TEORIJA ARHITEKTURE Akad. godina 2002/2003.

0 KOLEGIJU Kolegij Teorija arhitekture provodi istraživanja u brojne i raznorodne no gusto isprepletene slojeve kompleksne discipline arhitekture. Kolegij ispituje, s jedne strane, inherentne i dubokospecificne - eminentno arhitaktonske - alate, principe, metode, strategije, nacine misljenja i operiranja jedinstvene arhitektonske discipline, no istodobno istrazuje i njene nuzne, odnose i interakcije s drugim sferama kulturne produkcijeumjetnosti, znanosti, tehnologijom, ekonomijom, politikom- kao tvorbenim , komponentama odredenog drustveno-povijesnog trenutka, s čimbenicimai ideološkim uplivima koji nužno uvjetuju i usmjeruju i samu arhitekturu. Kolegij prezentira niz koncepata razvijenih tijekom povijesti s ciljem da Objasne produkciju i recepciju arhitekture, te pritom sagledava i problematiku samih povijesnih okruženja koji su omogućili nastajanje promatranih koncepata. Dva su temeljna fokusa na koje se rasprava unutar kolegija koncentrira: na koji način arhitektura tumači i prihvaća svoju ulogu u određenom povijesno-društvenom kontekstu, te koje zadatke i poziciju u takvom povijesnom previranju preuzima teorija arhitekture kao njena posebna i sredisnja grana. Taj slozeni odnos aktivnog participiranja arhitekture u izgradivanju vlastitog trenutka, uloge arhitektonske teorije u tumačenju i provođenju prepoznate uloge, pa sve do konkretnih metoda i strategija primijenjenih u procesu arhitektonskog projektiranja – predmet je interesa i istrazivanja ovog kolegija. U sklopu temeljnih ispitivanja principa i alata kompleksno arhitektonskog aparata oslovljavaju se pitanja: problematike odnosa arhitekture i umjetnosti; odnos umjetničkog i uporabnog predmeta (pitanja samodostatnosti i utiliteta),; problem stalnih i promjenjivih zakonitosti u umjetničkom djelu; složenost odnosa funkcije, konsrtukcije i forme; problem percepcije i doživljavanja; fenomenološka sagledavanja; teorija Gestalta; prostorni autoriteti; teorija kompozicije i drugo. Pozicioniranjem ovih, generalnih parametara u dimenzije društveno-povijeshih koordinata zapocinje povijesni pregled pozicija arhilekture unutar svojih povijesnih okruzenja te ispitivane uloge teorije u usmjeravanju i definiranju same discipline. U okviru svog vremena ispituju se postulati i opusi: Vitruvija i rimskog iskustva; L. B. Albertija i renesansnih teoreticara; teoreticari prosvjetiteljskog doba: Perrault, Blondel, Laugier,Boullee, Ledoux i njihova filozofska i metodološka potka; perspektive klasicizma ni primjer K.F. Schinkela; problematika historicizma i teorija g. Sempera; bremenito razdoblje prijelaza u 20 st. s predstavnicima Wagner, Loos H.P. Berlage, H. Muthesius, H.Tessenow; problematika modernizma; formiranje i kodifikacija modrenog pokreta – CIAM, Le Corbusier, Mies van Der Rohe, Gropius, HannesMeyer, Aalto i drugi; problem kritike i kolapsa Modernog pokreta – L. Kahn, Team X, a. van Eyck, A. i P. Smithson i drugi. postmoderno doba, sa svojom bujnošću i divergentnošću teorijskih stajlišta te heterogenošću njihovih estetičkih manifestacija - kao i razlog relevantnosti samog aktualnog trenutka – predmet je posebne pozornosti ovog kolegija. lspituju se nove paradigme misljenja, cesto pristizućih iz drugih kulturnih diciplina (filozofije; psihologije, knjizevne teorije, lingvistike), kao sto su: fenomenologija, semiotika, strukturalizam, poststrukturalizami, dekonstrukcija, psihoanaliticka teorija i druge. Izlucuju se nove teme i fokusi arhitektonskog interesa: tema znaka i značenja, poruke i komunikacije, jezika, povijesti, tradicije, tipologije, grada kao kulturnog artefakta, mjesta kao toposa, tijela kao lokusa iskustva i društva. S posebnom se posvecenosću istrazuju recentni fenomeni i njihove manifestacije –izazovi promjenjenog grada, dominantene infrastrukture, izmjenjenog krajolika, efekti intenzivnog protoka informacija, gibanja, nestalnosti i nesigurnosti – te shodno tome problematiziraju nasljeđena viđenja arhitekture kao discipline: pitanja njezina identiteta, zadatka, sredstva, diskursa i strategija.

Registrira se pritom nova i sve vaznija pozicija same arhitektonske teorije unutar sveukupne arhitektonske discipline, kao samosvojne, kreativne i krtičke prakse medijacije – kritički otvorene prema saznanjima iz drugih kulturnih grana, analitički spremne da relevantne eksterne koncepte adekvatno provede i transkodira, da kreativno konstruira alate i metode vlastitog mišljenja, te da svojom odgovornošću otkriva putove mogućih sagledavanja iskustva povijesti i projiciranja budućnosti odgovorno otkriva putove mogućih daljnjih arhitektonskih kretanja. Teorija arhitekture Ljetni semestar 2002/2003 1/ 04.03.2003. Arhitektura i društveno-povijesni kontekst teorija kao praksa posredovanja (medijacije)

:

Posredovanje kao suprotnost apsolutnoj autonomiji forme kao i suprotnost povijesnom determinizmu Apsolutna autonomija forme Arhitektura promatrana kao potpuno izdvojena, autonomna disciplina, koncentrirana na svoje vlastite specifične fomalne zakone , strategije i tehnike. Ovaj pristup jamči arhitekturi njenu jedinstvenost i nesvedivost na druge....

UMJETNIČKO STVARALAŠTVO Budući da arhitektura u sebi sadrži i umjetničko htijenje, ona je kreativna disciplina koja formira i kreira prostor za različite vidove čovjekovih psihičkih i fizičkih djelatnosti. (definicija prof Mohorovičića). Arhitektura je umjetnost građenja (Magaš). Umjetničko djelo nastaje kao aktivna reakcija čovjeka na objektivnu stvarnost. Umjetnost je korelacija između objektivne stvarnosti i dubokog subjektiviteta pojedinca. Ona je refleksija čovjekove svijesti i čovjekovih društveno povijesnih uvjetovanosti i može se ostvariti samo ljudskim radom. Definicije umjetničkog stvaralaštva: Mohorovičić: Umjetničko stvaralaštvo formulira idejno-emotivnu i formira izražajno-oblikovnu transcendenciju objektivne životne stvarnosti u umjetničkom fenomenu. Magaš: Umjetničko stvaralaštvo ostvaruje se procesom kao rezultat kreativnog impulsa i organske predispozicije kojom kreator potencijalom svoje svijesti, te njenih genetskih i društvenopovijesnih komponenata, prevladavajući postojeće datosti, sređivanjem i izražajnim definiranjem kvantitativnih elemenata, postiže kvalitetu. Pojašnjenje definicija: 1. IDEJNO - označava smisao odnosa prema životu - svjetonazor (međutim ne u ideološkom smislu; umjetnik ne smije biti organ ideologije kao diktata). 2. EMOTIVNO - dio je našeg života i doživljavanja svijeta; emotivno je uvijek uključeno u umjetničko djelo. 3. IZRAŽAJNO-OBLIKOVNO - umjetnik nošen kreativnim impulsom donosi svoj subjektivni izraz; umjetničko djelo se ostvaruje u objektivnoj stvarnosti bilo kao materijalna, bilo kao interpretativna prisutnost. HEIDEGGER - “Umjetnost je potvrđivanje ljudskog bića, to jest samopotvrđujući čin njegovog postojanja.” Neizbježno je da pri tome nosi i karakteristike pojedine svijesti. 4. TRANSCENDENCIJA - Prelaženje granica jednog područja u drugo područje. Transcendirati - prelaziti iz nečega u ono drugo.

1

HEIDEGGER - “Transcendencija je prelaženje od pojedinačno postojećeg u područje bitka; umjetničko djelo nije samo odraz objektivne stvarnosti, već i pretvorba i formiranje vlastitog stava; kreativni proces vlastite svijesti mijenja objektivnu stvarnost.” 5. OBJEKTIVNA ŽIVOTNA STVARNOST - životno okruženje, realnost svijeta; saznanje o njoj mora postojati da bi ga mogli formirati u umjetničkom djelu; u umjetničkom djelu objektivna stvarnost se formira u novi bitak. Za violinski koncert mora postojati svijest o violini. 6. KREATIVNI IMPULS - dolazi iz dubine čovjekove svijesti; rezultat je htijenja koje ne može unaprijed predvidjeti rezultat rada; inspiracija kao refleksija koncentracije htijenja rezultat je cjelokupne svijesti a ne samo racionalnog (iako ga u kontekstu ljudskosti uključuje); ljudski postupci rezultat su svijesti, podsvijesti i nesvijesti. 7. ORGANSKA PREDISPOZICIJA - o njoj ovise sposobnost, tehnika i metodika. MICHELANGELO - “Umjetnikovo oruđe za mjerenje nije ruka nego oko, jer ruka djeluje a oko sudi.” No organska predispozicija tetiva ruke i noge omogućuje balerini ples, dobar sluh rad na komponiranju, karakter crteža izlazi iz ruke, itd. 8. POTENCIJAL SVIJESTI - Sposobnost svijesti; govori da li je netko genij ili mediokritet; uvijek nastojimo izvući maksimum iz svoje svijesti; potencijal svijesti i organske predispozicije manifestiran je talentom. 9. GENETSKE KOMPONENTE - karakterizacija svijesti dobivena nasljeđem; ciganski etnikum vezan uz glazbu, indijanski etnikum vezan uz sluh i balans. 10. DRUŠTVENO - POVIJESNA KOMPONENTA - društveno-povijesni trenutak formira čovjekovu svijest i postaje baza te svijesti - ne može se pobjeći iz svijeta u kojemu se živi (karakterizacija društva i povijesni trenutak vremena razvoja) - razlike u saznanjima, odgoju, načinu života, civilizacijskom stupnju u kulturološkoj osnovi. 11. KVANTITATIVNI ELEMENTI - materijalizacija umjetničkog djela kamenom, slovima, tonovima, itd. PROSUDBA UMJETNIČKOG DJELA Manifestacija umjetničkog djela nastaje sređivanjem i izražajnim definiranjem kvantitativnih elemenata. Ona je nužno promjenjiva. Prosudba umjetničkog djela uključuje sve komponente od svjesnih do podsvjesnih, od emocionalnih do intelektualnih, odnosno od subjektivnih do društvenih. Vrednovanje umjetničkog djela polazi od svijesti onoga koji vrednuje, pa je (uprkos težnji objektivitetu) također subjektivno i time ovisi o istim karakteristikama kao i samo ostvarivanje umjetničkog djela (za ocjenu koncerta potreban je sluh, za ocjenu kolorizma talent za boje, itd.) Potencijal svijesti, genetska predispozicija i društveno-povijesne uvjetovanosti karakteriziraju bit subjektiviteta ličnosti, a o njima ovisi i problem prosudbe. Iz toga izlazi da je i prosudba u određenom smislu kreativan čin. UMJETNIČKO DJELO VS. UPORABNI PREDMET Umjetničko djelo rezultat je čovjekovog rada. No i svako zanatsko djelo rezultat je čovjekovog rada - zanatsko djelo karakterizira korisnost a umjetničko djelo samodostatnost. Prikaz s dva kruga koji se prehvaćaju: prvi predstavlja koristan, utilitaran predmet, a drugi samodostatan predmet čiste umjetnosti. Na njihovom prehvaćanju nalaze se umjetnički obrt, primijenjena umjetnost i design. Karakterizacija društvenog sistema proizlazi iz stupnja prehvaćanja (vrijeme Grčke vs. “u ratu muze šute”). Čistu umjetnost karakterizira samodostatnost. MANIFESTACIJA UMJETNIČKOG DJELA Manifestacija umjetničkog djela - umjetničko izražavanje može biti: 1. neposredno putem interpreta - pjevanje i ples; umjetnik je nosioc izvedbe umjetničkog djela

2. posredno - slikarstvo, kiparstvo, arhitektura. Kvantitativne elemente umjetnik organizira i sređuje, te stvaralačkim putem definira umjetničku kreaciju koja se uzdiže do kategorije kvalitete. Ponovno se može biti predstavljeno krugovima: - krug neposrednog izražavanja sastoji se od trokuta glazbe, mimike i književnosti između kojih su opera i ples, drama i recital, pjesma i oratorij, itd. - krug posrednog izražavanja sastoji se od trokuta arhitekture, kiparstva i slikarstva između kojih su urbana plastika i spomenik, reljef i čakanje, zidno slikarstvo i polihromija zidova, itd. Sve to potvrđuje čovjekovu težnju da se u svakom svom radu kreativno ostvari. Umjetnički rad predstavlja vid oslobođenja čovjekove svijesti jer u svom korijenu ne mora biti vezan za omogućavanja egzistencije postojanja. ESTETIKA je nauka koja promatra i obrađuje nastajanje, doživljavanje i prosudbu umjetničkog djela. UMJETNIČKO DJELO I DRUŠTVENO-POVIJESNE UVJETOVANOSTI – 3 STAJALIŠTA HIPPOLYTE TAINE (1828 - 1923), francuski estetičar On umjetnika svodi na objekt svoga doba. Postavlja tezu da je ljudska svijest refleksija društveno-povijesnih uvjetovanosti, da nije primaran talent, nego da je kreativac rezultat društveno-povijesnih datosti (negira primat osobne svijesti kao primarne - umjetničko djelo je za njega samo manifestacija društveno-povijesnih uvjetovanosti koje su primarne). Taineov stav je išao za tim da se umanji udio koji se pripisivao darovitosti i ličnosti, te da ulogu umjetnika svede na ulogu tumača ili na odjek svoga doba. Postanak umjetničkog djela određuju tri bitna faktora: rasa, milieu i moment. Umjetničko djelo nije izolirana pojava već pojava uvjetovana socijalnim faktorom. BENEDETTO CROCE (1866 - 1952), talijanski filozof Croce shvaća povijest kao razvitak duha. Croce inzistira na ličnosti umjetnika; subjektivna vrijednost stvara. Smatra da je duh kreator novoga; ličnosti kreiraju povijest i mijenjaju je. Povijest umjetnosti je povijest velikih duhova. Djelo otkriva duh svoga tvorca - iza velikih djela nalaze se prije svega veliki ljudi. Od čovjeka do čovjeka, od genija do genija prijelaz se vrši izvan slučajnih zbivanja materije. Postoji neka vrsta zajednice velikih duhova, čija je povlastica da pripadaju svim vremenima i svim zemljama. Čudo umjetnosti sastoji se u tome što stvara prijelaze preko civilizacija i vjekova i što predstavlja neposredan dijalog između velikih duhova na planu vječitih vrijednosti. Potencijal svijesti je toliko jak da uvijek može nadići svoju društveno-povijesnu uvjetovanost. HEINRICH WÖLFFLIN (1864 - 1945), švicarski teoretičar umjetnosti kojeg karakterizira formalna interpretacija umjetnosti – povijest umjetnosti bez imena. Postavlja načelo pet morfoloških pojmova (pomoću kojih promatra razvoj umjetnosti kroz povijest) i njihovih suprotnosti: linearno i slikovito, ploha i dubina, vezana i otvorena forma, mnoštvo i jedinstveno, jasnoća i nejasnoća. Wölfflin obrađuje neposrednu analizu umjetničkog djela, odvajajući ga od ljudskog konteksta. Razvitak umjetnosti je igra oblika kao vrsta povijesne partenogeneze, umjetnički oblici izviru iz prethodnih bilo kao njihov nastavak bilo kao suprotnost. PROBLEM ZAKONITOSTI U UMJETNIČKOM DJELU Umjetničko djelo jest refleksija subjektivne svijesti unutar društveno-povijesnog konteksta. Sve ono što predstavlja zakonitost za tu subjektivnu svijest, bit će zakonitost i za umjetničko djelo. Čovjekova svijest je refleksija čovjekova bitka: biće i svijest postoje kao refleksija egzistirajuće materije (mozga, živaca, mišića). Ono što u smislu zakonitosti djeluje na tu svijest, automatski će biti zakonitost i za manifestaciju te svijesti (umjetničko djelo je najbolja manifestacija te svijesti).

2

Budući da čovjek živi na kugli zemaljskoj, morao je svoj organizam prilagoditi tom životu - zato će pojam vertikale biti nešto sasvim drugo od pojma horizontale. Pojam vertikale - suprotnost sili teži, vertikala je suprotstavljena gravitaciji. Pojam horizontale - more, tlo. Vertikala će se pretvoriti u nešto što nosi, a horizontala u nešto što je nosivo (temelj) ili nešto što je nošeno. Pojam ritma čovjek nosi u sebi, ali ne samo u smislu vremenskog ritma nego i vizualnog. Simetrija je utemeljena u samom čovječjem tijelu. Ako se nalazimo u centru simetrije doživljavamo elemente u simetričnom redu, a ako se odmaknemo iz osi simetrije doživljavamo euritmički red. PODJELA ZAKONITOSTI (vidi Mohorovičić) 1. STALNE ZAKONITOSTI - To su teme koje čovjek nosi u sebi na bazi elementarnih svojstava svog biološkog bića i činjenice da živi na Zemlji. Refleksije tih pojmova imaju trajne zakonitosti. Pojam vertikale i horizontale, ritma, euritmije, međuodnosa dimenzija... 2. PROMJENJIVE ZAKONITOSTI - koje proizlaze iz društvenopovijesnih komponenti i formiraju čovjekovu svijest (karakteristike stilskih razdoblja zapadnoeuropske povijesti).

A/ Pitanje o izvoru spoznaje: empirizam, senzualizam, racionalizam i iracionalizam B/ Pitanje o vrijednosti spoznaje: dogmatizam, skepticizam, kriticizam objašnjenje pojmova empirizam - filozofska nauka koja priznaje iskustvo jedinim sredstvom vjerodostojne spoznaje senzualizam - filozofsko učenje koje za jedini izvor spoznaje priznaje osjete; ako se osjeti razmatraju kao odraz objektivne stvarnosti, tada senzualizam vodi ka materijalizmu; ako se osjeti otkidaju od objektivne realnosti i razmatraju kao subjektivno stanje svijesti, tada senzualizam prelazi u subjektivni idealizam. racionalizam - smjer u teoriji spoznaje koji smatra da je razum izvor i kriterij vjerodostojnog znanja. iracionalizam - pravac u idealističkoj filozofiji koji smatra da osnovicu stvarnosti čini iracionalni, razumu nedostižni i zakonomjernosti tuđi princip, slučaj, slijepa volja. To je poricanje naučne logične spoznaje. dogmatizam - nekritičko mišljenje koje se oslanja na dogme; karakterističan je za sve teoretske nauke koje se bore za ono što je reakcionarno i preživjelo, a protiv onog što je u razvitku. skepticizam - izdizanje sumnje do principa, naročito sumnje u siguran kriterij istine; poricanje mogućnosti sigurnih tvrdnji o suštini stvari, a time i poricanje mogućnosti spoznaje. kriticizam - kritičko stanovište prema spoznaji, posebno prema apriornoj spoznaji (nasuprot dogmatizmu). Kriticizam je razvio I. Kant - “Kritika čistog uma” TEORIJA SPOZNAJE Mogućnost spoznaje i način spoznaje postaju primarne teme i važne su za odnos prema samoj umjetnosti. Sam spoznajni proces je subjektivna refleksija određene ličnosti, ali koja sadrži i komponente objektivnosti. Teorija spoznaje počinje od osjeta (vid, sluh, opip, miris, okus). Osjet je prva faza kontaktne zone - prvi kontakt koji imamo sa svijetom. Zbir osjeta je opažaj. Opažaj prenijet u svijest predstavlja predodžbu. Iz predodžbe se kvalitetom ljudske svijesti stvara pojam - to je završna faza poopćenog shvaćanja - pojam broda predstavlja ono što plovi bez obzira na materijal, boju, itd

Primjer ***INDUSTRIJA I DRUŠTVENI RAZVOJ LEWIS MUMFORD analizira odnos i ulogu industrije tj. stroja i čovjeka i povijest društvenog razvoja dijeli u slijedeće faze: 1. faza eotehnike - čovjek otkriva bazičnu osnovu stroja (eos=zora 10. - 18. st) 2. faza paleotehnike - negacija ljudskosti zbog činjenice da je stroj ovladao čovjekom (18. st do danas). 3. faza neotehnike - nova tehnika koja bi tek trebala nastupiti. U toj fazi bi stroj trebao raditi za čovjeka; čovjek bi opet bio samosvojan, a ne pod diktatom stroja. Neotehnika je vrijeme kada ljudski duh ponovo počinje biti dominantan - vrijeme automatizacije. Industrijalizacija je dovela do velike proizvodnje koju je trebalo prodati, a da bi se prodala morala je biti i atraktivna. Iz toga se rađa industrijski design. Design tendira tome da praktična korisnost postane umjetničko djelo, međutim ne zbog razloga bolje prođe. TEORIJA SPOZNAJE I NJENA REFLEKSIJA Arhitektura može postojati bez funkcije, ne mora uvijek biti utilitarna; druga je stvar što je mogućnost investicije vezana uz utilitet. Teorija koja ne vodi putem korištenja jest larpurlartistička teorija (l´art pour l´art: umjetnost radi umjetnosti). Čovjekova svijest postavlja pitanje bitka (ontološko pitanje) i pitanje svemira (kozmološko pitanje), a teorija spoznaje gnoseologija rješava taj konflikt. objašnjenje pojmova ontologija: učenje o općim, fundamentalnim i konstitutivnim određenjima bitka; opća metafizika - učenje o bitku. kozmologija: prirodoznanstveno učenje o zakonima koji vladaju svemirom. gnoseologija: teorija spoznaje, filozofska nauka o izvorima, mogućnostima i sredstvima znanstvene spoznaje; istražuje porijeklo, izvjesnosti i doseg ljudske spoznaje. NIJE PREDAVANO:

osjet opažaj predodžba pojam

znanstveno stvaralaštvo

umjetničko stvaralaštvo Vidimo da se od “pojma” razvija čovjekovo stvaralaštvo u dva smjera:

I. II.

smjer - teži objektivitetu, apstraktnim mišljenjima; znanstveno stvaralaštvo - put koji je vođen misaonim procesom, apstraktnim vrijednostima smjer - kreativno stvaralački proces; umjetničko stvaralaštvo koje je u korijenu duboko subjektivno, jer je pokrenuto sviješću određenog kreatora

To su dvije komponente stvaralaštva vezane uz talent. Svako stvaralaštvo čovjeka, bez obzira kakvo, u pravilu nosi i jednu i drugu komponentu. Posebno to vrijedi za arhitekturu; da bi arhitektonsko stvaralaštvo bilo pokrenuto, potreban je ogroman fundus znanja. Napredak znanstvenog stvaralaštva širi fundus umjetničkog stvaralaštva.

3

Ne možemo govoriti niti o jednom čovjekovom djelu koje ne nosi u sebi oba procesa. Spoznaja umjetničkog stvaralaštva razlikuje se od znanstvene spoznaje jer njoj nije cilj spoznaja znanstvene zakonitosti, već je bitna spoznaja stvarnih fenomena u krugu objektivne životne stvarnosti, te tako spoznate fenomene umjetnost u aktivnom stvaralačkom procesu specifično transformira i u izvjesnom smislu subjektivno odražava. PAVLOV- ruski filozof, “Teorija odraza” (PREDAVANO U BIVŠEM REŽIMU – DANAS GA NIJE POTREBNO OBRAĐIVATI!) Tvrdi da su znanstvena i umjetnička spoznaja isto dio predodžbe, a onda u umjetničkoj spoznaji dolazi do izravnog stvaranja slike tj. odraza. Mi tvrdimo da je to pogrešno; može se prihvatiti jedino za naturalizam, realizam i tzv. soc-realizam, no u glazbi, arhitekturi, plesu, slika - odraz može nastati tek od apstraktnih pojmova. Pojam je sastavni dio naše mogućnosti spoznaje i od njega krećemo. Teorija spoznaje je fundus znanja da bi ono “drugo” moglo biti pokrenuto. ANALIZA ELEMENATA PERCEPTIVNOG (SPOZNAJNOG) PROCESA 1. Perceptivni proces kreće od predmeta kojeg registriramo nazivajući ga stimulus; stimulira osjet. 2. Stimulus pokreće senzaciju - doživljaj osjeta, refleksija opažanja. 3. Senzacije prelaze u percepciju - refleksija predodžbe, organizirani skup osjećaja, za razliku od pojma koji je apstraktno mišljenje. 4. Percepcije u ljudskoj svijesti stvaraju koncepciju. stimulus senzacija koncepcija percepcija

Svijest se sastoji od modaliteta svijesti: vizualna forma, svjetlo, boje, pokret, vrijeme, dodiri, kinematika, govor, ton, okus, miris. DISTORZIJA PERCEPCIJE Primjeri koji objašnjavaju našu distorziju percepcije:

   

primjer patke ili zeca; ovisno o našoj volji, čas vidimo glavu patke, a čas glavu zeca ako imamo vertikalu iste duljine kao i horizontalu, vertikala će redovito izgledati dulje od horizontale, jer čovjek percipira vertikalu dužu za 1/7 - 1/8 geometrijski točan kvadrat će nam uvijek izgledati malo izdužen, ali ako vertikalu nacrtamo nešto kraću, onda će nam se činiti da je kvadrat točan kvadrat koji leži na jednoj svojoj stranici izgleda manji od kvadrata koji leži na jednom svom vrhu itd.

Vizualni osjet čovjeka čine: osjet oblika, osjet svjetla, osjet boje. Mirisi u arhitekturi nemaju veće značenje, ali ponekad to mogu imati, npr. prostor neugodnog mirisa nam je odbojan, ma kako lijep on bio. Akustični - slušni efekti: gotička katedrala bez slušnog efekta nije potpuni doživljaj. Element sjene može nam dati poziciju tijela. Kada objekt nema sjene, mi više nemamo pravog pojma gdje se objekt nalazi. Iz svih ovih primjera je vidljivo da čovjek u sebi nosi čitav niz komponenata vezanih za biološku osnovu cijelog bića (problem značenja vertikale, horizontale, pitanje lijevo-desno, naprijednazad, gore-dolje, dubina prostora) ili čitav niz refleksija osjetilnog aparata, a ne refleksiju objektivnosti. Karakterizacija gestalta prema autorima ARNHEIM: (“Umjetnosti i vizualno opažanje”) Svaka konfiguracija podražaja teži da se vidi na takav način da dobivena struktura bude onoliko jednostavna koliko to dati uvjeti dopuštaju i omogućuju. HÖCHBERG: Što je manje informacija potrebno da bi se jedan oblik definirao, to je vjerojatnije da će se on na taj način i percipirati. Tendira se jednostavnosti, određenosti, jasnoći, pročišćavanju, svođenju na elementarno. Pojam pregnantnosti forme ili pregnantne forme predstavlja tendenciju da se opažena struktura učini što jasnije određenom. Definicija pojma pregnantnosti: tendencija da vizualizirani objekt bude što jasnije dorečen. To se u načelu svodi na dvije tendencije:

Ova se terminologija koristi u perceptivnoj teoriji i teoriji Gestalta. Spoznejemo fenomenološki – na način na koji nam se stvari pričinjavaju a ne onako kakve one jesu. PRISTUP GESTALT PSIHOLOGIJI I GESTALT TEORIJI GESTALT: (njem. Gestalt - oblik, lik); to je psihološka cjelina nastala spajanjem više elemenata, koja pokazuje osobine i funkcije nesvodive na puko združivanje elemenata i u kojoj pojedini članovi pokazuju vrijednosti drugačije od onih koja imaju kao samostalni elementi. Teorija gestalta bavi se poimanjem oblika tj. načinom na koji čovjekova svijest doživljava oblik. Obrađuje refleksije osjetilnog odnosa na osnovi psihologije, percepcije i objektivne stvarnosti kao materijalne predmetnosti. Postoji podsvijest i nesvijest; podsvijest je ono što je duboko u čovjeku i izbija van, ali postoji još jedan dio čovjeka koji je nesaglediv - Englezi to nazivaju nesvijesno (unconscious nasuprot consciousness) Cjelovitost perciptivnog doživljaja – psihološka cjelina se čini drugačijom nego njeni sastavni djelovi popularno 60-ih godina Gestalt psiholozi su otkrili da postoje zakonitosti u strukturiranju ili organiziranju podražaja u razumljive cjeline FRANKL-ova analiza:

 

jedna teži ravnoteži, smirivanju oblika gestalta

druga teži pojačavanju kontrastnih elemenata. Pregnantni oblik je uvijek dominantan. Iz toga proizlazi problem čistoće forme i čistoće kompozicije. ANALIZA GESTALTA OBLIKA MAX WERTHEIMER (1886 - 1943) Faktori zakonitosti gestalta oblika (pojava gestalta 1925.g.) 1. faktor blizine ili granični faktor principa kraće udaljenosti 2. faktor smjera 3. faktor identičnosti 4. faktor zajedničkog kretanja ili zajedničkog položaja ili smještaja 5. faktor simetrije 6. faktor zatvorenosti 7. faktor prikladne linije (good line) 8. faktor iskustva

duboka nesvijest

svijest

1. 2.
4

faktor blizine ili granični faktor principa kraće udaljenosti Blizina oblika i distance između oblika formirat će gestalt. Bliži oblici bit će objedinjeni. faktor smjera

crvenu. nebo). plava i žuta. to ne možemo baš uvijek izvesti). miješanjem pojedinih monokromatskih boja u vidu zraka (elektromagnetskih valova). pa ga nazivamo dinamički centar.sukob linije i forme. Zaključci teorije gestalta oblika: Svaki konfiguracija oblika ima svoju vlastitu artikulaciju s centrom forme. Pri tome ne nestaju sve boje istim intenzitetom.Ittenov krug boja. smjera. jer faktor iskustva u toj situaciji djeluje primarno. zatvorenosti. Primjer: ako bijeloj zraci oduzmeno jednu boju. Film boja: nije vezana za površinu.jedna boja se može zamijeniti s dvije koje su simetrične ili s jednom komplementarnom koja je na osi simetrije. simetrije Tri Rubinova zakona Reverzibilna figura (problem fonda i prvog plana) Gledajući sliku možemo reći da je crno fond. Osnovne boje su crvena. 1. faktor identičnosti Oblici koji su identični formirat će gestalt. ako odjekne pucanj.oduzimanje se vrši pomoću filtera. Osnovne boje su crvena. jedan dio ptica će odletjeti i u zraku one stvaraju jedan gestalt.dolje. Faktor kretanja postaje relevantan za doživljaj gestalta. 3. U arhitekturi boja može nastati na oba načina. – određena valnom duljinom 2.maksimalno su zasićene samo boje sunčevog spektra. dobit ćemo boju komplementarnu oduzetoj (u ovom slučaju cijan).Primarniji je od faktora blizine. voda). Oko je organ u kojem postoje čunjići i štapići. npr. Manji oblik se u pravilu pojavljuje u prvom planu a ostalo kao fond iako se voljom ta pojava može korigirati 2. 1. nitko unutar slova “E” ne čita “I”. Dominacija vertikale i horizontale. a bijelo prvi plan ili obrnuto (dvije glave ili vaza?). Primjer: jedno jato ptica stoji kao grupa na telegrafskim žicama. – punoća i čistoća boje 3. boja je samo svojstvo čovjeka i njegova oka. 4. Pregnantna forma unutar gestalta ne mora uvijek biti najjednostavnija forma. Munsellovo tijelo boja. što znači da su zadržane sve boje koje sa crvenom daju bijelu. Svjetloća boje: odnos boje prema krajnjim svjetlosnim polovima (crno-bijelo). odnos vertikala i horizontala. Primjer: zelenožuti predmet upija crvenu boju. Osvijetljeni predmet apsorbira dio spektra. Zbog navedenog primjera. a plava posljednja. Vertikala i horizontala su u pravilu u prvom planu iako se kao i ranije voljom može korigirati. 8. Postoji nekoliko mogućnosti percepcija boje: PRISUTNOST BOJA U ARHITEKTURI 1. Primjer: zelena se može zamijeniti s plavom i žutom ili s komplementarnom koja je na osi simetrije – crvenom. Postoje dva načina formiranja boje: 5. linije. a dobiva se tako da se izolira predmet od forme (npr. 6. a nešto u prvi plan (ali uz element boje. Adicijom (dodavanjem) svjetlosnih zraka tj. iako je to najčešći slučaj (faktor iskustva postolara u odnosu na liječnika). Nijansa ili ton: vezano je uz karakteristiku prirodne boje u odnosu prema akromatskom (od crne do bijele). faktor iskustva Nejasna forma uz pomoć faktora iskustva počinje bivati jasnija. Voluminozna boja: nije primarna u arhitekturi ali je prisutna kao boja prozirnog tijela (staklo. a koncentrični krugovi su fond. Faktor simetrije je dominantan faktoru identičnosti (u načelu). – intenzitet svijetla 5 . Subpregnantne forme se manje zamjećuju i gestalt se pamti po pregnantnim formama. I. a sve ostale zadržimo. Saturacija ili zasićenost: intenzitet pigmentacije . npr. simetrije i identičnosti. pa noću ne vidimo boju. faktor simetrije Ovaj je faktor toliko jak da ga čovjek nedvojbeno uočava. a da ne razmišlja o tome. -volumen koji je manji po veličini automatski je u prvom planu (no s izvjesnim naporom i to je promjenljivo). kod projektiranja moramo paziti kakva će rasvjeta obasjavati naše prostore i predmete. Npr. Oswaldovo tijelo boja. SUSTAVI ORGANIZACIJE BOJA – TIJELA BOJA Prikaz boja putem dvostruke piramide ili suvremenije tijelo boja koje vodi računa o razlici odnosa prema bijeloj boji kod žute i plave boje. ANALIZA GESTALTA BOJA Boja nije svojstvo materijala. OSNOVNE KARAKTERISTIKE BOJA 1. iako ono realno postoji. Rubinov križ -križ je u prvom planu. jer će sve upiti i biti će crn. 2. Zakon pojma gore . . ali se doživljava kao zatvorena forma (nezavršeni trokut). On nije identičan geometrijskom centru.teoretski je postavljena bez materijala. Štapići reagiraju na crno . Oblik koji se veže uz tlo bit će u pravilu u prvom planu 3. Zbog činjenice da je križ vertikalan moramo se prilično koncentrirati da bi okolni krugovi došli u prvi plan. gledamo u mraku. ali ako na taj predmet bacimo crveno svjetlo. plava i zelena. Čovjek nešto voljnim putem pretvara u fond. Dvije identične zakrivljene linije slabije su u formiranju gestalta oblika u odnosu na dvije simetrične linije. onda predmet neće imati što reflektirati. a one koje ostaju stvaraju drugi. 7. Postoje pregnantne i subpregnantne (sekundarne) gestalt forme. drugi plan. a dio reflektira. reflektirani dio tvori u našem oku fenomen boja predmeta (boje su prošle kroz filter predmeta i nastalo je oduzimanje boje). Faktor iskustva je jedan od primarnih elemenata za shvaćanje arhitektonskog djela. no faktor linije je dominantan . fasada renesansne palače : faktor identičnosti. Suptrakcijom (oduzimanjem) . C”). . faktor zatvorenosti Jači je od faktora blizine. Oblik ne treba biti potpuno zatvoren. Površinska boja: registrira se na određenom predmetu i vezana je za njega. L. termin koji govori o boji uopće. Vertikalizam točaka i kosa linija točaka: kosa tendencija gestalta je jača. 2.bijelo i daleko su osjetljiviji. promatra boju neovisno o predmetu . faktor prikladne i dominantne linije U danom primjeru faktor linije povezuje elemente koje faktor zatvorenosti dijeli. po noći ne reagiraju. voljom ipak možemo vidjeti kose križeve. jer crvena nestaje prva. Čunjići reagiraju na boje. faktor zajedničkog kretanja i zajedničkog položaja ili smještaja Gibanja određene grupacije oblika dovodi do formiranja pojma te grupacije. tj. svaki gestalt ima svoju specifičnu artikulaciju unutar koje postoji centar gestalta. 3. Subgestalt: niz oblika koji sadrži gestalt (slovo “E” sadrži “F.

boje gube svojstva i prelaze u film boju.mijenja intenzitet.slika koja se javlja nakon gledanja cca 15 sekundi i prebacivanja pogleda na čistu podlogu pojavljuje se negativ.razlika između dvije nijanse. Dakle. Identičnost boja 2. ljubičasta. Ljudsko oko registrira boje na bazi adicije. a dio tih valova čovjek doživljava kao svjetlo (interval od 0.zraka prodire u materijal i odbija se filtrirana. saturaciju i svjetloću boje. dakle. -sjene na tijelu -pozadinske sjene -nabačene sjene (ne zna se gdje je izvor) -sjene koje s jednog tijela padaju na drugo Sjene ovise o kvaliteti izvora svjetla (točkasti. Točkasti izvor stvara sjene. Doživljaj površinske boje postoji samo u središtu vidnog polja. žuta.spektar: crvena. Svaka boja spektra komplementarna je složenoj boji nastaloj od svih ostalih boja spektra. dok njihovim pigmentalnim miješanjem dobijamo sivo-crno.crna). a adicijom bijelu boju. a intenzitet nije dovoljno jak. ponekad je i prihvatljiva jer razbija monotoniju (blještanje kapljica vode ili metala). Kontrastna indukcija mijenja nijansu. plava). Kod miješanja boja ispravnije je da ih se ne “ubija” dodatkom crne. siva boja u žutom fondu dobija plavi tonalitet. dok ih disperzioni ne stvara. Fenomen asimilacije: polje Suprotan je kontrastnoj indukciji.boje nastaju oduzimanjem pojedinih zraka. crvena. Svjetlost. to jest prilagođavanju. već uvijek u kontekstu. dobit ćemo boju komplementarnu onoj koju smo oduzeli. Primarna karakteristika gestalta boje je nastojanje da se prezentira što očitije. a Itten tri (žuta. magenta. Kontrastna indukcija se u pravilu javlja u situacijama kada su definirane forme gestalta nastojeći da ih što jasnije prezentira – npr. Pigment boje rezultat je suptrakcije . ali u jednoj se prostoriji (po njenoj dubini) uvijek mijenja intenzitet svjetla. Odnos intenziteta i temperature boje svjetla mora biti upravno proporcionalan. Npr. radne prostorije 300 lx. Pojam sjene sastavni je dio pojma doživljaja gestalta.difuzno svjetlo teži monotonosti. Svjetlo tendira bijeloj boji. treba postojati normalan odnos između intenziteta svjetla i temperature boje svjetla da bi čovjek svjetlo doživio kao ugodno. saturacije ili svjetloće boje zove se interval. Uvijek je dobro raditi miješano svjetlo .bijela) 2. nastaje ugrijavanjem nekog tijela. plava . Ako je velika temperatura boje svjetla. Pojam intervala boje . za vedrih sunčanih dana jako svjetlo je 100 000 lx. Boja se ne smije promatrati samostalno. pa zatim preostali dio spektra propustimo kroz konvergentnu leću. Oko tendira elementarnim bojama i to je osnovni gestalt. mjerna jedinica je luks (lux.8 µ m ili 4000 do 7000 Angströma). ali razlika ne bi smjela prijeći mogućnost akomodacije oka. raširen. čovječje oko će uvijek nastojati da boje svjetla uskladi na način da smanjenjem intenziteta svjetla dolazi do adekvatnog umanjenja i temperature boje svjetla. zelena. a s maksimalnom svjetlinom je bijela. što je veća temperatura boje svjetla. Elementi koji definiraju gestalt boje: 1. zelena. filtriranjem (crvena. S obzirom na tu mogućnost razlikuje se relativno blještanje oko se naknadno adaptira i apsolutno blještanje kada se oko ne može adaptirati. Tema blještanja nije uvijek negativna. plava i žuta. Boja svjetla . plava). Bijelo svjetlo-trostrana prizma . dvije pregnantne forme. lx). Intenzitet svjetla Mjeri se instumentima. to je svjetlo bjelije. U fiziologiji percepcije pojavljuje se “after image” . Potrebni intenziteti svjetla su različiti za različite funkcije prostora. crvena. kirurška sala od 25000 lx . Identičnost zasićenosti ili saturacije 4.temperatura boje svjetla Boja svjetla ovisi o dužini elektromagnetskih valova i isijavanju energije. ljubičasta-žuta. a u dubini prostorije je oko 200 lx. Dva različito obojena svjetlosna zraka koji miješanjem daju bijelo svjetlo nazivamo komplementarnim. npr. boje tendiraju asimilaciji. Fenomen polja: Primjer rešetke kod koje se pojavljuje bljeskanje na spojevima kvadrata kao sukob pregnantnih formi. Akromatske boje nemaju bojenog tona. 6 .4 do 0. odnosno komplementarne boje.30000 lx. nego miješanjem s komplementarnom. zato su osnovne boje za ličenje crvena. zelena. Karakterizira ga prilagođavanje boje. Što je veća temperatura boje. GESTALT SVJETLA Svako tijelo koje se grije isijava energiju (elektromagnetske valove). Ljudsko oko prihvaća omjer razlike svietla u odnosu 1:100 pa razliku intenziteta svjetla u praksi ne doživljava kao blještanje.Pojedini autori uzimaju različite boje za osnovne. Adicijom . a ne kao izdvojeni oblik. plava-narančasta – boje koje miješanjem na način subtrakcije daju sivo-crnu. to je tzv. Suptrakcijom . Identičnost nijansi 3. žuta . Oswald daje četiri (žuta. svjetloću i saturacijski efekt u cilju što jasnije percepcije gestalta formi. cyan . plava . a miješa ih na bazi suptrakcije. što kod malog intenziteta svjetla rezultira hladnim svjetlom – uz cca 250 luksa treba smanjiti temperaturu boje na oko 2800 K. Pojam komplementarnih boja: crvena-zelena. plava. Taj fenomen je sastavni dio svakodnevnog života. Fenomen kontrastne indukcije: oblik Boja koja se pojavljuje u definiranom obliku u odnosu na druge oblike nastoji potencirati interval međuodnosa .akromatska boja pretvara se u kromatsku. Razlog tome je tendencija gestalta boje svjetla prema bijeloj. u trenutku kada se gestalt oblika pojavljuje kao polje. svjetlo će izgledati izrazito hladno. Pojam svjetla i sjene Igra svjetla i sjene je važna tema u arhitekturi. Uz prozor je oko 25000 lx. One su stoga potpuno određene svojom svjetlinom. osoba obučena u sivo izgleda sivlje. višestruki). to je boja hladnija. Gestalt svjetla manifestira se na dva načina: 1. Akromatska boja sa svjetlinom ravnom nuli je crna. Fenomen kontrastne indukcije sadrži tendenciju promjene boja na taj način da se percepcija gestalt forme pojavi što jasnije i izraženije i pojavljuje se u pravilu u sukobima jasnih gestalt formi. 2. npr. odnosno pregnantnih formi. Efekt malog intervala boje (intervali mali . npr. Ako jednu boju izdvojimo iz spektra.konvergentna leća-bijelo svjetlo. negacija kontrasta asimilacijom.tijelo teži jedinstvu) Miješanje boja: 1. već se adaptira da vidi kompletnu cjelinu. a u plavom fondu žuti tonalitet . simultani kontrast. urari 4000 lx. a što je niža to je svjetlo toplije (crvenije).amber. a zasićenost im je jednaka nuli. narančasta. a kako idemo prema rubovima. Monokromatske boje su osnovne boje spektra koje se razlikuju u svjetloći i imaju osnovni pigment.miješanje monokromatskih boja u vidu zraka (crvena. Obične fluorescentne žarulje imaju veliku temperaturu od oko 4000 K.

Ti fenomeni ujedno znače i polove između kojih se javlja osjećaj dodira.TEKSTURA-STRUKTURA-FAKTURA U arhitekturi su svi ovi elementi povezani s teksturom materijala. deinamički centar. odnosno vrhovi prstiju. Ove osnovne karakteristike su prisutne kako u vizualnom gestaltu. Rezultati perceptivnog procesa u jednom modalitetu mogu se transformirati u drugi modalitet (na temelju heptičkog osjeta možemo nacrtati premet .onaj pun samoglasnika je jasniji.20000 Hz (valna dužina). Ako gestalt i nije cjelina. FAKTORI PSIHIČKOG DOŽIVLJAJA RICHARD MÜLLER-FREIENFELDS (1888 . međusobno uzročna i ne može govoriti parcijalno. slijepac od rođenja nikad neće moći razgovarati o bojama. Pritisak na bubnjić koji uho registrira je 2x10 na minus 2 Pa i iz tog pritiska imamo efekt zvuka. 4. no osjet će ovisiti i o tome da li je dio tijela kojim osjećamo prethodno bio izložen višoj ili nižoj temperaturi. iako čitava koža djeluje kao organ osjeta. PERCEPCIJA VREMENA Čovjek ima biološki ritam vremena. faktura je način površinske obrade npr. 3. a označava aktualnu prezentnost materijala. 2. Doživljajni svijet. Heptički osjet u sprezi s vizualnim upotpunjuje sliku . Životne buke se kreću od 30 60 dB. kinestetički osjet . Osjet čovjeka nije vezan samo za njegova osjetila. heptički 3. U određenim slučajevima nismo u mogućnosti voljom određivati mogućnost percepcije (4 crte organizirane u kvadrat ne možemo vidjeti drugačije). Neizdrživa buka je 120 dB.29° C doživjet ćemo kao tijelo bez temperature. Pojam “sada” kod normalnog čovjeka nije vezan za moment. ZAKLJUČCI ZA GESTALT Gestalt se uvijek doživljava kao cjelina i ima svoj posebni. čovjek prema gibanju mišića može napraviti presjek terena po kojem se kreće. Osjet pritiska: ovisi i o temperaturi. Perceptivni proces: stimulus senzacija percepcija koncepcija 1. percepcija pojma “sada” je ovisna o tome što se događa i može biti popraćena oduševljenjem ili razočarenjem ovisno kako smo doživjeli prostor u koji smo ušli i ovisno o tome što smo očekivali. dok ćemo s čovjekom koji je naknadno oslijepio to moći). kinestetički PERCEPCIJA MIRISA I OKUSA Ovi uvjeti nisu primarni za doživljaj arhitekture ali individualni doživljaj može imati izvjesne refleksije za doživljaj arhitekture. 5. površinski osjet . Zaključci: 1. Osjetljivost ljudskog uha je 16 . Opipna senzacija varira od glatkoće do zrnatosti. Registracija u jednom modalitetu percepcije se ne može pojaviti ako nije prije postojala percepcija u tom modalitetu (npr. npr.za orgulje 4 sec. onda je stvara na osnovu već postojećeg taloga koncepcija. vezana je uz čovjekova biološka svojstva.opipno-obujmni osjet voluminozne registracije. Čovjek može na bazi perceptivnog taloga kojeg nosi u sebi stvoriti nove koncepcije .vizualni osjet). Cjelina gestalta je vrlo kompleksna. čovjekova svijest teži da bude.doživljaj volumena i forme mišićnim kretnjama. materijal koji ima 28 . tekstura je struktura + faktura. Reverberacija zvuka Reverberacija je vremensko trajanje zvuka (direktno primljenog i odumiranja odbijenog zvuka – svaki zvuk koji primamo traje dok ne zamre njegovo posljednje odbijanje). Ako smo u jednom modalitetu percepcije verificirali jedan određen stimulus. pa se izolacioni zidovi izvode za ovu buku. horizontale i vertikale odgovara onom kod vizualnog doživljaja.uvodi kreativnost . osjet prostora vezan je i za zračenje prostora i za zračenje čovjeka. a tu točku nazivamo “psihološka nulta točka” (zero point). Bitan je za doživljaj muzike ili kazališta. Pojam “sada” je vrlo važan jer je uz njega vezan doživljaj prostora.najčešći organ površinskog dodira je ruka. Gestalt se doživljava od cjeline prema detalju (bitna je kompozicija). 7. nastojimo ga prenijeti u druge modalitete percepcije i postupno ga verificirati (vizualiziramo krzno.1949).čovjek vizualizirano želi opipati. nastaje jeka. opipom bez vizualnog sagledavanja možemo osjetiti oblik i definirati formu. Ako čovjek želi stvoriti određenu koncepciju. Poželjna reverberacija varira ovisit će o funkciji prostora i vrsti zvuka . kuhinja ili WC nasuprot kupaonice). Gornja granica podnošljive buke je 90 dB (simfonijski orkestar). Ako između direktno primljenog i odbijenog zvuka nastaje tišina duža od 1/7 sekunde. 3. Karakter reverberiranog zvuka govori o dimenzijama i materijalu prostora. Prostor doživljavamo na bazi reverberiranog zvuka. • • 2. Karakteristike heptičkog doživljaja slična je vizualnom uz male razlike: od dvije dužine ona koja je zarezana djelovati će duža. • • • Koncepcija objedinjuje percepcije i na taj način stvara osnovu za bilo kakvo djelovanje kreativne svijesti. Pregnantni gestalt prisutan je i u govoru . od elastičnog do plastičnog. 6. kod vizualnog doživljaja udaljenosti među točkama djeluju duže bez spoja nego ako su spojene linijom. od hladnog do toplog. heptički osjet (engleski termin haptic) . uvijek je prisutno “neposredno prije” i “buduće” jer uključuje očekivanje budućnosti. površinski 2. kod heptičkog doživljaja toga nema. te u gestaltu boje. Čovjek snagom volje može do određenog stupnja uključiti i isključiti pojedine percepcije (kad nam postane dosadno slušati predavača počinjemo slušati vanjske zvukove). od tvrdog do mekog. ali ga želimo i opipati).to ga diferencira od ostalih živih bića i omogućuje stvaralaštvo. Osjet temperature: polazeći od temperature tijela. npr. Osjet temperature i pritiska su prema tome zajedničko djelujući osjeti. Dvostruka vrijednost decibela ne znači i dvostruki zvuk (dvostruki zvuk je cca 6 dB). Pojam “sada” se kod čovjeka kreće od 1/100 do 4 sekunde. a istovremeno stvara mogućnost formiranja novog gestalta i nove percepcije. GESTALT OPIPA U smislu arhitektonske analize razlikujemo tri osnovna opipna osjeta: 1. odnos širine i visine. hladni novčić djeluje teže od dva topla novčića. GESTALT ZVUKA Glasnoća se mjeri decibelima (dB). Struktura je unutarnja građa određenog materijala. njemački filozof 7 . tako i u zvučnom. polirani ili štokani kamen.

manifestira se dominacijom racionalne komponente ljudske svijesti koja na bazi dosadašnjih saznanja doživljava umjetničko djelo. kubističko slikarstvo). Konstrukcija + funkcija + oblik = arhitektura (pojednostavljeno) Odnos arhitekata i inžinjera je nekada vodio do zastranjenja. Jedinstvenost paralelnog sagledavanja je ono što mora biti bazična osnova da se pokrene inspiracija. generalna . jer ako pravilno postavimo pitanje. Afektivni odnos može nastati: • • • • uživljavanjem u samo djelo.utisak. Senzorski tip stvaralaštva: Manet . pulska arena: opća asocijacija ruševina. lijevanjem.linija. Konstrukcija formira korpus. individualna . Npr. 2 OSNOVNA NAČINA NASTAJANJA OBLIKA (PUNOG) Tektonika i stereotomija. počinje reagirati kretnjama. Afektivnost može biti različitog stupnja i uzroka i može promijeniti emotivni doživljaj kako kvantitativno tako i u smislu kvalitete. jer se utilitet (funkcija) mijenja tijekom vremena . u cjelovitosti. Kreativni impuls dovodi do transformacije znanja u umjetnički čin. Tizian boja.jezik boje. Muzika kao igra tonova a ne kao refleksija sadržaja. sastavljanjem ---vezanjem ---stapanjem tektonika stereotomija grčki hram jedinstvenost mase grčki stup svod. modeliranje punog (oblik) adicijom elemenata superponiranjem mase punog (dodavanjem mase masi) slaganjem. TROJSTVO ARHITEKTURA – JEDINSTVO FUNKCIJE. a time i znanstveno. bizantska i B/ Emotivni psihički faktori Manifestiraju se afektivnim odnosom prema umjetničkom djelu. Zastupnik je empirističke estetike “odozdo”. senzorski tip sekundarno barata sadržajem. Umjetnik karakteriziran tim faktorom u pravilu se izražava linijom i kretnjom (Michelangelo nasuprot Tizianu). ali ona pretežno nastaje odjeljivanjem od praznog. Senzorski tip se bazira na elementima. nego tek u nadgradnji.arhitektonsko djelo. Intelektualni faktor . ali je kod individua određeni faktor dominantan. pa tako imamo. Asocijacija može biti: opća. čim čuje glazbu ili ritam. - Pojam funkcije: pojavnost razloga nastajanja prostora i oblika arhitekture. romanticizam nasuprot moderne). nagonski doživljajno Tektonika: tendira raščlanjenju elemenata (grčki hram) Stereotomija: tendira kontinuitetu punog (kupola). Psihičke faktore doživljaja podjelio je na: a/ uže ili duševne psihičke faktore b/ emotivne psihičke faktore A/ Uži psihički faktori: . Da bismo mogli projektirati moramo ući u srž problema. Ovaj faktor je također sastavni dio svakog čovjeka i budi u nama kinestetičke reakcije. impresionizam u slikarstvu . kamenu. ekspresija . itd). forme ili tona. Arhitektura je stvaranje prostora za različite vidove čovjekova djelovanja. Arhitektonsko djelo se ostvaruje konstruktivnim zahvatom. Intelektualni tip je i u arhitekturi vrlo jak i doveo je do toga da se arhitektura priklanja i ide intelektualnom razvoju pojmova (npr. na primjer.karakteristiku boje. Nema arhitekture bez dubljenja u punom (svi detalji u drvetu. no on ne može biti pokrenut ako ne postoji saznanje o znanstvenoj osnovi. Taj zahvat je rezultat arhitektonskog htijenja. sukus) ilil 8 . 1. KONSTRUKCIJE I OBLIKA Arhitektura je nužan spoj znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva.senzorski . 4. Kreativno htijenje slijedi i pokreće umjetničko stvaralaštvo. niti pod pojmom funkcije samo utilitet. senzorski ili motorni tip čovjeka. Kao što karakteriziraju pojedince tako ovi faktori mogu karakterizirati i etnikum (Kalabrez nasuprot Nordijca) ili povijesno vrijeme (barok nasuprot renesanse.motorni. ali nije time sama po sebi mjerilo arhitekture. Konstrukcija je ostvarivanje tkiva kojim se definira prostor i oblik. pa se javlja konstruktivizam (kada je konstrukcija abeceda. Arhitektura Mendelsohna zrači izrazitom motorikom za razliku od grčkog hrama koji je statičan. generalna i individualna. dojam. 3. zid. impresija .izražajnost. ali u svoj kompleksnosti i međuzavisnosti.Opća mu je filozofska orijentacija “iracionalni dinamizam”. npr. Znanstveno stvaralaštvo dio je nastajanja arhitektonskog djela. 1. Asocijativni faktor . Motorni faktor – motorni tip. Njihovo simultano djelovanje dovodi do koncepcije.asocijativni intelektualni Svi ljudi nose ove faktore. funkcionalizam (primarna je funkcija) ili formalizam (primarna je forma). Empiristička estetika upravljena je protiv svih apriorističkih i normativnih koncepcija i nastoji iznaći zakonitosti umjetničkog stvaralaštva iz samog umjetničkog djela. sastavnim činjenicama manifestacija osjetila. Senzorski faktor: manifestira se primarno vizualnim i akustičkim fenomenima djela pri čemu se senzorski tip primarno orijentira na elementarnu senzoriku . Prozor je i konstrukcija i funkcija i oblik. Kreiranje tkiva slijedi arhitektonski kreiranu misao. Pojam konstrukcije: način primjene karakterističnih svojstava materijala u realizaciji prostora i oblika arhitektonskog djela. poistovjećivanjem stvaranjem odnosa prema umjetničkom djelu prirodno. no nije nezavisno od umjetničkog stvaralaštva. bušenjem u punom ili odjeljivanjem od praznog. Pod pojmom konstrukcije ne smije se smatrati samo statički pojam.ovisi o pojedincu.arhitektonski objekt nadživljuje funkciju.određeni doživljaj budi asocijacije koje mogu biti različito usmjerene. Konstruktivni ekspresionizam: ostvarivanje oblika konstrukcijom (istinitost izvedbe). kupola (osobito ako se ne vide reške) starohrvatska arh. 2 OSNOVNA NAČINA NASTAJANJA PROSTORA Prostor nastaje: odjeljivanjem od praznog (od prostornog totaliteta) ili dubljenjem u punom. na primjer. odgovor se već nalazi u tom pitanju. 2.

simbolima. određenog lokaliteta ili pojedinca nastaje pojam stila. a mogućnost kodiranja proporcionalna je talogu svijesti. statička funkcija. ali ako je funkcija rezultat kreativnog djelovanja. itd. Arhitektura nastaje cjelovitim procesom u kojem su uključeni i konstrukcija i funkcija i oblik kao jedinstveni kreativni zahvat . Semaziološki odnos: semaziologija je dio leksikografije koji se bavi proučavanjem značenja rijeći. informacija (i vizualnih) daljnji je stupanj u procesu spoznaje. 9. Semiologija: nauka o znakovima. polazeći od pretpostavke da su kulturni fenomeni i u stvarnosti de facto fenomeni komunikacije. samo 5 njegovih. onda možemo sagledavati arhitekturu. ostaje sekundarna). Kod nam daje naš sistem vjerojatnoće u sagledavanju informacije.manifestacija životnih atributa određenog društvenopovijesnog kruga. a ne znači da je sluga stilistički . tonski 5. Arhitektura mora kodirati funkciju. memorije. urbana funkcija. 3.konjanik. ona je i rješavanje hidroizolacija. kodovi nesvjesnog . kao refleksija zaštite od atmosferilija. POJAM KODA Pri promatranju informacija koje primamo. onda je to u redu. Sistem vjerojatnoće u sagledavanju informacije: ako postoji ukupno 100 različitih mogućnosti čitanja primljene informacije. asocijacija (dovodi u vezu ono što gledamo s onim što smo prije vidjeli) 3. za liječnika je npr. kod ukusa i senzibiliteta . proporcionalnog i oblikovno-strukturalnog koncepta postane zajedničko dobro određenog društveno-povijesnog-razdoblja. djelo je kompleksni pojam. Konstrukcija nije samo statika. ANALIZA PROPORCIONALNOG KONCEPTA primarno proizlazi iz . Funkcija može biti: statička (stajanje). funkcionalni urbanizam (nejasna i primarna i sekundarnafunkcija). razlikuje ove kodove: 1. prijenosni . postoji utilitarna funkcija. Kič .. Iz ovog se dolazi do tematike kodiranja i pojma koda. perceptivni . znanja. kao refleksija statičke funkcije (grčki stup). ANALIZA PROSTORNOG KONCEPTA koja primarno proizlazi iz 7.Funkcija je višeznačna. 2.Tomislavov spomenik: denotacija . Svaka informacija nosi svoj kod. problem ikone 6.) 2. psihička funkcija. kao refleksija psihičke funkcije. TEORIJA KOMUNIKACIJA I INFORMACIJA Teorija komunikacije: prenošenje poruka. Eco ipak priznaje da u određenim slučajevima denotacije nestaju i konotacije postaju primarne.tek u tom kontekstu shvaćanja nastaje pravo arhitektonsko djelo. korpusom i oblikom. podkodovi koji nisu zajednički svima. prostor – prazno korpus – volumen oblik – oblikovna komponenta karakterizacije arhitekture Arhitektonsko djelo definirano je prostorom. ikonografski kod . Binarno izlučivanje: primljenu informaciju svatko čita drugačije. a za svećenika samo 3 i sl. Za Umberta Eca je kod u arhitekturi: -denotacija je primarna funkcija .skulpturu možemo kvalitativno ocijeniti na temelju fotografija 4. Tri su elementa koji čine karakterizaciju arhitekture: 1. djela (formalna. gubi se sekundarna). promatra sve kulturne fenomene (pa i arhitekturu) kao sisteme znakova. stara lampa kao ukras (ostaje primarna.čitanje primarnog koda (objektivnije) Konotacija koda .automatske. rješavanje podova i stropova. prepoznavanje . psihička (boravak).. Arhitektura može postojati i bez utilitarne funkcije. ikonografski .tema ruke. stvara se određeni način mišljenja i shvaćanja poruke. piramide (gubi se i primarna i osnovna sekundarna te obogaćuje sekundarna). sud klasicistički. komunikacija”. Moda . spontanosti UMBERTO ECO “Kultura. Kod se mijenja ovisno o kontekstu. ovisi o ljudskoj svijesti i njenoj mogućnosti shvaćanja (subjektivnije) Kod nastaje kao rezultat: 1.kralj.utilitet -konotacija je sekundarna funkcija – ostalo Time Eco dolazi u nesporazum s našom teorijom. a u kontekstu društvenog uređenja treće itd. oblikovna analiza) u smislu njegovih kreativnih vrijednosti (karakterizacija) provodi se prema tome trojednim jedinstvom sagledavanja pojedinačnih analiza: 1. Mi možemo utjecati na vlastiti način kodiranja. utilitarna (kretanje). nesvjesne reakcije 2. gdje svijest može na osnovu taloga stvarati različite strukture u koje se uklapa ta informacija. 10. konvencija (semafor. vladar PROCES FORMIRANJA KODA Informacije koje dobivamo na osnovu komunikacije (bilo vizualne ili neke druge) ulaze u talog svijesti i ovisno o strukturi svijesti bivaju uklopljene. u kontekstu klesanja drugo.dijamantni rez ukazuje na to da je kamen gotički (?) • • • 9 autoriteta prostornog totaliteta: karakterizacije odnosa našeg prostora prema suprostoru (prostornom totalitetu – space) i subprostoru (drugim arhitektonskim prostorima) autoriteta međuodnosa dimenzija prostornog volumena (dimenzije praznog) autoriteta stupnja žarišta interesa. Eklekticizam XIX stoljeća pojmom stila kodira funkciju. jer se arhitektonsko djelo ne može pretvoriti u “kod” funkcija (utiliteta). onako kako mu mozak kaže i od beskonačno mnogo različitih mogućnosti.deformacija stvaralačke komponente ljudske svijesti.koji proizlaze iz psihologije percepcije 2. ikonični . a za drugu rata retorički . jer u jednoj informaciji može nastati niz kodova i podkodova. arh. POJAM STILA U trenutku kada kreativna eksplikacija prostornog. strip koji postaje slika (primarna postaje sekundarna).refleksija su inteligencije. to je pozdrav. 2. 8. Analiza forme arh.pojam zastave je za jednu generaciju pojam patriotizma. zastava. 3.. riječ stolac daje pojam stolac). informacija. TROJSTVO ELEMENTI ANALIZE VIZUALNO PRISUTNOG Ako je naš “kod” spreman da uz sagledavanja punog automatski daje verifikaciju praznog. pa tako kazalište mora biti barokno. Oblik može nastati kao refleksija utiliteta..vezani za epohu . Primjeri: Partenon (nestala primarna funkcija. binarnim izlučivanjem izlučimo jednu. crkva gotička. određeni pojam riječi daje kod (npr.niz drugih notacija koje primamo. itd. dorski stup nam u kontekstu klasike znači jedno.ako Dubrovčan kaže “Slugon van se…”. ako je funkcija rezultat konvencija u arhitekturi . dječja ljuljačka kao stalak za novine (gubi se primarna i nastaje nova a sekundarna se obogaćuje). Denotacija koda . rješavanje detalja prozora.to je loše.

koji je usmjeren na autoritet žarišta interesa i autoritet međuodnosa dimenzija ploha. neodvojivih) zakonitosti čovjeka kao živog bića. Ekstrovertan prostor . Npr. autoritet lijevo-desno. ono što je nošeno. stup je onaj koji nosi. međutim s pojavom vrata i prozora. usko je vezan na međuodnos ploha i volumena. autoritet vertikalizma. odvijaju se paralelno dvije mise u dvije lađe.distorzija akse. Važno je ipak znati da je apsurdno ići projektirati po. dolazi do kružnog toka kretanja i često do pojave vertikalnog autoriteta (zenitalno svjetlo). Problem proporcije je prisutan od prvih početaka.• • autoriteta sila koje uvjetuju postojanje objekta autoriteta odnosa ploha i volumena arhitektonskog korpusa međusobno (međuodnosi punog) 3. Versailles. urođeno. to nije moglo biti prihvaćeno. kao što su autoritet ritma. Međuodnos dimenzija punog – pojam sklada. detalja) kao dijela cjeline i kao nezavisnog dijela Karakterizacija i definiranje tako postavljenih primarnih autoriteta pojedinih analiza vrši se nadalje autoritetima koji proizlaze iz imanentnih (stalnih) zakonitosti čovjeka kao biološkog bića. Ludwig Mies van der Rohe: barcelonski paviljon . U prostoru postoje autoriteti kretanja. stalnih. kao element za sebe.postament je uvijek ono što nosi. tj. analiza prostornog koncepta Ako je jedan prazan prostor. Na slici 2 se to i dogodilo. Pojam mjerila – isti prostori u raznim dimenzijama mjerila u odnosu na čovjeka imaju drugačiji karakter (posebno pitanje visine). Kružni prostor (pravilan krug) nema autoriteta. ali budući da se sve temeljilo na visini čovjeka od 183 cm (engleska garda). Tema proporcije nije sasvim tema proporcije nego i tema mjerila prema čovjeku.. arhitekture i kroz povijest su se razvijali čitavi sustavi koji su trebali definirati apsolutni sklad volumena i ploha kao što su zlatni rez. a značenje da li je jedno ili drugo ovisi o kontekstu. Modulor . analiza proporcionalnog koncepta Autoritet sila – problem balansa odnosa sa silom težom je bitan. crkva Sv. Aksijalnost: Ufizzi. Prema odnosima spram totaliteta. Introvertan prostor . Javlja se još i autoritet smjera kretanja čovjeka i to postaje bitan element čovjek doživljava prostor kretanjem. propovjedaonica .autoritet osnovne lađe. materijal diktira oblik no oblik može prerasti materijal. euritmije. bitno. statike.. ili odvojeno. ali i pojam ambijenta. horizontala-vertikala.. a krov je kapa. (imanentno . na njihove proporcionalne odnose.113 . ali to je također i konkretan zemaljski oblikovan prostor i svemir. Npr. žarišta interesa) dogoditi u aksi. simetrije. u grčkoj klasici je taj odnos prema sili teži jasan .43.strukturalnog koncepta Autoritet materijala u kojem nastaje oblik. primjeri za prostorni koncept Gotika .tema dijagonale i okomice na nju primjeri oblikovno strukturalnog koncepta Antoni Gaudi: casa Milà Jonski kapitel . analiza oblikovno . Wrighta. već nepravilna linija koja nas vodi. Detalj se tada može promatrati kao dio arh. Žarište interesa u prostoru često mijenja autoritet smjera prostora i svu prostornu usmjerenost vuče na sebe. 3. onda mijenja karakteristiku akcentuacije i dolazi do drugačije karakterizacije autoriteta. simetrije. stvaraju se određeni autoriteti. bitnih. primjeri za proporcionalni koncept Alberti: Santa Maria Novella Tema grčke volute i zlatnog reza Le Corbusier: kuća Stein u Garchesu .žarište interesa. Jakobinska crkva: dvije lađe sa stupovima u sredini. Ako je taj akcent dovoljno jak. izvan same akse. neodvojivo) Prostorni totalitet: prostor uopće u svim relacijama koje su definirane engleskom riječju “space”.pojam mjerila i koda. Osnovne dimenzije su 226 . statike. problem dijagonala.unutrašnje. poremećen je autoritet. Autoritet smjera kretanja kod pristupa Akropoli i Partenonu kao i kod kuće na slapovima F. dinamike. 2. ANALIZA OBLIKOVNO-STRUKTURALNOG KONCEPTA primarno proizlazi iz • • autoriteta materijala kojim se formira prostor autoriteta dvojne relevantnosti oblika (forme. a proporcionalni odnosi proizlaze iz njega. moguća karakterizacija arhitektonskog prostora jest: 1. ali se može dogoditi akcent kao na sl. autoritet sekundarnih lađa. Čovjekovo ovladavanje novim materijalima mu dozvoljava da se pokuša suprotstaviti sili teži (npr. komadić kamena gotičkog dovratnika nam jasno daje uvid u vrijeme nastajanja odnosno u stil kojemu pripada). zlatnom rezu. Stirling: Stuttgart . modulor. konzole.Le Corbusier je sve proporcije čovjeka izrazio zlatnim rezom i to je bila osnova za formiranje dimenzija prostora i namještaja. npr.prepoznajemo kao grčko Van der Rohe: tema stupa od čelika Egipat: granit METODA PRISTUPA KOMPOZICIJI 10 . Autoritet dvojne relevantnosti oblika – činjenica da je arhitektura u svojoj oblikovnoj reprezentaciji izbacila element detalja iz cjeline koncepta (npr. naprijed-natrag. Totalni prostor: svaki prostor koji formiramo nastaje kao dio totalnog prostora bilo odjeljivanjem od praznog. dolazi do očekivanja da će se neki elementi (akcenti. temeljni problem.usmjeren na vanjski prostor. (gore-dolje). i time autoritet prostornog totaliteta ulazi putem otvora i praznina suprostora u prostorni koncept našeg objekta. stupovni redovi. L. cjeline. problem lebdenja. problem spojne točke unutarnjeg i vanjskog prostora. Primjer labirinta. Ako se pojavi još i žarište u sredini. plastične konstrukcije) ali samo dok to granice materijala dozvoljavaju. dinamičan tok kretanja kroz prostor..autoritet nije aksa. Petra ima ogromne dimenzije vrata i prozora pa je doživljavamo kao jednokatnu . Svjetlo unosi prostorni totalitet u korpus objekta i daje mu smjer prostornog autoriteta. bilo bušenjem u punom. gotički i renesansni omjeri. Karakterizacija i definiranje tako postavljenih primarnih autoriteta pojedinih analiza vrši se nadalje autoritetima koji proizlaze iz imanentnih (unutarnjih. Egipatski hram. kao što su autoritet ritma.70 . može ga modificirati (gotička čipka). dinamike. već treba imati koncept. euritmije.

Ove nabrojene karakteristike forme u realnosti su pod utjecajem našeg kuta gledanja. Ako se javi jedna vertikalna ploha nastaje tema usmjerenja arhitektonskog prostora. stabilitet. žarište interesa i predstavlja tenziono žarište interesa. 4. Ploha je karakterizirana svojim oblikom. teksturom. valjak. Taj volumen može biti obelisk. s istim popratnim posljedicama prostornog kontinuiteta i doživljavanja.volumen gibanje gibanje ploha gibanje • • • • Niska ploha zida predstavlja rub. kugla ili skulptura . kao križanje dvaju pravaca (križište). Odnos unutarnjeg i vanjskog nužno je definirati kapom.to je novi prostor.horizontalne ravnine L. metoda ulaženja u problem). Linearni elementi mogu biti organizatori prostorne koncepcije kao što je vidljivo u nekim kućama Johna Hejduka. Za uzdignutu plohu vrijede iste visine (78-100-110-160 cm-više od visine čovjeka). TOČKA Pojam točke u smislu karakterizacije . Što su ti elementi bliže pozicionirani. krug. Može biti zidna. prema onome tko je gleda). ali ako oblik gledamo u uzročnosti nastajanja. Wright: Robbie house. a volumen može nastati bušenjem punog ili zatvaranjem praznog ravninama.arkade sa stubovima (četvrtastog. a nastaje translacijom vertikale (gibanjem pravca). Prostor je determiniran našom percepcijom proporcije odnosno duljine i širine i njegovog kontinuiteta. ali u odnosu na čovjeka nikad nije kružno. ono se širi u prazno. a karakteriziran je duljinom. autoritet je opet prisutan. jer više nema vizualnog kontakta. Ploha u visini očiju odjeljuje prostor od prostora.M. onda je on pravilno saglediv. boja. rubovima i ravninama. kao osnovni akcent prostora dajući mu tako specifičnu orijentaciju. od praformi do složenih struktura koje vode temi forme. 2. udaljenosti od forme. Prostor počinje postojati kao prostor u korelaciji prema drugom prostoru. Tepih u prirodi: značenje ne završava samo na tom tepihu. Ukoliko su ti elementi prostorno smješteni (ne linearno). Forma je osnovni identifikator volumena.arkade . visinom. van der Rohe: Barcelona. tekstura i “pattern” površine plohe utjecat će na percepciju njezine vizualne težine. kuća slapova . stranama svijeta.L. Linija može predstavljati artikulaciju plohe (fasade) površinski i javiti se kao igra rastera. Točka izvan centra plohe stvara tenziju točke i plohe . Ako se javi horizontalna ravnina stropa. Vizualne karakteristike forme su: oblik. Problem oblika ne smije se simplificirati. Dvije točke tvore tenziju i čine dužinu. Kao i točka. ako se oblik tretira samo pojmom vizualizacije onda ga simplificiramo.točka se bori za svoju vizualnu dominaciju. Svojim oblikom. Podna ploha može biti i uzdignuta. Champs Elyssees je potez s jedne strane markiran obeliskom na Place de la Concorde. orijentacija (prema horizontali zemlje. stvara oko sebe tenziju izvjesnih gibanja koje je teoretski krug. Točka u centru plohe organizira elemente oko sebe i dominira prostorom (žarište interesa) tvoreći stabilnu ravnotežu. stolac VOLUMEN Nastaje gibanjem ploha. Nešto viša ploha (110 cm) počinje davati osjećaj zatvorenosti. Smjer pravca utječe na njegovo značenje. može dijeliti prostor u dva povezana ali odvojena dijela. širinom. Ploha unutar volumena može biti tretirana na više načina: 1. može biti pokus i vizualna dominanta distorznom postavom unutar volumena. bojom. Beskonačno je mnogo varijacija teme volumena.karakterizacija u smislu akcenta. teksturom i bojom ploha predstavlja dodatnu kvalitetu prostora.liniju. jer je nepoznanica koji je autoritet primaran! Ali ako jednoj plohi damo akcent bojom.to je onda nova ploha • ako je upuštena za visinu veću od čovjeka . a s druge strane L’Arc de Triomphe-om na Place d’Etoile).Arhitektura nastaje u jednom kreativnom impulsu. • 11 . Transformacije linearnih elemenata u plohe prolaze niz međufaza. Analiza 1. Ploha iznad visine očiju tvori barijeru među prostorima i ima jaki značaj odijeljivanja i zatvorenosti. vertikala stvara jak utjecaj na čovjekovo biće. 2. nije toliko intimna. Gibanje točke je tema koja u sebi nosi osnovu. Afrika . kao točka ugla (susret ploha) i kao centar polja (plohe). jer uvijek polazimo od jedne strane. • vertikala može značiti poziciju u prostoru ili ravnotežu sa gravitacijom • horizontala može značiti stabilnost • kosi pravac koji mijenja smjer umosi dinamiku i aktivnost. Vizualni opis mjesta ovisi o visini ploha u odnosu na naš vizurni pravac: Boja. stropna i hodna. pozicija (u odnosu na okolinu). kutevima. dimenzije i proporcije.110 cm . svjetlom ili teksturom. Točka je u arhitekturi karakterizirana akcentom kojeg volumen čini u prostoru. može biti u prednjem planu prostora i tvoriti plohu ulaza. vertikalno. Brick house . tekstura. Neki primjeri primjene planarnih elemenata u arhitekturi: F. Pojam vertikale. PRAVAC Točka u gibanju tvori pravac . razapetu među točkama. Točka u jeziku forme može biti markir za dva kraja pravca.” točka linija tijelo.zid kao vertikala Rietveld: Schroeder house. 3.horizontalno. ali ne i osjećaj zatvorenosti. gestalt nas asocira na pojam zatvorenosti prostora koji nastaje kao karakterizacija tenzije linija. Pojam odnosa gibanja točke koja postaje pravac vezan je za biološku strukturu čovjekovog bića: čovjek registrira i odmah reagira . a od njihovog međuodnosa (posebno od međuodnosa zidnih ploha) zavisit će doživljaj i karakter prostora. onda identitet horizontale dovodi do jačeg autoriteta nego da imamo vertikalne stranice. a ne kružnog presjeka) i na kraju perforirani zid (prozorskim otvorima ekvidistantnima). svjetlosnih uvjeta i okoline.vertikalne i horizontalne ravnine Le Corbusier: Peyrisall residence. Berlin. Tema odnosa mjerila i vidnog polja: podna ploha može biti upuštena tretmanom te plohe i dubinom upuštanja mogu se postići brojni efekti: • ako je ploha upuštena do 78 cm . PLOHA Ploha još jače argumentira pojam prostora. nastaje zbunjenost. a to su: kolonade . Ako se javi još jedna vertikalna ploha. to je tenzija jača. koso. ali nam omogućuje vizualni kontakt s prostorom okoline. ali da bi se on pokrenuo mora postojati stanje svijesti koje omogućava to pokretanje (metoda razmišljanja.akcent. Niz linearnih elemenata (linearno smještenih) tvori među sobom tenziju. tvori slabije zatvaranje od upuštene plohe. veličina. koja može značiti os u prostoru (npr. PAUL KLEE: ”Svaka realizacija forme počinje s točkom.sve doživljavamo kao jedan prostor ako je upuštena 100 . a ta tenzija među elementima tendira pojmu plohe (u smislu gestalta ta tenzija asocira plohu).

4. Aditivne forme nastaju korelacijom dviju ili više formi. Rotonda. Kada dođe do sukoba između dviju pregnantnih formi tj..L.kuća-kugla Valjak . Sta Maria della Salute Linearnost . Aditivna forma može nastati:    međupreklapanjem volumena i pojaviti se kao jedinstvena složena forma individualnim grupiranjem po nekom euritmičkom rasporedu: Mies – IIT (Illinois Institute of Technology) “naljepljivanjem” dodatnih elemenata formi na glavni volumen. Centralizirana (Tempietto. složena). jer je potrebno da postoji čitav niz gradacija da bi postojalo arhitektonsko djelo.Vidno polje bitan je element arhitektonskog doživljaja: kutevi očiju od horizontale prema gore i od horizontale prema dolje nisu isti. Doživljaj arhitekture vezan je uz našu svijest. itd. nizovi u Bathu. L.događa se između pregnantnih oblika. Preklapanjem vrhova Aditivne forme karakterizira: Forma u sebi nosi tenzioni naboj. piramida. Distorzija forme 1. oko ruba. Runcorn housing.).način na koji se manifestira jezik arhitekture. tema pregnantnosti prostora je vjerojatno vezana uz temu pregnantnosti funkcije.. 3. skylight). prostor do prostora. Habitat u Montrealu . Ovo je teoretski pristup teoriji kompozicije. Andrews University. Grupirani prostori euritmijom ili nekim zajedničkim nazivnikom: kuća slapova. Konfiguracijom staze (linearna. Raster: Le Corbusier . Geometrija u plošnom planu postaje element arhitekture tek kada pređe u treću dimenziju. rasterna.Montreal i Izrael . sukobi elemenata pregnantnih geometrijskih oblika stvarat će korelacije koje će biti jedan od kapitalnih elemenata arhitekture. boje 3. Centralizam . Može zatvarati prostor ili može činiti frontu. prostori vezani preko zajedničkog prostora npr. npr. subprostori. trokut i njihovi modaliteti. na uglu (uz 1 rub.L. jer prostor u sebi nužno nosi tri dimenzije. npr. 2. Kahn. Stirling. Arhitektonika . uz 2 ruba. npr. Panteon. subforma = podforma. kao serija prostora ili kao prostori vezani zajedničkom vezom.kapela Piramida .bolnica u Veneciji. to je dominacija glavnog prostora oko kojeg su ostali prostori grupirani i ne mora biti centrično ili dvoosno-simetrično. 2. prozor. Kontaktom dodira ploha 5. 3. Farnese . njihovog povezivanja.Breuer. Dacca . ali ne mora biti. Ledoux . kocka. ulazi u teoriju arhitekture. donji je bitno veći. M. 1. suprostori kao sastavni dio arhitektonske formacije. Vrstom prostora cirkuliranja. 2.gdje linearni element može biti organizirajući element kojemu su ostale forme dodane. kada postoji tenzija oblika nastaje i “strujanje”.Balthasar Neumann 3. One-half house Hejduk.najčešće forme (Moderna je u tome otišla predaleko i sve pretvorila u simplificiranu geometrizaciju). villa Rotonda. Otvori u zidu. međuprostori. Moore house 2.anoniman. npr. stožac. horizontalan. Prostornom tenzijom bliskih formi . van centra. granicu prostora.Rim. Dvije forme mogu biti separirane i povezane trećim elementom Tenzija forme reflektira se u karakterizaciji prostornih autoriteta a tu su varijacije beskonačne. između ploha (vertikalan. Odnosom kretanja i prostora: • kada staza prolazi kraj prostora tj. ali ima gore-dolje. Kahn . Radijalnost . Elementi praformi nedvojbeno nose u sebi tenzione korelacije.Johnson. Može nastati nova kompozitna forma koja odražava karakteristike preklopljenih praformi 2.anonimni volumen. prostor u prostoru npr. 2.Tempietto. 5. tangira ih i svi prostori su zadržali svoj karakter • kada staza prolazi kroz prostor tvoreći nove zone • kada staza završava u nekom prostoru i kada je definirana objektom u kome završava.Kurokawa.Breuer. Arhitektura je formiranje prostora. Saarinen . 4. 3. Ako se pojavljuju elementi koji nisu pregnantni onda se nužno pojavljuju elementi međuforme. kvadrat. zato pamtimo prizemlja zgrada a ne znamo kako izgledaju katovi. radijalna. Pregnantnost dominantnog oblika daje karakter centralnog prostora na koji se nadovezuju ostali dijelovi.Mile high. Može biti okrenut kao vertikala i tvoriti toranj. zid. Preklapajući prostori npr. Organizacija međuodnosa prostora može biti: 1. međuforma . materijala. Kahn. St. u zidnoj plohi (u centru.Habitat .Yale Center.ili su jednakog oblika.. ta korelacija je refleksija naše svijesti i našeg doživljajnog svijeta. Organizacija prostora može biti: 1. suforme. Mogućnosti aditivne forme: 1. 5. Isozaki Euritmička grupiranost .zgrada Nakagin . Chiswick house . Može nastati takva forma i kojoj je ova druga potpuno uklopljena 3. Aja Sofija). IIT . teorija estetike je filozofska komponenta. Oblici su jezik arhitekture. subforme. Gumma museum . Crkva Vierzehnheiligen . skylight). Glass house . počinjemo od čistih geometrijskih oblika jer oni izbacuju van osnovne oblike i zakonitosti. oblici . položaj prozora može biti: 1. Skylight je u pravilu nadsvjetlo.Moshe Safdie. mrežasta. Wright.egipatska ili Niemeyer-ova obrnuta Kocka . Elementi praforme To su oni elementi koje najjasnije definiraju geometrijske forme. Direktnom adicijom 2. tema svjetla i sjene. 12 . Radijalna: UNESCO . Morris house . Borrominijeva crkva eliptičnog tlocrta.Moshe Safdie 3.najčešća Iz elemenata praforme nastaju kombinacijom razne pravilne i nepravilne forme tvoreći bogatstvo arhitektonskog jezika: -oduzimanjem od praforme .Rotonda 4. a tenzija oblika stvara arhitektonski prostor. Kretanje u prostoru karakterizirano je: 1. Ulaznim dijelom. Linearna. suforma = prateća forma.. Pristupnim kretanjem zgradi (put prema zgradi). Dvije praforme mogu zadržati svoje individualne karakteristike i dijeliti dio preklopljenog volumena 4. To je rast iz centralnog prostora u okolinu radijalno. zgrada UNESCO-a – Paris Raster .aditivne forme -dimenzionalnom transformacijom. Kontaktom ruba do ruba 4.subtraktivne forme -dodavanjem forme formi . Kugla . van der Rohe. Odnos tih elemenata je ono što nosi ime arhitektonskog djela. Elementi praforme su: krug. mogu nastati različiti slučajevi distorzije forme.A.L. 4. npr. te dobijamo praformu u smislu volumena (kugla. u grupi). Najjednostavniji geom. duboko uvučen. 5. Pregnantnost prostora je vezana uz prostorni koncept.

uspon ili pad. odnosno apstrakcije. n. broj. ali ne počinje i ne bazira se na njima Kategorizacija svijesti: • čovjek kao biološko biće • čovjek kao svjesno biće (subjekt) Daljnja nadgradnja čovjeka kao subjekta djeluje na čovjeka kao biološko biće. pri tome se više slijedi znanje.antropološko razdoblje. mjesta. st. Kontrast može biti i blag. prisustvu racionalnog). svijet je harmonija. kompozicija završava u proporcionalnim odnosima. U svakom arhitektonskom djelu su prisutne obje komponente. ali on nedvojbeno postoji. Zanat se može naučiti. međusobno. metron i proporcija tzv. U trenutku kada kreativna eksplikacija “načela” postaje zajedničko dobro određenog društveno-povijesnog kruga. a ne bog. u svom nazoru na svijet postavljaju temu broja. nastaje pojam stila. Organizirani nered je također vrsta reda. a senzibilni u prisutnosti nemogućeg i tajanstvenog.: do kreativnog impulsa (obogaćivati talog. broj: “Homo-mensura : Čovjek je mjera svih stvari”. transformira ga.TEMA KARAKTERIZACIJE ODREĐENOG VREMENSKOG TOKA Tri su osnovna načela za analizu (definiciju) arhitektonskog djela: 1. jer svemu daju simbolično značenje broja. (rokoko kao jačanje senzibilnog faktora). Razdoblja dominacije intelektualnog faktora su npr. a osnova za to je mjera tj. Grčka. načelo proporcionalnog koncepta 3. Gradacija: poseban oblik ritma koji u sam ritam unosi višu dimenziju pokreta: ubrzanje. Dominacija “intelektualnog” se ostvaruje čistim geometrijskim oblicima koji teže apstrakciji (u vremenu kada se zbog zbira društveno-povijesnih uvjetovanosti čovjekova svijest usmjeruje oslobođenom mislenom procesu. koja se ostvaruje u slobodnoj interpretaciji kontinuiteta geometrijskih oblika. Duša je harmonija zasnovana na brojčanim proporcijama a muzika najbolje reflektira tezu međuodnosa brojeva koji definiraju stvarnost. Kompozicija uvjek sadrži: PREGNANTNOST: pojedini elementi nose kompoziciju uz tendenciju da definirani oblik bude što jasniji. pravilnim metodskim postupkom može se postići umjetničko djelovanje. ponekad on tendira zakonitosti. Treba osloboditi ruku i da sama crta. simetron. horizontalno-vertikalno. U trenutku kada ne postoji bazična osnova koja pokreće stvaralaštvo. reda. Metodika rada . Načelo proporcionalnog koncepta: definirano je kao korelacija sklada geometrijskog volumena i ploha arhitektonskog korpusa u odnosu prema djelovanju osnovne sile koja diktira statičku uvjetovanost objekta i kao korelacija sklada geometrijskih volumena i ploha arhitektonskog korpusa. a nekad slobodnom rasporedu. Arhitekt neće uspjeti napraviti djelo ako ga ne pokreće jedna tema stvaralačkog htijenja. n. Sofisti . Zbog individualnih razlika to gledanje vodi relativizmu i skepticizmu. U tome pretjeruju. odnosno racionalna komponenta. priroda. kao i prema akcentuacijama proizašlim iz međuodnosa dimenzija. RED: nužan je u kompoziciji. kada ne znamo što bi. Nema pojma kompozicije bez gradacija pregnantnosti. i IV. sofisti razmišljaju o lijepom. renesansa. To znači da treba pokrenuti onaj kreativni impuls i kada je on pokrenut onda možemo govoriti o kompoziciji. i V.tema vrednovanja je vrlo važna tema. načelo strukturalnog koncepta Načelo prostornog koncepta: definira nam stupanj djelovanja pojedinih nosilaca prostornog koncepta u smislu usmjeravanja prema prostornom totalitetu. horizontalno-vertikalno). no intelektualni će faktor težiti transcendentalnom u smislu nedokučivosti saznanja. dok se u drugom razdoblju manifestira bogatstvom forme i mekoćom linija. te iz žarišta interesa. svjetlo-sjena. treba pustiti ruku da priča. matematički zakoni postaju bitni za shvaćanje stvarnosti. e. umjetničko stvaralaštvo 2. Pojam lijepog nastaje savladavanjem zanata do maksimuma. Tema stvaralačkog htijenja dolazi u trenutku inspiracije i ako je ne skiciramo nećemo je više moći adekvatno ponoviti. pr. ili kreće od arhitekture po sebi (primjer Miesove kuće sa četiri stupa). Platon. nema arhitekture bez kontrasta (u smislu puno-prazno. Broj je supstancija stvarnosti. načelo prostornog koncepta 2. e. jer je svaka lokacija i svaki zadatak poseban problem koji govori specifičnim jezikom (primjer organičke arhitekture). Red je nedvojbeno nužan u jednoj kompoziciji. U određenom razdoblju oblikovna prezentacija arhitektonskog djela teži izražavanju čistim geometrijskim oblicima. Harmonija u astronomskim odnosima određena je matematičkim zakonima. Te su manifestacije rezultat različitog usmjerenja čovjekove svijesti prema dominaciji faktora koji su definirani pojmom “intelektualnog” i “senzibilnog”. oba će faktora tendirati transcendentalnom. Rim. V. a lijepe stvari nastaju djelovanjem čovjeka. svjetlo-sjena). U središtu je čovjek. nekad tendira zakonitosti. ona se neizbježno pokušava naći u forsiranom traženju nastavka u području mašte. st. objekt mora imati izraženo kompozicijsko htijenje. Protagora.dok čekamo kreativni impuls. POVIJESNI RAZVOJ TEORIJSKE MISLI GRČKA Pitagorejci . barok. (427 . pustiti ruku neka priča . kontrasta. a to znači jačanje senzibilnog faktora čija je prisutnost očita u fazi odumiranja stilskog izraza. U vremenu kada se zbog istih uvjetovanosti čovjekova svijest usmjeruje negaciji mislenog procesa. i IV. kada nemamo inspiraciju.) objektivni idealizam Sve ono što postoji je oponašanje apsolutne ideje. Metoda II: od trenutka kreativnog impulsa – vrijeme razrade. KONTRAST: suprostavlja djelovanje suprotnih kategorija (punoprazno. e. U maksimalnom naporu stvaralačkog htijenja. V.347 pr. n. pa je za Platona ona umjetnost 13 . znanstveno stvaralaštvo Iz cjelovitosti arhitektonskog stvaralaštva. Ta idejna forma je arhetip kojem se nastojimo približiti. moderna arhitektura. ali u određenim društveno-povijesnim uvjetovanostima jedna od njih je dominantna. Metoda I. Cjelovitost arhitektonskog stvaralaštva sastavljena je od dviju komponenata koje karakteriziraju čovjeka: 1. Načelo strukturalnog koncepta: govori na koji se način u materijalu kojim se unutar prostornog koncepta ostvario konstruktivni zahvat. st. Pitagora i Filolej. Približavanje apsolutnoj ideji vrši se primarno intelektualnim putem. Tema stvaralačkog htijenja može biti vezana na pojam toposa. KOMPOZICIJA Kompozicija je manifestacija cjeline arhitektonskog objekta. njena će stvaralačka manifestacija nositi dominaciju senzibilnog. a nekad slobodnom rasporedu. stvaralačkim htijenjem putem čovječje svijesti rađa se tema od koje kreće kompozicija. pojavljuje oblikovna definicija stvaralačkog čina.kapitalna je za pokretanje inspirativne svijesti. pr.kozmološko razdoblje VI. pr. Razdoblja dominacije senzibilnog faktora su gotika. jer na to ćemo moći i reagirati. n. e. svijest o pojmu vrijednosti .

Broj je ono što čini svijet takvim kakav jest. pr. nastanak dorskog jonskog i korintskog hrama uvodi temu značenja (forme) 5. ravnomjernost cjeline postiže se tako da sve ima svoju simetriju. podjela arhitekt. Subjektivitet . grčka kuća 7. pr.dovodi u vezu geometrijske oblike sa živim bićima (traži geom. st. Jezična zbrka (prenosi grčke izraze u latinski) Područja i teme “10 knjiga o arhitekturi”: svaka knjiga se sastoji od predgovora i teksta +crteža 1. e. Izrazito je konzervativan. Nakon osjeta nastaje prva univerzalija. ali stvorena kroz čovjeka.aquaeducti 9. Spojio je Aristotelovu filozofiju s kršćanskom vjerom. a zlo je samo nedostatak boga.. Euritmija . a to su priroda i umjetničko djelovanje. Spoznaja ide od pojedinačnog ka općem. i V.tlocrt. a umjetnik djeluje izvana prema unutra i završava ono što je priroda započela. tj. racionalnost u materijalu i sl. Bog je uzrok i svrha svega. te je stvorio strogi logički sustav primjeren dogmatskom tumačenju svijeta: um je podređen vjeri i služi dokazivanju dogmi (obrana vjere).pravilan raspored. treća od istine. razdioba. Sviđa mi se jer je lijepo a ne zato je lijepo apsolutna ljepota je moguća (apsolutni red ta garantira čistu formu) ZRELI SREDNJI VIJEK Toma Akvinski.Djelo nije originalno već sinteza brojnih ranijih autora. IV. Umjetničko djelo je lijepo i vrijedno tek kada ga dovedemo u korelaciju s čovjekom koji ga je stvorio. religijsko i za udobnost 2. osnivanje gradova 2. uvod – školovanje arhitekata. pr. st. Rasuti elementi su organizirani u lijepim stvarima. Duh je mjesto svih formi. Prvi sačuvani teoretičar arhitekture (spominje grčke teoretičare čiji radovi nisu sačuvani). sve dobro potječe od boga. teatar. st. ona je nadređena razumu. “10 knjiga o arhitekturi”: De architectura libri decem. Krug nadmašuje ljepotom sve likove Pitagorejstvo .izrada satova 3.prostorna organizacija po kvaliteti (funkcija). privatna stambena arhitektura – prostori rimske kuće. vidljivi materijalni svijet pojava koje su sjene ideja To je tzv. Ljepota se nalazi u svijetu savršene ravnoteže.pravilno slaganje dijelova zgrade. 1. Time dolazi do negacije umjetnosti. Po položaju znači graditi hramove na pravim mjestima a pojedinim bogovima i božicama gradit ćemo u raznim stilskim izrazima (Zeus. st. IV. bazilika. Čovjek je duša i tijelo. a mišljenjem se postupno izdižemo do spoznaje općeg. dok općeg nema izvan pojedinačnog. likove: glava kao kvadrat. a forma je simetrija. Villard projicira geometrijske likove na organsku formu lica a Vitruvije geometrijske likove izvlači iz lica 14 .“lijepo je ono što volimo”. međusobni odnos. od opažaja (percepcije) pojedinačnog. tripartitna podjela lica) Svjestan je geometrijske zakonitosti kompozicije. Aristotel. građevni materijali + konstrukcija zidova 3. po običaju tako da veličanstvenim dvoranama gradimo adekvatno predvorje a od prirode tako da izaberemo najzdravije krajeve te da orijentacija prostorija odgovara njihovoj funkciji. djela prirode ili umjetnosti Villard de Honnecourt. n. Najbolji red je nužan red. Uzori i autoriteti – Grčka. n. Osjet je prva faza registracije. Raspored . Postavlja teoriju spoznaje (gnoseologije). Za Grka je pojam harmonije i reda primaran. Plotin. to je voluntarističko gledanje po prvi put u povijesti.. tvorac logike Za njega postoje dvije osnovne stvari koje pokreću svijet. Dijana. Apsolutna ljepota je iznad bića i stanja. završni radovi 8. Skeptik: “Sumnjam. utilitas (korisnost.je besprijekoran izgled zgrade. Nastavlja se na svetog Augustina i predstavlja vrhunac skolastike. sklad dijelova zgrade. 3. Oblik je ono što je bitno. problem čovjeka kao subjektiviteta ličnosti.graditi što ekonomičnije. prikladnost) i venustas (ljepota – proporcija. scenografija – perspektiva. Artemida). javne zgrade – forum. XIII. red i određenost jer su to nužni faktori ljepote i harmonije. piše samo o grčkoj. Razdioba (ekonomija) .sačuvane skice) Razmišlja na temu oblika . 6. RIM Marcus Vitruvius Polio..ono što danas zovemo proporcija. st. dobra.) Prostorni koncept je došao do maksimalnog izričaja Aurelije Augustin. Relevantan tek u renesansi pa do 19. nezavisna je od razuma i svijesti. objektivni idealizam. Iznosi novu misao – nije kompozicija nosilac vrijednosti jer i jedinična stvar može biti lijepa. proporcionalni sklad formiranje korpusa.izrada strojeva Graditeljstvo se mora držati pravila : firmitas ( čvrstoća). najviši proizvod inteligencije je forma. tj . n. Prikladnost . o građevinskoj i vojnoj mehanizaciji Arhitektura se sastoji iz: reda –broj i harmonijski odnosi simetrije -proporcija rasporeda prikladnost euritmije razdioba (ekonomije) Red . e.presjek. Spoznajni problem .graditeljstvo : privatno i javno:obrambeno. tipvi vrste hrama – posebno jonski 4. Umjetnost je slika praideje. Posveta knjige Oktavijanu Augustu. Piše cehovski priručnik (jedina knjiga koja je posve posvećena arhitekturi . oblici rasporeda su ihnografija . e.tema na kojoj egzistira red: 1+2+3+4=10. st. simetrija) – ovo se održalo svih 20 stoljeća Zašto piše? da kodificira struku - da afirmira arhitekturu – kao kroz aktivni medij kroz nju želi afirmirati stare vrijednosti da sebi osigura besmrtnost SREDNJI VIJEK Potreba da se definira novi vokabular (odbacuju rimsku umj. bit po kojoj nešto jest. Umjetnost je suprotna prirodi i slučaju Platon podvaja zbilju na: 1. dakle jesam”. Postiže se položajem. st. a ravnoteža u odnosima brojeva. Znanje je moguće samo u općem. istinsku zbilju ideja 2. blistanje lijepog znači isijavanje forme neke stvari. Zaključio je da je geometrija izvor za kompoziciju oblika. Priroda stvara svoje oblike iznutra prema van. Interdisciplinaran je Arhitektura ima 3 dijela 1. što ni sam Platon nije želio. XIII.. po običaju ili od prirode. voda i vodovod . Simetrija . a duša je oblik tijela.u kojoj je potrebna intelektualna komponenta umjetnost višeg ranga. Ljepota je forma.spoznaja je sjećanje – anamneza ili “carstvo ideja”. ortografija .raspored. Umjetnost kao odražavanje pojavnih stvari tek je “sjena sjene”. gradnja sunčanih satova 10. - Volja je bitna moć.

Racionalizam (Francuska) René Descartes. svaki problem podijeliti u više dijelova.. široko. Giorgio Vasari Napisao životopise renesansnih umjetnika. želi da razum bude kriterij. ornament. Pišu praktične priručnike za direktnu upotrebu – izbacuju tekst – slikovnice. Pravilo simetrije. Izuzetno su popularni.. zaključiti polazeći od jednostavnog prema složenijem. također je inspiriran Vitruvijem. XVII. doživljaju Claude Perrault. 15 . Andrea Palladio. da ništa nije promaklo.. Kriterij spoznaje utemeljen je na sposobnosti čovjekovog uma da spoznaje vlastitim snagama. da unosi sumnju koja osigurava pravilno rasuđivanje. venustas VISOKA RENESANSA teorija počinje mijenjati svoj fokus (prema kodifikaciji.) spoznaja svijeta putem osjetila – naglasak je na tijelu. oko misli rukom.. Njegova arhitektura je racionalna kao i renesansno razdoblje. Arhitekt je umjetnik. provjeriti. Racionalistička deduktivna metoda . apsolutne komponente. Razlikuje ornament (nadodani sloj) i ljepotu (innerentno?*) sadržaj 10 knjiga o građenju 1 uvod 2+3 firmitas (linije i obrisi zgrade) 4+5 utilitas (tipovi. XVII. st. netočnosti. jer kada dobiju nastup genijalnosti tj. oba koriste sličnu terminologiju A je kritičan prema V ( stilski. U djelu “Rasprava o metodi” polazi od kritika dotadašnje skolastičke filozofije i znanstvene misli.Umjetnikovo oruđe za mjerenje nije ruka nego oko. 4..) kao reakcija na dogmatizam i skolastiku nastaju 2 teorije: 1. svjestan je relativnosti ljepote ali ju želi fiksirati elementima: broja (iz prirode). U knjizi “De re aedificatoria libri decem” obrađuje tematiku pojma arhitekture. Descartes .).st. izvršava ono što je arhitekt napravio. Arhitekturu smatra pravom umjetnosti koja ne oponaša prirodu.) A se oslanja na V ali ga želi nadići. st. organizacijski. odnosa (finitio) i rasporeda (coloratio).jonski.to je temelj njegovog racionalističkog gledišta.. XVI.. simplifikaciji) Vignola. Radi “Palazzo Ufizzi”. medicina. Arhitektonsko djelo mora slijediti proporcije ljudskog tijela. st. preuzima trijadu firmitas.. 2. st. toskanski. presjek i pogled) uz skromnu napomenu da ljepotu “…nalazi u pravilnom odnosu svih djelova s cjelinom i međusobno”.Teorija da je gotička katedrala empirijski izvedena GOTIKA novi jezik= prostorni koncept+ konstrukcija+ novi materijali+ nova tema+ nova dekoracija RENESANSA Antonio Filarete i Francesco Colonna razrađuju postanak arhitektonskog djela na bazi Vitruvija. jer ruka djeluje a oko sudi. st. problem subjektiviteta i talenta. Postavljaju kanon.skica dolazi iz iskustva. Načela njegove deduktivne metode: 1. Njegova se filozofija razvila u tzv. U svom djelu “Quattro libri di architectura” po uzoru na Vitruvija i Albertija. čineći stalno opće preglede. utilitas. XVI st. Albrecht Dürer Govori o kreativnosti. o trenutku kada dolazi inspiracija: “Bog nekim ljudima daje velike darove. te se ponovo vraća u iskustvo. oba pišu o stupovnim redovima. Smisao lijepog za njega znači sklad koji sažima u elementima: broja (numerus). racionalnom savladavanju stvarnosti.empirizam (engleska kasno 17-18 st. korintski.mislim dakle jesam. da bi se lakše došlo do rješenja. “Cogito ergo sum” . Čovjek je prije svega misaono biće . ljepota) 10 zaključci Vitruvije : Alberti – obojica se oslanjaju na tradiciju. rasporeda (simetrija) – njihova suma je harmonija. 10 knjiga o građenju: Najveći teorijski doprinos u povijesti – 1452 posvećena papi.. tako postepeno doći do spoznaje. tema inspiracije (od čovjeka ovisi kakvo će nešto biti . malo ili veliko. sociologija. i ističe potrebu za novim metodama.” Rasprava o proporciji. Ima veliki utjecaj na engleski neoklasicizam Michelangelo.” tj. donosi ukupno znanje o praktičnom graditeljstvu (kombinira tlocrt. U arhitekturu vraća pojam rimskog zida i za njega je “zid pojam ljepote”. Leon Battista Alberti. mogu u jednom trenutku nadići ono za što su drugima potrebne godine. XV. ortodoksno kartezijanstvo težnja ka jasnoći mišljenja. kreativnosti.. nema ilustracija Arhitektura je izraz funkcije Dijalog o ljepoti – nosi moralne.. “.da li voli bijelo ili crno. podjele: javne i privatne) 6+7+8+9 veunustas (teorija proporcija. nego mora stvarati poput prirode. 3. sve primati kritički i kao istinu uzeti samo ono što se očituje kao jasno i razgovjetno. To su primarni odnosi i zakonitosti prilikom pristupa nekom djelu. odnosa (proporcije). Cartesius.. jer želi osloboditi razum od okova dogmi. XVI. XVI. kompozitni. a graditelj radi. PROSVJETITELJSTVO BAROK arhitektura ima aktivnu ulogu u društvu interdisciplinarnost (filozopfija. U djelu “Regoli delli cinque ordini d’architectura” govori o proporcijama arhitektonskih redova . centričnosti i statičnosti. Raščlanjivanje na geometrijske elemente i koordinatno sagledavanje problema postaje pristup sagledavanja arhitekture. “.” Govori o temi skice i temi metodike koja bi trebala biti pokretačka snaga.. Autoritet postaje razum – u isti tren se gubi sigurnost (ostaju pitanja na koja nema odgovora) 2. dorski.uzor u geometriji Iz saznanja o jednom geometrijskom tijelu možemo spoznati cijelu geometriju Descartes je osnivač analitičke geometrije. 1486 tiskana posvećena Mediciju U knjizi uspostavlja potpuno novi diskurs (olakšati ispravno djelovanje arhitekture) Otvara nove teme arjitekture (tradicija + invencija – poziva se na antiku) Pisano latinski jezikom. Razlikuje intelektualni rad od manuelnog. tanko.lat. jednostavniji od Serlija Serlio. Humanist.

suglasje ekonomija i simetrija daju arhitekturu. Teži novom pogledu na arhitektonske redove koje treba zamijeniti u monumentalnost. a ne neki apsolutni i univerzalni. kombiniranje –plošna 2D igra Racionalne permutacije već postojećih klasicističkih elemenata “Pregled predavanja” – normativne i ekonomične graditeljske tipologije Djeluje u doba raskola između inženjera i arhitekata koji se očitovao u postojanju “Ecole des Beaux Arts” i “Ecole Polytechnique” . Jedinstvo misli. raznolikost oblika. početak XIX. To je narativna arhitektura = jasni su proizvodni proces + društvena struktura. Jedinstvo je u odnosu masa i detalja. Brani proporciju i postojanje prirodnih zakona proporcije . Ledouxova sinteza znanstvenog antibaroknog (racionalnog) pristupa ispoljava se u čistim geometrijskim formama kojima rješava sukob tlocrta i oblika i teži dinamici.tvrdi da sloboda može biti isto tako lijepa: “Treba promatrati sa smislom. Korisnost koja naglašava bogatstvo i prekriva neimaštinu. st. C:N: le Doux) glavna pravila: • kompozicija • tip • karakter Aktivna uloga arhitekture u društvu = reprezentativno pročelje Zagovara ideju apsolutne ljepote Vraća se zakonitostima proporcije. st. i XIX. U građevinarstvo uvodi praktične detalje. već Blondel govori i o funkcionalnosti arhitekture.gdje je Dürand bio predavač. dovodi u pitanje vitruvijanske temelje. kasno ulazi u arhitekturu Natječaj za istočnu fasadu Louvrea (nakon što je berninijev rad odbijen) Novi simbol prosvjećene Francuske (ovo djelo simbolizira podjelu klasicističkog shvaćanja u baroku) Fasada – prizemlje kao postament. On je inženjer po pristupu. čistoći i ljepoti konstrukcije. HISTORICIZAM. razriješit će različite potrebe i za vanjštinu. XVIII. te da treba ići za nekim novim. darijalna shema –po logici proizvodnog procesa. st durštveni red iz arhitektonskog reda ekspresija funkcije zgrada: izomorfna (samim oblikom pričaš funkciju) naljepljeno značenje (fascese) Učenik Blondela i pod utjecajem Palladia. no problem oblikovnog dolazi naknadno jer nakon rastera dolazi aplikacija fasadnog platna gdje biramo što hoćemo. ali ne negira i umjetničku komponentu. zakon prirode (Russau) Soufflot: St Genevieve (Pantheon) kalsicizam U svojoj arhitekturi koristi praforme. 16 . Negira korijene arhitekture u prirodi . Konstruktivna čistoća. a to postiže rasterni sistem koji je bazični sistem pristupa svakoj arhitekturi i tako nastaje tema modularnog rastera. Učenik je Blondela. a u estetičkom smislu eklekticist. funkcionalna logika je ono što postaje bazičan odnos prema arhitekturi.st. Simetrija proizašla iz prirode doprinosi solidarnosti i uspostavlja odnose. zalažući se za novi pogled na razmjer. U svom razmatranju Vitruvija negira apsolutnu zakonitost razmjera (tvrdi da u životu nema pravila koje se ne bi moglo mijenjati). to je funkcionalistička komponenta. pedagog - utemeljitelj velike vizionarske generacije arhitekata (Boullée. Prikladnost i štednja je ono što treba primijeniti u arhitekturi. javnosti uloge arhitektonskog djela. Jacques-François Blondel. kao i obrada). Na proizvoljan način rekonstruira fragmentirane klasicističke komponente (palača upravitelja) mitnice (pariz) solana u Arc-et-Senansu (idealni grad Chaux) –novi tip arhitekture. Suglasnost nudi sklad proporcija i ukrasa. bez preduvjerenja”. Dürand. konstruktivna jednostavnost. te u jedinstvu linije. palače - zaštitnica pariza i francuske grčki križ čisti geometrijski likovi Ogromna kupola – jako svijetlo (dojam lebdenja) korintski red ne više dojam gotike nego antike - ideja arhitekture kojom možeš utjecati na formiranje društva Jean-Nicolas-Louis Dürand. XVIII.klasicizam Medicinar. provodeći načela o proporcijama (po Albertiju). vlastitim razmjerom (jer osim razmjera bitna je i kvaliteta materijala. čistoću interpretacije tlocrta i oblika. elemenata Racionalizam. Naglašava korpus u arhitekturi i njene simboličke aspekte. KLASICIZAM 19. Ljepota je u funkciji. Etienne-Louis Boullée. u skladu s vremenom prosvjetiteljstva. Smatra da je taj zakon plod konvencije arhitekata. zakoni korisnosti. XVIII. kompozicioni pristup s grčkim elementima uz korištenje čistih arhitektonskih oblika. Negira zakonitost kao apriori postavljene vrijednosti . Raznolikost daje zgradi karakterističnu fizionomiju. Kao teoretičar zastupa strogo klasicističke nazore. monumentalnost. Sebe je smatrao arhitektom koji “komponira uz pomoć svjetlosti”.ona nema samo proporciju.M prvi i drugi kat – golema kolonada dvostrukih stupova Karakterizira vrijeme baroka. Čistoća konstruktivnog zahvata traži red. Spaja centralistički.oni su izraženi u odnosu brojeva koji vrijede u matematici i graditeljstvu. U njegovim radovima su prisutni elementi praforme kojima formira arhitektonski oblik. na ulazu priča priču o soli. Napoleonovo vrijeme Pokušava logički postaviti problem kompozicije (kombiniranje osnovnih elemenata) Nastoji stvoriti univerzalnu građevnu metodologiju koja bi modularnim permutacijama tipova omogućila ekonomične i prikladne građevine za njega je arhitektura sklapanje osnovnih elemenata.arhitektura je čista invencija. Abel Laugier teoretičar Mala rustična koliba derivirano od Vitruvija (vječna ljepota arhitekture) = čista konstrukcija bez dekor. Arhitektura je za njega nauka. uzor su mu građevinski redovi antike i njihovi zakoni proporcija. Arhitektura se mora razlikovati od drugih umjetnosti . podredit će ideje lokalnim datostima. Za njega je arhitektura konstrukcija + funkcija. simetriju i ravnotežu. Ekonomija materijala govori o troškovima. Utječe na postrevolucionarnu Europu (preko Düranda) Claude Nicolas Ledoux. st. fantastična umjetnost.

uz to što je materijalan i duhovan.. Grčka –Rim –Berlin tada (vrhunac u dotadašnjem vremenu) crkva – gotički elementi. altes museum) - altes museum 1824 – kao novi tip. temeljni preduvijet). čista konstruktivna fasada vile Schloesschen tegel – utopijski projekt pruskog princa - Teži traženju vlastitog izraza i trajnim vrijednostima.detalji i interieur. spor i logičan postupak Simbolička forma se postiže na 2 načina: . naglašeni uglovi. Smjer: postoje tri autoriteta smjera . to treba održati nepatvoreno. Jedan je od autora londonskog parlamenta (sir Charles Barry) . već je i pod utjecajem velikih pravila.ako je što vrijedno iz prošlih vremena. monumentalnost eklekticizam Istovremeno egzistiraju različiti stilovi (niti jedan od njih ne pretendira da je pravi) FILIJACIJA: vrijeme spontano iznjedri stil AFILIJACIJA: artificijelno domišljanje stila Isprva je neogotičar. Smatra da ispred gotičke katedrale treba biti slobodan prostor = 2 visine katedrale (da bi se mogla doživjeti) Arhitektura nije za njega samo kreativna imaginacija.održavanje treadicije 2. XIX. funkcija i forma čine jedinstvo. a kasnije neobizantski eklektičar. pojednostavljeno beuacademia – sinteza gotike i historicizma= novi stil. moralni element arhitekture 17 . utejcaj: Mies i Loos To act in a historical manner means to introduce something new thust at the same time continues history Teško ga je interpretirati –kontradiktoran je Historicizam (radikalni kulturni relativizam) Buđenje nacionalnih osjećaja (oslobađanje od napoleonove okupacije) – prusi kao moderni grci klasicizam je bio pogodniji za javne objekte (nova straža. storost. Simetrija je jedan dio euritmičke cjeline.1879) Važan zbog naglaska na političku ulogu za koju smatra da arhitektura igra u društvu. Bit euritmičke figure je zatvorenost. Ne promovira grčki ideal već progres.kroz dizajn zgrade – produkt određene epohe Najveći toretičar 19.” Pugin traži svrhu u spiritualnom. tektonska jasnoća. “.u istinskoj arhitekturi čak i najmanji detalji trebali bi imati spiritualno i funkcionalno značenje i svrhu. XIX. čista mreža prozora (trake)..” Proporcija: sklad oblika vidljiv na primjeru kristala. 1.. neogotika. Nastavlja se na Schinkla Napisao je djelo “Der Stil” u kojem obrađuje genezu oblika piše o fenomenu ukrašavanja i njegovoj važnosti za razvoj civilizacije Postavio temelje teorije autoriteta. goli zidovi. st. istinito.” Gottfried Semper (1803 . 1.. Isprva je neogotičar. potrebe pretvaraju u simbolične.”. -izvor arhitekture po Semperu: karipska koliba (ne preživljava forma već logika) -4 elementa:osnovna –iz toga se arhitektura razvila. lijevodesno.svojatanje gotike Viollet le Duc.Graditi znači sastaviti određene materijale u funkcionalnu cjelinu. pa klasicist. Razlikuje tri uvjeta za ocjenu oblika u estetskom smislu: simetrija proporcija – smjer. John Ruskin Radikalni teoretičar i kritičar Radi sponu arhitekture i društva (arh. trijem s 18 jonskih stupova (STOA). neorenesansa… stil od 1760-1830 Oživljavanje klasičnih oblika Traženje antičkih ideala : jasnoća. Naime..”. muzej odignut na bazu.kroz samu konstrukciju zgrade . više nego praktični arhitekt. “Sve na zemlji je u euritmičkoj vezi s njenim centrom.naprijed-nazad. centralna rotonda. 2 dvorišta ideja imperijalizma (širina i veličina prusije). st. Temeljni mu je princip građenja da objekt mora biti svrsishodan.. dobro Zanima ga isključivo površina. Organska životna snaga suprotstavlja se sili teži i formira suprotni smjer rasta .definiranje stila svog vlastitiog vremena Morfološka transformacija – nauka o oblicima :s vremenom se pragm. je izraz života) Dobru arhitekturu raditi samo sretni ljudi Istoznačni pojmovi: lijepo. dorski stupovi (klasicizam) teatar – hramsko pročelj.Zanimljivo je kretanje.trijumf neogotičkog pokreta).. Nikad ne smije kompozicija prevladati iznad funkcija i nikada kompozicija ne smije biti tretirana na nezavisan i apstraktan način.oblik.imitiranje historijskih stilova: neoromanika. st. Pobornik Čistog stila u restauraciji (čišćenje postojećih gotičkih crkvi) Radi romantične obnove dvoraca Regotiziranje Gotiku smatra jedinom pravom arhitekturom zapada i po uzorima gotike traži istinitost arhitektonskog izraza (1830. Da bi se komponiralo treba prvo upotrijebiti razum u funkcionalnom značenju i tada definirati duh djela derivirajući iz njega oblikovni sustav. XIX. jedini ukras je timpanon - NEOGOTIKA . Bio je restaurator. 2. .. ta 4 elementa se mijenjaju kroz povijest i opstaju • ognjište – simboličko (centar familije. ornament: the architect started as a painter for whom the surface of the wall served as a canvas Radikalno idealizira gotiku “7 lampi arhitekture” Kritizira restariranje arhitektonskih objekata Gotika kao jedini nedogmatičan stil (univerzalni stil)= najbolji za njegovo vrijeme Karl Friedrich Schinkel. 3. definira širi potez Berlina. detalj. pa klasicist.st. Pojam okvira (formalni ili idejni): ono što je unutar okvira podložno je zakonitosti simetrije ili proporcije. tvrdi da je gotika jedini moralno i estetski ispravan stil. U ranom periodu kritizira Düranda i već piše o povezanosti arhitekture i društva.”. Euritmijom nazivamo zatvorenu pravilnost koja nastaje neovisno od mjesta promatranja tako da se elementi nekog pravilnog oblika srede i poredaju periferijski oko središta (euritmičkog centra). Pugin. teatar. a kasnije neobizantski ekletičar (arhitektura kao nacionalni izraz) Koristi grčku i gotiku kao dijalektičke stepenice da bi došao do stila svog doba Radi na rubu oba sistema (ali nije indiferentan prema stilu) Radi za kralja nova straža . Centar gravitacije je primarni element formiranja u prirodi. goli zidovi.snažna kompozicijapojačani uglovi. Gotika kao jedini pravi kršćanski stil Uvodi moralizam u arhitektonsku teoriju Vraćanje na gotiku u izrazu i teoriji. gore-dolje.

“. istinita.. za izraženost konstrukcije i pročišćene forme. ekspresiju u slučaju kad forma predstavlja važnu simboličku poruku (kad oblik treba dobiti na simboličkom značenju) Organska životna snaga i snaga volje suprotstavljaju se sili teži i formiraju suprotan smjer rasta iz čega nastaje oblik... Očituje se kao pravilnost. osoban i slobodan od imitacija.kriva interpretacija semperove teorije odijela .Ornament nam prenosi simboličnu poruku (orjentira te u vremenu i prostoru) 3.kasnije tema L. st.Semper smatra da fasada ne mora govoriti o interijeru (niti skriva niti otkriva) . Npr.. Morris i Ruskin žele da ljudi postanu vladari nad mašinama. već raditi isto što i oni. preteča su formiranja arhitekture XX.materijal. kod nastajanja oblika autoritet predstavlja bitni moment za njegovu motivaciju. a ne robovi. Pojam autoriteta za Sempera znači naglašavanje elementarnih oblika u svrhu pojačavanja oblikovnih principa. čelik) + cvjetni ornamenti (vokabular prirode – imitacija prirode – površinsko čitanje) Radi glatke. oslovljava eksterijer (smiješta te u tvoj kulturni krug) . Makrokozmički autoritet je autoritet centra zemlje (npr postament). Naime. u svrhu nadgradnje.Simbolizam konstrukcije – fasada nam prenosi simboličku poruku (poetičku. tekuće forme.1934). kolektivna umjetnička svijest pojedine epohe manifestira se u svim djelima te epohe – naglasak na ornament Victor Horta (1861 . – kuća Tassel u Bruxellesu: stubište s elegantnim tekućim krivuljama i izvanrednim detaljima. karakter. naglašeniji. simbolične poruke opstaju neovisno o promjeni materijala (materijal se moze nadići) .. kazališta. Smatra da tehničku vrijednost treba učiniti lijepom.1947). Mies oblači svoj barcelonski stup da bi bio čeličniji.• • • platforma – odvajanje ognjišta od tla.Teorija materijalne transformacije.Eksterijer se doživljava vizualno. x. Goli zid je za njega pojam ljepote . autohtona. Inspiriran Morisovim idejama Isprva radi glatke. 18 . Burza u Amsterdamu: otvaranje i prikazivanje čiste čelične konstrukcije. stereometrija kostur+ krov – nošenje i zaštita. st.y. To dalje prati pojava armiranog betona i još jači zamah metalnih konstrukcija (Eiffelov toranj) i tu je konstrukcija vidljiva. tekuće forme slične Hortinim. Transponira prirodne oblike i modelira konstruktivne elemente stvaranjem ornamentalnih oblika. Teorija odijela – tema oblaganja i tema odijela u arhitekturi je tema gdje treba povući strogu crtu između “maske” koja pokriva nespretnosti te “maske” koja je sredstvo za stvaranje umjetničkog djela. Odijelo je uvijek bilo sastavni dio arhitekture. skidanju odjeća s oblika. sud klasicizam. ne prenosi pporuku već je samo lijepa . Belgija -hotel Tassel: upotreba novih materijala (željezo. 2.x. staklo.. vidljivi čelični elementi.” Bori se za istinitost materijala (zidovi od vidljive opeke. kao distinkcija preuzimanju opterećenja). Krajem XIX.umjetnost počinje gdje tehnika završava. tj. Mikrokozmički autoritet je autoritet samog (arhitektonskog) elementa (npr timpanon). tektonika ovojnice – zaštićivanje interijera i oslovljavanje eksterijera – važno je njihovo simboličko značenje )izrazito nekonstruktivni element) DRUGA POLOVINA XIX.. – kuća Solvay u Bruxellesu: povezivanje ozidanog dijela fasade vidljive staklene čelične konstrukcije daju utisak suzdržanog treperenja. tehnika. ali nešto jednostavnije. Linearni ornament (ideja linije) Podloga je neutralna (white stuff) – negira materijal 1895. SECESIJA . kameni umeci u lukove . građansko društvo se opredjeljuje u arhitekturi za stilske izraze prošlosti od renesanse. Karakterizirana je širokom primjenom metalnih konstukcija za izvedbu hala velikih raspona i dr. st.Morfološka transformacija: time se arhitektura potvrđuje kao odgovorni duštveni karakter. Viši oblici života imaju snagu volje kao jedan od pokretača. gotike itd.Formula je važna jer naglašava transcedentalne komponente kao formativne i važne. Paralelno tom razvoju. Autoritet sadržaja karakterizira višu fazu promatranja i karakterističan je za arhitekturu tj. itd. z. s vremenom se ta pragmatička potreba pretvara u simboličnu .. klasicizma.ornament počinje biti ključnie element stila .. Zastupa stav da je iskustvo Morrisa bilo previše aristokratsko. a ne eklekticizam. Morris prvi postavlja arhitekturu u odnos sa životom i kulturom na moderan način .radikalna ahistoričnost . smatra da je ukrašavanje i prekrivanje uvijek potrebno za umjetničku i kultur. Nizozemska ”. je karakterizirano eklekticizmom (kazalište .Svaka vanjska promjena dat će promjenu u arhitekturi .PRIJELAZ NA MODERNU STIL 1900 (art nouveau. kreirati vlastiti izraz.ignoriranje materijala (ili kriva interpretacija) white stuff . “.1957) Belgijski arhitekt i povjesničar umjetnosti.gotika). spor i logičan postupak. tip. intelektualno .barok.”. 1893. st. Pitanje je čistoće konstrukcije koja mora biti vidljiva. gradi svoju obiteljsku kuću – predstavlja organsku sintezu Werkbundtheater 1.. yključne povijesne determinante.kao za Albertija.osobne subjektivne sklonosti .z (C –izraz ideje.. jugendstil.Također smatra da je ornamentiranje i pokrivanje važno kad oblik mora dobiti na simboličkom značenju .. i početkom XX. Biljke nemaju snagu volje ali imaju životnu snagu.Formula za stil: U=C.Arhitektura je tehnika u lijepoj formi. 1895.ne želimo imitirati stil slikara. a ne prekrivena oblogom.oblik reflektira funkciju – različnost u pojavnosti crkve. stoljeća. Henry van de Velde (1863 . crkva .Reigle: teorijska potka secesiji (pojam kunstwollen) – umjetnička volja promovira relativne kanone + svaka epoha ima svoje kriterije. Hendrik Petrus Berlage (1856 .atrofija jezika na stil – riječi nisu razumljive. Autoriteti mogu biti: A • euritmijsko simetrični • proporcionalni • autoritet smjera svrhe sadržaja mikrokozmički makrokozmički B • • C • • Autoritet svrhe vezan je uz funkciju i karakterističan je za uporabni predmet tj.on je otac modernog pokreta. Ta pitanja vode nas prema modernoj arhitekturi. a ne kao “zaklon slabostima”.Jedna od krivih inwterpretacija ove teorije je prisutna u secesiji..nastao kao opozicija protiv postojećeg akademizma (historicizma) . XIX. Kahna. tehnički oblik.1895-1905 .. moralnu. Pitanje je arhitektonskog izraza kao umjetnički vrijednog. secesija) .” Teži pročišćenju arhitekture.Teorija odijela: odijelo štiti intimu interijera.. javlja se težnja za arhitektonskim moralom.) . umjetnički oblik . suda.

1914. ?plitica za vodu – higijena: u biti uvijek ista voda? Umjesto stvarnosti radi idealiziranu fantaziju. programa (bakar. član umjetničke akademije u Darmstadtu 19 . Traži pojam oblika koji bi izražavao epohu.1940) Pripovjeda prostor Ostaje fiksiran na fsadau kao novootkriveno primamljivo i sugestivno gigantsko ideološko platno Pristupa arh. st. vodi raspravu s Henry van de Velde-om: • M: arhitektura zahtijeva standardizaciju vezanu za industrijsku proizvodnju. C. ekonomične konstrukcije. ali pojednostavljen.treba shvatiti ulogu industrijalizacija i stroja kao produzene ruke Covjeka. Jedan od razloga pada secesije je u njenoj orijentaciji na fini obrtnički rad odnosno u neshvaćanju industrijalizacije. pobomik astetskog funkcionalizma) . • M: mašina nam daje mogućnosti masovne produkcije. poruka arh. fasad asimbolizira samu sebe. mjed. 3. urbanizam kasnog 19. -Muthesius : mašina nam deja moguCnosti masovne produkcije.Muthesiusovo predavanje o standardizaciji vezano za industrijsku proizvodnju.. Behrens. –arhitektura kao medij reprezentacije Slikar. intimnosti) Prijedlog za pomoć Ringstrasseu: dodavanje novog urbanog tkiva Sukobljava se sa Wagnerom (na planu estetike) Postaje relevantan kasnije (60-70-ih). jer je svaki prozor velik onoliko koliko treba određeni prostor. već se prozori prilagođuju fasadi i simetriji. tako da su nove konstrukcije.Van de Velde želi preporod umjetnosti i povezanost s masovnom produkcijom. prva izložba Werkbunda (Velde: Teatar. Hvali englesku kuću koja reflektira svoj život.1914. umjetnički ekspresivno ju pretvara u idealiziranu fantaziju. Sitte (1843-1903) Kritizira estetsku monotoniju. Schmidt Hermann Muthesius (1861 . da bi se 20 godina kasnije (1914) na mitingu na “Deutscher Werkbund-u”. ravni. opredijelio za individualizam obrazlažući to pojmom umjetnika kao esencijalnog individualiste i spontanog kreatora koji će se teško svojevoljno podvrgavati normi i “kanonu” standardizacije. u diskusiji s Muthesiusom koji je zastupao standardizaciju. trajne. apstraktnu dvodimenzionalnost.. nove zadaće.postmoderna: popunjavanje kolažiranje (Rowe) industrija + kultura + umjetnost 1907 osnivanje Deutsche Werkbunda (udruženje umjetnika. • V: umjetnik je slobodan i spontan karakter individualista koji se buni protiv svih kanona i stega. spontan i lako razumljiv. dekorativni stil trijumfira nad uobičajenim imitativnim repertoarom.materijal.1927) Boravi u Engleskoj kao ataše njemačke ambasade sa zadatkom da motri sve što se događa u arhitekturi i graditeljstvu Engleske. poduzetnika i publicista: cilj je oplemenjivanje oblika određenih proizvoda industrije u duhu suvremene umjetnosti) osnivači: Herman Muthesius. bježi od svega što bi ga moglo sputavati. Svoja bogata saznanja donosi u Njemačku i pokreće zahtjev za industrijalizacijom i standardizacijom kao rezultat vremena u kojem živimo. vlastitu konstrukciju) Svojim djelovanjem on u biti gubi doticaj sa stvarnost Estetizacija stvarnosti i falsificiranje stvarnosti Počinje od istine. konstrukcija. Odbacuje Semperovu ideju prenošenja simb. 2 kupole strukturalno nejasne. kao ideološkom aparatu i prakticira je kao instrument produhevljenog začaja. Gropius: tvomica. ornament je radikalo nov i ne prenosi kolektivnu poruku Štedionica – kopčama priča priču o odijelu – novi ornament – nema funkciju crkva na Steinhofu – 4 stupa na pročelju ne nose ništa. . Van de Velda se zalaie za menja izraza i ekspresije individualizma (traZi po jam oblika koji bi izraZavao epohu.nasuprot tome. nastati će oblik sam od sebe. bolnička crkva am Steinhof) 1905 napušta secesiju i zauzima još radikalniji stav (poštanska štedionica) Značajan dio njegovog rada čine urbanističke studije U njemu se reflektiraju sva stilska strujanja na prijelazu stoljeća Kovačić je bio njegov učenik Metaforčki/metiajzični simbolizam (arhitektura simbolizira samu sebe. Arhitektura je (redom): svrha. ekonomične. kao jedan od osnivača Werkbunda.i ukalupiti. a ne kao u Italiji gdje fasada ne korespondira prostoru unutra. svakoj umjetnosti njezina sloboda Umjetnička zajednica u Darmstadtu (p.. pozlaćeno kovano željezo): svakom vremenu njegova umjetnost. nastavlja koncepte Sempera Svoje teze je sažeo u formulu: funkcija. jer novo vrijeme nosi nove poretke (nauku i nestajanje ukrasa). Josef Hofman (1870 – 0000) Palača Stoclet u bruxellesu 1905-11 : složenija procedura s materijalom Napokon potuno jasno zdanje: glatki.1927 se pod organizacijom Warkbunda gradi Weisenhofsiedlung u Stuttgartu Peter Behrens (1868 . Taut: stakleni pavilion) . bijeli zidovi (tanke ploče bijelog mramora) bridov: pozlaćene brončane linije – atektonsko rješenje (linije se na rubu bupliraju) nijekanje strukture i mase Distorzija realiteta(slika s materijalom) Otto Wagner (1841-1918) Wagner. J. kao i u industriji. omogućuje dobro i kvalitetno za veći broj ljudi ili za sve . treba izabrati materijale za izvedbu. vodeću ulogu ima arhitktura.treba shvatiti ulogu industrijalizacije i stroja kao produžene ruke čovjeka. Nasuprot tome. Arhitekti moraju izabrati dobre materijale.snažna reakcija Van der Velde-a: umjetnik je slobodan i spontan karakter individualist koji se buni protiv svih kanona i stags. Olbrich (1867 – 1908) 1898 secesijski paviljon u Beču – manifest sec.konstrukcija (ili funkcija/konstrukcija/poezija) 1894 predaje na bečkoj akademiji (Svaki novi stil nasta j epostepeneo iz prijašnjeg. Ummjetnost treba zadovoljiti ekonomske zahtjeve našeg vremena) od 1899 do protestnog istupa 1905 vodeća je ličnost bečke secesije (majolika-haus. Wagnerovo učenje možemo sažeti: 1. formale (ali ipak je prisutan simbolizam Dodatni metajezični sloj – dolazi do nepoklapanja osnove i dodanog – deskriptivno opisivanje Simbolizira vlastitu konstrukciju (samu sebe) majolica – elaboracija Semperove ideje odijela –ah! ornament na fasadi nam govori o nenosivosti a u biti je nosiva. dok novi. bježi od svega što bi ga moglo sputavati i ukalupiti. omogueuje dobro i kvalitetno za vea brei fjudi iIi za sve .Loos. . Bavio se urbanizmom Proučava povijesni grad (ljepota zbog nepravilnosti. tek kada se svi ovi uvjeti zadovolje. on je nepredvidiv.): potpuna reforma likovne umjetnosti. 4. poezija . . treba do najmanjih pojedinosti ispuniti svrhu.M. Stanice podzemne željeznice u Beču: osnovni neoklasični plan je zadržan.to su tri riječi važne za Wagnerovu estetiku.Kovačić Prvi radovi su mu klasicistički Poslije 1890 napušta klasicizam. 2. pobornik estetskog funkcionalizma. on je nepredvidiv. novi materijali. Stvar koja nije praktična ne može biti ni lijepa. lako obradive i lako nabavljive. jednostavne. Van de Velde se zalaže za traženje izraza i ekspresije individualizma. zahtjevali mijenjanje postojećih formi ili stvaranje novih. Neuman.

Radi za AEG.nakon rata napusta klasicizam i okreće se srednjovjekovnim oblicima . karakter tradicionalne. MIT Press. za sobom neizbježno povlači i samog pojedinca u taj isti osjećaj bezvrijednosti (Wertfreiheit) Georg Lukács (1885-1971 ) Bavi se pitanjem umj. Grossstadt und Geistesleben. razvija karakterističan stil te kuCe tvomica turbina AEG 1909 = hram moći (masivi ugao + staklena ispuna) tvomica kao materijalizacija indrustrije kao najvitalnijeg izraza modrenog života “Isto kao što zakonitost u prirodi ne znači sama po sebi kulturu.arhitektura kao model istine . metrpolis. majstora iucenika.) Na razini estetičke teorije. rezervirane .. gdje se njeguju srodstvo. str. koja proizlazi iz „gomilanja brzo izmjenjujućih slika. smisla.. le Corbusier. Lukács. radikalno simetrične. “the Metropolis and Mental Life". Takva je psihološka reakcija koju izaziva velegrad“ "Pod naletom takvih prilika u svojem odbijanju da reagiraju na repetiranu stimulaciju. „Drustveni odnosi u Gemeinschaftu jos su uvijek oni između . realistički roman kao slika totaliteta svijeta (u djelu: G. suvišna riječ. Lukácsa i drugih (pogotovo onih interpretativnih tehnika koje su se 20 . nelinearnost. rascjep objekt / subjekt objektivni svijet / subjektivna stvarnost logika robe.modelski način razmišljanja ( delure .aktualizacija virtualnog ) . zatvorene.” Inžinjerima nedostaje stil. rezultat svjesne umjetničke volje koja pobjeđuje zapreke svrhe. Loos smatra da ako nešto ima svrhu. 1902. u History and Class Consciousness Cambridge. 1887. toranj Chicago Tribune-a. 83-110. kritizira svoje vrijeme. 1971. "postvarivanje") na sve gledaš kao na stvar (razvijen u djelu: G. van der Rohe. . Ornament je karakter nižeg stupnja razvoja.u njegovom studiju su radili Gropius. isto tako konstrukcija još nije umjetnost. onda to nije umjetnost.. arhitekturi pridaje površinski efekt stabilnosti.moderan život: racionalan. pod utjecajima Reigla i Kunstwollena: kolektivna umjetnička svjest pojedine epohe manifestira se u svim umjetničkim djelima te epohe (promovira relativne kanone.raumplan .. neposredni. Metropolis i mentalni život =teme sociologa ranog 20og stoljeća (Tönnies. engl. Sudjeluje u temi industrijalizacije i standardizacije. Grosza – fragmentarni prikazi. Gesel/schaft (razvijena u djelu: F.1933) “Ornament i zločin” – ornament je svaka nelogiečnost. tvrdi da materijal ima negativan utjecaj. drustvo je otuđeno i bogato razlikama . dajući mu . piše u parabolama .2 logike: eksterier (tem odijela –neutralni ogrtač) + interiier (koristenjem saznajemo vlastitu istinu) svaki ima svoje zakonitosti . alienacija.” Utjecaji: 1. prijev. Lukács. otuđen. Adolf Loos (1870 . Teorija romana. međutim.y. Inžinjerima nedostaje stil.protivnik je secesije i historicizma (jer gube kontakt sa stvamim životom) . Tönnies. U njegovom studiju su radili Gropius. putovanja Amerikom i Engleskom: kuća Steiner.) Gemeinschaft ranija prisna zajednica harmonična. materijala i izrade . mehaničko Zivilisation apstraktno Amerika Engleska Gemeinschaft . dostojanstvo i čar te visoki status u svome poretku prepoznat kao pozvanje i čast " Georg Simmel (1858-1918) registracija i analiza mentalnog života u velegradu pr.. bogatstvo najrazličitijih dojmova . prakse u takvoj situaciji – smatra da proleterijat razumije sustav iznutra Na razini. kaos. organska osobna. Simmel. jedinstvenosti i reda. raspadanje. devalviranja koje. Wagnerov proces pojednostavljenja tradicionalnog repertoara 2. . velegrad je primjer manifestacije moderniteta (U djelu: G. integrirane društvene zajednice.) smatra da realistički roman još ima kognitivni potencijal (da nije prožet reifikacijom) : totalno naivno Predavanje obrađuje formiranje "kritičke teorije" Simmela. Aktivan je u teoretiziranju.)..aktivan je u polemikama. 1/ 02. na koncu. prisnost i prijateljstvo. rezultat svjesne umjetničke volje koja pobjeđuje zapreke svrhe.. van der Rohe.od 1907 umjetniCki savjetnik i arhitekt poduzeea AEG u Berlinu (otvorio je podruCje industrijskogdizajna koji snaZno prodire u njemaCku industriju poeetkom xx..odnos kreativnog i industrijskog proizvoda. Održanje pojedinca tako biva postignuto pod cijenu devalviranja cjelokupnog objektivnog svijeta.autonomnost+kontextualnost .2004. “Samo jedan mali dio arhitekture pripada umjetnosti: grob i spomenik. Simmel.“ a sam rad u sebi još je uvijek uzvišen. u The Sociology of Georg Simme/. TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semestar 200312004.fasade: strogl kubus. Berlin. Gemeinschaft und Gesellschaft. apstraktan.) pr. Meyer. St.odnos kreativnog i industrijskog proizvoda..dominira osobni. 1950.3D aspekt arhitekture . laž. materijala i izrade . 1919. polemikama. naglasak na dekorativnu umjetnost i ornament) . "The Phenmenon of reification". fragmentacija. New York. oštrih diskontinuiteta koji se izmjenjuju u trenutku te neočekivanosti stalno nadirućih impresija. nametnuti artefakt (the revolution of nature is equivalent to the removal of ornaments utilitarian objects) .1916. živci nalaze zadnju mogućnost prilagodbe formama i sadržajima velegradskog zivota. gdje se cijene moralnost u tradiciji i vrlina udruštvenim odnosima.svaka prostorija ima svoje zahtjeve (x.sve sto služi nekoj svrsi treba isključiti iz umjetnosti "Samo jedan mali dio arhitekture pripada umjetnosti: grob i spomenik .. slike G. bavi se dizajnom . tradicionalna Kultur konkretno vs vs Gesellschaft otuđeno impersonalno društvo artificijelno impersonalno. Le Corbusier. traži neke jače i trajnije vrijednosti. kaos – sve se to uvlači u pojedinca i mijenja ga nove tehnike: književnost – frag. plemenit i vrijedan: "Gemeinschaft pretvara sav rad u neku vrstu umjetnosti.otvorio je područje industrijskog dizajna koji snažno prodire u njemačku industriju početkom XX. film – repetitivnost => aktivan odnos subjekta prema kontekstu Psiholologizam = doživljavanje vanjskog svijeta kao unutarnje stvarnosti (degradacija tijela-degradacija duše) Neurastenija= zivčana klonulost ili iscrpljenost uslijed produžene mentalne napetosti Fenomen velegrada: „intenzifikacija nervne stimulacije“. st. . Modernizam i šok moderniteta: potrošačko društvo.Evolucija kulture nastaje onda kada ornament nestaje iz predmeta svakodnevne upotrebe.z dimenz.filozofsko čišćenje same arhitektonske misli .društvene teorije: fenomen reifikacije ( Verdinglichung = "naciniti kao stvar". Protivnik je secesije. .03.. Lukács) Ferdinand Tönnies konceptualna opreka Gemeinschaft vs.

manje iIi više.zadaća umjetnosti tako prelazi od religije prema politici . ključnih za interpretaciju moderne arhitekture. osiromašeno Walter Benjamin . filmu i društvenoj ulozi umjetnosti .koncepti autonomne umjetnosti i stroge.novi način percepcije je kolektivni i javni .stanje u kojem odnosi među ljudima bivaju svedeni na impersonalne.on ipak smatra da je posredovanje između subjekta i objekta još uvijek bitno (ali ono proizvodi samo za njihovu kontradikciju) .Verfremdungseffekt. fragmentirana. da ne postoji istovjetnost izmedu subjekta i objekta -jedino se negativna. Theodor Adorno -konceptautonomne umjetnosti . defamilijarizacija 1. "egzaktne fantazije" "Pismo Benjaminu.čiji karakter i vrijednost bivaju određeni primerno kroz odnos spram tržišta.Adorno pusta objekt da preuzme vodstvo u pfodukciji svijesti ili subjektiviteta .mase . punine i bogatstva doživljaja ili umjetničkog djela .za razliku od Benjamina.totaltet je Iažan i zato ne može postojati nikakav istinski kolektivni subjet /za razliku od Lukacsa i njegovog proletarijata) .prvobitna zadaća umjetnosti je bila vezana uz magiju. opremom kroz koju publika ulazi u duboko svojstvo medija. isto stanje.koncept “aure umjetničkog djela” i njezina raspadanja .Za Adorna je subjekt svijest samog pojedinca.za njega je objekt (objektivna logika robe i robnog opticaja) najvažniji u određivanju konceptualnih kategorija . London. DIJALEKTIKA SUBJEKT . Reifikacija (Verdinglichung) označava prodiranje potrošačke logike u samo srce osobnog doživljaja .iii. Benjamin.kritički odmak publike i ekspertno gledište je omogućeno identifikacijom promatrača s tehn. Verso.ona obitava unutar samog materijala subjekt se predajeobjektivnoj stvarnosti. Bertolt Brecht (1898-1956) . suprotno od toga. Piše o tome kako nove tehnike nužno mijenjaju promišljanje produkcije i doživljaj umjetnosti Thedor W Adorno (1903-1969) moramo negirati negativnost svijeta . u: Aesthetics and Politics. i arh) uništavaju tragove aure . dakle od čitavog njihovog iskustva.koncept aure umjetničkog djela prije razdoblja modemizma . prevela Snješka Knežević. i peama tome je neizbježno dvosmislen. umjetnost može opstati kao dokaz da se razum i stvarnost ne preklapaju u potpunosti. 1978.apstraktna: apstraktno.raspad aure se također desio zbog osjećaja jednakosti stvari koji je prožeo masovnu kulturu .Benjmin smatra da u modernom razdoblj. 1977.03. u: A Arato i E. The Essential Frankfurt School Reader. . Za razliku od koncepta alijenacije. Školska knjiga. 18. apstraktno obuhvaća i moderniji pojam alijenacije (otuđenja).umjetnost utemeljena na tehničkoj reprodukciji raza osjećaj jedinstvenosti. proizlazi iz koncepta podjele rada razdjetjivanja života u zasebne. 21 09. te postaje predmetom puke tržišne vrijednosti (exchange value) . asketskoj) .OBJEKT Pojam "subjekt" označava istodobno i konkretnu individualnu svijest i svijest općenito. Temeljni konceptualni okvir unutar “kriticke teorije” jest hegelijanska opreka izmeduk Konkretnog i apstraktnog.formirate kroz kontakt s modernizmom pa ostaju relevantne do današnjeg dana) i izlaže neke od njenih središnjih koncepata.konkretna : konkretno. raspršeno.analizira njeno raspadanje: korjeni u renesansi (naglasak na samom slikanju) i konačan raspad u modemizmu pod utjecajem novih tehnologija Revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti (posebno u filmu i fotografiji. ne vjeruje u masovnu umjetnost. a specifično na otuđenje radnika od njihova rada. ur. Tehnička reprodukcila versus autonomiia umietnosti (Benjamin i Adorno) (termini i nazivi) Walter Benjamin (1892-1940) urbani modernitet – vidi spas umjetnosti u arhitekturi Moramo se još više utopiti u negativnosti svijeta (potonuti) . Reifikacija tako postaje konceptualna kategorija po kojoj možemo objasniti određene transformacije umjetničkog djela. ozbiljnoj.Adorno se okreće glazbi (teškoj. jedino pojedinac može istinski doživjeti (slušati) . puno bogatstvo doživljaja .". .karakteristike aura: • autenticnost • veza religije i umjetnosti • fenomen distance (aura uvijek izmiče) .“umjetnicko djelo u razdoblju tehnicke reprodukcije” . disonantna umjetnička djela opiru pretvaranju u puku tržišnu robu i užitke dominantne industrije kulture (pa čak i ako svoj materijal vuku iz te stvarnosti) . u: W. baš kao i svi produkti. a objekt – razbijeni totalitet .glavno oruđe artisticke intervencije je “egzaktna fantaiija” .pojedinac . umjetnost ima potencijal kao instrument u emancipaciji masa ( angažiranost umjetnosti) . odvojene aktivnosti kroz koje se gubi iskustvo cjelovitog i u sebi dorečenog cjelokupnog procesa. New York.nove tehnologije uzrokuju nove načine percepcije koje uključuju kritički stav.jedino odbacujući realnost i postavlajjući se negativni .odnos prema stvamosti. sa raspadom aure umj.kritika Benjaminovog eseja o auri. Zagreb. ozujak 1936. što 21 . postaje otuđeno od svoga prvotnog i tradicionalnog statusa kao objekta uporabne vrijednostii estetičkog doživtjaja (use value). Estetički ogledi. Kulturna produkcija –produkt datog društvenog i povijesnog trenutka: . 1986. fiktivne odnose među stvarima (otuda ono: “naciniti kao stvar” “postvarivanje”). aktivnost Potrošačka togika jest loglka (organizirani proces) kroz koju umjetničko djelo. "O fetiŠističkom karakteru glazbe ili regresija slušanja" (1938). Osjećaj konkretnosti. te demonstriranje kako proživljeno iskustvo može biti teoretizirano na način da proizvede percepciju određenog umjetničkog djela. gdje apstraktno i alijenirano označavaju. i osiromašenja – promatra se kao produkt datog povijesnog i društvenog trenutka koji određuje konkrenost ili apstiaktnost svoje kulturne produkcije.no umjetnička inetrvencija ne smije prihvaćati materijal od kojeg kreće. Alijenacija. već mora aktivno organizirati elemente i kategorije objektivne stvarnosti .esej “Umjetničko djelo u razdoblju tehničke produkcije” (1936).2004. osjećaj apstraktnosti. djelako objekta obožavanja. specifično. djela i njegove duboke ukorjenjeinosti k kulturnoj “tradlcij” . reifikacija je proces koji djeluje na naš kognitivni (spoznajni) odnos s cjetokupnim društvenim totalitetom. Opozicija konkretno vs. kao i spoznaju o objektivnim granicama koje to umjetničko djelo može doseći. raspršenosti..tehnike montaže induciraju iskustvo šoka i zato onemogućuju uživljavanje . Svako spominjanje individualnog subjekta podrazumijeva istodobno i koncept subjekta s univerzalnim konotacijama. Gebhardt. rezuttata njihova rada i njihovih suradnika. prazno. Nedohvatljivosti i autentičnosti umj.koji se odnosi na aktivnost. ritual i štovanja . praznine. transformira tu stvarnost i uništava elemente koji su joj dani od stvarnosti koolhaas TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semestar 2003/2004.

Frank Lloyd Wright (1869 .” Utjecao je na Wrighta i Gropiusa. Iažan i ne može postojati nikakav istinski kolektivni subjekt (kao Lukacsev proletarijat). kod uporabe pojmova subjekt/objekt zahtijeva se dijalektičko razumijevanje.forma slijedi funkciju” . kao da osjetilno u umjetnosti nije nositelj onog intelektualnog koje se otkriva samo u cjelini a ne u izoliranim dopadljvim momentima" (Adorno: "0 fetišističkom karakteru glazbe iIi regresija slušanja". Glavno oruđe te artističke intervencije jest upravo fantazija.u početku pribjegava estetskim simbolima istoka. U modemom razdoblju. nego zbog strogog izbacivanja svih kulinarskih uzitaka koji traže da ih se konzumira odmah. Izvorna se kultna vrijednost potstupno mijenja sekularni humanistički kult ljepote. posebno one inherentne mediju filma i fotografije (te.izvora kontrole nad vlastitom sudbinom. umjetnost izražava neku "istinu” kroz konfiguracije "kao dijalekticki isprepleteno i neobjašnjivo jedinstvo koncepta i materije" (Adorno. Prvobitna zadaća umjetnosti bila je. Sa strane publike. ritual i religijsko štovanje. svaka uporaba termina "subjekt" u isključivo univerzalnom. može umjetnost opstati kao dokaz da se razum i stvarnost ne preklapaju u potpunosti. “Arhitektonska rješenja objekata moraju odrediti njegova funkcija i konstrukcija. Tehnika montaže i radikalno jukstaponiranje (suprostavljanje) prisutni u tehnicki reproduciranoj umjetnosti kao i djelu dadaista i nadrealista. kako je Adorno naziva "Egzaktna fantazija": "fantazija koja obitava strogo unutar materijala iz kojega kreće i kojega nadilazi tek u malom aspektu njegova aranžmana: aspektu koji pak mora generirati sama fantazija" (Adomo. s konačnim raspadom aurtičkih čari umjetničkog djela kao objekta obozavanja. ne odgovara svom objektu u stvamome svijetu u kojem te razlike nislu do kraja iskorijenjene. termin "objekt" obuhvaća čitavu konstelaciju značenja. on proizlazi jz svojstava samoga djela. a “koža” se navlači preko njega. njegova specifična "mikrološka" teorija posreadovanja ne proizvodi više onu željenu istovjetnost i identifikaciju subjekta i objekta nego samo njihovu nerazrješivu kontradikciju. vremenske i društvene distance. zbog škrtosti sredstava u kojima se manifestira nedostoatnost i siromaštvo. ili. nekoncentriranu participaciju ulazi duboko u svojstva medija.1924). pismo Benjaminu. te kao pasivnog objekta dominacije -instrumenta u službi "drugog" čijoj volji ili zakonu je podvrgnut. izraza prikladnog za visoke neboderske konstrukcije.L Wright • W. bili su povijesno uvjetovani naporima masa da nadiđu prostorne. one ujedno daju i arhitekturi . u benjaminovu tumačenju. Dok je Lukacs postavio dijalektički odnos između subjekta i objekta kao odnos između klasne svijesti proletarijata i socio-povijesnog “totaliteta”. disonantna umjetnička djela opiru pretvaranju u puku tržišnu robi i u užitke dominantne "industrije kulture"."EGZAKTNA FANTAZIJA" Za Adorna je upravo objekt. 19380) . Isto tako. ADORNO . kolektivnom smislu. prošlog i sadašnjeg."ornament u arhitekturi" 1892 . umjetnost transformira stvarnost u umjetničkoj reprezentaciii "uništava" elemente koji su joj dani od stvarnosti Prema tome. jer da mora imati skelet. Organični funkcionalizam teži da razvije zgrade na 22 . jedino se ona “negativna". fragmentarna. zgrada se integrira. "Asketizam je danas postao znak napredne umjetnosti: ne. Višeznačnost termina "subjekt" dalje je jos pojačana promotrimo Ii kontradiktoma značenja subjekta kao aktivnog agenta . Društveni temelj pojave raspada aure bio je. Slično tome. pa čk i kada svoj osnovni materijal vuku iz same te stvarnosti. nedohvatnosti i autenticnosti umjetnickog djela i njegove duboke ukorienjnenosti u kulturnoj tradiciji. “osjećaj sveopće jednakosi stvari” koji je prožeo masovnu kulturu. naravno. a ne potpunu zavisnost . posebice željeza i stakla.KONCEPT AUTONOMNE UMJETNOSTI Jedino odbacujući realnost kao datost. 1933) 3.suprotstavlja se eklelticizmu zastupajući funkcionalizam.. Adorno puta objekt da preuzme vodstvo u produkciji svijesti iIi subjektiviteta. pa sve do sila po kojima su ti artefakti proizvedeni – sila koje pak manipuliraju subjektima.1931). Umjetnost utemeljena na tehinčkoj reprodukciji razara dotad prisutno osjećaj jedinstvenosti.gdje on pod tim podrazumijeva specifičan. I dok nove tehnologije kreiraju novi medij filma. u kojem biva izvođena te s karakterom njezine tehničke reprodukcije. kako Benjamin predlaze. preko artefakata kulture. taj je kritički odmak i ekspertnio gledište omogućeno identifikacijom promatrača s tehničkom opremom kroz koju publika . na specifičan način i mediju arhitekture) tendiraju uništavanju auratickih tragova preostalih iz prošlih vremena. tamo i ovdje. 1935) Bez obzira na to. umjetnička intervencija ne smile pasivno prihvaćati materijal od kojeg neminovno kreće. Ali umjetnicka ekspresija nije ni subjektivna intencija ni objekt kojim se moze slobodno manipulirati. od gole faktičnosti svijeta. Kao takav. Benjamin postavlja tezu da se historijska funkcija umietnosti mijenja s promienom medija. Organiziranost funkcije izbacuje organičnost forme. lako je posredovanje između subjekta I objekta za Adorna još uvijek bitno.zaslužan za razvoj arh. Smatra da je građevina analogna ljudskom tijelu. da postoji neistovjetnost između subjekta i objekta. već mora aktivno organizirati elemente i kategorije objektivne stvamosti. Artistički subjekt predaje se objektivnoj stvarnosti ali njezine zatecene elemente i kategorije ne ostavlja nepromijenjenima. za Adorna je subjekt (fragmentirana) sviiest samoga pojedinca. Organska arhitektura je ona u kojoj zgrada treba biti refleksija prirodne harmonije. a ne subjekt. Gropius • Le Corbusier • M.razbijeni totalitet ili “neistinita cjelina". Revolucionarne promjene u tehničkoj reprodukciji umjetnosti. pri čemu materijal ne smije ostati skriven. ali i iz činjenice participacije masovne publike.nove prostorne potencijale. Historijska trajektorija zadaća umjetnosti po benjaminu tako nužno prelazi od religije prema politici.1959). kao što su one između “visokog” i “niskog” (gledano ekonomski ili kulturološki). 5. Literatura: *** MODERNA • F. kroz uporabu novih materijala.”fetišistički karakter robe nije stvar svijesti. testirajuci stav prema iskustvu. SAD + Adler . vezana uz magiju. zaAdoma. (to jest. elastičan odnos. jedino postavljajući se u svojevrsni negativni odnos spram stvarnosti. najvažniji u određivanju konceptualnih kategorija. zbog njih samih. Novi način recepcije umjetnosti je kolektivni i javni a ne više individualni i privatni. BENJAMINOV ESEJ O AURI UMJETNIČKOG DJELA Benjaminov esej koncentrira se na definiranje aure tradicionalnog umjetničkog djela prije razdoblja modernizma i analizira njeno raspadanje pod utjecajem novih kulturnih tehnologija. a ne nameće prirodi. induciraju svojevrsno iskustvo šoka i tako onemogućavaju svako iluzorno auratičko uživljavanje.. nego dijalektike u eminentnom smislu da ona proizvodi svijest” (Adorno.kao jednoj od najstarijih i najpostojanijih kulturnih disciplina .značenje toga pojma neminovno proširuje od onog konkretnog pojedinca. ADORNO . ". umjetnost tako postaje potencijalni instrument u emancipaciji masa. koje potiskuje individualne razlike. novi načini percepcije uzrokovani novim tehriologijama ujedno podrazumijevaju i kritički. a objekt . Prams Benjaminu. van der Rohe Louis Sullivan (1856 . SAD Sullivanov je učenik. objektivna logika robe i robnog opticaja). kasnije upotrebljava organske slobodne forme . taktilni efekt. Tehnike montaže daju djelu gotovo "balistički". Prema Adornu. Imajuci u vidu ovu složenu igru značenja. Totalitet je. vec stanovita "treća stvar".skoro kroz naviku i rastresenu. po njemu. 2.

sudjeluje velila broj istaknutih eur. Paul Klee. stopljena s okolinom. Danas pojam organičnog stoji zajedno sa pojmom tehnološke arhitekture ili arhitekture koja je neovisna o lokalitetu (ili ne mari za njega) i koja teži vanvremenskim vrijednostima..arhitekt mora prići objektu sa stajališta njegove funkcije i podrediti se toj funkciji .što je kod Platona tema apsolutne ideje. Pojam mjesta nije tako razvijen kao kod drugih (npr. gdje je filozofija pristupa opća zakonitost. ali tvrdi da kvantitet nikada nije nadvladao kvalitetu. jer ako je stvar uspjela mi je ne možemo zamisliti nigdje drugdje. projektiranje (vrhunac nastave. Laszlo Moholy-Nagy. jer organska arhitektura vidi treću dimenziju ne kao težinu ili debljinu.. već i duha. standardizaciju. te usavršavanje uzoraka za industriju i obrt..radi kod Behrensa (1908-1910). . godine Gropius je rekao: ”.U početku očiti su utjecaji kubizma . već upravo tamo gdje ona jest.želimo jasnu organsku arhitekturu. boje).izraza . prvo 1934 odlazi u London. Univerzitetski grad u Bagdadu 1958. Oscar Schlemmer. Projektiranje iznutra prema van kod Wrighta nema vulgarni smisao. Posao postaje struktura iznutra prema van ..arhitekturu čija se funkcija prepoznaje kroz njenu formu.motiv strehe kontinuiranist unutrašnjeg prostora (s centrom . Meyer). Krajem svoje karijere 50-ih godina. 2. experimente s materijalima). Malo je zadivio po pitanju urbaniteta (Guggenheim museum). objekt kao cjelinu povezuje s terenom (staklene stijene). već kao dubinu . teorija prostora. To je približavanje apsolutnoj ideji Platona (jedinični kristalični koncept koji ne korespondira s prostorom ili korespondira. kreativnost proizlazi iz srca teme. Schultz). od 1911 član Deutcher Werkbunda . kompozicije. dugi period u Japanu. pored kuće Sommerfeld iz 1921. već izvire iz tog terena. Wrighta karakterizira: .Arhitekt mora prići objektu sa stajališta njegove funkcije i podrediti se toj funkciji..osnovi superiornijih prirodnih tokova proizašlih iz sila prirode i njenog organičnog toka. spomenik martovskim žrtvama .”. Walter Gropius (1883 . a ne prostora. Olbricha. Svoje unutarnje promjene karakterizira izrekom da je preobraženje suština života i da su ljudske vrijednosti podložne stalnoj promjeni (u djelu “Sinteza u arhitekturi”). elemeriata .ogroman utjecaj na formiranje novog arh. drvo.. .1918. potpuno i nerazdvojno djelo umjetnosti oblika zgrade u kojoj bi zauvijek nestalo granice između konstrukcije i dekoracije: svemu što nema funkcionalno opravdanje nedostaje osnovni kriterij istinitosti i uvjerljivosti... Socijalna nastojanja u arhitekturi (radnička tipizirana naselja): 1. On shvaća industrijalizaciju. bez lažnih fasada i kojekakvih obmana. Organi se ne komponiraju kao unaprijed završeni.utjecaj Wagnera. čisti geometrijski oblici) 1928 napušta Bauhaus i odlazi u Berlin . 1923.naslijedio van der Veldea kao direktor škole za umjetnost i obrt i umjetničke akademije u Weimaru.. srednji tečaj (materijali.djelovala je do 1933.visoka škola za građenje i umjetničko djelovanje. Američki kritičar Wolf optužuje ga za defekt čitave američke arhitekture.. Do 1910. projekat elemenata za serijsku stambenu izgradnju (1922. Pojavnost svake zgrade nije nikada odraz forme. “. eliminira sobe kao kutije. povezuje ga sa sadašnjošću. 1910. 1910-14 projektira Faguswerk. nježne tople nijanse zemlje i jesenjeg lišća horizontala . likovnih umjetnika i zanatlija u međusobnoj suradnji koja objedinjuje umjetnost i tehniku.” Pa ipak. U 90 godina života stvorio je preko 300 objekata. tokom 50-ih godina Gropius je projektirao neorganske forme gdje su estetika i konstrukcija opovrgavale jedna drugu i gdje funkcija nije bila prepoznatljiva (prema Jencksu). Breuerom) -1937-52 Predaje na Harvardu BAUHAUS .1922. Organična arhitektura gleda zaklon ne samo kao kvalitet prostora. po Jencksu je to Gropiusov najneorganskiji projekt. već pristup životu i novi stav prema njemu . u Europi ..kaminom). Georg Muche i dr.racionalistička skala s tendencijom funkcionalizmu koja pokreće umjetnika iz njegovog svijeta. stvara brojne obiteljske kuće u kojima vrši spajanje prostorija u što više povezanu. On odbija klasicizam. ovo je jedno od rijetkih Gropiusovih ekspresionističkih djela koje je uspio realizirati. 3.         uporaba prirodnih materijala (opeka. Potkraj 30-ih kao dominantan plastični akcent javlja se zakrivljena ploha (Guggenheim). ali i kao izraz osobne tendencije.„sinteza u arhitekturi“ Kao mlad govori da studija forme treba slijediti studiju materijala i načina njegove upotrebe i zalaže se za praktičnost.naročita zasluga: inicirao i izvršio sistematizaciju velikog broja građ. (s Tavom).) . -glavna ideja: ostvarivanje jedinstva likovnih umjetnosti pod vodstvom arhitekture + povezanost arhitekture s životnim potrebama .to je pojam prostorne dubine koja kao pojam u sebi uključuje i širinu i visinu i karakter. a kod Aristotela tema prirode i umjetnosti i sukoba (unutra i vani). Organična arhitektura viđena je kao alternativa modernog pokreta. (dolazak nacista na vlast u Njemačkoj).. oni se razvijaju zajedno jedan iz drugoga do postojanja koja nužno postaju dio cjeline.umjetnika (Vasilij Kandinsky. ne tražeći stil. L. Johannes Itten. Zgrada nastaje u refleksiji čovjekovog stvaralaštva i određenog ambijenta. želimo. . Idealno je u stvaraocu samom i samo od njega samog zavisi na koji način će od te građe načiniti taj ideal.on gradi kuću oko jezgre prema van jer je kuća kvaliteta duha.Weimar 1921-1922. Feiniriger. u Weimaru pod rukovodstvom Gropiusa. iako dalek.konačni je cilj nove arhitekture. Moore. on se pojavljuje kao formalist i osjeća se da je njegova arhitektura više rezultat vanjskih pritisaka nego unutrašnje volje (prema Jencksu).od 1922 suradnja sa de stijlom 23 . pa 1937 u SAD (tu projektira zajedno sa M. Zadaci Bauhausa:   zanatsko. primjena svih stečenih znanja) .od 1919-34 izgrađuje veliki broj tipiziranih radničkih nasleja u Njemačkoj (jedan od glavih inicijatora socijalnih nastojanja u arhitekturi) .nastava se dijeli na nekoliko tečaja: pripremni (obuhvaća osnovni studij. Arhitektura se ne uklapa. Cilj te škole bio je obrazovanje arhitekata.osnovana 1919. otvorenu cjelinu... nebodere i odabire antiklasični eksperimentalizam. kupole. 1919 ujedinjuje obje škole u Bauhaus -1925 projektira novu zgradu za Bauhaus u Dessau (jedinstvo. ali sekundarno tako da mu se nameće težeći apsolutnim vrijednostima) . prožimanje stana s okolinom boje su tople i prirodne. Poput Le Corbusiera uvodi u arhitekturu pojam čovjeka kao pramjerila. kamen) jednostavnost i suzdržanost kao mjere pravih vrijednosti ornament kao nešto vrijedno u koncepciji kao cjelini otvori kao integralne karakteristike strukture i oblika arhitektura izrasla iz terena. Organska arhitektura je takva umjetnost građenja gdje estetika i konstrukcija ne samo da jedno drugoj povlađuju nego se i uzajamno i potvrđuju. idejno i tehničko obrazovanje nadarenih pojedinaca sistematsko vršenje eksperimenata (posebno u projektiranju). racionalnost i kartezijanski pristup arhitekturi.1969) . usprkos tim ranim nedvosmislenim formulacijama svojih namjera. s H.nakon dolaska nacista na vlast.

jer je upravo u tom slikarstvu vidio na djelu onaj konstruktivizam koji vodi ka novoj arhitekturi. . slikari. nego njegovo ostvarenje.projekt industrijskog grada 1904 (gradovi budućnosti će se morati zasnivati na industriji) .. da ne potpadne ni pod kakav shematizam.betonu . Četiri godine nakon toga (1923. Polemička istupanja Van Doesburga u krilu samog Bauhausa pretpostavlja se da je Theo van Doesburg bio glavni vinovnik Bauhausovog zaokreta i odustajanja od ekspresionizma zanatske proizvodnje i misticizma.1926 Le Corbusier i Pierre Jeanneret daju sistematski prijedlog 5 točaka nove arhitekture: 1.1933: Mies van der     ostvarivanje osnova kreativnosti humaniziranje funkcija racionalizacija novih oblika izvršavanje neophodne stručne pripreme za industrijsko oblikovanje. izgleda da su i studenti Bauhausa odbacili to novo jedinstvo umjetnosti i tehnologije. ”. Gropius). stupovi . 1.1925 paviljon esprit nouveau + plan voisin . volumen. slobodan plan – tlocrt 4.1929-31 vila savoy . predstavnici apstraktnog i kubističkog slikarstva. 7. a umjetnost nije ništa drugo već intenziviranje obrtničke vještine.konstrukcije u betonu i željezu . To je bio jedan od razloga zašto Bauhaus tada ostaje više kao genijalna škola . L.. piloti... živjela nova mašinska umjetnost Tatlina!” 4. 3. pa su Gropius.u ovom slučaju naučni racionalizam Meyera umjesto “formalizma” onih koji su otišli.CIAM . Berlinski dadaisti sa svojim čestim izložbama anti umjetnosti i proglašavanjem nove mašinske umjetnosti: “Umjetnost je mrtva.membrana . Kao učitelji bili su pozvani pretežno slikari (izuzev kipara Gerharda Marcksa). To su bili: Vasilij Kandinsky.1935 vile radieuse Voditelji Bauhausa: 1919 . grCkoj. Oscar Schlemmer. Moholy-Nagy. Georg Muche i drugi.1930-2 pavilion suisse . povezuje ga sa sadašnjošću. Promjenljivost Gropiusovog opredijeljenja (ekspresionizam funkcionalizam): U prilogu ekpresionističkom manifestu iz 1919.1933 4. Feininger. priv. forma: propagira praforme (gotička arhitektura nije lijepa jer nije bazirana na praformama). 3.arhitekturi) . kipari.1922.” (W. Mogući utjecaji na promjene u Bauhausu su: 1. već pristup životu i novi stav prema njemu.1907 susreo se s gamierom i posjetio samostan ems u toskani .1923. 6. a ne duh ovog stoljeća. daje tri upozorenja za arhitekte: 1. Laszlo Moholy-Nagy. a kasnije Schlemmer i Klee bili prinuđeni da odu nakon što su studenti zahtijevali višu pedagošku 24 . slobodna fasada .priprema za budući industrijski design. ne tražeći stil.1924: Weimar 1924 . traži najživlju maštu i disciplinu.1927 vila u graChes-u+ Weissenhofsiedlung + natiečai za ligu naroda .ideje propadaju čim se prihvati kompromis…treba se vratiti zanatima. napušta konvenicionalne i tradidonaIne rnetode . te ekspresionizma. Umjetnik je zanatlija višeg stupnja.1920 -25 pise u easopisu "L'Esprit Nouveau" nizove idealistickih textova . Johannes Itten. crkvi. gotovo svi studenti Bauhausa posjetili su njihovu izložbu u Berlinu (El Lissitzky: govornica za Lenjina 1920. Gropius napada funkcionalizam kao prokletstvo. već sadrži sve elemente kasnije Bauhausove sinteze). Breuer. vlasništva. koji je prethodio pravom studiju. Kongres progresivnih umjetnika održan u Düsseldorfu u svibnju 1922. što proklamira u predavanju “Umjetnost i tehnologija . policije . Nakon svih onih prijašnjih napada na funkcionalizam Gropius sada funkciju i tehnologiju ističe kao primarne odrednice.. Međutim 1928. Časopisi “De Stijl” i “Esprit Nouveau”.) . Bayer. preuzimanje funkcije nošenja rasterećujući vanjske zidove (funkcionalna nezavisnost skeleta) 2.novo jedinstvo”. a imao je zadatak da budućeg studenta oslobodi konvencija. bez zidova. Napisi Le Corbusiera .1915 razvija 2 ideje: Maison dom-Ino + villas pilotis .1932: Dessau 1932 . . . elemenata Le Corbusier (1887 .veliki utjecaj na Le Corbusiera Auguste Perret (1874-1954) . -1916 villa schwab -1919 maison moneta (povezivanje po horizontali) .”. potezi slobodnih prozora 5. blizak vremenu i njegovim problemima.slobodno kroz prostor. već umjetničko djelo autonomne vrijednosti.1928: Walter Gropius 1928 . Gropius je htio da Bauhaus bude prožet životom..1908 ked hoffmana.vrt na krovu objekta 3. u zanatstvu je praizvor stvaralačkog oblikovanja. Ruski konstruktivisti . svi mi moramo se vratiti zanatu.charles-edouard jeanneret . Gropius: ”Novi oblici ne mogu se nametnuti ako društvo (proizvodnja) nije zrela da ih prihvati”.1922 Maison citrohan (povezivanje po vertikali) + villa contemporaine (3 milijona stan.1933: Berlin Rohe Tony Garnier (1869-1948) .studijska putovanja po francuskoj. 5. 1908-09 ked a.graditi sa fantazijom bez obzira na tehničke poteškoće. Sjedišta Bauhausa: 1919 .važna su njegoya nastojanja na području standardizacije i industrijske prefabrikacije gr. da bi 1922. U prvo vrijeme očiti su utjecaji futurizma. došlo do zaokreta. Paul Klee.perreta u parizu. a čiji su predvodnici bili van Doesburg i Lissitzky.. socijalistički grad. krovne terase . 2. on nije produkt primjene umjetnosti. 2. bliskim i dalekim istokom .vizija mediteranske socijalističke Arkadije . oblikovni upotrebni elementi ne nastaju dodavanjem ukrasa koji bi skrivali ili popravljali ružne i bezoblične dijelove.35 000 stanovnika. Manifest Bauhausa: “Arhitekti. a trebali bi je isticati. plan je začetnik.) Gropius potpuno mijenja stanovište zahtijevajući “funkcionalnu” arhitekturu. Prema shvaćanjima Bauhausa. pise knjigu aKa pravoj arhitekturi" . Sastanak G-grupe i konstruktivističko-dadaističke internacionale u Weimaru u rujnu 1922.paralelno s novim koncepcijama. Za naciste Bauhaus je bio eksponent izopačene umjetnosti “entartete Kunst” i leglo boljševizma u kulturi..To je racionalistička škola s tendencijom funkcionalizmu koja pokreće umjetnika iz njegovog svijeta. italiji.1965) .strogo funkcionalna arh. površina: otvori često uništavaju formu. da probudi njegov individualni dar i da ga duhovno pripremi za budući studij. Fundament Bauhausa postao je pripremni kurs Johannesa Ittena.1930: Hannes Meyer 1930 .studirao na ecole des Deaux-arts . 1910-11 ked behrensa u berlinu .značajna kuća u rue franklin u Parizu 1903 (prva manifestacija slobodnog tlocrta u stamb. Program Bauhausa bio je: orijentaciju .. Schawinsky. Nakon Ittenovog odlaska taj tečaj su nastavili voditi najprije Moholy-Nagy te Josef Albers koji ostaje voditelj tog kursa sve do zatvaranja škole.utjecaj koji je po snazi izgleda bio ravan svim ostalima zajedno.afirmira konstrukcije u arm.

2 interpretacije: ..stilovi su jedna Iaž.. staklo) prvi je radikalno prekinuo s tradicijom građevinskih formi . kolorizam i plasticitet u detaljima.. stvara vrtove na krovovima i strujanja ispod kuće (Marseilles).dominatan je pogled iz kuće.1950-54 kapela noire dame.23 različita tips stana . kontakt vanjskog i unutarnjeg prostora je prisutan.tradicija počasnog dvorišta na dvorovima (aristokratska stambena tradicija) .1948 modulor . -STATIČNO .estetika: odmak od njegove dotadašnje prakse = grubi armirani baton ideja drevnosti) Bolnica u Veneciji gusto tkivo savršen sustav komunikacija precizni (kanali + pješaci) složeni logika grada kao poticaj za projekt (postojećeg tkiva) elaborirane jedinice (interijeri i eksterijeri) arhitektura mreže u stanju stalnog rasta kolektivno vernakularno ideja organskog rasta. a ne stavljanje na scenu .” (s predavanja na L’Ecole des Beaux Arts) Le Corbusier je veliki plastičar. do njega je došlo kada se 19.DINAMIČNO .arhitektonska promenada (rampa): naglasak na putovanju. Postoje dva tipa osjećaja: primarni i sekundarni. ali samo iznutra prema van. ne arhitektura 25 . ali ako me dirne u srce to je arhitektura” Vila Savoy . .primjenom novih građevinskih materijala (beton. ali si još uvijek povezan sa okolinom = nisi još u potpunosti u kući .. “Arhitektura je akt ljubavi. geometrijsko tijelo je najljepša forma pod igrom svjetla i sjene" "građenje je vještina.skelet + ispuna (paluba broda .. Objekt je plastika u prostoru.intenzivna interakcija stanara ( kritika: nema ni približnu interakciju kao kod tradicionalne ulice) .krov: intezivno korištenje (slobodne forme) . piše knjigu “Kad su katedrale bile bijele” arhitektura je organizirani zanat pod imperativom nove odvažne tehnike. Pariza.svaka pojedinačna jedinica ima cijeli niz različitih poprostora . i tijekom naredne dvije godine on je u časopisu “L’Esprit Nouveau” pisao nizove idealističkih.na Iiniji ulaza . Primarni su oni koji se bude podjednako u svim ljudskim bićima uslijed jednostavne igre oblika i primarnih boja. Javlja se novi duh konstrukcije i sinteze rukovođen jasnom koncepcijom. jer postoji arhitektura kao stvar umjetnosti. Sekundarni osjećaji su oni koji su drugačiji kod svakog pojedinca.ritual ulaženja .velika parcela. arhitektura se guši u običajima. slobodni tlocrt. zanesenih tekstova koji su imali velikog odjeka u Berlinu i Moskvi i koji su stvorili onu opću atmosferu u kojoj su se odvijale sve kasnije diskusije o “novoj arhitekturi” u vrijeme njenog “herojskog” perioda.”.kuća je stroj za stanovanje. na izložbi u Weissenhofu pokazalo da postoji jedinstvo u intencijama i shvaćanju stila nove epohe među vodećim pozvanim arhitektima..A.jedna ulica opslužuje 3 kata . vertikalna dimenzija je jaka..tradicija + fakti suvremenog drustva = mlada značenj.kroz 5 točaka: stupovi.projekt je ponovo aktualan nakon postmodeme (odgovara današnjim uvjetima): • • • • programatska neodređenost funkcionalna fleksibilnost heterogenost programa uvijek u stanju nedovršenosti Charles Eduard Jeanneret.”... geometrijsko tijelo je najljepša forma pod igrom svjetla i sjene...Jencks kaže da su ovdje elementi Le Corbusierove arhitekture samo zamijenili mjesto. ono što je bilo unutra izišlo je van i obratno..umivaonik .17 etaža .unutar kuće si . priprema za ulaz . – Congrès Internationaux d’Architecture Moderne C 1/ 1928. čelik.terasa . 1924. 1943. Stil je jedinstvo principa koji potiče sva djela jedne epohe i koji proizlazi iz stanja karakterističnog duha.1964 venice hospital . no naglašava da bi nedovoljno bilo samo graditi. Definira umjetnost i tehniku kao dvije paralelne vrijednosti.nije centralno položena . a naša epoha fiksira svaki dan svoj stil" ". Brojna predavanja studentima Bonna. ne na kuću . piše knjigu “Ka pravoj arhitekturi” gdje kaže da neophodnost arhitekture proizlazi iz neophodnosti kuće.” "arhitektura je igra volumena pod svjetlom (znanstveno ispravna i veličanstvena igra)" "elementi praforme. Elementi praforme.pranje je simbolična gesta.stilovi su jedna laž.. Tu su zidovi i krov šuplji da bi bili debeli i plastični . . jer zavise od njegove kulture i duhovnog naslijeđa. Arhitektura je igra volumena pod svjetlom (znanstveno ispravna i veličanstvena igra). ali ako me dirne u srce . promet) .standardno obikovan umivaonik . restorani.. a naša epoha fiksira svaki dan svoj stil. fenomen emocija. “Građenje je vještina.) . ističe se građevinarstvo. uzbuđenje.prizemlje: stupovi (komunikacija.tradicija zdenca u počasnom dvorištu .1957-60 samostan la tourette . hotel.izolirana u pejsažu..1945 "3 humanistiCka naeela" -1947-52 unite d'habitation . promjene mogucnost promjene funkcije . “.. arhitektura se guši u običajima..kontiniurani kadar) . u La Sarrazu prvi kongres CIAM-a.. proizvod duha.u sredini bloka je ulica s javnim sadržajima (dućani.M. staklo) prvi je radikalno prekinuo s tradicijom građevinskih formi..pristup jedino autom (auto je iznimno važan) . otvaranje vizura ...odizanje glavne etaže od tIa Unite d'habitation . čelik.I.du haul .kuća je stroj za stanovanje. 1923..” Primjenom novih građevinskih materijala (beton. C.VII. odmaknuta .to je arhitektura.1950-51 chandigarh plan .” Navedenih 5 postulata karakterizira arhitekturu Le Corbusiera.linoleum + industrijski rukohvat . “.staIna tema: odnos individualnog / kolektivnog citati: ". da bi kulminacija plasticiteta bila u kapeli u Ronchampu." "stil je jedinstvo principa koji potiče sva djela jedne epohe i koji proizlazi iz stanja karakterističenog duha. stara sjećanja .prvi kat: . počevši od listopada 1920.prizemlje: rampa: -ceremonijalni pristup . nalazi se na vrhu brijega .1952-64 objekti u chandigarhu .

Berlin.nezavisni su i još jače naglašavaju vezu unutrašnjeg i vanjskog prostora (u kući - 11/1960. transparentnost. zbog negacije svake veze sa prošlošću. Bridgewater.pronalazi jezgru i autoritet smjera kretanja se pretvara u kružno gibanje oko jezgre. 9/ 1953.dolazi do maksimalnog pročišćavanja.dolazi do kristalizacije forme (Farnsworth house). Aix-en-Provence tema “Habitat” (ljudsko stanovanje) rascjep nova generacija Team X (grupa 10) koja napada heroje moderne dobivaju zadatak organizirati X. a to vodi statičnosti . industrije i obrazovanja.od 1928-56 tajnik CIAMa .postoji samo bočno širenje. Hoddesdon - tema: ”Gradski centar . 1949.dolazi do simplifikacije i pročiščavanja prostora i praforme . materijali su savršeni . u Frankfurtu tema kongresa bila je “minimalni stan”.ploča je zaštita prostora. Domena objekta: konstruktivni elementi Domena subjekta: “vječni prezent” = postojanost (stabilnost) ljudske psihe kroz povijest. treba mu dodati akcent. a unutar toga su stupnjevi prostora . brod između Marseillesa i Atene tema: funkcionalan grad Atenski kongres Gideioniva “normativna povijest” interna arhitektonska povijest Rim – rana renesansa Druga koncepcija prostora: unutarnji prostor barok 20. ulaz je anoniman. povijesno naslijeđe. nama simetrije osim u detalju . onda su to elementi praforme .sukob istoka i zapada”.“Prostor. nama granice unutra van. pitanje klasa itd.vertikalna dimenzija je fiksna .Dubrovnik tema: ”Habitat” posljednji sastanak Team Ten opet napada “heroje moderne” zbog diktiranja svoje volje. u dinamici dvodimenzionalnog prostora. 10/ - Miesov rad maze se podijeliti u 2 faze: I faza: .stup je tanak i ostaje sloboda formiranja prostora. 1929. “Desetljeće suvremene arhitekture 1937 . arhitektura” piše intelektualn projekt aritekture. u Bruxellesu tema je najracionalnija izgradnja i otkup zemljišta. potreba za jedinstvom znanja i osjećaja. prirode. promet. kategorizacija rješenja u grupe: stanovanje. praforma vodi statici i neutralnosti volumena. smanjuje se dinamizam . neautoritetni prostor ."bogatstvo je u pročišćenom skladu. 1952. Ludwig Mies van der Rohe (1886 . brno 1930-32 vodi bauhaus 1937 emigrira u SAD 1938 predaje na IIT-u 1940 projekti za IIT-i 1946-50 famsworth house 1950-51 lake shore drive 1952-56 crown hall (lIT) 1953 convention hall 1954-58 seagram building ny (sa p. donesen je statut sa sljedećim ciljevima: • utvrditi današnje probleme arhitekture • iznova formulirati ideju moderne arhitekture • proširiti ovu temu na sva tehnička. kompšarativna usporedba 34 europska grada 5/ 1937. rad.johnsonom) 1962-68 naconalna galerija u berlinu 7/ 8/ tema:”Inventar”. prostor-vrijeme Egipat .1947”. .. Oterloo već raspad CIAM-a nisu prisustvovali velikani moderne - Team Ten izlazi sa zahtjevima koji su izvan okvira CIAM-a. eksterna povijest Ekonomija. manje je više. stupovi više nisu u prostoru već izlaze van . politika. povijesno opravdanje modernizma – gleda arhitektonski projekt kao pripremu za modernizam – utopijska koncepcija 26 . privredna i socijalna područja • pratiti rješavanje arhitektonskih problema 1930.što je i gdje je” prvi sukobi. kongres. definicija zoninga. žariste interesa u taj kontinuirani.mies kaže da ako su armirani beton.unosi akcent (voda. zelenila. Pariz tema: “Stan i slobodno vrijeme”.karakterizirana je jos veći traženjem vanvremenskog ..tlocrti su puni dinamizma. Bergamo tema: ”Arhitektura i društvo . osunčanja. svijet je zahvatila nova socijalna realnost i arhitektura mora pratiti sve ono što se događa u tehnologiji. 6/ 1947. zbog zamjene jednog akademizma drugim.. prostor teče.. rekreacija.1969) 1908 radi ked Behrensa 1911 nekoliko kuća u neo-schinkel stilu 1912 kroller kuća upoznaje se s radovima Berlage-a magazin G. povijest kao kontinuitet – ideja vječnog prezenta. Brick house II faza: . november-gruppe (1918) 1923 brick house 1927 weissenhofsiedlung 1928-29 njemački pavilion u barceloni 1930 vila tugendhat. treba posvetiti pažnju urbanizmu.2/ - 3/ 4/ na tom kongresu doneseno je nekoliko ključnih točaka.Grčka Prva koncepcija prostora: puni volumeni raspoređeni u prostoru osjećaj cjeline - Atenska povelja: kritika grada i smjernice razvoja. Zadnji skup CIAM-a. ploča i čelieni stup karakterizacija našeg vremena. 1933. teme: internacionalni stil (političko) racionalna arhitektura (tehnologija) funkcionalna arhitektura (program) Siegfried Gideion . vrijeme obnove. vrijeme." . stoljeće treća koncepcija prostora: simultanost. Pozvani su Kenzo Tange i Louis Kahn. znanja. skulptura). pouzdano načini uspostavljanja odnosa između ljudskog doživljaja prostora.prim: Barcelona. 1956.

moj napad nije protiv oblika.prostor je statičan.analiza kroz prostorn ikoncept: • postament • linija kretanja: ulazimo hočno.65 jonas salk institute.Mi odbacujemo svu estetiku. kodirane poruke. samo danas može dati oblik. california beton + drvo + travertin . skelet. no za razliku od Wrighta (prema Kahnu) u takvom prostoru nedostaje žarište interesa.Farnsworth on diže i donju plohu od tIa i sistem je toliko apstraktan da nama ulaza te tada mora stvarati ulaznu terasu i stepenice) . uvučeni. . nacionalno . . panoi kao prepereke (fliper .1959 ..njegove česte teme: • kretanje iz tame u svijetlo • zenitalno osvjetljenje • • • • puno razrađenjija ikompleksnija koncepcija organiziranja prostora tradicjonalne konstruktivne metode + tehnologije moderne arhitekture integriranje s prirodom preljevanje prostora Svjesno nas navodi na niz vjerojatnih iščekivanja samo da bi ih opovrgao ili ostavio.da prostor ne “iscuri”.1956 . sve doktrine arhitekture.odlazi u sad ..3 yale art gallery pažnja je jednako posvećena i primarnim i sekundarnim prostorima .naglaseno i tepihom (mirna zona).) . tanki stupovi i lebdeće plohe joj prkose 27 .1974) .1949-52 vijecnica . jer forma tendira neprolaznim i univerzalnim. zrake interesa ovise o vanjskom prostoru.analiza kroz proporciortall'!i koncept: sile: postament izražava silu težu. pobudu trazi u bogatstvu prir. ny . lokalno. komunicira sa svim suprostorima • • • plohe i volumeni: maestralno kontroliran smjestaj panoa .razbio je ugao (time je razbio sve) . la jolla.Mies je više apsorbirao japanske nego europske utjecaje.vrijednostima.1939 pavilion u ny (valoviti unutra nagnuti zidovi.intuicija je nositelj kreativnosti. oni ne izlaze iz njega i mora ih ograditi zidom .u americi suradnik gropiusa i wrighta . slobodni plan .ova druga faza je težnja za apsolutnom apstrakcijom u "kuću na četiri stupa" (stupovi su na sredini stranica) . treba odgovoriti traženju našeg vremena za realizmom i funkcijom. masovne produkcije) njemacki paviljon u Barceloni .znanje bez intuicije nije zivotno • • • • longitudinalni prostor uz bazen . -“. objekte stavlja u prostor.67 unitarian curch. . a gledati unatrag.fokus ranog modernizma se s Aaltom lagano mijenja (pitanje REGIONALIZMA u mod. refleksije. što samo djelomično nadoknađuje plemenitost materijala.analiza kroz oblikovno.. Louis Kahn (1901 .” Mies ne priznaje problem forme.60 newton richards medical research building.meke linije.kritičke operacije koje koristi su registrirani i qrihvaceni produkti tog istog zivota (u ovom slucaju. Berlin -apstrakcija kao strategija kiitickog podrivanja i destabiliziranja (na arh-simbolickoj razini) nezadovoljavajućih prilika aktualnog društveno-ekonomskog života ..dolje . talasanja vode. university of pennsylvania linearno + partikularno .duboka povezanost sa finskom starom drvenom arhitekturom i spec. finska jezera.. pučko. obloženi drvenim letvama) . jer on neminovno rezultira u čistom formalizmu...za razliku od Le Corbusiera. savijanje drveća. nego protiv oblika kao završetka. rochester.razbija povezanost izmedu arhitekture i društva ..industrijska istina. bazen počinje mijenjati naš smjer kretanja.usporedba karelijskog sela sa ostacima grckog hrama .gdje god tehnologija dostiže svoje puno ispunjenje . ali bespredmetno je pokušati upotrijebiti oblik prošlosti u našem vremenu. oblika (promatra skoljke. odnosno skulptura .) detalji: stup od 4 L profila obucen u krom (reflektirajuca kosuljica) Alvar Aalto (1898 -1976) Finska . Kahna). projekt nebodera u Friedrichstrasse.važna je samo putanja) • introvertirani prostor (ali fino balansiranje s otvaranjem) • igra širokih prostora i uskih prolaza • lančano povezani podprostori • srce kuće . Svaki KAKO je baziran na ŠTO.1947-49 studentski dam u cambridgeu . jer u skladu s postulatom teorije informacija da ukoliko je veća vjerojatnoća. utoliko je veće uzbuđenje koje se doživi ako se predviđanje ne obistini. samo problem građenja. dok je funkcija prolaznog i uzrocnog karaktera (funkcija se mora prilagoditi formi) .nove metode prihvaća samo u granicama humanog (tehnika mora biti povrgnuta potrebama čovjeka) .koncept: materijali: svaki pano je drugačiji (drugačije transparencije...stvaranje arhitekture je proces tijekom kojeg spiritualni aspekt forme mora biti transformiran u fizicku realnost .vernakularno. ali i njih modificira prema osobnoj viziji .strulduralrn...naglasak na organskoj funkciji . Nemoguće je kretati se naprijed.forma ie superiorna funkciii..ova apsolutna apstrakcija ga je dovela do kraja .osiromašuje arhitekturu za pojam treće dimenzije i za pojam gore .orjentiran lateralno (kontakt s vodom) Kolberova skulptura 'sunrise' žariste u bazenu bazen se otvara prema nebu i dnu aIi te ipak drži zatvorenim zidom . oblik kao cilj je formalizam..Igra panoa omogućava prelijevanje prostora i dinamičnost.reference na internacionalni stil: ravni krov.revolucionarna Miesova koncepcija: jedinstveni prostor koji slobodno fluktuira između zidova postavljenih u vidu paravana.korijen uspjeha mu je u kreativnoj organičnosti . moderna orijentacija Njemačke . čiste forme . Skoro sve njegove građevine sadrže te složene. ne sutra. ona pokreće spiritualnost . ostvarene rukom majstora iz kojih je istkan njegov istančani jezik... statičnost kristala tendira vječnosti. finskim pejsazem .mozes projektirati na razini forme (strukturalni racionalizam) .arhitekturi buduci da je glavna odlika modemizama bila upravo internacionallzam) .1939 vila mairea .” Arhitektura je volja epohe transformirana u prostor (time on ne negira prošlost). Mies svodi arhitekturu na dvodimenzionalnost: • donja ravnina za hodanje • gornja ravnina za osnovnu zaštitu .prelazi u arhitekturu.najvažnije pitanje nije ŠTO nego KAKO (za razliku od L.1929-33 sanatorij u paimiu .1937 finski pavilion u parizu ("šuma koja hoda") .1957 .. arhitektura ne jučer.oslobađanje od strogosti stereometrijske sheme oblikovanja.1951 .

ideja korjena i mreže Alison & Peter Smithson . Postavlja pitanje: Što kuća želi biti? .shema je mekana. 'donski manifest' . . kompozicija na osnovu forme 2.red koji je skriven u samom procesu (nevidljiv je) . primitivna.znanje bez intuicije nije životno. naglasak na svjetlu (kreirati jedan prostor je isto što i kreirati svjetlo). nezadovoljavajući efekt realizacija.. • Alison i Peter Smithson • Van Eyck • Jacob Bakema • Georges Candilis • Shadrach Woods • Giancarlo de Carlo.prijedlog za centar Frankfurta . naglasak na teksturi materijala 4. simplificiranje kompleksne socijalne situacije.spiritualna funkcija . ona pokreće spiritualnost . jer forma tendira neprolaznim i univerzalnim vrijednostima. indifernetnost na specifičnu lokaciju -1959 proglašavaju CIAM mrtvim . dok je funkcija prolaznog i uzročnog karaktera. materijalnost..zgrada mora poceti s nemjerljivim. generativna ideja koja drži cijeli zadatak -> ideogram .Njihova djelatnost bila je vrlo značajna 50-ih i početkom 60-ih godina. primitivna umjetnost • A & P Smithson . mora ići kroz mjerljiva sredstva kada je projektirana i na koncu mora biti nemjerljiva .novi brutalizam (poetics without retorics): • Du Buffet . impotentan funkcionalistički urbanizam. a ne toliko KAKO (za razliku od Miesa). sluzeci i sluzeni prostor 3. Bakema & Van den Broek “Arhitekt mora postaviti svoje novo djelo u konkretno vrijeme i prostor.arhitektura = promisljeno stvaranje prostora .grad u malom (Iabirint) .traženje identiteta funkcije.centralna. Važan je odgovor na ŠTO.tpicni elementi koji karakteriziraju Kahnovu arhitekturu su: 1. koncentriranje na samo jedan tip stam.) • prag • rast. hijerarhiifa prostora. dječji crteži. psihologija.postavlja pitanje: Sto kuca zeli biti? .analiziraju pojedinačne jedinice: idealno građene prema tebi i kontextu .htio je evocirati nemjerljivo u arhitekturi la jolla – zajednički prostori + privatne kubikule (pogled na more) = beton + tikovina Louis Kahn (1901 .1954.Urbino .funkcija je stvaranje duse u arhitekturi.naglasak na kontinuitetu • .) • socijalna etika i odgovornost • odnos obitelji i grada (identitet – pripadanje tom gradu) .fotografije zrnate strukture ( vitalnost u odbacenim stvarima. odnosi) • niz novih disciplina (antropologija.refleksija toga je hijerarhija prostora u smislu funkcije: služeći / služeni prostori .slobodno sveučilište u Berlinu .Bakema pise kritiku atenske povelje: strogo zoniranje. komadici stakla) • Henderson . hijerarhija prostora.slijede ideju Smithsonovih o razdvajanju funkcija po razinama . naglasak na svjetlu (kreirati jedan prostor je isto sto i kreirati svjetlo) . Funkcija se mora prilagoditi formi. služeći i služeni prostor 3.. estetski odbiri .tema monumentalnosti +elementarno i arhetipsko u arhitekturi . nakupine.objekta: visoki blok.etika projektiranja .. Zgrada mora početi s nemjerljivim. a ne tehnologija .analiziraju povijesne primjere: specificne urbane forme i njihov utjecaj na Ijudske odInose . tako da on predstavlja posredničku sponu između prošlih i budućih značenja.Grupa radikalnih mladih arhitekata raznih nacionalnosti kojima je povjerena priprema X. ideje urbanizma • sinteze arhitekture i drugih umjetnosti • Giancarlo de Carlo . .kao antiteza Corbuove Ville radieuse . iskonska umjetnost.osnovne ideje: • Organska cjelina (kluster. Tipični elementi koji karakteriziraju Kahnovu arhitekturu su: 1.” . TEAM TEN . Intuicija je nositelj kreativnosti. rusevinama) • Paolozzi .gruba. Funkcija je stvaranje duše u arhitekturi.kritike • • • • • Unitea: nedostaje kontinuitet urbane strukture obitelj je drugacija od samostana pojednostavijeno nisu uspostavljene socijalne veze artificijelna izolaclja . a ne tehnologija.kritika: apstraktni funkcionalizam..organični red ( ne geometrijski) . mora ići kroz mjerljiva sredstva kada je projektirana i na koncu mora biti nemjerljiva.kahnova arhitektura je utemeljena na socijalnoj viziji (arhetipski uzorci drustva) . neobrazovani umjetnici. rahla (moze se bile gdje interpolirati i prilagoditi postojecim situacijama) 28 .žele izderivirati formu koja će stvoriti novu zajednicu .art brut (textura.. cirkularnost • habitat. sterilnost. kompozicija na osnovu forme 2. kongresa CIAM-a.. Refleksija toga je hijerarhija prostora u smislu funkcije: služeći i služeni prostori. materijali: katran. Stvaranje arhitekture je proces tijekom kojeg spiritualni aspekt forme mora biti transformiran u fizičku realnost.1974) Forma je superiorna funkciji.kontextualno uklapanje Candilis+Woods+Josic .naglasavaju da treba rekonceptirati moderni pokret .teme: problem identiteta problem složene prirode ljudskih interakcija (utjeca forme – ljud. promjena • mobilnost.odnos individualnog / kolektivnog na vise razina (multipliciranje komunikacija) GOLDEN LANE utjecaj unites i ATBATA podignuta ulica je multiplicirana i otvorena shema zgrade je bila organizirana prema atrakcijama u okolišu ulica trg unutarnje dvoriste natjecaj za BERLIN . naglasakna teksturi materijala 4. pijesak.nastavljanje u urbanoj strukturi .

Cambridge.1955 . plosno .silno uijecajna zgrada (holandska skola) . nuzno mora doci do odredenih formalnih izbora.predlaže Colquhoun . G.projekt groblja San Cataldo u Modeni.05.2004. Quatremere de Quincyja. viseće konstrukcije. Padova.razlicite realnosti unutar jednog prostora . kako bi one mogle ispuniti pukotine u arhitektonskom "vokabularu" koji nikada ne moze biti kompletno determiniran. polovice 18.mreza mjesta posvecena djeci .nastavljanje. Uocenu konceptualnu (semanticku) otvorneost pojma tipa ilustrira primjerom Rossijeva projekta za gradsku vijećnicu u Trstu.) • studijska putovanja u Afriku • radikalna umjetnicka grupa COBRA . razlucujuci razlicite jedinstvene kategorije arhitekture i reafirmirajući ideološku dimenziju projektantskih operacija. konvencionalnu i kulturoloski uvjetovanu prirodu arnitektonskih kodova.protiv ideje visoke umj. 1976.. Colquhoun upozorava da tijekom projektantskog procesa.naglasak je na odnosima (ideja strukturalizma) POSTMODERNIZAM TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semester 2003/04. Anthony Vidler "The Third Typology". 8/ 04.kontinuitet .piazza .ideja igralista je provucena ideja derivea . Colquhoun-lstražuje problem tipologije i uspostavlja jednu od suvremenih teorija tipa u arhitekturi.ideja grozda Aldo Van Eyck . koja koketira s oblicima zatvora kasnog 18. oblici . Architectural Design 33.modulama mreza 3. 1982.U knjizi L'architettura della citta nadograduje se na Arganovu raspravu de Quincyjeve teorije i dalje razvija temu tiplogije A.).6/1967. nema ujednacenog kretanja) .1960 . stoljeca. Alan Colquhoun "Typology and Design Method". .imitiraju dječje kreacije (umjetnost je igra) .. sektori .. tumaranja gradom = derive ( na taj način regeneriraš svoje iskustvo grada) Constant .sretni.C.) .elementarni geom.. Zastupa svojevrsnu otvorenost pojma tipa. za igru..modul nadsvoden kupolom 29 .L'architettura della citta. Colquhoun time ujedino najavljuje i arbitramu. takto i u smislu njegovih sintaktickih odrednica.veliki trg kao vrata . . A.psihogene rute gradića Alba + privremeni smjestaj za cigane = Novi Babilon (globalni sistem. kontinuitet urbane mreže . grad-kolaž i "treća tipologija": Rossi. Vidler paziva promatraca. Editions des Archives d'architecture madame...meandrirajuci hodnici su tretirani kao ulice grada (grubi materijali. (The Architecture of the City. društvo postaje toliko oslobođeno da sve postaje igra . ciste elementarne forme.fragment njihove šire urbane filozofije . A Vidler -:Nastavlja se na Rossijevu diskusiju "autonomne"arhitekture.upoznaje kulturu dogona (karakteristike: nagli prijelazi iz svjetla u tamu.. ideja besciljnog lutania.cjelokupni pristup urbanizmu i gradu.utjecaji: • kasni Le Corbusier (vernakularno) • grupa avangardnih umjetnika (klee.36x3. stalna cirkulacija.ima drugačiji pristup od ostalih članova .primame boje .kupolaste forme. element kucnog praga) .nema perspektive. esej: produkcija prostora .drustvo. posebno onih pseudoznanstvenih tvrdnji arhitektonskih empirista da mogu doci do potpuno nearbitrarne arhitektonske forme iz cistih funkcijskih odrednica..primitivne figure . Bruxelles. koncept momenta.okvir za resocijalizaciju napustene djece .prosireni element tranzicije (unutar trga jedan manji zasticeniji prostor) . 1753.prvi izgrađeni primjer tepih arhitekture . Arena 83. za sex.prakticira postupak selektiranja i aranžiranja odredenih konvencionalno konstituiranih organizacija gradevina. te postavlja koncept interaktivne tipologije. da razmotri primarnu temu zgrade (gradsku vijecnicu) u svjetlu • • franc. Abbe Laugier model prvobitne kolibe.osnovna skola Fagnano alone.simbol po kojem arhitektura jest. Argan . 1978. mondrian.U eseju "o tipologiji u arhitekturi" ozivljava interes za ideju tipa i modela.mreza kao ideja rasta.stambena zgrada u kompleksu Gallaratese. . Rowe. Arhitekt u svome radu .ono izmedu odnos arhitekture i urbanizma .36 . i tako “poduzima voljne odIuke u svijetu tipova a te voljneo dluke tada objasnjavaju njegovu ideolosku poziciju u arhitekturi".) prag . Arhitektura grada. Milano 1970. 1972.caste) THE ECONOMIST BUILDING . malo veliko. stoljeca. francuskog teoreticara 2. Quatremere de Quincy ideja tipa i modela 1788. zbog neminovnog nedostatka dovoljnog broja determinirajucih elemenata.svaka jedinica ima sve elemente kucne jedinice i svoj vanjski prostor .njegove teme: • • • • • identificirajući elementi (u njima sa mozesprepoznati) ideja bazicne Ijudske postojanosti (zanima se za samo ono što je ostalo isto) koncept dvojnih fenomena (čovjek . • Lefevre: analizira svakodnevni zivot. "citaca". Rossi . grozda . a uporabu tipa u projektantkom procesu tumaci kao proces prijeko potrebne i neminovne supstitucije i distorzije već poznatih tipoloških konfiguracija. mobilna arhitektura.unutar jedinice cijeli niz podprostora s kojima se mozes identificirati . brancusi.. GRADSKO SIROTISTE . kako u smislu njegovog semantickog znacaja. zatvorena unutarnja dvorista. filozo De Bor (drustvo spektakla) . a pogotovo ne tek dimenzijom funkcije. osjecaj zatvaranja .12/1963. Colquhounov esej oštra je kritika funkcionalizma u modernoj arhitekturi. MIT Press..ideja razorenog grada .meandriraju6i putevi (prostor za interakciju) .. Rational Architecture.1947-78 projektira niz djecjih igralista (oko 700) .kuća mora biti mali grad ako želi biti prava kuća i grad mora biti velika kuća.odvajanje komunikacija na vise razina (pjesacki . REKAPITULACIJA KONCEPTA TIPOLOGIJE: Giulio Carlo Argan “Onntne Typology of Architecture". Vidler (termini i nazivi) Aldo Rossi ."analogne" arhitekture i grada.

ovdje tako dostiže svoj konacni vrhunac. 30 . govori jezikom ispražnjenosti i tišine. 88-111.Aldo Rossi. Cambridge. Palladijev projekt za most Rialto. Aldo Rossi Teži monumentalnosti i korištenju osnovnih geometrijskih oblika koji proizlaze iz asketizma forme i sredstava. New York. hr. Povezuje teoriju i praksu. New York. sIr. Arhitektura ne smije svijet uljepšavati nego ga treba pokazivati onakvim kakav on jest (jer je lažna svaka ljepota koju kreira arhitektura). sir. Iz takve “ontologije grada" može biti konstruirana arhitektura koja kreira tilpoloske analogije arhitektonskih elemenata od kojih i nastaje. kao takva. . 1996.Anthony Vidler. njegova suprotnost: Uz konceptualnu otvoreriost pojrna tipa. Introduction to Rve Architects. Princeton Architectural Press. mora odbaciti svaki materijal izvan samog arhitektonskog jezika.sekundamih asocijacija . kuće. omogućava koncepciju svijeta koji mozda nije nikada stvarno postojao.. a ne da se samo igra s njihovim metaforickim znacenjima (značenjima koja su u tim tipovima nekada prebivala).Aldo Rossi. Massachusetts/London.Colin Rowe i Fred Koetter. "The Third Typology" (1976). uredila.. 1982. MassachusettsILondon. (Rad napisan 1973.Anthony Vidler. I autonomiju arhitektonske forme i njenu evidentnu heterogenost. Njegova teorija grada-kolaža u sebi je dodatno razrađena uvođenjem distinkcije izmedu "bricoleura" i "inženjera". Vidler .nthologyof Architectural Theory 1965-1995. ekscerpti iz Collage City (1975). Michael Hays. urE~dio K. Princeton Architectural Press. tip se povezuje sa formama i načinom života. Zemljopisna transpozicija monumenata na lokalitet projekta za most Rialto ustanovljuje grad koji mi poznajemo a koji se pretvara u mjesto čistih arhitektonskih vrijednosti. dispoziciji dijelova. idealno i empirijsko. . pretisak s predgovoromu: ria". Dolazi do svojevrsnog "blokiranja" odnosa tipova. Naime. Ugodnost građevine ovisi o: 1... od kojih je jedan projekt. mozda.. historijskog. str. Rowe " . pretisak s predgovorom u: Theorizing a New Agenda for Architecture: An/J. a u svojem se spoju. The Architecture of the City. Opredjeljuje se za smireni simbolizam oblika. Call1bridge. društvo je postalo iIi sarno u sebi u potpunosti zatvor. ali se svejedno moze dozivjeti i provjerii. “stalak i izlozak”. arhitektura kolaža tako postaje transhistorijska. pretisak u: Architecture Theory since 1968. prerade mitskih slika te odsustvo svake želje za sintezom. u svojoj samoj autonomiji. Na primjer. mi ovdje prisustvujemo jednoj logicko-formalnoj operaciji. U tom smislu tip funkcionira otprilike kao knjizevna metafora. francuskog antropologa Claudea Levi-Straussa. konstruirani su ovdje kao analogna arhitektura. Ideološka funkcija arhitekture je kritika realnosti i zato su mnoge njegove građevine nevesela mjesta života. situaciji 2. zavisno od društva.Kate Nesbitt. pretisa~s predgovorom u: Architecture Theory since 1968. 284-293. Njegova arhitektura je često nekomunikativna. Te paradoksalne mogućnosti analogne arhitekture Rossi opisuje u svom razmisljanju o Canalettovoj slici "analogne Venecije": “U tom smislu. ali i nevesela mjesta smrti. pretisak s predgovorom.ufedio K Michael Hays.str. a ta transformacija se nastavlja preko prvih stambenih tipova. 1998. arhitektura otkriva u samoj svojoj autonomiji . uredila Kate Nesbitt. života) pomoću neceg što je neupitno i eminentno arhitektonski modalitet. 354-358. kao i razmatranjem figure zakona kao specffičnog obećavajućeg modela za arhitekturu. u casopisu Architectural Review 158. tip i kontekst. pretisak s predgovorom u: Architecture Theory since 1968. Analogija Venecije koja je ovdje rođena stvarna je i potrebna. Colin Rowe "Collage City (s Fredom Koetterom). “. pretisak s predgovorom 0: Theorizing a New Agenda for Architecture: An Anthology of Architectural Theory 1965-1995. urušavajući sve svoje kategorije u set repetitivnih varijaciia na temu “strukture i događaja” Njegova ranija separacija "tijela-puti" (physique-flesh) od “pouke-riječi" (morale-word) kao dvojakih odrednica arhitekture. kao i analogni grad.AIda Rossi. Prisustvujemo “kolažu” Palladijeve arhitekture koja odgovara novome gradu.Colin Rowe. MassachtJsettslLondon. u funkciji potreba i težnje ka ljepoti. MIT Press. te odbacivanja svake društvenokorektivne uloge arhitekture (kao neodrživo utopijske). djelo. Tri Palladijeva monumenta.Neolitska sela predstavljaju prvu transformaciju svijeta u funkciji ljudskih potreba.) . njihove interakcije i prenašanja. stoljeca). sir. Rowe konstruira svaku od spomenutih referenci kao komponente složene (no “neutralne”) tehnike kompozicije koja uravnotežuje "strukturu i događaj". recepture za urbanu aktivnost) Koncept kolaža Colina Rowa . The MIT Press.Colin Rowe i Fred Koetter. kako bi postigla. čak odbojna. formi 3. England. . u: Theorizing a NeW Agenda for Architecture: An Anthology of Architectural Theory 1965-1995. An Analogical Architecture" (1976). Literatura: Rossi . njegovi dijelovi prvi puta objavijeni 1975. . grada i groblja. Basilica Palladiana i Palazzo Chiericati okupljeni su i prikazani kao da je slikar portretirao urbani kontekst iz perspektive vlastita sagledavanja. ekscerpti iz Collage City (1975). Vidier ispituje i njegovu "ontolosku" otvorenost. Rossijev projekt groblja u Modeni postize svoju dirljivost upravo iz konstruirane interakcije elemenata grobnice. 345-352..spajajuci u sebi kritiku utopijskih aspiracija modernizma (u "osmrtnici" moderne arhitekture) i prijedlog za radikalnu heterogenost naslijeđenih i preuzetih urbanihi arhitektonskih formi (u popisu njegovih strategija i receptura) . 942.Thoughts About My Recent Work" (1976). U naporu izbjegavanja svake vrste historijskog determinizma. 1978. 8/1975. . dok u onom trenutku kada taj lik konacno izgubi svoje prepoznatljivo znacenje. 6871. Princeton Architectural Press. interaktivni subjekt tipologije jest sam grad. Cambridge. “terapije". jedinstven ali i različit. Cambridge. Knjiga “Arhitektura grada” je novo shvaćanje moderne (grad je konstruiran za ljudske tvorevine). .. promisljanju na temu monumenata i uznemirujuceg urbanog karaktera u povijesti umjetnosti i povijesti misli. 258:263. The MIT Press." U svojoj paradoksalnoj sposobnosti da proizvede potpunu sliku i odnose strukture i objekata (da omogući dozivljaj i razumijevanje aktualnog.Aldo Rossi. .sažima veveliki dio problematike arhitektonskog postmodernizma. Uklapa se u neoracionalizam. . England. sir. ' . 1996.koncept kolaža prijedlog radikalne heterogenosti preuzetih i kombiniranih urbanih formi (strategije.. što objašnjava dalekosežno značenje i izniman utjecaj toga koncepta. . The MIT Press. .Hhe Third Typology': (1977). Vidler tako predlaze: "Dijalektika je ocita kao bajka: drustvo koje razumije aluziju na zatvor jos uvijek ima potrebu za takvirn podsjetnikom. "Cemetery of San Cataldo. 1996. u isti mah. godine. str. cija je priroda izvucena iz njegovih arhitektonskih elemenata. odbija svaku kompleksnost uz maksimalno korištenje minimuma. MIT Press.. ili. New York.kritika modernog urbanizma (kritika utopijskih dimenzija modemizma: "osmrtnica" moderne arhitekture) 1979 . England. ponovno potvrduje. i do stvaranja analognih momenata koji nisu postojali prije nego što ih je sama arhitektura tako jukstaponirala i postavila. pretisak s predgovorom u: nay. Da bi uspostavio svoj sistem autonomne rešetke i heterogenih fragmenata Rowe medutim. uredio K Michael Hays. Arhitektura na taj nacin. 266-294.pridruzenih implikacija proizlazecih iz uobičajenog razumijevanja sekundarne teme (zatvor kasnog 18.” Tip se razvija postepeno.prikriveni kriticki potencijal. uredila Kate Nesbitt. konkretnog. iz sagledavanja nuzno mora izbaciti svaku konkretnu povijest osim strege arhitektonske povijesti. 1998. Cambridge. Modena" (1971). 73~84. prornatran kao cjelina.djelo. sIr. 1998.

. Venturi (termini i nazivi) Argument za autonomiju koji se u arhitektonskoj teoriji javlja u 1970-ima primarno je kritika funkcionalizma u arhitekturi i njegovih ekstenzija. Ona. “Mit danas". kritički koncept bijelog pisanja (ecrituie blanche) ili pisanja “nultog stupnja”. Za Barthesa se ideologija ili mit sastoji od koristenja postojecih oznacitelja u svrhu namjernog i tendencioznog promoviranja nekih dominantnih vrijednosti određenog razdoblja. Dostatno detaljna deskripcija funkcija i odgovarajuća metoda njezine translaclje tako bi omogućila formalno rješenje jedinstvene točnosti. Claude Levi-Strauss Levi-Strauss generalizira de Saussureov aparat. sign se tako od dva dijela denotativnog znaka (njegovog oznacitelja / oznacenog) kao idodatnih značenja koji oni generiraju. Skup bricoleurovih sredstava ne moze se stoga definirati polazeci od projekta (kao sto je to slucaj s . igra. denotativnom. sa setom alata i materijala koji je konacan i krajnje heterogen.2004.signifier ) = ZNAK ( ( fr . sinkronijsku.signified ) ) znak –konstruirana cjelina u kojoj su odnosi zvucne Ijuske prema referentu inicijalno bili proizvoljni i nemotivirani Značenje dolazi iz međusobnih razlika i odnosa langue vs parole ("jezik" vs.signifiant ∗ engl . obnavljao ili barem održavao. prilagodavajući ga svojoj praksi antropologije. cvrstog znacenja. The Savage Mind. govor.. u isti mah 31 . glavno sredstvo za transformacijuaktualne heterogenosti kulture u naizglednu homogenost. Venturi Roland Barthes. tvrdi da prava priroda stvari ne lezi u stvarima samima. koji se tendenciozno i instrumentalno gradi na neposrednom. Ali arhitektonski se znakovi naprosto ne mogu derivirati iz same ideje funkcije. kao sustinsku vrijednost koja se mora direktno manifestirati u arhitektonskoj formi.Koncept tipa je nešto trajno i kompleksno . Levi-Sstrauss proucava mehanizam i znacenje mita. konotacija koncept “jezika drugog reda" .kako on to vidi nemgućnosti izbjegavanja i uspjesne kritike sveprisutnog ideoloskog aparata. U jeziku. strukturirano u smislu klasnih vrijednosti i interesa. kritlckog operiranja barata. denotativnom "jeziku prvoga reda" DENOTATIVN I ∗ OZNACITELJ = DENOTATIVN I ∗ ZNAK . smrt autora ecriture blanche Kasnije ce Barthes jos i dalje radikalizirati svoje stavove i ocjenu (neizbjeižno) ideoloski obojenih kodova i. kao jedini potencijalno operativni. 1957. Disciplina iz koje strukturalizam vuce svoje Koncete jest lingvistika. po njemu zvanu i "mit". denotativni znak postaje u cijelosti pocetna tocka za konotativni proces. status.metoda misljenja i istrazivanja koja. jer joj nista drugo nije na raspolaganju. klasu. Levi-Strauss Znak. već predstavlja slučajan ishod svih prethodnih prilika u kojima se taj izbor prosirivao. dijakronijsko Saussure:”Postoje samo razlike bez opipljivog.pretpostavljena transparencija arhitektonske forme u odnosu na neki vanjski sadržaj. inzenjerovim alatom. a ne vise onu narativnu. Konotacija (ideologija) je naime. u namjeri da sugeriraju "funkcijsko" značenje. pretpostavlja da on posjeduje onoliko alata i materijala koliko ima razlicitih projekata). moć. Njegov je instrumentarij ogranicen. Asocijacija kao pokretač inspiracije . koji za njega predstavlja neku vrstu jezika. Mitološka misao je stoga neka vrsta intelektualnog bricolagea.konotativnog.logički izraz koji prethodi i čini formu. mora koristiti taj repertoar za bilo koji zadatak s kojim se suocava. Levi-Strauss. Ta pretpostavljena direktna korelacija između forme i sadržaja jest ono što se pocinje sagledavati kao najsumnjivija karakteristika modemog induktivistickog funkcionalizma . Levi-Straussa mit promatra kao neku vrst jezika. 9/ 11. igra. iz cega se rađa strukturalizam. DENOTATIVN O ∗ OZNACENO KONOTATIVN O ∗ OZNACEN U Barthesovom sustavu konotacija oznacava "jezik drugog reda" iIi "sustav oznacavanja drugoga reda" – sustav koji se gradi na onom već postojećem. vrsta alata nije u neposrednoj vezi s poslom koji se izvodi. dijakronijsku. Levi-Strauss: bricoleur vs. mit: Barthes. Mitologije. sve znacenjske formacije. "izričaj") sinkronijsko vs. za razliku od inženjera. Strukturalizam je oposkrbio arhitektonsku teoriju sustavnom metodom i nacinom da kritizira funkcionalizam i razvije alternativne modele znacenja. zajedno one prompviraju žudnju za konzumacijom i potrosnjom. Konotativni znak sastoji signe . mit: Barthes. sve artefakte. Barthes postavlja model u kojem se denotativni označitelj i denotativno označeno spajaju i zajedno postaju novi konotativni oznčitelj. Tečaj opće lingvistike (Cours de linguistique generate) 1916.signifie ∗ engl . nego u odnosima koje mi konstruiramo i onda percipiramo da vladaju među njima. OZNACITELJ OZNACENO ( fr . dominaciju. mit: De Sausurre. Funkcionalizam vidi funkciju kao uzrok i sadržaj arhitektonske forme. no pravila igre mu nalazu da se snade s "bilo cim sto mu je pri ruci". u . na taj nacin da reducira sav kulturalni. njeni znakovi moraju pristići iz drugih izvanjskih referenci. Znak. Kod bricoleura se on moze definirati jedino po njegovoj potencijalnoj uporabi. Struktura. Ferdinand de Sausurre. već konotira i bogatstvo. slobodnu od bilo kakvih posredovanja i arbitrarne dijalektike alternativnih formalnih organizacija. Takav način. sto znaci. gdje se. iIi s bilo kojim poslom posebno. svejedno ograničen. -postavlja koncept znaka: toga projekta. buduci da su njegovi sastavni elementi skupljeni po principu "nekad moze zatrebati" Karakteristicno obiljezje mitoloske misli jest da se ona izražava pomoću heterogenog repertoara koji je premda opsežan. funkcija nije u sebi uvjet za formu nego prvo mora kao takva biti interpretirana. no.. medutim. na kontroliranu grupu privilegiranih označitelja.05. inžinjer Bricoleur je vjest u izvodenju velikog broja razlicitih zadataka. u principu. po njemu.Teatro del mondo TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semester 2003/2004. bar teorijski. odnosno ideoloskog ili mitoloskog jezika. denotacija vs. Funkcionalizam je pozicija koja predlaže sljedeće: pažljiva deskripcija programatske namjere svakog pojedinog projekta i sistematsko pridržavanje tog programa kroz proces projektiranja trebala bi rezultirati direktnom transpozicijom funkcijskih potraživanja u izgrađenu formu. uvesti. Konotativni proces Barthes tada prepoznaje kao operaciju ideologije. njemu za izvrsenje tih poslova nisu neophodne posebne sirovine i alati domisljeni upravo za potrebe Barthesov model sugerira da se odnos izmedu konotativnog oznacitelja i konotativnog oznacenog moze objasniti jedino kroz referencu na sire drustveno polje. Problemu mita pristupa kroz strukturalnu analizu." STRUKTURALIZAM . igra. tekstualni materijal. Na primjer: modna fotografija ne promovira samo odjeću.

prevladavanje patosa... stvaranje koje se kreće u starim formama i tehnici.” “Ja sam za bogatstvo značenja prije nego za jasnoću. . Levi-Strauss . Venturi zahtijeva dualizam. iz Italije se proširila po cijeloj srednjoj Europi. Eisenman Sintakticki sustavi Arhitektura "nultog stupnja". Smatrajući modernu izrazito monističkom.Volim elemente koji su hibridi više nego čisti. 2. bogat sadržajem 2..” “Arhitekti moderne htjeli su prekinuti s tradicijom i početi sve iz početka. Dualizam . umjetnost. oponašanje uzora bez vlastite duhovne i likovne invencije..generativnih + transformacijskih pravila. Supremacija Subordinacija Pregnantan 1. Uzitak u tekstu. na tragu prošlosti koliko i novatorski. Opće objašnjenje pojmova monizam. važan. jezika. kada dolazi do zrenja.nategnutost. iIi ponavljanje. Philadephia. Složenost i proturječnost u arhitekturi(Complexlty and Contradiction in Architecture). tekst koji uznemiruje. prije konvencionalni nego dizajnirani. kratak. fizičko i psihičko.uzde i zadovoljstva i uzitka .bilo da je to ideja. plohe. i u unistenju te iste kulture: on uziva u konzistentnosti vlastite osobe (sto predstavlja njegovo zadovoljstvo) ali traži i njen gubitak i kraj (što predstavlja njegovu ekstazu). njegovih osnovnih elemenata 2. i kontradiktorno. permutacijskih operacija Primjeri: 1. 1960. univerzalna vs. sažet. a unutrašnji je rezultat individualizma..05. premoć. tekst ekstaze [texle de jouissance] tekst je koji namece osiecaj gubitka. Robert Venturi. Više nije manje. jezgrovit. a istovremeno zahtijevali od te iste strukture sposobnost da potisne mogući primat senzualnog odgovora. tekst koji izrasta iz kulture i ne prekida s njom. On je subjekt dvostruko podijeljen u sebi . izmicanje.forthe North Penn Visiting Nurses' Association)."    u prvoj fazi razvoja. 10/ 19. jer on prije vodi u zastranjenje nego što nudi nove i prave vrijednosti. “Individualna situacija” gdje unutrašnjost odražava složenost. pun smisla. Na primjeru kuće za svoju majku. niti izvesti jedan iz drugoga. ispunjava i jamci euforiju. Više volim hibridne elemente nego čiste.. R. koji potkopava citateljeva povijesna. (1969-71) 2. oštrouman TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semestar 2003/2004. parole Noam Chomsky . 1973. nagriza konzistentnost njegovih ukusa. obIici koji se sagledavaju trebali bi. Manirizam . 1959. principa svijeta ili praelemenata. Pennsylvania. prvenstvo. nadmoć. duhovit. “. površinska. model jezika De Saussurre. idealizirali su sve primitivno i elementarno na račun raznolikog i profinjenog. Fasada je rezultat vanjskog i unutrašnjeg utjecaja zid je događaj.langue vs. Za razliku od toga. u okviru svoje fizicke prezentnosti.isključivanje svega onoga za što on misli da nije dobro i ne odgovara (karakteristika moderne) Inkluzivitet . svijet je praktički pluralistički.konceptualna struktura vs. 1972. značajan. Chestnut Hill. znatan. odraz vanjskih društvenih utjecaja. patka) Robert Venturi (1925) Složenosti i proturječnosti u arhitekturi: “. Arhitekt je odgovoran i za kako i za zašto (“i jedno i drugo”. -X (1972-77) elementi: linije. afektiranost.filozofski pravac koji pretpostavlja dva principa bitka (Descartes) odnosno način shvaćanja prema kojem tjelesno i duhovno. prije višeslojni nego jednostavni. nego ili jedno ili drugo. ..jest anakroničan subjekt. perceptualna struktura jezika (duboka.. izvještačenost. podvajanje... tijelo i duša znače dvije međusobno različite. uznemirenost.riječi arh. individualna) istraživanje sintakse arhitektonskog jezika definiranje: 1.” Arhitektura se rađa na sučeljavanju unutrašnjih i vanjskih sila namjene i prostora. posebna stilska faza u umjetnosti između kasne renesanse na uzmaku i ranog baroka na pomolu. Ambler.2004.l1~63. a isto tako i natrag prema vanjskom..filozofsko učenje koje priznaje za temelj svih pojava u svijetu jedno načelo: ili materiju (materijalistički monizam) ili duh (idealistički monizam). Barthes. duck (ukrasena kutija vs.Kuća Vanne Venturi. Volim kompleksnost i proturječja u arhitekturi. Pennsylvania.. izostavljanje (displacement. kulturoloska i psiholoska uvjerenja. Ja nastojim projektirati od vanjskog ka unutarnjem. vezan je uz lagodan nacin čitanja. ne “iliili”). 32 . sadržavati strukturu koja bi jmala moć da odvuce promatraca od direktnih osjetilnih (senzualnih) percepcija do dubljeg konceptualnog pristupa. crtez iIi objekt – koji je namjerno ugraden u formu da omogući pristup u njezinu dublju strukturu odnosno univerzalne formalne odnose.Kuće V. vrijednosti i sjećanja te dovodi u krizu njegov odnos s jezikom. više neurednu vitalnost nego očigledno jedinstvo. on nam predstavlja termine: “Interpenetracija prostornih dijaloga” jer se prostori preklapaju i komuniciraju jedni s drugima. Pluralizam . .. prije iskrivljeni nego iskreni. 1966. vrhovna vlast 2. alegorija i reifikacija Od strukturacije objekta do tekstualizacije situacije (termini j nazivi) Teorijski koncepti: strukturalizam. Arhitekt isto tako odabire koliko i stvara.Kuće I. zaokretanje.dvama vrstama “tekstova”: takozvani “tekst zadovoljstva” (texte de plaisir) i “tekst ekstaze” (texte de jouissance) Tekst zadovoljstva [texte de plaisir]: tekst koji zadovoljava. Forma izaziva funkciju: vanjski izgled kuće je rezultat. koji se ne mogu svesti jedan na drugi. -IV. pojavljuju se istine života . disjunction) Konceptualna struktura Konceptualna struktura je onaj aspekt vidljive forme . sudjeluje i u dubokom hedonizmu sveukupne kulture.” Monizam . u tom sukobu nastaje napetost arhitekture.nastaje dualizam. Learning from Las Vegas. nakon toga stil ubrzo prelazi u pluralizam. prevlast. predstavlja više principa bitka. Subjekt koji driži oba teksta u svome polju i u svojim rukama .Sjediste udruzenja medicinskih sestara sjeverne Pennsylvanije (Headquarters.učenje koje. za razliku od monizma.. nezavisne supstance ili principa. Da bi se pribiizili toj konceptualnoj intenciji. a ne mogu se ni obuhvatiti u jedinstvu. prije neodređeni nego sređeni. Ekskluzivitet . prevaga potčinjenost 1. to je tema monizma i humanizma.dvostruko perverzan subjekt.uključivanje svega onoga što arhitekt kao karakterizaciju nosi u sebi (Venturi) Jednostavnost izgleda rezultat je naše unutrašnje složenosti. dualizam i pluralizam: Prema djelu Venturija treba biti vrlo kritičan. on potiče dualizam. prije “kompromisni” nego “besprijekorni”... ravnine + raster.11964. jer on istovremeno. 1.. grid operacije: posmicanje.decorated shed vs. jer ne postoji samo crno i bijelo. Dualizam neizbježno zapada u nerješiva proturječja. Više volim i jedno i drugo.

visestambena zgrada Kochstrasse. Od 1968. odnosno izmedu "forme bez utopije" i nove orijentacije "od forme prema reformi". Venturya. kasnije prosirenom i izdanom kao knjiga “Progetto e Utopia (1973)(Arhitektura i utopija). do 1994. zadatke organizacije intelektualnog angažmana uopće.Freud . Manfredo Tafuri diplomirao je arhitekturu 1960. te tako postaje preprekom a ne djelotvornim oruđem istinskog razvoja i transformacije društva. "Notes on Conceptual Architecture".Quaronija. izmedu dva provizorna ali potpuno neprihvatljiva stanja. u najboljem slucaju .Walter Benjamin. (Drugi (ne)mogući put izbjegavanja sveprisutnog ideoloskog iskrivljavanja jest prihvacanje "novih zadataka" postavljenih pred arhitekturu. Povijest arhitekture predavao je na sveucilistima u Rimu. ali apsolutno tihe i prazne. temelji se na istrazivanjima njemačkih sociologa ranog dvadesetog stoljeća (Tonniesa. TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semestar 2003/2004. Gregottija.konotativni jezik + igra tekstova («ecriture blanche» ili «pisanje nultog stupnja») . Rossija i Canelle . paradoksalno. prema tome. Webera. Eisenmana. suvremena je arhitektura . na kritiku: athitekture kao ideologije. Njegovo djelo. 11/ 25. godine. 1978. gubeći time svaki dodir sa svijetom realnosti i moralne odgovornosti. godine. formirao se u ozračju marksističke misli talijanskih poslijeratnih intelektualnih krugova. Tafuri tumaci trendovski "povratak k jeziku" kao evidentni dokaz potpune predaje arhitekture i gubitka svake iluzije o njenoj mogucoj relevantnoj društvenoj funkciji. te problematike jezika i njegovog moguceg kontakta sa svijetom realnosti i zbilje. sadasnjost i buducnost budu ponovno konfigurirane. La citta american a dalla guerra civile af New Deal. prijedlog za Tschumijev: Parc de la Villette.prisiljena birati između dva nemoguća izlaza. Columbus. iobjekti i sam zivot moraju prihvatiti i simbolizirati tu novu realnosf". projekt za Cannaregio. Theory and Politics in Architecture" (Teorija. pretvarajuci ih u fikciju. Tafuri postavlja sklisku “kosinu” sudbinsku “razdjelnicu”: stupanjem u sferu jezika. Clan je znanstvenog odbora Medunarodnog centra za arhitekturu "Andrea Palladio” u Vicenzi. Da bi ponovno poprimili znacenje.anakronističkog nastavlianja nadanja s jedne strane. Gravesa. potresajuci cjelokupnu arhitektonsku javnost svojim apokalipticnim proglasenjem konacne “smrti arhitekture”. posebice grupe okupljene oko Časopisa Casabella . Tafuri zaostrava u svom sljedecem eseju "L'architecture dans Ie boudoir". srhitektura se. Jedan je povlacenje u stanje čiste arhitekture". II linguagio della critica e la critica dell linguagio" (Arhitektura u budoaru: jezik kritike i kritika jezika). to jest razvijanja novih položaja i tehnika unutar polja graditeljske aktivnosti koji mogu istinski preoblikovati vitalne drustvene odnose i odnose u proizvodnji. ali se samo pricinjaju da imaju neko znacenje ali zapravo govore u prazninu povijesti. " Nemogući izbor izmedu beskorisne "čiste arhitekture" i pragmaticne aktivnosti "arhitekata bez arhitekture". s -druge. Suocena s dramom vlastite beskorisnosti. Rezultat je uvijek nepredvidljiv. M. s 33 . lijepe.. potrebno je. On pokušava uskladiti jedan komadić s drugim. "sublimne beskorisnosti". Ohio. Milanu i Palermu.Jean Baudrillard . Strategije: preuzimanje i ponavljanje (aproprijacija i repeticija) + progresivno semanticko osiromašenje Teorijski modeli . prvotno iznesenom kao predavanje pod naslovom "l'architecture dans Ie boudoir.prisila ponavljanja (Wiederholungszwang. Kuća 11A.sugerira Tafuri .tvrdi Tafuri .Barthesov model. neminovno odsklizava u izolirani budoar samodostatnosti i samo zadovoljstva. Spoznavanje te praznine. s jedne. 1982-87. kvantifikacije i osiromašenja (izblijeđivanja) svake sfere istinskog subjektivnog dozivljaja.2004. Eisenman: "Problem s kojim se sada suočavamo jest biranje izmedu. Venecija. Architettura Contemporanea..05. Tafuri razvija u svom kljucnom eseju "Per una critica dell'ideologia architettonica" (Contropiano 1. Manfredo Tafuri i "arhitektura u budoaru" (termini i nazivi) Manfredo Tafuri jedan je od najznacajnijih protagonista suvremene arhitektonske teorijske scene. u stanje "forme bez utopije". Rossya. s druge… Nesposoban da i dalje vjeruje u razum. jer vise nema organske veze među slikama i značenjima Reifikacija: određena vrsta epistemološke anomalije koja nastaje uslijed sistematske fragmentacije. Modernisticki prijedlog 'smrti umjetnosti' (kao eventualna moguenost izlaza) vise ne nudi polemicko rjesenje. Po drugi put Tafuri dakle osuduje arhitekturu na vjecnu sutnju i jalovu igru u neproduktivnom solipsizmu jezika. usko povezane s razvojem modernog gradanskog društva. važnija su mu djela: L'Architettura dell' Umanesimo (1969). Zapocetu analizu povijesnog razvoja arhitekture kao razvoja arhitektonskih aspiracija i ideja. death instinct) Benjamin: "Alegorijski um proizvoljno selektira iz sirokog i neorganiziranog materijala koje mu njegovo znanje može ponuditi. Spenglera. ulaskom koncepta jezika na popriste već razvijene drame arhitekture. Promatrajuci arhitekturu u funkcijj razvoja ekonomske racionalnosti. na konferenciji "Practice. Taturi prezentira simptomaticne slucajeve arhitektonske avangarde iz kojih postaje vidljivo da arhitektura ustvari projicira i deformira zahtjeve i potrebe moderniteta i ekonomske racionalnosti (iz kojih de facto i sama proizlazi). Sombarta i Mannheima) i opusu filozofa Frankfurtske škole (primarno Benjamina i Adorna). 1969). godine profesor je povijesti arhitekture na Istituto Universitario di Architettura di Venezia.simulakrum . da vidi kako bi se oni mogli iskombinirati: ovo znacenje s onom slikom ili ona slika s ovim značenjem.cijim članom postaje ranih šezdesetih. vodeno rigoroznim povijesnim pristupom. Rođen u Rimu 1935. Trauerspiel. koji nastoje rekonstruirati davno zaboravljeni "svijet jezika i diskurza" nakon poraza utopijske avangarde i sloma "antilingvistickog" Modernog pokreta. U njemu Tafuri dovodi postavljene hipoteze do njihovih sokantnih zakljucaka. Drugim rijecima: da bi se spasilo arhitekturu. tvrdi Tafuri. 1983. pleasure principle) vs. razapeta izmedu propitivanja polozaja i uloge arhitkture – i uloge njenog analitičata i kritičara – u odnosu na ključna društvena zbivanja.u stanje uzvisene. Berlin. praksa i politika u arhitekturi) održanoj na Sveucilistu Princeton održanom u travnju 1974 godine. Svoju kritiku tradicionalnih pristupa teoriji arhitekture Tafuri zapocinje u knjizi Teorie e storia dell' architettura (1968) (Teorija i povijest arhitekture remjestajuci fokus teorijskog promisijanja s kritike arhitekture kao formalnog artefakta.Eisenman. Ifuziju i reprezentaciju. Albinija i Gardelle. 1971. Zaokret -1978.figura alegorije . podjednako novih i starih. te se dalje razvija kroz moderne teorijske koncepte francuskih i talijanskih strukturalista. i prihvaćanje golog stanja preživljavanja. 1988. repetitioncompulsion) Princip uzifka (lustprinzip. te mladih clanova Gregottija. u isti mah kataklizmicko i klaustrofobicno. Analizirajući recentne arhitektonske rukopise (rukopise Stirlmga. koji. njena tragedija postaje još očitlja. nagon smrti (Todestrieb. Simmela. Pariz. zahtijeva da proslost. medutim. U suradnji (1973). Wexner Center for Visual Arts. Osim već navedenih naslova. Tafurijeva je teorijska misao. Rogersa. napustiti područje arhitekture. Hejduka i drugih). te clan urednistva casopisa Archithese i urednik brojnih izdanja iz podrucja povijesti umjetnosti rimskog izdavaca Officina. jer prijašnje znacenje umjetnosti vise jednostavno ne vrijedi. Sada postoji tek pejzaz objekata. gdje predsjeda Katedrom za kriticke i povijesne analize. napustiti “ugodnu tamnicu arhitektonskih formi" i prihvatiti zadatke koji stoje “pored ili iza" arhitekture: zadatke generalne reorganizacije sveukupne graditeljske prakse. izlaze iz domene same discipline. nesiguran u znacenje vlastitlh objekata. Između platforme aktualne društvene zbilje i simboličkog svijeta. čovjek je izgubio moć da daje značenja… Kontekst koji je idejama i objektima davao njihovo nekadasnje znacenje i vaznost je zauvijek odumro.

'1971. a odbacuje nešto tek naoko glasnije arhitektonske izraze (Venturijev. New York. da bi prepoznao u Ventunjevom zaigranom. 267-303. izazvan dozivljajem velegrada . Stoga je danas onaj tko želi dučiniti arhitekturu da govoriprimoran okrenuti se materijalu ispražnjenom od svakog značenja. koncept = ideo log ija problemati ka =* historijsk a. Tafuri inzistira upravo na tihoj. potpuno strukturiranog znakovnog sistema: alfabet bez artikulacije. Izgleda da je Tafuri. Citati O zadaći umjetnosti "Savladati tjeskobu kroz razumijevanje i usvajanje njezinih uzroka. iz svoje perspektive krajnjeg kulturnog pesimizma.znak . 1973. Tafuri propušta čuti uznemirujuće. sir.s tan je.novi . i koji su ovlaš nagurani u pustinju povijesti. Progetto e Utopia. 1976. Tafuri ih uvjerava da je progutana doza lingvistickog otrova bila prejaka i da je prouzočila. npr. primoran je reducirati na nulti stupanj svaku arhitektonsku ideologiju.kono denotativn o. odnosno da njihove precizno odmjerene inokulacije malih kolicina otrova mogu u konacnici dovesti do prijeko potrebne homeostaze drustva. 'Slojevi tišine:'Manfredo Tafuri i Adolf Loos".spoj psihoanalize i jezika: psihoanaliticke teorije i lingvističkih koncepata . Šerman. kao drugo lice iste teorijske rečenice. arhitekti. postaje .oznaceno Generalni model proširene Barthesove strukture forma ( fonem .oznacitelj = denotativn i. u The Sphere and the Labyrinth. Venturijeva ironicna “formalna igra” 34 . volumena forma) . čini se da je jedan od glavnih etickih zadaca građanske umjetnosti. kontradiktorne. Odbijajuci pak razmotriti Ventunjev arhitektonski rukopis u smislu dualiteta Barthesovih tekstova. A upravo taj šok. tragikomicnih. ili ako se kroz kontemplativnu sublimaciju postize katarza.) O pokušaju rekonstrukcije arhitektonskog jezika (Eisenman. Na određeni nacin.Rossija Eisenmana i tek nekolicinu drugih izabranika. donkihotskih crta. Tafuri odbija prihvatiti druge. "Ideology and Ideological State Apparatuses". u Venturijevu opusu. 1/1999. I tako novi “vitezovi cistoće” nastupaju na scenu mašući kao barjacima fragmentima utopije koju oni sami nisu sposobni direktno osloviti. svaki utopijski ostatak.oznaceno konotativn o. Venhfiri) "Nije stoga nikakvo cudo da danas najbolje vide oni koji shvaćaju da je . osjetili su se duznim povući u 'moral ustezanja'. godine.str. samim izgfedom misterioznosti i melankolije Rossijeve i Eisenmanove arhitekture. strogosti i ideoloskog asketizma s tragicnom adornijanskom sjenom nadvijenom nad svojim djelom. na primjer. Već je Munchov Krik izrazio potrebu gradenja mosta izmedu apsolutne praznine pojedinca. međutim. kao idealnom otjelovljenju svojih vlastitih teorijskih promisljanja.MIT Pre. koji kroz svoju vlastitu bespomoćnost (kako je.. . Fasciniran tako vjernim i citkim portretom svojih misli. ispra\ njenost gubitak( problemati ) . koji su od kraja pedesetih pa do danas pokusali rekonstruirati jezik i diskurs svoje discipline. (Architecture and Utopia. u Lenin and Philosophy and Other Essays. Dakle. nemoguće je izbjeći ponavljanje doživljaja šoka. Cambridge. Drugo (I'Autre.. tek suprotni pol iste dijalekticke cjeline. sakupljene s opustosenog zgarista koje je nastalo nakon nenadanog izgaranja njihovih uzvisenih.u nastojanju spasavanja specificne vrijednosti arhitekture jedini mogući put koristiti “ratne ostatke”. Jacques Lacan . izabire svoje miljenike. 164-186.ss. svjetovnom žongliranju fraqmentiranim ostacima popularne masovne kulture istu beskorisnu aktivnost. Venturi . tek prividno i govorijivije arhitektonske pokusaje zastupljene.. vidi Tafuri) poprimaju nesto od idealistickih. Oris 1. 1985. svi elementi moderne arhitektonske tradicije reducirani su tek na enigmaticne fragmente – na nijeme znakove jezika. sposobnog da se izrazi jedino putem zgrcenog fonema. Tafun. Verso.” K.stupova ploha. Kao da je bio opsesivno hipnotiziran magicnom. Cijela fenomenologija gradanske tjeskobe i nemira leži u 'slobodnoj' kontemplaciji vlastite sudbine. ako već ne doslovnu smrt arhitekiure. Uspostavljen je novi nacin govora koji ne raspravlja ni o cem drugom doli o ogranicenoj kvaliteti svog zatvorenog.) Eisenman.arhitektur( sadrzaj koncept e . Althusser. U njihovom je djelu postignuta krajnja.Francescom Oal Coom (1979). okvirimog o . Rossi. i pasivnosti kolektivnog ponašanja. te La sfera e il labirinto: Avanguardie e architettura da Piranesi anni 70 (1980) Manfredo Tafuri umro je 1994. Ne pomaze mnogo ako se konflikti. Njihov purizam i njihova strogost su. strogost onoga tko je svjestan da cini ocajnicku gestu cija opravdanost lezi jedino u njoj samoj. leze na skliskoj kosini koja odvaja svijet zbilje od solipsizma koji u potpunosti obavija domenu jezika. KOMENTAR Zanimljivo je da u zelji da sto jasnije portretira upravo tu nemogucnost arhitekture da daje znacenja. izbjeći kontinuirano suočavanje s perspektivama koje ta sloboda otvara. M.. = aproprijac ija ) aparadiscipline . svaki njezin san o drustvenoj vaznosti. MIT Press. cija je sifra izgubljena. Cambridge. grandioznih iluzija. je već sam po sebi nacin ponovnog 'aktiviranja' šoka. dechiricovskom 'ispraznjenom svetoscu' Rossijevih 'geometrijskih amblema svedenih na duhove'. ka historijsk .situacija Eisenmanova “alegorija” ( grid + igra. 1. Nemoguće je medutirn. autisticne i introvertirane 'vitezove cistoće'. the Other). morfem ) = strategija sadrzaj . U toj tragicnoj konfrontaciji. kontradikcije i razdiranja koji proizvode ovu tjeskobu privremeno primiruju uz pomoć raznih kompleksnih mehanizama. bijeloj eisenmanovskoj i rossijevskoj arhitekturi. 'uvijek već dano' (toujours deja donnee) . i "A Letter on Art". a onda sigurno njezinu a apsolutnu paralizu i arest.arhitektonske strategije analizirane prema Barthesovom strukturalistickom modelu Barthesov model "jezika drugog reda" denotativn i.). nihilisticke tonove Venturijeve naoko vedre i vesele pjesme. Tafuri. upotrijebiti ono sto je ostalo na ratnom polju nakon poraza avangarde. Rijeci njihova vokabulara. tek apstraktna reprezentacija vlastitih proizvoljnih zakona. "L'architecture dans Ie boudoir". kategorična autonomija i otuđenost forme. koji također na svoj nacin signiraju vlastitu nemogućnost govora. bio opcaran samom estetikom tisine i praznine.ulazak u sferu jezika (ulazak u sferu 'simbolickog') =napuštanje realnosti Louis Althusser – koncep problematike (Vidi: L. . nadrealistickom. naravno. Pa cak ako Rossi i Eisenman mozda i zive u uvjerenju da njihove radikalne negativne operacije mogu u konačnici proizvesti neki vid novih značenja i proizvornog iskupljenja. tek drugu stranu jednadžbe 'isle nemoguće krajnosti'. U njegovim rukama. sir.

"teoriiska arhitektura" a ne tek izgrađena teorija. arhitektura da se reproducira kroz alegorijske operacije upozorava na historijsko stanje u kojem takve operacije postaju smislene.natrag “k samim stvarima” .2004. kao da. na sebi svojstveni nacin. Historijska situacija. 18. Građenje i mišljenje su.“Mi ćemo polaziti od prirodnog gledišta.arhitektur e( sadrzaj . radikalno ahistorijskog) koncepta prema samoj historijskoj situaciji.65. medutim. Domus 671 (travanj 1986).. .kontradikc ija ( problemati ka )“teorijske arhitekture”: “postići uspostavljanje . doživljeni svijet (Lebenswelt) . 13/ 01.. Tshumi.dislocirati (izmaknuti. 1982. od svijeta kako on stoji nasuprot nama. Nastojanje odredene kulturne prakse kao što je. .proživljeno iskustvo. B. na primjer. “Six Concepts”. Derrida. manifestacije istine.arhitektura – ontoloski i poetički potencijal. gdje se njezina veća kompleksnost može tumačiti kao permutacijska shema kola u konačnici ukazuje na određene determinirajuće strukture u sklopu opće historijske situacije. Izvrsno! Ali što su stvari i kakvo je to iskustvo kojem se moramo vratiti? (Edmund Husser!) Edmund Husserl (1859-1938) .-85. Baltimore: Johns Hopkns University.Poetically Man Dwells. u konačnici. od svijesti jastva kako se one pokazuje u psiholoskom iskustvu i prikazati njene bitne pretpostavke.u njoj samoj dolazi do opredmećenja bitka. i sl. drugim rijecima onaj “strukturalne kauzalnosti" (Althusser). oni sputavaju mišljenje J.u Eisenmanovom slučaju. nosi teorijski potencijal u sebi ) . tip) . AA Rles 12 (Ijeto 1986).oslobađaju se potisnuti koncepti.situacija najregresivnijije aspekte našeg društva i istodobno organizirati Prosirenje Barthesove viserazinske strukture (modela "metajezika" iIi "konotativnog jezika" iIi "jezika drugoga reda") dozvoljava otvaranje i širenje tog strukturalistickog (prema tome. Cambridge. a ne znanje o formi iste elemente da potaknu i omoguće maksimalno oslobađanje B. neupitni i prirodni.. mjesto-konkretno (spatium vs. ne sarno " oba − i" . izmjestiti) tradicionalnu opoziciju između programa i arhitekture i pokrenuti ispitivanje i drugih arhitektonskih konvencija kroz operacije superpoziciie permutacije i supstitucije da bi se postigla inverzija klasičnih opozicija i. da je podžana kroz svoje reprezentacije.kutija ( decorated . "Architecture Where Desire Can Live". ovdje se shvaća kao nešto što dokida određene formalne mogućnosti koje su ranije bile moguće. "Point de folie Maintenant I'architecture". koji se svijesti prikazuju kao fenomeni. opstajanje = postavIjanje pitanja o bitku ..dekonstrukcija određenog programa značila je pokazati da program može izazvati (preokrenuti) samu ideologiju koju podrazumijeva. tipa i programa. A zato što se uzimaju zdravo za gotovo. Bernard Tschumi Parc de la Vilette.umjetnicko djelo: i“sebe-u-djelo-postavljanje istine bitka“ .fenomenologija = znanoSt o bitima.arhiktonska praksa kao teorijski čin: arhitektonsko djelo kao vernakular na . nisu bili institucionalizirani u nekom točno odredenom trenutku u povijesti.2004.u otkrivanju objektivnih "okvira mogućnosti” iz kojih takva arhitektura uopce maze proizici. (Poetično prebiva [stanuje] čovjek) . mjesto i tijelo: uvidi fenomenologije (termini i nazivi) Odbaci prazne analize riječi.str. na primjer.dekonstrukcija pokazuje da je realnost konstituirana / konstruirana / producirana. a ne tek raflektirana u njima J.arhitektura kao forma znanja. MIT Press.IDEJA: "teorijska arhitektura". grc. autentični doživljaj.iznad svega. 260.cilj: osloboditi mišljenje. koje tada mogu iIi ne moraju biti realizirane u arhitektonskoj praksi. Tschumi.eideticka apstrakcija (eidos. beskonačne repeticije grida.fenomenoloska redukcija . TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semester 2003/2004. Znacenje. Sign and Play in the Discourse of Human Sciences". Prema tome. Raum) 35 . Derrida. Poststrukturalizam i teorija dekonstrukcije (termini i nazivi) Jacques Derrida "Dekonstrukcija analizira i ispituje konceptualne parove koji su trenutačno prihvaćeni kao sami po sebi razumljivi.arhitektur a( forma ) teorijska . koje su (u jednom trenutku u povijesti) morale bill potisnute da bi privilegirane pozicije mogle konstituirati i održati vlastiti identitet . koji jedino može dati našim riječima smisao i razborito pravo. 12/ 26. izmjestiti) najtradicionalnijete .. razgovor s Evom Mayer. nove rakurse .. = bit. Bauen Wohnen Denken (Gradenje prebivanje [stanovanje] misljenje) . TEORIJA ARHITEKTURE Ljetni semestar 2003/2004.” Martin Heidegger (1889-1976) Sein und Zeit (Bitak i vrijeme) 1927. naime. . dok istodobno otvara neke nove. dok konačno ne dobijemo slobodan horizont 'transcendentalno' očišćenih fenomena i time polje fenomenologije u nasem vlastitom smislu.06. La Case Vide-La Vilette 1985 J. Derida. u Architecture and Disjunction. Pariz. zapravo."misljenje pripada stanovanju na isti način kao i građenju.. strukture i ekonomije. pop . Mi moramo pitati za stvari same.igra otjelovljenje izvanjskog teorijskog koncepta kompleksno st .. 1972. Ovdje. neophodni za bivanje . inkluzivno st . zamjenjujući te opozicije novim konceptima slučajnih doticanja i superpozicije . rehabilitirati pozicije koje su do tada bile potisutne i na taj način otvoriti nove točke gledanja. str.bitak = egzistencija.. znanost o “čistim" fenomenima .prostor vs.bivanje u vremenu. bivanje u svijetu (dasein [tubitak]) . projekt je usmjeren protiv ideje kauzalnih odnosa direktnih uzroka i poljedica . odnos tog "trećeg momenta u igri" (odnosno historijskog stanja) prema samom "tekstu" (u ovom slučaju arhitekturi) nije kauzalan (uzrocno-posijedičan) nego radije onaj određivanja mogucnosti i limita. već – već što je nešto posve drugo ..shed )( strategija = ukrasena procedura. koja tada biva "sponzorom" određenog “znaka" odnosno odredene arhitektonske "strategije". bivanje. To prširenje Barthesove strukture na tri umjesto dvije razine zapravo modelira svojevrsni trodjelni dijalekticki proces. Zatim ćemo izgraditi metodu 'fenomenoloskih redukcija prema kojoj cemo moci odstraniti spoznajne ograde koje pripadaju biti svakog prirodnog nacina istraživanja.zadatak njegove uvjeta koji historijsk aće dislocirati (izmaknuti. ”Structure. koncept ) = forma ln a. potisnute pozicije. cilj ove permutacijske sheme nije u nabrajanju uzroka određene arhitekture. Natrag k iskustvu. generalno izmještanje čitavog sistema . esencija. k zoru. putem autentičnog prebivanja (stanovanja) .i. otkIoniti jednostrano upravljanje pogleda koje je njemu svojstveno. 1995. str.05.bilo onih izmedu forme i funkcije. u structuralist Controversy.

1916) Godine 1914. militarizam. Genius loci. klasičnom.psihičko uživljavanje u ono što možemo doživjeti fizički.artikulacijom. proporciju. materijeilom.nepisana ideologija Manhatna .otkrivanje istine putem tumačenja (interpretacije) umjetnickog djela u kojemu istina biva opredmećena . luka. itd.Izgubili smo sklonost prema monumentalnom.nove će zgrade biti bogate samo ljepotom svojih linija. a ne samo da će imitirati tu ličnost. Stuttgart.direktan produkt sila kapitalizma . Louis. postavljanje u djelo. momumentalnu... Više se ne osjećamo kao ljudi katedrala. stil.. željezničkih stanica. a u njihovoj interakciji s dosezima univerialnog i internacionalnog (Iokalno + univerzalno) . konzervaciju. kao oprečnosti novom dobu. California.. memory. obrednu teatralnu.) 345- udaljenost između unutrašnjosti centra i fasade postaje ogromna = interijer i eksterijer postaju posebni projekti „what you see is no longer what you get“ zbog same veličine imaju važan učinak (neovisno o kvaliteti) bigness nije dio urbanog tkiva.Maurice-Merleau-Ponty. izdaje “Manifesto dell Teatro Futurista Sintetico”. Antonio Sant’Elia (1888 . primiče se dimenzijama svetog. OSTATAK FUTURIZAM Pokret koji nastaje u Italiji sa T.veličina zgrade koja čini ideološki program . 1995/97. Basel.. obraduje refleksije osjetilnog odnosa na osnovi psihologije. forme statične glomazne i izmučene koje su strane novom senzibilitetu upotrebu masivnih. gdje teži kreiranju potpuno novog koristeći nauku i tehniku za zadovoljenje svih zahtijeva našeg života i duha odlažući tradiciju.nakon neke kritične mase zgrada postaje velikom zgradom = rezultira autonomijom dijelova (ne fragmentaciju) 2. . 1995. Na isti način se čovjek ubacuje u sliku koju gleda. znanstvenih i umjetnickih djela) . 1996. Mulhouse-Pfastatt. = oblik. koja pokazuje osobine i funkcije nesvodive na puko združivanje elemenata i u kojoj pojedini članovi pokazuju vrijednosti drugačije od onih koje imaju kao samostalni elementi . rekonstrukciju i reprodukciju objekata prošlosti horizontalne i okomite linije. estetiku. .vinoteka Dominus. određujući nove forme. produkcija. Bonn. arhitekturu iz ovog vremena nepodložnu povijesnom kontinuitetu.. Kenneth Frampton . Ljepota je jedino u borbi i zato oni žele hvaliti rat kao jedinu higijenu svijeta. 1979. pojava) . ulica.psihicko uživljavanje u ono što možemo doživjeti fizički.stanovanje = bivanje u miru na zaštićenom mjestu Charles Moore Body. Roman Ingarden.Gestalt: psihološka cjelina nastala spajanjem više elemenata. s dimenzijama poetičkog. dekorativnu.”.slavijenje specificnih kvaliteta određenog mjesta. prolaznost i brzinu. . a obogatili svoj senzibilnitet ukusom za lakoću. Empatija . 1963. St. Primjer: ako djetetu prilazi ličnost jača od njega. Marinettijem koji u svom manifestu futurista 1909. Koristi armirani beton i staklo.studio Refny Zaugg.ideja granice: “granica nije ondje gdje nešto prestaje nego. bojom..ideja praga i arhetipski elementi arhitekturei: pod.istražuje kompleksnost . architecture.empatija .lift – mehanička povezanost (utječe na kompoziciju. Svicarska.genius loci (duh mjesta) ..duh koji daje karakter mjestu. Nastojanje da zgrada bude utilitarna struktura koja bi obuhvatila stanovanje. projiciranje vlastitih emocija u doživljenost uočenog.bavi se poimanjem oblika. ono će pokušati biti ista ta ličnost.okviri verojatnosti : grid. zatvorenih tržnica.big bang: koja je stvorila mutacije koje izazivaju nove vrste arhitekture => više i dublje strukture =BIGGER TEORIJA BIGNESSa 1. zid. 1989/93: . Izrađuje seriju crteža i perspektiva. Njemacka. Osuđuje:     36 arhitekturu klasičnu. jer arhitektura iscrpljena tradicijom mora krenuti od nule . postoji. palača itd. podtekst mu je.„duh mjesta“ . poslovne prostorije i dr." . Za to predlaže:    stepenastu izgradnju međusobno vezanje ambijenata iste namjene (zračni pasaži. 1995.utilitarna arhitektura . Francuska.. Architecture: Meaning and Place.BIGNESS . SAD.nauka o pravilima i sredstvima tumačenja (izvorno biblijskih spisa. na pjesnički način proklamira novo vrijeme i novu umjetnost.. 1992/1997. za razliku od puke neutralne tehnologije Hermeneutika ."centar mjesta" . nastajanje. 1988. krov (kao horizont. praktičnost. ovojnica i okvir) . dostojanstvenu.muzej Kunskiste za kolekciju Grohte. one odakIe nešto drugo započinje svoje postojanje.to je karakterizacija oblikom. i dr.sportski centar Pfaffenholz. proporciju."kriticki regionalizam" . Francuska. Njemacka. načinom na koji covjekova svijest dozivIjava oblik. Rudolph Arnheim.Hans-Georg Gadamer Teorija Gestalta (Gestalt. kako su to Grci uvidjeli. Max Wertheimer. percepcija cjelokupnim organizmom) . projiciranje vlastitih emocija u doživljenost uočenog . . teškom. viziju budućeg društva u kojem će glavni elementi nove umjetnosti biti smionost. lik. mostovi) izolaciju pješačkog od kolnog prometa “. nove harmonije volumena. Christian Norberg-Schulz Intentions in Architecture.tektonika Herzog & de Meuron . percepcije i objektivne stvarnosti kao materijalne predmetnosti .kuca Frohlich. neboder (omogućuju slobode) . . njem. Napa Valley. .izvedba. agresija.signalni centar. POSTDEKONSTRUKTIVIZAM Rem Koolhaas Delirious NY –ekstrahira konceptualni okvir .techne.mjest0o je više od same lokacije . već smo ljudi velikih hotela. skupih i trajnih materijala. 1977. .g."body image" (totalna percepcija. duh zaštitnik . potom historijskih spomenika. buntovnost. prostornom korelacijom . .

kod nas je arhitektura podvrgnuta istoj onakvoj cenzuri kao slikarstvo u SSSR-u.. Laugier kaže: “Ako je pitanje dobro postavljeno. Model na kojem su zamišljena sva veličanstvena dostignuća arhitekture mala je rustična koliba. 9... 2. Tipologija urbanog prostora sadrži: ulice. može se govoriti o arhitekturi. ). SAD U knjizi “Internacionalni stil” (Johnson & Hitchcock. Žbuka mora biti besprijekorno glatka da u protivnom ne podsjeća na staru arhitekturu.predmet kojeg treba ponavljati onakvog kakav jest. umjetnih vlakana i svih onih materijala koji su zamjena za drvo. zidara i korisnika.. već ideju jednog elementa koji bi trebao biti uzor i osnova kao pravilo modelu. teoretičar arhitekture. a ne rupa u zidu (metalna stolarija je poželjna i estetski i praktično). ono već ukazuje na odgovor. koji je pokušao arhitekturu svesti na njene bitne elemente. tj. arhitekturu ekspresije novog mehaničkog sistema. kao osnove arhitektonske sredine povijest grada koja pruža precizna uputstva na koja se treba vezati transformaciju gradova-spavaonica u kompleksni grad ponovno otkrivanje primarnih elemenata arhitekture.Hvali:  novu arhitekturu jednostavnosti. Richard Meier). “. Odbacivanje jednog 37 . modularni sistem itd. prekid uništavanja povijesnih spomenika 3.” Friedensreich Hundertwasser Suvremeni slikar (“Luda kuća” u Beču). sve je određeno na modelu.. ona je ili organična ili je određena prema euklidovim idealima. 8. Tema neoracionalista nije u ponavljanju Laugierove kolibe. Suvremena arhitektura karakterizirana je skeletom a ne planom . Tip je predmet prema kojem svatko može zamišljati djela koja međusobno neće biti slična.) iznosi dvije osnovne teze: 1. kad su oni jedna ista ličnost.. kosi komadi dali su nam ideju zabata. bolje obrazovanje arhitekata 8. fantazije nebodera Blake zahtijeva: 1..Mi djelujemo u skladu s prirodom. “.” Quatremère de Quincy.” Negira ravnu liniju jer “nije kreativna”. nego što su srušeni u ratu. 1932. arhitekturu armiranog betona. Napad na racionalističku konvenciju po kojoj je ravna linija usvojena kao simbol efikasnosti i ispravnosti. 10. Johnson i Hitchcock odbacuju radikalni funkcionalizam iz kojeg se u Europi razvio internacionalni stil. Robert i Leon Krier Bave se problemom grada i suvremenog urbanizma te kritiziraju funkcionalizam urbanizma nakon II. umjetnih materijala i oštroumnosti.. planiranje u malom mjerilu 7. Vertikalni komadi drveta dali su nam ideju stupova.zgrada ima oblik koji ispunjava funkciju kao ljudski organi koji ispunjavaju svoju životnu funkciju. moratorij na diskusiju o arhitekturi. st. ali ako ih koristimo kreativno. ozakonjenje industrije 4. u tipu je sve manje-više neodređeno. fantazije fantazije fantazije fantazije fantazije fantazije idealnog grada (primjer Zagreba) mobilnosti zoninga forme stanovanja arhitekture. u modelu je sve jasno i definirano. trgove.svaki organ u tijelu oblikovan je adekvatno funkciji. konstrukcija je oslobođena. prekid izgradnje nebodera 2. Zalažu se za:       fizičku i socijalnu konzervaciju povijesnih centara koncepciju urbanog prostora kao urbane morfologije grada. smionosti. fantazije tehnologije 5. onda dovode do zastranjivanja. Arhitektura nije uspjela zbog: 1. kao vlastito mišljenje (npr. avenije.. Ove teme kada postanu šablona. onda je to istinski doprinos. fantazije čistoće materijala 4. Organičnost proizlazi iz funkcije koja diktira oblik.. a fasada je nategnuta na nju. opeku i koji će dati maksimalnu mekoću i elasticitet.” “Samo kad postoji jedinstvo arhitekata..”. Nedostatak slobode u graditeljstvu. Neoracionalisti Vežu se na Abbé Laugiera.) daju se karakterizacije. 7. nego fizička inkarnacija kriminalnog čina. nego u transformaciji tih elemenata (očuvanje tipa).. Sve ovo je potpuno drugačije od Wrightovog stava i njegovog pojma organičnosti.” “Ravnalo je simbol nove nepismenosti!” Philip Johnson (1906)..prezentira manje oblik nečega što se kopira. Johnson upozorava da funkcionalizam teži da degenerira. stakla. 1932. itd. svjetskog rata. Model . Leon Krier govori o Albertu Speeru.. ili je cvijet ili je izrezana kao dragulj. geometrija je statična. Sve mora postojati prethodno. obradio je temu tipa i modela Tip . svjetskog rata zasnovano na seriji grešaka. DANAŠNJE DOBA Peter Blake Spominjemo ga zato jer u svojem djelu uzima grad Zagreb kao primjer promašaja suvremenog urbanizma. a time i recepture novog stila . U svom manifestu protiv racionalizma u arhitekturi (1958. prekid izgradnje autoputeva 6.. 11. horizontalni dijelovi dali su nam ideju entablature (napusta). Robert u knjizi “Urbani prostor” govori o ulici i trgu: izgled i presjek javne zgrade utječe na urbani prostor.nazivaju ga internacionalnim. Komparacija grada sa šumom. a to su oblici koji prezentiraju grad tipološke i morfološke studije.. čelika.. SAD 6. “. kolonade. Važno je da ta fundamentalna diferencijacija bude jasno vidljiva.  Claude Bragdon (1917 - Kada promatramo arhitekturu kroz svijet i kroz doba.postojanje funkcije otvara put postojanju takvog oblika prostora koji mu odgovara. iznesena su pitanja ukrštanja i povezivanja ulice i trgova. moratorij zoninga 5. Hugo Häring (1882 . kamen. Sve ostalo nije arhitektura. arkade. fantazije otvorenog plana 3. Knjiga “Form follows fiasco”.plan se može raditi mnogo slobodnije. Prozor je opna.1958). ništa ne nastaje ni iz čega (i umjetnost građenja rađa se iz neke kuće)... Pokazali smo da je odbacivanje klasične arhitekture nakon II. VIII. Njemačka “. ravna linija je bezbožna i nemoralna. govoreći da su gradovi više uništeni izgradnjom nakon rata. koji moraju zamijeniti dvodimenzionalne zoning prostore (pitanje tipa i modela). francuskog racionalista iz 1755. fantazije funkcije 2..

Haptički sustav – svojstvo čovjeka da opipa bez vizualnog sagledavanja i osjeti oblik. shed • hangar što je moguće fleksibilniji (tema totalnog prostora) • adaptabilnost tog prostora mora biti riješena . retoričnost. 1982. Vanjski zid kuće je granica. duhovi šume. Mjesto . Postoje mjesta i ne-mjesta. Ako je naše mjesto u kavani zauzeto – mi ćemo izaći. obelisk) za akcentuaciju prostora. klimatizacija. To ovisi o individualitetu. U svojim realizacijama. obuhvatimo sve pogledom i zatim odabiremo svoje mjesto.drvo se uvlači u interieur.stila (ukusa jedne epohe) povezano je s odbacivanjem bez prethodnog razumijevanja.Skandinavija. Norman Foster. čovjek pronalazi sebe.): 1. van der Rohe.blagovaonica) • hangarski shed prostor trebao bi biti što je moguće čišći sa tendencijom idealnoj formi • moralni princip da bi ekspresijski elementi morali biti svedeni na produkt transformiranja prema kojem bi produkcija elemenata trebala predstavljati ekspresivnost arhitekture • korištenje industrijskih metoda i prefabrikacije • forma i oblikovanje su rezultat primijenjene industrijske proizvodnje. bog je samo jedan. u prostoru koji daje centar mjesta.svako mjesto ima svoj duh.umjetna rasvjeta. sustav mirisa i okusa 4. brzi liftovi • gdje je god moguće. neoracionalizam 3. možemo ići dalje pa imamo centar-mjesto grada.više je od same lokacije. zahvat u povijesnoj jezgri koja nije dovršena ili kod interpolacija. bazično-orijentacijski sustav. Pojam “centra mjesta” Kada ulazimo u kavanu. Kreativni eklekticizam – koristeći preuzete elemente kreira nove oblike. arhitektura je ljudska. bogovi su ljudi. 3.. Čisti eklekticizam – Pugin . toplinu. instalacije. čovjek pustinje se okreće nebu. Otto Frei. Oni su se vezali na Buckminstera Fullera.” “Osnovni cilj arhitekture je prostorno definiranje .pejzaž Akropole. treba postojati separacija između služećih i služenih prostora (npr. izdaje knjigu “Genius loci” (duh mjesta). Kinestetički sustav – kinestezija je registracija putem pokreta mišića. stalna komunikacija s korisnicima u procesu rada. U memoriji određenog prostora memoriramo i odnos prema prostoru. univerzalnih ljudskih principa na kojima se arhitektura temeljila tisućama godina. gdje čovjek drugačije reagira. imaju karakter polivalentnosti. to je karakterizacija oblikom. te stvaramo s novim saznanjima. a ne zemlji. scenografičnost. šume. prostornom korelacijom. međutim. npr. Kompleksni krajolik . hladnoću.. 52. a neke ne. living. Klasični krajolik . iznenađenje. Oktroirani ili politički eklekticizam – kojeg je nametnuo vlastodržac . postojanje bogova a ne boga. Formalistički eklekticizam . Neoracionalizam (vidi raniji opis) 38 .” Po Aristotelu je čovjek bio vezan za 5 osjetila ali Gibson daje sljedeću podjelu sustava kojima se formira doživljaj kod čovjeka: 1. U svojim primjerima kao Piazza d’Italia. Schultz pokušava sistematizirati karakteristike geniusa loci: 1. penjući se bez gledanja spoznajemo nagib brijega i možemo ga nacrtati u presjeku.vulgarni efekt . te definira formu. stvaranje opne. osjećaj i briga za detalj i boje uz neki ironični znak ili anegdotu.kad arhitekt ponudi oblike koji stimuliraju promatrača da stvori sliku mjesta.. tzv. Eklekticizam forme – koristi formu (npr. Heptički osjet uključuje cijelo tijelo jer registrira opip-pritisak. itd). niz klasičnih načina građenja. strukturalizam 4. Genius loci je snaga na koju čovjekovo biće nužno mora govoriti i reagirati. U čovjeku ostaje memorija prostora. 6. auditivni sustav 3. balerina ima uvijek osjećaj na kojem je dijelu pozornice.vraćanje na gotiku u izvedbi i teoriji. Obitelj unutar kuće nalazi svoj centar-mjesta. neke dijelove grada volimo. Romantični krajolik . Rim. New Orleans). odraz krajolika na arhitekturu koja je romantična .. regionalizam 1. Neke postavke neoproduktivizma: • koliko god je moguće. Khartoum. Velikim zahvatima formiraju se veliki prostori unutar kojih se može raditi što se hoće. Neoproduktivizam Pod tim nazivom shvaćamo suvremenu temu korištenja tehničkih dostignuća. Christian Norberg. Genius loci je duh zaštitnik koji daje karakter živom biću. materijalom. Suvremeni trenutak pokušava podijeliti na “izme” (A. Prostor mora imati centar. zglobova. Predstavnici: Richard Rogers. Tema geniusa loci prisutna je u hrvatskoj arhitekturi (radovi Viktora Kovačića. Moshe Safdie. Kozmički krajolik . formalistički radeći scenografiju da bi čovjek mogao memorirati to mjesto . Regionalni eklekticizam – ulazeći u novu sredinu uzimamo elemente.razbacivanje elemenata. Kenneth Frampton Urednik je časopisa “Architectural Design”. neoproduktivizam 2. vizualni sustav 2.memorija i sjećanje potenciraju doživljaj. iako radi brze piruete. Kresge College u Kaliforniji) i koristeći deformirani povijesni vokabular (Piazza d’Italia. 2. Podjela: 1. populizam 5. Ambijentalni eklekticizam – npr. Moore isforsirano želi kreirati centar mjesta. vulgarizira postavljenu temu svodeći je na scenografiju (vlastita kuća. prema centru mjesta. svi zadaci zgrade morali bi biti osigurani kapom. Radna filozofija: “. tj. 2. To je opipno-obujmni osjet voluminozne registracije.D. 7. kuhinja . tu počinje centar-mjesto susjedstva.npr. Hitler ili Staljin. Prihvaćanje “raspoloživih tehničkih elemenata”: njegova je arhitektura uvijek prijateljski raspoložena prema lokalnom stanovništvu i koristi lokalne materijale.Schultz 1979. 2. . 4. sjedamo tu i nalazimo sebe. postoji veliko nebo.pustinje. itd. artikulacijom. Organizam u cjelini reagira na prostor. slobodna dispozicija hramova. Primjer centar Pompidou Danas je Framptonov neoproduktivizam prerastao u “High-tech”. Vezano na tu činjenicu treba razmotriti pojam: Eklekticizam Eklekticizam – kada unutar jednog sustava mišljenja uzimamo elemente iz drugih sustava jer nam to momentalno treba. tradicija inspirirana folklorom. čovjek u takvom krajoliku. 4. bol. 5. dobar nogometaš bez gledanja osjeća raspored igrača. bojom. Schultz analizira Prag. Graditeljska istraživanja Moore započinje obiteljskim kućama. U arhitekturi je to uzimanje elemenata iz drugih vremena i njihovo transformiranje u novu sredinu tako da taj posuđeni oblik postaje sastavni dio tog novog vremena. 3. i to ne geometrijski centar već čovjekov centar – mjesto na kojem čovjek želi sjesti.sve ono što ne spada u nešto od gore navedenog. Frampton ustvrđuje: scenografsko razbacivanje povijesnim oblicima je vrsta neukusnog patosa postmodernističkog populizma.

nije dovoljan jedan element da bi se spoznala cjelina (Descartes). Jeftina prodaja pojedinih elemenata kartonske scenografije koja u korijenu nema ništa što je arhitektura. jer se približava narodu i odgovara masi. Umberto Eco “Retrospektiva talijanskog dizajna”. 4. Robert i Leon Krier.ništa od gore navedenog. kritičar u stalnom mijenjanju. Postmoderna obuhvaća mnogo različitih pristupa koji odstupaju od paternalizma i utopizma. tema populizma kod Framptona. alati seljaka. koja odgovaraju novom industrijskom društvu. Kahn…) Camp arhitekt je u moralnom pogledu hladan. Mario Botta. 3.. Krećemo od biti čovjeka i njegovih egzistencijalnih potreba i problema. uređenja. Eisenman. potpisani design . Predstavnici: Charles Moore. Prisutan je nekritičan i lažan avangardizam koji djeluje u masovnom mijenjanju vrijednosti (scenografski pristup). Regionalizam je dijalektička ekspresija. Strukturalizam strukturira pojam MJESTA da bi omogućio korisniku formiranje njegove karakterizacije. Coop Himmelblau. slijedeći povijesne uzore nastajanja stilskih izraza (gotika. i koji ima za cilj transformaciju društva u smislu njegovog ukusa. Grassi. Nova reprezentacija: Moore. dok je non Camp topao. Nema arhitekture bez geometrijske materijalizacije i pitanje je da li je geometrijska materijalizacija pokretač ili rezultat. Graves.geometrija radi geometrije. ali svi imaju dvostruko kodiran jezik djelomično moderan. a non Camp je cvijet pun života i mirisa. Stern. revaloriziranje i mijenjanje značenja. kao i u smislu društvenog dekora. tj. Meier. Arata Isozaki.. Za njega su mjesto i okolnost prirodne kulturne koincidencije. npr. Rossi. Švicarska je buržoaska. Hermann Hertzberger. Geometrijska materijalizacija treba biti pokretač a ne nužni rezultat . Apstraktna reprezentacija: Hollein. Eisenman i Hejduk rade serije kuća kao eksperimente racionalistički. puna blagih krivina. “Kultura i dizajn”: “… Design je ljudska djelatnost nastala prije industrijske revolucije…” 1. renesansa). anonimni design .“Cvjetna kuća”. primitivnog života. Moore. Siza Regionalizam samosvjesno nastoji razraditi univerzalni Modernizam u granicama vrijednosti i prikaza koji su bitno ukorijenjeni. Bernard Tschumi. odnosno uvriježenih arhitektonskih principa.“Five architects”. Jencks smatra da oni daju odgovor na naša traženja i našu temu. a u isto vrijeme miješajući te bazične reference s uzorima uzetim iz stranih izvora.” DEKONSTRUKCIONIZAM Nasuprot dekonstruktivizmu koji metodološki pristupa pojmu značenja u arhitekturi. Bofill (dok radi prve objekte u Barceloni). dekonstrukcionizam nastoji tek deformirati konstrukciju. itd.smjer u suvremenoj idealističkoj filozofiji koji poriče spoznaju objektivne istine i priznaje za istinu ono što je praktično i korisno. vrtni strojevi. Predstavnici: Aldo van Eyck. 3. a djelomično nešto drugo (najčešće tradicionalno građenje). Japanska je konstruktivistička: crno na bijelom.eksplicitno ilustrira ideje autora. “… u stvarima od suštinske važnosti nije bitna iskrenost. Michael Graves. POSTDEKONSTRUKTIVIZAM Rem Koolhaas Camp . npr. Unosi ubacivanje američkog degenerizma u kulturno tkivo Europe. Gropius. Teorija dekonstrukcije (Jacques Derrida) “Dekonstrukcija analizira i ispituje konceptualne parove koji su trenutačno prihvaćeni kao sami po sebi razumljivi. međutim. “Moderna arhitektura je univerzalni internacionalni stil koji vuče korijene iz novih konstruktivnih sredstava.Non Camp Susan Sonntag o Campu: “… dobro je jer je grozno…”. Tigerman. Kritički regionalizam Predstavnici: Botta. Pragmatizam . tj. Kasna moderna arhitektura je pragmatična i tehnokratska po svojoj socijalnoj ideologiji i preuzima mnoge od stilističkih ideja modernizma prenaglašavajući ih i težeći njihovim ekstremnim posljedicama. pretpostavlja de će snaga određenog regionalnog izraza povezana s internacionalnim dostignućima ponovno pokrenuti arhitektonsko događanje. njega Frampton potpuno negira smatrajući da mimoilazi neke osnovne vrijednosti arhitekture. nisu bili institucionalizirani u nekom točno određenom trenutku u Charles Jencks: “Moderni pokreti u arhitekturi” Skandinavska moderna arhitektura je orijentirana ka prirodi i društveno odgovorna. M. Le Corbusier. 2. A upravo zato što se uzimaju zdravo za gotovo. Jencks: Camp je cvijet lijep na izgled. Jencks razlikuje: 1. Populizam To je postmoderna. Razlozi za ovo drugo su u želji i pokušaju komunikacije sa širokom publikom. cilj je izrada predmenta koji će dobro služiti. Charles Jencks Drastična negacija moderne. Aldo van Eyck zamišlja red od bezvremenskih vrijednosti koji je sposoban da se izrazi u neposrednosti tzv. jasno: Porsche. Grassi .nema pretenzija ilustracije teorije. mlinac za kavu. Odbijanje pragmatične i pitoreskne tradicije modernog pokreta u korist građenja na naslijeđu rigoroznog formalnog sustava purizma i neoplasticizma.” Non Camp se suprotstavlja Campu iskrenošću (Venturi. Tigerman . Rolls Royce 2. 3. Daniel Libeskind i dr. Graves. zapravo. Jencks je. već stil. pitanje retorike.“Tendenza”.ovisno o sintaksi i strukturi rečenice te značenju pojedinih njenih dijelova pojedina riječ može imati drugo značenje. O. oni zapravo sputavaju mišljenje. Specifično je vezan uz Nizozemsku. Gwathmey . neupitni i prirodni kao da. modularno kartezijanstvo. Izraelska je heksagonalna. Njemačka je tvrda i uređena. kartezijanci. Nizozemski strukturalisti naglašavaju konstruktivnu proceduru da bi tako došli do fenomenologije forme: jasni jednostavni konstruktivni sistem. Objekt se raščlanjuje na jedinična mjesta koja stalno korespondiraju s cjelinom. koji konstantno “mijenja svoje favorite”. DEKONSTRUKTIVIZAM Predstavnici: Peter Eisenman. divlji dizajn . nesvjesni. Ovaj pravac ocjenjuje pozitivnim. Louis Kahn. 5. Hejduk. Thomas Gordon Smith. Robert Venturi. To je nastavak moderne u apstraktnom vidu i to po Jencksu nije arhitektura za narod. formi i postulata – pojam “in-between”. Indijska je snažna.” Majstori “moderne”: van der Rohe. Svjesno preispitivanje. geometrijski razvoj. potrebno je sagledati sve mnogobrojne elemente koji utječu na spoznaju cjeline . kako bi se oživio dosadan (ili umirući jezik).Predstavnici: Eisenman. Frampton. itd. Ungers. Nova apstrakcija: Rossi. Strukturalizam povijesti. kao i sa zainteresiranom 39 . Strukturalizam kao metoda . Venturi. Regionalno + internacionalno. Zaha Hadid.

Moore. društvena. a jednovalentna je liverpulska katedrala Fredericka Gibberda . kreiraju potrošne ranijeg konteksta (posuđeni motivi). Michael Graves. Utzon . 2. najistaknutiji predstavnik je zajednice .geodetska kupola linija. ekspresionistička arhitektura u staklu uređaji slave se vizualno . modifikacije . d’Habitation) u Marseillesu. jer same tehnologije 3. Kurokawa. 1. veza između dijelova. Politika samosvjesne tradicije je konzervativna. a također se obnavlja ideja o općim mjestima grada (ulica.primjer mehaničkog Dolce vita ili supersenzualnost nagomilavanja dijelova. Michael Graves. reformističkom pluralizmu. a 50-tih godina konačno Fundamentalizam: Aldo Rossi. 50-tih godina. 2.High-tech označava apstraktno iz prošlosti i uvjerenju da oni sadrže neke principe reda. Apsolutna tehnologija u kontrastu. npr.sidneyska opera. USA . Taj naziv bi točnije mogao glasiti “uglađeno-tehnološka arhitektura”. apstraktni formalizam stapa se sa suzdržana arhitektura. Mendelsohn. 6. Pölzig. aktivistička Ekspresionistički arhitekti očuvali su svoju kritičku nezavisnost. Ekspresionistički projektiranju. a jevrejsko je boljševičko. Sredinom 60-ih godina javlja se dvojni odnos prema tehničkom Le Corbusier: “dom” za 1600 osoba i 24 različita prateća sadržaja napretku . izložbe. Oni kontrola nad proizvodom kao arhitekturom. sistematskom projektiranju . Van de Velde pripovijedaju autonomiju umjetnikove imaginacije. konstruktivizam . Logička tradicija Bruno Taut . Kikutake. Arhitekt je podložan utjecaju društvenih promjena jer on direktnije Multivalentna je Le Corbusierova “jedinica stanovanja” (Unite nego drugi umjetnici zavisi od društva kao naručioca. odnosno arhetipski oblik zajednice.luckaste konstrukcije. Naglasak je na sistematskom djelovao je na principima uzajmne pomoći. Barnes. Moore. Mies. (moderna) definirali su jedno zajedničko stanovište zasnovano na određenim široko koncipiranim socijalnim idealima . maštovite kreacije: povezivanje dijelova u cjelinu na određene elitistička. idealistička vrijednostima. vjeruje da forma može izrasti prirodno iz primarnih elemenata Jedna od najjačih motivacija postmoderne je da se gradi po ukusu konstruktivnog sklopa i da takav sklop.njihova rješenja postaju superiorna u odnosu “korporacije” zbog “uzajamne pomoći”.” Rasistička interpretacija 4. Postmoderni klasicizam: James Stirling. Hitler: “Kuća s ravnim krovom je orijentalna.1970 nastalo je 6 glavnih “tradicija” arhitekture: pomodnom časopisu. Intuitivna tradicija 5. proizvode kao namještaj i postelje. Kreativni pokreti koji dijele to gledište: De Stijl . Mnoge ideje su preuzete iz drugih izvora i građevina. Bauhaus je bio organiziran i se spajaju.manjinom koju najčešće čine drugi arhitekti. Philip Johnson. Reichu).Pariz. Iako se stremljenja i ciljevi razlikuju. Formalizam u Čehoslovačkoj. raspadom CIAM-a formirale su se lokalne grupe koje su Purizam .Rusija i Mađarska. “Japanski stil”: Tange. jevrejsko. i maglovitoj socijalnoj utopiji. Aldo Rossi: ključne ideje kontekstualizma (“Arhitektura grada”) Robert Krier: “Gradski prostor”.zahtijeva da ne bude razlike između javnih i privatnih Kenzo Tange. Barcelonska škola: Bofill. šatorasta konstukcija Kada postoji jaka centralna vlast. Pier Luigi Nervi . Häring. “visokotehnološkom arhitekturom”. inspirirani idejom da građevine mogu osigurati zemaljsku Multivalentnost građevina sastoji se od 4 kvalitete: besmrtnost. Rim Otto Frei .njihova moderna estetika . ostaje predanost općem idealizmu i težnja da svoje građevine dovedu do savršenstva (kao platonski idealisti). oštri detalji.inzistiranje na slobodnoj individualnoj kreativnosti. U prvi plan izdiže snagu volje . Obnovljena je teorija o urbanim kontrastima. Gropius. logička suprotstavljena kulturnim artefaktima i tradicionalnim 2. Postmoderna razvija morfologiju zasnovanu na gradskom tkivu poznatu kao kontekstualizam. “Projekt za centar na prvotne zamisli. Autori su visokotehnološku obradu. cijevi i sl. tehnologije. kao i bogatiji jezik arhitekture zasnovan na metafori.obično su to prefabricirani elemnti koji povezana s idejama mutualizma. kontinuiranom rastu. Većina idealističkih arhitekata Kasnomodernisti: Peter Eisenman. te značaju kibernetike. Le Corbusier: “Suvremeni grad za 3 milijuna stanovnika”. centralistička (Hitlerova ideja o tisućugodišnjem trećem način.Novi Bauhaus: ravne površine. Robert utopizam je prisutan u djelima Le Corbusiera. trg). 40 .potčinjavanje arhitekture modelima Visoka tehnologija . 1. Idealistička tradicija Le Corbusier. Socijalni Glavni američki protagonisti postmoderne: Venturi.rekonstrukcija europskog grada”. se bavile nekom vrstom modernog regionalizma: Ekspresionizam i utopizam u Njemačkoj. Gropiusa i arhitekata Stern. arhitekture. mehanička oprema i komune”: Bruno Taut. butike. Logičkoj tradiciji pripada i škola koja počiva na Gaudi . o suprotnosti spomenika i okolne arhitekture. Prema njegovoj viziji. Louis Kahn i James Stirling nastavljaju u tom duhu.formalisti: Eero Saarinen. To je arhitektura bez cilja: forma ne slijedi funkciju. progresivnim socijalnim institucijama. količine tako transformiranih dijelova. hladnoća. kao neuspjeh u poticanju urbanog razvoja i postizanju djelotvorne komunikacije. protivnici su ravnih Buckminster Fuller . Dadaizam i nadrealizam u New Yorku i drugim gradovima.humanitarnom liberalizmu.dijelovi se međusobno modificiraju. trijumfira u čitavom svijetu.Aldo van Eyck. a da se pri tom ipak daje nešto novo i da se održi predstavlja jezgru iz koje izrasta red čitave građevine. Leon Krier: “Racionalna arhitektura . intuitivna 4. CIAM-a. 1. ostvaruju element kao takav i koji je izvor oblika te koji će izgledati High-tech kasnomodernisti bacaju težište na ono što je nazvano kao da je došao iz Platonovog idealnog svijeta. npr.“internacionalni stil” Kontekstualizam: Leon Krier. 50-tih godina . dolazi do razrade zida-zavjese. Taj je stil u početku bio povezan s Živopisni historicizam: Venturi. javlja se orijentacija ka gradnji “njemačkog paviljona” na Expo-67 u Montrealu. Kisho Kurokawa: roboti. dok je njihov likovni izraz znatno uglađeniji.Palazzo dello sport. megastruktura. 3. Vrhunski cilj supersenzualista bio je da prikažu svoj dizajn u punom sjaju boja u nekom Od 1920 . nesamosvjesna Pokret Art Nouveau. Postmoderna se javlja 60-tih godina kao reakcija na modernu arhitekturu i neke njene promašaje. Richard Meier. a mlađa generacija . stroi znanstveni interesima potrošačkog društva (apstraktni formalizam je pristup i tehnologija. arhitekti: Taut.povezuje “novu kristalni arhitekturu” s novim duhom Novi arhitektonski pokret u Japanu. orijentalno je 3.protiv sumorne industrijske sredine i njene monotonije.noćne klubove. arhitekti bi se udruživali u sistematski uvrštene . Antoni Gaudi. kriticizam u Engleskoj. povijesnim predstavam i duhovitosti. očita je količina elemenata i kriterij polivalentnosti ideja dok se istovremeno nastoji maksimalno koristiti plodove najnovije iz Fourierovog falansterija. Supersenzualisti su se upuštali u orgije boja i rade za Liverpulska katedrala: izvana je svaki dio tog projekta izvučen iz urbanu elitu .Nizozemska (univerzalni kolektivni stil). samosvjesna 4. Samosvjesna tradicija nisu nimalo razvijenije.

koji proizlazi iz grupnog projektiranja 2. Glavni uzrok ipak je stvaralaštvo Gropiusa i F.konstruktivizam Vladimira Majakovskog: “Van iz muzeja na ulice i u tvornice…” Vladimir Tatlin: Spomenik trećoj Internacionali. Mumfordova kritika: Mies radi arhitekturu koja nije prilagođena lokaciji. .zalažu se za narodsko. klimi mjesta. itd.” Venturi: “Manje je šturo.L. Ruski futurizam . Formalizam .specijalnost intuitivne tradicije).” Mies od kritičara i stanara svojih zgrada traži potpuno predavanje platonskom pogledu na svijet kako bi mogli spoznati vrijednost njegove arhitekture.želi jasnu organsku arhitekturu bez lažnih fasada i obmana. Aktiviranje sposobnosti potrošača (uradi sam). Idealističke tradicije i razvoj kretanja ka formalizmu. Divlja naselja beskućnika . spontano stvaralaštvo. Situacionisti 1960.direktna spontana akcija 6. 5. Ezra Ehrenkrantz . WRIGHT I ZAPADANJE U FORMALIZAM 50-tih godina – kriza moderne arhitekture uslijed gubljenja vitalnosti. arhitekturu čija se funkcija prepoznaje kroz formu. “Više je više. mirni red. Wrighta.stil koji je sam sebi svrha. Mies radi apstraktne forme. 41 . čistoću i oštre obrise. To je arhitektura jednostavnog i nesamosvjesnog izraza sadašnjih uvjeta i potreba. MIES Mies: “Manje je više.”. Farnsworth House: duge horizontalne ploče koje lebde iznad tla velike zastakljene površine. GROPIUS. Slobodarski anarhizam 3. Aktivistička tradicija Aktivisti su usmjereni na one faktore i pokretačke snage što dovode do preobražaja društva. Gropius prihvaća i razvija futurističke i funkcionalističke ideje isto kao i koncept organske arhitekture . Nesamosvjesna tradicija 1.skup dijelova kuće koji se mogu različito složiti. Izložbeni paviljon u Barceloni: Mies ignorira mnoge aspekte građevine i zato stvara izvanredne tvorevine. Ističe suštinska svojstva svakog materijala.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful