom, viegodinjim poznavateljem situacije u BiH i na Balkanu. Imena, prezimena i titule ostalih prisutnih u ovom tekstu preskaem jer je sve raeno ne u svrhu objave, nego razmjene miljenja, a Serwer je tekst koji je iznio okupljenim naknadno objavio na stranici peacefare.net. Kako bilo, Serwer je svoje krae izlaganje nakon kojeg je uslijedila podua diskusija, bazirao na scenarijima koji mogu doi iznutra, od donositelja politikih odluka u BiH. Nekadanji diplomata poeo je sa konstatacijom da se slae sa onima (mnogima) koji Dodikov put ka sve veoj autonomiji do eventualnog odcjepljenja smatraju ozbiljnim planom. Serwerovi scenariji

I, konano, rat kao opcija. Sukob veih ili manjih intenziteta, na veem ili manjem prostoru, u BiH ili u regiji. Da odmah budem jasan, ne zagovaram ovu opciju, samo govorim o njoj kao o jednom od moguih scenarija, kazao je Serwer, pa dodao: Jedini scenarij koji mogu zamisliti u stvarnosti jeste brzi presjek koridora kod Brkog to bi podijelilo teritoriju Republike Srpske na dva dijela. Jednom prepolovljeni, zapadni dio bi brzo pao. Istona Bosna, gdje je teren tei a populacija nakon rata preteno srpska, najvjerovatnije bi zahtijevala pregovore. Ovo to je Serwer iznio kao mogunost nije nita novo. Bivi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi je ve javno govorio o slinom scenariju u sluaju odcjepljenja Republike Srpske, naglaavajui kako bi on osobno poveo vojsku da presijee koridor u Brkom. Mesieva izjava je doekana na no kao ratnohukaka, a uzgred je spominjana i injenica da on, kao tadanji predsjednik, po ustavu ne raspolae ingerencijama nad vojskom. Pa ipak, pored scenarija ubrzanog puta ka lanstvu BiH u EU, ratna opcija ili opcija sukoba na spomenutoj je veeri ponajvie potencirana. S obzirom da je najbolji nain otklanjanja mogunosti sukoba otvoreni dijalog o stvarima i pojavama koje ga generiraju, probajmo to ovdje promotriti, uz polaznu premisu kako je sukob najgora mogua opcija za BiH, regiju i meunarodnu zajednicu.

Prvi od osam Serwerovih scenarija je ignoriranje Dodika, to zagovaraju neki briselski eurokrati, kao i svi simpatizeri opcije nemijeanja meuZloin i nagrada: Bonjaci narodnog faktora, te instantnog zatvaranja danas veinom misle kako OHR-a.

Drugi scenarij je jasno crtanje linije isplatio. Srbi olieni u preko koje Dodik ne moe prei, te, ako je banjalukoj eliti Bonjacima pree, nain na koji ima da bude kanjen. na nos naturaju tu injenicu Taj scenarij je, ini se, dobio svoje zagovornike jo jednom serijom medijskih napisa o kao tanu smjeni koja se efu SNSD-a smijei iza oka. Nita od toga nema, pogotovo nakon jasno Recimo, za poetak, da status quo definitivno zemlju preene crte zbog koje je Dodik trebao biti sankcioniran, ali je vue natrag u pakao devedesetih. Institucije meunarodne zbog mira u kui dobio posjetu baronese Ashton, sve uz dipravde, utjelovljene prije svega u ICTY-u u Haagu, uinile su rigentsku palicu moebitnog RS lobiste u briselskim dvorima tokom decenije i pol znaajan dio posla, ali su etnopolitike Miroslava Lajaka. elite, ponajvie u Republici Srpskoj, u meuvremenu, u svoTrei scenarij je breboljno podnoenje aplikacije za lanstvo u Evropskoj uniji, to je opcija koju u posljednje vrijeme snano zagovara Valentin Inzko, a nisu joj neskloni ni neki domai politiari i analitiari. etvrti scenarij je politekonomsko takmienje dva entiteta, u smislu da Federacija postane mnogo funkcionalniji i efikasniji, dakle znatno bolji dio BiH to bi trebalo natjerati i banjaluku kliku da poe reformskim putevima. Peta opcija je referendum u Bosni i Hercegovini sa pitanjem za sve graane, bez listia razliite boje za konstitutivne narode i Ostale, sa pitanjem da li graani ele nastaviti ivjeti u jedinstvenoj dravi. esta je opcija Dayton II, odnosno nova konferencija na kojoj bi se, da tako kaemo, ponovno promijeale pa podijelile karte. Sedmi scenarij Serwer naziva pitanjem ta ako Dodik organizira referendum.

se Srbima u BiH zloin

ju politiku retoriku unijele relativizaciju i negaciju zloina. Filozofiju sudske pravde nije slijedila politika, kako domaa, tako i meunarodna, pa smo dobili debate o postojanju sudova uz besmislenu argumentaciju o uravnilovci zloina i kazne. Prednost koju smo imali u odnosu na Kipar istopila se pred pragmatnacionalizmom, a podijeljeni otok je u meuvremenu postao drava Evropske unije, iako Vlada ne kontrolira treinu otoka pod kontrolom kiparskih Turaka. Postojea ustavna struktura u BiH, nadalje, omoguava dalje generiranje podjela, a nacionalistika retorika jo je i ostat e najbolji mehanizam za skupljanje predizbornih poena, ali i raavljivanje tankih dejtonskih meudrutvenih pora. Frustracije su ogromne i etnopolitike elite na sve tri strane koriste naslijee rata i poslijeratnu korumpiranost sistema da svoje odvoje od drugih. To neminovno znai nove sukobe u kojima etnonacionalisti ne mogu pobijediti, odnosno ostvariti win-win situaciju jer je u prirodi nacionalizama upravo ta uroena greka da moe postojati samo na konto i tetu drugoga.

12

EUROPA

JULI 2011

Pravedan rat Srpski nacionalizam? Ukoliko bude iao u pravcu daljeg sukoba, a politike elite kroz sve pore podravljenog entitetskog drutva da tjeraju u tom pravcu, moe mnogo vie izgubiti nego dobiti. Dodik je ve najavio da bi, u sluaju rata, mirno ivio u Beogradu do novog mira kad bi se vratio. Da li neko moe zamisliti da bi razgranienje opet moglo biti podno Trebevia, ili na Dobrinji? Razlike u odnosu na devedesete su oite. Hrvatski nacionalizam? U sluaju daljeg produbljivanja sukoba kroz ideje etnofederalizma na nain kompaktan velikosrpskom nacionalizmu znaio bi najvjerovatniji nestanak Hrvata iz Sredinje Bosne, od Kiseljaka do Jajca. ak i kad bi se u sukob ukljuila Hrvatska, o emu emo nekoliko rijei rei neto kasnije. Bonjaki nacionalizam? Ili, bolje rei, nacionalizirani islamski radikalizam, najbolji neprijatelj prethodna dva nacionalistika koncepta? Za pravedan rat na tom fonu reis Mustafa efendija Ceri i muftija Muamer ef. Zukorli saveznika ne bi nali nigdje na planeti, osim moda u takfirlijskim skupinama, ali srpsko-hrvatski nacionalisti prieljkuju upravo takav ishod radikalizacije kako bi se drava definitivno raspala. Na koncu, postoji i etvrti element, nimalo zanemariv, koji kulturalisti nazivaju graanskim nacionalizmom, cinici lanim liberalizmom, islamisti agresivnim ateizmom i komunjarstvom, srpsko-hrvatski nacionalisti prikrivenim bonjakim nacionalizmom, a koji sam sebe samoidentificira sa bosanskim patriotama, antinacionalistima, ZAVNOBiHaima, itd. Taj element je postojao i poetkom devedesetih, kasnije je naruen od Bonjakog sabora preko koncepta U svojoj vjeri na svojoj zemlji i kidnapirane graanske ideje od Stranke za BiH, sve do dananjeg kompromitiranja, recimo, urovanjem SDP-a sa reisom Ceriem i Fahrudinom Radoniem, da ne spominjemo ozbiljnije kritike. Najvei strah nacionalistikih koncepata jeste upravo od snage etvrtog elementa i poluga vlasti koje je dobio nakon izbora. Nije iskljueno da, u sluaju etnikih sukoba, ne doe i do onog ideolokog, izmeu sekularista i islamista, mada to zahtijeva zaseban tekst. Uglavnom, ovaj etvrti element, bez obzira na diskreditiranje sa teorijskih ili pragmatskih pozicija ne moe biti ignoriran kao separatan identitet od bonjakog religijskog nacionalizma, jedna od eventualnih strana u sukobu, pa ak i kao pokreta. Uostalom, to je i kazao Zlatko Lagumdija u intervjuu The Timesu, kada je kazao, parafraziramo, kako e protiv Dodikove secesije upotrijebiti sve opcije, pa i onu vojnu. Ne treba sumnjati da i vie od jedne osme Serwerove opcije, ove ratne, mogu odvesti BiH autostradom pakla. Recimo, referendum ili jo dugotrajniji status quo. Nemogua misija Dejton II, recimo, mogla bi izazvati pomjeranja stanovnitva. Dodikov referendum o samostalnosti RS-a takoer. Da ne spominjemo neodgovorne pojedince, poput onih u Bugojnu, koji bi mogli ponovno zapaliti bure baruta. Ili neki novi defile etnika u Srebrenici. Sve su to potencijalni dogaaji visokog rizika i potencijalni povodi. I nisu jedini. Ko protiv koga? Teko pitanje. Jedina nevjerovatna opcija je da Bonjaci i Srbi ratuju zajedno. U srpsko-hrvatskoj nacionalistikoj vizuri u BiH nema vie otvorenih pitanja, nije ih bilo faktiki od 1993. Ta vizura pokazala se opasnom po bosanske Hrvate koji su najdublje progutali udicu tumanizma, a potom tehniki potjerani od starih i novih komija.
JULI 2011

Ko bi poeo? O tome ko je poeo i onaj prethodni, nadamo se posljednji, ne postoji suglasnost. Ubistvo Nikole Gardovia je za srpski narativ prapoetak svega. Prije toga, Bonjaci e primijetiti, Arkan je bio u Bijeljini i ljubio se sa Biljanom Plavi. Hrvati e rei kako je selo Ravne sravnjeno prije toga a Alija Izetbegovi rekao kako to nije na rat. I tako ukrug. Ko je poeo? Ko bi ponovno krenuo prvi, morao bi imati izgovor, kako za svoju publiku, tako i za meunarodnu. Ko bi krenuo prvi, morao bi pretrpjeti unebovapijuu galamu meunarodnog faktora. Ko bi krenuo prvi, imao bi strateku prednost. Dananje stanje na terenu nastalo je estokim kidanjem tkiva drave u tri (pro)ljetna mjeseca 1992. Bonjaci danas misle kako se Srbima u BiH zloin isplatio. Srbi olieni u banjalukoj eliti Bonjacima na nos naturaju tu injenicu kao tanu. Hrvati su tu opet majorizirani. ta bi uradile susjedne drave? Ovisi i ko bi poeo prvi, mada se ta prvoa moe prekriti narativima, ba kao i 1992. ta bi uradila Srbija, Tadieva, vladajua, da Republika Srpska proglasi nezavisnost? Ma sa dvije otrice za Beograd: Priznanjem nezavisnosti dokazali bi svima onima koji prstom upiru u dvolinost, nepriznanjem nezavisnosti ode izborni pool radikalima. Da li bi se ponovno umijeali u ratna zbivanja kako su se umijeali devedesetih, ohrabreni sudski utemeljenom injenicom da se devedesetih, zapravo, nisu ni mijeali? Pretpostavimo da bi postojale organizirane skupine dobrovoljaca iz niih socijalnih slojeva kojima su se odavno pokvarili televizori i kombajni onomad pokradeni od Zvornika do Foe. Hrvatska? Ovisi, izgledno, da li bi nai susjedi bili punopravna lanica EU ili na putu da to postanu. Takoer, Hrvatska je u NATO-u, i pitanje je kako bi na unilateralne poteze gledao NATO-ovski Bruxelles, nimalo eljan novih balkanskih eksplozija. Ono to ne treba zanemariti jesu geopolitike i geostrateke razlike u odnosu na devedesete. Gledano iz sarajevskog ugla, najvanija je to danas ne postoji JNA, dakle nema teke artiljerije i aviona koji bi bombardirali civilne i vojne ciljeve i nanosili ogromnu materijalnu tetu. Jo u Daytonu, vojno stanje na Balkanu je izbalansirano izmeu tri zemlje, pa zatim i unutar BiH. Nadalje, razlika je to ne postoji masa graana BiH koji su spavali mirno jer za rat je potrebno dvoje. 2011. ne postoje rudari iz Breze koji e sa Titovim slikama krenuti put Grbavice ili preko mosta Olge Sui i Suade Dilberovi. Rat i sukob ne prieljkuju mnogi, ali, istini za volju, mnogi ga nisu prieljkivali pa su tri-etiri godine proveli u rovu. Razlika je to je danas frustracija vea. Kao i stepen svjesnosti: devedesetih je jedan od nacionalnih lidera predlagao strategiju odbrane tako da se ue sure a ene pripremaju lugove iz poreta da puhnu etnicima u oi. Danas niko ne oekuje da esta flota uplovi u Miljacku i rijei stvar. Danas postoji svjesnost da je majka ena koja sjedi kui, a Turska tek ekonomska i vojna sila i prijateljska drava. Ako se zna sve ovo, onda je jasno kolika je i odgovornost na liderima koji generirajui sukobe odravaju kleptokratsku vlast. Alternativa koja se u ovom tekstu tek u recima spominjala je to prije ui u evropske i euroatlantske strukture i napraviti funkcionalnu dravu. To znai odustati od maksimalistikih zahtjeva i trovanja osiromaenog naroda. A ta, pak, to konkretno znai, najbolje znaju oni koji maksimalno truju situaciju. Dok jednom ne pukne.

bosna i hercegovina

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

13

bosna i hercegovina

Reportaa: Velika Kladua oekuje povratak Fikreta Abdia iz zatvora u Hrvatskoj gdje je odsluio dvije treine kazne za ratne zloine tokom devedesetih

Kad se Babo kui vrati...


Iako su pojedini mediji u nekoliko navrata tendenciozno izvjetavali da Krajina gori, kako se pribliavao 7. juni, dan kada je Fikret Abdi ispunio uslov za putanje iz pulskog zatvora, nita se naroito nije desilo. Dani su bili u Velikoj Kladui dan prije odluke, oslukivali ta obian svijet misli. Mnogima je Abdi i danas figura mitskih proporcija. arija, suradnici, stranake kolege, tu su jedinstveni. Svaka dalja rasprava je nepotrebna. Krajiki Babo koji je izdrao dvije treine kazne po presudi za ratne zloine tokom Autonomne pokrajine zapadna Bosna e vjerovatno biti puten vrlo brzo

Fikret Abdi
ponedjeljak, dan prije nego e Fikret Abdi napuniti tano deset godina robije po hrvatskim zatvorima, u Velikoj Kladui je bilo mirno. Ipak, sve misli su bile usmjerene na Babu. Prema zakonu, osniva Agrokomerca i bivi lan Predsjednitva BiH Fikret Abdi, stekao je jo prije dvije godine uslove da bude pomilovan i osloboen izdravanja zatvorske kazne. Meutim, on je tada odbio da podnese molbu s objanjenjem da mu ne treba pomilovanje za neto za to nije kriv. No, u ovom najnovijem sluaju, da bi izaao iz pritvorske elije trebao je da do 16 sati u ponedjeljak (6. juna) podnese molbu za pomilovanje, ali ni to nije uinio. To nisu uinili ni njegov

advokat ni lanovi porodice. Abdi je u Hrvatskoj osuen na 20 godina zatvora zbog zloina tokom postojanja Autonomne pokrajine Zapadna Bosna. Jedan period kazne izdravao je u zatvorima Karlovcu i Lepoglavi, da bi mu kasnije kazna bila smanjena na 15 godina i tada je premjeten u zatvorsku eliju u Puli. Zatvorske vlasti su mu nudile sve pogodnosti i privilegije: od izlaska na slobodu do ponude da bude premjeten iz zatvorske elije u zatvor otvorenog tipa. On je to iz principijelnih razloga sve odbijao. Kako god, sredinom ovog mjeseca e upravnik zatvora, hrvatsko pravosue ili na koncu pred-

14

EUROPA

JULI 2011

sjednik Hrvatske Ivo Josipovi donijeti konanu odluku. Kua-kafa, kafa-kua Kafanski razgovori nisu mogli izbjei sljedee; pored uobiajenog bistrenja sporta, domae i inostrane politike, nijedan nije protekao bez prie o moguem skorom putanju Fikreta Abdia na slobodu. Svi su svjesni i svi znaju da je 7. jun, dan kada Abdi puni deset godina robijanja... Grad je bio pun, da li zbog Abdia ili zbog ogromne nezaposlenosti, nismo uspjeli otkriti. Sve gradske kafane su dupke pune, ljudi satima sjede, ne miu s mjesta. Sunani dani uz vesele razgovore. Optimizam: mnogi smatraju da bi povratak Fikreta Abdia u Agrokomerc mogao biti slamka spasa. Bata kafane koja se nalazi u sklopu Robne kue Agrokomerc, u samom centru gradia, dupke puna. Oslukujemo i prislukujemo razgovore. Pored nas sjedi prosijedi gospodin, mogao bi imati oko pedesetak godina sa svojom gospoom spominje Babin izlazak. Pa zar sutra izlazi..., pita sugovornica. Ne znam hoe li sutra izai, ali ispunio je uslove za oslobaanje, odgovara upueni Kladuanin. Ljubazno se predstavimo i kaemo zbog ega smo doli i ta nam je namjera, ne odbija razgovor ali ne eli da se predstavi: Mogu ti rei da se zovem tako i tako i ti e mi vjerovat i staviti to u novine, ali haj pusti sad to ako hoe da ti kaem kako je ovdje miljenje o Babi samo pitaj, govori na sugovornik.

Dodaje i da su ljudi u Krajini, pogotovo u Velikoj Kladui oguglali na medije i ljude, te da vie ne reagiraju srano i prirodno kao prije. Vidite, ljudi su besposleni, samo sjede po kafanama i ubijaju vrijeme. Evo itam ovi neki hoe da organizuju neto protiv Fikreta Abdia. Pa jesu li svjesni da nema vie vojske. Njima njihovo, nama nae. Pita nas kakva je situacija u Sarajevu. Odgovaramo mu da je vie-manje slina, i da se ponedjeljkom kao i ostalim danima u sedmici moe vidjeti na hiljade Sarajlija kako ispijaju kafu i dokoliare. Eto vidi, svugdje je isto. Ali, vratimo se mi Babi, doo si da pravi priu o njemu. Pa ovjee Boji, ovdje nee nai nikoga protiv Babe, to je tako, objanjava nam. Pa onda nastavi: Vi niste odavde, i ne znate prave mogunosti i vrednote koje je imao Babo. On je bio i Bog i batina. Pogledajte poslije rata ove firme to propadoe. Desetine njih. Kod Babe se to nije moglo desiti, on je imao vrst stav i smisao za poso, ako ne zna radit leti i taka. U meuvremenu nam se prikljuuje jo jedan ovjek, crne kose i kotunjave grae, sa cigarom u ustima: ta ima novo, je l to Babo sutra slobodan? Jes al u k..cu, vulgarno i eretski e na prvi sugovornik. De, ba ne zajebaji, govori novopridoli. Ma ne znam ni sam, al bolan ako odbije putanje onda je budala. Obraajui se nama kae: A to se tie Agrokomerca i priom da se toj firmi vrati stari sjaj, mislim da od toga nema nita i da se ljudi bezveze nadaju. Pretjerana oekivanja Zavirili smo u prostorije stranke koju je Fikret Abdi i osnovao, Demokratskoj narodnoj zajednici. U kancelariji predsjednika stranke Rifata Dolia, doekuje nas Nermin Puri, portparol stranke i poslanik u dravnom parlamentu. Odmah se pri ulasku daju primijetiti predmeti, broure, i ostale stvari na kojima je utiskana slika Fikreta Abdia. Duh je, neosporno, ouvan. Puri kae da ne raspolae preciznim informacijama. Zaista nemam informacije da li je upuen zahtjev za pomilovanje. Ali ono to mogu rei kao ovjek i kao Kladuanin, volio bih da je Fikret slobodan iz dva razloga: prvo on ne zasluuje da bude tamo. I bilo bi zaista potrebno da se razbije iluzija da bez rada i truda ovdje ne moe popraviti stanje. Objanjava da je Babo puno uradio i zaduio Veliku Kladuu, ali i da ljudi imaju pretjerana i euforika oekivanja. S pravom ili ne. On je puno uradio za ovaj grad. Mislim da ljudi imaju nerealna oekivanja. Ne moe niko arobnim tapiem promijeniti stanje. Mislim da bi bilo puno vie pozitivnih nego negativnih efekata kada bi izaao na slobodu. Taj ovjek ima ogromnu energiju i znanje. U zatvorskoj posjeti Puri je bio prije dvije godine kada je nakratko razgovarao sa Abdiem i tada je, kako kae, bio impresioniran njegovim stanjem. Bio je njegov roendan. Razgovarali smo kratko, nekih desetak minuta. Ono to sam vidio je zauujue. On je discipliniran, dri se svoga plana, sistema.

bosna i hercegovina

Elvira Abdi-Jelenovi, kerka

Moj otac e obnoviti Agrokomerc


Elvira Abdi-Jelenovi, kerka Fikreta Abdia, za Dane kae da e 15. juna sudsko vijee raspravljati o ovom sluaju, a nakon toga donijeti konanu odluku i pustiti Fikreta Abdia. Ono istie da e se drava morati odrediti o Abdiu kada se on konano oslobodi. Zato nije uputila zahtjev za pomilovanje? Imala je ovih dana, kae, puno obaveza. Moj otac je jo prije deset godina imao plan povratka i razvoja u Zapadnoj Bosni. Jo dok je bio u zatvoru u Karlovcu i Lepoglavi. Taj projekt je jo uvijek aktualan i on ga namjerava sprovesti, ma ta ko mislio. Ima plan i viziju, dobro se osjea, a zna motivirati i natjerati ljude da rade. On je za mene fenomen, i njegov povratak ne mora biti u smislu povratka u Kladuu i pokretanja Agrokomerca. Kod nas je uvrijeeno da ovjek mora biti u svojoj zemlji da bi vodio posao. On to moe gdje god bio. Elvira Abdi kae kako je ljudi svakodnevno pitaju za zdravlje njenog oca i kad e se konano vratiti kui.

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

15

bosna i hercegovina

Kao i mnogi drugi, i on ga je pokuavao nagovoriti na prekid medijske utnje, jer je smatrao da je dolo vrijeme da ispria svoj dio prie. Bez rezultata. O Babinom povratku u Veliku Kladuu i ponovnom angairanju u Agrokomercu svi priaju, razmiljaju i nadaju se. Mnogi smatraju da bi jedino Abdi mogao neto vie uiniti. Ipak, Puri smatra da se Abdi nee vraati u BiH kada izae iz zatvora. Ukoliko bude, a nekad e izai iz zatvora, moje najiskrenije miljenje je da se on nee vratiti u Veliku Kladuu. Njegova kua, ali i kue cijele njegove porodice su sruene i on ih ne namjerava iz principijelnih razloga ponovo graditi. On ima kuu u blizini Opatije, tamo je bio i prije hapenja, kae Puri. Prisjeajui se starih vremena govori da je Agrokomerc prije zapoljavao 13.500 ljudi, a danas je cifra spala na svega 300-400 radnika. Jedan ogroman broj ljudi prieljkuje i nada se njegovom povratku. Ono to je interesantno je da je Agrokomerc kraj rata doekao u dobroj kondiciji; velike zalihe novca, gotovih proizvoda i sirovina. Kada smo kod Agrokomerca mislim da je tu presudnu ulogu odigrala SDA, ja bih to nazvao seljakom pljakom. Mislim da zbog Mikovia i slinih Agrokomerc stoji ovako loe. To su smiljeno uradili lobiji na federalnom nivou vlasti. Ukoliko bude izaao iz zatvora, Puri kae, DNZ e to proslaviti na dostojanstven nain, ali se ne zna u kojem formatu. ita novine, gleda te-ve S predsjednikom DNZ-a, Rifatom Doliem smo razgovarali u utorak. On kae kako jo nema indicija da e Abdi izai na slobodu. Meutim, potvrdio nam je da ni advokat niti lanovi porodice nisu uputili zahtjev za pomilovanje, tako da je sada sve na upravniku zatvora i hrvatskom pravosuu. Mislim da se stvara bespotrebna fama oko izlaska iz zatvora i dolaska Fikreta Abdia u Bosnu i Hercegovinu. Kao ovjek i politiar za njega uvijek govorim isto. Za Dolia je Abdi apsolutno pozitivna, sposobna i energina linost za koju smatra da moe puno doprinijeti, ne samo Krajini nego i cijeloj Bosni i Hercegovini. On o ekonomiji zna sve, politiki ga osuuju radi gluposti koje su netane, objanjava Doli. U februaru ove godine trenutni predsjednik DNZ-a je bio u posjeti Abdiu u pritvoru, a prema rijeima kojima opisuje taj susret, Doli je posjetio vrhunskog sportaa a ne ovjeka koji je proivio vie od sedam decenija ivota. Sa svoje 72 godine on je zdraviji i od Vas i od mene, on moe uraditi dvjesto sklekova, a ja to ni u snu ne bih mogao. Nema sumnje da Abdi poznaje ekonomske i politike prilike dok je u zatvoru. Doli kae kako ita gotovo sve novine, gleda televiziju, raspituje se kada mu neko doe u posjetu o svemu. Kada sam mu bio u posjeti uoio sam jedno: on prati sve to se dogaa ovdje, vjerujem da je upueniji u politike i ekonomske odnose u zatvoru od veine politiara. Kada je u

pitanju njegov izlazak i vraanje kui mislim da e on pri izlasku iz zatvora prvo otii u svoju kuu u blizini Opatije. I tu bi trebao donijeti konanu odluku ta dalje raditi, na koji nain djelovati. Ono to je sigurno da on ve sada ima razraen ekonomski plan za Agrokomerc, ne u smislu da ga vrati na stare slave, kae Doli. Budui da ima ogromni rejting meu ogromnom veinom graana Velike Kladue, postoji opasnost od prevelikog oekivanja, koji iskreno vjeruju da Fikret Abdi moe ovom gradu vratiti stari sjaj i Agrokomerc dignuti iz pepela. Oekivanja graana su nerealna. On je na osnovu Agrokomerca ovdje mitska figura, miljenja je Doli. Enver Munjakovi pun je optimizma i nade, jer smatra da e stvari krenuti nabolje. S nostalgijom se prisjea starih dana: U Agrokomercu sam poeo raditi 1974. godine kao kolarac. Sve kategorije sam proao, da bi 1987. godine, kada je i izbila afera Agrokomerc, kao poslovoa jedne radionice imenovan za direktora jednog servisa u okviru firme. Poto je on bio generalni direktor, postao sam mu veoma blizak suradnik, i od tada konstantno suraujemo. U stalnom je kontaktu s Babom, a posjetio ga je prije est mjeseci. Vrlo esto mu se povjerava i govori stvari koje nisu za svakoga. Fikret Abdi ima elju, cilj i volju da ponovo doe na elo firme i volio bi se vratiti u BiH. On i Agrokomerc su dvije neodvojive stvari, to se mora znati. Munjakovi kae kako e se Abdi vratiti zbog ljudi koji vjeruju u njega. Vjerujte da ovdje ima ljudi koji bi bili spremni umrijeti za dan kada se on vrati u Kladuu. Eto tolike on simpatije ima ovdje. Novca nema U redakciji lokalnog sedminog magazina Reprezent zatiemo glavnog i odgovornog urednika Esada abanagia. Razoarano nam se jada kako novi broj novina nee izai. Sve je bilo spremno, ali nije bilo para, a tema broja je bio Fikret Abdi. On je ujedno i jedini novinar koji je posjetio Fikreta Abdia u Karlovcu i uspio ga je fotografirati. Vjerovatno si sve uo i vidio, nema tu puno prie. Ja iekujem da mi jave da li je ko, advokat ili rodbina, podnio zahtjev za pomilovanje. Jo uvijek mi niko nita ne odgovara. Kao i svi prethodnici hvali Babu, i smatra da bi Abdiev povratak bio pun pogodak za Veliku Kladuu. Kod njega se nita ne zna, pa tako bi se moglo desiti da on odlui da odslui i preostalih pet godina, zakljuuje abanagi. Kako ree Munjakovi, postoje ljudi koji su spremni umrijeti za dan kad se Babo vrati kui. Tako je bilo i devedesetih, kada je u sukobima Abdievih pristalica i vojnika Petog korpusa poginulo vie Krajinika nego u sukobima sa Mladievim snagama. Ali, to je ve neka druga pria, teka i turobna, kao i svaka Krajika. Jer, dok Kladuani u velikom broju mesijanski iekuju Abdiev povratak, Cazin, Biha, Buim... za tu priu ne haje nimalo. Za njih je Abdi ono to mu pie u optunici i u presudi osueni ratni zloinac. Jesu li mogue neke nove krajike podjele na liniji starih neprijateljstava?

16

EUROPA

JULI 2011

SARAJEVO

ekonomija

Your Desktop

Post O ice
Click Print Postage
Never go to the Post O ce again! Print exact postage and address in one step. The fastest, easiest way to send letters and packages. Save up to 80% compared to a postage meter.

Otvara se prvi McDonalds u BiH

Print o cial U.S. postage right from your PC and printer.

tvaranje prvog McDonalds restorana u Sarajevu oekuje se u prvoj polovini jula, iako jo nije preciziran taan datum. Otvorenje ovisi od dinamike izvoenja graevinskih radova i zavravanja finalnih radova na unutranjosti restorana. Restoran e se otvoriti u prostorijama nekadanjeg Ekspres restorana Bosna na Titovoj ulici, koji je od poetka rata zatvoren. To je upravo ono mjesto gdje svakodnevno moemo sresti sarajevsku ikonu - istaa cipela ika Miu. Kako saznajemo, vlasnici restorana u Sarajevu nisu otkupili klasinu franizu, ve je rije o development license, a itav projekat je raen od nule, ali po strogim standardima kompanije McDonalds. Takva praksa nije strana niti u drugim europskim zemljama pa je od 1.400 McDonalds restorana u Njemakoj na ovom principu otvoreno njih 1.000 dok je 400 u vlasnitvu korporacije. Restoran u Ulici marala Tita e biti otvoren u prvoj polovici srpnja, dok e drive-in u blizini hotela Radon Plaza (ispred salona BMW-a) biti otvoren do kraja septembra. Radovi na tom lokalitetu nisu jo uvijek poeli, jer se eka izdavanje graevinske dozvole iz Opine Ilida. Iako se pekuliralo o otvaranju restorana u drugim gradovima, za sada je sigurno samo otvaranje McDonaldsa u Mostaru u prvoj polovici sljedee godine. U prvom McDonalds restoranu u BiH e biti zaposleno od 60 do 80 ljudi, a dio radnika je ve zavrio obuku u Beogradu, te Austriji i Njemakoj. U prvim mjesecima e u sarajevskom restoranu raditi i radnici koji e doi kao ispomo korporacije i ujedno obuavati domae radnike. Cijena hamburgera e biti dvije KM, dok e meni iznositi do sedam KM. Kompanija je vodila rauna da cijene prilagodi depu bh. graana pa su cijene nie nego u drugim europskim zemljama. Iako e ove godine u restoranu biti dostupna samo osnovna jela, sljedee godine se planira uvoenje lokalnog jela. Prema tvrdnjama izvora, jelo e sadravati somun, kao tipini bh. proizvod. Kompanija je eljela iskljuiti sve mogue neugodnosti pa tako jela nee sadravati svinjsko meso, ve e biti napravljena od piletine, govedine i ribe. Svi posjetitelji McDonalds-a moi e uivati u 400 kvadratnih metara prostora koji e urediti francuski dizajner Philippe Avanzi koji je radio na ureenju enterijera restorana u Parizu i Berlinu. Unutranjost e biti dekorisana brojnim grafitima, slino poput restorana u glavnim gradovima Francuske i Njemake.

$100 O

4-week trial plus

er www.stamps.com/1000

To get the o er, you MUST enter the promo code print344

Say Good Bye Forever To Joint & Muscle Pain

Introducing Hydraflexin:

Thousands report end of pain and inflammation, new flexibility and no side-effects. 3 Back Pain Gone!* 3 Knee & Leg Pain Gone!* 3 Finger & Wrist Pain Gone!* 3 Hips Shoulder & Elbow Pain Gone!*
* This product has not been reviewed or evaluated by the U.S. Food & Drug Adminstration. This product is not intended to treat, diagnose or cure any disease or illness. ** A testimonial represents the experience of just one person. Your experience or result may be different. We look forward to hearing from you. *** This offer is limited to one bottle per US household
Biocentric Health, 2009. All rights reserved.

ted T Pain Rop Ten Natu elieve ral Health r, Consum Digest er

Vo

2 Capsules Daily Is All That It Takes To Get The Relief You Deserve!

I no longer wake up stiff!

Hydraflexin means I no longer wake up stiff or with pain in my knee.


~ Lolita R., Palos Heights, IL

Call today to find out how you can get a FREE bottle of Hydraflexin. You have nothing to lose but your pain. Not available in stores.

888-779-0164
24 hours 7 days a week

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

17

intervju

INTERVJU: Daniel Serwer,

ameriki strunjak za Balkan


Nadam se da e Daytonski sporazum biti izmijenjen tako da omogui vlastima u Sarajevu sve nadlenosti neophodne u pregovorima za prikljuenje EU.

Ako se Bruxelles ne opameti,


roglaenje nezavisnosti Republike Srpske ne bi bilo u interesu Srbije, jer ako bi Boris Tadi podrao takav projekt, morao bi odustati od ulaska u EU, a ako bi mu se suprotstavio, izgubio bi prve idue izbore - ocjenjuje Daniel Serwer, predava na koli za napredne meunarodne studije Univerziteta Dons Hopkins (SAD) i jedan od najpoznatijih amerikih strunjaka za Balkan u intervju naem magazinu. Serwer ukazuje da je Tadieva slubena posjeta Sarajevu, najavljena za 6. juli, olakana nakon hapenja Ratka Mladia Kako komentirate injenicu da je Beograd proteklih go-

BiH bi se mogla raspasti


P
dina razvijao bliske odnose s Banjalukom, a da predsjednik Srbije tek sada ide u slubeni posjet Sarajevu? SERWER: Srbija, dok glasno insistira na podrci jedinstvenoj Bosni i Hercegovini, u praksi je fokusirana na podravanje Republike Srpske i Milorada Dodika u njegovom zahtjevu za maksimalnom autonomijom. Ali, Beograd nee eljeti da Dodik ide u pravcu nezavisnosti, jer to bi stavilo Borisa Tadia u teku poziciju - priznavanje RS i ujedno odustajanje od nade za skoriji ulazak u EU, ili nepriznavanje i odustajanje od nade za reizbor na predstojeim izborima u Srbiji.

18

EUROPA

JULI 2011

ta se to promijenilo u odnosu na prethodne godine, to je stvorilo uvjete za Tadievu posjetu Sarajevu? SERWER: Izvjesno je da je hapenje Ratka Mladia i njegovo isporuenje Hakom tribunalu olakalo tu posjetu, kako za predsjednika Srbije, tako i za bonjakog lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia. Mogue je, takoe, da su u Republici Srpskoj shvatili da se izgradnja hidroelektrane na Drini i drugi projekti od znaaja za vlasti u Banja Luci nee dogoditi i realizirati bez saradnje i saglasnosti Sarajeva. Je li Tadiev posjet posljedica pritiska EU i Amerike, u kontekstu dobijanja statusa kandidata za lanstvo u EU, ili je rije o neemu drugom? SERWER: Mogu zamisliti da su i Bruxelles i Wasington pozvali Tadia da posjeti Sarajevo i da promjeni balans politike Srbije, u pravcu podrke dravnosti BiH, a ne Republike Srpske. On, svakako, nee biti razoaran onim to e tamo vidjeti. Bio sam prole nedjelje u Sarajevu i utvrdio da je situacija znaajno unaprijeena u posljednjih deset godina. To je zaista lijep grad. Meu temama koje e biti na dnevnom redu, tijekom posjete, najavljeno je pruanje podrke BiH u procesu europskih integracija. Koliko je onda BiH suverena drava ako predsjednik druge zemlje ima presudan utjecaj na najvaniju temu - europske integracije? SERWER: Ve dugo se pokazuje kao neophodno da se preko Beograda utjee na Banja Luku. Takoer, utjecaj na neke bh Hrvate vri se preko Zagreba. Moda bih ja volio da to nije sluaj, ali injenice govore drugaije.

Mogu li se oekivati izmjene Daytonskog mirovnog sporazuma i kada? SERWER: Da. Daytonski sporazum mora biti izmijenjen i dopunjen u skladu s odlukom Europskog suda za ljudska prava u vezi s njegovim diskriminacijskim odredbama. Nadam se da e Daytonski sporazum biti izmijenjen tako da omogui vlastima u Sarajevu sve nadlenosti neophodne u pregovorima za prikljuenje EU. Bit e tu jo izmjena neophodnih za proces europskih integracija. Nemam ideju kada bi do tih promjena moglo doi. Iskustvo pokazuje da je to mogue samo uz pritisak izvana, i s jasnom naznakom o tome ta je neophodno uiniti kako bi se ostvario konkretan napredak, kao to je bio sluaj u pogledu ispunjavanja uvjeta za viznu liberalizaciju. Ali, elja za promjenama raste i u samoj BiH i volio bih da vidim da taj pritisak bude sve jai. Graani nee biti sretni da vide BiH koja zaostaje za drugim zemljama u redu za EU. U kontekstu europskih integracija BiH i nunosti centralizacije vlasti, kakvo bi moglo biti ponaanje Milorada Dodika? SERWER: Dodik e uiniti sve da EU u procesu integracija izravno pregovara s Republikom Srpskom, kao to je to uspjeno uinio u sluaju strukturnog dijaloga o pravosuu. Bruxelles bi se morao opametiti u vezi s tim i jasno staviti do znanja da je vlada u Sarajevu ta koja se prikljuuje EU, a ne Federacija ili Republika Srpska. Ako Bruxelles u tome ne uspije, to bi moglo prouzroiti raspad BiH, to vjerojatno ne bi bio miran proces. Povrh toga, ishod ne bi bio onakav kakav bi Zagreb i Beograd eljeli.

intervju

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

19

hrvatska

HRVATSKA LANICA EU 1. JULA 2013.

Hrvatskoj zeleno svjetlo za lanstvo u EU

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Europskog vijea predsjednik Herman van Rompuy, Bruxelles, 24. juna 2011.
uropsko vijee, tijelo sastavljeno od predsjednika drava i vlada lanica Europske unije, donijelo je u petak politiku odluku o zavretku hrvatskih pristupnih pregovora do kraja mjeseca i potpisivanju pristupnog ugovora do kraja godine. Gospoo predsjednice Vlade, imam ast prenijeti vam dobru vijest u ime 27 drava lanica Europske unije, u ime 27 predsjednika drava ili vlada Hrvatska e postati 28. drava lanica Europske unije. Europsko vijee oekuje da pregovori budu zakljueni do konca lipnja, kako bi pristupni ugovor bio potpisan prije kraja godine, kazao je rano poslijepodne nakon sjednice Europskog vijea njegov predsjednik Herman van Rompuy. On je hrvatskim vlastima, graanima i premijerki osobno estitao na uspjehu u reformama, naglaavajui kako je hrvatski primjer inspirativan za susjede na jugoistoku Europe, jer pokazuje da je mogue prevladati sjene prolosti i ui u lanstvo Europske unije. Oekuje se da Hrvatska nakon ratifikacije u parlamen-

tima svih drava lanica postane punopravni lan Europske unije 1. jula 2013. godine. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso kazao je kako e Hrvatska nastaviti sa reformama do punopravnog lanstva, a to se tie susjeda kazao je: Hrvatsko lanstvo u Europskoj uniji treba biti primjer drugim dravama Zapadnog Balkana. Hrvatski primjer pokazuje da ako zemlja kandidat ispuni nae jasne uvjete, mi kao Europska unija potujemo svoje obaveze iz Solunske agende: europska perpektiva Zapadnog Balkana je vrlo realna! Takoer, dananji dogaaj znaajan je doprinos miru, pomirenju i stabilnosti regije. Ovaj dan zaista jest povijesni za Hrvatsku i za sve njene graanke i graane, kazala je hrvatska premijerka Jadranka Kosor nakon slubene odluke o zavretku hrvatskih pristupnih pregovora. Jedno je sigurno mnogo toga to smo uinili, i u borbi protiv korupcije, i u borbi protiv kriminala, i u reformi pravosua, i mnogi projekti koje smo ugradili u vie od 138 mjerila
JULI 2011

20

EUROPA

za otvaranje i zatvaranje pojedinih poglavlja osobito poglavlje 23 svi su ti procesi nepovratni i svi su u to sam zaista sigurna na dobro sviju nas koji ivimo u Hrvatskoj! Do lanstva monitoring tri poglavlja U nekim trenucima bio je to zaista trnovit put, ali sve se isplatilo, kazala je gospoa Kosor upuujui poruku ohrabrenja susjedima: I mislim da je to pravi pokazatelj naim susjedima da treba uznastojati, da ne treba posustajati i da se taj trud isplati! Hrvatska e do punopravnog lanstva imati monitoring triju poglavlja: Pravosue na okolnost borbe protiv korupcije i potivanja ljudskih prava, Pravda, sloboda i sigurnost - na okolnost priprema za ukljuenje u schengenski sustav i Trino natjecanje - na okolnost praenja restrukturiranja

brodogradilita. Stare lanice s obzirom na iskustva nekih recentnih proirenja, s obzirom na situaciju u Grkoj ele biti sigurne da im novopridola lanica ulijeva povjerenje, da je u stanju ispunjavati obveze, a da se nee dogoditi da nakon to postane lanica mehanizmi tog sustava, te drave nisu u stanju izdrati obaveze lanstva, kae dravni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Andrej Plenkovi. Ipak, u ovoj opravdanoj euforiji ne treba zaboraviti da je Hrvatska mogla ui u Europsku uniju jo prije devet godina, kae za na radio profesor europskih integracija Damir Grubia. Jo 1993 poinjena je prva kardinalna greka, kada je tadanje dravno vodstvo odbilo poziv da Hrvatska ue u Viehradsku skupinu. Druga je pogreka napravljena 1995. kada je Hrvatska odbila ui u CEFTU, i ula tek deset godina kasnije. Trei je razlog dvogodinji spor sa Slovenijom, koji je na kraju rijeen arbitraom, kae Grubia. Na kraju, etvrti razlog zato kasnimo u Europsku uniju je to to smo godinu dana zatezali oko ZERP-a, Zatienog ribolovno-ekolokog pojasa, i zahtjeva Europske unije da se iz njegove primjene izuzmu drave lanice Europske unije jer, kada uemo u Europsku uniju, ZERP se ionako na njih nee moi primjenjivati. Dakle, mi imamo etiri razloga zbog kojih kasnimo 9 godina za ulaskom drugih postkomunistikih zemalja u Europsku uniju. I naravno - kako je zavretak pregovora jedan uspjeh i napredak, moramo to proslaviti dolino i sa zadovoljstvom, ali sa druge strane ne smijemo smetnuti s uma i ove razloge, da i mi, ali i Europska unija neto nauimo, zakljuuje Grubia.
-

hrvatska

Platite 3, dobijete 3 mjeseca besPlatno


Ve danas postanite na pretplatnik i 3 mjeseca besplatno uivajte u kanalima BN, BosTel i NTV Hayat.

Utedite ak 100$!
Paket BN-BosTel-NTV Hayat ukljuuje:
uz PretPlatu

269.99$
6-mj. paket
oPremu za satelitski sistem i Potarinu

3 mjeseca

3 mjeseca
besPlatno

RADIO

RADIO

SADA JE DOSTUPAN DVR!


Nazovite i saznajte vie.
Europa_62011

Zinwell ZDS-801N

1.888.238.2643 www.globecastwtv.com/DVR
Ponuda i servisne usluge dostupne su samo u SAD-u. Posebna ponuda vai samo za nove pretplatnike. Nisu ukljuene mogue takse, trokovi obrade i instalacije. Nakon aktivacije plaa se naknada od 25$. Mogua su odreena ogranienja. Posjetite www.globecastwtv.com da biste pronali spisak samostalnih strunih instalatera u Vaoj blizini. Za ovu ponudu ne odobravamo povrat novca. Ponuda vai do 30.06.2011. 31.07.2011.

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

21

feljton

HAAG: Zapisnik sa suenja Radovanu Karadiu (13)

Pripadnici UNPROFOR-a o svom zarobljavanju


a suenju bivem lideru bosanskih Srba, Radovanu Karadiu, tuiteljstvo je poelo izvoditi dokaze vezane uz optube za uzimanje meunarodnih promatraa kao taoca, za to se optueni tereti pred Hakim sudom kao i za genocid i druge zloine tijekom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995). O svom zatoenju od strane Vojske Republike Srpske svjedoilo je nekoliko tadanjih pripadnika UNPROFOR-a. Bivi ukrajinski mirovni promatra Aleksandr Vishnevski (Aleksandar Vinjevski) ispriao je sudu kako je zajedno sa etrdesetak kolega zarobljen na sarajevskoj Ilidi od strane Vojske Republike Srpske.

Energoinvest gdje su ih prvo smjestili nakon to su ih odbili pustiti da se vrate iz obilaska linija fronta u sarajevsku vojarnu Maral Tito. Da su se odnosili zatitniki prema vama i da e vas pomaknuti iz tvornice kako bi bili zatieni. Jel tako?, upitao je Karadi. Ne znam ba da su se zatitniki ponaali prema nama. Da su nas eljeli zatititi zato bi nam oduzeli osobno naoruanje?, odgovorio je protupitanjem svjedok porekavi zakljuke optuenog. Nakon Vinjevskog optuba je izvela biveg francuskog pripadnika UNPROFOR-a kojeg su srpske snage zarobile i zatoile kako bi sprijeile zrane napade NATO snaga. On je svjedoio pod zatitnim mjerama skrivenog lika i imena, pod pseudonimom KDZ-196. Njegov iskaz o zarobljavanju od strane pripadnika VRSa, 26. maja 1995. godine tokom patrole nadzora tekog naoruanja VRS-a u okolici Sarajeva, proitala je tuiteljica Caroline Egerton: Poeli su da mu prijete. Po zapovijedi zapovjednika Media jedan je njegovih vojnika je pucao po straarskom punktu UNROFOR-a iz lansera rakete. Kapetan Drago je stavio svjedoku no na vrat dok mu je jedan drugi vojnik uperio kalanjikov u lea traei da poloi oruje. Ukoliko ne rekao je da e svi biti ubijeni. Onda je kapetan Drago traio od jednog njegovog vojnika da otvori vatru iz bacaa raketa na UNPROFOR-ov tenk i prijetio je svjedocima da e u njih pucati ukoliko ne posluaju., stoji u iskazu zatienog svjedoka. Karadi je tijekom unakrsnog ispitivanja pokuao prikazati kako su pripadnici UNPROFOR-a zarobljeni nakon sukoba izmeu mirovnih pripadnika francuskog kontingenta i srpskih vojnika na Vrbanjskom mostu prilikom ega je bilo mrtvih na obje strane. Kalbarczyk: Bili smo vezivani za potencijalne mete NATO-a. Suenje bivem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadiu nastavljeno je svjedoenjem jo jednog mirovnog promatraa UNMO-a koji je opisao kako je zarobljen u okolici Sarajeva te zavezan za potencijalne mete NATO avijacije. Vojni promatra UN- a poljski asnik zrakopolovstva Janusz Kalbarczyk (Janu Kalbarik), nadzirao je 26. maja 1995. godine potivanje sporazuma o iskljuenju tekog naoruanja kada su ga snage bosanskih Srba odvele na Pale nakon bombardiranja od strane NATO zrakoplova.

Radovan Karadi: Optuen za genocid, istrebljenje, ubistva, progone, deportaciju, neovjena djela, djela nasilja s primarnim ciljem irenja terora meu civilnim stanovnitvom, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. U ovom i iduim brojevima Europa magazina itajte aktuelne detalje sa suenja prvom predsjedniku Republike Srpske.

Tokom ruka 26. maja 1995. godine do tada prijateljski naklonjeni srpski vojnici su ih razoruali i nakon krae prepirke te prijetnji, tjerali da se podijele u manje grupe to su pripadnici UNPROFOR-a isprva odbijali. I onda su neki od mlaih vojnika, koji su imali samo 17 ili 18 godina, doli na to mjesto i doveli su vujake (njemake ovare) na povodnicima. I onda su poeli hukati pse na nas, ali su ih drali na povodniku. I onda su nas etrnaestoricu, koji smo bili u jednog grupi, prisilili da uemo u vojarnu, prisjetio se svog zarobljavanja Vinjevski. Tuiteljstvo je kao dokaz uvelo naredbe iz Glavnog taba Vojske Republike Srpske u vezi sa zarobljenim pripadnicima UNPROFOR-a sa ime je eljelo prikazati zapovjednu odgovornost nad akcijama zarobljavanja mirovnih promatraa. Jedna od predstavljenih zapovjedi iz Glavnog taba VRS- a bila je i ona o njihovom oslobaanju 16. jula 1995. godine. No svjedoku na vrat Tijekom unakrsnog ispitivanja optueni Karadi je konstatirao da su Vinjevskog i promatrae UNPROFOR-a vojnici VRS-a eljeli zapravo zatititi od NATO udara na tvornicu

22

EUROPA

JULI 2011

Policajac nam je rekao da dignemo ruke u zrak i da ima nareenje da nas ustrijeli ukoliko se ponove zrani udari, opisao je poetak svog vietjednog zatoenja svjedok Kalbarczyk. Nakon zarobljavanja, mirovni promatrai su odvezeni iz okolice Sarajeva u sredite Pala. Nalazili smo se na nekoj trnici, na kojoj je bilo dosta civila, a meu njima i vojnika. Neki od njih su bili vrlo uzbueni. Zbog pobjede pod navodnicima. Barem sam ja tako shvatio. Bili su veseli, smijali se, rugali su nam se, vrijeali nas, verbalno zlostavljali. Jedan od civila mi je ak priao i pljunuo mi u lice, bio je to jako opasan trenutak, prisjetio se svjedok. Karadi: Hapsili smo pripadnike UN-a Ubrzo su zarobljene mirovne promatrae odveli u blizinu mjesta eksplozije, skladite municije, gdje su svjedoka zavezali lancima za gromobran. Nakon nekog vremena odvezli su ga na Jahorinu s jo nekim taocima kako bi ih privezane za radare intervijuirao novinar bosanskih Srba. Je li se bojite NATO aviona, upitao je ondanji novinar na video snimci reportae prikazanoj od strane tuiteljstva. Bojim se, jer ne znam kada e NATO bombardirati, odgovorio je zarobljeni mirovni promatra na snimci.

se brani sam nastavio je pobijati optube tuitelja kao i iskaz svjedoka da su civili namjerno gaani s poloaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Nepotpune istrage na kojima su doneseni zakljuci da su smrtonosni projektili na sarajevske civile ispaljeni s poloaja VRS-a, za Karadia se ne mogu koristiti kao dokazi pred meunarodnim Hakim sudom. Prije ispitivanja proitao je jedan po jedan izvjetaje svjedoka koji su po odbrani frizirani. Tako i zakljuak o snajperskom hicu ispaljenom s poloaja VRS- a iz zgrade naselja Dobrinja I (datum incidenta je ostao skriven zbog zatite svjedoka koji je potpisao uviaj). Ako mogu da Vas zamolim da potvrdite znai: zrno od 7,62 doletjelo je, probilo je foliju na 116 cm, potom zavjesu na 116,5 ....pogodilo oteenu u predjelu grudi, izalo na lea i zatim udarilo u ormar na visini od 124, prolo kroz ormar....i na visini od 131 izalo, a 132 je na zidu. To je putanja po vertikalnoj ravni. Je li moemo dobiti sljedeu stranicu da vidimo je li bilo kakve horizontalne deklinacije, prezentirao je izvjetaj svjedoka o snajperskom smrtonosnom hicu. Kako bi pobio nalaze svjedoka i njegovih kolega da je na civile otvarana iznenadna i namjerna vatra pa i spomenuti snajperski hitac, optueni je vie od tri puta due nego tuiteljstvo ispitivao svjedoka KDZ 477 o detaljima niza uviaja u kojima je sudjelovao.

feljton

Aleksandr Vishnevski, bivi ukrajinski mirovni posmatra

U ovakvu situaciju je ove ljude dovela meunarodna zajednica i njezine odluke. Je li e oni preivjeti, ovisi o tome hoe li NATO djelovati, konstatirao je spomenuti novinar zakljuujui prilog. Propagandnu reportau tuiteljstvo je iskoristilo kako bi se svjedok prepoznao u kadru kao i neke svoje kolege takoer privezane za vojne instalacije na Jahorini. Tokom unakrsnog ispitivanja svjedoka Kalbarika, optueni Karadi je ponovno istaknuo kako su mirovni promatrai UN-a zarobljeni budui da je Vojska Republike Srpske vjerovala kako dojavljuju koordinate potencijalnih meta NATO snagama. Karadi negira kriminalistike istrage Zatieni svjedok KDZ 477, kriminalistiki tehniar sarajevskog centra slubi bezbjednosti, koji je sudjelovao u niz uviaja ranjavanja i ubijanja civila, artiljerijskim i snajperskim djelovanjem zavrio je svjedoenje. Tokom drugog dana njegovog svjedoenja Karadi koji
JULI 2011

Rasprava o profesionalnosti Pri tom je svaki put elio ukazati na navodnu neprofesionalnost u voenju istrage. A koliko je daleko zgrada koju ste Vi oznaili kao mjesto izvora vatre, upitao je Karadi. To je teko sada rei, odgovorio je svjedok nakon ega je optueni nastavio. A koliko je ugao koje zrno zaklapa s horizontalom s podom. Koliki ugao zaklapa to zrno, na 4 ili 5 metara penje se 16 cm; upitao je dalje optueni. Nisam sada u mogunosti da kaem. Nisam to tamo uradio jer nisu od mene traili (istraitelji). To se moe kasnije raunati, odgovorio je KDZ 477. Pa trebalo je. Zar ne mislite da trebamo imati dva ugla? Po horizontali i po vertikali da bismo mogli ovu zgradu da oznaimo? Ili da imamo veliinu sobe da bismo mogli ugao izraunati. I da imamo distancu izmeu ove zgrade (gdje je

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

23

feljton

ena pogoena) i druge zgrade (od kud je metak navodno ispaljen), konstatirao je Karadi. Promatra: Karadievi ljudi znali su sve o taocima Na suenju bivem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadiu jo je jedan svjedok, bivi pripadnik mirovnih promatraa UNMO-a, opisao svoje iskustvo kad su ga zajedno s kolegama srpske snage uzele za taoca i zatoile na mjestu moguih zranih udara NATO-a, 25. maja 1995. godine. Sve se promijenilo u trenutku, prisjetio se kanadski major Patrick Rechner kada su ga zarobili u njegovom uredu na Palama gdje je radio kao oficir za vezu, komunicirajui sa srpskim vojnim i politikim dunosnicima. Prema opisu svjedoka Rechnera odmah su im upuene prijetnje. Poelo je sa vrlo prostim zahtjevom, da se zaustave zrani udari. Potom je rekao (vojnik VRS-a kanadskog porijekla Nicholas Nikola Ribi): ako vam je stalo do ivota vi ete opozvati ove udare, naveo je svjedok. Pripadnici Vojske Republike Srpske odveli su ih u Jahorinski potok gdje su ih lisicama zavezali u bunkerima na koje se sumnjalo da bi mogli postati mete NATO aviona. No prethodno su ih putem izloili lokalnim civilima koji su svoj bijes.zbog zranih udara iskalili na promatraima.

vezan lisicama za gromobran, Zametici je rekao kako je okiran ponaanjem i tretmanom. On je rekao: pa vremena su se promijenila. I nita vie. Potom na jedan samozadovoljan nain je dodao komentar sam sebi: to e general (NATO-a, Rupert) Smith uraditi sada? I onda je otiao niz put, izjavio je svjedok napominjui kako je ui krug ljudi oko Karadia i te kako bio upoznat s krenjem meunarodnog prava kada ih je uzeo za taoce. Nakon nekoliko sati pripadnike UNMO-a su odvezli su do radara na Jahorini gdje su zarobljene promatrae snimili novinari. Svjedok Rechner je opisao kako su se cijelo vrijeme bojali za ivot. ak i kad su ih umjesto na stratite dovezli u hotel Plitvice na Jahorini. S premijerom Republike Srpske Nikolom Koljeviem svjedok se sastao 21. dan zatoenitva te mu izrazio svoje negodovanje zbog situacije. Tek 18. juna svjedok je zajedno s kolegama osloboen. Nakon tuiteljstva svjedoka je unakrsno ispitao optueni koji se brani sam uz tvrdnje da su mirovni promatrai zarobljeni budui da je Vojska Republike Srpske smatrala kako su pijuni NATO snaga dojavljujui potencijalne mete.

Karadi je sam proitao vlastito priopenje s TV Banja Luka Janusz Kalbarczyk, vojni posmatra iz Poljske pri od 25. maja 1995.godine vazduhoplovnim UN snagama, kao svjedok na suenju u kojem je UN oznaio kao neprijateljsku straRadovanu Karadiu bivem lideru bosanskih Srba, Hag, 28. nu budui da je NATO januar 2011. Jedan od njih zrakoplovstvo napalo se izdvojio iz grupe. poloaje VRS-a, a na Priao naem vozilu i zahtjev UN-a.Te da srpska strana vie nee smatrati UN za otvorio vrata i poeo me udarati rukama i nogama. Naalost mirotvorce ukoliko udari ne prestanu, to je optueni naveo imao sam samo jednu ruku da se branim tako da sam dobio kao slubeni stav u sporno vrijeme. Suenje se nastavlja u epar dobrih udaraca nogama i rukama, opisao je svjedok. tvrtak izvoenjem novog svjedok optube, za genocid i druge zloine u BiH tokom rata (1992-1995). No prijetnje smru nisu upuivane mirovnim promatraima samo od civila, nego i od viih zapovjednika VRS-a. Jedan od srpskih vojnika, potpukovnik, za kojeg smo poslije saznali da je bio na elu organizacije za informiranje i tisak njihovih jednica na Palama, imao je video kameru. Pokazao nam je svoj pitolj koji je izvadio i pokazao nam dva zareza na drci koje je urezao. To je rekao da je za dvoje ljudi koje je ve ubio. Rekao je ako ne poginemo od zranih udara do kraja dana da e on doi i pogubiti nas. I da bi mu se stvarno svialo imati jo tri zareza na pitolju, za nas trojicu, sjetio se nekih od vie prijetnji svjedok. Budui da je kao oficir za vezu esto suraivao s kabinetom Karadia svjedok Rechner je poznavao njegovog glasnogovornika Jovana Zameticu. Kada ga je vidio u vojnoj i politikoj delegaciji koja je obilazila mjesta NATO udara, svjedok, Pri kraju izvoenje dokaza o teroru nad Sarajlijama Kao zadnji svjedok ovoga tjedna na suenju lideru bosanskih Srba u vrijeme rata Radovanu Karadiu svjedoio je istraitelj hakog tuiteljstva Barry Hogan, bivi profesionalni vojnik u kanadskim snagama, koji je posjetio mjesta incidenata stradanja sarajevskih civila te skupljao dokumentaciju vezanu uz operacije Sarajevsko-romanijskog korpusa. S njime je tuiteljstvo gotovo zakljuilo izvoenje dokaza vezanih uz optube za teror nad sarajevskim civilima. Svjedok Hogan je istraivao i prikupljao dokaze vezane uz sluajeve protiv generala Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Dragomira Miloevia i Stanislava Galia, osuenih na dugotrajne kazne zatvora zbog zapovjedne odgovornosti nad
JULI 2011

24

EUROPA

feljton
25

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

feljton

snajperskim i artiljerijskim djelovanjem po civilnim podrujima izmeu 1992. i 1995. godine. Tuiteljstvu i sucima, Hogan je kao svjedok opisao to je radio pri desetak, slubenih posjeta Sarajevu: Ovo je popis, ja sam fiziki bio na svakoj od lokacija gdje su ti ljudi bili ranjeni ili gdje su bili svjedoci neijeg ranjavanja ili pogibije. Imao sam sa sobom GPS ureaj sa satelitskim signalom kako bi izvrio tono oitavanje lokacije na terenu. Hogan je objasnio okolnosti vezane uz svaku pojedinu istragu incidenata spomenutih u optunici protiv Karadia. Pa tako i one snajperskog ranjavanja i ubijanja civila u sarajevskim tramvajima. Poput rtve navedene u optunici koja je ranjena kad se vozila tramvajem 1994. godine ulicom Zmaja od Bosne. Kada sam bio na toj lokaciji sa svjedokom. Sastali smo se na parkiralitu muzeja. Premda nisam imao primjerak izjave svjedoka, niti nekakve fotografije koje bih mogao pokazati svjedoku, zamolio sam svjedoka da po svom najboljem sjeanju pokae gdje je bio kada su meci pogodili tramvaj. I kada je bio ranjen. Ovo je ta lokacija. Svjedok je pokazao na trotoar i na mjesto gdje su bile tranice, prisjetio se istraitelj Hogan. Tijekom unakrsnog ispitivanja optueni Karadi koji se brani sam pokuao je dovesti u pitanje zakljuke istraitelja Hogana o smjeru projektila. Pritom dovodei u pitanje iskaze rtava, nalaze sarajevske policije, valjanost GPS navigacijskog ureaja, ali i upitnost koritenja istraitelja Hogana istim.

Molim Vas. Da li ovako utvrene koordinate, koje ste Vi utvrivali, da li se one mogu unijeti u mape kojim se koristio UNROFOR?, upitao je optueni. Nemam pojma, odgovorio je svjedok napominjui da vjerovatno da ako su se odreivale prema istim stranama svijeta. Razumijete to pitam? Ne kritiziram nego pitam, poto mi imamo dokumente i dokazne predmete koji potiu od UNROFOR-a, objasnio je optueni. Smith: VRS potpuno kontrolirana s politikog vrha U nastavku suenja bivem lideru bosanskih Srba Radovanu Karadiu svjedoio je zapovjednik mirovnih snaga UN-a u Sarajevu 1995. godine Rupert Smith. Tijekom njegovog mandata, zavrne godine rata, dogodilo se nekoliko incidenata navedenih u optunici protiv Karadia, poput uzimanja meunarodnih promatraa za taoce, ubojstava u Srebrenica te drugi vei masakr civila na sarajevskoj trnici Markale. Ponaanje Vojske Republike Srpske koordinirano je s vrha vlasti bosanskih Srba, potvrdio je tuiteljstvu britanski umirovljeni general Smith koji je u zadnjoj godini rata esto komunicirao s vojnim i politikim voama ukljuenima u sukob. Kako bi pokazao zapovjednu vezu izmeu optuenog i vojske, tuitelj Alan Tieger, meu niz prezentiranih dokumenata i zapovijedi, proitao je i direktivu 7 koju je Karadi iz-

26

EUROPA

JULI 2011

dao VRS-u u martu 1995. godine: Skreem Vam panju na zadnji paragraf. Tu se govori o proboju neprijatelja du stratekih pravaca koji treba sprijeiti...i zatim se kae da treba vezati to vie neprijateljskih snaga: Dok u smjeru enklava Srebrenice i epe napraviti to prije potpuno fiziko odvajanje Srebrenice od epe. Sprijeiti bilo kakvu komunikaciju izmeu pojedinaca iz dvije enklave. Planiranim i dobro smiljenim djelovanjem stvoriti nesnoljivu situaciju potpune nesigurnosti. Bez ikakve nade u daljnje preivljavanje ili ivot za stanovnike Srebrenice i epe. Tokom jednog od sastanaka prije napada na zatiene enklave, od svjedoka je general VRS-a Ratko Mladi zatraio da UNPROFOR pomakne promatranice koje su uspostavljene po liniji sukoba oko epe i Srebrenice. Naime, prema rijeima svjedoka, srpska strana je imala drugaije tumaenje veliine enklave od veliine zatiene zone. I tada je Mladi priprijetio novim ogranienjima kretanja mirovnih snaga UN-a, dostave hrane, lijekova i ostalih namirnica. Prilikom protesta zbog estih snajperskih napada na sarajevske civile prilikom spomenutog, ali i ostalih sastanaka, svjedok Smith je dobijao slian odgovor: Dvije stvari su se esto dogaale u vrijeme kad smo imali te susrete. Odgovor je bio: mi inimo to jer oni to rade. A drugo: vi (UNPROFOR) to ne prekidate pa onda ja to moram uiniti.

Umirovljeni britanski general Smith je ispriao kako su se 1995. godine mirovne snage UN-a osjeale kao tit i taoci u isto vrijeme, nalazei se izmeu zaraenih strana. Takoer opisao je okolnosti pod kojim je UN zatraio od NATO-a udare 25. maja 1995. nakon to je VRS odbila vratiti teko naoruanje sukladno sporazumu o njegovom iskljuenju. VRS je, prema rijeima generala Smitha, nakon NATO udara po stratekim poloajima VRS-a, srpske snage su odgovorile tako to su napale sve zatiene enklave to je rezultiralo veim brojem rtava. Smith se na zahtjev tuiteljstva prisjetio i zarobljavanja kolega, mirovnih promatraa, koje su srpske snage razmjestile i zavezale za potencijalne mete NATO aviona. U jednom telefonskom pozivu mu je zaprijeeno da e se zarobljenim pripadnicima prerezati vratovi ukoliko se NATO udari odmah ne zaustave. Tokom detaljnog opisa uloge Ratka Mladia u operaciji uzimanja meunarodnih promatraa za taoce svjedok je spomenuo i kako pripadnici UN-a ruske nacionalnosti nisu, za razliku od ostalih, zatoeni i koriteni kao ive mete. Mislim da smo mi saznali od ruske jedinice u UNPROFOR-u da oni nee biti zarobljavani, izjavio je svjedok.

feljton

(u iduem broju: Karadi: Za napad na Srebrenicu kriv UNPROFOR)

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

27

reportaa

BRZIM PREKO BOSNE - PUTOPIS (17)

U sjenci Igmana i Bjelanice


Nema vie leopardove koe u Bosni i Hercegovini. Ima ponegdje koe psa dalmatinca, onog bijelog sa crnim takicama. Tendencija je da svako bude u svom plemenu, ili da budem malo njenija, u svojoj bai.
Pie: Ljiljana Piroli a, vrijeme je da se ide na jug. Putujem brzim vozom za suncem o kojem je i Arsen Dedi pjevao u svojoj pjesmi Brzim preko Bosne. U tom kraju vie nee sresti tugu / Stii emo sunce, vlakom prema jugu. / Ostaviti dane i godine posne, / Kao davno nekad, brzim preko Bosne. Pjevuim iekujui moje sluajne saputnike, ali nikoga nema. Dodue, nema ni onih klasinih kupea kao u istom vozu koji ide prema sjeveru. Dakle, od Sarajeva do Ploa, preko Mostara, kae se drugi vagoni. To je novost; i to da do Hadia stiem sama u vagonu. Ne u kupeu, njih nema, nego u vagonu. Jedini sam putnik koji izlazi na stanici u Hadiima. Udaljeni su samo 17 km od Sarajeva i dio su sarajevskog Kantona. Nema vie leopardove koe Imam prijatelje Srbe koji su svoju kuu u Hadiima, nati kaem, od penzije ena i ja podmirimo samo reije, a djeca mi alju i donose. Sve troje su u Holandiji i ja sam sretan otac. Sad e mi estoro njih doi, sinovi, snahe, unuci... Bie puna kua svega, kae ovaj bivi Bratunanin. uo je da industrijska zona u Donjim Hadiima dobro radi, ali sumnjiavo vrti glavom. Moda radi, ali ja ne vidim naroda unutra, kae eretski. Prosjeno, ali ni blizu kao prije Otkrivam zato, niko osim mene, tog jutra nije stigao vozom u Hadie. Kako su u sarajevskom Kantonu, Hadii imaju redovan gradski saobraaj, a autobuska karta do glavnog grada kota samo 3 KM. Dok stoji na autobuskoj stanici, Ismet Kalem mi nudi svoj kiobran da ne pokisnem. Kae da je ivot u ovom gradiu prosjean i da nije ni blizu kao prije. Dirnulo me ovo obiljeavanje godinjice Titove smrti. Svega je bilo u njegovo vrijeme. Pamtim to vrijeme i kako se tada ivjelo. Tako se vie nikada nee ivjeti, kae sjetno Ismet. Ali, vi ovdje za sugraanku imate Titovu unuku, Svetlanu Broz. Znate li to? pitam. Znam da ivi tu u jednoj kui, ali nikada je nisam vidio, kae Ismet. Pria mi zatim, kako je nekada davno, na takmienju iz matematike i fizike, njegova kerka, za prvo osvojeno mjesto, dobila Titovu statuu. Ta statua i Titova slika i sada stoje kod mene u kui. Mene niko ne moe ubijediti da je ono bio pogrean sistem. Kako pogrean, kad sam ja ivio u tom sistemu i znam kako mi je bilo.

Brzi voz Ploe-Zagreb, preko BiH, putuje taman toliko brzo da studenti i penzioneri, njegovi najei putnici, mogu da razgledaju krajolik i ispriaju poneku ivotnu priu. Donosimo Vam priu o njima, ali i o ljudima kraj ijih kua svaki dan prolaze vozovi koji putnike nose ko zna kuda.
kon rata, mijenjali sa Bonjacima za njihovu kuu na Palama. I uopte, manje-vie je poznato da je tih zamjena bilo mnogo, tako da sada u Hadiima ima dosta Bonjaka iz istone Bosne, Bratunca, Vlasenice, Foe i Zvornika. Ko je imao ta da mijenja mijenjao je, ko nije imao, dobio je donaciju ili je neka vrsta podstanara u tuem stanu. Nema vie leopardove koe u Bosni i Hercegovini. Ima ponegdje koe psa dalmatinca, onog bijelog sa crnim takicama. Tendencija je da svako bude u svom plemenu, ili da budem malo njenija, u svojoj bai. Kako izgleda u zrelim godinama zapoinjati ivot na nekom drugom mjestu, pria mi Ekrem Macanovi iz Bratunca. Sreli smo se na ulici, upravo u trenutku kada je kia poela da pada. ivim u jednom srpskom stanu, a taj Srbin je u mom stanu u Bratuncu. To smo mi regularno zamijenili i ovjerili u sudu. Lijepo mi je, samo mi je teko da pod stare dane stvaram nova prijateljstva. Sve mi je ostalo tamo. Kad sanjam, sanjam moj stan u Bratuncu. Ovuda sam nekada prolazio kad sam iao na more, kae Ekrem. Pitam ga je li vea penzija u RS-u ili u Federaciji BiH. Pravo da

Hadii - Mjesto u kojem nita nije kao prije


EUROPA JULI 2011

28

Vjernik sam, idem u damiju, ali meni to niko nikad iz kue iznijeti nee, dok sam iv. Pitam ga kako njegovi prijatelji komentariu njegovu odanost bivem voi. Ko ga je poznavao, on ga i cijeni. Mnogi kau: Nikada vie onog vremena. Niija slika vie nikad nee ui u moju kuu. Mislim, od politiara, kae Ismet. Hajrudin esko je bivi profesor informatike i kako je to njima profesionalna deformacija, upuuje me na slubenu stranicu optine Hadii. Tamo sve imate, kae mi. Ali, tamo nema ljudi. Samo turi podaci i brojke i poneka lijepa fotografija olimpijskih planina Igmana i Bjelanice, koje se uzdiu iznad grada. Predaje se Hajrudin, ispriae mi neto o Hadiima. Kae mi da je vidio razglednice Hadia, stare preko 150 godina, na kojima se vidi kakva je to arija nekada bila. A to se tie turistikih potencijala, oni su potpuno zapostavljeni. Nita se ne ulae na Bjelanici i Igmanu, mnogo toga je i devastirano, poput skakaonica na Igmanu i mi samo ekamo da vidimo ta e sa tim gore biti. Ovo je reintegrirana optina, koja je sve do 1996. godine bila u rukama Srba. Kada su se oni povukli, otilo je i stanovnitvo. Tada je poela obnova potpuno zaputenog i poruenog grada. U industrijskoj zoni ima nekoliko velikih internacionalnih firmi, poput Coca Cole recimo, a dobro zarauju i graevinski poduzetnici jer se mnogo gradi u urbanom dijelu optine, stanovi najvie, kae informatiar Hajrudin esko. U potrazi za Srbima Fazila ehi eka autobus za svoje selo Gradac, u blizini. Sluala je na razgovor i eli da svoja zapaanja o Hadiima, podijeli sa mnom. Meni se ini, da ovo od rata na ovamo, svaka godina donosi malo vie nafake. Bogami, ljudi rade po firmama, to u Sarajevu, to u industrijskoj zoni kod nas. Moj mu radi na eljeznici. Tri mjeseca su bili bez plate... I onda su zaprijetili generalnim trajkom, kaem. Ja, morali su. Sada im opet redovno isplauju. A ba mi je bilo neto mrsko to hoe u trajk. Ne moe cijela zemlja trajkovati, mora neko i raditi, je l tako? zakljuuje mudro Fazila. Pitam je da li zna neto o maloj, pravoslavnoj crkvi koja je potpuno okruena stambenim blokovima, tano preko puta damije, svjedoei tako o nekadanjem zajednikom ivotu Bonjaka i Srba u Hadiima. Da li je u funkciji, pitam. Koliko ja znam, crkva je zakljuana, ali oni dou ponekad, kad su neki sveci. Zazvone zvona na crkvi, a vidi se i da se obavlja molitva, neko ono njihovo bogosluenje, kae Fazila. Zna li koliko Srba ima u gradu? Malo, skroz malo. Ne znam moe li se na prste ruke izbrojati, kae apatom. Idem u potragu za Srbima u Hadiima. Bar jednog da pronaJULI 2011

em. Na ulici sve moete da doznate. Dobila sam adresu Gospave Popovi koja mi odmah kae: Ja sam ovdje i ostajem tu, iako sam bolesna. Sin mi je u vajcarskoj, a kerka je udata u Srbiji. Kad izaem na ulicu, poneko me provocira i onako, sitno aka, ali ja to nisam nikada prijavila, kae Gospava. Zar i sad nakon toliko godina od rata? Navodno maloljetnici, ali kako e maloljetnik znati ko sam ja, ako mu to neko ne kae? Unuka mi je ovdje sahranjena prije godinu na groblju. Kad sam nakon dva mjeseca otila na grob da svijee prisluim, vidim, grob raskopan, nadgrobna ploa odnesena, kae tuno Gospava. Jeste li prijavili taj vandalizam? Kome? Policiji, gospoo, kaem. Nisam, treba hodati po sudu i policiji. Bolje je utati, kae Gospava i dodaje da je njena srea to ima dobre komije u zgradi, Bonjake koji joj u svemu pomau. Pod utjecajem nostalgije Primjer druge srpske porodice u Hadiima sasvim je drugaiji. I dok Gospava ivi u zgradi, Nada abak i njena porodica, imaju veliku kuu i mnogo zemlje u rubnom po-

reportaa

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

29

reportaa

druju Hadia. Dok ja pokuavam da pobjegnem od opasnog Nadinog urana, ona mi pria: Suprug i ja smo se vratili 2002. godine, a dvoje djece otilo je u Kanadu, gdje su se dobro snali. Mi smo popravili kuu, ivimo od mueve penzije, sijemo, a i kerka nam prilino pomae. Znam ja ta vas interesuje. Nemamo ama ba nikakvih problema. Ko nam je od komija Bonjaka prije dolazio, dolazi i sad, kae Nada abak i otkriva da ipak, imaju jedan problemi. Na sin Bojan, diplomirani informatiar, koji je diplomu stekao u Jedan od primjera predratnog suivota Kanadi, vratio se u Hadie nakon osam godina i ne Mi pravimo, oni prodaju moe da nae posao. Eno ga, jo uvijek spava. A to se vratio iz te bogate i uljueIzet Koro, pomonik naelnika optine Hadii za izbjene Kanade? pitam. Kae, drmnula ga nostalgija, odgovara gla i raseljena lica, kae da je prije rata, optina imala 24.200 Nada i obje se smijemo, dok uran frke na nas. Eto, mislim, stanovnika, od toga 6.362 pripadnika srpske nacionalnosti i kakav je taj na narod, ili narodi. Gdje god da ode, uvijek mu 746 hrvatske. Ne znam je li rije o politici ili socijalnom moneto fali. mentu, ali prije bih rekao da je to politiko pitanje: od povratIz Beograda u Hadie A porodici Jahi, fali sve. Nemaju ni krov nad glavom. Uskoro moraju iseliti iz srpske kue u kojoj su podstanari, jer se ona prodaje. Jasno pie na fasadi kue. Neima Jahi koja je do rata ivjela u Beogradu, udala se za naeg Bosanca, rodila mu dvoje djece i u vrijeme NATO bombardovanja u Srbiji, doselila s njim u Hadie. Sanja Beograd, tamo je imala posao, a ovdje... ovdje se uopte nisu snali. Nisam se pokajala to sam se udala, ali sam se pokajala to nismo svi ostali u Beogradu. Stalno smo po tuim kuama. Taman se negdje naviknemo, doe neko i iseljava nas. Jedino je dobro to su kole blizu nae kue, pa mogu da kontroliem djecu, jer, ima svata, kae Neima. udim se ta je to svata u ovako malom gradu gdje svako svakoga poznaje. Njena kerka Maida, prelijepa i pametna djevojica, uenica sedmog razreda osnovne kole, kae da ima i droge i alkohola meu uenicima. Bili smo na izletu i dva uenika su ponijela drogu i pivo. Odmah smo ih prijavili nastavnicima, kae Maida i dodaje da u njenoj osnovnoj koli ima samo jedan uenik Srbin i jedan Hrvat. Svi se druimo s njima, ali ne idemo na vjeronauku zajedno, jer oni nemaju vjeronauku.

ka Srba u Hadie, nema nita. Mogu se izbrojati na prste ruke. Bilo je vie projekata kojima su se obnavljale njihove kue i stanovi. im bi ih meunarodna zajednica sa donatorima obnovila, oni bi ih prodali. Mi smo na to ukazivali OHR-u, ali oni su nam odgovorili da nemamo pravo naruavati njihovu privatnost. Onda smo mi rekli: Bujrum, ako je tako, mi emo praviti, a oni neka prodaju! kae rezignirano Izet Koro. Kao i u veini bh. gradova kroz koje sam prola, mladi nemaju nikakvih kulturnih sadraja. Ustvari imaju, ali one, koji im puenje i alkohol nude kao jedinu opciju. Nema bioskopa, pozorita, koncerata, diskoteka, bazena, teniskih igralita... samo kafane. Ima jedna kulturna manifestacija Hadiko ljeto, koja traje desetak dana i to je sve, kae Melis Fio i dodaje da oni uglavnom, zadovoljavaju svoje kulturne potrebe tamo gdje studiraju, a to su najee Univerziteti u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. sne. A na fakultet uglavnom, putuju vozom, Brzim preko Bo-

U iduem broju: Pazari mirie na jorgovan

besplatan upis kompanije

www.bosnianyellowpages.us
30
EUROPA JULI 2011

reportaa
31

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

kultura

SARAJEVO, EVROPSKA PRIJESTOLNICA KULTURE 2014.

ekamo s nekom enjom...


Odluka o kandidaturi Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture bie donijeta tokom predsjedavanja Poljske EU-om
SAVREN PROSTOR ZA KULTURNE SADRAJE Jedan od najljepih gradskih objekata sarajevska Vijenica trenutno se obnavlja sredstvima Evropske komisije

PRESTINA TITULA ZA EHER

Evropski parlament (EP) je na inicijativu Doris Pack, predsjedavajue Odbora za kulturu i edukaciju EP-a, prolog mjeseca usvajanjem Rezolucije podrao kandidaturu Sarajeva i iznimno dodjeljivanje titule evropske prijestolnice kulture za 2014. godinu, a odluku o kandidaturi tek treba donijeti Evropsko vijee; naa novinarka pie o tome ta sve donosi ova prestina titula za koju se ve dvije i po decenije otimaju evropski gradovi, te o obimnosti priprema koji e uslijediti ukoliko ona bude i prihvaena
koliko Evropsko vijee napravi iznimku i po jednostavnijoj proceduri, a na temelju Rezolucije Evropskog parlamenta usvojene sredinom maja, donese odluku o proglaenju Sarajeva evropskom prijestolnicom kulture 2014. godine, to bi zaista bila sjajna vijest, Sarajevo e za ovaj vie nego zahtjevan projekat morati imati neuporedivo iru podrku od one koju mu mogu ponuditi gradske vlasti. Za dobitnike kandidature slijede dugogodinje obimne pripreme i velika ulaganja, ali dugorono, prednosti onoga to ova titula donosi jednom gradu na kulturnom, socijalnom i ekonomskom planu su ogromne.

IDEJA MELINE MERCOURI lanovi Odbora za Sarajeva, meu kojima je agilni Ibrahim Spahi, direktor Meunarodnog centra za mir (IPC) i Festivala Sarajevska zima, od kojeg i potie ova ideja, uskoro bi trebali Vijeu predati aplikaciju za kandidaturu Sarajeva za evropsku prijestolnicu kulture. Odluku o kandidaturi oekujemo u okviru poljskog predsjedavanja EU-om. Mislim da je jako vano napomenuti da smo u stanju objaviti program u 2012., u roku od est mjeseci od donoenja odluke o kandidaturi za evropsku prijestolniJULI 2011

32

EUROPA

cu kulture, jer to je ideja o kojoj govorimo ve 18 godina , kae on. Spahi podsjea na neke od dogaaja kojih je ona proizala: Sarajevo je 2001. bilo domain X bijenala mladih Evrope i Mediterana i tada je obnovljena inicijativa o Sarajevu kao kulturnoj prijestolnici Evrope, 2003./2004. godine realiziran je pilot-projekat Prvi interkulturalni grad Vijea Evrope, koji je danas jedna od najznaajnijih kulturnih inicijativa Vijea Evrope, kao i Prvi interkulturalni, interreligiozni forum Vijea Evrope, koji je okupio vie od dvije stotine intelektualaca Evrope i svijeta. Osim toga, godina 2014. je posebno zanimljiva, jer se tada obiljeava 100. godinjica sarajevskog atentata, 30. godinjica Zimskih olimpijskih igara i Meunarodnog festivala Sarajevska zima i 60. godinjica Evropske konvencije o kulturi, a iste godine u Sarajevu e se odrati jedan od najvanijih politikih skupova u svijetu. Ali, posao koji bi trebao uslijediti vie je nego zahtjevan, procjene govore da bi u najuim organizacijskim strukturama trebalo biti zaposleno oko dvije stotine ljudi. Grad-kandidat treba ponuditi jednogodinji kvalitetan i raznolik program koji e ga povezati sa drugim gradovima, organizacijski dobro pripremljen, kvalitetnu infrastrukturu, privlanu arhitekturu, bogato umjetniko i povijesno nasljee ili neko izuzetno svojstvo po kojem se posebno izdvaja. Smisao ove inicijative roene 1985. jeste da isticanjem bogatstva razliitosti evropskih kultura, podsticanjem prijateljstava, razmjenom ideja osnai osjeanje zajednitva u Evropi. Prva evropska prijestolnica kulture

bila je Atina, a ona je odabrana u znak priznanja pokojnoj grkoj ministrici kulture, filmskoj glumici Melini Mercouri koja je, pratei na aerodrom tadanjeg francuskog ministra Jacka Langa, u razgovoru sa njim dola na ideju da svake godine neki evropski grad ponese ovu titulu. Od tada je ovaj koncept u nekoliko navrata dopunjavan i mijenjan, tako da je 2000. ak devet gradova (umjesto jednog), dobilo naziv evropske prijestolnice kulture, a od 2013. e postojati konkurencija meu gradovima unutar odabrane zemlje. Osim sredstava iz fondova EU, zajedniki organiziranih evropskih i regionalnih programa, koji izazivaju veliki interes medija, razvoj kulturnog turizma, titula Evropskog grada kulture neminovno dovodi do obnove (ili izgradnje novih) kulturnih objekata, te otvaranje novih radnih mjesta. Procjene Evropske komisije govore da priprema nekog grada da postane evropska prijestolnica kulture kota od est do stotinu miliona eura, a ulaganja u infrastrukturu iznose od deset pa do ak dvije stotine miliona eura. Studija Evropski gradovi i prijestolnice kulture koju je Palmer-Rae Associates napravila za Evropsku komisiju (podaci se odnose za period od 1985. do 2004.) pokazuje da se svaki uloeni euro u pripreme u prosjeku vrati desetorostruko. Glavni finansijeri su lokalne vlasti i strukturni fondovi EU-a, ali postoje i dodatna sredstva iz Programa za kulturu EU-a. Pomenuti fondovi su, meutim, dostupni samo dravama lanicama EU-a i zemljama kandidatima, dakle, za BiH ne bi bila dostupna.

kultura

VELIKA ANSA ZA SARAJEVO Dobitnike titule evropske prijestolnice kulture ekaju dugogodinje obimne pripreme i velika ulaganja, ali dugorono, trud se viestruko isplati

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

33

sport

NOGOMET

Bitka za Nogometni savez BiH


Pobjeda nogometne reprezentacije BiH nad Albanijom donijela je IVICI OSIMU i lanovima KOMITETA ZA NORMALI ZACIJU NS BiH prijeko potreban mir pred sastanke koji slijede ovih dana sa predstavnicima FIFA-e i UEFA-e o daljnjim mjerama za konsolidaciju Saveza; na novinar pie o dramatinim dogaajima prije i nakon kvalifikacijskih utakmica sa Rumunijom i Albanijom, lekciji koju je selektor SAFET SUI odrao reprezentativnim zvijezdama nakon sramotnog poraza u Bukuretu, te o poetku agresivne kampanje za kljune pozicije u reorganiziranom NS BiH
akon to su, u suradnji sa lanovima Komiteta za normalizaciju NS BiH, predvoenim Ivicom Osimom, uspjeli u nakani da izmijene Statut Saveza, predstavnici FIFA-e i UEFA-e krajem ove nedjelje dolaze u Sarajevo kako bi nastavili aktivnosti iz svoje mape puta za ozdravljenje bh. nogometa. Prioriteti izaslanika evropske i svjetske nogometne asocijacije bie pripreme za odravanje izborne Skuptine NS BiH, zatim plan reorganizacije radnih mjesta u Savezu te konsolidacija poslovanja i katastrofalne finansijske situacije u koju su NS BiH gurnuli dosadanji rukovodioci. No, u isto vrijeme dok se u prostorijama Saveza bude razgovaralo o ovim tekim pitanjima, o mjerama koje treba poduzeti kako bi Savez konano bio postavljen na vrste temelje, traje estoka, krvava bitka i lobiranje za dunosti u novom Savezu koji bi trebao biti formiran od prvog dana januara naredne godine. SUKOB S KAPITENOM Uvod u otvorenu bitku za ulazak u novi Savez desio se neposredno nakon kvalifikacijske utakmice u Bukuretu i sramotnog poraza naih reprezentativaca. Tada je prvi put vidno uzrujani Safet Sui izaao pred novinare i otvoreno kazao kako krivca za poraz vidi iskljuivo u reprezentativcima koji su odigrali jednu od najgorih utakmica u historiji bh. reprezentativnog nogometa. Svi koji su prisustvovali konferenciji za novinare ili njezin video zapis pogledali na portalu sportsport.ba bili su nemalo iznenaeni tonom i otrinom Suievih rijei izgovorenih nakon sramotno odigrane utakmice u Bukuretu. Pet dana kasnije, nakon jedva izborene pobjede nad Albanijom u Zenici, Sui je pomirljivim tonom govorio o svojim nogometaima, dodajui kako neki od njih mogu, kada su pravi, igrati u najveim svjetskim klubovima. Rekao sam da sam pretjerao u onome to sam rekao, isto kao to pretjeram i

kada ih hvalim. Momci su dali sve, pokazali su da imaju karakter i elju i da im je stalo do dresa koji nose. Nadam se da e im nakon ove pobjede mnogi oprostiti za ono iz Bukureta. Moda je to bio samo incident, odgovorio je Sui na nae pitanje ta zaista misli o svojim reprezentativcima, da li su za velike klubove ili nisu ni i od igraa, kako ih je etiketirao nakon blamae u Rumuniji. Odmah nakon utakmice u Bukuretu, Sui je odrao sastanak sa reprezentativcima i ponovio im sve ono to je kazao i na konferenciji za novinare. Dakle, potcrtao je kako misli da su u Rumuniju stigli kao na odmor a ne na veoma vanu kvalifikacijsku utakmicu, kako nije nimalo sluajno to su mnogi od njih na klupama za rezervne igrae svojih timova te kako e vjerovatno Albancima u Zenici suoiti drastino izmijenjen tim u odnosu na sastav koji je igrao u Bukuretu. Ovakav je Papetov stav izazvao nemalo iznenaenje meu reprezentativcima od kojih su se neki i naljutili, shvativi kako se ova i vie nego otvorena kritika odnosi na njih. U takvoj atmosferi reprezentacija se vratila u Sarajevo a koliko je situacija nakon Suievog istupa bila ozbiljna dovoljno govori i to da dan kasnije uope nije razgovarao sa Emirom Spahiem, kojem je prvo, kao kapitenu reprezentacije i predvodniku ove generacije reprezentativaca, kazao kako je na konferenciji za medije mislio zaista ozbiljno. U nedjelju je Sui sa svojim suradnicima Boretom Sredojeviem, Elvirom Baljiem i Tomislavom Piplicom ozbiljno razmiljao da u utakmicu sa Albancima ue sa sedam novih igraa u odnosu na Bukuret, no poljuljana atmosfera i zajednitvo u ekipi vraeno je to poslijepodne. Naime, svjesni da je utakmica protiv Albanije kljuna kada je u pitanju uspjean nastavak kvalifikacija ka Poljskoj i Ukrajini, ljudi od povjerenja Ivice Osima, predsjednika Komiteta za normalizaciju NS BiH, organizirali su sastanak na kojem su eljeli da se konano raiste sve meusobne nesuglasice i arijska raspravljanja o navodnom

Iako je do izborne Skuptine ostalo jo pola godine, za mjesto predsjednika NS ve sada estoko lobiraju Faruk Hadibegi, Jusuf Puina i jo desetak kandidata
34
EUROPA JULI 2011

bojkotu reprezentativaca i njihovoj elji za smjenom Safeta Suia. Sui i Spahi otvoreno su razgovarali sat vremena i sastanak pred posljednji trening napustili zagrljeni. Na sastanku je Sui Spahiu kazao kako vie nee tolerirati to to kapiten reprezentacije, tokom sastanaka na kojima se analiziraju i pripremaju utakmice, brani suigrae od selektorovih kritika. Dodao je i kako je razoaran ponaanjem reprezentativaca koji su, uprkos njegovim drugaijim uputama, pauzu izmeu posljednjih kola u svojim prvenstvima i priprema reprezentacije iskoristili za odlazak na krai godinji odmor. Sui je posebno potcrtao kako je bio posebno razoaran kada je u medijima vidio slike sa rotilja u Sarajevu kod Mahira Sulejmanovia, plesaa prateeg banda Dine Merlina, na kojem je bila nekolicina reprezentativaca iako za to nisu imali selektorovo odobrenje. S druge strane, Emir Spahi je kazao kako ne postoji niti je postojala nikakva nakana za navodnim ruenjem Suia, kako njegovo prijateljstvo sa Sergejom Barbarezom ne znai podrku za Barbarezovu nakanu da jednog dana postane selektor reprezentacije te da to to je Spahi blii i vie vremena provodi sa Edinom Dekom, Kenanom Hasagiem ili Senijadom Ibriiem ne znai kako je reprezentativni tim podijeljen na klanove. Navodno je i Edin Deko Suiu zamjerio to to ga niti jednom, otkako je Wolfsburg zamijenio Manchester Cityjem, nije posjetio u Engleskoj. Deko je, kako se pria oko reprezentacije, kazao kako je hrvatski selektor Slaven Bili, svaki put kada neko od njegovih igraa koji nastupaju u engleskim timovima, nije bio standardan u ekipi, odlazio u Englesku na razgovor sa trenerima njihovih klubova, dok je Sui ostavio Deku da se sam prilagoava novim okolnostima u svojoj karijeri. Kako god, Spahi se u konanici u ime suigraa ispriao za loe izdanje u Bukuretu i obeao kako e dati sve od sebe kako bi pobijedili Albance. Na svu sreu, reprezentativci su u tome i uspjeli i sada Suiu ostaje da u miru sprema ekipu za jesenske izazove i odluujue susrete protiv neugodne reprezentacije Bjelorusije. SUI, HADIBEGI, UANOVI U meuvremenu, dok su nogometni reprezentativci na ljetnjem odmoru, u uredima i kuloarima NS BiH poela je estoka borba i lobiranje za pozicije u novom sazivu ove institucije. Naime, iako je do nove Skuptine NS BiH na kojoj e se birati predsjednik i lanovi Izvrnog odbora ostalo jo pola godine, uveliko traje ofanziva mnogih zainteresiranih za dunosti u Savezu. Mjestu u centru nogometne bh. moi nadaju se brojni kandidati, pa tako i povratnici u djelo, inkriminirani trojac Sulejman olakovi-Iljo Dominkovi-Bogdan eko kojeg je suspendirala UEFA i FIFA. Istom se nadaju i lanovi suspendiranog Izvrnog odbora. Golemu ambiciju da se vrati u Savez ima i Jusuf Puina sa svojim poslunicima iz FS Kantona Sarajevo, no ini se kako je za dunost predsjednika NS BiH najvie zagrizao Faruk Hadibegi. Nekadanji reprezentativac Jugoslavije, kratkotrajni selektor reprezentacije BiH i aktuelni trener francuskog drugoligaa Arlesa, svoju je priliku da se domogne mjesta predsjednika Saveza dugo vrebao i konano krenuo u ofanzivu nakon to je imenovan za ambasadora nogometa pri Komitetu za normalizaciju. Vrijeme mi je da se vratim kui. Kerka se vratila i udala u Sarajevu, sve prolazi mimo mene, djeca se raaju, prijatelji mi umiru a ja nisam tu. Kada bih dobio priliku da radim, definitivno bih se iz Francuske vratio kui, priao nam je nedavno Hadibegi, prije no to e, uz Duka Bajevia i Sergeja Barbareza,

biti imenovan za ambasadora. Meutim, njegov boravak u Rumuniji u hotelu u kojem je bila smjetena nogometna reprezentacija nije donio osmijeh na lice Safetu Suiu. Naime, Sui je, s pravom ili ne, negodovao zbog njegovog i prisustva Sergeja Barbareza meu reprezentativcima. Barbarezova je najvea ambicija postati selektorom BiH, dok Hadibegi eli predsjedniku, u nekim varijantama ak i selektorsku dunost. Stoga je Sui tokom akcije Rumunija kazao kako niko ne bi dopustio da mu se oko ekipa i hotela motaju ljudi koji otvoreno pretendiraju na njegov posao. Naalost, relaksiranju atmosfere nimalo nije doprinio teak poraz, pa je tako Hadibegi traio nekakav sastanak na kojem bi se on, uz ostale lanove Komiteta koji su putovali u Rumuniju, obratio igraima i odrao im bukvicu. Do sastanka nije dolo jer u Bukuretu nije bilo Ivice Osima bez kojeg ostali lanovi Komiteta ne ele samostalno povlaiti poteze koji bi se kasnije mogli pokazati dalekoseno pogrenim. Meutim, ostao je jaz izmeu Suia, s jedne, i Hadibegia, s druge strane, koji teko da moe biti premoten u narednim sedmicama. Svakako ne pomae ni to to se Suia svakodnevno moe vidjeti u drutvu sa Munibom Uanoviem, koji ovih dana eka pravosnanu presudu Suda BiH za malverzacije poinjene u vrijeme dok je bio na dunosti generalnog sekretara NS BiH. Sui, navodno, zbog prijateljskih odnosa sa Uanoviem nema snage da mu zabrani ulazak u hotel u kojem je smjetena reprezentacija tokom kvalifikacijskih akcija. Uanovi, navodno, prisustvuje ak i analizama utakmica, to je razbjesnilo lanove Komiteta koji su Suiu otvoreno kazali da Uanovia makne to dalje od reprezentacije kao to su ga oni uspjeli maknuti iz Saveza.

sport

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

35

automobili

VOLKSWAGEN PREDSTAVLJA:

Buba za 21. vijek


olkswagen je jo jednom oivio svoju popularnu Bubu. Po trei put u 73 godine postojanja te gigantske automobilske tvrtke. No na trite Europe stii e nakon to se predstavi u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Legendarna je Buba nastala 1938. godine, est desetljea kasnije bila je predstavljena nova i modernija, a sad i ova posljednja, kojoj se predvia iznimna popularnost. Pogledajte slike.

www.bosnianyellowpages.us
besplatan upis kompanije
36
EUROPA JULI 2011

automobili

NOVO, NOVO, NOVO

Originalni aj za mravljenje
Ovaj aj se ve 20 godina prodaje i pravi u USA, ima FDA odobrenje (U.S. F.D.A. N.D.C No. LI0028390) tako da je veoma siguran i dokazan proizvod za smanjivanje teine, napuhanosti, poboljava metabolizam, isti probavni sistem i otklanja masnou iz tijela. Sastojci: Malava Verticellata i ostale prirodne orijentalne biljke koje se koriste hiljadama godina u istonoj medicini. Prije koritenja ovog aja treba da znate: normalna je pojava da neki korisnici ve od prvog aja osjete ienje organizma i veu potrebu da se ide u toalet.Ova pojava je normalna i nestaje ako troite aj redovno. U poetku koristite samo jedan aj poslije veere i ne vie od 2 aja dnevno. True Slim aj ne bi smjele koristiti trudnice, djeca, stariji ljudi i bolesnici. Uputstvo za upotrebu: Za najbolje rezultate pijte vru aj u toku veere ili poslije veere. Prokuhajte vodu i prelijte 5oz vode na jednu kesicu aja. Pokrijte au 5 minuta, promijeajte i ne dodajite eer ili kakav drugi dodatak za slaenje. Sa True Slim ajem ete zagarantovano izgubiti neeljenu teinu. Nazovite: 904-838-3134. 3 boksa extra strength aja je $20.00 ukljuujui potarinu za bilo gdje u USA. U Bosni aj moete naruiti na telefon: ++387-62- 364-827. Imamo poseban popust za vlasnike prodavnica u USA. Potraite True Slim Tea u Vaoj lokalnoj evropskoj prodavnici.

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

37

Recept za uspjeh: poslovni alabahter za svaku priliku!


ovom broju donosimo ultimativni poslovni alabahter koji e vas uiniti uspjenim biznismenom ili politiarom. Uspjeh je zajamen, to potvruju primjeri brojnih lokalnih politikih monika, parlamentarnih zastupnika, pa ak i lanova vlade! Ali to nije sve, ovom provjerenom metodom esto se koriste uspjeni poduzetnici i direktori kompanija kako bi impresionirali poslovne partnere i motivirali zaposlenike.

zabava

Recept je jednostavan: kada elite rei neto uistinu pametno, samo posegnite za ovim kratkim vodiem i nasumice odaberite po jedan red iz svake od kolona. Odabrani ulomci tvore vrhunsku reenicu upotrebljivu u raznim prigodama. Politiki govori, press konferencije, pregovori sa sindikatima, poslovni sastanci, inauguracije, javni nastupi... u svakoj prigodi i na svakom mjestu ovaj vodi postat e vam nezaobilazan izvor inspiracije i trasirati e va put prema vrhu!

ULTIMATIVNI POSLOVNI

ZA SVAKU PRILIKU
1
Dame i gospodo S druge strane Tako isto

ALABAHTER
2
prostor i mjesto koje zauzima obrazovanje konstantni rast kvalitete i kvantitete naih proizvoda (usluga) sadanja struktura organizacije novi model aktivnosti naa stalna briga oko informiranja i edukacije jaanje i irenje struktura razvoj raznih oblika aktivnosti konsultiranja irokih slojeva aktivista pokretanje odlune kampanje

3
igra znaajnu ulogu u utvrivanju primorava nas na preciziranje i definiranje pomae nam u pripremi i kovanju garantuje veliko uee i razradnju doprinosi u znaajnoj mjeri stvaranju u velikoj mjeri doprinosi uspostavljanju omoguava nam bolju procjenu predstavlja zanimljiv pokuaj isprobavanja zapoinju proces koji ima za cilj usavravanje

4
postojeih administrativnih i financijskih uslova. osovina budueg razvoja. sistema opte participacije.

realizacija programa koje smo primoravaju nas na realiziusvojili ranje

Ipak, ne zaboravimo da Na taj nain Svakodnevna praksa pokazuje da Nije potrebno isticati znaaj ovih problema jer Bogato i raznovrsno iskustvo Briga oko organizacije, a prije svega Visokoideoloki kriterij kao i

stavova u skladu sa zadacima kuje je utvrdila organizacija. novih prijedloga. osnova progresistikog obrazovanja. sistema obrazovanja kadrova koji je prilagoen potrebama. uslova koji odgovaraju ubrzanju naih aktivnosti. jednog modela razvoja. raznih oblika utjecaja.

38

EUROPA

JULI 2011

tehnologija

Call toll-free: 1-888-378-7116

Are You Still Paying Too Much For Your Medications?


You can save up to 90% when you fill your prescriptions at our Canadian Pharmacy.
Their Price Our Price

U septembru stiu dva nova modela iPhonea

LipitorTM $460.00
Bottle A
Typical US brand price for 20mg x 100 Manufactured by PfizerTM

Atorvastatin* $99.00
Bottle B
Generic equivalent of LipitorTM generic price for 20mg x 100 Manufactured by generics manufacturers

Compare Our Prices! Call us toll-free at 1-888-378-7116.

$25

Get An Extra

Get an extra $25 o your rst order today!


Use this coupon code to save an additional $25 plus free shipping on your rst prescription order with Canada Drug Center. Expires Dec 31, 2011. Oer is valid for prescription orders only and can not be used in conjunction with any other oers. Coupon Code: SAVE163

OFF

And FREE SHIPPING Toll-free: 1-888-378-7116

rema tvrdnjama analitiara, kompanija Apple e u septembru predstaviti ne jedan, nego dva modela svog popularnog iPhonea. Ve neko vrijeme postoje pekulacije da e kompanija Apple u septembru na trite plasirati svoj iPhone 5, ili da e predstaviti blago poboljanu verziju iPhonea 4. Zvaninik Deutche Banka, Chris Whitmore, tvrdi da kompanija Apple planira i jedno i drugo. Jo uvijek nije jasno kakve dokaze Whitmore ima za svoje tvrdnje ali pie kako je ovo pravo vrijeme da Apple agresivno ue na trite srednjeg reda pametnih telefona u trenutku kada su kompanije Nokia i RIMM u velikim problemima. Whitmore je rekao da e jeftiniji od dva pomenuta mobitela, a to je iPhone 4S, kotati oko 350 dolara, te da e vjerovatno biti namijenjen pre-paid korisnicima. Druga analitiarka iz kompanije Morgan Stanley, Katy Huberty, predvia da e kompanija Apple predstaviti samo novu generaciju iPhonea ove godine, te da e proizvodnja ovog ureaja poeti sredinom ili krajem augusta. Hubertyjeva, koja se nedavno vratila sa Tajvana gdje se proizvodi veina Appleove opreme, rekla je da e prodaja iPhonea 5 zapoeti u septembru. Tokom posljednjih godina je kompanija Apple predstavljala svoje ureaje na Sajmu svjetskih proizvoaa u junu. No, sada je sva panja usmjerena na septembar, kada kompanija Apple tradicionalno predstavlja svoje iPode. Nova generacija iPhonea e imati poboljani procesor A5 koji pokree iPad 2, a moda i bolju kameru. Mogao bi imati i mnogo drugaiji izgled u odnosu na svog prethodnika i sadravati NFC ip za plaanjem putem mobilnih telefona, objavio je britanski Telegraph.

Prescription price comparison above is valid as of January 1, 2011. All trade-mark (TM) rights associated with the brand name products in this ad belong to their respective owners. *Generic drugs are carefully regulated medications that have the same medical ingredients as the original brand name drug, but are generally cheaper in price. Generic equivalents are equal to their "brand" counterparts in Active Ingredients, Dosage, Safety, Strength, Quality, Performance and Intended use. It may vary in colour, shape, size, cost and appearance.

No aNNual coNtract
Only pay $14.99/mOnth
(PLUS FEES AND TAXES.)

No commitmeNt
FREE

fOr hOme phOne service fOr the first three mOnths, then Only pay $25.99/mOnth.

WHEN YOU ADD IT ALL UP, NOTHING ELSE STACKS UP!

Unlimited local and long distance. Calls to more than 60 countries.* Great features like readable voicemail and simulring.

EASY TO SWITCH, EASY TO SAvE

ACTIVATION
Call: 1.888.862.1585

Keep your existing phone number^. Vonage works with your existing home phone and high-speed Internet connection. 25 Premium Features at no extra cost. FREE activation.

Limited time offer; new lines only. Rates exclude surcharges, fees and taxes. High-speed Internet required. Subscribers agree to be bound by the Terms of Service. See Vonage.com/tos for details. Unlimited calling and other services are based on normal residential rate and are subject to Terms of Service on Vonage.com/tos *In-plan international calling may exclude certain call types such as calls to cell phones depending on the destination. Out of plan calls are charged at our low per minute rates. Offer valid in the US only. See Terms of Service for details. ^ Where available. The number transfer process may take up to 10 business days from the time you confirm your transfer request. Vonage 911 service operates differently than traditional 911. See www.vonage.com/911 for details. TTY, Alarms and other systems may not be compatible. 2010 Vonage.

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

39

estrada

ZDRAVKO OLI

Plakale su od sree Kristine, Ruke i Krasive

dravko oli, jedna od najveih zvijezda ex-jugoslovenske pop muzike, odrao je trijumfalan koncert na beogradskom Uu, koji je po procjenama obezbjeenja vidjelo i ulo vie od 100.000 ljudi.Spektakl koji su svi dugo ekali poeo je sa zakanjenjem od pola sata, ali publici to nije smetalo - naprotiv, oni su dozivali njega...ola, ola..., moglo se uti iz nepregledne gomile na beogradskom Uu. A onda je ola istrao na binu, i moda najvei koncert svoje karijere zapoeo pjesmom Sino nisi bila tu na opte oduevljenje mase koja je skandirala i vritala. Plesalo se, pjevalo i plakalo na koncetu o kome e se priati jo dugo. Nizali su se legendarni hitovi poput Glavo luda, Okano,

Ti si mi u krvia ola je neumorno trao binom kao da je tek na poetku karijere i pjevao vie od tri sata... Mogao bi on jo da pjeva, publika bi mogla do jutra, ali ipak treba ostaviti neto i za neki sledei put. Publika ga je na binu vraala dva puta, a on je znao da e tako i biti pa je poslastice ostavio za

kraj. Spektakularna bina, slina onoj na kojoj su nastupali Stonsi bila je savreno osvetljena, a LED ekrani na kojima je publika mogla da vidi svog idola malo bolje bili su povrine 400 metara kvadratnih.

40

EUROPA

JULI 2011

mozaik

Raskinuli Dord Kluni i Elizabeta Kanalis


Popularni glumaki par pedesetogodinji Dord Kluni i 17 godina mlaa Elizabeta Kanalis izdali su zajedniko saoptenje za tampu u kojem obavjetavaju javnost o raskidu svoje dvogodinje veze. Nismo vie zajedno. Cijelu situaciju proivljavamo veoma teko i lino, tako da se nadamo da e svi biti u stanju da potuju nau privatnost, poruili su Dord i Elizabeta u zajednikom saoptenju. Dord Kluni je jo prole godine novinarima rekao da nee zaprositi Elizabetu. Zaprosie ona mene.

Nakon skandala u Beogradu, otkazala dalje koncerte!

akira trudna!
Svjetska vjest broj jedan - akira je trudna! Kolumbijska pjevaica i fudbaler Barselone erar Pike navodno ekaju prvo djete. Sve je poelo kada je pjevaica otkazala koncert u Almeriji 1. juna, zbog zdravstvenih problema, da bi portugalski list Jornal de Noticias objavio da je koncert otkazan zbog pjevaicine trudnoe. akirina press sluba je prvo saoptila da je koncert otkazan zbog tehnikih problema, a potom zbog zdravstvenih problema pjevaice, to je podgrijalo prie da tu nisu ista posla. Par se jo nije oglasio ovim povodom, jedino je akira na Tviteru napisala da joj je ao to je koncert otkazan. Britanska pjevaica Amy Winehouse, poslije fijaska koji je doivjela na koncertu u Beogradu, otkazala je dio evropske turneje. Portparol zvijezde izjavio je da e Amy otkazati koncerte u Istanbulu i u Atini. On je takoe rekao da ona ali to e razoarati grke i turske fanove koji oekuju da je vide, ali da osjea da je to ono to treba da uradi. Njen PR je dodao da e se Amy vratiti kui, nakon to se sloila sa menadmentom da ne moe da nastupi najbolje to moe, Winehouse, koja se bori protiv zavisnosti od droga i lijekova, izvidala je publika, tokom nastupa u Beogradu. Strana tampa je takoe prenijela skandaloznu vijest o sramnom nastupu Amy Winhouse u Beogradu. Sloili su se da je publika imala apsolutno pravo za razoarenje, kao i da je cijena karte od oko 40 eura izuzetno visoka u zemlji u kojoj su plate 300 eura. 2008. godine Amy Winehouse je dobila pet Grammy nagrada, izmeu ostalog za album Back to Black. Nakon toga, naalost, puni naslovnice narkomanskim ispadima i skandalima. Kakva teta za djevojku sjajnog i neobinog glasa. Koncert u Beogradu je bila zaista tuna slika, ali to je Amy danas, naalost. elimo joj brz oporavak!

Britni trei put isproena


Britni Spirs (29) staje trei put na ludi kamen. Njen menader i djecko Dejson Travik (39), s kojim je dijve i po godine u vezi, zaprosio ju je u ljetnikovcu u Los Anelesu romantinom pjesmom koju je sam napisao. - Britni oajniki eli da se skrasi. Tradicionalna je i sa Dejsonom ne eli da osniva porodicu dok se ne vjenaju. Vjenanje planiraju na Havajima im pjevaica zavri svoju svjetsku turneju izjavio je nepoznati izvor. Pjevaica se prvi put udala 2004. godine za Dejsona Aleksandra s kojim je bila u braku 55 sati, a iste godine udala se za Kevina Federlinea, s kojim ima dva sina, a razveli su se poslije dvije godine braka.

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

41

horoskop

OVAN (21.03 - 20.04)

Ljubav: Nesporazumi koji vas prate u ljubavnom ivotu nisu beznaajni, ali ne predstavljaju ni temu koju treba uporno ponavljati. Zdravlje: Napeti ste, pa e vam pasati psiholoko oputanje.

VAGA

(23.09 - 22.10)

BIK

Ljubav: Naalost, ljubavna zbivanja nisu po vaem ukusu. Partner vam jasno daje do znanja da ima svoje planove i ne eli sluati vae ideje. Zdravlje: Izbjegavajte konfliktne situacije i velika optereenja.

(21.04 - 20.05)

Ljubav: Osjeate se nekako zapostavljeno. ini vam se da je trenutno situacija takva da vam partner posveuje premalo panje, a to vas rastuuje i pomalo ljuti. Zdravlje: Odgovarae vam relaksacija.

KORPIJA

(23.10 - 22.11)

Ljubav: Jo uvijek se igrate. Ne znate na koju biste stranu pa ete u toku mjeseca malo vie flertovati, a malo manje se ozbiljnije pozabaviti moguim vezama. Zdravlje: Usmjerite misli u pozitivnom smjeru.

BLIZANCI

(21.05 - 20.06)

Ljubav: Ljubav dobija na vanosti. Ukoliko ste slobodni, pravi je trenutak da otponete vezu. Ukoliko ste zauzeti uivajte u postojeem odnosu. Zdravlje: Osjeate se odlino.

STRIJELAC

(23.11 - 20.12)

Ljubav: Osjeate se pomalo prazno i ini vam se da voljena osoba ne moe svojim prisustvom popraviti stvari. Poradite na postojeim odnosima. Zdravlje: Trenutno fiziko stanje vam je sjajno.

RAK

(21.06 - 20.07)

Ljubav: Smeta vam osjeaj monotonije koja se nazire u odnosu s voljenom osobom i dojam da ste iznenada zapostavljeni u neijim planovima. Zdravlje: Tokom mjeseca e vas pratiti blaga nervoza.

JARAC

(21.12 - 19.01)

LAV

Ljubav: Pred voljenom osobom pokuavate djelovati tajanstveno, ali ne uspijevate prikriti svoje pravo raspoloenje ili emocije koje potiskujete u sebi. Zdravlje: Potreban vam je kreativan odmor.

(21.07 - 21.08)

Ljubav: Bez obzira na svoj emotivni status i godine, prihvatite igru zavoenja ili neiju poruku. Odgovarat e vam novi emotivni kontakti. Zdravlje: U dobroj ste formi.

VODOLIJA

(20.01 - 18.02)

DJEVICA (22.08 - 22.09)

Ljubav: Stvari koje vama izgledaju zanimljivo, partner promatra s odreenom dozom nepovjerenja i ima drugaije stavove. Opustite se. Zdravlje: Obratite panju na zdravlje, posebno na ishranu.

Ljubav: Potreban vam je trenutak inspiracije kako biste pokrenuli lavinu neijih osjeaja i osjetili sreu. Zdravlje: U sjajnoj ste psihofizikoj formi.

RIBE

(19.02 - 20.03)

Ljubav: Partner s nestrpljenjem oekuje da mu posvetite emotivnu panju, pa uivajte u zajednikim trenucima njenosti. Zdravlje: Ovog mjeseca ete biti puni energije.

Mala riznica velikih misli


Ivan Maurani (1814 - 1890) Izmeu sluge i gospodara, roba i gospodina ne ima jednakosti, ne ima slobode, ne ima bratimstva. Ne ima blagoslova, nego prokletstvo. Mahatma Gandhi (1869 - 1948) Ma koliko bila okorjela neija ud, rastopit e se na vatri ljubavi. Ako se pak ne promjeni, to znai da vatra nije bila dovoljna jaka. Honore de Balzac (1799 - 1850) Slava je otrov koji treba uzimati u malim dozama. Fjodor Mihajlovi Dostojevski (1821 - 1881) Nita na svijetu nije tee od iskrenosti i nema nita lake od laskanja. Johann Wolfgang von Goethe (1749 - 1832) Ljude ne upoznajemo kada oni dolaze nama, moramo otii njima da bismo saznali kakvi su.

42

EUROPA

JULI 2011

zabava
43

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

zabava

su | do | ku
Cilj sudokua je popuniti sva polja brojevima od 1 do 9, tako da svaka uspravna kolona, svaki vodoravni red i svaki 3x3 kvadrat sadri svaki broj od 1 do 9. To je to - nema matematike, samo logika. Rjeenje ove krialjke emo objaviti u sljedeem broju. Ovo je rjeenje krialjke iz prolog broja:

PRETPLATA
Ako ste zainteresovani da Va omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kunu adresu, popunite kupon za pretplatu sa ove stranice i poaljite ga na adresu redakcije: Europa Magazine (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867 E-mail: redakcija@europamagazine.info. Telefon: 678.743.5731.

KUPON ZA PRETPLATU
12 MJESECI - $48.00

NAIN PLAANJA: [ ] EK ILI MONEY ORDER [ ] VISA ILI MASTER CARD

IME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________ ADRESA: ______________________________________________________________ GRAD, DRAVA, ZIP: ____________________________________________________ BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________ ISTIE: _____/________ POTPIS: ________________________________________

E-mail: redakcija@europamagazine.info Tel: 678.743.5731 Europa Magazine (pretplata) P.O. Box 867 Lawrenceville, GA 30046-0867
44
EUROPA JULI 2011

zabava

POSLIJE NAPORNOG DANA JEDVA EKAM DA DOEM U KAFANU!

I JA!

HEJ, BARMENE! DA NARUIM!

IZVOLITE?

MI EMO DVA PIVA!

EKAJ MALO!

TI UVIJEK NARUUJE I ZA MENE!

ZATO NEKAD JA SEBI NE BIH SAM NARUIO?!

DOBRO, DE... TA E?

HMMM... DA VIDIM...

JA U PIVO!

Polagao Mujo za pilota, poloio i leti svoj prvi samostalan let. Uiva, sav je presretan. Radio vezom sa tornja pitaju: - Molimo vas da nam date svoju visinu i poloaj, ponavljam, molim da mi javite svoju visinu i poloaj! Mujo: - Metar i osamdeset. Sjedim. Utri Haso u kafi: - Mujo! Neko ti je ukrao auto! - Jesi li vidio ko je to bio? - upita Mujo. - Ne, ali zapisao sam registraciju. - odgovori Haso. Uiteljica dadne temu: Ima samo jedna mama Maja napie da se udarila po prstu i da je mama poljubila prst i da je prolo, ima samo jedna mama. Perica napie da je njegova mama pravila palainke i poslala njega da ponese dvije tegle eurokrema iz friidera, a on je
JULI 2011

viknuo: Ima samo jedna, mamaaaaa! Ulazi baba u autobus i pokazuje kondukteru aku mjesenu kartu. Kondukter: - Izvinite, ali to je aka karta. - E sinko, sad i ti zna koliko dugo sam ekala autobus! - odgovara baba. Vraa se Haso pripit uveer kui i Fata ga bijesno doeka na vratima: - Tako dakle, u tri ujutro se vraa kui? - Ko kae da se vraam, samo sam doo po gitaru! Mukarci kau: - ene, ne uzbuujte se previe ako trimo za vama... trimo i za loptom i na kraju je ipak utnemo... enski odgovor: - Mukarci, ne uzbuujte se ako vam kaemo da smo zaljubljene u vas, zaljubimo se i u cipele pa si nabavimo jo 15 pari.

vicevi
45

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO

Prodaja
Vraam se kui. Prodajem stvari. Tel: 404-457-7237 Prodajem poslovni prostor u Zenici 60m2, povoljan za sve namjere. Tel: 904-646-2921, radnim danom do 3pm, vikendom cijeli dan. Prodajem jednosoban stan u Zenici i kue u Doboju. Cijena veoma povoljna. Tel: 904-333-9461 Prodaja zemljita kod Banje Mljeanice, pogodno za poslovne prostore, voda, struja. Tel: +387 (52) 239-183 Prodajem ili mijenjam za stan u Federaciji kuu sa pomonom zgradom, bazen, dva duluma zemlje, Doboj (Rudanka), 500 metara od glavnog puta. Tel: 678-558-8013 Prodajem dvosoban stan u Zenici, 54m2, VI sprat. Tel: 904-899-2434 Prodajem kuu u Sarajevu, naselje Vraca, 80m2, dva sprata, okunica 500m2, papiri 1/1, predivan pogled na grad. Tel: 602-561-0211 ili +387 (65) 364-507 Prodajem dvosobnu kuu u centru Tuzle (kod ekonomske kole) sa poslovnim prostorima (kafi, restoran, kancelarija). Tel: 440-247-3172

Prodajem 5 duluma zemlje, nedovrena vikendica, SarajevoBradina, 500m od glavnog puta Sarajevo-Mostar. Tel: 904-962-1693 Prodajem 60 duluma zemlje, Sarajevo-Bradina, kua, ljetnja kua, 2 garae, tala, suara, 500m od puta Sarajevo-Mostar. Tel: 904-962-1693 44m2 stan Bolnika 20 Sarajevo, 55000 EURA. Tel: 206-355-7040 Prodajem kuu u Sarajevu, naselje Stup II. Sva tri sprata odvojena struja i grijanje, dozvola 1/1. Tel: 646-286-8044 Prodajem zemljite blizu Drvara (Poljice), oranice, panjaci, njive, uma, veliki komad, ima asfaltni put do zemljita. Tel: 347-638-7491 Prodajem dvoiposoban stan u Sarajevu od 65m2, II sprat naselje Dobrinja III ili mijenjam za Banja Luku. Tel: +387 57 447-146 ili +387 65 568-111 Prodajem dva useljiva stana centar Tuzle u staklenoj zgradi Titanic kod Mercatora, 36m2 i 75m2, centralno grijanje i klima. Tel: 616-970-6504 E-mail: enkozd@yahoo.com Prodajem kuu sa dva stana, centar Tuzle kod diskoteke Roma, 65m2 + 65m2, u prizemlju poslovni prostor, dvije garae i 200m2

oglasi

dvorita. Tel: 616-970-6504 E-mail: enkozd@yahoo.com Prodajem dvosoban stan u Zenici (Crkvice) sa balkonom, klima-ureajem i podrumom. Tel: 727-458-4099 Prodajem nedovrenu vikendicu na Vlaiu sa urednim papirima. Tel: 678-313-9914

Razno
Izdajem ili prodajem 2-sobni/2 kupatila stan u Decatur-u, Atlanta, GA 30033, vrlo povoljna lokacija. Cell phone: 718-688-9695 Traim jednosoban stan u podrumu u Lawrenceville. Zvati radnim danom popodne od 4-8h, te subotom i nedeljom. Tel: 504-450-9620 Advertising agency, part time 11am-3pm. Maketing and customer service, salary+bonus. Tel: 678-743-5731 Mukarac, 70, obrazovan, samac, trai enu plavuu koja voli druenje, putovanje i ples. ifra: San Francisko Slobodan mukarac bez obaveza 55 godina, trai enu za druenje (GA), mogu brak. Tel: 404-468-7132

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE


DO 20 RIJEI Tekst oglasa (popunite itko tampanim slovima): _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ Duina trajanja oglasa (zaokruiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________ Europa Magazine (mali oglasi) P.O. Box 867 Lawrenceville, GA 30046 E-mail: redakcija@europamagazine.info Tel: 678.743.5731

Impressum
Europa Magazine ISSN 1939-3423 Address: P.O. Box 867 Lawrenceville, Georgia 30046-0867 United States of America Phone: +1 (678) 743 5731 E-mail: editor@europamagazine.info

Senior Photographer and Graphic Design Manager: Dan Dalibor Spalat Graphic Design: Aldin Ajanovic, Ali Nkhazi Internet Presentation: Damir Setkic Web address: www.europamagazine.info Issued: monthly Editor-in-chief: Haris Delali Freelance writer from Europe: Milan Peki Community: Enes Selimovi Marketing manager: Dino Krgo

46

EUROPA

JULI 2011

oglasi
47

JULI 2011

WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO