Green Garden • broj 40 • rujan / listopad 2005.

godina VI • cijena 3 KM

Maćuhice - ljepotice jeseni Šipak - simbol Hercegovine Jesenska sadnja luka Žižula - malo poznata voćka Voćna grinja

3

Riječ urednika
Poštovani čitatelji!
Jesenski broj Green Gardena na svojim stranicama donosi veći broj uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite bilja. Ljubitelji cvijeća mogu pročitati sve o maćuhicama, tzv. zimskom cvijeću, koje se ovih dana sadi. Tu su prilozi o hortenziji i krizantemi. Ljubitelji povrća mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo priloge o rukoli, šparogi, koprivi te prilog o jesenskoj sadnji luka. Koje kontejnere i supstrate koristiti za sjetvu i uzgoj presadnica povrća, možete pronaći na stranicama posvećenim povrću. Za voćare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka vezanih za kulture koja se uzgajaju u toplijom područjima. Posebno ističemo članke o šipku, košćeli i žižuli- kulturi koja je malo poznata među voćarima. Vjerujemo da će biti zanimljivi prilozi o drijenu – ljekovitoj biljci koja tijekom jeseni postaje zanimljiva većem broju potrošača. Kupusna pipa šiškarica zadnjih nekoliko godina radi štete na kupusnjačama. Kako zaštititi kupusnjače od ovog štetnika možete pročitati u članku kojeg potpisuje prof. dr. Ante Beš. Voćare će sigurno zanimati i prilog o voćnoj grinji koja radi štete na voćkama i mnogim drugim kulturama na području BiH. Za ratare smo pripremili priloge o jesenskoj sjetvi krmnih kultura i žitarica, čija se sjetva upravo obavlja. Zanimljiv je osvrt Nine Rotima, dipl. ing. o klimatskim (ne) prilikama koje su pratile poljoprivredne proizvođače tijekom ove godine Vjerujemo da smo kroz odabir tema uspjeli i ovaj broj Green Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

SADRŽAJ
MAĆUHICA HORTENZIJA KUPOVINA BILJAKA LJEPOTA SJEĆANJA JASENIČKI REKORDERI ::: RUKOLA KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRĆA KOPRIVA ::: DOLPHIN ::: ANGIE KUPUSNA PIPA ŠIŠKARICA SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA ::: LUBENICA ZA GUINNESA ::: ŠPARGA BLAGAJSKI WIMBLDON ::: SLANUTAK IZ POPOVA POLJA JESEN - NAJBOLJE VRIJEME ZA SADNJU LUKA LJEKOVITI CRVENI PLODOVI ŠIPAK - SIMBOL HERCEGOVINE JESEN U POVRTNJAKU JESENSKA CVATNJA VOĆAKA ZAŠTITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE ŽIŽULA - LJEPOTICA JESENI VOĆNA GRINJA ILI VOĆNI CRVENI PAUK PITANJA I ODGOVORI CRNA RIBIZLA SUZBIJANJE KOROVA U JESEN CRNA KOŠĆELA ILI KOPRIVIĆ ::: SEMINAR STIHL SVE ĆUDI PRIRODE U OVOJ GODINI JESEN U POLJU SJETVA KRMNIH KULTURA ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar, Aida Kohnić, Danko Tolić, Mario Ćubela Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje, Marin Musa Tisak: LOGOTIP, Široki Brijeg Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5

a puzeće su skromni pokrivači tla ispod drveća i grmova. a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu Cifo gnojiva za gnojidbu treba pikirati. sastavljeni od pet baršunasti latica plosnato poredanih. Nastala je križanjem između četiri europske vrste : Viola tricolor i Viola lutea podrijetlom iz središnje Europe. Gnojidba se vrši različitim formulacijama CIFO gnojiva: . da biljke budu kompaktne s kraćim cvjetnim peteljkama.4 Završetkom ljeta mnoge sezonske biljke prestaju s cvatnjom te izgledom stvaraju ružnu sliku.početkom cvatnje folijarno se koristi pripravak Cet 46 Vrtna maćuhica je osjetljiva na vjetar. Crna kao ponoć. Na tržištu je prisutan veliki broj sorata. Uzgoj u stakleniku . Listovi su naizmjenično duguljasti i nazubljeni. Klija pri temperaturi 15 – 20˚C u mraku. Viola x wittrochiana ime je dobila prema švedskom botaničaru Veitu Brechneru Wittrochu. Da bi se spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica. Iz Sanovnika Vidjeti maćuhicu–očekuju vas velike brige i problemi Brati maćuhicu–primljeno obećanje neće biti ispunjeno. koji isušuje cvijet. te kao obrubne biljke uz staze. U kadifi bajne boje joj se maze. npr: oblik. Veličina cvjetova varira. Postoje sorte s “okom” i “bez oka”. neke od njih grupirane su i čine tzv. otpornost i sl. Mnogobrojne vrste su otporne na mraz i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do proljeća. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 .nakon ukorijenjivanja Idrofloral 20 : 20 : 20 Većina ljetnog cvijeća početkom jeseni završava s cvatnjom. boje breskve i lavande. Maćuhice su cvjetnice koje tijekom jeseni i zime uvelike održavaju šarenilo boja vrtova i okućnica. brončane. tamno-ljubičaste. ružičaste. dugački od 5 – 25 cm zelene boje. Visina biljke je od 15 – 30 cm. Misliš usred jave procvjetao san… A . žute. ing. potrebno je osigurati dovoljno svijetla. a u svježijoj klimi čak i ljeti. zlatna kao dan. u posudama i prozorskim kutijama. serije. bijele. Gotovo se ne može ući u trag putovima uzgoja i križanja maćuhice.u prvim fazama rasta koriste se formulacije s naglašenim sadržajem dušika . Sije se najčešće u sandučićima. Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i Širokom Brijegu nude veliki izbor ove cvjetne vrste. početak jeseni idealno je vrijeme za sadnju maćuhica. Kako vrtovi ne bi ostali bez cvijeća. Cvjetovi nekih sorata imaju blag miris .G.nakon formiranja prvih cvjetnih pupoljaka Idrofloral 8:5:44 . Za nicanje treba 8-10 dana. te Viola altaica podrijetlom iz Grčke. MAĆUHICA-veliko šarenilo boja vućim trajnicama. Da bi se produljila cvatnja. purpurne. ali imaju iste karakteristike. Viola cornuta s Pirineja. Stabljika uglata i lomljiva. Matoš Piše: JosiP BrklJača. široka je paleta boja cvjetova maćuhica u raznim kombinacijama: crvene. ocvale cvjetove valja redovito Posebno gnojivo za maćuhice odstranjivati. Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama. a na cijeni su maćuhice čiji je promjer cvjetova oko 10 cm. Dobro je koristiti sredstvo za kočenje rasta (ALAR). Temperatura nicanja ne smije prijeći 22˚C. Serije se sastoje od nekoliko sorata koje se razlikuju u boji cvijeta. Cvjetovi su joj veliki. s dovoljno vlage. na terasama i balkonima. Maćuhica ćuti ispod rosne vaze. Dobro podnose niže temperature Vrijeme sjetve Maćuhice se uzgajaju kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke. D anas popularna maćuhica. a zapravo se radi o kratko ži- Maćuhice se siju u srpnju za jesensku cvatnju i kolovozu – rujan za proljetnu cvatnju. Kompaktne sorte su prikladne za hladnija i vlažnija mjesta u kamenjaru. plave.

pružite joj tlo neutralne pH reakcije. Ocvalu hortenziju-lončanicu presadite u veću posudu. svakih 7-14 dana. Posljednjih nekoliko godina doživljavaju svoj veliki povratak. Zbog toga se kod sadnje koristi supstrat za rododendrone ili azaleje. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti. Ne treba zaboraviti. Raskoš cvjetnih boja MAMAC ZA MNOGE POGLEDE potrebno zaliti. ortenzije možda svojom pojavom djeluju malo staromodno. «IGRANJE» S BOJOM CVJETOVA H Piše: JosiP BrklJača. reagirajte brzo: tuširanje ili je stavite u posudu s vodom. čime je olakšan postupak «zaplavljivanja». Ista biljka na vapnenom tlu imat će ružičaste cvjetove. Što je pH tla niži. bez obzira na tlo. Postoje specijalna gnojiva. ali svojim velikim cvjetnim glavicama malo koga ostavljaju ravnodušnim. Pod utjecajem sunčevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti. Hortenzija kao lončanica na otvorenom mora biti smještena na polusjenovitom i prozračnom mjestu. Zašto je moja hortenzija uvijek ljubičasta. Hydrangea. Ljepota cvjetova zaslijepi razum. pitaju se mnogi. a u proljeće se uklanjaju suhe grane. Prihranjujte jednom tjedno. redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata. oblikom i bojom još ljepše. hortenzije su vrlo prikladno cvijeće za mnoge vrtove ili balkone. od proljeća do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Hortenzija. Veći grmovi ljeti će zahtijevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. mlade biljke svake godine. Kada se pokažu prvi lisni pupoljci. hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). ing. a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII st. Ne samo da su vodeće cvijeće u seoskim vrtovima. Ima veliku potrebu za vodom. a na kiselom plave. Već procvale u cvjećarnama se pojavljuju od ožujka. Postoje dva tipa: hortenzije čiji su cvatovi okrugli poput lopti i onih u obliku tanjura koje Englezi nazivaju «Lacecap» ili čipkaste kape. PREZIMLJAVANJE Hortenzije u posudama prezimit će u hladnom i tamnom podrumu. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potrebno je izdanke zaštititi od kasnih mrazeva. Cvjetne glave nakon cvatnje možete porezati. hortenziju iznesite na svjetlo. Tvrda voda iz vodovoda izazvat će nakon nekog vremena žućenje listova. Režu se smeđi cvatovi. koja sadrže navedeni spoj. Najčešće je srećemo u posudama ili posađenu u vrtovima. potječe iz istočne Azije. crvenim ili plavim okruglim glavicama. Mogu poslužiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija. Kako bi hortenzija cvjetala plavo. kao aluzija na oblik ploda. pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. Ako je sadite izravno u vrtno tlo. pa tako rascvjetala hortenzija završi u vrtu već u ožujku. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 U njezi vrtnih grmova treba voditi računa da hortenzija ne podnosi puno vapnenca. bilo da su visoke poput drveta ili grmolike u posudama. plava boja je intenzivnija. nego sve više ulaze u gradske parkove. a zalijevanje se obavlja mekom vodom. PODRIJETLO MJESTO UZGOJA Poznato je oko 100 različitih vrsta. Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju Posebna gnojiva za hortenzije . odgovara joj i duboka sjena i topao južni položaj. u različitim nijansama. Ime roda dolazi iz grčkog jezika u značenju «posuda za vodu». Ako želite plavu hortenziju vratiti u ružičasto. u kojima su se udomaćile. a starije rjeđe. Kako bi se olakšalo usvajanje aluminija. Zemlja se ne smije posve posušiti. uvijek je riječ o sadnicama Hydrangea macrophylla. Bez obzira rastu li na prozoru ili su se razvile u vrtni grm. svake se godine uzgoje nove. Najprikladnija je temperatura oko 5°C. Hortenzije razvijaju cvjetove iz krajnjih pupoljaka i zbog toga se ne smiju podrezivati. Promjena boje moguća je samo u kiselim tlima jer će samo iz njih biljka moći preuzeti aluminij. mada je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Kako bi se korijenova bala potpuno natopila. bijele hortenzije ostaju uvijek bijele.5 HORTENZIJA Svojim ljubičastim.

pazite na trnje kaktusa. U suprotnom. odnosno odaberite zdrave biljke. čvrstih grana ili stabljika. ponekad se.oleander (svi dijelovi iznimno otrovni) • Solanum capsicastrum – lažna jeruzalemska trešnja (otrovne bobice) B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . . može se nepotrebno razočarati. a malo otvorenih cvjetova. ing. Najpoznatije otrovne biljke: • Capsicum anum . Ponekad psi. OPREZ PRI KUPOVANJU BILJAKA Piše: JosiP BrklJača. Mnoge su biljke otrovne za jelo.kad kupujete biljke. kao što je primjerice Primula obconica.izbjegavajte kupovinu biljaka koje su izložene na samom ulazu. neoštećene bez štetočina i vidljivih simptoma bolesti. mogu također imati trnje i uzrokovati ozljede. Ne zaboravite da je visina očiju djece i životinja manja od vaše. Da biste izbjegli takve situacije. S obne se biljke mogu kupiti u različitim trgovinama . Često se događa da «zaboravljena biljka» u autu nakon nekoliko sati promrzne. i ako niste alergični. Njezina površina mora biti vlažna. Svakako odabrano mjesto mora odgovarati potrebama biljke.nijema biljka (njezin biljni sok uzrokuje oticanje u ustima i grlu • Euphorbia pulcherrima . postavite biljku na mjesto koje ste joj namijenili i pokušajte izbjeći česta premještanja biljke. a neke izazivaju osip ili druge promjene na koži. Posebnu pozornost obratite na to da takve biljke ne smještate u visini očiju. .cvatuće biljke morale bi imati mnogu pupoljaka. pogotovo ako su u kući djeca ili kućni ljubimci. Prilikom kupovine biljaka obratite pozornost na nekoliko bitnih stvari: .potrebno jeca vjerojatno neće posegnuti za većinom kućnih biljaka. Nakon rukovanja određenim biljkama. No. što nije ništa neobično. odaberite one srednje veličine. . . Vrhovi oštrih šiljatih listov. čupaju. na koži može pojaviti osip. Mnogo vidljivih korijenja upućuje na to da je biljka već morala biti presađena.božićna zvijezda (otrovan biljni sok • Nerium oleander . Često se zna dogoditi da biljci otpadne nekoliko listova ili pupoljaka. joj je stanovito vrijeme da se prilagodi novoj sredini i drukčijim uvjetima. brzo će se oporaviti i početi rasti i napredovati. u rasadnicima ili pak u cvjećarnama. kao što su oni nekih vrsta aloja. biljku umotajte u plastičnu foliju. Kad stignete kući. Osobito pripazite na kaktus Cephalocereus senilis. grizu ili žvaču neke biljke. a osobito mačke.u samoposlugama. Gotovo je pravilo da ćete u rasadnicima ili specijaliziranim trgovinama (cvjećarnicama) naići na najveći izbor i najbolje biljke. Vrlo često su takve biljke oštećene i vjerojatno je da su izlagane čestim temperaturnim promjenama.ukrasna papričica (otrovne bobice) • Datura x candila . ali im rijetko od toga pozli.provjerite izlazi li iz rupica na dnu posude korijenje biljke. kupljenu biljku na putu do kuće treba adekvatno zaštititi od hladnoće. koji pod svojim privlačnim. premda ih one sjajnih bobica mogu dovesti u iskušenje. Biljke je najbolje kupovati u specijaliziranim trgovinama. . kod ljudi koji imaju problema s alergijama. poznat kao starčeva glava. Ako na odabranom mjestu biljka ima odgovarajuću temperaturu. Nemojte kupovati suhe niti previše natopljene primjerke. Nemojte biti razočarani ako biljka u početku djeluje pomalo nesretno. dugim bijelim dlačicama krije otrovne bodlje. Njega i uzgoj pojedinih kućnih biljaka zahtijevaju poseban oprez. Izbjegavajte kupovinu biljaka koje se «drže» u neadekvatnim uvjetima jer te biljke brzo propadaju.6 KUPOVINA BILJAKA Pri kupovini biljaka treba obratiti veliku pozornost na nekoliko stvari koje mogu biti od presudne važnosti za dalji život biljke. ili stavite u kartonsku kutiju posebno pripremljenu za tu namjenu.prstom dotaknite zemlju u posudi. u trgovinama voćem i povrćem. vlažnost i prikladnu svjetlost.anđeoski zvončić (svi dijelovi biljke su otrovni) • Diffenbachia spp. Uvijek valja kupovati ondje gdje se o biljkama vodi sustavna i redovita briga. D Zaštitite biljke Ako kupujete biljke zimi.

lijepo se sjetiti naših pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva na groblja koja tih dana bivaju ukrašenija nego ikada. svijeća i ljepotom raznovrsnih cvjetnih aranžmana. simpozijima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu. krizantema u Europi nije odmah prihvaćena. ožujka 1933. dr. Doktorirao je 1975. Na ovom fakultetu bio je voditelj desetak diplomskih radova i jednog doktorata. Neka mu je vječna slava i hvala! Hladni mramor. te se najviše koristi za ukrašavanje hramova. grobove treba uređivati i njegovati tijekom cijele godine. godine za redovitog profesora. terase i balkone. nižu realnu gimnaziju u Metkoviću. a 1983. Svi sveti dan su kada grobne humke uređuju i oni koji to tijekom ostalih trista i nešto dana nemaju običaj. u kojoj su bile poznate još prije Kristova rođenja. Autor je većeg broja znanstvenih i preko stotinu stručnih radova. I dok se u razvijenim europskim zemljama na grobove donosi sve rezano cvijeće. Nažalost. ali njegov plemeniti lik i djelo ostaje u našim srcima. U zapadnome civilizacijskom krugu. Upravo tu. Međutim. već je trebalo proći čak stotinu godina da se njenom uzgoju i širenju prida veća pažnja. Zbog toga se za blagdana Svih svetih isključivo traži krizantema koja je. Jesenski aranžmani mogu izgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od krizantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem. Ante Beš izdao je dva užbenika za studente «Opća entomologija» i «Poljoprivredna entomologija (specijalni dio) za studente ratarskog odsjeka». Prodaja u AC Sjemenarni Mostar B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Ivan Ostojić . kratkotrajno ukrašavanje grobnica udaljiti od boli što je izazvala smrt nama bliskih osoba. Uostalom. IN MEMORIAM prof. Profesor Beš rođen je 23. Na otvorenom pak prostoru. u tom pogledu prednjače krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca. silom prilika postala grobnim cvijećem. kroz sva godišnja doba i različite prigode. Ali. Od 1976. D oista možemo ustvrditi kako se posljednjih godina hortikultura groblja razvila usporedno s kulturom njegovanja zelenila. Bilo kako bilo. izvodio nastavu na dva kolegija «Entomologija» i «Fitofarmacija. Osnovnu školu pohađao je u Vidu. godine. Ante Beš 1933. govori više od ičega.7 LJEPOTA SJEĆANJA Piše: JosiP BrklJača. napustio nas je u trenutku kada je imao je još ideja i započetih projekata. U Sarajevo se ponovo vraća 1962. kršćanskome. Na neki način nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da će nas i to malo. Tako je danas krizantema Japancima sveti cvijet i simbol smionosti. sc. godine za izvanrednog. Zanimljiv je i podatak da su Europljani krizanteme najprije upoznali s oslikanih svilenih kimona dok su koncem 17. a napose od jeftinog plastičnog. Cvijet sjećanja i tuge Krizantema-simbol čestitosti Domovina krizantema je istočna Kina. Obje knjige doživjele su više izdanja. kamen i željezo zagrijte toplinom srca. Krizantema-nezamjenjiva cvjetna vrsta na grobljima vara kojih danas ima više od pet tisuća. godine. Prof. a klasičnu gimnaziju u Splitu gdje je i maturirao godine 1954. stoljeća u Europu došli i prvi oblici «živih» krizantema. dr. nakon kraće bolesti. godine). A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi i za uređenje unutrašnjeg prostora te za ukrašavanje stolova u različitim svečanim prigodama. Od biljnih vrsta. sc. na predmetu «Entomologija» Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu. Nakon završetka studija vraća se u Metković gdje dvije godine radi u PD «Jezero». Ante Beš. 06. rujna 2005. Iznenada. Međutim. ing. Isto tako stručne knjige «Pesticidi i mogućnost njihove primjene» i «Pesticidi i njihova primjena u dolini Neretve» doživjele su također nekoliko izdanja. kod nas taj trend ukrašavanja nije još uvijek našao plodno tlo. godine. primat nad ostalim cvijećem preuzima krizantema koja svojom raskošnom a opet skromnom cvatnjom. Iz Kine je prenesena u Japan gdje je za kratko vrijeme postala carsko obilježje. U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i oplemenjivanju radi puno više a rezultat takvog rada je mnoštvo kulti- Drevni su i raznovrsni običaji sjećanja na pokojnike. Za sve nas koji smo imali čast raditi u njegovu timu ostaje tužna spoznaja da ga više nema. čestitosti i odanosti. a osobito katoličkom. krizanteme posađene u lonce ili druge posude. Školske godine 1954/55 upisao se na Poljoprivredni fakultet u Sarajevu kojega završava 1959. koji to ne vezuju uz religiju i vjerovanje u život poslije smrti nego uza sjećanja na najbliže kojih više nema. u Vidu kod Metkovića. gdje se upošljava kao asistent na predmet Entomologija. na najljepši mogući način oživljavaju trgove. Poslijediplomski studij iz zaštite bilja završio je 1967. ni u ukrašavanju grobova ne treba pretjerivati jer treba znati kako su sjećanja ipak trajnija i od mramorna spomenika i od sezonskog zelenila. Iste godine biran je za docenta. kita cvijeća i drugih ukrasa radi uljepšavanja grobova za blagdan Svih svetih. svilenog i papirnatog «cvijeća». zauvijek nas je napustio prof. pa čak i ukrasno povrće. Aktivno je učestvovao u osnivanju Agronomskog fakulteta na Sveučilištu u Mostaru. primjerice obljetnice. pa do 1992. i od samog početka rada ovog fakulteta (1994. na Poljoprivredni fakultet. brojnih referata na kongresima. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 1979. od svega ukrasnog bilja za rez jedina je krizantema selekcionirana u toliko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja. htjela to ili ne. – 2005. godine vodio je katedru za Entomologiju na istom fakultetu. dr.

Dakle. Obično se sjetva rukole odvija koncem ožujka na otvorenu gredicu gdje u slučaju održavanja dobre vlažnosti proklije za desetak dana. Reći će mnogi kako je ipak sve stvar kvalitete sjemena. slovi za jedno od najjačih hercegovačkih poljoprivrednih područja.8 JASENIČKI REKORDERI N Piše: JosiP BrklJača. plodnoj zemlji i vodnim resursima. uostalom kao i ostalo lisnato povrće. Đozlić testirao 27 sorti krumpira kroz ogledno polje praćeno Sjemenarninim stručnjacima i kako se navedeni proizvođač čitav svoj život bavi uzgojem povrća. a južnom prilazu gradu Mostaru smještena je Jasenica. najbolje svjedoči sorta krumpira Liseta koja mi je na kilogram sjemena ostvarila prinos od nevjerojatnih 40 kg. da osobno ne poznajemo gosp. Primjerice. desetak kalorija. s maslinovim uljem. Kako i sam kaže: «Cijeli život bavim se poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim. Ali. lako možemo zaključiti da je riječ o svojevrsnim praktičnim tehnologijama. Denu pomislili Sorta Liseta je posebno rodila Gosp. i odgovorno tvrdim da se od nje može živjeti. Ali. Uz ovo svojstvo pokazala se dobrom i kod probave te za olakšavanje kašlja. R ikola se u novije vrijeme sve više uvodi na jelovnik tako da slobodno možemo ustvrditi kako predstavlja odličnu promjenu «ustaljenim i dosadnim» salatama. ukoliko nismo osigurali optimalne uvjete˝. trebamo znati kako ne moramo čekati proljeće jer rikolu slobodno možemo sijati već od početka rujna na otvorenom a u plastenicima i ostalim zatvorenim prostorima i tijekom cijele godine. Dene Đozlića koji je čitav svoj radni vijek «poklonio» poljoprivrednoj proizvodnji. bogata željezom i kalcijem te posebice vitaminom C. Deno Đozlić na svom krumpirištu bi kako je riječ o malom pretjerivanju. osobno sam se posvetio povrćarstvu od kojeg najviše ulažem u uzgoj krumpira i smatram da sam u toj proizvodnji na samom vrhu. Obilje vitamina C Treba znati kako je rikola. Rukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. Nije da griješe ali ipak prvotno Lisetu treba isprobati… RUKOLA-miljenica talijanske kuhinje Piše: elvedin čolaković. to su već davno uvidjeli Dalmatinci koji su ovu plemenitu biljku uvrstili u svakodnevni jelovnik. Sve što je rikoli potrebno jest vlaga i zemlja bogata humusom iz razloga što na vrućem i suhom tlu prebrzo procvjeta te razvije žilave i gorke listove. veliki je broj ugostitelja s područja Neuma i Međugorja primoran u vlastitom aranžmanu uzgajati rikolu kako bi udovoljili istančanim prohtjevima brojnih gostiju «s one strane mora». već i zbog ljekovitih svojstava. češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu i mesne obroke. ing. zašto ne pokušati. Ustvari. Draž talijanske kuhinje i u našim krajevima Vrlo traženo sjeme rukole Rukola se bez većih poteškoća može uzgojiti i u našem podneblju gdje u vrtovima rado dijeli gredicu sa salatom ili špinatom. Tomu svjedoči i primjer gosp. Osim toga. poput blitve i špinata. stari Rimljani su rikolu iznimno cijenili ne samo zbog gastronomskih. u vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao učinkovita afrodizijačka biljka. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim listićima različitim salatama daje novi okus. Osim toga. mjesto koje zahvaljujući blagodatima prirode. Spomenimo kako već 4-5 tjedana nakon sjetve možemo ubrati prve nježne biljčice. Možemo je uzgajati i na sunčanim mjestima i u poluhladu a isto tako i u sandučićima i teglama na balkonu ili terasi. Samo treba znati kako u današnjim tržišnim uvjetima mogu opstati jedino proizvođači koji će se specijalizirati za određeni vid poljoprivredne proizvodnje. Primjerice. Zahvaljujući tomu bio sam nebrojeno puta gost i u mnogim TV emisijama». može se pripremati i na lešo. jer gurmani uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom užitak za sva čula. tako je bilo unazad dvadesetak godina. Stoga. navedeno vrijeme berbe se obično pomiče na sedam tjedana. Da mi u tom poslu pomaže moje veliko iskustvo. I danas ima proizvođača koji su ostali vjerni zemlji i od nje žive. Uostalom. Stoga i ne začuđuje sve veća potražnja za rikolom i u nešto kontinentalnijim krajevima. Čak su je drevni narodi koristili za liječenje skorbuta. A zanimljiv je i podatak da u 100 grama rukole ima samo B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . ukoliko uzmemo u obzir kako je na svojim parcelama gosp. Tako je možete i svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. I doista. To su svakako naslijedili od brojnih Talijana koji su ih naučili i da rikolu ne treba spravljati samo kao salatu. Vodimo računa da listove duljine desetak cm ne režemo preduboko kako bi nam ova pikantna biljka omogućila još jednu ili dvije berbe. ing.

Iako se na našem tržištu pojavio veliki broj različitih supstrata. Zbog svoje fine strukture pogodan je za sjetvu i pikiranje svih vrsta povrća. s 40 za lubenice i tikvice te s 84 sjetvenih mjesta za papriku. diPl. S druge strane. Osim toga. grubo rečeno. mada se sve više značaja pridaje polistirenskim materijalima. Sadržava 100% bijelog treseta srednje finoće. polistirenski kontejneri imaju prednost nad ostalim materijalima jer bolje zadržavaju temperaturu i vlagu supstrata. Nije nebitno napomenuti kako su Cultural supstrati sterilizirani pregrijanom vodenom parom što znači da ne sadržavaju štetne mikroorganizme koji bi mogli uvjetovati polijeganje presadnica. elektronski kontroliranom procesu koji garantira točnost dodavanja makrohranjiva i mikrohranjiva uz istodobno reguliranje pH vrijednosti. Najčešće se to obavlja u plastične ili stiroporne kontejnere. za zone s tzv. da ne bi bilo zablude. kontejnerska proizvodnja je uvjetovana primjenom profesionalnih supstrata nužnih za pravilan i potpun razvoj presadnica. lončić) prikladnu za lagan prijenos od proizvođača do tržišta. Zbog toga se supstrat preporuča u proizvodnji biljaka koje imaju povećanu potrebu za hranidbenim sastojcima (rajčica i paprika). Može poslužiti i kao alternativa za prethodno navedenu varijantu Cultural T. Međutim. Danas se kontejneri proizvode od različitih materijala. s 209 i 240 za salatu i cvijeće. ing. U povrćarskom značenju. primjera radi. Radi poboljšavanja pufernog učinka ovom supstratu baziranom na bijelom tresetu dodatak čine i glinene granule. unatrag nekolike godine u poljoljekarnama. odnosno obavljaju sjetvu povrtnih kultura. S uvremena proizvodnja presadnica povrća danas je nezamisliva bez kontejnerske proizvodnje. da je zapadna preciznost dovela do nastanka jednog od najboljih svjetskih supstrata koji se koristi već 40 godina. Zbog toga i same biljčice pikira- Tko se imalo ozbiljnije upustio u kontejnersku proizvodnju presadnica povrća. Osim toga. livadne zemlje i pijeska.KONTEJNIRANI UZGOJ PRESADNICA POVRĆA Početkom jeseni uzgajivači povrća planiraju. Mnogi dvoje kako. . mekom vodom. Zbog svoje srednje vlaknaste strukture supstrat je osim za povrtne kulture pogodan i za presađivanje balkonskog cvijeća. jedan polistirenski kontejner prosječnih dimenzija 60 x 40 cm zajedno s biljkama teži svega oko 2 kg. A kontejner. supstrat je pogodan i za područja koja se opskrbljuju vodom s malo krečnjaka tj. Pored toga. rukovanje i prijenos od proizvođača do tržišta. vrlo dobro zna kako bez kvalitetnog supstrata nema željenog učinka. Cultural F Slično prethodnom i ovaj supstrat čini 100% bijeli treset sa sjevera Njemačke. u sebi ne sadržavaju ni sjemenke korova sposobne da proklijaju kao ni jaja odnosno ličinke štetnika koji bi mogli napraviti štete na mladim biljkama. svojom kvalitetom danas se posebno ističu Cultural supstrati. Profi supstrati za sjetvu 9 Uzgoj povrća u stiropornim kontejnerima Piše: Mladen karačić. Zašto? Zato što navedeni supstrati sadržavaju treset bez kojega se ne može osigurati neometani rast i razvoj biljaka. To je i razumljivo ukoliko se zna da je riječ o vrlo laganom materijalu kojim se olakšava manipulacija. Možemo slobodno reći kako je “odzvonilo” klasičnom načinu uzgoja presadnica koje se provodilo pikiranjem u jogurt čaše i mješavinu nezrelog stajskog gnoja. Razlog leži u činjenici kako se za njihovu proizvodnju koristi prirodni treset sa sjevera i juga Njemačke. U tom razdoblju su se Cultural supstrati dokazali kao pouzdani za proizvodnju u svim oblastima povrćarske proizvodnje. odnosno. Osim toga. predstavlja posudu (spremnik. ne u stiroporne kontejnere imaju uvjete za brže i optimalnije napredovanje u rastu i razvoju. glineno brašno. to je orijentacijski podatak jer svaki proizvođač za svoje potrebe koristi tip sjetvenih mjesta koji mu u praksi najviše i odgovara. Uostalom. Na taj način presadnice iz polistirenskih kontejnera brže napreduju i nakon sadnje u polju te se time i bitnije skraćuje vrijeme do berbe. Tako se oni kontejneri sa 104 sjetvena mjesta najčešće koriste za kupusnjače. što bitnije olakšava prenos i svako rukovanje njima. Cultural T SUPSTRATI ZA SJETVU Prednost polistirenskih (stiropornih) kontejnera Kontejneri od različitih materijala B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 U eri različitih materijala uspjeh na tržištu je izborio i zadržao polistiren koji se i najvećim dijelom koristi za proizvodnju kontejnera namijenjenih uzgoju povrća. Osim praktičnosti. industrijska proizvodnja Cultural supstrata odvija se u kontinuiranom. odnosno u koje kontejnere sijati. U trgovinama možete nabaviti stiroporne kontejnere s različitim brojem sjetvenih mjesta. To znači. sa 60 sjetvenih mjesta za rajčicu i krastavce. kod specijaliziranih povrćara ali i na tržnicama možete nabavi- ti isključivo presadnice raznog povrća proizvedenih kontejnerskim načinom. Ostatak čini 20% crnog treseta koji održava stabilnu pH vrijednost. to potvrđuju i podaci izravno s terena koji pokazuju da je ostao samo mali broj onih koji uvijek rade po svome ne znajući da tim postupkom više gube nego što uspijevaju zaraditi. Tako. karakteristika ovog supstrata je korištenje u zonama s tvrdom vodom. danas u kontejnere uvrštavamo gajbe napunjene odgovarajućim supstratom za sjetvu i uzgoj presadnica povrća različitih vrsta. Osim toga. odnosno. Cultural P U svom sastavu sadržava 80% bijelog treseta koji se zbog svoje specifične vlaknaste strukture koristi za poboljšanje zračnog kapaciteta.

KO PRIVA lijek za sve boljke Piše: nino rotiM. s glavicama nešto većeg volumena i težine. treba je koristiti što više. Budući da je bogata svim važnijim mineralima. To je i razumljivo ukoliko nam je poznato kako je mlada kopriva jedan od najbogatijih prirodnih izvora C vitamina. predstavlja jedno od najjačih prirodnih sredstava u borbi protiv ćelavosti. Odlučite li se pak koprivu staviti na jelovnik. odnosno. Suši se pak u hladu a bilje se čuva u suhom i zračnom prostoru. Osim visoke otpornosti na plamenjaču. preporuča se kod slabokrvnosti.10 služiti i u borbi protiv lisnih ušiju. varivo ili savijaču. razumljivo je da nam navedeni rastvor može pomoći samo ukoliko je riječ o manjim površinama jer na većim parcelama ipak trebamo upotrijebiti neki od namjenskih insekticida. Kopriva je i redovita biljka koju susrećemo u šamponima za pranje kose jer je dokazano kako djelotvorno smanjuje njeno opadanje. koji su po karakteristikama bolji ali što je puno bitnije i s puno većom otpornošću na bolesti. s velikim listovima. U starogermanskoj mitologiji kopriva je bila simbol boga munje. Pored toga. kopriva je itekako poželjna biljka u svakom vrtu/domu. Dosadašnji hibridi salate koji su se uzgajali u zaštićenim prostorima sve više ustupaju mjesto novim hibridima. Vrlo sporo procvjeta. Međutim. Dolfin je vrlo rani hibrid. jača otpornost organizma. Biljke imaju odličan porast u zimskim uvjetima. hibrid salate u tipu žutog kristala. D revni narodi su itekako znali cijeniti korijen i listove «peckave» biljke koja raste posvuda i naveliko ih koristiti kao hranu i lijek. Sjeme ovog hibrida je pilirano što garantira ujednačeno nicanje i bržu sjetvu jer ga ne treba pokrivati. žuči. što dalje od bilo kakvih vanjskih onečišćivača. Bilo kako bilo. Angie ima briljantno zelenu boju. ing. Značajna ljekovita vrijednost ove peckave biljke ogleda se u pospješivanju izlučivanja sluzi iz dišnih organa te poboljšavanju rada jetre. općenito gledano. Pomaže kod klonulosti organizma I doista. čaj. diPl. U ljekovite svrhe se pak najčešće koristi svježe iscijeđen sok. upale desni i grla. lako ćemo uvidjeti koliki je njen ljekoviti potencijal. DOLPHIN špinat za ranu proizvodnju Među većim brojem hibrida špinata. samo je treba prikupiti iz čiste prirode tj. Potom vam preostaje da još samo pripremite ukusnu juhu. gušterače i slezene a preporuča se i dijabetičarima iz razloga što učinkovito smanjuje šećer u krvi. a u nekim krajevima seljaci su pred nevrijeme stavljali koprivu u ognjište da im grom ne udari u kuću. Dovoljno je da naberemo jedan kilogram koprive koji potom trebamo preliti s 10 litara vode. Listovi teško pucaju. a posebice željezom. dokazano je da kopriva poma- že kod upala mokraćnih organa te sprječava nastanak pijeska i kamenaca u bubregu i mjehuru. Osim toga. Rimljani su njezinu vlaknastu stabljiku koristili za izradu materijala pri tkanju košara. kopriva se od davnina koristi kod slabosti i klonulosti organizma te za brži oporavak poslije bolesti. ANGIE vodeći hibrid salate za proizvodnju u zatvorenim prostorima Piše: nino rotiM. ali i zbog visoke otpornosti (1-7) na plamenjaču špinata. s otpornošću na Bremiu lactucae (plamenjaču Koprivom protiv lisnih ušiju Osim za pripravljanje ljekovitih čajeva kopriva nam može po- Salata u zatvorenom prostoru salate) 1-20. Dolfin je i visoko tolerantan na virus mozaika krastavca (CMV). Smjesa se ostavlja 24 sata da odstoji nakon čega se još treba procijedi kako bismo smo i dobili rastvor kojim možemo prskati biljke u borbi protiv lisnih ušiju. Hibrid Angie preporučuje se za sadnju u zatvorenim prostorima (staklenici i plastenici) od početka rujna pa do početka veljače. srdnje zelene boje. Jedan od tih novih hibrida jest ANGIE. s obzirom na njenu ljekovitost. Otud najvjerojatnije i narodna izreka «neće grom u koprive». ali i varivo te juha. Znalci koprivu s razlogom smatraju najzdravijim samoniklim lisnatim povrćem. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . ing. diPl. Ukoliko tomu pridodamo činjenicu kako ova biljka ublažava ekceme i alergije kože te. Ispiranje usta čajem od koprive ublažava afte. Gustoća sadnje iznosi 14-16 sadnica po m2. premda ni sadržaj vitamina A nije zanemariv. B25-22-24. Donji dio glavice je čist i dobro zatvoren. tako da ih otrgnete na mjestu gdje je biljka još mekana. berite je u rukavicama trudeći se ubirati samo neoštećene listove i vrške mladih biljaka. Dolfin zbog svojih karakteristika postaje sve traženiji. Pošto je do koprive zaista lako doći.

Čupanje i uništavanje korijena nakon berbe kupusa doprinosi smanjenju brojnosti štetnika. To je obično potrebno vršiti kod ljetne sadnje kupusnjača. prije svih raštika.) je kornjaš čija veličina tijela iznosi 2-3 mm. Odrasli se štetnik hrani lišćem. Kada nastupi vrijeme odlaganja jaja. koja se u pojedinim godinama može javiti u povećanoj brojnosti kada na pojedinim površinama može biti i do 50 % napadnutih biljaka. tada zasađene biljke odmah nakon sadnje treba zaliti otopinom nekog insekticida na osnovi organskog fosfora ili piretroida. unutrašnjost guke je izgrižena u vidu većeg broja hodnika i galerija koji su ispunjeni izmetom ličinki. a u jednoj biljci može biti i do 30 ličinki. Slične simptome na kupusnjačama (hipertorfije na korijenu) pored kupusne pipe šiškarice izaziva i glivica Plasmodiophora brassicae. na istoj parceli kupusnjače ne treba saditi 5-6 godina. odnosno kupusnjača uopće na istim parcelama ili unutar područja na kojima se pipe češće javljaju u povećanoj brojnosti. gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaša (pipe). Korijen može biti zahvaćen cijelom duljinom. Vanjsko lišće glavatog kupusa otpada. jer parazit treba mnogo vode i kiselo tlo. Radi se o kupusnoj pipi šiškarici. većinom dijelom ispod same površine tla.11 KUPUSNA PIPA ŠIŠKARICA Na području Hercegovine i Dalmacije.. jedine prihvatljive mjere zaštite su kalcifikacija i plodored. što je u direktnoj vezi s oštećenim korjenjem. Na području Hercegovine i Dalmacije. Štetnik ima dvije rase od kojih proljetna rasa jaja odlaže u proljeće. tvoreći kvrgavu masu. koje se djelomično nalaze iznad površine tla. Na korijenju zaraženih biljaka formiraju se zadebljanja koja su posljedica hiperplazije i hipertrofije stanica korijena. Nakon pojave ličinke buše okolno tkivo i izazivaju njegovu hipertrofiju zbog čega nastaju izrasline u vidu šišarki ili guka. ličinke za cijelo vrijeme razvitka borave u gukama i hrane se njihovim sadržajem. Nakon pojave bolesti. a često i nedovoljno čvrste. posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjače prije svih raštika. Oštećenja na vratu korijena Ličinka unutar guke Piše: Prof. Kupusna kila Suzbijanje Smanjenju brojnost kupusne pipe šiškarice doprinosi primjena različitih mjera suzbijanja. Napad se smanjuje i izbjegavanjem uzgoja kupusa. Zapaženo je da o stupnju kiselosti tla ovisi pojava i intenzitet bolesti. Kada se prereže jedna takva guka u njoj se može naći i do desetak ličinki. gotovo svake godine mnoge su biljke napadnute jednom vrstom surlaša (pipe). zbog čega jače napadnute biljke zaostaju u porastu i kržljaju. Raštika posebno osjetljiva B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Opis štetnika Kupusna pipa šiškarica (Ceutorrhynchus pleurostigma Marsh. Simptomi na nadzemnom dijelu očituju se u smanjenju lisne mase. Zbog hranjenja odraslih jedinki obično ne nastaju ozbiljne štete. Guke mogu narasti 2-3 cm. Naime. Odrasla ličinka naraste do 5 mm. ante Beš K upusnjače su veoma pogodno stanište za razvitak mnogih vrsta štetnih organizama. a ljetna koncem ljeta i početkom jeseni. Da je to tako. pokazuje činjenica da se na kupusnjačama može razvijati oko dvadesetak vrsta uzročnika bolesti i tridesetak vrsta štetnika. dr. Zatim jamicu s jajima zatvori ljepljivim sekretom. a u jednoj biljci može biti i do 30 ličinki. Ličinke su blijedožute boje. bez nogu i sa smeđom glavom. Na mjestu guka često dolazi do truleži. koja se u pojedinim godinama može javiti u povećanoj brojnosti kada na pojedinim površinama može biti i do 50 % napadnutih biljaka. Kada se očekuje jači napad pipe. Radi se o kupusnoj pipi šiškarici. pa su glavice manje. Ukoliko su ličinke napustile guku. Sve kupusnjače su osjetljive na ovog parazita. posebno na lokalitetima na kojima se uzgajaju kupusnjače. Šiške koje nastaju kao reakcija biljke na prisutnost ličinki u tkivu dovodi do poremećaja prometa hranjivih tvari. Štete koje prave ličinke kupusne pipe šiškarice obično nemaju veći ekonomski značaj. cvjetovima i korom mladih biljaka. ženka na vratu korijena mladih biljaka pomoću usnog ustroja izgrize plitke jamice u koje odloži po nekoliko jaja. Bolest se javlja samo u nekim područjima.

Ništa začuđujuće. Uostalom. 9 plodova ukupno je težilo 108 kg” . pozirala nam je vrijedna gospođa Jasna koja uostalom i većinu vremena provede u svom plasteniku. marljivi gosp. jer ove vrijedne ljude krasi velika snalažljivost i prije svega hercegovačka žilavost. U Europi se najviše cijeni bijela šparga. Takav nasad se može početi brati već u drugoj godini nakon sadnje. a uzgaja se od pradavnih vremena. Šparga je trajnica sa životnim vijekom 15 i više godina. Uvijek je bila povrće visokog standarda. po tome Lubenica za Guinnesa Piše: tonći Polić. Jozo Grle se tu posebno ističe. Međutim. Šparžište se može zasnovati izravnom sjetvom. odlazimo ohrabreni primjerom zadovoljnog gosp. ohrabruje me činjenica da svu proizvedenu papriku prodam na tržnici u Mostaru te dio distribuiram u tvrtku Suncokret d. Tome je glavni razlog velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine. posebice oko se radi o uzgoju na pjeskovitim tlima. Posebno je cijenjena juha od šparge. ali koji su deblji.12 SLATKA PAPRIKA IZ LJUTOG DOCA je ovo mjesto u dalekoj prošlosti i dobilo ime. aida kohnić Kao svježe proljetno povrće . Ipak. Nakon branja. Većina proizvođača odlučuje se za uzgoj iz presadnica.Iako se u ovom poljoprivrednom kraju tradicionalno uzgaja vinova loza u posljednje vrijeme može se uočiti i sve veći broj plastenika. Biljke koje nose muške cvjetove obično imaju više tanjih izboja dok one s ženskim cvjetovima imaju manje izboja. ujednačenim. Najviše se koristi kuhana ili kuhana u pari začinjena umacima. delikatesa je po mnogim svojstvima. Šparga je jednospolna dvodoma biljka. Za uzgoj šparge treba birati lakša tla.u razgovoru nam je rekao gospodin Ekmečić. LJ uti Dolac je maleno mjesto smješteno nadomak Mostara. a životni procesi u rizomu i korijenju svode se na najmanju mjeru. D a područje Hercegovine itekako odgovara proizvodnji voća već je davno poznata činjenica. U poslu mi prije svega pomaže supruga Jasna dok potpunu stručnu pomoć dobivam u Agrocentru Sjemenarna u Mostaru. u dolini Neretve. Osim paprike. Organska gnojidba preporuča se svake treće godine. Obično se u plasteniku sadi od 1300 do 1400 struka a ukoliko uzmemo u obzir da po struku ostvarujem prinos od 5 kg dobit ćemo zadovoljavajuću količinu plodova. Na vriježi je bilo 9 duguljastih plodova lubenice od kojih je najveći težio 17 kg. U Europi su najveće površine šparge u Španjolskoj. Iznenadio sam se kad sam vidio da lubenica prekriva veliku površinu tla. gdje zimi nije visoka podzemna voda. Nadzemni dijelovi požute i odumiru. Berba šparoge Mladi izboji šparge sezonsko su povrće koje se na području Hercegovine bere u travnju i svibnju. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . ovaj proizvođač je posadio lubenice od kojih jedna nije prestala rasti sve dok vriježa nije pokrila površinu jednog manjeg vrta (oko 30 m2). Francuskoj. Šparga se najviše konzervira zamrzavanjem i tako najbolje sačuva aromu. koja počinje cvasti u drugoj ili trećoj godini. Jedino nam je žao što nije htio stati ispred objektiva našeg fotoaparata. U zadnje vrijeme. Grle koji očito uživa u svom poslu. Naime. iako zelena ima bolju hranidbenu i zdravstvenu vrijednost. Njemačkoj i Nizozemskoj. a zatim cvate svake godine. Malo tko je mogao vjerovati da se na ovom području mogu proizvesti primjerci za Guinesovu knjigu rekorda. ing. diPl. Kod nas je šparga malo zastupljeno povrće. šparga ulazi u mirovanje.» I na kraju. Kako i sam kaže: «Podigao sam plastenik u kome pretežno uzgajam hibridnu papriku za potrebe tržišta. U vlastitom aranžmanu izgradio je plastenik površine 270 četvornih metara u kome uzgaja paprike sorte Istra. Jasna Grle u svom plasteniku Piše: JosiP BrklJača. Glavna je prednost uzgoja iz presadnica što se trajni nasad zasniva izabranim. “Ne znam o kojoj sorti se radi. a ljeti se može navodnjavati. ima pokušaja zasnivanja nasada s proizvodnjom za tržište. Kod takvog uzgoja berba je u trećoj godini. Krajem jeseni i početkom zime kada nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvitak. za potrebe tržišta uzgajam i krizanteme i to u količini od 1500 komada. i to uglavnom Šparoga tijekom vegetacije u obiteljskim vrtovima.o. lubenica je redovito zalijevana i prihranjivana. kvalitetnim biljkama. ing.o. Ipak. Iz južne Europe proširila se na srednju i sjevernu Europu. Šparga voli organska gnojiva. Ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. Inače. što se primjenjuje samo u proizvodnji zelene šparge. To se upravo dogodilo proizvođaču Miladinu Ekmečiću iz Čapljine. tako da pri zasnivanju šparžišta o tome treba voditi računa. P otječe iz zapadnog Mediterana. Miladin Ekmečić s plodom lubenice ŠPARGA-POVRĆE VISOKOG STANDARDA Piše: Mr.

obećali smo mu svu stručnu pomoć potrebnu za zahtijevno i nimalo jednostavno održavanje travnatog pokrivača. teren je opremljen i svim potrebnim popratnim sadržajima. skrio se mali Wimbldon. poput koktel bara te tuš kabinama i svlačionicama. U mjestu Blagaj. samo primjera radi. Dakako. Travnu smjesu kupio sam u Sjemenarni Mostar. koje se nalazi na južnom prilazu gradu Mostaru. “Nalazite se na prvom travnatom teniskom terenu u BiH. Iako sam u ovaj teren uložio mnogo truda i novca. Zanimljiv je i podatak da se na ostalih 65 duluma uzgaja slanutak koji je za ove potrebe uvezen iz Turske. dobro ste pročitali. Osim toga. Jer nije slučajno da vlasnici teniskih kompleksa radije odabiru pješčanu podlogu. Panorama Popova polja B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Nasad slanutka Ivan Skaramuca-veliki proizvođač povrća . na odlasku nam se učinilo kako se dašak slavonskih oranica preselio u krševitu Hercegovinu. SLANUTAK IZ POPOVA POLJA Piše: Mr. diPl. jer sam. ove godine ostvario izuze- tno velik urod lubenice od čak 60 tona po hektaru. Osim toga. odnosno.” Kako bismo gosp. Ivan Skaramuca. aida kohnić M alo tko se u Hercegovini može pohvaliti da obrađuje 130 duluma zemlje u komadu. ing. Po dostupnim Slanutak podacima riječ je o najvećim površinama pod slanutkom u našoj zemlji. Ibro radi kao pravnik u ministarstvu unutarnjih poslova. “Prije nekoliko godina ušao sam u ovaj veliki projekt. Zalihiću zahvalili na srdačnosti i gostoprimstvu. Ibro Zalihić. nije mu teško nakon posla posjetiti svoj teniski teren. zanimljiv je podatak da gosp. odlučio sam ući u povrćarstvo velikim koracima. I doista. Jer nije mala investicija obrađivati 130 duluma zemlja. BLAGAJSKI WIMBLDON D a. moramo uzeti u obzir činjenicu kako se na krajnjem jugu Hercegovine smjestilo golemo Popovo polje. usvajam nove tehnologije i uvijek prihvatim savjete iz oblasti zaštite bilja. Kako u današnjem svijetu globalizacije samo veliki igrači preživljavaju. jedinstven na ovim prostorima. riječ je o finom travnatom teniskom terenu čiji je vlasnik gosp. Međutim. odlučio sam se baviti isključivo suvremenom poljoprivrednom proizvodnjom. a o trudu i zalaganju da ne i govorim. oaze obradive zemlje u surovome kršu. gosp. dok mali brzo nestaju i propadaju. Ali zato je mali Wimbldon upravo specifičan. Jedino na taj način se u povrćarstvu i općenito poljoprivredi može ići naprijed” Inače. nije mi žao jer već sada vlada veliko zanimanje za termine igranja. Ispod travnjaka izgrađen je kompletan drenažni sustav dok je površina terena pokrivena automatskim prskalicama koje izlaze iz samog tla. Tim više ukoliko se zna kako je hercegovačka zemlja podijeljena i iscjepkana na male parcele. Ali. uveo revoluciju u poljoprivrednu proizvodnju. Ali ono što je najvažnije jest činjenica da sam uspio. Upravo je u tom polju gosp. Površina terena iznosi 1000 četvornih metara a čitav teren je građen po projektu kojeg sam dobio iz Engleske. Inače. Skaramuca lubenicu uzgaja na površini od 65 duluma i to sorte Fantazija i Farao a kao velikom proizvođaču pronaći tržište mu nije veliki problem.13 Ibro Zalihićna svom Wimbldonu …tu je i prostor za osvježenje Piše: nino rotiM. doslovce rečeno.

najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i zahtjeva tržišta. ali ne odumire Pomanjkanje mangana Pojava prugaste kloroze vanj- Cifo gnojiva-formula za uspjeh Holandski žuti Red Baron B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Kako i ne bi kada je luk stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk. tvorenim vrhom. Radar je izazvao zanimanje kod ljubitelja povrća jer su standardne sorte luka lagano «zasitile» domaće uzgajivače povrća. Dakle. koja se najviše uzgaja u južnim područjima. Glavice su slatkog okusa i prosječne težine 80-90 grama. lišće poprima blijedozelenu boju. mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Majski srebrenjak velikim bijelim plosnatim glavicama. zanimljivog naziva Radar. u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili konzerviran kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. Biljka ima razmjerno malo listova. ili odumiranje distalnog dijela lista. odnosno. Ipak. narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti. ali ne žuti. Biljka gubi turgidnost Pomanjkanje kalcija Pomanjkanje ovog hranjiva manifestira se na način da mlado lišće odumire ali pri tome ne žuti. kako bismo vam olakšali izbor odgovarajuće sorte. glavice imaju crvenu boju ali i lagani. a novi listovi žute. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Koju sortu luka odabrati. pa ga uglavnom deklariramo i kao salatnu sortu luka. Sorta je prepoznatljiva po Koju sortu luka odabrati? U poljoljekarnama može se pronaći nekoliko različitih sorti luka. Sorta se svakako preporuča za sadnju. ing. U novije vrijeme sve veća zanimanje vlada i za novu sortu luka. Pomanjkanje sumpora Lišće luka je debelo i deformirano. od čega se list objesi. lišće je zagasitozelene boje. slamnato žute boje. Kao i srebrenac. a kasnije odumire Pomanjkanje magnezija Starije lišće kompletno požuti. Red Baron je kvalitetna sorta luka koja jednostavno POMANJKANJE HRANIVA-SIMPTOMI NA BILJCI Pomanjkanje dušika Nedovoljno ishranjena biljka dušikom zaostaje u razvoju. dok ono starije žuti i suši se od vrha Pomanjkanje fosfora Biljka slabo raste. Riječ je o vrlo ranoj sorti koja dospijeva 15-tak dana ranije od srebrenca. pretežno se koristi za pripremanje salata. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. diPl. predočit ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju.JESEN Mladen karačić. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. a relativno dobru lukovicu. Pomanjkanje kalija Starije lišće odumire od vrha. slatki okus. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period. 14 NAJBOLJE VRIJEME ZA SADNJU LUKA U ovom razdoblju tradicionalno se u većini vrtova ili okućnica obavlja sadnja luka. zatim za poboljšanje rada srca. Nije pogodan za dulje skladištenje. dok starije lišće odumire. Pozitivna osobina sorte je vrlo mali broj «kureljavih» biljaka. Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću primjenu u obiteljskim povrtnjacima i kuhinjama. općenito bolesti koje izazivaju bakterije. O sim toga. za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Majski srebrenjak je sorta za ranu proizvodnju. Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicama. s dobro za- predstavlja crvenu varijantu srebrenjaka. S druge strane.

Češnjak. Sadnja se obavlja u listopadu na dubinu od 5-6 cm i s razmakom redova od 20 cm te u redu 6-10 cm. čini krvne žile elastičnim. lukovice redovito pregledavajte i prebirite. uz nešto raniju sadnju. Što je luk zreliji. Za skladištenja. što je dovoljan razlog da ga više koristimo u prehrani. luk i češnjak spletite u jednoredne ili dvoredne vijence te objesite o grede u spremištu. te su danas oni njegovi najveći potrošači i proizvođači. Čuvanje luka i češnjaka tijekom zime Češnjak Luk i češnjak. trunu i tjeraju izboje te korijenje. vrijedi pravilo kako se za proizvodnju mladog luka na polju koristi krupni arpadžik. Ali. Čak i ako se smrznu. treba znati pravilno posaditi češnjak. «naglavačke» posađen češnjak teže ili nikako ne niče. normalizira crijevnu floru. Smjestite li luk i češnjak na police. a u redu 10 cm. Zbog svojih karakteristika. Kod uzgoja na gredicama razmak između redova iznosi 15-20 cm. Lukovice kojima ste odstranili stabljike čuvajte u plitkim košaricama. ili u prosjeku šest lukovica. Najpovoljnija je temperatura za čuvanje lukovičastog povrća -1 do + 2 stupnja C. Cijela biljka zaostaje u rastu. ne debljem od 30 cm. U vlažnim i toplim prostorijama lukovice se brzo kvare. treba znati kako profesionalci u svome poslu kod proizvodnje mladog luka vrše sukcesivnu sadnju jer im ona omogućava kontinuitet u dospijevanju. Japanci su za ovaj češnjak pokazali veliki interes. posebno u nadolazećim hladnijim danima. . koje kasnije odumire. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Kod jesenske sadnje povrća ne smijemo izostaviti ni Izborak koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. jer se tada teže čuva. treba napomenuti da u slučaju povoljnih vremenskih uvjeta. Kod manje proizvodnje za vlastite potrebe najbolje je češnjak uplesti u vijenac i ostaviti ga na propuhu da se potpuno osuši. a u slučaju suše nasad obavezno i zalijevamo. Na taj način mladi luk dospijeva u više navrata od kraja veljače do polovice svibnja. Ljubitelje i potrošače ove biljke sigurno će oraspoložiti vijest da su u novije vrijeme engleski genetičari uspjeli uzgojiti češnjak koji nakon konzumiranja ne ostavlja oštar. berbu mladog luka u toplijim dijelovima Hercegovine možemo očekivati već koncem prosinca. Rano u proljeće vršimo prihranu KANom i to svega s 15 grama po četvornom metru. U razvijenih biljaka odumiru vrhovi listova. Inače. Međutim. Pomanjkanje bora Starije lišće luka poprima klorotičnu boju. nakon čega odumire. U praksi. na kojima kasnije list puca. Međutim. Češnjak se vadi kada lišće požuti i kada polegne 50 % biljaka te nije preporučljivo čekati da se zelena masa potpuno osuši. To znači da nam je za površinu od 100 četvornih metara potrebno oko 15 kg sadnog materijala. a lukovica nije čvrsta. Češnjak i luk neće stradati zimi ako temperatura u prostoriji ne bude niža od minus 3 stupnja C. Češnjak se također sadi tijekom jeseni na dubinu od 4-5 cm. ako bi sadnja lukovičastog povrća bila potpuna. pa se bolje i dulje čuva. na većim površinama razmak sadnje treba prilagoditi mehanizaciji za međurednu kultivaciju tla. Prije nego što ga spremite najdeblje. ne dirajte ih. Ukoliko ste ostavili stabljike na lukovicama. Češnjak se već 5000 godina smatra savršenim lijekom i dokazano ja da pomaže u borbi protiv uzročnika bolesti. a najmlađi listovi žućkasti s uleknutim dijelovima. posve zreo i suh (vlažan i nezreo odvojite i što prije potrošite) najbolje se zimi čuva u suhom. S druge strane. uz jednu od gore navedenih sorti luka. najzdravije i zrele češnjeve odvojite za sadnju. Pomanjkanje cinka Prugasto žućenje i uvijanje lista uz zaostajanje u rastu Pomanjkanje bakra Vrhovi najmlađeg lišća postaju klorotični. redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. Lišće može biti tamnoplavičastozeleno. sitnije lukovice ili rasad. potpomaže prokrvljenost. vanjska se ljuska otkida i puca pa se češnjevi odvajaju. ne smije biti prezreo. zatim pobijele i spiralno se uvijaju. osobito ako ih je mnogo. zračnom i hladnom spremištu.15 K OZIMI ČEŠNJAK PROIZVODNJA MLADOG LUKA Izborak skog lišća. po četvornom metru sadimo oko 50 češnjeva. oko njega struji zrak pa se bolje čuva. ne smijemo zaboraviti ni na bližeg «rođaka» kojeg prepoznajemo pod nazivom bijeli luk. pak. to je veći udio suhe tvari. već ostavite da se postupno odmrznu i posve obnove svoju kakvoću. dobro poznat i neugodan miris. Pomanjkanje molibdena Slabo nicanje i odumiranje mladih biljaka na tresetnim tlima s pH 5. svijetlo žute. češnjak ili saransak – kako ga najčešće zovu na području Hercegovine. vrećama ili gajbicama u tankom sloju. snižava kolesterol te štiti od prehlade. U protivnom. a dio lista omekša i gubi turgor. Poprečno žute pijege pojavljuju se 3-4 cm od vrha listova. i to vrhom prema gore. Vanjske ljuske lukovica su tanke.4 ili nižim.

S tariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj skupljajući plodove divljeg voća. sirupa i kisele juhe. U Italiji se plodovi skupljaju nepotpuno zreli i kon- Plodovi u zriobi Potpuno zreli plodovi B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. zerviraju uz dodatak komorača te se na taj način koriste slično kao i masline. zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. Spomenimo kako je drijen postao i svojevrstan vid zarade u Hercegovini jer se u prikupljanje njegovih plodova sve više uključuju oni najstariji ukućani te djeca. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih.16 LJEKOVITI CRVENI PLODOVI drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. izvadite ruke iz džepova te krenite u prirodu jer jesen je idealna za prikupljanje sočnih i zdravih plodova drijena. Osim toga. Posebice su ukusni i hranjivi džem i pekmez koji se redovito lako prodaju na tržnicama. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara. Osim toga. diPl. Zato. u pojedinim godinama već početkom veljače. slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je Kulinarsko značenje Drijen ima veliko kulinarsko značenje iz razloga što se koriste svježe i sušene drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena a koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru. koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. mošta. U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i rakija. Plodovi drenine Piše: Mladen karačić. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. drenjine se koriste i za pripravljanje voćnih vina. dok se listovi koriste za spravljanje čajeva. u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine. Stoga je redoviti pratilac hercegovačkih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica. likera. kao i začina za jela od mesa i ribe. Međutim. Vjesnik proljeća U prirodi se drijen vrlo rano aktivira. Pored toga. ukoliko ne želite ljenčariti. nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravljanje sokova. Svakako. plodove drenjine možete jesti i svježe. A u Hercegovini barem žilavo drvo drijena nije problem pronaći. I kako kaže jedan ukućanin-ove godine moja je obitelj zaradila 800 KM zahvaljujući prodaji prikupljenih sočnih crvenih bobica. I ne samo to. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prostorije. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više C vitamina od limuna a po- sebno se preporuča osobama s «problematičnim» želucom i crijevima. Ta nalazimo ga već u okolici gradova pa sve do vrhova planina gdje najčešće zauzima osunčana mjesta i to čak pri 1300 metara nadmorske visine. ing. Stoga. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih tegoba. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. zrelih drenjina preporučano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka.

Kora je debljine 3 . počevši od razine mora (Neum) pa sve do 600 metara nadmorske visine (Žegulja kod Stoca). Tako je dokazano da ne podnosi temperature ispod -15 ºC u zimskom mirovanju. Kora je svjetlo-žute boje. To je i razumljivo jer je održavanje. Što se tiče svojstava tla. Značenje soka od divljeg šipka je utoliko veće ukoliko je poznato kako obiluje željezom koje je pak važan sastojak krvi. ing. Ustvari. Ubraja se u skupinu slatko-kiselih sorti. čiji plodovi dozrijevaju početkom rujna. Zrnje je srednje veliko. kao i u fazama rasta ploda. u obliku živih ograda u gušćem sklopu ili na veći razmak. Plod je srednje velik do velik. mogućnostima navodnjavanja i primjeni međurednih strojeva.5 % bjelančevina. Dozrijeva od sredine rujna pa do konca listopada. Uvjeti uzgoja Poznato je da šipak dobro podnosi visoke ljetne temperature. Pojedinačna stabla najčešće dolaze u kućnim vrtovima sa slobodno formiranom grmolikom krošnjom. Kod nas se najčešće šipak sadi na razmak 5 x 4 m ili 5 x 3 m. Gotovo tradicionalno se u Hercegovini od njegovih plodova proizvodi sok koji se uglavnom spravlja od divljeg šipka. vitamina C i dr. Osim toga. Š ipak se prvenstveno uzgaja zbog plodova koji posjeduju visoku kakvoću i široku uporabnu vrijednost. osnovne žute boje. 1. SORTE NAČIN UZGOJA I GUSTOĆA SKLOPA Plodovi spremni za trgovinu B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 U uzgoju je proširen veliki broj sorti koje odgovaraju pojedinim ekološkim uvjetima. Glavaš i Konjski zub Slatki barski .riječ je o sorti šipka koja se najviše uzgaja u Hercegovini. crvenkaste boje. slatkasta okusa i ugodne arome. šipak se može uzgajati gotovo u cijeloj Hercegovini. Na plodnijim tlima razmak može iznositi i 6 x 5 metara.9 % organskih kiselina. pa za njegov uzgoj treba izbjegavati područja gdje se češće i javljaju. diPl.3 do 0. Inače. Plod je okruglasta oblika. a sa sunčane strane razliveno je crvenilo. naše najpoznatije sorte su: Slatki barski. Možemo ga uzgajati i Sadnice šipka . Hercegovački sladun . dok je prema niskim temperaturama veoma osjetljiv. Ima vrlo hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. Dakle. Zrna su velika. 10 do 20 % šećera. vrlo sočna. plodovi šipka su vrlo cijenjeno voće za potrošnju u svježem stanju kao i za različite prerađevine. Preferira neutralana do slabo kisela tla. Često se dogodi da u prvim fazama rasta ploda nema dovoljno vlage. a u razdoblju bubrenja i dozrijevanja plodova uslijedi kišno razdoblje. Nadalje. 0. okruglasta oblika. Prednost ima uzgoj u obliku vaze s visinom debla od 50 do 60 cm. To je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo činjenicu kako je sadni materijal najskuplja stavka u cjelokupnoj proizvodnji. Boja ploda je crvene do svjetložute boje. slatkog ugodnog okusa. Za šipak su najopasniji jesenski mrazevi. a preko cijelog ploda proširena je crvenkasta boja.4 mm. Plodovi šipka simbol Hercegovine Šipak predstavlja drevnu voćnu kulturu čija prisutnost na hercegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. razmak sadnje ovisi prvenstveno o plodnosti tla. veoma često i bez ikakvog utjecaja čovjeka. Međutim.je vrlo rana hercegovačka sorta. Zbog toga je potrebno osigurati natapanje tamo gdje ga nema. Najčešće se razmnožava korjenovim reznicama matičnih stabala dotične sorte. za šipak je važno da u tlu ima dovoljno vlage u vrijeme intenzivnog rasta korijena u jesen i proljeće. Poželjno je formirati ispočetka 2 do 3 primarne skeletne grane koje će formirati krošnju. Plod je srednje velik do velik. te dolazi do raspucavanja stanica što u konačnici prouzrokuje pucanje ploda. Barski rani. Glavaš . Zrnje je veliko i vrlo sočno. Podložan je pucanju zbog izražene osjetljivosti prema suši. tamnocrvene boje. Hercegovački Uzgajamo ga u obliku pojedinačnih stabala ili u voćnjacima. crveno. Kemijski sastav plodova orijentacijski se sastoji iz sljedećih sastojaka: oko 80 % vode.17 ŠIPAK Piše: Mladen karačić. Zbog toga plodovi naglo bubre.je rana slatka sorta koja dozrijeva već koncem rujna. gnojidba te zaštita puno jeftinija i jednostavnija u odnosu na ostale voćne vrste. Uzgaja se na vlastitom korijenu pa u obzir ne dolaze podloge niti cijepljenje. sladun. riječ je o voćnoj vrsti koja je izrazila visok stupanj adaptiranosti na našim prostorima. okruglasta oblika s izraženim rebrima. Time postižemo najbolji uspjeh u razmnožavanju. velik do vrlo velik s debelom korom. Spomenimo kako se posljednjih godina povećava broj nasada pod šipcima. najbolje uspijeva u dubljim dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima koja sadrže dosta organske tvari i koja dobro zadržavaju vlagu.

Manje se pak količine mogu spremiti u drvene gajbice. južnog pojasa. pa se tako danas i na sjeveru naše zemlje uzgajaju biljke iz toplijeg. Ipak. posla oko raštike je malo. I na kraju. malo je poznato kako proizvođač može ubrati povrće i ranije nego je istekla karenca. Na tu misao tjeraju nas neobično klimatski promjenljivi ljetni dani kada je kiša padala doslovce svaki drugi dan i to u svim našim područjima. Koji ćete način skladištenja odabrati stvar je osobnog izbora! Izbor sjemena u AC Sjemenarni Osim sjetve ili sadnje povrća tijekom rujna. bit će potrebno brižljivo održati povrće u rastu posijano ili posađeno u srpnju i kolovozu. Ta svima nam je poznato kako su naši stari u slučajevima spuštanja temperature ispod nule.ing. Međutim. a što će biti vrlo teško u jesenskim mjesecima. Osim toga. izgradnjom zaštićenih prostora pronađena su rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete. P osljednjih godina svima postaje jasno kako danas za profesionalnu povrćarsku proizvodnju postoje tehnološka rješenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete. S druge strane. svakako ne smijemo zaboraviti posaditi i luk koji se u ovom razdoblju najčešće sadi za potrošnju u mladom stanju. Sukladno tomu. Ovo je djelomično prevladano izgradnjom zaštićenih prostora. Potom to isto ubrano povrće treba dobro čuvati u povoljnim uvjetima dok ne prođu dani karence. Vodite računa o karenci! Skladištenje povrća za zimu bez opasnosti od smrzavanja. Ali. Jer povrće se ne smije brati dok nisu odbrojeni svi dani karence. Važno je samo voditi računa da je mjesto na kojem se skladišti krumpir tamno i suho. Ali pored luka. ovisi o duljini trajanja karence. a zarada je itekako sigurna jer se sve proizvedene količine raštike redovito prodaju na tržnicama diljem Hercegovine. Dakle. dok su nadolazeći hladniji dani idealni i za uzgoj zimske salate te vrlo cijenjenih radiča. kako bi nam povrtnjak bio upotpunjen. diPl. očevidci smo činjenice kako iz dana u dan kontinentalni dijelovi naše zemlje «lagano guše i ubijaju» proizvodnju povrća u Hercegovini. Pod slojem slame mrkva. tijekom rujna se uzgaja i raštika koja evidentno iz godine u godine postaje sve omiljenija među profi povrtlarima.JESEN U POVRTNJAKU 18 Nitko ne zna hoće li ove godine jesen biti idealna za radove u povrtnjaku. odnosno. karenca je vrijeme koje je potrebno da prođe od posljednjeg tretiranja do berbe. zraka i tla stvaraju povoljne uvjete za nastanak i razmnožavanje brojnih bolesti i štetnika. Tako se mrkva i peršin mogu uzgajati gotovo cijele godine. zaživjelo je mnogo zanimljivih načina uzgoja povrća zimi. uskladišteni krumpir obično pokrivali starim dekama. S obzirom da se ovdje ipak ne radi o profesionalnoj proizvodnji povrća (kao što je to slučaj u južnoj Hercegovini) i da se u slučaju prejakih zima i propadanja usjeva ne događaju velike štete. Kada se mrkva i «njeni rođaci» dobro osuše spremaju se u sanduke s pijeskom koji tijekom čuvanja trebamo povremeno vlažiti. Vrijeme je za sjetvu blitve i špinata Nekako tradicionalno se u Hercegovini početkom jeseni siju blitva i špinat. koji ćemo od pesticida primijeniti. premda nimalo ne zaostaju i ostale povrćarske kulture. ugodne temperature te vlažnost Tijekom rujna se za zimu skladište veće količine krumpira koje je najprikladnije spremiti u zemljani trap. Najviše su ih smislili po- vrćari uz tržnice većih gradova (Sarajevo i Banja Luka) tako da se njihovom opskrbom «zelenjava» sve manje doprema iz južne Hercegovine. Ali. Stoga jesen traži veću mobilnost svih povrtlara što podrazumijeva redoviti pregled površina pod povrćem. trebamo ga dobro osušiti nakon čega ga tek skladištimo na tavanu. U tu svrhu najčešće se koristi izborak koji za potrošnju dospijeva već koncem prosinca. razgradnja otrovnih kemijskih tvari nastavlja se i dalje u obranom povrću nakon čega se ono može konzumirati ili prodavati na tržištu. čim se zamijeti povećan broj štetnika kao i početni znaci bolesti nužno je primijeniti odgovarajuće pesticide. uz poštivanje osnovnog prirodnog zakona kojim svako podneblje ima svoju floru. Praksa je pokazala da se mrkva dobro čuva i u plastičnim vrećama koje se na vrhu ne zatvaraju ili se pak jednostavno ostave da prezime na gredici. Naime. U pojedinim podnebljima luk se čuva isključivo u vijencima koji se objese na gredu gdje se na suhom i prohladnom mjestu može vrlo dugo očuvati. Blitva Špinat Sadnice raštike Piše: nino rotiM. cikla i crni korijen mogu prezimiti na gredici i na minus 5 stupnjeva C te će tako ponekad zadržati i bolju aromu od uskladištenog povrća. kako nam luk ne bi redovito trunuo u skladištu. Tako danas ništa nije neobično pa čak ako se i zamijeti da gotovo svako drugo domaćinstvo na sjeveru naše zemlje uz okućnicu posjeduje plastenik manje ili veće površine. Napominjem kako se navedeni postupak provodi samo u krajnje nužnim slučajevima. Kako i sami kažu. korjenasto povrće se nakon vađenja iz tla temeljito čisti od zemlje te potom dobro opere. Trap za krumpir B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . ali samo u slučajevima kada je na to primoran.

pa ono zahtijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima.obavezno u jesen B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . a sve kako bi izbjegle potpuno sušenje. Inače. od kojih su najvažniji etilen i apscisna kiselina. A kako je ljeto završilo blago i kišovito. doista što se to događa u svijetu oko nas? Često napominjem kako je sustavno devastiranje naših prirodnih bogatstva. bude li zahladilo. koji se i nakupljaju krajem vegetacije. Takve formulacije su 816-24. Pa. 5-20-30. lako možemo zaključiti da je problem i više nego složen. pa time i na brojne voćne vrste. isto tako treba znati da je u južnoj Hercegovini vrijeme sadnje moguće gotovo cijelu zimu jer je dokazano da je kod nas korijen aktivan upravo tijekom cijele zime. pupovi koji su procvjetali za iduću godinu su izgubljeni. Gnojiva za jesensku gnojidbu Stajsko gnojivo . Ono što hoću reći jest činjenica da su velike vrućine koje su se smjenjivale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih mehanizama biljke. U tome je posebno prednjačila kruška koja je početkom rujna procvjetala gotovo u cijeloj BiH. prvu fazu rasta da bi na proljeće već dobro ukorijenjen. Pupovi koji su bili prisiljeni na mirovanje prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali. ostavilo nesagledive i trajne posljedice na klimatske prilike. dio cvjetova ipak se neće otvori- ti. 7-14-21 i dr. Tako za vrijeme nešto toplije i vlažnije jeseni korijen prođe tzv. ušao u proljetnu fazu rasta te je time i znatno spremniji za vegetaciju u odnosu na biljku koja je posađena na proljeće. diPl. Zašto? Zato što kod sadnice posađene u ovom razdoblju korijen raste već od samog trenutka otkad je u zemlji. Ukoliko tomu pridodamo i sustavno. u mnogim se voćnjacima dogodio fenomen-voćke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala čudnom da nije prouzrokovana nestabilnim vremenom tijekom ljeta. misleći pri tomu na velike šumske komplekse. Sve svoje funkcije svele su na minimum. Došao mjesec rujan. Zašto voćke zamijene jesen za proljeće? Dakle. a voćke procvjetale. pa bi voćke usprkos jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipak mogle dati mali urod. Čim se hormoni pod utjecajem hladnoće razgrade. Završi li vegetacija rano u jesen. Također ne smijemo izostaviti ni prskanje voćaka bakrom (prije svega koštićavih) u cilju suzbijanja Monilije laxe. stručno rečeno mirovanje voćaka uvjetuju biljni hormoni dormeni. a temperature zraka porastu. Sve to zajedno utječe na velike klimatske promjene koje ostavljaju traga na sav biljni svijet. list i cvijet. voćke imaju nevjerojatne mehanizme obrane od svih vremenskih nepogoda koje ih mogu pogoditi. Ali. Piše: nino rotiM. Osim toga. enormno zagađivanje okoline. Stoga zadivljuje način na koji su voćke nastojale preživjeti ekstremna kolebanja temperatura ovoga ljeta.19 Kruška procvjetala u jesen Normalna cvatnja voćaka JESENSKA CVATNJA VOĆAKA Neuobičajene klimatske promjene tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje već su posljedice uočene i na različitim voćnim vrstama. hormona koji uzrokuju mirovanje ima manje. Jer treba znati da biljke tj. Međutim. sada je pravo vrijeme za jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim postotkom dušika (N). voćke su se opet potpuno aktivirale što znači da su počele kretati u novu vegetaciju. Ali. javljaju nam se brojni voćari bilo amateri bilo profesionalci u svom poslu i pitaju nas za savjet. Što nam je činiti. ova godina je pokazala da u našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu treba obavljati krajne oprezno jer pretjerani rez može prouzročiti ožegotine na plodu i onemogućiti nastojanje biljaka da puste mladicu. pa čak i od štetnika. 7-20-30. Osim toga. započinje novo vegetacijsko razdoblje. što je uzrok tomu? Posebice nam se obraćaju poljoprivrednici iz sjevernijih dijelova naše zemlje kod kojih je osim voćaka i krumpir drugi put procvjetao. ing. što znači da su aktivnosti disanja lista. Zbog kolebanja temperatura voćke su prešle u stanje mirovanja. voćke su prešle u fazu u kojoj su inače zimi. Period od početka do kraja opadanja lišća idealan je i za jesensku sadnju voćaka koja se u našim krajevima pokazala i više nego dobrom. treba znati da ovakav neravnomjeran razvitak iscrpljuje i oslabljuje stablo. Kako pomoći voćkama? Jedno je sigurno. ploda i stabla svedene na najmanju moguću mjeru. Uvjetno rečeno. I doista.

tretiranjem breskve i nektarine poslije ber- me bila daleko djelotvornija. Pored navedenog značaj tretiranja poslije berbe je i u tome što je u to vrijeme moguće primijeniti pesticide koji se nisu mogli koristiti u vrijeme dok su plodovi bili na stablima. nakon berbe je moguće izvršiti suzbijanje mnogih vrsta štetnih organizama koji se još od ranije nalaze na stablima breskve i nektarine. Nakon berbe i najkasnijih sorti. što je već obavljeno. srpnja i kolovoza jer se tada najveći broj uši nalazi u stadiju ličinke. treba što je moguće prije pristupiti zaštiti stabala breskve i nektarine jer će njihova zaštita u idućoj godini biti mnogo lakša. primjerice dudove štitaste uši. Naime. kad ih se zbog prisutnosti plodova koji su bili u fazi zriobe nije bilo moguće tretirati. Naime.ZAŠTITA BRESKVE I NEKTARINE NAKON BERBE be još je u velikoj mjeri moguće smanjiti brojnost mnogih štetnika. Za razliku od takvih voćara. Slična situacija je i kada su u pitanju breskvin moljac i breskvin savijač. Nakon berbe i najkasnijih sorti. posebno na dudovu štitastu uš. odnosno u vrijeme kada od voćnih stabala očekuje obilat urod. dr. ante Beš aštita breskve i nektarine provedena nakon berbe ima veliko značenje. Zbog toga tretiranje obavljeno nakon berbe i kod spomenutih štetnika će doprinijeti smanjenju njihove brojnosti budući se zadnje generacije još uvijek nalaze u vršnim dijelovima mladica breskve i nektarine. Prvi razlog je da se u napadnutim zasadima breskve i nektarine spriječi daljnje iscrpljivanje već pomalo fiziološki oslabljenih stabala. treba što je moguće prije pristupiti zaštiti stabala breskve i nektarine jer će njihova zaštita u idućoj godini biti mnogo lakša Briga o nasadima tijekom cjele godine O nasadima breskve i nektarine dobar voćar brine tijekom cijele godine. ali i aktivnost mnogih štetnih organizama koji su prisutni na tim voćnim vrstama. kako mnogi štetnici (dudova štitasta uš. Međutim. Isti je slučaj kada su u pitanju druge vrste voćaka. smeđa breskvina lisna uš. premda bi. Međutim. nakon berbe je moguće izvršiti suzbijanje mnogih vrsta štetnih organizama koje iz različitih razloga nije bilo moguće u vegetaciji. Sve ovo ukazuje da se ne treba držati određenog šablona po kojem se provodi zaštita protiv određenih štetnika. a breskvinog moljca i breskvinog savijača još od proljeća. breskvin moljac. tretiranja izvedena u to vrije- Primjerice. Naime. bez obzira na stanje vegetacije. odnosno kada je to moguće. a drugi je razlog da se nakon berbe provedenim tretiranjem smanji brojnost štetnika kako bi ih početkom nove vegetacije bilo što manje. tretiranje breskve i nektarine protiv dudove štitaste uši daleko je djelotvornije kada se provodi tijekom lipnja. 20 Štete od moljca Nasad breskve Z Piše: Prof. već suzbijanju treba pristupiti i izvan uobičajenih rokova tretiranja. tada se na stablima nalaze plodovi zbog čega je nemoguća primjena upravo onih insekticida koji djeluju na tog štetnika. Obilna količina kiše koja je pala tijekom kolovoza produljila je vegetaciju breskve i nektarine. što je već obavljeno. Te štetne organizme trebalo je suzbijati tijekom ljeta. već o njima vodi brigu i nakon berbe. on se ne ograničava na to da o voćkama brine samo u vrijeme vegetacije. Međutim. odnosno treća generacija prisutna upravo u vrijeme kada mnoge sorte breskve i nektarine dozrijevaju pa je primjena insekticida u cilju njihovog suzbijanja nemoguća. ima i onih koji smatraju da berbom plodova prestaje briga o održavanju zdravstvenog stanja u voćnjaku. u mnogim voćnjacima upravo po završetku berbe treba izvršiti određene zahvate koji će u velikoj mjeri imati povoljan učinak na bolje zdravstveno stanje i bolju kondiciju voćnih stabala u idućoj godini. to su njihove posljednje generacije još prisutne na stablima breskve i nektarine. Zaštita breskve i nektarine provedena nakon berbe je od velikog značenja. I kod ovih štetnika je druga. Naime. breskvinog moljca i breskvinog savijača. Veći izbor pripravaka Zaštita nakon berbe Premda se zaštita breskve i nektarine u praksi rjeđe provodi poslije berbe ne treba zanemariti zaštitu tih kultura i u to vrijeme treba misliti na urod u slijedećoj godini i što je moguće prije izvršiti zaštitu tih voćnih vrsta. breskvin savijač) imaju veći broj generacija. kao i u godinama u kojima iz raznih razloga nije bilo plodova. Dudova štitasta uš Štete od savijača Dudova štitasta uš na debljoj grani B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . kada bi to bilo moguće. To je potrebno iz dva razloga.

Samo kod izbora proizvodnog prostora trebamo voditi računa da je posadimo na zaštićenom položaju iz razloga što joj ne pogoduju jaki sjeverni ali ni južni vjetrovi. Jer. Kod nas je poznatija pod sinonimom vučiji trn gdje raste kao ukrasna. trešnju i kajsiju mogla nabaviti i pokoja sadnica pistacije. To je i razumljivo ukoliko se uzme u obzir činjenica kako žižula nema nekih posebnih bolesti i štetnika te je stoga i nije nužno tretirati pesticidima. sokovi i drugi bezalkoholni napitci. crvenkastosmeđe do žute boje s ugodnim Žižula vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Plod je okruglasta oblika. . morate znati kako međuredni razmak treba iznositi svega 3 metra. spomenimo kako su plodovi žižule veoma slični plodovima masline. Stoga se nemojte začuditi ako u ljekarnama zamijetite čajeve od žižule jer su njeni plodovi. Jer treba znati kako žižula formira prepoznatljive krošnje s dosta gustih izvijuganih trnovitih izboja. I cvijet žižule je zanimljiv B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 I doista. Pa zapitali bi smo se u čemu leži vrijednost ove zanimljive voćne vrste. U sredini ploda smještena je izbrazdana i s obje strane zašiljena koštica.ljepotica jeseni Žižula je dosta rijetka voćna vrsta koja se u našem podneblju uzgaja tek sporadično. kada pogledamo stablo žižule tijekom zime. Kultivirana je u Sibiru od manje trnovitih i rodnih biljka gdje predstavlja vrlo popularno voće. Stoga dobro uspijeva u našim južnim krajevima ali i u susjednoj Dalmaciji. Na taj način ćemo izbjeći mogućnosti ozljede kod onih najmlađih jer žižuline bodlje nipošto ne praštaju. ukoliko želite podići nasad ove nadasve zanimljive voćne vrste. koliki treba biti i razmak unutar samoga reda. a u njenom uzgoju ne treba ko- Izgled stabla ristiti ni velike količine mineralnih gnojiva. Slična žižuli je i sibirska voćka poznata pod nazivom OBLEPIHA. rakija i različitih vrsta likera. U novije vrijeme na području južne Dalmacije ali i otoka mogu se zamijetiti manji nasadi žižule iz razloga što su voćarima unaprijed osigurani otkupi cjelokupnog uroda. ispada da je najskuplja sama sadnica a ako znamo kako samo jedno stablo u punoj rodnosti ostvaruje prinos od 40 do 50 kg postaje nam sve jasnije kako je žižula itekako profitabilna voćna kultura. žele. uz ostale voćne vrste. ing. Sibiru oblepiha predstavlja osnovnu sirovinu za dobivanje vina. uveli su ovu istočnjačku voćnu vrstu i u naše hercegovačke krajeve. Tako se uz jabuku. Istini za volju. u našim hercegovačkim krajevima malo tko zna za pojam žižule a vrlo je mali broj onih koji su stablo žižule uopće vidjeli u stvarnosti. Osim toga. divlja jestiva i ljekovita biljka. P Žižula-trnovita maslina osljednjih godina. Ali. a što je ujedno i najvažnija stavka u proizvodnji. lišće i kora vrlo traženi u farmaceutskoj industriji. čak i tik uz morsku obalu. uključujući i vitaminske. Tako je dokazano da bez većih poteškoća može podnijeti temperature iznad 40 °C te dulji sušni period. u kućnim vrtovima Hercegovine može zamijetiti i po koje stablo žižule. Tako. Kako se posljednjih godina njen uzgoj lagano intenzivira. džem. treba znati kako plodovi žižule imaju veliku hranjivu i dijetoterapeutsku vrijednost. treba znati kako se ranije preporučivala nešto rjeđa sadnja na razmake 5 x 5 i 6 x 6 metara. Inače. tako se. medonosna. manje prohodnim dijelovima vrta. interesi velikih farmaceutskih kompanija poklapaju se sa sve traženijom eko-prirodnom proizvodnjom. Dakle. Plodovi žižule se puno cijene zbog svog ljekovitog djelovanja i često se koriste za liječenje raznih bolesti. iz neznanja bi pomislili kako nam pred očima raste trnovita drača. i nadasve aromatičnim vinskoslatkim okusom. diPl.21 ŽIŽULA . Od plodova se najčešće priprema slatko. voćari entuzijasti. krušku. a osobito dišnih organa. U matičnoj zemlji. Stabla pak narastu od 2 do 4 metra visine te se zbog oštrih trnovitih bodlji trebaju saditi u rubnim. koji u svom vrtu vole imati stabla za koje drugi i ne znaju da postoje. svjesni činjenice kako se uzgoj voća ne može bazirati samo na klasičnim voćnim vrstama. Dosta je ima na području Makedonije gdje je također u farmaceutskim krugovima vrlo omiljena zbog svojih brojnih ljekovitih i hranjivih vrijednosti. ljekovito djelovanje imaju još lišće i kora žižule. sirupi. Idealna za sušna i siromašna tla Plodovi žižule Piše: nino rotiM. kumkvata te žižule. U slučaju da je tlo karbonatno i alkalno gotovo je sigurno da ćemo imati poteškoća s klorozom ili pojavom žućenja lišća a što se sprječava povremenim unošenjem željeza u obliku proizvoda Florgen 6. Što se tiče razmaka sadnje. Zašto? Zato što ova rijetka voćna vrsta potječe iz daleke nam Kine u kojoj zauzima prvo mjesto po broju stabala i gdje danas imamo čak 200 000 hektara pod žižulom. Ipak. Ali. bolje opskrbljeni voćni rasadnici nudili su i stabla rijetkih voćnih vrsta. među navedenim voćnim vrstama najmističnija je žižula. premda najnovija istraživanja pokazuju kako se veći proizvodni potencijal može očekivati kod nešto gušće sadnje. kada već nije toliko ni zastupljena ni dekorativna.

Na licu lista na mjestu uboda javljaju se bjeličaste točkice koje se vremenom stapaju u zelenkasto sive pjege zbog čega lišće dobije olovno sivu boju što je jedan od uočljivijih znakova napada voćnog crvenog pauka. duljem životu pauka. što dovodi do fiziološke iscrpljenosti voćaka i prisilnog sazrijevanja plodova. najčešće 8-9 generacija. u račvišta jednogodišnjih i dvogodišnjih grančica. Kasnije oštećeni listovi posmeđe i otpadaju. ante Beš V oćna ili šljivina grinja. a donekle djeluje i na ljetna jaja voćnog crvenog pauka. može primijeniti pripravak Apollo 50 SC. te oko pupova.22 VOĆNA GRINJA ILI VOĆNI CRVENI PAUK Voćni crveni pauk se pojedinih godina može namnožiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge voćne vrste prije vremena ostaju bez lišća. Pripravak Envidor SC 240 suzbija pokretne razvojne stadije. jabuku tretirati i do pet puta. primjerice. Suzbijanje U zaštiti voćaka i vinove loze od napada voćnog crvenog pauka mogu se koristiti različiti zoocidi. Tijekom vegetacije može se koristiti veći broj selektivnih akaricida. Smatra se da i neke agrotehničke mjere. zbog čega se iz udaljenosti od više metara uočava crvena boja mjesta na kojima su odložena jaja. pojedinih godina može namnožiti i pojaviti u tako visokoj brojnosti da mnoge voćne vrste prije vremena ostaju bez lišća. Ličinke se smještaju na mlade listove koje bodu i sišu sok iz tkiva. Simptomi oštećenja na listu jabuke Piše: Prof. Zbog toga u godinama masovne pojave voćni crveni pauk može pričiniti izuzetno visoke štete koje se mogu mjeriti sa štetama koje nastaju od najznačajnijih vrsta štetnih kukaca. odnosno na vinovoj lozi. pauk tijekom godine ima veći broj generacija. Primjerice za suzbijanje ljetnih jaja. Omite 30 WP i Ortus 5 SC. Suzbijanje voćnog crvenog pauka može se vršiti dok se nalazi u različitim razvojnim stadijima. Ženka na voćke jaja odlaže u skupinama na površinu i u pukotine kore. kojoj generaciji se radi. napadnute voćke je i u toj fazi lako uočiti i s veće udaljenosti. odnosno voćni crveni pauk kako mnogi voćari nazivaju tog štetnika. Zbog toga u godinama masovne pojave voćni crveni pauk može pričiniti izuzetno velike štete koje se mogu mjeriti sa štetama koje nastaju od najznačajnijih vrsta štetnih kukaca. Opis šteta Biologija štetnika Crveni pauk prezimi u stadiju zimskog jaja. ličinki i odraslih oblika može se primijeniti Mitac 20. Razvoj ličinki traje 5-15 dana zavisno o Štete od voćnog crvenog pauka nastaju zbog bodenja i sisanja soka iz napadnutih mladih listova. obično pred početak kretanja vegetacije. bilo posebna skupina zoocida koja se stručno označava kao akaricidi. dok se s pripravkom Nissuron 10 EC mogu suzbijati jaja i ličinke. Voćni crveni pauk posebno predstavlja problem tamo gdje se pesticidi nestručno primjenjuju što uništava ili ometa razvoj prirodnih neprijatelja voćnog crvenog pauka. doprinose većoj plodnosti ženki. U godinama masovne pojave pauka na tim mjestima može biti odložen veoma veliki broj jaja. Štetnik je inače od davna poznat kao jedan od najznačajnijih štetnika šljiva. Na pokretne stadije djeluje Acarstin SC. Kada se štetnik nalazi u stadiju zimskog jaja. Do pojave ličinki dolazi u proljeće. Poseban značaj u suzbijanju voćnog crvenog pauka pripada selektivnim akaricidima. dr. budući da je veoma često dovodio do prijevremenog otpadanja lišća napadnutih stabala šljive. te nekim drugim vrstama voćaka. Pripravak protiv grinja Grinje na naličju lista Jabuka je posebno osjetljiva Opadanje lišća šljive zbog napada grinja B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Tronic 20 ili Demitan SC. Kod jačeg napada već u srpnju i kolovozu napadnuta stabla ostaju potpuno bez lista. često se javlja u mnogim voćnjacima. Naime. Voćni crveni pauk se. prije svih prekomjerno korištenje dušičnih gnojiva. bilo insekticidi koji imaju izraženo djelovanje i na tog šte- tnika. naime. Naime. Kasnije se štetnik počeo javljati i na jabukama. Danas se voćnog crvenog pauka s pravom svrstava među najznačajnije štetnike voćaka i vinove loze zbog kojeg je u pojedinim godinama potrebno. te njegovom bržem razvoju. koji se razvijaju u različitim temperaturnim uvjetima. Izlazak ličinki iz jaja je dosta razvučeno i može potrajati pet do šest tjedana. breskvama i nektarinama. tada se.

mogu vam sa sigurnošću navesti kako će pola kilograma glista preraditi tjedno oko tri kilograma kuhinjskog otpada. Krupni listovi tamnozelene boje s žućkastokrem istaknutim žilama privlačni su cijele godine. dipl. osuše se i istrunu te na koncu izgledaju kao da su spaljeni. Zaraženi listovi pocrne. Doc. vrećice čaja. puno je važnije znati kako svaka mlada voćka pa tako i vaš limun prvenstveno treba ostvariti ravnotežu između korjenova sustava koji se brzo razvija i krošnje koja se također vrlo brzo i bujno razvija iz razloga što je prihranjujete često i obilno. Afelandra se za- Limun bez lišća U kućnom ambijentu uzgajam limun ljubičastih cvjetova s nešto dužim plodom a koji svake godine gubi plodove. Rupu se označi obično kolcem. veliki broj listova je poprimio žutu boju da bi za kratko vrijeme potpuno pocrnio. A. onda bi to ostavilo štetne posljedice na razvoj krošnje. Osim bitnog plodoreda koji za mrkvu treba iznositi četiri godine bitno je voditi računa o gustini sjetve. Mladen Karačić. činjenica je da su svi oni manje-više otrovni te da ih povrtlari koji proizvode manje količine povrća izbjegavaju. ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje. Ivan Ostojić Nova biljka u kući Kao poklon sam dobila kućnu biljku na čijem naputku za održavanje je stajao latinski naziv Aphelandra squarrosa. 23 Uništavanje rovca Zanima me mogu li se rovci ili kako ih još zovu mrmci suzbiti bez primjene kemijskih preparata? Iako na našem tržištu postoji veći broj kemijskih pripravaka za suzbijanje rovca (zemljišni insekticidi). do- Problem s mrkvom Uzgajam mrkvu na površini od 2000 četvornih metara. Tako trebate znati da gliste vole jesti redovite kuhinjske otpatke poput usitnjenih mesnih ostataka. Vodite računa i da biljku zaštitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. Pošto u svom vrtu također imam gliste. takva stabla bi formirala kržljavu krošnju. Mr. u razdoblju s mnogo oborina bolest se naglo proširi zahvativši sve listove osim središnjih. a razmak u redu također ne smije biti pregust. Dakle. afelandra će dugi niz godina krasiti vaš kućni ambijent. lijeva odstajalom vodom sobne temperature dok se od ožujka do kolovoza redovito prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekućim hranjivom za cvjetajuće lončanice. Međutim. Josip Brkljača. toz od kave. biljne ostatke iz vrta. Ukoliko pak odete na odmor. ing. Toplina koja se razvija razgradnjom organskih tvari privlači rovce iz okoline koji se i skupljaju na dnu pripremljene jame. Želite li pak da vaša nova biljka cvate i iduće godine ne zaboravite joj omogućiti maksimalno osvjetljenje tijekom zime te redovito proljetno orezivanje. Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Tek kada stabla uspostave navedenu ravnotežu. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu. ukoliko stablo limuna ne bi odbacilo zametnute plodove vaša bi dužnost bila da ih sami otklonite. dr. Za dodatne savjete slobodno me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Puno je važnije da su stabla bujna i da bacaju nove izdanke jer je to znak da ne boluju od bolesti i štetnika. zalijevanje i rošenje navedene zebraste biljke. za suzbijanje rovaca možete iskoristiti metodu koja se već dugo koristi u praksi. A drugi dio pitanja bi bio teži da ste naveli što gliste ne vole jesti. Napominjem da je riječ o mladoj sadnici pa me zanima je li navedena pojava uobičajena za limun koji redovito i obilno prihranjujem? Riječ je o limunu sorte Lisbon koja je dosta česta u našem podneblju. Osim toga. a sve u cilju formiranja zdrave i bujne krošnje. Mrkva se tada mora vaditi plugom te potom ručno sakupljati. koru jabuke. Pojavi i širenju navedene bolesti pogoduje visoka vlaga zraka a što je posebno došlo do izražaja ove godine. Ukoliko je potom presadite u Flortis tresetni supstrat za lončanice. Stoga će vaša mlada stabla limuna u početku formirati mlade plodove koji će otpadati. kada bi takva stabla zadržala formirane plodove. Od lipnja do listopada društvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama boje zlata. što znači da je navedena pojava odbacivanja plodova itekako poželjna za vaše mlado stablo. Stoga. ukoliko povrće proizvodite na manjim površinama.ing. te sakupiti rovce. stajnjak izbaciti. Ove godine sam na velikom broju biljaka zamijetio svojevrsnu palež. novinski papir. strugotine povrća. Time ćemo osigurati dobro strujanje zraka te na taj način onemogućiti pojavu bolesti. Javlja se svake godine i može se pojaviti u svako doba. za gliste nemojte biti zabrinuti jer one u kompostištu mogu preživjeti i nekoliko tjedana bez nove hrane. premda se najjače zaraze tijekom jeseni. Dakle. Tijekom listopada potrebno je iskopati jamu duboku pola do jednog metra i isto toliko široku te u nju staviti «zeleni» stajnjak koji se dobro zbije i rupa se dopuni slojem zemlje do vrha.PITANJA I ODGOVORI Hrana za gliste U svom povrtnjaku sam oformio manji glistenjak s ciljem prerade otpada u koristan kompost. Josip Brkljača. Tijekom zime jamu treba prekopati. ing. zanima me ima li navedena biljka i naš naziv. Drugim riječima. lišće salate. Na taj način u velikoj mjeri možemo smanjiti brojnost ovoga opasnog i vrlo neugodnog štetnika. zdrobljenu ljusku jajeta. pokošenu travu s travnjaka i sl. odnosno. osim što na velikim površinama onemogućuju strojno vađenje mrkve i to prvenstveno zbog mase suhog i trulog lišća. A vi se samo trebate malo strpiti jer će se stabla s rastom krošnje tako dobro razviti da ćete narednih godina obilno ubirati lijepe i krupne plodove limuna. Osim toga. Inače. Na koji način mogu zaštititi nasad mrkve? Uzročnik navedene paleži listova mrkve je gljivica Alternaria dauci. koru banane. Aida Kohnić nosit će plodove koji će se dalje razvijati i dozrijevati na stablu. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . da bi se osjetljivi listovi održali u sobnim uvjetima. Broj jama ovisi od veličine vrta no najčešće je dovoljno jedna do dvije jame. Pošto je naputak na stranom jeziku molim vas da mi navedete njene zahtjeve za održavanje. Rana zaraza može u većoj mjeri umanjiti urod dok kasnije zaraze ne utječu izravno. kod sjetve je nužno redove razmaknuti. Zanima me što sve gliste vole jesti te koliko je primjerice vremena potrebno da pola kilograma glista preradi kuhinjski otpad? Unaprijed zahvalan! Postavili ste vrlo teško pitanje na koje vam može odgovoriti samo čovjek praktičar.

Nakon sadnje preporuča se zalijevanje. podstiče se izbijanje novih bujnijih prizemnih grana. koji poslije berbe nemaju sposobnost naknadnog dozrijevanja. Među većim brojem štetnika koje rade štete na ribizli posebno su značajni: ribizova lisna uš. Berba plodova Ribizla ima nježne i osjetljive plodove. Osim primjene u svježem stanju plodovi se koriste za ukrašavanje mnogih slastica u različitim desertnim i pikantnim jelima. U pogledu izbora tla ribizla traži dubo- Ribizla se najviše uzgaja po sistemu grmova s razmakom sadnje 2 x 2 ili 3 x 3 metra. U većim nasadima obavlja se i strojna berba. pa u tim uvjetima vrlo često dolazi do paleži i prijevremenog opadanja lišća. neposredno pred kretanje vegetacije. koje se odlikuje «hladnijim» ljetom. navodnjavanje. s tom razlikom što sadnice ribiza treba saditi dublje za 4-5 cm. Ne preporuča se uzgoj ribizle kao međukulture. minerala. koja ne podnosi sušu. S druge srane crna ribizla je osjetljiva na visoke temperature i sušu tijekom ljeta. diPl. Poljska je najveći proizvođač ribizla. Ako se sadnja obavlja u proljeće. antraknoza i rđa. ali uz okućnica mogu se pronaći grmovi ove nadasve zanimljive voćne vrste. Često se zna reći da ribizla traži tla ista ona koja se koriste za uzgoj krumpira. Rezidba na rodnost obavlja se u vrijeme mirovanja a nikako kasnije od sredine ožujka. Rusija. Ribizla traži obilnu i redovitu gnojidbu organskim ali i mineralnim gnojivima. onda mora biti što ranije-kraj veljače ili početak ožujka. odnosno stalna obrada tla. boljoj rodnosti ali i trajnosti samog nasada. Tijekom jeseni obavlja se osnovna gnojidba NPK gnojivima s naglašenim sadržajem fosfora i kalija. od koje uveliko zavisi pravilno formiranje grma. Ukrajina. Prije sadnje korjenje se skrati na ¼ duljine te se preporuča potapanje u smjesu od kravlje balege. Crna ribizla je biljka sunca. Sadnja Plodovi ribizla Mladen karačić. Berba se obavlja tako da se beru cijeli grozdovi koji se stavljaju u ambalažu i tako idu na tržište. Uvjeti uzgoja Crna ribizla dobro uspijeva i rađa u humidnom području. a drugo nakon berbe plodova s ciljem potpunijeg diferenciranja cvjetnih pupoljaka. što pridonosi većoj bujnosti. srednje-teška tla. dobro drenirana s pH reakcijom 5. N ajviše se uzgaja crna ribizla. Ribizla je hidrofilna voćka. Primjerice sibirske forme crne ribizle izdrže i –40oC. Češka. a to su uglavnom područja iznad 700 metara nadmorske visine. ribizlina grinja. Plodovi ribizle su ljekovito i hranjivo voće jer sadrže velike količine vitamina.24 CRNA RIBIZLA . ali ni prejaku insolaciju. gnojidba. Zalijevanje se najčešće obavlja sustavom kap po kap. Uklanjanjem starijih grana. Za sadnju se koriste sadnice sa 1-3 razgranata izbojka i dobro razvijenim korjenovim sistemom. ilovače i vode. Prihranjivanje dušičnim gnojivima obavlja se u dva navrata. Ribizla traži umjerenu vlažnost tla tijekom cjele vegetacije. ne podnosi sjenu. Rezidba ribizle je specifična i veoma značajna pomotehnička mjera. Austrija. šećera. zatim u vrijeme zrenje plodova te u periodu diferenciranja cvjetnih pupoljaka. Nedostatak vlage u tlu posebno se negativno odražava u fenofazi razvoja cvjetova i cvatnje. Na našem području nema većih komercijalnih zasada.5-7. ribizlina mušica. a za njom slijede Njemačka. rodnost. pa s smanjuje rodnost. Od mjera koje se primjenjuju najvažnije su. Prvi put u rano proljeće. Crna ribizla spada u grupu voćaka koje dobro podnose zimske temperature.voće za deserte ka. rezidba i zaštita. a od virusnih reverzija (Black cuurant reversion) i zeleni mozaik (black cuurant green mottle). Ribizla traži srednje ljetne temperature zraka 17-18oC. kvaliteta plodova i dugovječnost nasada. Mogu se brati i pojedinačne bobice. Norveška. Održavanje tla u nasadu. Sadnja se obavlja rano u jesen. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . Tlo mora biti bogato humusom te posebno kalijem i fosforom. veći urod te dulji vijek trajanja biljaka. Od bolesti na ribizli koje uzrokuju gljivice posebno se ističu: pepelnica. ribizlina osa. Od sadnje pa do kraja eksploatacije. ribizlin staklokrilac. jer u takvim uvjetima osnovne grane brzo ogole. organskih kiselina te mnogih drugih sastojaka koji povoljno utječu na organizam ljudi. Tehnika sadnje bitnije se ne razlikuje od sadnje drugih voćaka. većom količinom padalina i visokom vlažnošću zraka. svake godine u nasadu ribiza treba nizom agro i pomotehničkih mjera utjecati na brži porast. Najčešći način održavanje tla je jalovi ugar. Zbog toga je vrlo bitno odrediti pravo vrijeme berbe. ing. Njega i održavanje nasada Crveni plodovi ribizle Ribizla u zasadu ostaje 15 pa i više godina.

svakako ako se provodi u pravo vrijeme. Kako je tijekom kolovoza palo dosta kiše. odnosno nicanja korovskih biljaka. formiraju toliko mnogo podzemnih dijelova stabljike. ante Beš 25 Manje više na svim poljoprivrednim površinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao što su štir. Naime. zavisno o tome kada su sasječeni. divlji sirak. suzbijanje je dosta otežano. ne bi trebalo biti poteškoća kod njihovog suzbijanja. te ih je mehaničkim putem gotovo nemoguće uništiti. U jesen se korovi obično suzbijaju u voćnjacima i vinogradima. to će se korovi nesmetano razvijati. Kako za dulji period ne treba očekivati veći pad temperature koji bi mogao omesti razvitak. odnosno uništiti mlade korovske biljke. jer se ti korovi zahvaljujući upravo dubokoj ukorijenjenosti ponovno obnavljaju. Međutim. zavisno od vlažnosti tla prije ili kasnije obnavljaju nove stabljike troskota. slak. ali i onih iz grupe uskolisnih korova. Neki korovi se teško suzbijaju Kada su u pitanju sjemenski korovi koji se mogu pojaviti na mnogim poljoprivrednim površinama. a zadržale su se dosta visoke temperature. odnosno čišćenje poljoprivrednih površina od takvih korova je veoma mukotrpan posao. Što je biljka upila veću količinu djelotvorne tvari. kako se u jesen biljni sokovi kreću prema dolje. tako da pri kupljenju otkopanih podzemnih dijelova stabljike gotovo uvijek ostaju sitniji komadići iz kojih se. dosta osjetljive na niske temperature. prije svih od stanja poljoprivredne kulture u kojoj se suzbijaju korovi. posebno ako se za vrijeme ljetne suše površine pod poljoprivrednim kulturama zalijevaju. odnosno u rizome dospjeti veća količina djelotvorne tvari traslokacijskih herbicida. Suzbijanje korova moguće je provoditi tijekom velikog dijela godine. Manje-više na svim poljoprivrednim površinama ima dovoljno sjemena raznih vrsta korovskih biljaka kao što su štir. koje su kada je riječ o širokolisnim korovima. da se na pojedinim mjestima parcele stvara čitav splet podzemnih dijelova stabljike. te regeneracije korova s rizomima. dakle i one ispod površine tla. pirika i još neki drugi) veoma je djelotvorno u jesen. loboda i druge korovske biljke iz grupe širokolisnih korova. kao što je troskot. doći će do klijanja sjemena. Tipični takvi korovi su. Ipak. Naime. primjerice: slak. pa će za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neobradive površine. podzemni dio takvih korova nalazi se dosta duboko u tlu. dosta jednostavno. odnosno ako je zima blaga. suzbijanje korova primjenom odgovarajućih herbicida veoma je djelotvorno. odnosno podzemnih dijelova biljke. kada će se pristupiti suzbijanju korova zavisi od više čimbenika. ali oni nisu potpuno nestali samo je pitanje vremena kada će se obnoviti i pojaviti bilo u istoj ili sljedećoj godini. ali i onih iz grupe uskolisnih korova. loboda i druge korovske biljke iz grupe širokolisnih korova. koje dosta brzo prekriju površinu s koje je troskot bio mehanički uklonjen. to će ta tvar biti dublje prenijeta u podzemne dijelove biljke. što je moguće dublje u tlu postiže se njihova privremena odsutnost s poljoprivredne površine. No kod jake zakorovljenosti i primjene nedovoljne količine herbicida po jedinici površine. čestim sasjecanjem takvih korova. K ako je tijekom kolovoza palo dosta kiše a zadržale su se dosta visoke temperature˝. Naime. Neke od tih korovskih vrsta.SUZBIJANJE KOROVA U JESEN Piše: Prof. trebati pristupiti suzbijanju tih korovskih biljaka. te od razvijenosti pojedinih vrsta korova. zbog čega će na površinama koje su zasijane ili zasađene. što je mehaničkim putem dosta teško uništiti. te regeneracije korova s rizomima. osjak i neki drugi korovi. osjak . Međutim. a u južnim područjima gotovo tijekom cijele godine. odnosno nicanja korovskih biljaka. Pripravci za suzbijanje korova . troskot. Poteškoća je i to što se podzemni dijelovi stabljike lako lome. u praksi se korovi najčešće suzbijaju u proljeće i krajem ljeta. upijeni i transportirani u sve dijelove biljke. posebno kada se radi o korovima kojih se je teško u potpunosti riješiti (troskot. kod nekih metar pa i više. Suzbijanje korova u to vrijeme. odnosno početkom jeseni. Istina. moguće je da se jedan dio biljke ponovno obnovi. pa će za kratko vrijeme korovi prekriti mnoge obradive i neobradive površine Korovi sve veći problem Pored štetnika i uzročnika bolesti poljoprivrednim proizvođačima dosta glavobolje zadaje i pojava korova u poljoprivrednim kulturama. znači herbicida koji kada dospiju na nadzemni dio biljke bivaju od strane zelenih dijelova prije svega lista. doći će do klijanja sjemena. Korovi u nasadu breskve Zakorovljeni vinograd Korovi s rizomima teže se suzbijaju Primjena herbicida Zbog toga je suzbijanje takvih vrsta korova najbolje vršiti kemijskim putem uporabom herbicida koji imaju izraženo translokacijako djelovanje. to će u korijen. Sasjecanjem takvih korova pomoću poljoprivrednih strojeva ili ručnih alatki i dvadesetak centimetara ispod površine tla ne daje zadovoljavajući učinak. kad se radi o koroviB R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 ma koji se razmnožavaju putem rizoma. za razliku od sjemenskih jednogodišnjih korova čije je suzbijanje. dr.

na području šire mostarske regije svi poznaju košćelu kao dekorativno-jestivu biljku. košćelu uglavnom pamtimo po okruglastim mesnatim koštunicama. Po završetku predavanja prešlo se i na prezentaciju samih uređaja tako da su svi sudionici seminara imali priliku uređaje okušati u radu. Međutim. može se zaključiti da će program firme STIHL biti i dalje br. raspoređeni u dva reda i po rubu oštro testerasti. Uklanjanje mahovina. Spomenimo kako preferira laka. košćela slovi za jedno od najžilavijih drveća. Međutim. Od motornih pila predstavljena je nova MS 650 jaka profesional- Sa seminara u Mostaru na motorna pila. što je i razlog njenog prostiranja duž doline Neretve. Također je predstavljen i MM 55 MultySistem uređaj koji će dobro doći svima onima koji imaju potrebu za uređenjem svoga vrta kao i za odražavanje travnatih povšina. kao i MS 210 C hobi motorna pila koja ima novi sustav laganog starta. Rod obuhvata 15 vrsta od kojih u nas prevladava Celtis australis. Plodovi vise na peteljci dugoj oko 2 cm i prepoznatljivi su po svojoj mrežasto izbrazdanoj koštici. rujna u prostorijama Agrocentra Sjemenarna održan stručni seminar o novitetima iz tvrtke STIHL. Koristi se i kao dekorativna vrsta. veličine zrna graška koje u zrelom stanju poprimaju crnkastosmeđu boju. sve su to radnje koje se mogu obavljeti s MM 55. čiščenje staza i površina. malo je poznato kako košćela može doživjeti i duboku starost tako da su uočeni primjerci stari čak 800 godina. prozračivanje travnjaka. Stoga. nekako uobičajeniji i prirodniji. Organizator seminara je bila firma Unikomerc d. Formira široku krošnju koja je nekako simetrično zaokružena i prozračna. i pored toga košćela se svejedno ne da i ponosno prkosi godinama i vremenu koje je neumoljivo tare. ima pepeljastosivu boju. Po onome što je viđeno i prezentirano.1 u svijetu u prodaji brusnih parača. Dakle. Idealna za pošumljavanje krša Plodovi košćele Piše: nino rotiM. Od noviteta posebno se osvrnuo na novi brusni parač TS 700 koji bi trebao zadržati mjesto br. kod nas se ipak prednost daje njenoj «crnoj rodici» čiji su nam asimetrični listovi. istu tu prepoznatljivu košćelu malo gdje možete nabaviti kao ukrasno drvo (sadnicu) te o njoj postoji malo podataka a malo se o njoj piše u stručnoj literaturi te bismo rekli da je više nego ijedna druga biljna vrsta prepuštena zaboravu. rastresita pjeskovita tla na krečnjaku. Seminar o novitetima firme STIHL Piše: Mario BrklJača U Mostaru je 29. ing. Ali. Tako je možemo susresti i uz samu morsku obalu gdje dobro razvijeni korijenov sustav prodire prilično duboko pronalazeći neophodne hranjive tvari u surovome obalnom kršu. kamenitim obroncima premda ga susrećemo i vidu dekorativnih drvoreda u užim gradskim područjima. diPl. kultiviranje tla. spremno će vam odgovoriti kako je riječ o drvetu čije plodove oni najmlađi rado konzumiraju tijekom srpnja i kolovoza. na takvu košćelu smo itekako navikli a njeni su mesnati koštičavi plodovi ipak ukusna nagrada za sve sladokusce željne ljetnog osvježenja.o. premda u pojedinim parkovima i nasadima nerijetko možemo zamijetiti i običnu američku košćelu (Celtis occidentalis) čije je lišće jajoliko izduženog oblika.26 CRNA KOŠĆELA ILI KOPRIVIĆ Riječ je o nepravedno zapostavljenom grmu ili drvetu iz porodice brijestova (Ulmaceae). tako i ostalih uređaja. Gost predavač g. K ada u Hercegovini bilo koga pitate za košćelu. I doista. Što se pak starosti tiče. Rasprostranjen je na našim toplim. Iako je površina tih listova gruba i hrapava te s naličja prekrivena mekim dlačicama koje kod najmlađih izazivaju svojevrsne odbojne reakcije. Međutim. sukladno tomu raste vrlo sporo s tim da može opstati i u najnepovoljnijim uvjetima uzgoja. Kora drveta je po izgledu slična bukovoj iz razloga što je dosta debela i što Stabla košćele su dosta velika U našoj zemlji možemo susresti još i žutu košćelu (Celtis tournefortii) koja se uglavnom koristi za pošumljavanje ljutog krša s obzirom na činjenicu da je izvanredno otporna na sve ekstremne uvjete surovog podneblja.1 u svijetu po prodaji kako motornih pila. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . iz Mostara koja je i ovlašteni uvoznik i distributer programa STIHL i Viking za Bosnu i Hercegovinu. zamjetno je da kod starijih primjeraka ove listopadne biljke kora sitno ispuca i potamni. nemojte se začuditi ukoliko ovu žilavu biljku susretnete i na nešto većim nadmorskim visinama jer uspješno raste i pri 900 metara nadmorske visine. Ali. Iako je američka košćela vrlo dekorativna biljka. Košćela sinonim za dugovječnost Košćela je zapravo listopadno drvo koje može narasti i do 20 metara visine a odlikuje je jako deblo čiji promjer doseže i preko 2 metra. Posebna pozornost posvećena je uređaju za oštrenje lanca USG koji se već duže proizvodi i koji se pokazao kao nezaobilazan u oštrenju lanca za motorne pila kao i za oštrenje reznog alata od motornih čistača i škara za živicu. Stefan Off u prvom satu osvrnuo se na globalnu prodaju firme STIHL i naglasio da firma prodaje svoje uređaje u preko 195 zemalja svijeta kao i da ima 70 000 partnera diljem svijeta.o.

koja je izazvala dosta nedoumica kod hercegovačkih vinogradara. Na nekom lokalitetima štete su preko 30%. tih dana. Naime.27 SVE ĆUDI PRIRODE U OVOJ GODINI Oni malo stariji poljoprivrednici tvrde da ne pamte lošiju proizvodnu godinu od ove. hercegovački vinogradari nemaju običaj i praksu da vinovu lozu štite protiv sive plijesni ili truleži grožđa. ne možemo se braniti niti je zaustaviti. u vinogradima ima dosta trulog grožđa koje se nikako ne smije unijeti u podrume. A to je ove godine bilo itekako poželjno jer je u vrijeme cvatnje vinove loze vladalo kišno vrijeme a što je jedan od preduvjeta za razvoj navedene bolesti. ove godine je vinova loza «dobro ponijela». diPl.ing. ipak najugroženije. I kada se snijeg otopio. odnosno. Također. tako ogoljeni grozdovi su ove godine zbog topline i visokih temperatura zraka iznad 40 stupnjeva C bili izloženi dosad nezabilježenoj pojavi sušenja. a proizvodna ranog povrća je dobrim dijelom bila izgubljena. počnimo redom. odnijelo je po procjenama svega 10-20 posto uroda. 07. U prilog te tvrdnje itekako idu i statistički podaci koji doista dokazuju kako je tekuća godina. kišno vrijeme se nastavilo i u rujnu. Osim toga. dobit ćemo nimalo veseliju sliku. i to u Hercegovini. A što je s pojavom sušenja grozdova? Tijekom ljeta u hercegovačkim vinogradima se dogodila i jedna od rijetkih pojava a koja se ogleda u sušenju grozdova. a temperature u tim dijelovima su iznosile okruglih 0 stupnjeva C. Međutim.). Čini nam se da je time opravdala svoj naziv… Osušeni grozdovi • Snijeg tijekom zimskih mjeseci ne privlači toliku pozornost s aspekta poljoprivrede. A da o biljnom svijetu i poljoprivrednim kulturama ne govorimo. jedna od najgorih u posljednjih sto godina. Stoga. Naime. Jer treba znati kako su loše vrijeme i nepovoljni klimatski uvjeti ostavili traga i na grožđu. posebno odnosi na crne sorte. Nažalost. Podaci navode kako je u mjesecu kolovozu po četvornom metru palo preko 350 litara kiše. Da ne bi bilo zablude. a kalendarska godina prešla iz zime u proljeće snijeg se ponovno pojavio na hercegovačkim planinama. barem što se ove neuobičajene pojave tiče. a što se zbog antocijana u kožici bobe. u hladu. Međutim. Istini za volju. Naime. snijeg smo ovaj put dobro upamtili jer se zadržao preko mjesec dana. Početkom mjeseca lipnja zabijelile su se planine poput Veleža i Čvrsnice. je ipak senzacija. stručnjaci sugeriraju kako u preradi grožđe treba tretirati sumporom te se moštu mogu dodati i bistrila. Snijeg u Hercegovini 8. više od polovice plastenika u dolini Neretve potpuno je uništeno. počevši od plasteničke proizvodnje povrća pa sve do vinogradarstva koje je nekako. da dobro ste pročitali. . te na nekim stolnim sortama loze karakterističnim za Hercegovinu (tzv. novine su nam bile pune članaka o iznenadnoj smrti podjednako i mladih i starijih osoba koji u pravilu vrlo dobro osjećaju čak i malene promjene tlakova i temperatura. lipnja zelenu boju zamijenile bijelom. Noino ljetno vrijeme Snijeg se morao često čistiti B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 Svi su već čuli za Nou koji je jedini sa svojom užom obitelji preživio sveopći potop čime je s lica zemlje izbrisan ljudski rod. Pošto je pepelnica strah i trepet za sve vinogradare detaljno su skidani zaperci i listovi oko grozdova jer na taj način zbog njihove prozračnosti imamo i manji napad ove opake bolesti. Snijeg u lipnju. Zbog velike količine oborina pozornost treba obratiti i na fermentaciju (vrenje) jer je smanjen dušik u grožđu a koji je inače hrana kvascima. samo «zahvaljujući» snježnim nanosima. posebno sorta Blatina. Najviše je stradalo grožđe. živa u termometru prelazila je 40°C. Poželjnije je žrtvovati količine kako bi se dobila kvaliteta. što znači da će i urod biti dosta obilan. što je i više nego neuobičajeno za toplu i sunčanu Hercegovinu. ali je zbog nedostatka sladora grožđe i puno nekvalitetnije. Nekako smo navikli da se snijeg u južnim dijelovima naše zemlje doživljava kao slučajni suputnik od koga nipošto ne treba pribojavati. zbog naglog smjenjivanja kišnog i toplog vremena nastali su povoljni uvjeti za razvoj pepelnice vinove loze. Piše: nino rotiM. Od navedene pak pojave. što je neuobičajeno puno i za zimsko razdoblje. sušenje grozdova prouzrokovano naglim porastom temperature zraka. • Zadnje dane vikenda srpnja mjeseca (29-31. D oista. poljoprivredna proizvodnja ove godine trpi abnormalne štete koje se ogledaju u svim segmentima agrara. Posebice je navedeno progaranje grozdova zabilježeno na smerderavci i blatini. a umjesto odlaska na more mnoga kućanstva su u kućama uključila grijanje.) obilježile su izrazito visoke temperature koje su rijetkost i za Hercegovinu. Ako povučemo paralelu između tog potopa i kišnog vremena koje je vladalo tijekom ovog ljeta. što je dokrajčilo i ono malo zdravog grožđa. Međutim. Hercegovačke su planine 8. jer je to period kad biljke miruju. s hercegovačkog gledišta. šljiva i sl. gledano s poljoprivrednog gledišta. lipnja zabijelili planinski vrhovi oko Mostara Hercegovački snijeg Svi smo bili više nego iznenađeni početkom ove godine kada je Hercegovinu doslovce zameo snježni pokrivač. Da. Hercegovački vinogradari su više nego razočarani. progaranja. S druge strane. stara dobra žilavka je većim dijelom ostala nepoharana. Pa.

Marija. Za sjetvu se koristi sjeme prve i druge reprodukcije. Krona. u proizvodnji pšenice i ječma. kao najvažnija žitarica. kao i količini i vrsti dostupnih hranjiva. krupno ujednačene težine i odgovarajuće klijavosti(oko 90 %). Žitarka. usitnjavanju i ravnanju tla. a u lakša. U proizvodnji pšenice najviše se koriste sljedeće sorte : Sana. Sortiment Sjeme pšenice Sjeme ječma Na području BiH. posebno opskrbljenost tla Fosfornom komponentom. Sjeme za sjetvu treba da je zdravo. Niske temperature ispod 5°C nepovoljno djeluju na ukorjenjavanje i bokorenje biljaka. a može čak i izostati. žitarica. Novosadski 313. Ove žilice imaju najveći značaj u samom procesu nicanja i razvoja biljke. čisto od mehaničkih i bioloških primjesa.28 Pšenica krajem jeseni JESEN U POLJU Piše: Mario ćuBela. zrelo. tj. rani kukuruz. diPl. Zato zakašnjela sjetva najčešće daje nekvalitetne i niske prinose zrna. primjenom plodoreda. Zato se sjetvi ovih kultura koja se obavlja u tekućem periodu treba posvetiti posebna pozornost. je od početka do kraja druge trećine listopada. osim gospodarske vrijednosti. rani krumpir. Najbrži razvoj korijenja je u duboko preoranim dobro strukturiranim tlima. Ako se sjetva obavlja u suha tla. Najprikladnije je sjetvu obaviti u umjereno vlažno tlo. razmekšavanje ovojnice zrna. potpomaže razlaganje hranjivih materija endosperma i prenosi ih u klicu. da bi što više ostavile hranjiva u tlu. te ima više raspoloživih i lako pristupačnih hranjiva i vlage. Ukorjenjivanje zrna Klijanje i nicanje zrna Da bi se klijanje posijanog zrna uspješno obavilo. U nepovoljnim uvjetima proces klijanja se znatno produljuje. a u proizvodnji ječma Lord. zime žitarice su jedna od važnijih kultura po rasprostranjenosti u svijetu i od njihove proizvodnje. Nicanje (izbijanje klice na površinu) žita u optimalnim uvjetima traje od 6-8 dana. suncokret. u ishrani žitarica. ing. dok suha i zabarena tla nisu prikladna za sjetvu. 2-3 dana. uvjetima tla i sortimentu. U teža tla se sije pliće. Optimalan termin sjetve. se obvezno uzgaja u plodoredu. Porast i razvoj korijenja uvelike ovise o fizičkim i kemijskim svojstvima tla. zraka i toplote. ovisno o strukturi i vlažnosti tla se kreće od 48 cm. O žitarice su dobra predkultura za većinu povrtnica. Lara. Kisik iz zraka potreban je za pravilno disanje klice i promet hranjivih materija. Sjetva žitarica Plodored Žitarice su. Pšenica. a u nepovoljnim znatno dulje. Dubina sjetve . zbijenim i tvrdim tlima korijen je plitak i slabo opskrbljuje biljku hranjivim tvarima. Rani jesenji mrazevi i niske temperature mogu usporiti i onemogućiti proces klijanja i nicanja. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . grašak. gdje on prodire dublje. neophodne i za popravljanje i održavanje strukture i plodnosti tla. Gnojidba tla je također jedan od bitnih činilaca razvoja korijenja. Na povoljnoj temperaturi i uz optimalnu vlažnost žita klijaju za Ukorjenjivanje je umnožavanje i povećavanje broja sekundarnih žila i žilica. Optimalna temperatura klijanja zrna je od 20-25°C. prije svih pšenice. ovise i cijene drugih roba na tržištu. da bi se postigao odgovarajući prinos i kvaliteta zrna. Priprema se sastoji u oranju. zastupljen je veći broj sorti. kulture koje ranije plodonose i čija se vegetacija završava početka do sredine ljeta. U teškim. tj. Voda izaziva bubrenje. poželjno je planiranu količinu sjemena povećati za 10-20 %. potrebna je prisutnost vode. raž i zob imaju više izraženu potrebu za vlagom u vrijeme klijanja od ječma. lokalitetu. ovisno o vremenskim uvjetima. Toplota utječe na brzinu procesa klijanja. Osnovna gnojidba tla se obavlja prilikom zadnjeg kultiviranja neposredno prije sjetve. rahlija tla dublje. Lenta. Rex. Sjetva se obavlja u kvalitetno pripremljeno i kultivirano tlo. Pšenica. Najbolje predkulture za ozimu pšenicu su: grah. Također.

srednje rana. ing. Livadna vlasulja pripada skupini visokih trava. Uspijeva na različitim tipovima tala. diPl. Nakon duboke obrade tlo ostaje u gruboj brazdi do početka jeseni kada se prije sjetve obavlja daljnja obrada i kultiviranje. potrebno ju je uzorati prije isušivanja. cvate sredinom proljeća. Dosta je o otporna na sušu ali je neotporna na niske temperature. dok je kod nas jednogodišnja. Najbolje uspijeva na vlažnim. ako se radi o obrađenom tlu. Izuzetno je brzog porasta. Lisna masa je bogata proteinima. njegova struktura a tekstura tla se usitnjava. dobro podnosi košnju i ispašu. pa joj prvi jesenji mrazevi prekidaju vegetaciju. dobro podnosi lošije tipove tla. ako se radi o neobrađenoj i zapuštenoj površini. nižeg porasta. dok u tlu ima još vlage te je podesnije za oranje. cvjeta sredinom proljeća. vlažna i duboka tla. kratkog je trajanja. daje visoke prinose. U toplim tropskim uvjetima sudanska trava je višegodišnja biljka. Pogodna je za sjetvu u smjesama. dat ćemo kratki opis pojedinih preporučenih vrsta: Crvena djetelina se srednje visoka rasta. kvalitetnih hranidbenih Sjeme ljulja Lucerna Lucerna je najpoznatija leguminoza. tj. visokih prinosa krmiva. pogodna za spravljanje sjena i sjenaže ali i za zelenu gnojidbu Smiljkita je jedna od najizdržljivijih djetelina. sporijeg porasta. snažnog busanja pa postoji opasnost da zaguši druge trave u smjesi. ali je sporijeg porasta posebno prve godine nakon sjetve. 29 Obrada tla D uboko oranje tla krajem proljeća i početkom vrućih ljetnih mjeseci je višestruko korisna radnja za predstojeću jesenju sjetvu. gaženje i ispašu pa je tipična trava za pašnjake i sportske terene. Bogata je proteinima. jer se vrlo brzo regenerira. Slabije podnosi sušu. da bi se pravovremeno moglo nabaviti odgovarajuće sjeme. a temperature od -40°C uništavaju cijelu biljku. Odlično podnosio košnju. najčešće se koristi u smjesama. Sjeme smiljkite Trave Talijanski ljulj je rana. Engleski ljulj pripada skupini niskih trava. Pogoduju joj isti tipovi tla kao i kukuruzu.SJETVA KRMNIH KULTURA Piše: Mario ćuBela. Odabir kulture za sjetvu Djeteline Znatno ranije nego će se obaviti sama sjetva potrebno je obaviti odabir kulture i sorte koje će se sijati. dobro podnosi košnju i ispašu. Dubokim oranjem na dubinu 35-40 cm eliminira se većina korova iz tla. odlikuje se slabo izraženom stabljikom nježnim listovima. dugog je trajanja. srednje teškim i blago kiselim tlima. vrijednosti. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . dok je stabljika bogata ugljikohidratima. Sudanska trava se sije od svibnja do kolovoza. visoka trava. sjenaže ili zelene krme. Pogodna je za košnju i ispašu. Oranje je najbolje obaviti odmah po skidanju zasijanih ranih kultura. plodna duboka i vlažna tla. Ovisno od uvjeta u kojima će se sjetva obaviti i namjene usjeva. dok se do visine 60 cm koristi kao zeleno krmivo za ishranu stoke. 2-3 godine. Odgovaraju joj plodna. Dostiže visinu preko 1 m i u tom stadiju se koristi za spremanje silaže. uz dovoljno vlage kosi se 4-5 puta u vegetaciji. Veoma je bogata proteinima. Cvate vrlo rano. pogoduju joj vlažna i plodna tla. spada odlikuje se izuzetno visokim prinosom krmiva koje se koristi za ishranu stoke u vidu silaže. ali joj stabljika ne odrveni. poboljšava se prozračnost tla. teža. sije se u monokulturi ili u smjesi s drugim travama i djetelinama. ranog porasta. vrlo se lako osjemenjava. Isto tako˝.

Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti. Cvjetovi su veliki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanjskom čaškom. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm. Malarični paraziti vrste Plasmodium koje prenose komarci iz roda Anopheles su. naj. naj …. Cvjetovi su promjera 5-10 cm. Naziv lepezasti grm odnosi se na cvjetove čije latice izgledaju kao lepeze okrenute prema dolje. Bijeli su najkasnije treći dan. no prije svega. Najveća pustinja Gotovo jedna osmina Zemljine površine je neplodno tlo s manje od 25 cm padalina na godinu. s vanjskom korom poput pluta. ••• Brunfelzija . može se unazad nekoliko godina nabaviti i kod nas kao jednogodišnja ljetnica. malarija uzrokuje više od milijun smrtnih slučajeva na godinu i smatra se zdravstvenim problemom u 90 zemalja. Stoga ih je držao ženama (Amazonkama) po čemu je rijeka kojom je putovao dobila ime «Rio de las Amazonas» Najveći komad leda koji je pao na zemlju 13. ali se činilo da je građen od manjih dijelova. postigla svoju rasprostranjenost i bez pomoći čovjeka. a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je komad tuče spojila munja. na tlo u Škotskoj. no kasnije postaju sve narančastiji te navečer venu kao tamnosmeđi cvjetovi. koštuničavi plodovi. Led je bio čist. Zbog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se raširio širom svijeta. Savijene grane služe kao držači za čamce. Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći. Njene plodove jedu ptice te ju tako šire.cvijet traje samo jedan dan Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim granama koje leže na tlu. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge. Srodna australska godenija (S. ako isključimo ratove i nesreće. vjerojatno odgovorni za polovicu svih smrtnih slučajeva ljudi još od kamenog doba. te mnogo malih cvjetova.protiv zmijskog ugriza Kao mnoge pomoćnice.. osim da nisu imali bradu.vrsta koju šire ptice Godenija je. kolovoza 1849. mreže. Cvjetovi traju samo jedan dan. no prvenstveno kao (E 160 /b/) u živežnim namirnicama kao što su sirevi i margarini. u Velikoj Britaniji. Prastanovnici tropske Amerike koriste je od pamtivijeka za bojanje svoje kose ikože.30 Godenija . vjerojatno tuče. Njegova kora sadrži stabilna vlakna od kojih se proizvodi užad. kao i mnoge obalne biljke. potom sve svjetliji. neposredno prije no što otpadnu. godine putovao kroz Južnu Ameriku i od kojega potječe znanstveni naziv vrste. Površinom otprilike 9269000 km2 Sahara je otprilike iste veličine kao i SAD. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova. a u pacifičkom području i suknje.istina o Amazonkama Iz mesnate ljuske sjemenki anata dobiva se žarkocrvena boja koja se koristi u ruževima za usne i sapunima. B R O J 4 0 • R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 5 . nakon udara groma. i brunfelzija je otrovna. ••• Anatoja . aemula) s ljubičastim. pao je komad leda dug 6 m. svjetloplavim ili svijetlobijelim cvjetovima sa žutim središtem. Orellana nije mogao na zakukuljenim ratnicima ništa raspoznati. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 1998. a između sjevera i juga ima između 1280 i 2250 km. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji. Pustinja Sahara u sjevernoj Africi najveća je vruća pustinja na svijetu. mogu dugo plivati u moru a da ne izgube sposobnost klijanja. Naj. Rijetko oblikuje stablo. Takvi «crvenokošci» napali su već Francisca de Orellana koji je 1541/42. prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najopasniji parazit Sljez . U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. Na najširem dijelu široka je 5150 km. listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful