Drzavni ispit, sabrana pitanja komisijskog dijela ispita

SOCIJALNA MEDICINA 1. bolnice, domovi zdravlja, zavodi zajavno zdravstvo Dom zdravlia:
ustanova na primarnoj razini provodi mjere primarne zdravstvene zaStite u lokalnoj zajednici putem opce/obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, hitne medicine, stomatologye i patronazne sluzbe (+/- medicina rada, laboratorij, fizikalna terapija i rehabilitacija, administrativne sluzbe) znac"enje: koordinacija na primarnoj razini, organizacija primarne zdravstvene zaStite, kontrola i unapredenje kvalitete, planiranje i koordinacija preventivnih programa sadrzava i higijensko-epidemiolos'ki odjel koji organizacijski pripada zavodu za javno zdravstvo

Bolnice:
putem stacionara i poliklinic'ko konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zasftitu koja obuhvaca dijagnostiku, lijecenje i rehabilitaciju, te rad na medicinskim istrazivanjima, na zdravstvenom odgoju, na izobrazbi zdravstvenih radnika, sudjeluje u pracenju i proucavanju zdravstvenog stanja stanovnistva sekundarna ili tercijarna razina danas lijeCnici svih specijalnost Cine ponekad samo 5% zaposlenih HR: 5.7 postelja na 1000 stanovnika, duzina bolniCkog lijeCenja 12.7 dana SPECIJALNA: lijecenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od jedne odnosno od odredene skupine bolesti ili odredenih dobnih skupina stanovnistva OPCA (zupanijska); REGIONALNA (drzavna): ima najmanje: internu, kirurgiju, pedijatriju, ginekologiju, laboratorije, radiologiju, anesteziju, prehranu bolesnika provodi polikliniCki rad putem specijaristic'kih ordinacija (poliklinika je zdravstvena ustanova ili dio zdravstvene ustanove u kojoj se obavlja specijalisticko konzilijarna zdravstvena za§tita, dijagnostika i medicinska rehabilitacija osim bolniCkog lijedenja)

Zavod za javno zdravstvo: nacionalni (HZJZ); zupanij ski - 21 specijalizirane organizacije u zdravstvu, koje prate i istrazuju zdravstveno stanje stanovnistva, pojavu i Sirenje zaraznih i odredenih kroniCnih nezaraznih bolesti, utjecaj ekoloSkih faktora na zdravlje, vode zdravstvenu statistiku, suraduju s medunarodnim organizacijama, pro vode istrazivanja.. godisnje se izdaje Hrvatski zdravstveno statisticki Ijetopis HZJZ vertikalno povezuje 21 zupanijski zavod i njihove higijensko-epidemiolo§ke odjele u domovima zdravlja

lb. timski rad
timski rad je metoda koja omogucuje nekolicini osoba sa zajedniCkim ciljem, da svoje sposobnosti najbolje iskoriste medusobnim upotpunjavanjem svojih vjeStina i iskustava to je rad vise strucnjaka na rjesavanju jednog, zajedniCkog cilja mora biti povezan i koordiniran voditeljem tima voditelj tima mora imati slijedece kvalitete 1. umijece organizacije i upravljanja 2. sposobnost komuniciranja i rada s ljudima

3. sposobnost uvazavanja tudeg misljenja 4. sposobnost logiSkog rasudivanja i zakljucivanja voditelj mora znati kako voditi tim tj. kako motivirati sve clanove da sudjeluju u rjesavanju problema stil vodenja moze biti 1) orijentiran na postizanje cilja i/ili 2) orijentiran na dobru atmosferu i suradnju medu struCnjacima

Strana 1

savjetnik. umor. brinući se za zdravlje i liječeći bolesne u ordinaciji i u kući bolesnika (dispanzerska metoda rada: aktivan i sistematski rad u provođenju cjelovite i sveobuhvatne (= kurativna + preventivna + socijalna) zdravstvene zaštite pojedinaca i populacijskih grupa) 1. buka. sadržaj i način prenošenja poruke 5. Paternalistička: u hitnim situacijama (liječnik je onaj kojio odlučuje) 2. medicinske sestre. hitna pomoć 9. prihvatljivi troškovi za pojedinca i zajednicu 6. zavod za javno zdravstvo 7. where. i zdravstveni radnik i pacijent mogu biti u ulozi 1) roditelja.) TIP ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: 3. uzajamna pomoć 2) liječnik opće medicine i suradnici TIP ZAJEDNICE: obitelj. PUTEVI PRIJENOSA a. puna suradnja građana 5. ginekolog 3. razlika između zdravstvenog radnika i zaposlenika u zdravstvu ZDRAVSTVENI RADNIK: radnik koji je završio neku od zdravstvenih škola . 3) put prijenosa. lider zajednice. shvaćanje poruke ovisi o znanju. zavod za zaštitu zdravlja 8. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 2. komunikacija i problemi svaki komunikacijski sustav ima 1) poruku. verbalna i neverbalna komunikacija Komunikacija između liječnika i pacijenta 1.. 2) subjekte = primatelj i pošiljatelj. stomatolog 5. prihvatlj iva poj edincima i zaj ednici 4. probleme rješavati u suradnji s drugim sektorima (intersektorska suradnja) zaštitu pružaju liječnici. 3) djeteta b. predrasude i zatvaranje 4. who. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 4. what. sveopće pristupačna 2. pedijatar 4. socijalne i kulturne razlike 2. manager.) 3. ljekarna Strana 2 Državni ispit. when. voditelj/član tima Mora biti: 1. Savjetodavna: javno zdravstvo (liječnik kao učitelj. uvj eti u koj ima se komunikacij a odvij a (otvorena vrata. medicina rada 11. zdravstveni tehničari i brojni drugi stručnjaci neposrednim kontaktom sa stanovništvom. iskustvu —»važna je formulacija b. ograničene mogućnosti komunikacije (bol.. 2) opća medicina 2000-50000 Uključuje primarnu medicinsku zaštitu i primarnu društvenu zaštitu Funkcije zdravstvenog radnika su: liječnik učitelj. ambulante 3. primarna zdravstvena zaštita i što u nju spada 1) samopomoć. organizirana u društvenoj zajednici 3. radna organizacija. 3) prikriveni c. why 2. učenik. organizator zajednice. 2) konfliktni.u široj zajednici i grupama d. Informativna: tijekom posjeta s laganom bolešću. općina POPULACIJA: 1) samopomoć 1-50.Državni ispit. Interpretativna: kod kroničnih bolesti (liječnik daje objašnjenja i savjete) 4. strah. javna komunikacija . mjesna zajednica. 2) odraslog. higijensko epidemiološka služba 6. prijatelj) PROBLEMI 1. školska medicina 10. dispanzerskom metodom rada. prijatelj. škola. odnosi tijekom komunikacije mogu biti 1) komplementarni. kao dio integralnog zdravstvenog sustava zemlje 7. 4) uvjete u kojima se odvija 1. dom zdravlja 2. PORUKA I SUBJEKTI a.

pravila 1.broj umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na određenom području Specifični mortalitet . osiguranje mjera za što sigurniji prekid neželjene trudnoće PROBLEMI: 1. planiranje obitelji svjesno odlučivanje žene i muškarca o broju djece. u zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika.broj živorođene djece rođenih od žena određene dobi na 1000 žena te iste dobne skupine Ukupni fertilitet .mortalitet prema spolu i dobi (na 1000) ili prema određenoj kategoriji bolesti (na 10 000 ili 100 000) u jednoj godini na određenom području Letalitet . zdravstveni tehničari fizioterapeutskog. primalja. adolescentom trudnoća 3. definicija zdravlja Zdravlje (WHO. demografsko starenje stanovništva 5. školovanja. liječnik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku 6. a ne ordinacija Socijalna medicina je nauka koja se bavi ispitivanjem međusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patoloških pojava u narodu i pronalaženjem mjera socijalnog karaktera za unapređenje narodnog zdravlja. čistači 1. psiholog. fertilitet Opći fertilitet . glavno mjesto liječničkog djelovanja je tamo gdje ljudi žive. 6. seksualni odgoj djece i omladine Strana 3 Državni ispit.prosječan broj živorođene djece na jednu ženu u promatranoj godini 9.broj živorođene djece na 1000 žena u reproduktivnoj dobi (15-49 god) u jednoj godini na određenom području Specifični fertilitet . genetska savjetovališta.srednje stručno: njega bolesnika. stomatolog. 2. bez razlike 4. stambena politika) 2. farmaceut. 1948. pitanjem narodnog zdravlja i radom na njegovom unapređenju trebaju se baviti svi. socijalni radnik. zubnog. kako bi se obuhvatili svi oni koji trebaju zaštitu 8. pedagog. računovodstvu. a ne obrnuto. Štampar . ekonomist. radioterapijskog. predbračna i bračna savjetovališta. važnije je obavještavanje naroda od zakona najvažnije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravimo shvaćanje o zdravstvenim pitanjima 3. inducirani abortus 2. medicinski biokemičar ZAPOSLENIK U ZDRAVSTVU: nije završio zdravstvenu školu. 1926. socijalna terapija je bitnija od individualne 5. pravnik. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 4. zdravstveni odgoj. nagli porast stanovništva . vozači. vremenu i razmacima između rađanja s osnovnim ciljem da dijete bude željeno MJERE: 1. liječnik treba biti narodni učitelj 9. obitelji 3. duševnog i društvenog blagostanja a ne samo odsutnost bolesti i iznemoglosti. 5. djeteta. farmaceutskog smjera 2. više stručno: više medicinske sestre i zdravstveni tehničari 3.) je stanje potpunog tjelesnog.postotak umrlih od broja oboljelih od određene bolesti 8. neplodnost 4. 7. zdravstvena i socijalna zaštita materinstva. mortalitet = smrtnost Opći mortalitet . mjere socijalne politike (osiguranje rada. RAD I ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SLUŽBE. fakultetsko: liječnik. nesmije se raditi razlika između ekonomski jakih i slabih (egalitarizam) 7. medicinska sestra. zaposleni u knjigovodstvu. pitanje narodnog zdravlja je od većeg ekonomskog nego humanitarnog značaja 10. savjetovališta za kontracepciju 5. laboratorijskog.

ekonomskom i intelektualnom razvitku pojedinca i sredine 10. zdravstveni odgoj u zajednici poticanje. godišnja zauzetost postelje. Dvosmjerna a. sprječavanje. izabrati i omeđiti sustav 2. opisivanje. zdravstveni odgoj najvažnija opća mjera zdravstvene zaštite . tečaj b. osobni primjer 2. prosječno trajanje liječenja.bruto nacionalni dohodak. Predavanje.bitan za očuvanje zdravlja bitni su stavovi.ostvarenje ovisi o društvenom. Jednosmjerna a. Aktivan rad u zajednici kratke poruke koje se šire i ponavljaju raznim putevima: usmenom predajom (poslovice.dvosmjeran proces 4. dokazivanje. povezivanje i potpora zdravstvenih samozaštitnih aktivnosti u zajednici METODE: 1.dugotrajniji proces. težište je na usvajanju novih znanja i uvježbavanju i stjecanju iskustava i vještina u svakodnevnoj praksi .os lo b ađan je o d straha o d nepoznatog i neizvjesnosti 5. te liječenje i ublažavanje posljedica bolesti OSNOVNI OBLICI 1. sinteza informacija i utvrđivanje odnosa 3. umijeća.opći i specifični mortalitet. nupcijalitet. slikom. ekonomski. Vježbe i.širenje zdravstvenih poruka u zajednici i mobilizacija ljudi na provođenju nekih zdravstvenih zadataka. povezivanje s privlačnim slikama. pisanim materijalima. očekivano trajanje života. Medicinski pokazatelj i ocjena zdravstvenog stanja Strana 4 Državni ispit. znanje. glazbom. 1. bojama.somatska i mentalna razvijenost. školovanost. Socijalno ekonomski pokazatelji . propagandnim filmovima. savjetovanje najčešći oblik. Rad s malom skupinom seminar. Demografski pokazatelj i . Individuama metoda savjetovanje c. % poljoprivrednog stanovništva. stopa migracije 2. rješenja (argumenti: zdravstveni. te podučavanjem i širenjem informacija o zdravstvenim postupcima. registri 4. razumjeti sugovornika i pomoći mu da sam shvati svoje ponašanje i donese svoje odluke . mortalitet dojenčadi. šalom. fertilitet. zdravstveni pokazatelji Demografski pokazatelji . dobna struktura stanovništva. 1. identifikacija problema b. osvješćivanje bolesnika o problemu c. iskorištenost postelja.dvosmjeran proces a. savjetovati akciju na neizravan način (tako da pacijent sam dođe do zaključka) 3. prevalencija=proširenost). društveni) 12. sredstvima javnog informiranja 11.broj stanovnika na liječnika. ugodom 6. 2. navike mjera zdravstvene zaštite kojom se putem razvijanja zdravog i mijenjanja štetnog zdravstvenog ponašanja. postiže unapređenje zdravlja.objašnjavanje. izlaganje. stanje okoline (stan. p ro sv jećiv an je š iren je istina i zn anja . prirodni prirast. voda. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita . prehrana) 3. Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti . morbiditet (incidencija=učestalost. broj postelja na 1000 stanovnika. Rješavanje problema ii.. divorcijalitet. specifični mortalitet. pripovjedanje. razmatranje problema. potrošnja lijekova bitno je za: određivanje zdreavstvenog problema kako su zadovoljene zdravstvene potrebe stanovništva Koraci: 1. morbiditet. odgojne m jere m ijenjanje navika i prom jena stavova . parole). zdravstvene akcije i propaganda .

2. Socijalno ekonomski pokazatelji . dokumentacija PODATCI: definirani (što i kako). c?-70g (razvijene zemlje i do 5 god više) prirodni prirast . % poljoprivrednog stanovništva. kolorektalni. podatci zdravstvenog osiguranja 5. 2.8 dana. kronična ishemijska bolest srca 5. vremenska razdoblja). prosječno trajanje liječenja. fertilitet. 2) godišnje. 4. 3. divorcijalitet. zdravstveno stanje u svijetu i kod nas (mortalitet.broj stanovnika na liječnika. akutni infarkt miokarda. 6. morbiditet. specifični mortalitet. popis stanovništva 7. 3) posebnim istraživanjima DOKUMENTACIJA je indikator kvalitete rada i služi za: 1. 4. kronična ishemijska bolest srca. prevalencija=proširenost). dobna struktura stanovništva. <$: 1. čemu služe.somatska i mentalna razvijenost. bolest ili povreda koja je izazvala tok događaja koji su neposredno doveli do smrti 2. mortalitet dojenčadi. bronhi i pluća. handicap): zaostajanje neke osobe zbog oštećenja ili nesposobnosti koja mu ograničava ili onemogućuje ispunjavanje svoje normalne uloge (primjerene dobi. registri . 2. strukturirani (dobne skupine. šifrirani PRIKUPLJANJE PODATAKA: 1. nupcijalitet.. ciroza jetre divorcijalitet 11-20 rastava na 100 sklopljenih brakova (razvijene zemlje više) 50000 novorođene djece godišnje pismenost 97. dojka. prijave 6.) mortalitet dojenčadi 8. 4. insuficijencija srca. 3.7% GNP $1800 (Švicarska $33610) 16% poljoprivrednog stanovništva (razvijene zemlje manje) $400 za zdravstvenu zaštitu pojedinca na godinu (SAD $4000) 8.2. morbiditet (incidencija=učestalost. registri 2. broj postelja na 1000 stanovnika. školovanost.bruto nacionalni dohodak. 3.opći i specifični mortalitet.7 dana. zdravstveni kartoni 3. 2) bolnice 8. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita OPTEREĆENJE (invalidnost. želudac. iskorištenost postelja. 2. prehrana) Medicinski pokazatelji .2 (najbolje u Švedskoj) očekivano trajanje života ?-76g.negativan 14% populacije iznad 65 godina opći mortalitet 10%o karcinomi . 3) kroničari 32. nesposobnosti. 3.7% GNP za zdravstvenu zaštitu (SAD najviše) dužina liječenja 1) klinike 9. bolnička statistika 4. potrošnja lijekova . potrebe komunikacija i administracije .) 15. terenska istraživanja mogu se prikupljati 1) kontinuirano. akutni infarkt miokarda. psihosocijalne ili anatomske strukture ili funkcije NESPOSOBNOST (disabilitv): promjena ili manjak sposobnosti za izvođenje aktivnosti koja se smatra normalnom za ljudska bića Strana 5 Državni ispit..mortalitet $: 1. stanje okoline (stan. zanimanju. stopa migracije 13.neposredni i definicija oštećenja. uzroci smrti .. ^ okolnosti nesretnog slučaja ili nasilja koje su izazvale smrtonosne povrede OŠTEĆENJE (impairment): gubitak ili abnormalnost psihološke. c? 1. godišnja zauzetost postelje. voda. insuficijencija srce. rak bronha i pluća.2 dana (u razvijenim zemljama kraće) iskorištenost kreveta 90% (nemamo više kreveta ni hospitalizacija nego zapad ali je duži prosječni boravak u bolnici) 14. kolorektalni. prirodni prirast. očekivano trajanje života. 4. obaveznu evidenciju koja je od šireg interesa 2. registri Pokazatelji o zdravstvenoj djelatnosti . prostata mortalitet: $ 1. moždani udar. moždani udar. invalidnosti OSNOVNI UZROK SMRTI: 1.koji.

16. Suzbijanje pretilosti e. etapna epikriza 3. ovisnici. Dijeta. bilješke o praćenju stanja DOKUMENTACIJA ZA INTERVENCIJU I E VALUACIJU INTERVENCIJE 1. Suzbijanje straha f.3. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita f. Protektivna hrana d. c. ishemična bolest srca 6. poznavanje mjera samozaštite SEKUNDARNA PREVENCIJA (rani stadij bolesti) 1. psihoza 5. Sanitacija okoline g. njega b. za istraživanja) PROBLEMIMA ORIJENTIRANA DOKUMENTACIJA 1. planovi za rj ešavanj e problema 4.svi ljudi. Imunizacija b. obitelj). kurativne (pasivne . županijske) . lista problema 3. Medicinska rehabilitacija b.. Strana 6 Državni ispit. dijabetes 4. temeljni podatci 2.. Socijalna rehabilitacija RAZLIKA IZMEĐU UNAPREĐENJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI 1. Nepušenje i umjereno piće a. Profesionalna rehabilitacija c. Osobna higijena c. financijski dokumenti. Pravodobno otkrivanje i intervencija a. Unapređenje zdravlja . Potpuno liječenje i sprečavanje nesposobnosti a. DODATNI DIO: za potrebe liječnika (npr. bitna je preglednost (grupiranje po primarnim zajednicama . Rehabilitacija i sprečavanje invaliditeta a. sažetak o stanju i liječenju REGISTRI osiguravaju kontinuitet zaštite. Praćenje epidemiolške situacije e.poduzimaju se na inicijativu pacijenta) PRIMARNA PREVENCIJA (zdrave osobe) 1. splet svih zdravstvenih problema. Izbjegavanje jatrogenih oštećenja TERCIJARNA PREVENCIJA (došlo je do posljedice) l.. Osposobljavanje za samopregled 2. rak 2. terapijski plan 2. Osamostaljenje bolesnika u široj i neposrednoj okolini d.škola. preventivne (aktivne ... općinske. e. d. laboratorijski podatci. TBC 3. f. Sistematski pregledi c. Čuvanje i unapređenje zdravlja Osiguranje rada i profesionalne orijentacije Odgoj i obrazovanje Zdravi uvjeti života Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba Rekreacija i fizička kultura Čuvanje obitelji i zajedništva Sprečavanje bolesti i oštećenja a. b.. Pobolj šanj e rutinske dij agnostike b.) standardni medicinski i ini postupci za identifikaciju zdravstvenog stanja i zdravstvene intervencije PREMA CILJU 1. za vlastite potrebe lij ečnika OBAVEZNI DIO: izvještaji. Kontinuitet u liječenju i podršci c. laičke skupine (lokalne.poduzimaju se na inicijativu stručnjaka) 2. jednostavnost i pouzdanost 1. screening d. 2. RTG. mjere zdravstvene zaštite (prevencija.

zdravstvena politika politika zapošljavanja i rada stam bena politika 4. zaustavi ili uspori bolest i tako spriječi njen puni razvoj.društveni proces usklađivanja ciljeva i interesa pojedinih društvenih grupa Socijalna politika uključuje: 1.2. kad je prisutna kod pojedinca ili skupine. prihvatljive (etički. 2. specifična patologija. Primarna . posljedicama) metode intervencije MJERE INTERVENCIJE 1. cijenom. ozbiljnost posljedica 3. invaliditet ili smrt 1. Cilj: puna zaposlenost b. Ranjivost (biološki faktor rizika) 2. razlike između 4 tipa zdravstvene i socijalne politike u Europi (Skandinavizacija) POLITIKA . preraspodjelom već ostvarenih sredstava 2. 3. c. događanje ili okolnost koja. odnosno izliječi. povećava vjerojatnost pojave nekog poremećaja.prepoznavanje i zbrinjavaje onih stanja koja se nisu mogla spriječiti ni liječiti ili je do posljedica došlo i usprkos liječenju JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM 1. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 18. zabrinutost sa strane stanovništva 4. politika kulture 6. rehabilitacija FAKTOR RIZIKA . kemijski i socijalni faktori rizika u okolini) Strana l Državni ispit. mjere intervencije (preventivne. kurativne) 5. Sklonost (osobitosti ponašanja) 3. preventivni programi 17. politika socijalne zaštite socijalna politika zajedno s ekonomskom politikom čini politiku razvoja Formiranje ciljeva —»strategija —> planovi i programi Prema cilju zdravstvena politika biti: može 1. Prevencija bolesti . proširenost i učestalost 2. prevencija bolesti 3.uklanjanje uzroka i unapređenje općeg zdravstvenog stanja da bi se spriječio nastanak bolesti (često izlazi iz okvira zdravstva) 2. Osnovno pravo: pravo na rad Naglasak u praksi: opći standard i služba za sve građane . Sekundarna . liječenje 5.rizične grupe. nesposobnosti ili smrti 1. oštećenja. Tercijarna .osobina. bolesti. 2. stvaranjem novih društvenih odnosa 1. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi) utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi) Prema načinu postizanja cilja zdravstvena politika se može služiti: 1. otkrivanj e bolesti/bolesnika 4. Vrsta socijalne politike ovisi o ekonom skom statusu i političkoj stabilnosti. Ugroženost (fizički. SOCIJAL DEMOKRATSKA (Skandinavija) a. politika obrazovanja 5. unapređenje zdravlja 2. intervencija intervencija (pravodobno uplitanje u redoviti tijek bolesti) je skup mjera poduzetih s namjerom da se ukloni ili smanji rizik.prepoznavanje osoba s nalazom ili oboljelih u dovoljno ranom stadiju bolesti. kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifestne bolesti ili zaustavilo njeno napredovanje 3.

poslodavci KATOLIČKA (južna Europa) a. obitelj d. socijala područja socijalne politike: 1. radnici. 4.samo oni koji su osposobljeni i plaćeni za pružanje zdravstvene zaštite 2. Daljnji razvitak: trojni sustav: država. kolektivna i društvena potrošnja 2. obrazovanje) 2. 3.posrednik a. lokalna vlada KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav 1. osiguravatelj . plaćanje u sustavu mora biti pošteno (troškovi raspoređeni prema mogućnosti plaćanja) 6. skupnih i individualnih mjera za unapređenje. Daljnji razvitak: jačanje lokalnih zajednica d. socijalna zaštita prilikom prirodnih nepogoda ili osobnih nevolja 5. davaoci usluga . oblik i način usmjeravanja društvenog razvoja komplementaran ekonomskoj politici mjere socijalne politike 1. represivne i normativne mjere Strana 8 Državni ispit. Cilj: neodređen b. Osnovno pravo: socijalna sigurnost c. zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih. milosrđe. 4. Naglasak u praksi: osiguranje zaposlenih d. građanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima koje se provode na mjestu življenja i rada 3. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 19. državni fond d. briga za društvene djelatnosti 4. sustav mora jačati moral liječnika i pacijenta HR . 2. sustav mora biti jasan 2. LIBERALISTIČKA (Engleska) a.ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: 1. dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. politika životnog standarda 3. D aljnji razvitak: veća prava građana. potpora obitelji.cijelo stanovništvo 3. korisnici . a specijalizirani pristu u specijalističko . stimulativne mjere (zapošljavanje.2. mjere osiguranja i smanjenja povećanih individualnih rizika i rizika pojedinih grupa 3. ministarstvo e. sveobuhvatan 3. dobrovoljna osiguranja b. potpun (sva medicinski indiciram zaštita) 4. Osnovno pravo: naknade kod rizika c. čuvanje i vraćanje zdravlja. strukturiran tako da obuzda troškove 5. Daljnji razvitak: dualni sustav: osiguranje i tržište KORPORATIVISTIĆKA (Njemačka') a. obavezna osiguranja c. sustav zdravstvene zaštite zdravstveni sustav je usklađena cjelina koja se sastoji od mnogo međusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice važna j e intersektorska suradnj a i podj ela poslova OSNOVNI ELEMENTI 1. Cilj: puni rast b. Cilj: puni rast b. Osnovna načela su: sveobuhvatnost. Osnovno pravo: deklarativno c. građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja. Naglasak u praksi: privatne institucije. Naglasak u praksi: obavezno opće osiguranje d.

PROMJENE ZBOG: 1. znanje zdravstvenih radnika o koštanju alternativnih mogućnosti tretmana . izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zaštiti 4. ono koje uključuje i izjednačuje mjere znanstvene i alternativne medicine (Kina) 21. politički i ekonomski sustav 2. čuvanje i vraćanje zdravlja. nisko) 2. ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaća populaciju RASPODJELA SREDSTAVA: najveći troškovi oko rođenja. državno financiranje (porezi i drugi državni prihodi) 2. Njemačka) 3.konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti PROCJENA SUSTAVA 1. građanin ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarivanja najviše moguće razine zdravlja. suvlasništvo ZDRAVSTVENO ZAKONODAVSTVO KOJE REGULIRA PRIMJENU MEDICINE 1. skupnih i individualnih mjera za unapređenje. dobrovoljni prilozi 5. podijeljena odgovornost (stupanj (de)centralizacije) OCJENA SUSTAVA PREMA ADMINISTRATIVNOJ KONTROLI 1. dozvoljava alternativnu medicinu uz određene uvjete (SAD. 2. Pomoć izvana l.racionalno trošenje razvijene zemlje troše više na zdravlje i potrošnja je u stalnom porastu (brže od GNP) IZVORI FINANCIRANJA 1. a specijalizirani pristu u specijalističko konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti PROMJENE U HR: 1. demografske promjene 3. privatna praksa 2.ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: 1. 2. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita osnovna načela zdravstvene zaštite su: sveobuhvatnost. dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. rast troškova za zdravstvenu zaštitu (raste brže od GNP) Strana 9 Državni ispit. zdravstvena zaštita obuhvaća sustav državnih. izravno privatno plaćanje zdravstvenih usluga 6. pluralistička <-» unificirana za ocjenu je bitno: 1. u kratkom razdoblju prije smrti te u kritičnim stanjima RACIONALNO TROŠENJE: 1. centralizirana«-»decentralizirana 3. ono koje isključuje svaku praksu koja se ne temelji na znanstvenoj medicini (Francuska) 2. 3 su odlučujući. efektivnost (odnos između stvarnog i željenog) 4. ravnoteža između kolektivizma i individualizma 3. obuhvat 3. zakup 3. slabiju kvalitetu usluga i birokratizaciju. zdravlje za sve 4. relevantnost 2. najbolje je kombinirati sva tri državno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno trošenje. zdravlje kao društvena vrijednost (visoko. građanin treba sudjelovati u svim zdravstveno preventivnim djelatnostima koje se provode na mjestu življenja i rada 3. efikasnost (postizanje što većeg stupnja zdravlja s raspoloživim sredstvima) 20. ev. zdravstvena ekonomika . zdravstveno zakonodavstvo HR . tolerantno. umjereno. osiguranje 3. vladina «-* privatna 2. dobra financijska administracija i kontrola 2. privatno je štedljivo.

vrijeme i politička volja Uspješnost ovisi i o jasnoći ciljeva. Koji su trenutni zdravstveni prioriteti i koliko će se dati za njihovo rješavanje 5. radnici) 2. točnosti očekivanja. Koji će biti stav prema zdravstvenoj tehnologiji 6. državno i kratkoročno l tim opće medicine . podjela poslova. zdravstvena politika zdravstvena politika je dio socijalne politike. vlasnici. Kakav će biti utjecaj stanovništva na orijentaciju zdravstvene zaštite. preraspodjelom već ostvarenih sredstava 2. industrija 3.5000 djece laboratorij-41 000 ljekarna-5000 stomatolog . na koji način ta sredstva osigurati. tehnologije. koja zajedno s ekonomskom politikom čini politiku razvoja Prema cilju zdravstvena politika može biti: 1. na koji će se način vršiti plaćanje 2. osiguranje lijekova. bogati) 3. obrazovanje 2.1700 osoba Strana 10 Državni ispit. stvaranjem novih društvenih odnosa VRSTE: (prioriteti) 1. Koliko sredstava treba dati za zdravstvenu zaštitu.usluge su gotovo besplatne <-» osiguranje koje obuhvaća mali dio rizika. snage (ljudi).djeca.2500 24.(moguća ušteda i do 30%) 22.mirovinsko i invalidsko osiguranje) nacionalno (visoki stupanj solidarnosti) . Politika «Zdravlje za sve» (svima jednaka šansa.poduzetnici. neo-libertarna (najvažniji za razvoj . smanjivanje razlika) 4. . jednaki uvjeti.50 000 l tim školske medicine . upravljanje zdravstvom i na samozaštitno organiziranje 4. izboru načina.6000 žena higijensko epidemiološka služba . tehnike i pripreme . intersektorska suradnja zdravstveni sustav je usklađena cjelina koja se sastoji od mnogo međusobno povezanih sektorskih i intersektorskih dijelova i od same zajednice suradnja je možda najhitnija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. produktivna/selektivna (najperspektivniji za budućnost . koje i koliko? Kako će se rješavati socijalna i zdravstvena stanja ugroženih 3. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita ginekolog (u PZZ) . vojska. Politika prema odrednicama zdravstva (obrazovanje stručnjaka. egalitarna (zadovoljavanje osnovnih potreba svih ljudi) 2. organizacija i upravljanje zdravstvom. transport. kakva će biti suradnja. građani ispod granice siromaštva) PITANJA: 1. politika zadovoljavanja minimalnih potreba (zadovoljiti egzistencijalne potrebe. Kojim grupama dati prioritete. poljoprivreda 4. a ostali rizici se osiguravaju dobrovoljno ili plaćaju izravno Zdravstveno osiguranje je u HR obavezno. naročito u unaprijeđenju zdravlja SEKTORI: 1. .) 7. razgraničenja nadležnosti i utjecaj na druge društvene djelatnosti Važna komponenta uspješne zdravstvene politike je REALIZAM koji određuju sredstva. zdravstveno osiguranje prethodnom uplatom stječe se pravo na kompenzaciju u slučaju rizika za koji se osoba osigurala obavezno <-» neobavezno (privatno) pojedinačno <-»• grupno <-» državno kratkoročno <-» dugoročno (u HR . 23. utilitarna (daju prednost "korisnijim" grupama ljudi) Prema načinu postizanja cilja zdravstvena politika se može služiti: 1. zdravstveno planiranje 25..

participativni razvojni proces koji uključuje sve relevantne partnere za zdravlje u domu. informiranost pojedinaca i zajednice PRIMJERI: 1. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita Unapređenje zdravlja je napredovanje k blagostanju i ostvarenju optimalnog sklopa ponašanja s društvenim. Pokret Zdravi grad 3. preusmjeriti zdravstvenu službu Promocija zdravlja = proces kojim se omogućuje ljudima da povećaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje «ambijent za zdravlje« . škole. promicanje stilova života koji unapređuju zdravlje 5. okolinskim. grupe. gdje se vole. Čuvanje obitelji i zajedništva METODE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA 28. zdravlje je temeljno ljudsko pravo 2. te načinu praćenja i vrednovanja učinaka u praksi 26. «Zdravlje se stvara tamo gdje ljudi žive. zakonodavstvo 3. nužna je pravičnost i solidarnost između zemalja 3. školi. Zadovoljavanje kulturnih i estetskih potreba 5. Odgoj i obtazovanje 3. u zajednici i nacionalno . rade i igraju» PRIORITETNA PODRUČJA 1. Kanada prvi formalni dogovor o promociji zdravlja na međunarodnoj razini. izgraditi zdravu j avnu politiku 2. povelja iz Ottavve. podržavati akcije zajednice 4. bolnice 27. porezne i administrativne mjere 4. integrirana PZZ orijentirana obitelji i zajednici 4. stvoriti okolinu koj a potpomaže 3. institucija i zajednica u cjelini (intersektorska suradnja) STRATEGIJE 1. unapređenje zdravlja najviši domet zdravstvenog djelovanja CILJ: pojedincima i zajednici omogučiti povećanu kontrolu nad faktorima koji uvjetuju zdravlje Strana 11 Državni ispit. «Zdravlje za sve za 21 stoljeće» glavni izazov europske regije investiranje u zdravlje i očuvanje zdravlja je bitan dio socio gospodarskog razvoja zajednice jedini je trajni CILJ: postići puni potencijal zdravlja za sve VRIJEDNOSNI PRINCIPI 1. biomedicinskim i drugim odrednicama da bi se izbjegli zdravstveni rizici Bitno je obilježje aktivno sudjelovanje građana utemeljeno na shvaćanju da je zdravlje na najkonkretniji način određeno načinom života ljudi i njihovom interakcijom s okolinom Akcija je usmjerena determinantama zdravlja a ne uzrocima bolesti 1. 1986. jačanje socijalne podrške 4. razvij ati osobne vj eštine 5. odabir programa i ulaganja u razvoj zdravstva vođen kriterijem njegovog učinka na zdravlje 3. pristupačnost zdravstvene zaštite 2.zdravi okoliš. prosvjećivanje i obrazovanje 2. samonikle aktivnosti lokalne zajednice ZADACI: 1. Osiguranj e rada i profesionalne orij entacij e 2. Bolnica-prijatelj djece MJERE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA 1. gradovi. bitan je pojedinac. razvoj zajednice 6. Škole koje promiču zdravlje 2. stvaranje povoljne okoline 3.izvršilaca. Zdravi uvjeti života 4. organizacijske promjene 5. međuresorski pristup 2. Rekreacij a i fizička kultura 6. na radnom mjestu.

mjere stimulacije. zdravo starenje) 3. sukladnost uvjeta standardima. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita 6. zdrav radni vijek. broj stanovnika na liječnika. suodgovornost sektora. 3. broj kreveta na 1000 stanovnika. smanjenje zaraznih bolesti. formiranje zdravstvene politike za bolje zdravlje u budućnosti (istraživanja. 6. smanjenje alkohola. rukovođenje. rast troškova za zdravstvenu zaštitu (razvijenost infrastrukture. organizacija i financiranje) 2. poduzetništvo) 2. sustav mora biti j asan . KRITERIJI struktura jedinice koja pruža zaštitu (oprema. 2. smanjiti incidenciju i prevalenciju bolesti i povreda (unapređenje duševnog zdravlja. 8. mobiliziranje partnera za zdravlje. tehnologiji i socijalnim metodama duh zajedništva (suradnja među zemljama) adekvatna raspodjela svjetskog bogatstva 30. vlasništvo. način plaćanja zdravstva. ekonomsko blagostanje (GNP. 9. Zdravlje za sve do 2000 godine (SZO + UNICEF) Raspravljano o problemu primarne zdravstvene zaštite definicija zdravlja pitanje nejednakosti zdravstvenog stanja zemalja važnost društveno . institucionalno 1. kvaliteta života) 5. strategija «zdravlje za sve») 29. privatni inicijativa. Godine WHO-1948. ocjena kvalitete (opažanje. komunikacije) 4. pretrage.ekonomskog razvoja pojedinac sudjeluje u planiranju i provođenju zdravstvene zaštite vlada mora osigurati zdravstvene i društvene mjere PZZ mora biti dostupna poj edincu i obitelj i PZZ se temelji na znanosti. financiranje zdravstva i alokacija resursa) 1. 7. procesi zdravstvene zaštite (pregledi. (SSSR) 1. reforme u zdravstvu 1. kontrola kvalitete (postupak po kojem se provodi ocjena kvalitete zaštite uz mjere intervencije na temelju nalaza) 3.21 CILJ-6 grupa solidarnost i pravičnost među državama regije unaprijediti i očuvati zdravlje cijelog života (zdrav početak života. 4. demografske promjene (stanje stanovništva. tehnika) KRITERIJI koje mora zadovoljavati reformirani zdravstveni sustav 1. uspoređivanje i vrednovanje kvalitete zdravstvene zaštite) 2. kvaliteta rada u zdravstvu (razlike između stručnog nadzora i kvalitete rada) 32. Alma-Ata 1978. ishod zdravstvene zaštite (promjena u zdravlju kao posljedica intervencije) OSIGURANJE KVALITETE RADA 1. pušenja. kvalifikacije i iskustvo osoblja. 31. poimanje zdravlja (prevencija i promocija zdravlja. droga. potpore i ciljane edukacije) STRUČNI NADZOR (zakonski regulirana kontrola kvalitete zdravstvene zaštite) 1. AlmaAta-1978. Health-2000. očekivano vrijeme života. reorijentacija (integrirani zdravstveni sustav. mjesta za unapređenje zdravlja) 5. Strana 12 Državni ispit. natalitet. 5. FAKTORI KOJI UTJEČU NA PROMJENE ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENE ZAŠTITE politički i ekonomski sustav (tržište. migracije. intervencije) 3. mjerenje. smanjivanje povreda) 4. 2. ekstrainstitucionalno (skupina stručnjaka ministarstva zdravstva) 2. unapređenje kvalitete (poduzimanje pozitivnih mjera da se osigura visok standard zaštite: na temelju ocjene. stanovanje. intersektorska suradnja (zdrava i sigurna okolina. smanjenje nezaraznih bolesti. školovanje) 3. Otawa -1986.

3. 4. 4.7% GNP za zdravstvenu zaštitu (u SAD više) za zdravstvenu zaštitu $400 stanovnika na godinu (SAD $4000) bolnička zaštita. Pomoć izvana l. najbolje je kom binirati sva tri državno financiranje je teorijski najbolje ali u praksi pokazuje neracionalno slabiju trošenje.kompeticija 2. kvalitetu usluga i birokratizaciju. 2. državno financiranje (porezi i drugi državni prihodi) 2. 1. 5. sabrana pitanja komisijskog dijela ispita sustav mora jačati moral liječnika i pacijenta je: Bitan Način plaćanja organizacija rada 3. sveobuhvatan potpun (sva medicinski indicirana zaštita) strukturiran tako da obuzda troškove plaćanje u sustavu mora biti pošteno (troškovi raspoređeni prema mogućnosti plaćanja) Strana 13 Državni ispit. efikasnost (djelotvornost)i efektivnost (učinkovitost) 6.2. 9. suvlasništvo) CILJEVI REFORME: 1. dobrovoljni prilozi 5. kontrola potrošnje 5. poboljšana djelotvornost . financiranje HR 8. privatna praksa. inovacije 3. 7. ŠOŠIĆ dobra financijska administracija i kontrola znanje zdravstvenih radnika o koštanju alternativnih mogućnosti tretmana (moguća ušteda i do 30%) . 8. 2.3 su odlučujući. osiguranje 3. privatno je štedljivo. 2. ljubazno ali nema interesa za preventivu i slabije obuhvaća populaciju RASPO DJELA SREDSTAVA: najveći troškovi oko rođenja.struktura i organizacija planiranje zdravstvene zaštite 3. vlasništvo (zakup. izravno privatno plaćanj e zdravstvenih usluga 6. 2. 15% 55% primarna zaštita IZVORI FINANCIRANJA 1. 5. 1. 3. 6. u kratkom razdoblju prije smrti te u kritičnim stanjima RACIONALNO TROŠENJE: 1. ev. povećana dostupnost 6. izravno sudjelovanje u lokalnoj zdravstvenoj zaštiti 4. pojam integrirane zdravstvene zaštite ocjena zdravstvenog stanja stanovništva borba protiv raka zdravstvene odgojne mjere financiranje zdravstvene zaštite tercijarna prevencija tercijarna zdravstvena zaštita poliklinika . 20% lijekovi. odgovornost 4. 33.

Strana 14 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful

Master Your Semester with Scribd & The New York Times

Special offer: Get 4 months of Scribd and The New York Times for just $1.87 per week!

Master Your Semester with a Special Offer from Scribd & The New York Times