UNIVERZITET U BANJOJ LUCI FILOZOFSKI FAKULTET STUDIJSKI PROGRAM RAZREDNA NASTAVA

Koncepti nastavnih sistema

Student :
Banja Luka, Jun 2011.

Dragana Moravac 1895/09

1. TEORIJSKA RAZMATRANJA PROBLEMA

Pri dolasku u školu učenici se razlikuju po prethodnim znanjima u poznavanju slova i čitanja. opštih i posebnih znanja i drugih postignuća i individualnih obeležja. asocijativnm i relacionom. operacije. Rezultati mnogih istraživanja.traživanja umetnika i naučnika svih oblasti stvaralaštva.tup problemu individualiih razlika. Poznato je da se polovinom devetnaestog veka javlja naučni pris.1. • Individualne razlike se mogu utvrđivati. perceptivnom. • Katel smatra da se ljudi razlikuju u odnosu na razvoj sposobnosti: fluidna inteligencija. intapersonalističkih sklopova tih sposobnosti. polazeći od Bertove teorije. od kojih su neka pomenuta. • Rodžers (K. intelektual. • Olport naglašava i činjenicu da je istaknuta karakteristika čovekova njegova individualnost. produkti. u hijerarhiji na različitim nivoima senzornom. • Gnlfordov model stukture intelekta postulira postojanje 98 faktora. stavova i ostalih kognitivnih i konativnih struktura i procesa. fizičkog razvoja. kristalizovana inteligencija. sposobnosti učenja. ukazuju na to da na odeljenje treba gledati kao na grupu učenika nejednakih fizioloških osnova. . interesovanja.nih i kreatnvnih sposobnosti.jskih pretpostavki izvrše istraživanje individualnih razlika. Svaki faktor određuje tri klase varijabli: sadržaji. Neka savremeia shvatanja o individualnim razlikama nzmeđu učenika Razlike između ljudi predmet su razmišljanja i is. • Klakhon i Mari tvrde da je svaki čovek u izvjesnom pogledu a) b) c) kao i svn drugi ljudi (univerzalne norme) kao neki drugi ljudn (grupne norme) kao nijedan drugi čovek (idiosinkratičke norme) Rezultati empirijskih istraživanja ukazuju na činjenicu da školski uspeh učenika najviše zavisi od položaja osobina ličnosti i sposobnosti. Neki istraživači pokušali su da na osnovu jasnijih teori. Rogers) je isticao da je za razumevanje ponašanja značajno znati kako određena lnčnost opaža situaciju u kojoj se nalazi.1. motivacije. opšta fluentnost. faktor vizualizacije i faktor kognitivne brzine.

1. su: a) utvrđivanje strukture i nivoa znanja. već da se za svakog bira poseban rad koji mu odgovara.2. obezbeđivanje pozitivnnjh psiholoških i pedagoških uticaja povratne informacije.intelektualne i druge razlike.1. Nastanak.3. analiza ličnih problema učeiika i pomoć pri njegovom otklanjanju u toku učenja i dr. c) d) izrada vežbi različitih optimalizovanih nivoa težine. radnnh navnka. dr Pero Šimleša formuliše teze: a) Odbacujemo koncepciju vanjske. b) razvrstavanje učenika prema utvrđenim nivoima i strukturama znanja i ostalim aspektima razlitka. Funkcije nastavnika u nastavi različitih nivoa složenosti. razvoja sposobnosti za učenje. . Individualna nastava predstavlja nametnut rad. organnzacione diferencijacije nastave. vrednovanje rada učenika. Stav naše pedagogije prema nndiiidualizaciji nastave i školskog učenja Raspravljajući o stavu naše pedagogije prema zahtevu za individualizacijom nastave. a zalažemo se za unutrašnju diferencijaciju uvažavajući različite individualitete unutar razrediog kolektiva. podsticanje samovrednovanja. isti posao za sve učenike bez obzira na obrazovne. razvoj i značaj indivndualnzacije nastave Individualizovana nije isto što n individualna nastava. tehnike i prakse učenja. e) f) prevođenje učennka iz jednog u drugi vid vežbanja. prema našem shvatanju. motivacije i drugih faktora relevantnih za unutrašnju diferncijaciju. Indnvidualizovani rad ne sastoji se u tome da svi individualno rade isti posao.

Nivo nastave ne treba podešavati prema onim učenicima koji najviše zaostaju. h) Po našem shvatanju. indivndualizovana nastava nema ničeg zajedničkog sa individualističkim vaspitanjem i sličnim ekstremima. Individualnzacija nastave ne odnosi se samo na opšteg i dubinu nastavne građe. 1. nego metode i postupke. Zadovoljava se i potreba za takmičenjem sa samim sobom..b) c) d) Ne treba diferencirati osnovne ciljeve nastave. elementi individualizacije u programiranom učenju. sposobnosti učenika za samoobrazovanje. Prednosti su : a) b) Individualizovanom nastavom potpunije se zadovoljavaju potrebe učenika. savetnik i pomagač.. . već treba da bude u sve većoj meri saradnnk. već i na njezin izbor. Individualizacnjom nastave istovremeno obezbeđujemo uslove za razvijanje.stavljati prnncipu sistematičnosti. c) Prisutna je opasnost da se učenik odvoji od bitnog suštinskog i počne da se bavi nevažnim aktivnostima.4. Oblici i načini individualizicije nastave Nekoliko oblika inividualizacije nastave a) b) c) nastavni listić zadaci na različitim nivoima težine. e) f) Princip individualizacije nastave ne treba suprot. g) Nastavnik u individualizovanoj nastavi nije samo organizator i rukovodnlac nastavnog procesa.

psihološke osnove nastave različitih nivoa složenosti 1. simultan. kao jednog od modela individualnzacije školskog učenja. Nastavni rad istovremenih različitih nivoa složenosti pretenduje da.5. ritam rada i način reagovanja pojedinca. 3. pripremanju i organizovanju nastave neophodno je uvažavati razlike između učenika koji najviše utiču na njihov uspeh u školskom učenju. diferencirani vaspitnoobrazovni rad nastavnika i učenika različitnh nivoa i strukture znanja. intelektualnog razvoja. 1. . motivacije za učenje i drugih faktora relevantnih za optimalnu unutrašnju diferencpjaciju frontalne nastave. Pedagoško . obim i kvalitet opštih i posebnih znanja i interesovanja. omogući napredovanje svakog učenika do njegovog razvojnog maksimuma. potrebom da se nastavni proces optimalno adaptira individualnih razlnkama između učenika. uslovljeno. U planiranju.7.d) e) f) g) h) elementi individualizacije u učenju pomoću mašina za učenje i kompjutera. uvažavajući prethodna iskustva. elementi individualizacije u okviru dopunske i dodatne nastave i elementi individualizacije u okviru grupne nastave NASTAVA RAZLIČITIH NIVOA SLOŽENOSTI je teorijski zasnovan. 2. 1. radnih navika. Sadržajem vežbi na različitim nivoima težine i uput. Izvođenjem nastave na različntim nivoima složenosti obezbijediti individualizaciju učenja. Potreba organizovanja nastave različntih nivoa složenosti Otuda je organizovanje nastave različitih nivoa složenosti. kognitivne i druge sposobnosti. sistematski organizovan. tempa rada. sposobnosti učenja. pokušaj račvanja nastave u osnovnoj školi.stava nastavnika za organizovanje učenja obezbediti ostvarnvanje ciljeva i zadataka nastave. pre svega. individualizacija u slobodnim i fakultativnim aktivnostima.

Nastava se mora zasnivati na raznovrsnostn situacija. izvođenje nastave. etape: 1. 3.gravaju prilikom samostalnog učenja 5. U nastavi različitih nivoa složenosti treba koristiti dve mogućnosti uticaja na proces učenja Obezbjediti pedagoške i psihološke karakteristike povratne informacije Učenici navedenih struktura i nivoa znanja radiće različite tipove vežbi. pripremanje vežbi različitnh nivoa složenosti i ostalih elemenata nastave.8. vaspitač koji usmerava i podržava. vrednovanje nastavnog rada. raznolikosti podsticanja i procesa.4. relatnvno samostalne n međusobno povezane. napredovanju učenika i procesima koji se u njima odi. indeitifikacija nivoa i strukture znanja (i ostalih individualnih obeležja relevantnih za uspeh u učenju) svakog učenika. 2. Didaktičke specifičnosti nastave različitih nivoa složenosti Nastava različitih nivoa složenosti sadrži sledeće. voditelj nastavnog procesa. Nastavnnk mora dosta često dobijati iiformacije o ponašanju. 1. 6. 8. dijagnostičar pojedinačnih i zajedničkih pistignuća. U nastavi različitih nivoa sloežnosti nastavnik je organizator samoobrazovnog učenikovog rada. 7. učenike. 4. .

inkluzija u obrazovanju. 3. Među navedenim značenjima termina inkluzija apostrofirali smo ukliučivanie.nim pojmovima. str. prihvata i intenzivno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću. produbljivanje iskustva. INCLUSIVE) ukL iučivši. INKLUZIVNO (isp. usavršavanja vještina.591). sastojina.TERMINOLOSKA RAZGRANIČENJA 1. obuhvatanje jer su takva značenja u temelju pojma INKLUZIVNA NASTAVA. prihvata i uvažava onakav kakav jeste.1. Riječ inkluzija (lat. inkluzija u društvenoj sredini. sadržavanje. te da se podržava slobodno iznošenje svog doživljaja obrazovanja i vaspitanja. možemo reći da je inkluzivna nastava novi didaktički model organizovanog poučavanja i učenja koji obuhvata. zagrada. obuhvaćajući. razvijanja sposobnosti i vrijednosnih orijentacija i unapređivanja procesa humanizacije i socijalizacije ličnosti učenika do ličnih maksimuma.2. kao što su: inkluzivna škola. zaobljenost.I.nosti. sadržavanje. Opšta značenja terraiea "inkluzija" Inkluzija je ključni termin u nazivu inkluzivna nastava i u tangent. sastojak. . 1. Učešće u inkluzivnoj nastavi podrazumijeva da se svaki učenik primjećuje. obuhvaćanie (M. inkluzija u vaspitnoobrazovnoj djelat. zatvor. da se djelotvornim poučavanjem stimuliše njegovo aktivno angažovanje u individualnom i zajedničkom učenju. zatvaranje. podjeli iskustava i saradnji. Učenje u inkluzivnoj nastavi obuhvata sve vidove i oblike samostalnog i zajedničkog sticanja znanja. ukliučivanie. podrazumijevajući (Klaić. itd.inclusio) ima sljedeća različita značenja: 1. njegovanja navika.). podrazumijevanje.1978. primjesa. zaokruženost. ukliučivo. sadržavajući. 4.1. 2. odnosno učenike sa posebnim obrazovnim potrebama i sve ostale učenike u odjeljenju. sastavina. Pojam "INKLUZIVNA NASTAVA” Polazeći od navedenih opštih značenja inkluzije.

1. konativnim. Podrška različitostima među učenicima Pod pojmom PODRŠKA RAZLIČITOSTIMA MEĐU UČENICIMA podrazumijevaju se sve aktivnosti u školi koje na potrebe učenika odgovaraju.4.2. tj.4. integracija obrazovanja i vaspitanja i dr. Inkluzivno obrazovanje Inkluzivno je ono obrazovanje (INCLUSIVE EDUCATION) koje razvojno stimulativno uključuje djecu i mlade sa preprekama u učenju i učešću ili sa tzv. socijalno-moralnim. kao što je "integracija nastavnih sadržaja. integracija škole i društvene sredine. Prepreke u učenju i učešću Kada se apostrofiraju prepreke za učenje i učešće pažnja se usmjerava na ono što bi trebalo učiniti da bi se unaprijedilo obrazovanje za svakog učenika.4. integracija učenika u obrazovne grupe.1. Integrisana nastava Terminom "integrisana nastava" (integration of instruction/learning) ili "integracija nastave" označavaju se mnogi integracioni procesi u nastavi i školi. posebnim obrazovnim . psihomotomim) i maksimalno očekivanim ishodima učenja. društveno-korisnih.3. 1. 1.L). Ključni i tangentni pojmovi 1. Teškoće nastaju upravo kada učenici naiđu na prepreke u učenju i učešću nastale u lokalnoj zajednici.4. koje povećavaju učešće svih učenika u vaspitnoobrazovnom procesu.3. kultumo-javnih prema njihovim individualnim potencijalima (kognitivnim.4. 1. integracija djece s teškoćama u razvoju u redovno školovanje (M. personalna integracija nastavnika u timskom radu. vannastavnih.4. afektivnim. itd. u interakciji učenika sa sadržajem učenja i sa načinima poučavanja.1. kreiranja i poučavanja. u funkcionisanju škole. pojedince sa lakšim razvojnim teškoćama i darovite) i sve ostale učenike u sve vidove vaspitno-obrazovnih aktivnosti nastavnih. Inkluzivna škola INKLUZIVNA je ona škola (inklusive school) koja obuhvata i stalno uključuje svakog učenika sa preprekama u učenju i učešću (tj.

usavršavanje vještina. udalja. . Ekskluzivno obrazovanje Suprotan proces od inkluzije (uključivanja) je isključivanje (ekskluzija) iz obrazovanja. 7. maštanje. iz škole u drugu školu. ravnopravno učestvovanje u redovnoj nastavi one iste škole koju bi pohađali učenici i da nemaju prepreke u učenju i učešću (tzv.6. 4. OSNOVNE ODREDNICE INKLIZIVNE NASTAVE 2.formiranju navika. ekskurzije i u ostale vidove vaspitno-obrazovnog rada. 2.4. 3. komuniciranje stvaralaštva i djelovanje.5. darovitog.potrebama (sa razvojnim teškoćama i darovite) i sve ostale učenike u permanentno optimalno individualizovano učenje (percipiranje. 5. 1. usvajanje i produbljivanje znanja. 2. prosječnog i temeljenog na očekivanim ishodima obrazovno-vaspitnog rada. darovitih) i ostalih učenika onih bez takvih prepreka u redovnim školama. formiranje vrijednosnih orijentacija i pogleda na život. stvaranje prijatne emocionalne atmosfere. osjećanje.4. 1. isti raspored časova za učenike sa preprekama u učenju i učešću i za ostale učenike odgovarajućeg odjeljenja. usavršavanja vještina. na izlete.1. kulturne manifestacije. obrazovanje i vaspitanje u odgovarajućem razredu redovne škole svih učenika bez obzira na prirodu prepreka u učenju i učešću. njegovanje navika. ugodnog socijalno-komunikacijskog okruženja i njegovanje prijateljstva između djece sa preprekama u učenju i ušešću i ostalih učenika u nastavi i školi.vanjem učenika sa nastavnog časa zbog kršenja školskih pravila. Odrednice inkluzivne nastave Odrednica inkluzivne nastave: 1. darovitih i ostalih) u procesu sticanja znanja. već i u vannastavne aktivnosti. uključivanje učenika sa preprekama u učenju i učešću ne samo u redovnu nastavu odgovarajućeg razreda. omogućavanje realizacije programa individualizovanog učenja u redovnoj nastavi prema profilu određenog učenika sa teškoćama u razvoju. Pod ekskluzivnim obrazovanjem ili isključivanjem iz obrazovno-vaspitnog procesa podrazumijevaju se razni pritisci na učenike.sebne potrebe). razvijanju sposobnosti osjećanja i volje u redovnoj nastavi s obzirom na individualne potencijale (u zoni bliskog razvoja) do ličnih maksimuma. kao što su: "disciplinsko isključivanje" premještanjem učenika iz odjeljenja u drugo odjeljenje. pamćenje). mišljenje. Integrisano obrazovanje Integracija u obrazovanju znači zajedničko obrazovanje i vaspitanje učenika sa preprekama u učenju i učešću (razvojnim teškoćama. po. 6. zaključivanje. participacija svih učenika (sa razvojnim teškoćama.

složenija je organizacija vaspitno-obrazovnog rada u redovnoj školi sa inkluzivnom nastavom. 2. Moguće slabosti inkluzivne nastave Moguće slabosti i ograničenja inkluzivne nastave su: 1. ravnodušnost prema posebnim obrazovnim i razvojnim potrebama djece i mladih koji pohađaju redovnu nastavu. ugrožavanje sigumosti i dobrobiti učenika. socijalnih. 7. inkluzivna nastava je pedagoški efikasna u obrazovanju i vaspitanju djece i mladih sa lakšim razvojnim smetnjama. 3. 3.4.pružanje neophodne dodatne pomoći učenicima sa preprekama u učenju i učešću i ostalim učenicima u redovnoj nastavi i 9. uključivanje učenika sa preprekama u učenju i učešću ili škole neodgovarajuće njihovom uzrastu. predznanja). naporno i profesionalno delikatno planiranje i pripremanje inkluzivne nastave i 6. otežano je. zahtijevanje "spremnosti" i pripremljenosti djece za pohađanje redovne nastave (posjedovanje kognitivnih. 8. osposobljavanje i rehabilitaciju uglavnom ne postoje. 5. ali ne i za one sa težim hendikepima. uključivanje učenika sa preprekama u učenju i učešću u redovnu nastavu bez individualizacije učenja i podrške u razvoju. 5. inkluzivna nastava izvodi se u redovnoj školi u kojoj nisu uklonjene arhitektonske barijere za kretanje učenika sa težim razvojnim fizičkim smetnjama. permanentno osvješćivanje razumijevanja i prihvatanja ljudskih različitosti u sve djece i mladih u redovnoj nastavi i drugim vidovima vaspitno-obrazovnog rada i života u školi i van nje. omogućavanje dodatne pomoći učenika na izdvojenom ili osamljenom mjestu. izdvajanje učenika sa preprekama u učenju i učešću u toku redovne nastave i 8. potrebni su napori i dodatna finansijska sredstva za stalno stručno usavršavanje svih nastavnika za inkluzivno obrazovanje u redovnim školama. 2. 2. a i oprema za njihovo učenje. 4. 2. zasnivanje redovne nastave na obrazovnom programu jednakom za sve učenike određenog razreda. u redovnoj školi sa inkluzivnom nastavom nisu uposleni niti su uvijek dostupni specijalizovani stručnjaci i njihovi timovi za rad sa učenicima koji imaju izrazitije razvojne smetnje. Koja nastava nije inkluzivna Obiliežja nastave koja nije inkluzivna: 1. a ne na indikatorima individualnih razlika u razvojnim potencijalima i obrazovnim potrebama. 6. 4. što otežava i kontinuirano praćenje napretka u obrazovanju i razvoju učenika.2. . komunikacijskih vještina.

trajanje časa. što veći školski objekti impresivnih boja) i .) sljedeće čovjekove potrebe: a) b) c) d) e) pripadnost (udruživanje) nasuprot narcizmu. uzrasta. školski centri. nastavnik specijalista za svoj predmet. pa onaj ko odstupa od standarda mora biti isključen). b) speciializacija (znanje izdijeljeno na nastavne predmete. odgovomost. 2. diploma.1. udžbenika. 3. 5. velike škole. davanje briga. dana. 1986. školovanje za profesiju).2. slično kao kod proizvodnih radnika). Teorijska polazišta pedagoškog konteksta inkluzivne nastave Prema proizvodnji u prethodnoj civilizaciji industrijskog doba teoretičari su izveli sljedeća tipična obilježja škole: a) standardizacija (programa. sedmice. TEORIJSKA UTEMELJENOST INKLUZIVNE NASTAVE 3. U takvom okruženju zadovoljavaju se (prema Fromu. propisa. prevazilaženje-stvaralaštvo nasuprot destruktivnosti. ponašanja. škole podijeljene na regularne i specijalne. 3. Teorijska razmatranja društvenog konteksta inkluzivne nastave U inkluzivnom socijalnom okruženju manifestuju se sljedeći elementi svih vrsta ljubavi: 1. oblačenja. poštovanje i znanje. osjećanje identiteta-individualnosti nasuprot konformizmu gomile i potrebe za okvirom orijentacije i vjerovanja-razum nasuprot racionalnosti. ukorijenjenost-bratstvo nasuprot rodoskmjenja. c) sinhronizacija (precizan početak i kraj školske godine. d) maksimalizacija (grandioznost.3. 4.

3. kao životna filozofija. čime se uspostavljaju sve kompletniji i povoljniji globalno-strateški i normativno-pravni okviri za razvoj i unapređivanje inkluzivne nastave. . razvijati i pratiti stepen inkluzivnosti škole u tri sljedeće dimenzije: 1. 4. stvaranje inkluzivne kulture sa oblastima: a) izgradnja zajednice b) uspostavljanje inkluzivnih vrijednosti. društveni pokret. izvještajima. kreiranje inkluzivne politike sa oblastima: a) razvijanje škole za sve i b) organizovanje podrške različitostimar 3. azvoj inkluzivne prakse sa oblastima a) organizovanje učenja i b) mobilizacija resursa. Teorijske osnove inkluzivne nastave Inkluzivna nastava međuzavisno je povezana sa užim (školskim. Izražena je u poznatim konvencijama. projektima. Tofler. edukacijska koncepcija ima sve manje otpora i sve više prihvatanja i podrške u globalnim civilizacijskim tokovima. GLOBALNO-STRATEŠKI I NORMATIVNO-PRAVNI OKVIRI INKLUZIVNE NASTAVE Inkluzija u društvu i obrazovanju. u kome inkluzivna nastava ima centralno mjesto i nezaobilazni socio-pedagoški značaj. institucija i organizacija.e) centralizacija (upravljanje iz jednog centra. pedagoškim) kontekstom ili okruženjem.3. zaključcima i preporukama međunarodnih političkih i stručnih skupova. deklaracijama. 2. humana ideja. preporukama. te u našim propisima. međunarodnoj zajednici i kod nas. 1983). Primjenom empirijski provjerenog instrumentarija (indeksa inlduzivnosti) moguće je utvrđivati.

Učenici sa preprekama u učenju i učešću u inkluzivnoj nastavi U normativno-pravnim dokumentima naše društvene zajednice i država iz okruženja (zakonima. 3. Učenici sa oštećenjima vida. najčešće. sljedeće kategorije vrsta i nivoa ometenosti u fizičkom i psihičkom razvoju djece i omladine (odnosno prepreka u učenju i učešću): 1. Oštećenja govora (poremećaji govorno-glasovne komuriikacije) javljaju se u raznim stepenima težine. javlja se gluhonijemost. preko visoke nagluhosti. UČESNICI INKLUZIVNE NASTAVE 5. sluha i govora Medu oštećenjima vida najčešće su razni nivoi slabovidnosti.1. poremećaj govomo-glasovne komunikacije. 2. a među učenicima su rjeđi slučajevi potpune sljepoće. tjelesni invaliditet. Oštećenja sluha uzrokovana su poremećajima perifemog ili središnjeg dijela slušnog organa u različitom stepenu. 6. stečenim oštećenjima (virusne i infektivne ranodječje bolesti) i organskim činiocima (trovanja. Oštećenja vida mogu biti uslovljena genetskim faktorima (ambliopija) razvojem oka (anomalije). 4. 5. 5. oštećenje sluha.1. povrede). suženo vidno polje. Učenici sa teškoćama i poremećajlma u čitanju. teškoće u prepozna-vanju boja (daltonizam) i slaba adaptacija na svjetlo i tamu. od potpune gluhoće. 5. od neupadljivih nepravilnosti do potpunog gubitka govora. 7. do tekuće nagluhosti koja se približava normalnom sluhu.1.5. Varijante slabovidnosti su slaba oštrina vida. U slučajevima oglušenja. pisanju i učenju osnovnih matematičkih sadržaja . oštećenja mentalnih funkcija.1. pravilnicima) utvrđuju se. promjene u ličnosti uzrokovane organskim faktorima ili psihozom i postojanje više vrsta i stepena ometenosti u psihičkom ili fizičkom razvoju. gubitak sluha nastaje poslije stečenog govora.2. oštećenje vida. Kada je gubitak sluha tako velik da se ne može razviti glasni govor.

iste vrednoće ili treninga uspiju da savladaju pisanje. mješovite specifične razvojne poremećaje. 6.4.3. 5.1. Učenici sa specifičnim poremećajima psihičkog razvoja Specifični poremećaji psihičkog razvoja djece i mladih najčešće se klasifikuju na poremećaje: 1.6. Nedovoljno mentalno razvijeni učenici Nedovoljna mentalna razvijenost (oštećenja mentalnih funkcija.1. iste inteligencije. pervezivne razvojne poremećaje i ostale nespecifikovane poremećaje psihičkog života. povrede i bolesti kičme. anomalije ekstremiteta i cerebralni motorički poremećaji. RAZVOJNA DISGRAFIJA je teškoća u oblasti pisanja.5. 5. motornih funkcija. 3. 5. iste inteligencije i iste marljivosti savladala ovu tehniku. 4. 2. mladih i odraslih o kojoj postoje različita shvatanja i definicije. 6. duševna zaostalost) je vrlo složena teškoća u razvoju djece. bolesti kostiju. Učenici sa tjelesnim oštećenjima i zdravstvenim smetnjama Prema načinu i uzroku oštećenja. raniji nazivi: mentalna retardacija. u medicinskoj klasifikaciji tjelesnih oštećenja razlikuju se: 1. Jedna od vrlo čestih smetnji koja je u osnovi drugih manifestnih oblika društveno neprilagođenih oblika ponašanja djece i mladih je ANKSIOZNOST. školskih vještina. 4. Učenici sa poremećajima u ponašanju Poremećajima u ponašanju označavaju se ona ispoljavanja djece i mladih koja imaju nedovoljan uticaj na razvoj i prilagodljivost njih samih i koja ih dovode u konflikt s drugim osobama.1.1. 2. pri čemu dijete ne uspijeva da čita tečno ni onda kada su djeca istog uzrasta. . 3. 5. dotle dijete sa razvojnom disgrafijom to još uvijek ne uspijeva. 5. anomalije. 5.RAZVOJNA DISLEKSIJA je teškoća u oblasti čitanja. mišićne bolesti (progresivna mišićna distrofija). govora i jezika. Dok djeca istog uzrasta. mali rast.

Talentovan učenik ima izrazito razvijenu određenu sposobnost koja mu omogućuje da na području svoje talentovanosti ili obdarenosti (lingvističke. pripremanje inkluzivne nastave. 5. 3. kao i slabu koordinaciju pokreta.1. RAZVOJNU KONSTRUKTIVNU DISPRAKSIJU imaju djeca koja sa zakašnjenjem nauče da se zakopčavaju. 5. čitanju. identifikacija razvojnih i edukacijskih potencijala i potreba. prostornoj orijentaciji i ponašanju. TOK INKLUZIVNE NASTAVE 6.3. Dakle. tehničke. 2. planiranje inkluzivne nastave. sportske) trajno postiže nadprosječne rezultate. posebnim potrebama) povoljniji je u inkluzivnoj nastavi nego u nastavi u specijalnoj školi. da uredno potpisuje cifre i da čita. talentovanost je uvijek specifična. što znači da i u nastavi svih predmeta postiže visoko natprosječna postignuća. . 4. umjetničko-likovne. uvođenje učenika u inkluzivni nastavni rad. matematičke. vežu pertle. pisanju. muzičke. jer se odnosi na određenu oblast stvaralaštva. 6.2. prirodnonaučne.RAZVOJNA DISGNOZIJA je specifična teškoća u opažanju. Blaži kriterijum za darovitost na testu verbalnih sposobnosti jeste ako je količnik inteligencije (IQ) iznad 120. literarne. Obično su usamljena i neujednačenog raspoloženja. talco da i ona u četvrtom razredu još uvijek imaju takvih teškoća. Obično pišu disgrafično i imaju teškoću u savladavanju matematičkih operacija u okviru konkretnog logičkog mišljenja. Etape (faze) inkluzivne nastave U makrostrukturi ili u globalnom ukupnom toku inkluzivne nastave mogu se ustanoviti sljedeće relativno samostalne. Daroviti i talentovani učenici u inkluzivnoj nastavi Darovit je onaj učenik kome natprosječne intelektualne sposobnosti (G faktor) i ostale karakteristike ličnosti omogućuju da tokom dužeg vremena postiže visoko iznadprosječne rezultate u svojim aktivnostima. a strožiji kriterijum kada je taj količnik iznad 140. Dijete ima teškoću da povezano prepriča priču. prožete i povezane etape: 1. Položaj učenika sa preprekama u učeeju i učešću u inkluzivnoj nastavi Položaj učenika sa preprekama u učenju i učešću (sa tzv.

razvojne i edukacijske potencijale i potrebe učenika. Stadiji plana inkluzivne eastave u obreutom dizajnu Osnovea polazišta Makroplan i mikroplan inkluzivne nastave u obmutom dizajnu u svojoj strukturi ima stadije (etape): - identifikacija željenih rezultata. te razvijanje programa individualnog obrazovno-vaspitnog rada za određenog učenika). 6.3. 3.5. tematsko. 4. Planiranje inkluzivne nastave u obrnutom dizajnu Oslanjajući se na utvrđene pokazatelje nivoa inkluzivnosti škole. 6. nastavne prakse. U akcionim didaktičko-metodičkim istraživanjima provjeravana su i stečena pozitivna iskustva u mikroplaniranju i makroplaniranju efikasne inkluzivne nastave u obmutom dizajnu. vježbanje u inkluzivnoj nastavi i evaluacija inkluzivne nastave. planiranje iskustava učenja i poučavanja i . ponavljanje obrađenog gradiva u inkluzivnoj nastavi.1. određivanje prihvatljivih dokaza.tavi. pripremna faza inkluzivne nastave. sadržaje i očekivane ishode i svoje profesionalne kompetencije. obrada novih nastavnih ili programskih sadržaja u inkluzivnoj nas. programske ciljeve. lekcijsko-planiranje realizacije nastavne jedinice što se prožima sa pripremanjem nastave. izvedbena faza inkluzivne nastave i evaluativna faza inkluzivne nastave. 6. 8. nastavnik planira inkluzivnu nastavu vršeći: - makroplaniranje ili globalno godišnje ili polugodišnje (orijentaciono) planiranje i mikroplaniranje ili operativno planiranje inkluzivne nastave (mjesečno. 2.3. 7. Navedene etape mogu se sažeti i razmatrati i u okviru četiri sljedeće opšte faze makrostrukture inkluzivne nastave: 1. dijagnostička faza inkluzivne nastave.

nastavne jedinice) su ključni obrazovno-vaspitni ishodi (znanja.3. razumijevanja. Planiranje iskustava učenja i poučavanja Planiranje iskustava učenja i poučavanja započinje pitanjima: . sposobnosti) koje je vrijedno razumjeti i trajno zadržati.4. teme. postavljajući sebi pitanja: 1. 6.3. Određivanje prihvatljivih dokaza da su rezultati nastavnog rada ostvareni Tokom (mikro) planiranja.- obezbjeđivanje materijalno-tehničke osnove nastavnog rada.3.3. Po kojem kriteriju ću procjenjivati rad učenika? 2. principa ideja i drugih programskih sadržaja? 4. umijeća. Koji su nesporazumi u vrednovanju znanja. Šta bi bio dovoljno uvjerljiv dokaz razumijevanja koncepata. mjeseca. vrlina. Identifikacija željenih rezultata nastaveog rada Zeljeni (očekivani) rezultati realizacije inkluzivne nastave (nakon jednog razreda. Koji zadaci moraju biti „crvene niti vodilje" nastavnog rada? 5. Kako ću razlikovati učenike koji istinski razumiju programski sadržaj od onih koji ne razumiju? 6. polugodišta. (a i izvođenja inkluzivne nastave) inventivan nastavnik stalno misli kao evaluator. Šematsk iprikaz 2: Prioriteti prvog stadija plana nastave u obrnutom dizajnu 6. modula.2. produkata (radova) aktivnog učešća učenika u učenju najčešći i kako provjeriti da li su se desili? 3.

6. 6. učenja i vježbanja u okviru dotične nastavne jedinice. razvijaju sposobnosti i osobine ličnosti. Pripremanje inkluzivne nastave Projekcijom stadija mikiroplana inkluzivne nastave u obrnutom dizajnu. nastavnik je već izvršio dio vrlo značajnih koncepcijskih priprema za realizaciju djelotvornog poučavanja.5. To su prethodnim stadijumima plana inkluzivne nastave. ponavlja prethodno obrađivano tangentno gradivo. postavljaju zadaci. Uvođenje učenika u inkluzivni nastavni rad Na početku časa (ili blok časa ) inkluzivne nastave neophodno je za što kraće vrijeme efektno uvesti učenike u suštinu poučavanja. individualizovanog i interaktivnog učenja. najavljuje cilj rada. u svjetlu ciljeva i performansi? Koji materijali i resursi su odgovarajući pri ostvarenju ovih ciljeva? Je li cjelokupan dizajn koherentan i efektivan? 6. daju uputstva za rad. razvijenih umjeća i sposobnosti. pojmove. 6. tehnička pomagala i uredaje.3. stiču vještine. Tada se izaziva pažnja i pokreće motivacija učenika. . samostalnog. 6.- Koje aktivnosti će pomoći učenicima da steknu potrebna znanja i vještine. Ponavljanje obrađenog gradiva u inkluzivnoj nastavi Ponavljanje je etapa inkluzivnog nastavnog procesa u kojoj se ponovnim bavljenjem određenim programskim sadržajima stvaraju čvršće veze u centrima mozga.5. zakonitosti. učvršćuju navike. Obrada novih programskih sadrzaja u inkluzivnoj nastavi Obrada novih programskih sadržaja je etapa inkluzivnog nastavnog procesa u kojoj učenici pod rukovodstvom nastavnika usvajaju nova znanja (činjenice. sprečeva zaboravljanje i obezbjeđuje trajnost i primjenjivost znanja učenika. Obezbjeđivanje materijalno-tehničke osnove nastavnog rada U ovom stadiju plana inkluzivne nastave u obmutom dizajnu. izrađuje. vježbanje i djelotvomo poučavanje radi lakšeg postizanja željenih rezultata. posebno u oblasti trajnog razumijevanja stečenih znanja. adaptira za učenje. povezuju ih sa prethodno naučenim gradivom i klasifikuju u sopstveni sistem saznanja. pravila. eventualno formiraju parovi ili grupe učenika. nastavnik ne samo cla evidentira nastavna sredstva (izvore znanja). vježbanja i stvaralaštva učenika. stavove i ostale generalizacije). umnožava. stavljaju u funkciju tehnička pomagala. već ih pronalazi. naročito ona u segmentu trajnog razumijevanja? Sta treba predavati i pokazivati. uređaji i nastavna sredstva. 6. i na koji način to treba predavati.7.4. didaktičko-metodičkim kompetencijama nastavnika i materijalnim mogućnostima škole prikladna tekstualna sredstva. uzrastu učenika.

seminarski radovi. startno). radi se o usvojenoj vještini. 6. govorne vježbe). dijaloga. da se tada odvija najbrže i najintenzivnije. elaborati).Otkrivanje psiholoških zakona. 2. godišnje. fizici i biologiji) i 5. klasifikaciono. a nakon te etape treba u inkluzivnoj nastavi planski i sistematski ponavljati prethodno obrađene sadržaje. učila). pismeni izvještaji. predmeta. referati.9. provjeravanje (ispitivanje) može biti: 1. praćenje procesa rada učesnika u inkluzivnoj nastavi i 3. usmenog računanja. demonstracije znanja) smanjeno učešće svijesti uz tendenciju povećanja nivoa automatizacije. početno. 4. Eksperimentalnim istraživanjima ustanovljeno je da zaboravljanje započinje odmah nakon obrade novog programskog sadržaja. Radnja treba do te mjere da se vježba da se može izvoditi brzo. misaone ili kombinovane) radnje sa težnjom da seona trajno usvoji i preraste u naviku svakog učenika. sprava. skice. Evaluacija inkluzivne nastave Evaluacija (vrednovanje) inkluzivne nastave. polugodišnje. matursko) provjeravanje ili ispitivanje. tekuće (formativno. projekti. . 2. tematsko. 3. pismena (pismena vježba. a kasnije proces zaboravljanja je sve sporiji. Vježbannja mogu biti : 1. Rezultat je vlastitog i upomog ponavljanja i vježbanja učenika sa preprekama u učenju i učešću i svih ostalih pojedinaca. S druge strane. završno (finalno. 2. 6. međuzavisno povezane komponente: 1. sve što se uči ostavlja tragove u centralnom nervnom sistemu. labaratorijska (upotreba pribora i instrumenata u tehničkom obrazovanju. lako i spretno. Ako je prilikom izvođenja radnje (postupka. grafička (crteži. šeme. sumativno. konverzacije. prethodno (inicijalno. usmena (učenje recitacija. ocjenjivanje rada neposrednih učesnika u inkluzivnoj nastavi. intermedijalno) i 3. tehnička (izrada modela. zaboravljanja i pamćenja doprinijelo je da se uvidi didaktički i metodički značaj ponavljanja. Ponavljanje je brana zaboravljanju. Zato još u toku obrade složenijih sadržaja treba povremeno ponavljati. Obnavljanje i učvršćivanje tih tragova neuropsihološka je podloga pamćenja. S obzirom na svrhu i poziciju u toku inkluzivne nastave. ispitivanje ili provjeravanje ishoda (postignuća) inkluzivne nastave. hemiji. karte). tabele. tačno. grafikoni. Vježbanje u inkluzivnoj nastavi Vježbanje u inkluzivnoj nastavi je često i sistematsko ponavljanje određene (fizičke.8.

nastavnika. provjeravanje ili ispitivanje učenika u inkluzivnoj nastavi može biti: .praktično i .tave. . regulativna (predstavlia osnovu za prevođenje učenika u naredni razred i nivo škole) . savladanosti vještina. Funkcije ocjene u inkluzivnoj nastavi su: 1. društveno okruženje. 2. razvoino-stimulativna (pokreće učenika na kontinuirano zalaganje i intenzivniji razvoj potencijala njegove ličnosti.Prema primijenjenoj tehnici. podstiče roditelje i društvenu sredinu da obezbjeđuju povoljnije uslove za nastavu i obrazovanje. efikasnosti nas. 3. školu. inicira angažovanje nastavnika i nadležnih institucija u inoviranju nastave) i 4. informativna (obavieštenie za učenika. odjeljenje. razvijenosti navika i sposobnosti učenika. . pokazatelj slabosti u radu). kvalitete poučavanja i učenja.kombinovano.pismeno. dijagnostička (indikator je nivoa i kvaliteta znanja.usmeno. roditelja. kvalitet toka i rezultata nastave).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful