SVEU ILIŠTE U ZAGREBU RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET Studij naftnog rudarstva

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Seminarski rad

Damir Mari N 2609

Zagreb, 2007.

-1-

SADRŽAJ

1. UVOD 2. REZERVE PRIRODNIH NOSITELJA ENERGIJE 2.1. REZERVE NEOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 2. 2. POTENCIJALI OBNOVLJIVIH VRSTA ENERGIJE 2.2.1. VODNE SNAGE 2.2.2. ENERGIJA MORA 2.2.3. ENERGIJA SUN EVA ZRA ENJA 2.2.4. ENERGIJA VJETRA 2.2.5. GEOTERMALNA ENERGIJA 2.2.6. BIOMASA 2.2.7. VODIK KAO GORIVO BUDU NOSTI 3. OBNOVLJIVI IZVORI 3.1. HIDROENERGIJA – ENERGIJA VODENIH TOKOVA 3.1.1. HIDROELEKTRANE 3.1.2. OSNOVNI DIJELOVI HIDROELEKTRANA 3.1.3. KARAKTERISTIKE HIDROELEKTRANA 3.1.3.1 HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE 3.1.3.2. KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE I PADA 3.1.3.3. ENERGETSKE KARAKTERISTIKE HIDROELEKTRANA 3.1.3.4. GOSPODARSKE KARAKTERISTIKE HIDROELEKTRANA 3.1.4. PODIJELA HIDROELEKTRANA 3.1.5. HIDROENERGETSKI POTENCIJAL U SVIJETU I HR 3.2. ENERGIJA SUNCA 3.2.1. FOTONAPONSKI SUSTAVI 3.2.2. SOLARNE ELEKTRANE
3.2.3. SOLARNI SUSTAVI ZA GRIJANJE I PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE

1 1 2 2 3 3 3 4 4 4 4 6 6 7 14 17 17 17 18 18 19 22 24 25 29 30 32 33 35 36 37
-2-

3.2.4. HLA ENJE NA SUN EVU ENERGIJU 3.2.5. PASIVNA PRIMJENA SUN EVE ENERGIJE 3.3. ENERGIJA VJETRA 3.3.1. VRSTE VJETROELEKTRANA I NJIHOVA PRIMJENA 3.3.2. DIJELOVI VJETROELEKTRANE

3.3.3. RAZVOJ VJETROENERGETIKE 3.4. GEOTERMALNA ENERGIJA 3.4.1. GEOTERMALNI IZVORI 3.4.2. KLASIFIKACIJA PREMA TEMPERATURI FLUIDA 3.4.3 PROIZVODNJA ELEKTRI NE IZ GEOTERMALNE ENERGIJE 3.5. ENERGIJA IZ BIOMASE 3.5.1. DRVNA MASA 3.5.2. NEDRVNA MASA 3.5.3. BIOPLIN 3.5.4. BIODIZEL 3.5.5. ALKOHOLNA GORIVA 4. ZAKLJU AK

41 47 48 49 50 53 53 54 54 54 55 58

-3-

RHE Velebit (Presjek kroz tla ni cjevovod. Dvije osnovne izvedbe kolektora Slika 3-2-4-1. Elektrana koja iskorištava energiju plime i oseke Slika 3-1-1-3. HE Three Gorges (Tri klisure) 58 -4- . Shema rashladnog ure aja na Sun evu energiju Slika 3-3-2-1.POPIS SLIKA Slika 3-1-1-1. Izvedbe solarnih elektrana prema na inu prikupljanja Sun evih zraka Slika 3-2-3-1. strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit) 10 11 12 13 13 20 22 23 29 31 33 37 40 41 41 46 47 Slika 3-1-5-1. Shema i izvedba hidroelektrane Slika 3-1-1-2. Lindalov temperaturni dijagram korištenja GTE 51 Slika 4-1. Shema binarnog postrojenja za pretvorbu geotermalne u elektri nu 50 energiju Slika 3-4-2. Princip iskorištavanja energije valova Slika 3-1-4. Rast instaliranih vjetroenergetskih kapaciteta u svijetu Slika 3-4-1. Utjecaj buke od osnovice stupa Slika 3-3-3-3. Proizvodnja HE po zemljama 1998. Prostorni razmještaj hidroelektrana u Hrvatskoj Slika 3-2-2-1. Prikaz budu eg podmorskog hidroenergetskog parka Slika 3-1-4-1.. Brzina vjetra na osovini rotora Slika 3-3-3-2. Shema i izvedba ispitinog postrojenja HE na morske struje Slika 3-1-5. Izvedbe stupova Slika 3-3-3-1. Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila Slika 3-3-2-2. Presjek unutrašnjosti Zemljine kugle Slika 3-4-3-1. Slika 3-1-5-2.

Ukupna upotreba GTE u svijetu 2000. Tablica 3-4-4. Svjetski geotermalni potencijal (podaci iz 2001. godine. i 2000.POPIS TABLICA Tablica 3-1-4. Pregled direktne upotrebe GTE u svijetu po kategorijama sa usporedbom 1995.god. Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini Tablica 3-4-1. Usporedba svojstava alkoholnih goriva i benzina -5- . Tablica 3-5-5. prema Svjetskoj geotermalnoj udruzi) 21 48 52 52 56 Tablica 3-4-3.

ija je cijena usporedo s tom injenicom sve ve a i ve a. Zemlje i gravitacijskih sila Sunca. Energiju kojom raspolažemo dobivamo od Sunca. Adekvatno upotrebljena. Uz to. ne samo sebe. mogu nosti uskladištenja i transporta. ali i glede potrebanih ulaganja za gradnju postrojenja za njihovo korištenje. sedamdesetih godina prošlog stolje a. Za prakti no korištenje prirodnih potencijala ili nositelja energije bitna je tehni ka mogu nost i ekonomska opravdanost njihova iskorištavanja. U posljednjih nekoliko desetlje a. Mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine: -prirodne vrste koje se ne obnavljaju – neobnovljivi izvori energije -prirodne vrste koje se obnavljaju – obnovljivi izvori energije. name e se zaklju ak da korištenjem sunca i vjetra štedimo materijalna sredstva za postizanje istog cilja koji bismo postigli upotrebom tradicionalnih sredstava uz mnogo ve e troškove. energetskih kriza. a posebice danas. Iako su neki od njih poznati i koriste se još od davnina (npr. Sve je manje nafte. Izme u obnovljivih i neobnovljivih izvora energije postoje razlike u konstantnosti. koji pokazuje koliko e "dokazane" rezerve trajati uz sadašnji tempo korištenja. nositelj je uspona ovjeka i njegova progresa. Rezerve kao i proizvodnja pojedinih energenata su veli ine koje se mijenjaju s vremenom. Prirodne vrste energije su one iji su potencijali ili nositelji u prirodi. REZERVE PRIRODNIH NOSITELJA ENERGIJE Stanje rezervi neobnovljivih izvora energije važan je imbenik za traženje novih izvora energije. Stoga se mora voditi ra una o riziku ulaganja u daljnja istraživanja pojedinih resursa. Rezultati procjena mogu biti obojeni razli itim politi kim ili ekonomskim interesima. Što su te rezerve kra eg vremenskog dosega nužno je intenzivnije tražiti zamjenu za njih. obnovljivi izvori imaju sve ve u ulogu u svjetskoj proizvodnji energije. te o nedovoljno -6- . te je kretanje ovjekovih potreba za energijom išlo paralelno s razvojem društva. UVOD Energija je po svojoj prirodi uzrok i pokreta promjena. Mjeseca i Zemlje. te troškova za njihov rad i održavanje. energija vjetra u vjetrenja ama ili energija vode u vodenicama obnovljivi izvori energije svoje 'mjesto pod suncem' dobivaju u vrijeme prvih tzv.1. 2. Uobi ajeno je pokazati omjer "dokazanih" rezervi i proizvodnje pojedinih energenata. ve i svih vrsta na Zemlji. o gradnji pojedinih energetskih objekata na zalihama niskog stupnja istraženosti. ugljena i ostalih eksploatiranih dobara. a me u njima i za ve i udjel korištenja obnovljivih izvora energije. posljednjih godina ovjeku je sve više o ito kako je prevelikim iskorištavanjem fosilnih goriva zna ajno i najvjerojatnije nepopravljivo oštetio životni okoliš. Nova otkri a pojedinih energenata produljuju vijek trajanja rezervi. Sasvim prirodno. Potrebe za energijom na odre en na in odražavaju položaj ovjeka i društva u cjelini. na po etku novog tisu lje a.

pouzdanim podacima o mogu nostima opskrbe energentima sa svjetskog tržišta. Nadalje, rezerve energenata kao i tehnologija njihova korištenja neravnomjerno su raspore ene u pojedinim dijelovima svijeta, predmet su razli itih interesa pojedinih zemalja i esto uzrok njihovog sukobljavanja. Vjerojatno e u dogledno vrijeme klasi ni izvori energije (fosilna goriva) biti sve teže dostupni ili iscrpljeni te stoga za budu nost treba tražiti nova rješenja. Kod planiranja u energetici treba voditi ra una i o tome što e biti "prekosutra" (za 20-50 godina). Zacijelo e rješenje trebati tražiti: - u obnovljivim izvorima energije, - u procesu fuzije - spajanju laganih atomskih jezgri u teže pri vrlo visokim temperaturama i tlakovima u kojemu procesu dolazi do pretvorbe mase u energiju i - vodiku kao zamjeni za naftu ili plin.

2.1. REZERVE NEOBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Procjenjuje se da bi uz sadašnju potrošnju primarnih energenata, poznate - "dokazane" rezerve fosilnih i mineralnih energenata mogle trajati: ugljen više od 200 godina, nafta oko 40, plin oko 60, uran u klasi nim reaktorima oko 95, a u reaktorima napredne tehnologije (oplodni - s brzim neutronima) oko 6000 godina. Obi no su novootkrivene rezerve energenata sve teže dostupne i sve skuplje.

2. 2. POTENCIJALI OBNOVLJIVIH VRSTA ENERGIJE Kod obnovljivih vrsta energije ne govori se o rezervama nego o potencijalima energije. Potencijalne mogu nosti obnovljivih vrsta energije nisu konstantne nego se mijenjaju u funkciji vremena. Te promjene mogu biti vrlo brze ili sasvim spore. Statisti kim pra enjem promjena potencijala mogu e je utvrditi prosje ne raspoložive koli ine u godini (brzina strujanja vjetra, vodne koli ine, Sun evo zra enje). Poznato je da se ve ina obnovljivih vrsta energije ne može nagomilati u obliku u kojem se pojavljuje. To su samo vodne snage, i to kad je mogu a i ekonomski opravdana gradnja akumulacijskih jezera. Isto tako poznato je da se te vrste energije ne mogu transportirati u obliku u kojem se pojavljuju.

-7-

2.2.1. VODNE SNAGE Vodne su snage jedan od obnovljivih izvora energije. Godišnje se sa Zemlje ispari oko 400×1012 m3 vode. Najve i se dio te vode na Zemlju vra a kao padalina. Na kopno padne otprilike 100×1012 m3 , od toga se 63 % ponovno ispari, a ostatak protje e vodotocima u more. Kontinenti imaju prosje nu nadmorsku visinu 800 m, pa ukupna energija koja se godišnje može dobiti je oko 80×103 TWh. Od toga je tehni ki iskoristivo oko 20×103 TWh. Dosad je iskorišteno samo 18 % vodne snage, u Europi oko 40 %, Africi 2%, a u Hrvatskoj oko 58 %.

2.2.2. ENERGIJA MORA Energija mora je energija plime i oseke, energija morskih struja i valova, te energija koja je posljedica termi kih razlika i razli itog saliniteta. Korištenje energije plime i oseke je veoma staro. Prvi mlin na plimu i oseku radio je ve u XI. stolje u. Procjenjuje se da je ukupna energija plime i oseke oko 23000 TWh godišnje. Me utim, ona se prakti no malo iskorištava. Naime, potrebne su amplitude ve e od osam metara. U nekim zonama oceana s jakim vjetrom stvaraju se veliki morski valovi. Valovi se razlikuju visinom, dubinom i brzinom, pa je i njihova energija ovisna o tim veli inama. To zna i da valovi imaju potencijalnu i kineti ku energiju. Snaga valova procjenjuje se približno na 2×109 kW. Neke zemlje, npr. Japan, Velika Britanija i Danska, dosta ulažu u ispitivanja korištenja energije valova. Oceanske struje su snažne struje s golemim koli inama vode. One, preko morske površine i razlike u temperaturi uvelike djeluju na klimu. Smatra se da su protoci morskih struja ve i nego protoci svih rijeka na zemlji. Toplinska energija mora izazov je još od 1881. godine, kada je napravljena prva toplinska crpka. Koli inu toplinske energije mora teško je procijeniti zbog dubinskih strujanja, koli ine tih strujanja te njihove brzine. Osim toga u moru je neprestan radioaktivni raspad. 2.2.3. ENERGIJA SUN EVA ZRA ENJA Koli ina energije Sun eva zra enja na površini Zemlje ovisi o geografskoj širini, godišnjem dobu i dužini dana. Intenzitet Sun eva zra enja mijenja se tjekom godine. Iako je energija Sunca golema, njezine oscilacije, nemogu nost skladištenja i cijena limitiraju i su imbenik za ve u iskorištenost. Zasad se koristi za dobivanje tople vode, grijanje prostrojenja i proizvodnju elektri ne energije. Solarne elektrane pomo u fotonaponskih elija pretvaraju solarnu energiju u elektri nu energiju. Solarne elije proizvode napone od 0,5 do 0,7 V i jakosti struje do 20 mA/cm2. Površina svake elije je od 5 do 10 cm2. elije se mogu spajati serijski i paralelno, pa se dobiju moduli solarnih elija. Cijena elektri noj energiji dobivenoj fotonaponskim elijama je dosta visoka, ali se ipak koristi (sateliti, svjetionici, izolirana planinska podru ja, otoci, itd.).

-8-

2.2.4. ENERGIJA VJETRA Vjetar je posljedica razli ito zagrijavane atmosfere i Zemljine površine Sun evim zra enjem. Dva su razli ita gibanja zraka: vertikalno i horizontalno. Energija vjetra je kineti ka energija, pa je vrlo važno poznavati brzinu vjetra. Brzina vjetra se neprestano mjenja, što podsustav regulacije vjetroturbinskog agregata ini složenim. Teorijski koli ine energije vjetra procjenjuju se na približno 2,5×1012 TWh godišnje, a od toga bi se moglo koristiti oko 104 TWh godišnje.

2.2.5. GEOTERMALNA ENERGIJA Geotermalna energija obuhva a samo onaj dio energije koji se može pridobiti iz Zemljine unutrašnjosti i koristiti u energetske svrhe. Za mogu nost iskorištavanja topline iz Zemlje bitan je toplinski (geotermalni) gradijent. Geotermalnim izvorima zovemo izvore vrele vode ili vodene pare. Takvi su izvori naj eš e u tektonski aktivnom podru jima ( Tihi ocean, Novi Zeland, Island i Južna Europa). Veliki dio vru ih izvora ima preniske temperature za proizvodnju vodene pare, pa se koristi za grijanje prostora upotrebom toplinskih pumpi i sli ne namjene. Procjenjuje se da od svih geotermalnih izvora samo 4 % mogu osigurati paru za pogon parnih turbina.

2.2.6. BIOMASA Biomasa se može definirati kao svi tipovi životinjskih i biljnih materijala koji se mogu pretvoriti u energiju. To uklju uje drve e i grmlje, travu, alge, vodene biljke, poljoprivredne i šumske ostatke, te sve oblike otpadaka. Procjenjuje se da se biomasom može podmiriti od 5 do 13 % potreba u energiji. Me u zemljama u razvoju biomasa je najvažniji izvor energije, poglavito u ku anstvima. Biomasa ili organska tvar, koja je polazna to ka za procese pretvorbe energije, dobiva se na pet na ina: prirodnom vegetacijom, specifi nim energetskim prirodom uzgojnim samo zbog energetskog sadržaja, šumama koje brzo rastu, otpacima iz agroindustrijskih procesa ili ostacima iz poljoprivrede, te algama iz mora ili uzgojenima u jezerima. U svijetu se biomasa upotrebljava za dobivanje toplinske i elektri ne energije. U našoj zemlji se iskorištava u malim koli inama, ali se planira mnogo ve e dobivanje energije iz biomase.

2.2.7. VODIK KAO GORIVO BUDU NOSTI Zbog sve skuplje nafte u mnogim se zemljama traže mogu nosti njezine zamjene. Razlozi su ekonomski i politi ki. Ekonomski je razlog visoka cijena, a politi ki ovisnost o mogu nosti nabave. Vodik je najjednostavniji i najlakši kemijski element. Smjesa vodika i kisika dovoljno zagrijana eksplodira uz razvijanje velike koli ine topline. Smjesa vodika i klora eksplodira im se izvrgne svjetlu, a smjesa vodika i floura eksplodira i u mraku. Vodik može biti kemijska osnova za industriju, a može biti pogonsko gorivo za elektrane i prijevozna sredstva. Vodik se lako može transportirati. U prirodi ga ima dosta, ali u razli itim spojevima. Razlog
-9-

što nije zamijenio naftu je visoka cijena njegova dobivanja.10 - . Do sada su poznate ove metode dobivanja vodika: -rastvaranjem vodene pare usijanim ugljikom -elektrolizom vode -izdvajanjem vodika iz koksnog plina .rastvaranjem vodene pare usijanim željezom -djelovanjem kiselina na cink -rastvaranjem teku eg amonijaka -dobivanje vodika strujom iz solarnih elija .

HIDROENERGIJA – ENERGIJA VODENIH TOKOVA Hidroenergija potje e od nekoliko izvora. a danas se naj eš e koristi za dobivanje elektri ne energije u hidroelektranama raznih izvedbi. koja ponovno završi u Svemiru. barem oni koji su uzrokovani vremenskim prilikama zbog ega su prili no pravilni i mogu se iskorištavati. Morski valovi. Radi usporedbe vrijedno je istaknuti da cjelokupna godišnja svjetska potrošnja (bilan nih . Oko 22.11 - . a preostalih oko 70% te energije sudjeluje u razli itim procesima konverzije na Zemlji i osloba a se kao energetski tok Zemlje. . Oko 30% energetskog toka Sunca na Zemlju reflektira se izravno u Svemir.1% energetskog toka Sunca na Zemlju i dijelom sudjeluje u proizvodnji fosilnih goriva. ako zadovoljavaju odre ene uvjete. koja se stolje ima koristila za dobivanje mehani kog rada u vodenicama.1. Širok je spektar mogu nosti dobivanja razli itih vrsta energije obnovljivim izvorima. Teku e vode ine samo 0. po organskoj teoriji njihova nastanka. zapravo. rezultat su dugotrajne pretvorbe biomase koja je tako er nastala djelovanjem Sun eva zra enja. Cjelokupna bioprodukcija na zemlji ini tek 0. Postoje brojne mogu nosti korištenja i pretvorbe obnovljivih izvora u druge oblike energije prikladne za korištenje. Sun eva je energija uzrok kretanja vode u prirodi. Treba ih koristiti. Pod pojmom hidroenergije obuhva ene su sve mogu nosti za dobivanje energije iz strujanja vode u prirodi: • • • iz kopnenih vodotokova (rijeka. a ta goriva se danas mnogo brže troše nego što procesima u Zemlji nastaju. kanala i sl) iz morskih mijena: plime i oseke iz morskih valova.007% energetskog toka Sunca na Zemlju.5% Sun eva toka troši se na isparavanje i padaline na Zemlji. Osim njih. Osim Sun evog energetskog toka izvor energije na Zemlji je i geotermi ka energija.003% tog energetskog potencijala i dijelom ine potrošnju primarnih energenata (hidroenergija). OBNOVLJIVI IZVORI Sun evo zra enje osnovni je izvor obnovljivih izvora energije na Zemlji.5% toga toka. valovi i morske struje ine oko 2. potoka. dakako u znatno manjem udjelu i gravitacija planeta u još manjem. O ito je da je veoma velik . potje e od Sun eve.komercijalnih) primarnih energenata ini tek oko 0. Vjetar. Stoga ne prijeti energetska kriza na Zemlji sa iscrpljivanjem neobnovljivih izvora energije. što daje energiju vodotokova (rijeka i potoka) i valova. Kopneni vodotokovi potje u od kruženja vode u prirodi pa njihova energija. Oko 45% ukupnog energetskog toka pretvara se u toplinu okoline. tako er potje u od Sun eve energije.nepresušan energetski potencijal obnovljivih izvora energije na Zemlji (oko 14 tisu a puta više energije do e na Zemlju u godini dana nego što je ukupna potrošnja primarnih energenata u svijetu u istom razdoblju).3. I sva fosilna goriva. 3.

a u zadnje vrijeme postoje i zna ajne teroristi ke prijetnje. Ukupna instalirana snaga svih svjetskih hidroelektrana iznosi 670 000 MW. 1991. Hidroenergija je imala zna ajan utjecaj na Industrijsku revoluciju kao glavni uzro nik razvoja i pove anja proizvodnje tekstilnih i sli nih industrija. energija morskih mijena potje e od me udjelovanja Mjeseca i Zemlje. ali zbog razornog djelovanja nisu prikladni za korištenje. zato je hidroenergija najzna ajniji obnovljivi izvor energije. a one se preko turbine pretvaraju u mehani ku energiju. HIDROELEKTRANE Hidroelektrane su energetska postrojenja koja energiju vodotoka pretvaraju u elektri nu energiju. godine u Northumberlandu.1. Panamski kanal) kojima je sredinom 19. Razlog takvom stanju leži u injenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehni ka i prirodna ograni enja. Moderna hidroenergija svoj razvoj duguje britanskom gra evinaru Johnu Smeatonu. godine ukupna svjetska instalirana snaga hidroelektrana je iznosila 2210 TWh. stolje u dolazi do renesanse hidroenergije i masovno se po inju graditi razni mlinovi. a pretpostavlja se da e do 2010. 3. Tako er je potakla razvitak europskih i ameri kih gradova u ranoj fazi industrijalizacije.postoje još i valovi koji nastaju zbog djelovanja Zemljine kore. Glavno ograni enje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu jer je skladištenje el. Hidroelektrane su najbrojniji predstavnik energana obnovljivih izvora energije. st. i bila jedan od primarnih energenata za probijanja morskih kanala (Sueski kanal. Zair sa 97% i Brazil sa 96% energije dobivene iz hidroelektrana od ukupno proizvedene energije. potrebna je zaštita od potresa. pumpni mehanizmi. osim toga na odre enim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi brane i akumulacije. koji je izradio prvi vodeni kota iz lijevanog željeza. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji elektri ne energije iz fosilnih i nuklearnog goriva.6 milijuna toe. usavršavanje vodenih turbina. Za razliku od njih. U 18. najsjevernijem engleskom gradu. Mehani ku snagu koju daje voda koja pada znali su iskoristiti još i u davnoj Gr koj i Rimu prije 2000 godina. energija položaja i kineti ka energija. za preporod hidro energije je kriv razvoj elektri nog generatora. Njihovom izgradnjom zna ajno se pove ava investicija. utjecaji na okoliš. i porast potražnje za energijom na prijelazu u 20. Energija vode u vodotoku je energija tlaka. primjerice vulkana ili potresa. taj broj iznositi 3800 TWh. energije skupo i vrlo štetno za okoliš. a njen udio pove an je za 50 %. dovožen jeftini ugljen u industrijske zone. itd.1. ali zna ajno zaostaje za proizvodnjom u nuklearnim (ali i termoelektranama). za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama pove ana za 100 puta. što je ekvivalentno s 3. Zemlje u kojima je danas hidroenergija glavni izvor za proizvodnju elektri ne energije su Norveška sa udjelom od 99%. a udio oko 80 puta. . dizalice. gdje je ta snaga korištena za pokretanje vodenih mlinova za mljevenje žita ili kukuruza. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo pove ava. Prva hidroelektrana izgra ena je 1880. stolje e. iako je parni stroj ve bio izumljen. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostru ena. Nakon masovne i gotovo ekskluzivne uporabe ugljena kao primarnog energenta.12 - .

Raspoloživom vodenom padu.Snaga [W] . transport-putevi). nema otpada. kvalitet zraka.stupanj iskoristivosti postrojenja . Elektri na snaga i energija tako er su direktno proporcionalni koli ini vode koja prolazi kroz turbinu. što je pad ve i. Puštanje hidroelektrane u pogon vrlo je brzo. Takavo stanje je s jedne strane dobro jer se u budu nosti najve i porast potrošnje o ekuje upravo u nerazvijenim zemljama. tako da ista koli ina vode. turizam i rekreaciju Snaga postrojenja i proizvedena energija ovise o: 1. erozija. Ovisnost snage o navedenim veli inama izražena je sljede im izrazom: P= *Q*h* w*g P . poljoprivreda. Raspoloživom protoku vode. a u zamjenu se dobiva manje kvalitetno zemljište. nestaje vegetacija. a svjedoci smo velikih pove anja u zadnjih nekoliko godina Neovisnost o uvozu goriva Hidroenergija je glavni izvor obnovljive energije i predstavlja 97% energije proizvedene svim obnovljim izvorima elektriène energije. Energetski potencijal je direktno proporcionalan visini pada. truljenje).13 - .Utjecaji na okoliš dijele sa na: • • • fizi ke faktore: koli ina vode i kvalitet površinskih voda. te se koriste za pokrivanje naglih pove anja potrošnje Moderne hidroelektrane mogu do 90% energije vode pretvoriti u elektri nu energiju. Danas je u svijetu iskorišteno oko 25 % raspoloživog vodnog potencijala. vodni i eko sistemi socioekonomske faktore: ljudske aktivnosti (vodoopskrba. Dva puta ve a koli ina vode proizvest e dva puta više elektri ne energije kod iste visine vodenog pada. promjena pejzaža biološke: riblji fond. postoji ve i energetski potencijal. voda je besplatna. ali su u ve ini slu ajeva zanemarivi u odnosu na termoelektrane i sl. uništava se zdrava šuma. biljni i životinjski svijet. zdravstvo te arheološki i historijski U ve ini slu ajeva potapa se kvalitetno zemljište. korištenje zemljišta. kontrola poplava. ukoliko pada sa dva puta ve e visine proizvodi duplo više elektri ne energije. Ne postoji utjecaj pove anja cijene goriva. u nekim slu ajevima postoji nužnost iseljavanja lokalnog stanovništva. Visina pada ovisi o visini brane. Postoje doprinosi efektu staklenika (uništavanje vegetacije. Hidroenergija je ista. Hidroelektrane se zna ajno koriste u proizvodnji elektri ne energije iz više razloga: • • • • • • • Nema troškova goriva. svi postoje i objekti na mjestu potapanja uklanjaju se ili ostaju potopljeni. 2. klimatski faktori. Umjetna jezera nastala izgradnjom hidroelektrana lokalno doprinose ekonomiji i omogu avaju navodnjavanje. a neiskorištena ve ina nalazi se u nerazvijenim zemljama. geologija i seizmologija. pod uvjetom da je ima u dovoljnoj koli ini. vodoopskrbu.

U inci koje hidroelektrana može imati na ekosustav zavise o ova 4 imbenika: 1. Kao što je prethodno spomenuto. Hidroenergija se tradicionalno smatra istom i ekološkom. Dva najvažnija faktora su maseni protok vode i raspoloživi vodeni pad. Ipak. Još uvijek je dovoljno projekata malih hidroelektrana. konstrukcije i na ina na koji e budu a elektrana raditi. Kada se zaslon na brani otvori voda pote e kroz cjevovod pove avaju i svoju kineti ku energiju.gusto a vode [kg/m3] g . Loše posljedice koje gradnja hidroelektrane može imati na okoliš su sljede e: • • • • • Usporenje toka rijeke radi stvaranja akumulacijskih jezera i pove anje prosje ne temperature vode Pove anje udjela dušika u rje noj vodi Sedimentacija i erozija Poplave Klimatske promjene .ubrzanje sile teže [m/s2] Voda u akumulacijskom jezeru je zapravo uskladištena energija. Raspoloživi pad je u ve ini slu ajeva ovisan o koli ini vode u akumulacijskom jezeru. postoje odre ene prepreke.Q . u interesu je graditi što više hidroelektrana.14 - . S tim u vezi. 3. i ako nisu relativno blizu jedna drugojoj. posebno u Brazilu. Koli ina generirane elektri ne energije se odre uje s nekoliko faktora. gradnja hidroelektrana uzrokuje promjene u ekosustavu rije nih tokova na kojima se grade.raspoloživi vodeni pad [m] w . Raspoloživi vodeni pad je parametar koji ozna ava udaljenost od površine vode do turbina. veli ina i konstrukcija elektrane i na in na koji je pogonski vo ena Ako postoji više od jedne elektrana na istoj rijeci. tako raste i koli ina proizvedene struje. Kako raspoloživi vodeni pad i maseni protok vode rastu. Ve ina pogodnih lokacija za izgradnju hidroelektrana je ve iskorištena i ostaju samo manje pogodne lokacije na kojima je smanjena u ikovitost elektrane i za iju je gradnju potrebno raditi i ve e promjene u okolišu. kod kojih su rizici lošeg utjecaja na okoliš mnogo manji. 2. na kojoj je hidroelektrana locirana Klimatski uvjeti i oblik sredine prije gradnje elektrane Vrsta. zemljopisnih i meteroloških uvjeta. i s obzirom da je hidroenergija jedini obnovljivi izvor energije iz kojeg je mogu e dobiti ve e snage. Proizvodnja elektri ne energije u hidroelektranama ne zaga uje atmosferu. Me utim. mogu e je da u inci na ekosustav jedne elektrane su zavisni o u incima druge elektrane imbenici 1 i 2 zavise od spektra kompleksnih geoloških. 4. a energetske potrebe i sigurnost investicije mnogo ve i. Veli ina i brzina protoka rijeke ili sl. Ova dva imbenika su najbitniiji faktor pri odre ivanju veli ine. Tako su u razvoju mnogi projekti u zemljama u razvoju. vrste. predstavljaju energane obnovljivih izvora energije. Hidroelektrane su u inkovitija postrojenja od termoelektrana. ne pridonosi stvaranju kiselih kiša i ne uzrokuje stvaranje otrovnog otpada.raspoloživi protok vode [m3/s] h .

dovo enje i odvo enje vode (brana. Shema i izvedba hidroelektrane . transformaciju i razvod elektri ne energije (rasklopna postrojenja.• • • Potencijalno pove anje tektonske aktivnosti podru ja Potencijalno izumiranje nekih biljnih ili životinjskih vrsta Poreme enje migracija ribljih vrsta Hidroelektranu u širem smislu ine i sve gra evine i postrojenja koje služe za prikupljanje (akumuliranje). cjevovodi itd). dovodni i odvodni kanali. zahvati.15 - . bran akumulacijsko transformatori generator strojarnica dalekovodi zahvat vode kontroln a vrata dovod vode turbina odvod vode Slika 3-1-1-1. dalekovodi) te za smještaj i upravljanje cijelim sustavom (strojarnica i sl). pretvorbu energije (turbine. generatori).

jer se voda crpi pri malim razlikama razina. tj. i voda iz bazena otje e u more sve dok se ne postigne maksimalni pad. ime se dobiva dovoljno velik akumulacijski bazen. Tada se otvaraju zapornice. koja ne mora biti jednaka maksimumu plime. U drugoj se fazi zatvaraju zapornice. varira izme u maksimalne i minimalne. ve i se pad ostvaruje u prvom primjeru. Korisni pad. nastao zbog razine vode u bazenu i morske vode. turbine se koriste i kao crpke. Bazen se puni za vrijeme plime. me utim. gradnja takvih elektrana je ekonomi na. a onda ponovno po inje punjenje bazena i tako redom. tj. Postrojenja s jednostrukim iskorištavanjem vode imaju jedan akumulacijski bazen i turbine koje rade samo u jednom smjeru. Elektrana -postrojenja s dvostrukim iskorištenjem energiju plime i oseke vode. Naime. odnosno brana. a koristi se ve im. Crpsti se može i pri oseki. Istodobno. snaga tih postrojenja nije stalna. U prvoj fazi. U tre oj se fazi pokre u turbine. pri gradnji elektrane najskuplja je pregradnja. Da bi se uklonio taj nedostatak. pogodan zaljev koji se može lako pregraditi. i bazen je pun dok ne po ne oseka. a turbine ne rade. Osim toga potreban je. Crpljenje po inje kada je razina vode u bazenu najve a.Hidroelektrane na plimu i oseku Plima i oseka se odavno iskorištavaju kao energetski izvor. a energiju vode koriste u oba smjera. Me utim. Strojarnica se ugra uje u samu branu. U takvu su pogonu etri faze rada.16 - . pri ve em padu. U etvrtoj se fazi turbine zaustave i eka se izjedna enje razine u moru i bazenu. Zbog stalnog variranja veli ine pada vode. Jednostruka postrojenja mogu raditi u turbinskim pogonima i za vrijeme plime. za vrijeme plime. Ono pove ava energetsku vrijednost postrojenja. U takvim se postrojenjima more može crpsti u bazen. za vrijeme plime i za vrijeme oseke. dvostrukim korištenjem vode ne postiže maksimum plime kao kod jednostrukog pogona. No konstrukcija tih hidroelektrana je mnogo složenija i skuplja. Crpljenje se odvija do unaprijed odre ene razine. Prema na inu korištenja vode dvije su izvedbe: -postrojenja iskorištenjem vode s jednostrukim koja iskorištava Slika 3-1-1-2. uz amplitudu izme u 4 i 12 m. koristi se samo za vrijeme oseke. Time se vrijeme iskorištavanja postrojenja produljuje. tada turbine moraju raditi kao dvosmjerne turbine i kao dvosmjerne crpke. Hidroelektrane koje se koriste energijom plime i oseke posebne su izvedbe. Mogu a proizvodnja elektri ne energije u takvim HE izravno je proporcionalna površini bazena koji nastaje pregradnjom zaljeva i kvadratu amplitude plime. Postrojenja s dvostrukim iskorištavanjem vode imaju bazen i turbine. Ako su plime dovoljno velike. koji se ovdje koristi u oba slu aja. Turbine po inju raditi kao crpke u trenutku kada je razina vode u moru i bazenu izjedna ena. gdje su . Za takve HE povoljne su zapadne obale Francuske i obale Engleske. a bazen se prazni za oseke kroz zapornice. tj. akumulacijski se bazen puni dok se ne postigne maksimalna razina vode.

rotora turbine promjera 11 m koji se posebnim mehanizmom spušta na dubinu 2. To znatno pove ava cijenu gradnje. Njihova prednost je u pouzdanoj periodi nosti morskih struja iju energiju koriste. ali nastaju i problemi prijenosa te energije do korisnika. Rezultati u trenutnoj Slika 3-1-1-3. Iskorištavanje morskih struja nastalih uslijed plime i oseke Da bi se smanjili veliki kapitalni troškovi razvijene su turbine koje rade na istom na elu kao vjetroelektrane . . Amplituda valova mora biti velika da bi pretvorba bila u inkovitija. Prema slici se vidi da se energija valova prvo pretvara u strujanje zraka. u posebno izvedenim kanalima dolazi do velikog strujanja zraka koje pokre e turbinu. Na slici se vidi princip pretvorbe energije valova u elektri nu energiju.radi se o ispitnom postrojenju pod nazivom Seaflow koje je smješteno 2 km od obale Devona u Velikoj Britaniji i njime se žele istražiti mogu nosti i ocijeniti isplativost takvog na ina proizvodnje elektri ne energije. sve ostale potrebne opreme . Princip iskorištavanja energije fazi dospjeli su tek do prototipova i valova demonstracijskih ure aja. Pri tome treba napomenuti da se elektrana se sastoji od nosive eli ne konstrukcije visine 42 m. Dva su projekta financirana od energetrskog programa europske komisije: Devon i Kvasalund. To nije re eno. Devon Prva elektrana koja koristi energiju gibanja morskih struja podignuta je tek nedavno. Na uš u rijeke La Rance u Francuskoj je 1966. Ti vjetrovi uzrokuju stalnu valovitost na odre enim podru jima i to su mjesta na kojima je mogu e iskorištavanje njihove energije. dakako.17 - . ali koriste i energiju morskih struja izazvanih plimom i osekom u kanalima.5 m iznad morskog dna te. godine podignuta prva hidroelektrana na plimu i oseku u svijetu. Veliki problem kod takvog iskorištavanja energije je da elektrane treba graditi na pu ini jer u blizini obale valovi slabe. debljine 2 m i mase 80 t. Hidroelektrane na energiju valova Energija valova je oblik transformirane Sun eve energije koja stvara stalne vjetrove na nekim dijelovima Zemlje.plime oko 12 m.

Ukupna masa ure aja je 200 T. Shema i izvedba ispitinog postrojenja HE na morske struje Mali broj okretaja ne ugožava populaciju riba.rotor razina mora generator reduktor morsko dno Slika 3-1-4. Zbog spore rotacije . Slika 3-1-5. Za sada je osnovni cilj projekta do 2006. Turbina ima podesive lopatice radiusa 10 m pri emu se ugra uje na dubinu od 50m sa centrom rotacije 20m od morskog dna.Podaci za prosje nu i maksimalnu brzinu struje nisu poznati.5 m/s (najviša brzina periodi ke prirode). godine razviti prototip dvorotorskog postrojenja nazivne snage 1. Prikaz budu eg podmorskog hidroenergetskog parka Kvalsundski kanal Brzina struje u kanalu iznosi 2.2 MW koji e u inkovito proizvoditi elektri nu energiju.18 - . Ure aj je konstruiran da se može izvaditi iz vode tako da se popravci mogu obavljati na suhom. Nakon toga se može o ekivati izgradnja podvodnog hidroenergetskog parka sukupno 20 turbina koji e se po proizvodnji mo i mjeriti sa zasada najve im svjetskim morskim vjetroparkom Horsrev u Danskoj. Treba je biti ugra ena prototipna turbina snage 300 kW ukupnih procjenjenih troškva od US $11 milliona.

odnosno kod malih hidroelektrana. Postoji objektivni problem održavanja zbog potrebe obavljanja svih poslova pod vodom. 3. betonske) ili nasute (npr. a s obzirom na izradu masivne (npr. dovo enje i odvo enje te pretvorbu njezine energije nazivaju se zajedini kim imenom hidrotehni ki sustav. Niske se brane nazivaju i pragovima.2. zemljane. što je est slu aj kod malih vodotokova. velika dubina omogu ava nesmetan prolazak brodova iznad turbine. OSNOVNI DIJELOVI HIDROELEKTRANE U osnovne dijelove hidroelektrane ubrajaju se: -brana ili pregrada na vodotoku -zahvat vode -dovod vode -vodostan ili vodena komora -tla ni cjevovod -obilazni cjevovod -turbina -sustav zaštite od hidrauli kog udara -generator -strojarnica -rasklopno postrojenje -odvod vode. brane mogu biti visoke i niske. Brana ili pregrada osnovni je dio hidrotehni kog sustava pa i cijelog postrojenja HE (nerijetko se cijelo hidroenergetsko postrojenje jednostavno naziva ‘branom') i ima trostruku ulogu: • • • skretanje vode s prirodnog toka prema zahvatu povišenje razine vode kako bi se pove ao pad ostvarenje akumulacije. S obzirom na visinu.19 - . kamene). odnosno služe za njezino prikupljanje. . Svi dijelovi koji su pri tome u neposrednom doticaju s vodom.lopatica pretpostavlja se da nema negativan utjecaj na migraciju riba .1.

a služi za odgovaranje na promjene optere enja. Gravitacijski tunel nije posve ispunjen vodom pa za promjenu protoka vode valja regulirati zahvat. dok se ispod površine i to na najnižoj mogu oj razini izvodi u slu aju kada se razina vode tijekom godine zna ajno mijenja. Izra uje se o elika ili betona (kod manjih padova). koji omogu ava bilo kakve radove na glavnom bez potrebe za pražnjenjem sustava. Vodostan ili vodena komora predstavlja zadnji dio dovoda. Peltonove. u pravilu prema imenu konstruktora ili proizvo a a pa postoje Francisove. odnosno vodenog (hidrauli kog) udara u tla nom cjevovodu. mora imati odgovaraju i volumen kako se u njemu mogle pohraniti ve e koli ine vode. Ossbergerove itd. Može se izvesti na površini vode ili ispod nje. a prema smještaju može biti na površini ili u tunelu. Ovisno o na inu prijenosa energije vodotoka na njih turbine mogu biti: • • impulsne reakcijske koje mogu biti radijalne i aksijalne. odnosno generatora. Vodene turbine ili hidroturbine predstavljaju središnji dio sustava jer služe za pretvaranje kineti ke energije strujanja vode u mehani ku energiju vrtnje vratila turbine. Ispred glavnog zapornog organa redovito se postavlja i pomo ni. Kaplanove. odnosno s vodenom komorom. Generator je ure aj u kojem se mehani ka energija vrtnje vratila pretvara u elektri nu. S gledišta elasti nosti pogona (mogu nosti odgovaranja na promjene u elektroenergetskom sustavu) tla ni su kanali povoljniji jer bolje mogu pratiti promjenu optere enja. njegove dimenzije moraju biti takve da tlak u dovodu ne poraste preko dopuštene granice ili da razina vode ne padne ispod visine ulaza u tla ni cjevovod. Tla ni cjevovod dovodi vodu od vodostana do turbina. Dovod vode je dio hidrotehni kog sustava koji spaja zahvat s vodostanom. a kada je tunel tla ni. Kada je pregrada niska i razina vode gotovo konstantna izvodi se na površini. U osnovi proces se sastoji od rotacije serija magneta . može biti: • • otvoren (kanal) zatvoren (tunel). Kada je dovod izveden kao gravitacijski tunel. Na ulazu u njega obvezno se nalazi zaporni organ kojim se sprje ava daljnje protjecanje vode u slu aju pucanja cijevi. Može biti postavljen okomito (kod velikih hidroelektrana) ili vodoravno (kod manjih ili kada su dvije turbine spojene na jedan generator). Obilazni cjevovod je smješten na po etku tla nog i služi za njegovo postupno punjenje te za izjedna avanje tlaka ispred i iza zapornog organa. koji može biti gravitacijski ili tla ni. dok kod tla nog tunela voda ispunjava cijeli popre ni presjek i za promjenu protoka ne treba utjecati na zahvat. Bankijeve. Turbine se esto dijele i prema izvedbi. Ovisno o izgledu okolnog tla i pogonskim zahtjevima.20 - . Prolaz vode kroz zahvat se regulira zapornicama. Sustav zaštite od hidrauli kog udara služi za sprje avanje pove anja tlaka preko dopuštene granice.Zahvat vode prima i usmjerava vodu zadržanu u akumulaciji prema dovodu. Visina tlaka pri tome ovisi o vremenu potrebnom za zatvaranje zapora na dnu cjevovoda. odnosno turbini.

21 - . Ovime se ubrzavaju elektroni. kao samostoje a zgrada ili ukopana. koji proizvode elektri ni naboj. a tek iznimno (ako je to uvjetovano okolnim tlom) dalje od nje. Broj generatora zavisi od elektrane do elektrane. Magnetsko polje izme u magneta i ži anih namotaja stvara elektri ni napon. a može biti izveden kao kanal ili kao tunel. Transformator na izlazu iz elektrane pove ava napon izmjeni ne struje (smanjuju i jakost struje) da bi se smanjili gubici prijenosa energije. Strojarnica je gra evina u kojoj su smještene turbine. dok etvrta prestavlja nul-vodi . Izvodi se u neposrednoj blizini strojarnice. Rotor prestavlja seriju velikih elektromagneta koji se okre u unutar gustih namotaja bakrenih žica. vratila.unutar namotaja žica. generatori te svi potrebni upravlja ki i razni pomo ni ure aji. Služi za vra anje vode iskorištene u turbini natrag u korito vodotoka ili za dovod vode do zahvata sljede e elektrane. Tri nose struju napona koja izlazi iz transformatora. Odvod vode je završni dio hidrotehni kog sustava. Kod crpno-akumulacijskih hidroelektrana uz turbinu i generator se na istom vratilu nalazi i crpka pa generator može raditi i kao motor. Može biti izgra ena na otvorenom. istog iznosa i me usobno pomaknutih u fazi za 120 stupnjeva. u tunelu. Dalekovodi iz svake elektrane vode dalekovodi. Rasklopno postrojenje predstavlja vezu hidroelektrane i elektroenergetskog sustava. Osnovni djelovi svakog generatora su: • • • • Osovina Uzbudni namot Rotor Stator Kako se turbina okre e uzbudni namot šalje elektri ni napon rotoru. . koji osim stupa dalekovoda redovito imaju i 4 vodi a. koje prestavljaju stator.

kako se godine po padalinama razlikuju. a da nema dotoka.3. 3. Visina vode vodotoka zove se vodostaj. a to je ukupna koli ina vode koja može u njega stati. Kako je dotok tijekom dana približno stalan. voda se mora akumulirati za za vrijeme no nog slabijeg optere enja. Akumulacijska jezera za razli ite tipove HE imaju razli ite uloge zbog promjenjivog na ina rada tijekom dana. iskorištavanje snage vode ograni eno je veli inom izgradnje hidroelektrane.3. sva se voda ne može iskoristiti. i prema njemu su dimenzionirani svi dijelovi HE. To je potrebno zbog sušnog i vlažnog razdoblja. Koli ina vode u vodotoku i njezin vremenski raspored ovisi o nizu faktora. Veli inom izgradnje zove se najve i protok koji se može iskoristiti u hidroelektrani. potrebno je napraviti tjedne akumulacije kako bi se voda sa uvala za radne dane. mjese ni i godišnji. Protok se kre e izme u minimalnog imaksimalnog. Tijekom tjedna. Zna ajke dotoka vode ovisne su o kišnim jesenskim razdobljima. U HE se definiraju razli ite vrijednosti pada. odnosno odre ene veli ine. kišnim prolje ima i topljenju snijega.1. Koli ina vode mijenja se iz dana u dan. Razlika gornje . te energetske i ekonomske karakteristike.1. Godišnji protok se dobije slaganjem dnevnih protoka. Taj se volumen zove geometrijski volumen vode. biljni i životinjski svijet.22 - . Ako na odre enom vodotoku nema ve ih akumulacijskih jezera.1 HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE Da bi se mogla odrediti potencijalna energija vodotoka. Mnogo važnija od dnevne i tjedne regulacije je godišnja i višegodišnja regulacija protoka. KARAKTERISTIKE HIDROELEKTRANA Osnovne karakteristike hidroelektrana su hidrološke karakteristike.3. Dnevna regulacija protoka potrebna je radi što ve e varijabilne energije tijekom dana.2.1. zbog više razloga. Me utim. Promjene protoka tijekom godine pokazuje krivulja dijagrama godišnjeg protoka. tjedna ili sezone. Rije ni su tokovi veoma podložni utjecaju klime. Godišnji protok može se prikazati i krivuljom trajanja protoka. Radi regulacije protoka akumulacijska jezera imaju odre ene funkcije. Da bi se dobila približna slika o tzv. KARAKTERISTIKE AKUMULACIJE I PADA Akumulacijsko jezero ima svoj volumen. vodostaj se mora mjeriti svaki dan. Iskorištavanje vode iz akumulacijskog jezera u elektroenergetskom sustavu ovisi o prilikama u sustavu i o hidrološkim prilikama u odre enom razdoblju. Minimalno vrijeme potrebno da korisni volumen iste e kroz turbine. Me utim. za ocjenu vodostaja mjerodavno je višegodišnje razdoblje. Protok vode se odre uje na osnovi pra enja vodostaja u odre enom vremenu. Volumen vode koji se može iskoristiti u normalnom pogonu zove se korisni volumen vode. zbog radnih i neradnih dana. koja se dobije iskazivanjem koli ine protoka u jednogodišnjem trajanju. naj eš e etrdesetogodišnje. sastav i topografija terena. optere enje se mijenja. temperatura okoliša i sli no. potrebno je znati kolika je koli ina vode u vodotoku. akumulacije i pada. srednjem vodostaju. od kojih su najvažniji: koli ina oborina. Protok vode ini volumen vode koja prote e vodotokom u jedinici vremena. te dugim sušnim ljetima. Na osnovi dnevnih vodostaja mogu se dobiti tjedni. a potrošnja vode promjenjiva.3. Me utim. zove se vrijeme pražnjenja akumulacijskog jezera. 3.

1.Zbog toga se definira mogu a dnevna ili godišnja proizvodnja HE kao ona koli ina energije koju bi HE mogla proizvesti s obzirom na stvarni protok. odnosno. Razina donje vode raste pove anjem protoka. a za ve e padove utjecaj promjene pada je bezna ajan. U HE se esto odre uje i srednji energetski ekvivalent. troškovi za eventualno poplavljeno zemljište i naselja.3. premještanje prometnica. Na proizvodnu cijenu e utjecati ponašanje HE u elektroenergetskom sustavu. Definira se kao utrošak vode za proizvodnju 1 kWh elektri ne energije. ENERGETSKE KARAKTERISTIKE HIDROELEKTRANA Energija vode koju rijeka ima na svom izvoru iscrpljuje se u prirodnom toku do njezinog uš a u more ili jezero. Troškovi gradnje najviše ovise o veli ini i tipu HE. Stvarna proizvodnja HE redovito je uvijek manja od mogu e. a posebno akumulacijskih jezera.doto ne razine vode i donje razine odvodne vode zove se stati kim padom.3. što se doga a kad se sva suvišna voda ne može propustiti kroz ispuste. odvoda. HE se karakterizira mogu om srednjom godišnjom proizvodnjom koja je odre ena kao aritmeti ka sredina mogu ih višegodišnjih proizvodnji. brane.3. GOSPODARSKE KARAKTERISTIKE HIDROELEKTRANA Gospodarske karakteristike hidroelektrana odre uju troškovi gradnje i cijena proizvedene elektri ne energije. Ponekad se zahvatima pri gradnji HE. Proizvodna cijena elektri noj energiji ovisna je o specifi nim investicijama. Promjena pada ima velik utjecaj na snagu i mogu u proizvodnju HE s padom do 50 m. 3. Tu se prvenstveno misli na veli inu dovoda. da li e HE tijekom godine proizvesti mogu u energiju. osiguranje vode za nizvodna naselja ako se mijenja tok i sl. Srednji energetski ekvivalent ovisi o padu i o stupnju korisnosti. Prirodni tokovi mogu biti razli iti. Ti dodatni troškovi ovise o veli ini akumulacije te o konfiguraciji terena. tla nog cjevovoda i ostaloga. pad i stupanj korisnosti.23 - . Promjena razine donje vode ovisi o koli ini vode koja protje e koritom rijeke na kraju odvoda. Troškovi gradnje su razli iti za svaku hidroelekranu. rješavaju problemi glede poplava i podzemnih voda. Promjene razine gornje vode mogu nastati zbog preljeva velikih voda preko brane.1. Radi uspore ivanja troškova gradnje definiraju se specifi ne investicije po jedinici energije i specifi ne investicije po jedinici snage. . 3. Osim toga. Taj je pad zapravo stati ki pad pove an za kineti ku energiju ulazne mase vode umanjen za kineti ku energiju vode na odvodu. Bruto-pad je najve i u doba najmanjih protoka. bez obzira na to dotje e li voda koritom mimo HE ili kroz turbine HE. U njih pripadaju sva ulaganja od gradnje brane do odvoda vode. Ukupni pad HE zove se bruto-pad.4. omogu avanje plovidbe. Korisna energija HE prosje na je energija koju HE može dati.

24 - . ulozi u elektroenergetskom sustavu. dok su derivacijske smještene puno niže i spojene su cjevovodima s akumulacijom. Prema smještaju samih postrojenja. Gradnjom brane osigurava se akumulacija vode. kod kojih se dio vode prikuplja (akumulira) kako bi se mogao koristiti kada je potrebnije. Kineti ka energija vode se skoro direktno koristi za pokretanje turbina. akumulacijsko jezero. smještaju strojarnice.: pumped-storage plant).1. Pribranske hidroelektrane smještene su ispod same brane. Prema padu vodotoka. dobra strana je mogu nost akumuklacije jeftinog izvora energije kad je ima u izobilju i planiranje potrošnje po potrebi. na morske valove na morske mijene: plimu i oseku. nema dizanja razine vodostaja. koja ima dva "skladišta" vodene mase. hidroelektrane mogu biti: • • • "klasi ne". Kod klasi nih hidroelektrana voda iz akumulacijskog jezera protje e kroz postrojenje i nastavlja dalje svojim prirodnim tokom.3. Reverzibilnim turbinama voda se iz donjeg akumulacijskog jezera pumpa natrag u gornje akumulacijsko jezero. koja proti e kroz postrojenje i rezultira proizvodnjom elektri ne energije. na kopnenim vodotokovima: rijekama. s padom izme u 25 i 200 m visokotla ne. reverzibilne hidroelektrana (eng. Akumulacijske. potocima. Donja akumulacija. tkz. padu vodotoka. odnosno regulacije protoka hidroelektrane se dijele na: • • • Proto ne hidroelektrane su one ija se uzvodna akumulacija može isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage ili takva akumulacija uop e ne postoji. s padom do 25 m srednjotla ne. Voda koja izlazi iz hidroelektrane ulijeva se u drugo. donje. Prema na inu korištenja vode. Taj proces se odvija u satima u kojima nije vršno optere enje. kanalima i sl. imaju vrlo mali utjecaj na okoliš. kod kojih se dio vode koji nije potreban pomo u viška struje u sustavu crpi na ve u visinu. na inu korištenja vode. snazi itd. PODIJELA HIDROELEKTRANA Hidroelektrane se mogu podijeliti prema njihovom smještaju. Postoji i druga vrsta hidroelektrana. ali su i vrlo ovisne o trenutno raspoloživom vodenom toku. s padom ve im od 200 m. Vrlo su jednostavne za izvo enje. Akumulacijske su naj eš e hidroelektrane. To su: • • Gornja akumulacija. Nedostaci su otežan pogon ili potpuni zastoji ljeti zbog smanjenih vodenih tokova. odnosno prema vodenom toku iju energiju iskorištavaju. Istovjetana je akumulacijskom jezeru klasi nih hidroelektrana. Akumulacijske hidroelektrane mogu biti pribranske i derivacijske.4. umjesto da se vra a u osnovni tok rijeke. crpno-akumulacijske ili reverzibilne. volumenu akumulacijskog bazena. odnosno visinskoj razlici izme u zahvata i ispusta vode (klasi ne) hidroelektrane se mogu podijeliti na: • • • niskotla ne. radi . odakle se pušta kada je potrebnije.

RHE Velebit (Presjek kroz tla ni cjevovod. strojarnicu i odvodni tunel RHE Velebit) Prema na inu punjenja. koje se uklju uju kada se za to pokaže potreba. a prazni tijekom sušnog razdoblja godine s godišnjom akumulacijom. kod kojih je strojarnica smještena iznad razine tla podzemne. kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnog. Prema udaljenosti strojarnice od brane hidroektrane se dijele na: • • pribranske. npr. ija je strojarnica smještena podalje od brane. korisnost se o ituje u tome što hidroelektrana raspolaže sa više vodenog potencijala za vrijeme vršnih optere enja. . kod kojih je strojarnica smještena ispod razine tla. naj eš e podno nje derivacijske. a prazni tijekom sušnih godina. Osnovna primjena je pokrivanje vršnih optere enja. koje rade cijelo vrijeme ili ve inu vremena vršne. Iako pumpanje vode zahtjeva utrošak energije. Principijelno. Prema smještaju strojarnice hidroektrane se dijele na: • • nadzemne. Prema njihovoj ulozi u elektroenergetskom sustavu hidroelektrane se mogu podijeliti na: • • temeljne.uštede energije i radi raspoloživosti potrojenja u vršnim satima.25 - . za pokrivanje vršne potrošnje. kod kojih se akumulacija puni po no i. a prazni po danu sa sezonskom akumulacijom. donja akumulacija služi za punjenje gornje akumulacije. kod kojih se akumulacija puni tijekom kišnih. Slika 3-1-4-1. odnosno veli ini akumulacijskog bazena hidroelektrane mogu biti: • • • s dnevnom akumulacijom. Prema instaliranoj snazi (u inu) hidroelektrane mogu biti: • • velike male. ija je strojarnica smještena neposredno uz branu.

Instalirana hidroelektrana Svjetski izvori 680 GW Hidroenergetski potencijal snaga Instalirana hidroelektrana 47GW Hidroenergetski potencijal za male hidroelektrane snaga malih 3000 GW 180 GW Tablica 3-1-4. zgrade strojarnice i odvodnog kanala .Male hidroelektrane Pojam male hidroelektrane se može promatrati sa razli itih to aka gledišta i razlikuje se od zemlje do zemlje. Male hidroelektrane predstavljaju kombinaciju prednosti proizvodnje elektri ne energije iz energije hidropotencijala i decentralizirane proizvodnje elektri ne energije. sa ciljem zaštite okoliša. zavisno o njezinom standardu. dok istovremeno ne pokazuju negativan utjecaj na okoliš kao velike hidroelektrane. Generalno. meteorološkim. klasifikacija se vrši od strane nacionalnih energetskih odbora. Male hidroelektrane se esto dalje kategoriziraju u male. dovodnog kanala i/ili cjevovoda.26 - . a istovremeno imaju sljede a svojstva: • • • • karakterizira ih proto ni rad ili iznimno mala akumulacija (minimiziran utjecaj na vodotok) paralelan rad sa mrežom i ugradnja asinkronih generatora kod objekata sa instaliranom snagom manjom od 100 kW nema gradnje trafostanice ve se predvi a izvedba transformatora na stupu postorojenje se sastoji od brane (niskog preljevnog praga). te o stupnju tehnološkog razvoja i ekonomskom standardu zemlje. topografskim i morfološkim karakteristikama lokacije. hidrološkim. pod samim pojmom se kategoriziraju energetski objekti koji iskorištavaju hidropotencijal. mini i mikro hidroelektrane. Instalirana snaga i hidropotencijal na svjetskoj razini U usporedbi sa velikim neke od prednosti malih hidroelektrana su sljede e: • • • • gotovo da nemaju nedostataka nema troška distribucije elektri ne energije nema negativnog utjecaja na ekosustav kao kod velikih hidroelektrana jeftino održavanje Glavni djelovi malih hidroelektrana su sljede e strukture i ure aji: • • • • gra evinski objekti hidromehani ka oprema elektrostrojarska oprema priklju ak na dalekovodnu mrežu Tehni ka rješenja malih hidroelektrana u cilju zaštite okoliša Da bi se hidroelektrana smatrala malom hidroelektranom. klasifikacija hidroelektrana na velike i male se vrši prema instaliranoj snazi.

tako da se ribe rado zadržavaju u ovom podru ju) Ako se pri kategorizaciji i projektiranju malih hidroelektrana drži ovih na ela utjecaji na okoliš su svedeni na minimum. Indija 7. Vijetnam. što je povoljno jer se u njima o ekuje znatan porast porošnje energije. tirolski zahvat dovodni kanal zatvorenog tipa predvi en je samo za vo enje zahva ene vode po strmim obroncima i ve im dijelom je ukopan (može biti i potpuno ukopan) dovodni kanal otvorenog tipa predvi en je za ve e koli ine vode i u pravilu se nalazi na manje strmim terenima tla ni cjevovod treba biti što manjih dimenzija i predvi en je da vodu najkra im putem dovede do strojarnice zgrada strojarnice je što manjih gabarita i operacija je u potpunosti automatizirana odvodni kanal je otvoren i kratak i njime se voda vra a iz strojarnice u vodotok (ova voda je gotovo redovito jako oboga ena kisikom.8%.7%. Maleziju. Kina 7. dakle proizvodnja se može pove ati oko 4 puta. Najve i proizvo a i hidroenergije u ukupnoj proizvodnji u svijetu su Kanada sa u eš em 13. Indonezija 10. odnose se na Kinu. Rusija 6. Bivši SSSR 11.1% i Norveška 4. Brazil 9..27 - . Najve i projekti..1%.• • • • • • • preljevni prag služi samo zato da uspori vodotok prije ulaska u dovodni kanal umjesto niskog preljevnog kanala može se upotrijebiti tkz.5%. Indiju. Procjenjuje se da je iskorišteno oko 25 % svjetskog potencijala.. . SAD 13. Proizvodnja HE po zemljama 1998.0%. Brazil 10.1%.9% i Peru 5. Slika 3-1-5-1. planirani ili zapo eti.4%.2%. 3.1. HIDROENERGETSKI POTENCIJAL U SVIJETU I HR Hidroenergetski potencijali nisu beskrajni. Rezerve za proizvodnju hidroenergije raspore ene su kako slijedi: Kina 17.8%. Brazil. Peru.8%. Ve ina neiskorištenog potencijala nalazi se u nerazvijenim zemljama.5.

jug) i samostalni pogon HE Dubrovnik. a koji su raspore eni na tri teritorijalna podru ja (sjever.28 - . Prostorni razmještaj hidroelektrana u Hrvatskoj . zapad.Hidroelektrane u Hrvatskoj U strukturi elektroenergetskog sustava Hrvatske. U pogonu je 25 hidroelektrana koje su podijeljene na 15 pogona. Sve hidroelektrane u sklopu HEP-a posjeduju "Certifikat za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora". više od polovice izvora ine hidroelektrane. Slika 3-1-5-2.

to jest ne kao. Pri tome se toplinska energija od Sun eve dobiva pomo u solarnih kolektora ili solarnih kuhala.29 - . za pretvorbu u elektri nu energiju koriste fotonaponski sustavi. Izražava se u W/m2. Današnje tehnologije uporabe energije Sunca uklju uju najrazli itije primjene. ENERGIJA SUNCA Iskorištavanje energije Sunca jedno je od podru ja istraživanja koja su. Sun evo zra enje je kratkovalno zra enje koje Zemlja dobiva od Sunca. poboljšanje kakvo e zraka i smanjenje emisija stakleni kih plinova. ultraljubi asto zra enje. da bi prakti no iskorištavanje bilo ve e traga se za efikasnijim tehni kim rješenjima. zatim oscilacije intenziteta Sun eva zra enja ovisno o dobu dana. U spektru je njihov udio sljede i: 51% ini IC zra enje. infracrveno zra enje. X-zrake i Y-zrake.3.8 · 1026 W. Sunce je izuzetno bogat izvor energije. primjerice. Tvar od koje je gra eno u stanju je plazme (neutralni ionizirani plin). U in Sun evog zra enja iznosi oko 3. tehnologije i primjene. izravno ili neizravno.2. Sun eva se energija pri tome može iskorištavati aktivno ili pasivno. od ega Zemlja dobiva 1. Suvremeno društvo prepoznalo je brojne prednosti uporabe energije Sunca: smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. a ovisno o njegovom upadu na plohe na Zemlji može biti: • • • • • neposredno: zra enje Sun evih zraka difuzno zra enje neba: raspršeno zra enje cijelog neba zbog pojava u atmosferi difuzno zra enje obzorja: dio difuznog zra enja koji zra i obzorje okosun evo difuzno (cirkumsolarno) zra enje: difuzno zra enje bliže okolice Sun evog diska koji se vidi sa Zemlje odbijeno zra enje: zra enje koje se odbija od okolice i pada na promatranu plohu. prisutna u svijetu znanosti. godišnjem dobu ili pak klimatskim uvijetima.760 nm) te UV zra enje. mikrovalove. dok proizvodnja i ugradnja solarnih sustava poti e otvaranje novih radnih mjesta i razvoj gospodarstva. Aktivna primjena Sun eve energije podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku ili elektri nu energiju. Sun eva se energija u svojem izvornom obliku naj eš e koristi za pretvorbu u toplinsku energiju za sustave pripreme potrošne tople vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom kao dodatni energent) te u solarnim elektranama. vidljiva svjetlost (valne duljine 400 . Sun eva energija je obnovljiv i neograni en izvor energije od kojeg. 40% UV zra enje. a 9% vidljiva svjetlost. Prosje na jakost Sun evog zra enja iznosi oko 1367 W/m2 (tzv. 1014 Pa) na Suncu se neprestano odvija nuklearna fuzija vodika. osobito posljednjih godina. Pod pojmom iskorištavanja Sun eve energije u užem se smislu misli samo na njezino neposredno iskorištavanje. Najve i dio energije pri tome predstavlja IC zra enje (valne duljine > 760 nm). potje e najve i dio drugih izvora energije na Zemlji. u izvornom obliku. Zemlja od Sunca godišnje dobiva oko 4 · 1024 J energije što je nekoliko tisu a puta više nego što iznosi ukupna godišnja potrošnja energije iz svih primarnih izvora. Važne zna ajke su mala gusto a energetskog toka. Zbog visokih temperatura i visokog tlaka (107 K.7 · 1017 W. vidljivu svjetlost. Pasivna primjena Sun eve energije zna i izravno iskorištavanje dozra ene Sun eve topline odgovaraju om izvedbom . solarna konstanta). energija vjetra ili fosilnih goriva. Posljedica toga je osloba anje golemih koli ina energije. Spektar Sun evog zra enja obuhva a radio-valove. Me utim. Što znamo o Suncu ? Sunce je zvijezda. a elektri na pomo u fotonaponskih (PV) elija. od solarne vrtne rasvjete do automobila na solarni pogon.

Ako su kontakti elije spojeni s vanjskim trošilom. a izvode se izvode kao fotonaponske elije.2. labaratorijski = 24 % ) Ovaj tip elije može pretvoriti 1000 W/m^2 Sun evog zra enja u 140 W elektri ne energije sa površinom elija od 1 m2 . U silicijskoj fotonaponskoj eliji na površini plo ice P-tipa silicija difundirane su primjese npr. Izlazna snaga elije je tako er temperaturno zavisna. te on gotovo i ne utje e na apsorpciju Sun eva zra enja. fosfor. tako da na tankom površinskom sloju nastane podru je N-tipa poluvodi a. Tipovi PV elija: • • • • silicijeve Si monokristalne.Kada je fotonaponska elija spojena s vanjskim trošilom i osvijetljena. Napon praznog hoda je malo ovisan o Sun evom zra enju dok jakost struje raste sa porastom osvjetljenja. Proces pretvorbe je zasnovan na fotonaponskom efektu kojeg je otkrio Alexander Bequerel 1839 godine.5 V. Da bi se skupili naboji nastali apsorpcijom fotona iz Sun eva zra enja. Kada se elija osvijetli. Prednja površina elije može biti prekrivena i prozirnim antirefleksijskim slojem koji smanjuje refleksiju Sun eve svjetlosti i tako pove ava djelotvornost elije. FOTONAPONSKI SUSTAVI Solarni fotonaponski pretvornici služe za izravnu pretvorbu (Sun eve) svjetlosti u elektri nu energiju. na prednjoj površini nalazi se metalna rešetka. a na N-dijelu negativan.30 - . Monokristalne Si elije ( radno = 14 – 17 %. primjenom odgovaraju ih materijala. u eliji e zbog fotonapona nastajati fotostruja te e vanjskim trošilom te i struja jednaka razlici struje diode i fotostruje. a stražnja strana je prekrivena metalnim kontaktom. pote i e elektri na struja. Gra a i funkcioniranje Si-PV elije Fotonaponska elija je PN-spoj (dioda). PV elije iz silicija se izvode u više morfoloških oblika kao monokristalne. Rešetkasti kontakt na prednjoj strani na injen je tako da ne prekrije više od 5 % površine.gra evina (smještajem u prostoru.1. polikristalne i amorfne galij arsenidne GaAS bakar-indium-diselenidne CuInSe 2 kadmij-telurijeve CdTe Najraširenije su silicijeve pa su gra a i funkcioniranje opisani na njima. polikristalne i amorfne. Karakteristika solarne elije Iskoristivi napon ovisi o poluvodi kim materijalima i kod Si elija je oko 0. kontakt na P-dijelu postaje pozitivan. prikladnim rasporedom prostorija i ostakljenih ploha itd). 3.Viša temperatura elije uzrokuje manju efikasnost.

Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u sustavima sa koncentriranim zra enjem gdje se štedi na elijama . džepna ra unala ) ili kao element fasade. Širina zabranjene vrpce je pogodna za jednoslojne solarne elije. Ima visoku apsorpciju pa je potrebna debljina od samo nekoliko mikrona da bi apsorbiro Sun eve zrake. labaratorijski = 18 % ) Ovaj tip elije može pretvoriti 1000 W/m 2 Sun evog zra enja u 130 W elektri ne energije sa površinom elija od 1 m^2 . Galij indijum fosfidna / galij arsenid (GaInP)/GaAs dvoslojna elija ima iskoristivost od 30% i koristi se u komercijalne svrhe za svemirske aplikacije. .Za proizvodnju monokristalnih Si elija potreban je apsolutno isti poluvodi ki materijal. Takav na in izrade omogu uje relativno visoki stupanj iskoristivosti. Polikristalne Si elije ( radno = 13 – 15 %. Tijekom skru ivanja materijala stvaraju se kristalne strukture razli itih veli ina na ijim granicama se pojavljuju greške. zbog tog razloga solarna elija ima manju iskoristivost. Amorfne Si elije ( radno = 5 – 7 %. Galij arsenidne GaAs elije ( radno = 30 %) Galij arsenid je poluvodi napravljen iz mješavine galija Ga i arsena As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko u inkovitim elijama. Prvenstveno se koristi u opremi gdje je potrebna mala snaga (satovi . labaratorijski = 13 % ) Ovaj tip elije može pretvoriti 1000 W/m 2 Sun evog zra enja u 50 W elektri ne energije sa površinom elija od1 m^2 . Me utim iskoristivost amorfnih elija je puno niža u usporedbi s drugim tipovima elija. Teku i silicij se ulijeva u blokove koji se zatim režu u plo e. Kadmj teleurid je spoj elementa: metala kadmija i polumetala telurija. Debljina sloja iznosi manje od 1 µm. Monokristalni štapi i se izvade iz rastaljenog silicija i režu na tanke plo ice. Ukoliko se tanki film silicija stavi na staklo ili neku drugu podlogu to se naziva amorfna ili tankoslojna elija. Projekti koncentriranog zra enja su još u fazi istraživanja .31 - . Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa Si elijama te na zra enja. Ovaj tip elije može pretvoriti 1000 W/m 2 Sun evog zra enja u 300 W elektri ne energije sa površinom elija od 1 m 2 Kadmij telurijeve CdTe elije ( labaratorijski = 16 % ) Ovaj tip elije može pretvoriti 1000 W/m 2 Sun evog zra enja u 160 W elektri ne energije sa površinom elija od 1 m 2 u labaratorijskim uvjetima. stoga su troškovi proizvodnje manji u skladu sa niskom cijenom materijala. Proizvodnja ovih elija je ekonomski efikasnija u odnosu na monokristalne .

Svoju trenuta no najrašireniju primjenu ostvaruje kao izvor napajanja za elektroni ku opremu.aplikacije u komunikaciji – napose udaljene repetitorske instalacije . Standardna garancija proizvo a a na takve proizvode iznosi 10 ili više godina.navodnjavanja . Paralelno složene daju ve u elektri nu struju dok serijski spojene ostvaruju viši napon. Tipi ne veli ine snage takvih modula su izme u 10 W i 100 W vršne snage pri standardnim uvjetima. Usprkos navedenim prednostima zbog kadmijeve otrovnosti i sumnje na kancerogenost nije u širokoj upotrebi. S obzirom na me usobnu zavisnost P = U * I postoji idealna radna to ka kada je taj umnožak najve i odnosno P max za zadano osvjetljenje. koji su :1000 W/m2 Sun evog zra enja i temperatura elije od 25° C.Pogodan za upotrebu u tankim PV modulima zbogo fizikalnih svojstava i jeftinih tehnologija izrade. tako da postoje sustavi regulacije koji osiguravaju P max. Povezane elije se obi no ume u u prozirni Ethyl-Vinyl-Acetate što se zatim uokviruje sa aluminijskim ili od nehr aju eg elika okvirom i pokriva staklom sa prednje strane. nepoželjni ili preskupi. Tipi ne aplikacije su : • • • . PV sa baterijom za skladištenje energije je jednostavan i pouzdan “StandAlone” sistem esto najprikladniji kada su ostali izvori elektri ne energije nepristupa ni. Pojedine elije se slažu i povezuju u ve e cjeline s ciljem osiguranja prikladnog napona i struje za razli ite aplikacije. prvenstveno pri svemirskim istraživanjima.opskrba energijom udaljenih domova i gospodarstava . Metode pove anja iskoristivosti fotonaponskih elija Da bi se postigla što bolja iskoristivost dva su smjera razvoja koja se ne isklju uju: • • pove anje snage insolacije koncentriranjem Sun evih zraka iskoristivost što ve eg dijela spektra prispjelog svjetla Konstrukcije kojima se to postiže su slaganjem razli itih tipova elija jednih na druge pri emu su gornji slojevi propusni za svjetlost koje apsorbiraju donji slojevi PV kompozita.32 - . Tehni kim rješenjima možemo oblikovati panel sa naglaskom na naponu ili jakosti struje po metru kvadratnom. elija modul matrica modula Podru je primjene solarnih panela je ograni eno sa relativno malom snagom po metru kvadratnom panela.

postoje dvije vrste FN sustava: 1. hibridni. 3. Sistem od 10 kW vršne snage obi no se sastoji od 100 m 2 modula . spojeni na elektri nu mrežu: o pasivni. poja anje od 100-1000x kao visoko koncentrirano zra enje) je zasjenjenje. Problem zasjenjenja PV-a Problem koji treba riješiti pri poja anoj insolaciji .33 - . Tehni ka rješenja kojima se rješava taj problem su: 1. koji su zapravo samostalni povezani s drugim (obnovljivim) izvorima.Primjer toga su usavršeni usmjeriva i koji zadržavaju formu elipsoida . Zasjenjenje uzrokuje da solarne elije istih radnih karakteristika zbog nejednolike osvijetljenosti ne daju jednaki napon što može uzrokovati promjenu smjera struje zbog pojave lokalnog izvora i ponora na panelu. Glavni utjecaji PV-a na okoliš o kojima treba voditi brigu su: • • pažnju prilikom izgradnje postrojenja velikih snaga) utjecaj konstrukcija na lokalne ekosisteme i njihove obitavaoce vizualni ( estetski ) utjecaj (na to treba obratiti . ali i preuzimati viškove elektri ne energije iz FN modula 3. Postavljanje prozirnog materijala ispred elija radi disperzije sun evih zraka koje onda ravnomjernije osvjetljavaju površinu 2. samostalni (autonomni). (Na primjer kad padne list sa drveta na solarni panel njegova izlazna struja i napon slabe zbog unutarnjih gubitaka). Prilikom usmjeravanja ne fokusira se u jednu to ku nego što ravnomjernije po površini solarnih elija . Ukupna emisija štetnih tvari tijekom ukupnog životnog ciklusa elije Ekološku prihvatljivost PV-a nužno je sagledati u cjelovitom kontekstu od proizvodnje PV-a do njihovog zbrinjavanja.• . no diskretizirani sa ravnim površinama radi što ravnomjernijeg zra enja po elijama . kod kojih mreža može pokrivati manjkove. Ugradnja bypass dioda radi sprje avanja promjene smjera toka struje i pojave unutarnjih gubitaka. ( poja anje od 10-100x definira kao malo do srednje a. mrežni. Za ruralne sisteme od 100 W do 10 kW vršne snage.katodna zaštita cjevovoda Veli ine ovakvih sistema su 10 W do 10 kW vršne snage . Fotonaponski moduli mogu biti: Ovisno o na inu rada. kod kojih mreža služi (samo) kao pri uvni izvor o aktivni (interaktivni). za iji rad mreža nije potrebna 2.

2. spremnik topline.koji toplinsku energiju pretvara u mehani ku i kona no elektri nu energiju. SOLARNE ELEKTRANE Solarne elektrane sastoje se od dva dijela.naj eš e Stirlingovim strojem . snage i do stotinjak megavata.zrcalima unutar kojih se nalaze cijevi s vru im fluidom. prijamnik (apsorber). Središnji toranj Koritasta zrcala Paraboli na zrcala Slika 3-2-2-1. Izvedbe solarnih elektrana prema na inu prikupljanja Sun evih zraka . a u drugom se toplina pretvara u elektri nu energiju. ispariva . turbina i generator.2. pa do velikih elektrana spojenih na prijenosnu elektri nu mrežu. svako zrcalo usmjerava zrake u individualni spremnik topline povezan s generatorom . zakrivljenim . arsena i selena zbrinjavanje PV nakon isteka vijeka trajanja 3. Osnovna podjela sun evih termoelektrana vrši se prema na inu kako prikupljaju energiju Sun evih zraka. Glavni dijelovi solarne elektrane su: kolektori. Tako postrojenja mogu biti izvedena sa : • • • središnjim tornjem okruženog zrcalima koja reflektiraju Sun evo zra enje i usmjeravaju ga ka tornju. Ovakve termoelektrane mogu biti malih snaga (od desetak kilovata) i služiti za opskrbu izoliranih ruralnih podru ja elektri nom energijom. U postrojenju s paraboli nim zrcalima.34 - . U jednom se energija Sun evih zraka pretvara u toplinu.koritastim . ili paraboli nim zrcalima koja Sun eve zrake koncentriraju i fokusiraju u spremnik topline.• • na ljudsko zdravlje) utjecaj na javno zdravstvo (postoji mali ali prisutni rizik utjecaja kadmija . U sustavima sa zakrivljenim zrcalima i sa središnjim tornjem pretvorba topline u elektri nu energiju vrši se pomo u generatora.

dok kao osnovni služe plinski. Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava i u njemu dolazi do pretvorbe Sun eve u toplinsku energiju. Solarni se sustavi stoga ponajviše koriste za pripremu PTV-a. Njihova je primjena kao osnovni izvori topline za sustave grijanja rijetka i ograni ena na podru ja s dovoljnom koli inom Sun evog zra enja tijekom cijele godine.35 - . Solarni se sustavi za grijanje u najve em broju slu ajeva koriste kao dodatni izvori topline. priklju cima. u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona grijanja kratka. Osnovni dijelovi solarnih sustava su: • • • • kolektor spremnik tople vode s izmjenjiva em topline solarna stanica s crpkom i regulacijom razvod s odgovaraju im radnim (solarnim) medijem. SOLARNI SUSTAVI ZA GRIJANJE I PRIPREMU POTROŠNE TOPLE VODE Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu PTV-a koji kao osnovni izvor energije koriste toplinu dozra enu od Sunca.2. uljni ili elektri ni kotlovi.3. Dvije osnovne izvedbe kolektora: -ravni -cijevni . sabirnim vodovima i pri vrsnim elementima apsorberske plohe koje služe za potpunu apsorpciju toplinskog (IC) dijela Sun evog zra enja i njegovu pretvorbu u korisnu toplinu pokrov koji se izra uje od uobi ajenog prozorskog ili vodenog bijelog stakla ili od polimernih materijala oja anih staklenim vlaknima.3. Dozra ena Sun eva energija prolazi kroz prozirnu površinu koja propušta zra enje samo u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom prijenosniku topline: solarnom radnom mediju (naj eš e smjesi vode i glikola). U njihove najvažnije dijelove ubrajaju se: • • • ku ište s odgovaraju om toplinskom izolacijom. odnosno Sun evu energiju.

Solarna stanica s crpkom predstavlja središnji dio cijelog solarnog sustava jer omogu ava strujanje solarnog medija. Treba napomenuti da postoje i izvedbe solarnih sustava koje ne koriste crpku (tzv.samo za pripremu PTV-a kombiniran . odnosno gusto e solarnog medija.36 - . dok automatska regulacija vodi ra una o sigurnom pogonu cijelog sustava i uskla ivanju njegovog rada sa sustavom grijanja i pripreme PTV-a.za sustave grijanja (sastavljen od dva spremnika . ve se u njima strujanje osniva na gravitacijskom djelovanju zbog razlike temperatura. Dvije osnovne izvedbe kolektora Spremnik tople vode je dio solarnog sustava koji služi za izmjenu topline s ogrjevnim medijem sustava grijanja ili potrošnom toplom vodom te za njihovu pohranu.jednog u drugom). spremnik mora biti dobro izoliran. Dvije osnovne izvedbe spremnika: • • jednostavan .Slika 3-2-3-1. odnosno uvjetima u okolici kao što su promijenjene potrebe za toplinom. U oba slu aja. . iznimno niske ili visoke vanjske temperature koje mogu oštetiti sustav i sl. termosifonski sustavi).

Tri osnovne izvedbe solarnih sustava za grijanje: 1. Istraživanja pri tome nisu sama sebi svrha. Naravno. a time i optimalnog rada kolektora.5 kW. godina prošlog stolje a i kao izvor topline koristilo je otpadnu toplinu pa se ne treba mnogo uditi zamisli o korištenju Sun eve energije u iste svrhe. o emu se brine dodatna crpka.37 - . ugradnja dva spremnika pove ava troškove. HLA ENJE NA SUN EVU ENERGIJU Ve se nekoliko desetlje a provode istraživanja obnovljivih rješenja za dobivanje rashladnog u ina. 2. Solarni sustav s dodatnim izmjenjiva em topline. naj eš e vodi. Na žalost. U sapnici dolazi do pretvorbe energije tlaka pare pogonske tvari u energiju strujanja. a osnovna mu je prednost gotovo trenuta no postizanje potrebne temperaturne razine. . odnosno s proto nim zagrija em omogu ava zagrijavanje ogrjevnog medija ili potrošne tople vode to no prema potrebi. a drugi s radnom tvari. Kao solarni medij naj eš e služi voda. To nije re eno. odnosno izmjenjiva a topline solarnog kruga. a zahtijeva i dodatni prostor. kod takvih sustava treba ugraditi povratni vod grijanja ponešto iznad donjeg dijela unutarnjeg sustava.Solarni medij je tvar koja struji (cirkulira) kroz sustav. ve za cilj imaju stvaranje pretpostavki za serijsku proizvodnju jeftinog i kompaktnog solarnog klima-ure aja u ina 3 . 3. 3. Kako bi se sprije ilo pregrijavanje unutarnjeg spremnika. a potom slijedi kondenzator u kojemu smjesa kondenzira.2. Prvo postrojenje za dobivanje rashladnog u ina koje se temelji na primjeni parnog ejektora (mlazne puhaljke) potje e još iz 60. odnosno njezina smjesa s glikolom ili drugim sredstvima za sprje avanje smrzavanja. iako je rije o istom mediju. ve toplinska energija. Na elo rada ure aja gotovo je jednako kao kod kompresijskih rashladnih ure aja. Glavni dio ure aja je ejektor koji se sastoji od pogonske sapnice. Ipak. miješališta i difuzora. dok u difuzoru dolazi do ponovne pretvorbe energije strujanja smjese para pogonske i radne tvari u energiju tlaka. radi se o dva kružna procesa: jednim s pogonskom. za ostvarenje kružnog procesa ne služi više mehani ka (kompresor). u miješalištu se uzima toplina iz ispariva a.4. kao izvor topline za dobivanje potrebne toplinske energije služi uobi ajeni solarni sustav s kolektorima. Solarni sustav s dva spremnika u cijelosti omogu ava odvajanje sustava grijanja i pripreme PTV-a. odnosno cijevi razvoda solarnog kruga od kolektora do spremnika u kojemu dolazi do izmjene topline s potrošnom toplom vodom ili ogrjevnim medijem sustava grijanja. Solarni sustav s kombiniranim spremnikom predstavlja najjednostavnije i cijenovno prihvatljivo rješenje.

na pasivnu energetiku zgrade ne utje u samo arhitekt i izvo a radova. blizina i smjer najbližih one iš iva a okoliša (npr.2.5. vlage. ostakljenost. U širem kontekstu. veli ina i visina zgrade. a ne samo estetski. blizina mora.Slika 3-2-4-1. uz ostale vidove potrošnje. fizikalna svojstva korištenih gra evinskih i konstruktivnih materijala te kvaliteta gra enja u energetskom smislu zna ajno utje u na udobnost boravka u takvim zgradama. Geometrijski oblik.38 - . ali i na njihovu ukupnu energetsku potrošnju cijele godine. ve i urbanisti ki plan gradnje u naselju. toplinska zaštita zgrade i. lokalne klimatsko-meteorološke zna ajke. njezinih pojedinih dijelova. . ali i od Sunca ljeti. uklju uju i grijanje zimi i hla enje ljeti. posebice. Shema rashladnog ure aja na Sun evu energiju s kružnim procesom na osnovi parnog ejektora 3. toplinski kapacitet pojedinih zidova i prostorija. PASIVNA PRIMJENA SUN EVE ENERGIJE Pasivna primjena Sun eve energije se osniva na primjeni tako izvedenih gra evinskih elementa i materijala koji trebaju biti optimalno. raspored i me usobna udaljenost pojedinih zgrada. zaštita od vjetra. kiše. zastarjele industrije) i dr. konfiguracija okolnog tla. smjerovi glavnih prometnica u naselju u odnosu na dominantni smjer vjetra. oblikovani i me usobno funkcionalno povezani.

39 - . na ela solarnog grijanja: o aktivna i pasivna pretvorba Sun eve u toplinsku energiju o velik toplinski kapacitet zgrade o pohranjivanje i kasnija primjena pohranjene topline o distribucija pohranjene topline i njezino prikupljanje o sprje avanje nekontroliranih gubitaka konvekcijom. na ela korištenja dnevnog svjetla danju i hladne (štedljive) rasvjete no u o izvo enje zgrade tako da u svakoj prostoriji bude dovoljno dnevnog svijetla o izvo enje hladne energetski u inkovite no ne rasvjete o primjena FN modula za pokrivanje barem jednog dijela (primjerice oko 30%) dnevne (netoplinske) potrošnje elektri ne energije.Na ela aktivne i pasivne izvedbe zgrade mogu se podijeliti u tri skupine: 1. ventilacijom i zra enjem o solarna priprema PTV 2. . na ela solarnog hla enja: o izvo enje aktivne i pasivne zaštite od Sun evog zra enja ljeti o smanjenje unutarnjih toplinskih dobitaka ljeti o izvo enje aktivnih i pasivnih (konstruktivnih) sustava za dobro provjetravanje i hla enje 3.

40 - . dnevni i no ni temperaturni gradijent.3. . odnosno prema jednadžbi gibanja promjenu elektri ne snage koju generator injektira u mrežu. Višegodišnji prikupljeni podaci se najbolje aproksimiraju Weibullovom funkcijom (razdiobom) koja daje vjerojatnost pojave vjetra f(v) tijekom nekog vremenskog perioda. odnosno vjetra u elektri nu energiju. promjena brzine vjetra uzrokovat e dakle promjenu aerodinami ke snage. uglavnom se pretpostavlja da brzina vjetra u najsloženijom obliku ima 4 komponente: osnovnu komponentu brzine vjetra. jer podaci o vjetropotencijalu (dobiveni dugotrajnim mjerenjima) na jednom mjestu nisu isti i na nekom drugom mjestu ak i ako je relativno mala njihova me usobna udaljenost. Razlog je svakako to što ima golemu i obnovljivu energiju. Mjerenja brzine vjetra se naj eš e vrše na visini od 10m. u estalost i brzina.3. komponentu linearne promjene brzine vjetra. te temperatura i sastav zraka. brzina vjetra se mijenja po visini od 0 na tlu. Pri analizi stabilnosti vjetroelektrane dominantan je model promjene brzine strujanja vjetra. Za dobivanje elektri ne energije vjetar se po eo koristiti po etkom prošlog stolje a. Na raspoloživu energiju vjetra utje u njegove karakteristike: smjer. komponentu udarne promjene brzine vjetra i komponentu promjene brzine vjetra koja je podložna šumu. Struja tog vjetra poreme ena je razli itim utjecajima kao što su turbulencija (mehani ki i termi ki uvjetovana lokalna nepravilna gibanja). ENERGIJA VJETRA Pojam vjetroelektrana podrazumijeva sustav za pretvorbu gibaju e zra ne mase. mogu e je koristiti naziv tehni ki vjetar. Brzina vjetra mjeri se anemometrom. topografija terena ( prepreke. Kasnije je razvoj elektroenergetskih sustava potpuno potisnuo primjenu vjetra. Budu i da kineti ka energija vjetra ovisi o kvadratu brzine. Kod provo enja prora una. vjetra pretvaraju u elektri nu energiju. Budu i da do visine 200m postoje tehni ka rješenja koja kineti ku energiju gibanja zra nih masa tj. gra evine i sli no) i vanjski poreme aji (silazna strujanja od oluja). Uslijed utjecaja hrapavosti dolazi u grani nom sloju do promjene profila brzine. Do industrijske revolucije vjetar je uz drvo bio najvažniji izvor energije. uzvisine. a s ekološkoga gledišta dragocjenu. Vjetar kao energetski resurs karakterizira promjenjivost i nemogu nost uskladištenja što za sobom posljedi no povla i potrebu za definiranjem uvjeta pogona (vjetroenergetskog sustava unutar elektroenergetskog sustava). do iznosa beskona ne struje. Sedamdesetih godina zanimanje za korištenje vjetra ponovno se naglo pove ava pa se u ve em broju zemalja ubrzano istražuje. Prilikom postavljanja VE potrebno je izvršiti dodatni prora un vjetropotencijala (korekciju vjetropotencijala) na mjestima udaljenim od mjernih postaja. Iskorištavanje snage vjetra uvjetovano je tehnološkim mogu nostima i njegovim raspoloživim potencijalima. Navedene prepreke na koje vjetar nastrujava na putu do vjetroturbine. Zbog turbulentnog karaktera strujanja vjetra potrebno je izvršiti osrednjavanje prikupljenih podataka o brzinama vjetra u odre enom vremenu ( u praksi klimatologije iznosi 1h. a u sinopti koj praksi 10 min). hrapavost površine. dakle ometaju strujanje i op enito umanjuju vjetropotencijale. Snaga vjetra koristila se koristila se prije 2 000 godina u Perziji za mljevenje žita. a snaga vjetroelektrane je proporcionalna površini lopatica i tre oj potenciji brzine vjetra P ≈ S ⋅ v 3 . Mala koncentracija snage jedan je od razloga za njegovu ograni enu primjenu u proizvodnji elektri ne energije.

broju lopatica: višelopati ne.41 - . Vjetroturbine se mogu podijeliti prema razli itim kriterijima. na inu pokretanja: samokretne i nesamokretne. a i konstrukcijski su najviše napredovale dok su ostali tipovi primjenjivi u manjem broju ( više kao eksperimentalna postrojenja ili kao npr. s obzirom na neke konstrukcijske i radne zna ajke postoji podjela ovisno o: • • • • • • • položaju osi turbinskog kola: vjetroturbine s vodoravnom osi i okomitom osi. višelopati ne vjetrenja e koje se koriste za crpljenje vode zbog velikog torzijskog momenta koji stvaraju).1. s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom. brzohodne s dvije do etiri lopatice predstavljaju klasi ne vjetroelektrane. . na inu okretanja rotora prema brzini vjetra: promjenjive i nepromjenjive. Tako npr.3. Izvedbe vjetroelektrana s vodoravnim vratilom. efikasnosti pretvorbe energije vjetra u zakretni moment: nisko i visoko efikasne. odnosno najve e i op e prihva ene vrste vjetroturbina koje se koriste za proizvodnju elektri ne energije. Njezinim korištenjem transformira se energija vjetra u mehani ku energiju. Naj eš e rješenje predstavlja izvedba s tri elise ( s obzirom na razinu buke i vizualni efekt). veli ini zakretnog momenta: visokomomentne i niskomomentne. VRSTE VJETROELEKTRANA I NJIHOVA PRIMJENA Vjetroturbina može imati jednu ili više elisa. omjeru brzine najudaljenije to ke rotora i brzine vjetra: brzohodne i sporohodne.3. One se dakle naj eš e nalaze u serijskoj proizvodnji.

Me utim. (3) upravlja ki i nadzorni sustav.2. Za ovaj slu aj izvedbe rotora lopatice nemaju mogu nost zakretanja. Ovisno o tome kako reguliramo snagu.3. u ovom slu aju izvedbe lopatice imaju unaprijed namješten kut za doti no . (8) temelj. koji mijenjaju i postavni kut lopatice mijenja napadni kut struje zraka. ako brzina vjetra poraste iznad projektne vrijednosti. rotor može biti izveden: • tako da se regulaciju napadnog kuta tijekom rada vrši zakretanjem lopatice. (2) ko nice. tako da se regulacija snage vjetroturbine vrši korištenjem aerodinami kog efekta poreme enog trokuta brzina (eng. Slika 3-3-2-1. (5) zakretnik. (11) prijenosnik snage. odnosno dolazi do poreme aja trokuta brzina te do porasta ili gubitaka uzgona (tako npr. DIJELOVI VJETROTURBINSKOG – GENERATORSKOG SUSTAVA I NJIHOVA FUNKCIJA Segmenti turbine okomitog vratila su slijede i:(1) rotor .42 - • . kut više nije optimalan). Dakle s promjenom brzine vjetra mijenja se na aeroprofilu napadni kut struje zraka. stall). Ovakva regulacija je složena i rotori ovakve izvedbe su skuplji. kako je vjetroturbina projektirana za neko podru je brzina. Osnovni dijelovi turbine okomitog vratila (1) Rotor Sastavni dijelovi rotora vjetroturbine su glav ina i lopatica. (4) generator. Tako er postoji poseban motor za zakretanje. (10) posebna oprema. (9) transformator. Na taj na in se postiže smanjenje snage turbine za brzine vjetra manje od projektne. (6) ku ište. odnosno brzine vjetra iznad projektne (namještaju i na optimalnu vrijednost na po etku rada vjetroturbine). (7) stup.3. na na in da se profil namješta u optimalni položaj (eng. pitch). ali nužno primjenjeni za lopatice duže od 25-30 m.

Ako ovakav sustav nije u cijelosti smješten na vjetroturbinskoj jedinici (kao što može biti slu aj). obra uje podatke. Kada je postignuto smanjenje brzine vrtnje. Lopatice Tako er. ko nici se vra aju u po etni položaj i ine radni dio lopatice. (3) Upravlja ki i nadzorni sustav Kao što samo ime kaže. npr. Prilikom odabira broja ko ionih elemenata na disku ko nice. elektri kim i mehani kim stanjima. požara ili sli no.43 - . odnosno osigurati sustav ije je djelovanje dinami ki uravnoteženo. s obzirom na izvedbu možemo razlikovati lopatice sa zakretnim vrhovima (kao aerodinami kim ko nicama) ili s krilcima. a smještena je na sporookretnom vratilu kola prije prijenosnika (11) ili na brzookretnom vratilu generatora. komunicira sa zaduženim osobljem te izvještava ili alarmira u slu aju nekakvog kvara. ovaj sustav je u osnovi zadužen za upravljanje i nadziranje rada vjetroturbinsko-generatorskog sustava. Dakle. naglasak treba staviti na izbjegavanje neuravnoteženosti obodnih sila ko enja. mikroprocesorski upravljani sustav nadzire i upravlja radnim procesima i zaštitom. a aktiviraju se signalom generatora (zbog ispada iz mreže. Obje izvedbe su ujedno sekundarni ko ioni sustavi. odnosno brzina naleta vjetra prije e maksimalnu vrijednost (isklju nu vrijednost. Disk ko nica . (4) Generator Turbinski dio vjetrelektrane s rotorom. bitno je re i da je tako er zadatak ovog sustava održati projektnu brzinu vrtnje konstantnom. ve je jednim dijelom na nekom udaljenijem mjestu onda sustav zahtjeva i posebnu telekomunikacijsku opremu.podru je brzina (što omogu uje najve u transformaciju energije vjetra u elektri nu energiju). odnosno na postizanje optere enosti turbine isklju ivo momentom ko enja. . koje je mogu e aktivirati središnjim zakretnim sustavom (signali ispada ili vrtnje) ili pojedina nim neovisnim sustavom (centrifugalnom silom). Ove druge funkcioniraju na na in da se krilca odvajaju od površine. zakretni vrh i pomi na površina sekundarnog ko ionog sustava nazivaju se ko nici.je naj eš a izvedba ko ionog sustava (kojom se na suvremenim strojevima upravlja mikroprocesorski). koji u slu aju otkaza primarnog ko ionog sustava (mehani ka ko nica) stvaraju moment ko enja (zakretanjem vrha lopatice ili pomi nom ravnom površinom (eng. dakle prekid strujnog kruga) ili signalom ure aja kojim se mjeri brzina vrtnje generatora. smanjuju i aerodinami ke zna ajke profila kod brzine iznad projektne. odnosno zaustavio rotor. Zato mora postojati ko ioni sustav kako bi rasteretio prijenosnik snage. 25 m/s) dolazi do izrazitog dinami kog optere enja. daje podatke o radu. Djelovanje im može biti elektromagnetsko ili hidrauli ko. Dakle. spoiler) ) te na taj na in ograni avaju brzinu vrtnje rastere enog kola. Osim toga. ija je osnovna funkcija pogon generatora. (2) Ko ioni sustav Kada generator ispadne iz mreže (pobjeg). ko nicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sustava. Rotor za ove ko nice treba biti opskrbljen posebnim polužnim napravama namijenjenim za zakretanje.

Prednost rešetkaste konstrukcije nalazi se . povišenu temperaturu i sli ne uvjete. To je naravno. snazi. a s druge štiti okoliš od buke doti nog sustava. a prednost joj se nalazi u tome što ju osim visoke vrsto e karakterizira i ve a otpornost na vibracije. odnosno postojanost konstrukcija na visokim dinami kim optere enjima prilikom kratkih spojeva.Za pravilno i sigurno funkcioniranje vjetroturbinsko . (6) Ku ište stroja S jedne strane štiti generatorski sustav od okolišnih utjecaja. odnosno dali je ista postavljena niz vjetar ili uz vjetar. pred generatore se tako er postavlja zahtjev pouzdanosti sa što je mogu e manje održavanja. slanosti. te pri uklju ivanju i isklju ivanju generatora uležištenje generatora na na in da jam e dugotrajnost Uzimaju i u obzir uvjete pove ane vlažnosti. Preko pužnog prijenosa (omjera reda veli ine 1:1000) s velikim zup astim prstenom.generatorskog sustava. Prema na inu okretanja postoje generatori: s promjenjivom ili s nepromjenjivom brzinom okretanja uz zadržavanje iste frekvencije.44 - . u vrš eni i povezani. teleskopski. izravnava se os vratila rotora s pravcem vjetra. u ovisnosti o vrsti vjetroturbine. Nalazi se ispod ku išta vjetroturbine. (5) Zakretnik Služi za zakretanje turbinskog ili generatorskog sustava. generator mora ispunjavati zahtjeve kao što su: • • • • visok stupanj iskoristivosti u širokom krugu optere enja i brzine okretanja izdržljivost rotora na pove anim brojevima okretaja u slu aju otkazivanja svih zaštitnih sustava izdržljivost. Razni su kriteriji prema kojima se može izvršiti podjela generatora. Zakretanje zapravo vrši motor. Tako npr. Danas se naj eš e koristi cjevasta konstrukcija.jednom u deset minuta dogodi se zakretanje ku išta). u vrš enim na stupu. (7) Stup Može biti izveden kao cjevasti koni ni. Zakretanje ku išta regulira sustav koji je izvan funkcije kad su poreme aji smjera vjetra manji (u prosjeku . prema na inu rada generatori se mogu podijeliti na one: • • • za paralelni rad s postoje om distributivnom mrežom samostalni rad spregnuti rad s drugim izvorima Prema vrsti struje mogu biti: istosmjerni ili izmjeni ni. rešetkasti. On na sebi ima ugra enu ko nicu koja onemogu uje zakretanje ku išta zbog naleta vjetra. Istosmjerni se zbog problema s pouzdanosti rijetko primjenjuju. Tako er postoji podjela prema veli ini tj. zatim otpornost na krute estice. na vrhu stupa.

Ukratko: • • • vjetroturbina i generator su spojeni pomo u mehani ke spojke za koju se naj eš e podrazumijeva da u sebi ima mjenja ku kutiju s prijenosnikom. Hla enje prijenosnika se naj eš e vrši zrakom. ukoliko su generatori višepolni niskobrzinski i po mogu nosti sinkroni s uzbudnim namotom ili uzbudnim permanentnim magnetima. ovisno o karakteristikama vjetroturbine. Prijenosnik. a budu i da ju je mogu e rastaviti na manje dijelove prikladnija je za transport i montažu. .je u ve ini slu ajeva multiplikator i može biti razli itih izvedbi. pitch regulated). ima funkciju prilago avanja niže brzine vrtnje rotora vjetroturbine višoj brzini vrtnje rotora generatora.45 - . Korištenjem tog regulacijskog mehanizma elisa se zakre e oko svoje duže osi i omogu uje smanjenje mehani ke snage. a podmazivanje sinteti kim uljem. u slu aju previsokih brzina vjetra. mehani ki prijenosnik nije potreban (što je slu aj kod vjetroturbina novijeg dizajna). a) cjevasti koni ni b) teleskopski c) rešetkasti d) u vrš eni e) povezani Slika 3-3-2-2. Prilikom analiziranja na ina na koji se vrtnja prenosi s vjetroturbinskog kola na elektri ni generator.u jednostavnosti.tako je. Ako vjetroturbina nema regulacijski sustav zakretanja. naglasak se stavlja na konstrukciju elisa koje se projektiraju prema aerodinami kom efektu . Izvedbe stupova (11) Prijenosnik snage . iznos snage pretvorbe vjetroturbine regulira se pomo u sustava za upravljanje kutom zakreta elise (eng. naro itu važnost zauzimaju materijali izrade elemenata sklopa. koji tako er može postojati unutar opreme nekih vjetroturbina ali i ne mora. vjetroturbina zašti ena od povišenja snage. vrsta prijenosa i prijenosni omjer. kao što je ve re eno.

Opseg korisnog rada vjetroelektrane je za brzine vjetra izme u 4-25 m/s.3. Kompjuterska automatika kontrola snage na turbini danas je tako e riješila jedan problem. Eksploatacijski vijek Slika 3-3-3-1. navigacijskih ure aja itd. Prosje na hidroelektrana za istu koli inu proizvoda zauzme 200 ha potopljenog zemljišta. RAZVOJ VJETROENERGETIKE Vjetrogeneratori su tehnološki usavršavani. što je vrlo bitan detalj pri izradi financijskih analiza opravdanosti investiranja u ova postrojenja. poboljšana su nalaženja optimalnih rješenja s obzirom na meteorološke uvjete i lokalne zahtjeve. Dakle. nuklearnih. prilago avana prate a pravna regulativa koja nije do tada sasvim precizno obra ivala ovu cjelinu. Dakle. Što se ti e negativnog uticaja na pti ji svijet. Sam izbor optimalne turbine odre uju meteorološki parametri konkretnog lokaliteta. ili drugih obnovljivih izvora. svaki novoinstalirani MW iz vjetroelektrana spre ava emitiranje štetnog CO2 u atmosferu iz koli ine od 1750 tona ugljena. Slika 3-3-3-2. Vjetrogeneratori definitivno imaju odre ene prednosti kao izvor elektri ne energije u odnosu na sve druge na ine proizvodnje iz fosilnih. s tim što se maksimalna proizvodnja postiže ve pri brzinama od 12-16 m/s. aerodroma. veli ina zauzetosti terena kod vjetrogeneratora je minimalan. dok elektrane sa solarnim elijama za proizvodnju iste koli ine energije zauzmu oko 140 000 m2.3. Vjetrogenerator snage 1 MW godišnje proizvede godišnje elektri ne energije onoliko koliko i termoelektrana sa 1750 tona ugljena. Svi ovi detalji utjecali su da cijena elektri ne energije dobijene iz vjetra stalno i lagano pada. Novim tehnološkim rješenjima buka koju stvaraju vjetrogeneratori smanjena je na pristojnih 47 dB na 150 metara udaljenosti od osnovice stupa. Elektrane na vjetar koje na nivou godine proizvedu do 2 miliona kWh zauzimaju samo 100m2 zemljišta. da bi se sprije io eventualni uticaj. problem je bio predimenzioniran od strane društava za . Utjecaj buke od osnovice stupa Strogi me unarodni propisi definiraju minimalnu udaljenost vjetrogeneratora od naseljenih lokacija. Brzina vjetra na osovini rotora turbine je 15-20 godina dok najnovija generacija ima vijek do 25 godina.46 - . kao vrlo štetan.3. uspješno izbjegava kompjuterskom kontrolom snage. nagli gubitak brzine na osovini turbine koji nastupa usled turbulencija zraka izazvanih nepovoljnim trenutnim aerodinami nim okolnostima i on se.

. Izbor turbine sa optimalnim karakteristikama vrši se na osnovu više parametara i pokazatelja. Snaga strujanja vjetra Ps=1/2rVv2(W) naj eš e se izražava kao Ps=0. iako s druge strane moraju imati kompenzacijski ure aj (uglavnom . koji je utvrdio Njemac Albert Betz (1919.. Problemi sa padanjem komada leda sa lopatica.. iz sigurnosnih razloga. Za brzine preko 12 m/s snaga se održava konstantnom....... 0........asinkroni generatori se naj eš e koriste kada je vjetroelektrana priklju ena na krutu mrežu.. godine)......... ali je vrlo koristan i dosta precizan za sve vrste prora una i izra unavanje prozvodnje....... v(m/s) ili prema Zakonu o iskoristivoj snazi vjetra....593 od snage strujanja vjetra...... koji su u po etku prisutni...371 Av3(W). pa kako je A=D2p/4.slijedi.. Osnovna prednost im je jednostavnija i jeftinija konstrukcija.... Svaki proizvo a turbina daje osnovne karakteristike snage pri razli itim brzinama vjetra. Koridori ptica selica su visoko iznad vjetrogeneratora..V(m3/s) gusto a zraka: . pa je iskoristiva snaga vjetra P0 odre ena relacijom: P0=0..... ili aerodromi... Mreža Prema vrsti priklju enja na mrežu vjetroelektrane se mogu podijeliti na: 1...47 - .. ali dominantan utjecaj ima konkretna lokalna meteorološka slika.. avioni u niskom letu... lako se izra unava mogu a proizvodnja na nivou godine.... a s obzirom da je stupanj korisnog djelovanja generatora izme u 80-85%..zaštitu životinja...... i to približno.. Krutu mrežu karakterizira velika naponska i frekvencijska krutost..25 kg/m3 površina rotora: ....... Vjetroelektrane izravno priklju ene na mrežu i u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje: (A) Vjetroturbina s asinkronim generatorom .625Av3(W) gdje je: volumen zraka koji struji u jedinici vremena:..... samo u domeni racionalne eksploatacije turbine za brzine vjetra od 4-12 m/s....291D2v3(W) Kako je Pmeh snaga na osovini vjetrogeneratora i iznosi 70% od P0......... P0=0.. a pokazalo se da je za ptice ve a opasnost telekomunikacijska oprema na visokim kotama. korisna (iskoristiva) snaga turbine na vjetar je 16/27 tj... Ovaj obrazac za izra unavanje snage na osnovu površine kruga elise i brzine vjetra vrijedi........ Vjetrogeneratori mogu povremeno izazvati i neznatne smetnje kod radio i TV prijema.. dobija se da je elektri na snaga Pel=0.... a za brzine preko 25 m/s generator se isklju uje..r=1. A(m2) brzina strujanja zraka: .. Kada se ove karakteristike usklade sa ve utvr enim potencijalom vjetra... sada su riješeni....215Av3 što predstavlja oko 34% snage strujanja vjetra Ps..

koji mogu biti promijenjeni (poreme eni) uslijed priklju enja . može se definirati kao stabilnost ees-a. (B) Asinkroni generator s upravljivim promjenljivim klizanjem (C) Asinkroni generator s nadsinkronom ili podsinkronom pretvara kom kaskadom Svaki od navedenih sustava može ali i ne mora imati sustav za regulaciju kuta zakreta elisa. dinami ka svojstva itd. Ovakvi generatori ne mogu se prona i u komercijalnim izvedbama sa stalnom brzinom u pogonu na krutu mrežu. Postoji više takvih kombinacija. Kod vjetroturbina nazivnih snaga ve ih od 500 kW naro ito je izražena potreba za uklju ivanjem sustava za regulaciju kuta zakretanja elise propelera. Pod pojmom stabilnost podrazumijeva se iznos napona. dok je priklju ak sinkronog generatora na mrežu korišten kod nekih malih vjetroelektrana. Regulacijski sustav zakretanja elisa obièno se ne izvodi kod najve ih jedinica.48 - . koje su uglavnom u samostoje im sustavima. frekvencija. U odnosu na vjetroelektrane u izvedbi sa stalnom brzinom vrtnje.uklopive kondenzatorske baterije) i priklju ni ure aj kako bi se omogu ilo po etnu sinkronizaciju s mrežom. 2. priklju ak se izvodi na visokonaponsku mrežu. što ina e nije slu aj. odnosno maksimalnog iskorištenja raspoložive energije vjetra. U slu aju individualnog priklju enja agregata na mrežu i vrijednosti nazivne snage vjetroelektrane manje od 100 kW. elektri ne komponente agregata se projektiraju za niske napone (do 1000 V) zbog ega su naj eš e potrebni transformatori. Kako bi se smanjili troškovi. priklju ak je izveden na srednje naponsku mrežu od 10 kV do 66 kV. Vjetroelektrane s vjetroturbinama iji je raspon nazivnih snaga izme u 50 kW i 1500 kW. Stabilnost EES-a Sposobnost održavanja stanja pogonske ravnoteže pri normalnim uvjetima i sposobnost postizanja prihvatljivog stanja ravnoteže pri pogonskim uvjetima nakon pojave poreme aja. vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom brzinom vrtnje pružaju mogu nost: ve e proizvodnje elektri ne energije. pa tako da se spomenuti sustav ne izvodi u svim jedinicama. Vjetroelektrane u izvedbi s promjenjivom ili djelomi no promjenjivom brzinom vrtnje: (A) Sinkroni ili asinkroni generator s pretvara em u glavnom strujnom krugu. manje ovisne o promjenama vjetra i njihajima u sustavu. Pogon s promjenjivom brzinom vrtnje vjetroturbine karakterizira postizanje optimizacije u inkovitosti vjetroturbine. složenost. Za vjetroelektrane ve e od 50 MW. kut utora. regulaciju faktora snage. naj eš e su izvedene s asinkronim generatorom izravno priklju enim na mrežu. a svaka nosi sa sobom svoje prednosti i nedostatke vezano za troškove. pogonske i upravlja ke karakteristike. Odgovaraju om kombinacijom generatora i pretvara a (koji je utemeljen na energetskoj elektronici) mogu e je realizirati pogon s promjenjivom brzinom vrtnje.sinkroni generatori se naj eš e primjenjuju za pretpostavljene uvjete oto nog pogona. harmoni ke lanove. Ovdje su potrebni uzbudni sustav i regulator brzine koji e održavati napon i frekvenciju. (B) Vjetroturbina sa sinkronim generatorom . manjih mehani kih naprezanja mehani kih dijelova i ravnomjernije proizvodnje. koje karakterizira jednostavnost i mala cijena.

te naravno vjetra kao primarnog energenta. U slijede ih 10 . godine instalirana snaga vjetroelektrana u svijetu iznosila oko 47 GW.49 - . ne smije se zanemariti razmatranje elektroni kog su elja (suvremene izvedbe) prema izmjeni noj mreži. U razvijenim zemljama ekonomski . odnosno izgradnje predvi a se ukupno 2 300 000 zaposlenih. godinu se predvi a 3000 TWh godišnje proizvodnje. Prema istraživanjima GWEC-a u razdoblju od 1993. tako i proizvodnje.15 godina procjena je da e 30 . godine procjenjuje se 1240 GW ukupne instalirane snage vjetroelektrana. a 32% u EU. dok aktivna podrazumijeva tokove snaga i napone koji su odre eni na osnovi kako optere enja. odnosno 12% ukupne proizvodnje elektri ne energije u svijetu u vrijednosti od EUR. 100 000. niže kamatne stope. Tako npr. koju e zatim razdijeliti potroša ima tako da se tokovi djelatne i jalove snage uvijek kre u u smjeru od više prema nižoj naponskoj razini. Pri procjeni iskoristivosti proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora. Dok se vrijednost industrije vjetroenergetike suvremeno kre e cca. te uz dvostruko manju cijenu opreme. Stabilnost frekvencije pojavljuje se kao problem u izoliranim sustavima. Nadalje. Ako postoji pove ana integriranost vjetroelektrana i ees-a. plina i ugljena rastu. generatora. Osim toga. Kad se kaže pasivne naravi misli se na napajanje potroša a. Uz svaki od njih veže se odre eni nedostatak koji ide u prilog ve spomenutom razvoju vjetroelektrana. Današnji distribucijski sustavi se izvode na na in da omogu e prihvat snage iz prijenosne mreže. s o ekivanim pove anjem prodiranja obnovljivih izvora te njihovim doprinosom sigurnosti mreže. Distribuirana proizvodnja uzrokuje promjene tokova djelatne i jalove snage. vjetroturbine (pogonskog stroja). ime zauzimaju na tom podru ju zasluženo dominantno mjesto. EUR i broj zaposlenih cca. a u EU 34 GW. obveze otkupa. Vjetroelektrane u novije vrijeme Više od 85% u proizvodnji vjetroelektrana ine Njema ka. u slu aju brzih promjena vjetra i vrlo visokih brzina vjetra. za 2020. Predvi anja: Prema GWEC-u do 2020. Me utim. Sli no je s nuklearnom energijom koja tako er nailazi na protivljenje javnosti zbog. izme u ostalog. te stvara zna ajne tehni ke i ekonomske posljedice po ees. vjetroenergetika ima velike potencijalne mogu nosti daljnjeg razvoja.vjetroelektrana na elektri nu mrežu. u prilog razvoju vjetroenergetike tako er ide injenica da je potrebno vrijeme izgradnje vrlo kratko. odnosno do odstupanja frekvencije i dinami ki nestabilnih stanja. predvi a se da e se takav pristup stabilnosti promijeniti s posebnim naglaskom na analizu stabilnosti kuta i napona.35% investicija u nove elektrane odlaziti u vjetroelektrane. Danska i Španjolska. kod plina se kao problem pojavljuje stabilnost cijena i sigurnost opskrbe vezano za plinovode. zatim smanjivanje troškova izgradnje te zakonski definirani poticaji koji zapravo podrazumijevaju fiksne tarife. kao što su oni na udaljenim otocima. nuklearnog otpada te nesigurnosti i straha od opasnosti njegove radijacije. Distribucijska mreža može biti aktivne ili pasivne naravi. Naj eš a vrsta priklju ka vjetroelektrana je na distribucijsku mrežu. porezne olakšice i sli no. S ekološkog aspekta i Kyoto protokola te s pozicije prihvatljivosti od strane lokalne zajednice. može do i do iznenadnih gubitaka proizvodnje. Krajem 2004. do 2003. Kod modeliranja vjetroelektrane. prosje na stopa rasta instalirane snage je bila 31% u svijetu. dok ugljen karakteriziraju ekološki problemi i protivljenje javnosti. stabilnost se u ve ini zemalja rijetko uzima u obzir i analizira. cijene klasi nih izvora elektri ne energije odnosno nafte.

zadnjih 10 godina može se uo iti njezino stremljenje ka istraživanju i gradnji postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. to je posljedi no i efektivnost vjetroelektrana bila mala. Prema nekim statistikama npr. ostali obnovljivi izvori nisu komercijalizirani jer su još skuplji od vjetroelektrana. Prije 10-ak godina vjetroelektrane su predstavljale neisplativ izvor energije. Time bi vjetar kao energetski izvor postao konkurentan elektranama na fosilna goriva. Da bi opravdali uvo enje pogona s promjenjivom brzinom vrtnje. krajem 80-ih godina cijena elektri ne energije dobivene vjetroelektranama u SAD-u iznosila 38 c/kWh. Cijena je jedan od važnih faktora i zapravo predstavlja najve i limit pri projektiranju i odabiru materijala i postupka za izradu vjetroelektrane.50 - . prilikom osnivanja vjetroelektrane. u budu nosti je smanjenje cijene proizvodnje energije na 2 do 3 c/kWh. nužna je pažljiva financijska analiza. Sve to ukazuje na najve u potencijalnu mogu nost daljnjeg razvoja i komercijaliziranja vjetroenergetike kao obnovljivog izvora energije. zahvaljuju i unaprje enju tehnologije proizvodnje vjetroenergetskih postrojenja. Budu i da Europa nema dovoljnu kontrolu tržišta fosilnih goriva. približava prihvatljivim vrijednostima. jer tada sa svojom cijenom i snagom nisu mogle konkurirati dominantnim tehnikama proizvodnje elektri ne energije. Rastom ekološke svijesti ovje anstva prema okolišu koje je bilo ugroženo razli itim vidovima zaga enja (kao što je uslijed izgaranja fosilnih goriva u termoelektranama dobro poznat efekt staklenika. kako su snage koje su vjetroelektrane razvijale bile male. Cijena vjetroelektrana Ulaganje u razvoj vjetronergetike kao obnovljivog izvora energije prvenstveno je bilo potaknuto ekološkim osvještavanjem ovje anstva. godine cijena tako dobivene energije pala na samo 3 c/kWh.hidropotencijal je uglavnom iskorišten. me utim veli ina i cijena generatora uz uklju enu u inkovitost regulacijskog sustava bez sumnje ine zna ajne investicijske troškove. dakle primjenom obnovljivih izvora barem djelomi no rasteretiti atmosferu i geosferu od spomenutih negativnih utjecaja. odnosno iskorištenje energije vjetra bi podrazumijevalo prodor obnovljivih izvora energije na svjetskom tržištu energenata. Ekonomsku isplativost mogu e je posti i i uz ve e po etne investicijske troškove pogona s promjenjivom brzinom vrtnje. Vjetroenergetici u prilog ide i visina cijene same energije koja se. osnovno nastojanje stru njaka. Budu i da je civilizacijskim rastom rasla i neizbježna injenica da je potreba za energijom sve ve a nastojalo se. a novih izvora energije nema. . a danas je uobi ajeno 4 do 6 c/kWh. Da bi dobili ciljanu cijenu proizvodnje energije vjetrom od 2 do 3 c/kWh jako je važno koncentriranje na izbjegavanje preskupih komponenti od kojih je vjetroelektrana izra ena. pod uvjetom da je cijena isporu ene energije dovoljno visokog iznosa. Tako je npr. termoelektrane na fosilna goriva te nuklearne elektrane. kao što su hidroelektrane.a instalacije relativno skupe te je zbog estih varijacija vjetra (uzrokovanih meteorološkim uvjetima) sam proces proizvodnje nekontinuiran. Dakle. pogon s promjenjivom brzinom vrtnje u odnosu na pogon sa stalnom brzinom postiže na godinu i do 40% ve i iznos predane elektri ne energije. Osim toga. dok je 2003. Najskuplji dio vjetroelektrane je njezina turbina. a kao najrazvijenije me u njima isti e se iskorištavanje vjetra. zatim kod nuklearnih elektrana ekološki problem skladištenja nuklearnog otpada ili kod izgradnje hidroelektrana uništenje rije nih staništa) rasla je i zanimacija za razmatranjem obnovljivih izvora.

ako je rije o proizvodnji komponenti za proizvodnju elektri ne energije snagom vjetra. dok je prema podacima iz 2003.51 - . godine bio gotovo 52%. Danska. trend naglo raste. uglavnom europskim državama koje nemaju tehnologiju proizvodnje vjetroelektrana.4% svjetskih proizvodnih energetskih kapaciteta sa približno 33000 MW. godine) drži samo 20%.Zastupljenost vjetroenergetike u svijetu 1990. Danska i Indija predstavljaju 5 najve ih svjetskih konzumenata elektri nom energijom dobivenom od vjetra. Španjolska. Kao naro ito zna ajan. godišnji porast je bio samo 6% . isti e se tako er razvoj energetskog sektora Danske koji uz pomo energije vjetra podmiruje 10% svojih energetskih potreba. Dakle. dakle energije vjetra. Rast instaliranih vjetroenergetskih kapaciteta u svijetu Vjetroelektrane danas predstavljaju 0. 1996. Te zemlje u budu nosti planiraju na tom podru ju. Slika 3-3-3-3. godine SAD je držao 3/4 svjetskog tržišta vjetroelektrana. do 2003. me utim. može se nazvati današnjom "supersilom". još intenzivniji razvoj. Njema ka koja drži 40% svjetskih instaliranih kapaciteta.. Od 1990. SAD. može se uo iti porast u proizvodnim kapacitetima u MW-ima gotovo 18 puta. Njema ka. planira pove ati udio energije vjetra u cjelokupnoj proizvodnji energije na 20% do 2020-te (analiti ari smatraju da ovakva predvi anja mogu biti ugrožena jedino spoznajom da e Danska komponente vjetroelektrana izvoziti drugim. . a 14 godina kasnije (dakle 2004. me utim planovi za njihovo pove avanje kapaciteta su sve ve i. a ra unaju i u svojim planovima za podmirenje energetskih potreba na zna ajan udio vjetroelektrana u svojim elektroenergetskim sustavima). godine.

3 TW iz plašta (82% volumena). a kore na 5. Cjelokupna bi se geotermalna energija Zemlje (tj.7 TW iz jezgre ( ini 16% volumena. . Na temelju geotermalnog gradijenta obavljaju se prve procjene perspektivnosti nekog istražnog polja.025 °C/m u panonskom podru ju: oko 0.4 × 10 21 MJ.000°C. GEOTERMALNA ENERGIJA Geotermalna energija obuhva a samo onaj dio energije koji se može pridobiti iz Zemljine unutrašnjosti i koristiti u energetske svrhe. Toplina neprestano te e od unutrašnjosti prema površini. Pri tome 8 TW potje e iz Zemljine kore (koja ini samo 2% ukupnog volumena.52 - . Zemlje kao planeta) mogla procijeniti na 12.polagani prirodni raspad radioaktivnih elemenata (prvenstveno urana. Dakako. na oko 6. samo jedan manji dio svega toga mogao bi se u inkovito iskorištavati.04 °C/m.03 °C/m. ali je bogata radoaktivnim izotopima). Temperatura Zemljine unutrašnjosti raste s pove anjem dubine.4. 32. a tek 1. torija i kalija-40) koji se nalaze u Zemljinoj unutrašnjosti.015 do 0. Slika 3-4-1. Promjena temperature s dubinom slojeva naziva se geotermalnim gradijentom koji u Europi prosje no iznosi 0. ali nema izotopa). a u Hrvatskoj su uobi ajene vrijednosti: • • u podru ju Dinarida i na Jadranu: od 0.400km dubine. a procjenjuje se da je temperatura u Zemljinom središtu.200°C nalazi se ispod Zemljine kore na dubini od 80 do 100km. Presjek unutrašnjosti Zemljine kugle Procjenjuje se kako toplinski tok iz unutrašnjosti do površine Zemlje iznosi 42 TW. a u tim je slojevima temperatura gotovo konstantna. oko 4. Do dubine 30 m toplina Zemljine površine uvjetovana je i Sun evim zra enjem. a stijene temperature izme u 600 i 1.3.6 × 10 24 MJ. Geotermalna energija posljedica je raznih procesa koji se zbivaju u dubinama Zemlje .

TW h godišnje godišnje Europa 1830 3700 Azija 2970 5900 Afrika 1220 2400 Sjeverna Amerika 1330 2700 Srednja i Južna Amerika 2800 5600 Oceanija 1050 2100 svijet. Filipini.53 - . mil. Prema stupnju istraženosti ležišta. TW h tehnologije. Srednja Amerika. odnosno potvr enosti ležišta prema vrsti ležišta prema temperaturi medija (tople ili vrele vode ili pare). to jest koja imaju aktivne vulkane ili u kojima esto dolazi do potresa. ukupno 11 200 22 400 3. Japan i isto ni Sibir).1. utvr ene o bilan ne (koje se mogu se isplativo iskorištavati do sada poznatim tehni kim sredstvima) o izvanbilan ne (koje se još ne mogu isplativo ili se uop e ne mogu iskorištavati poznatim tehni kim sredstvima) 2. .4. Geotermalni se izvori mogu podijeliti na nekoliko osnovnih na ina: • • • > 370 > 320 > 240 > 120 > 240 > 110 > 1400 prema stupnju istraženosti. srednjoatlanski greben (Island i Azorsko oto je). isto na Afrika. Indonezija. poznavanju kemijskog sastava i fizikalnih svojstava medija (vode ili pare). središnja Azija te neka tihooceanska oto ja. parametrima potrebnim za njihovo utvr ivanje i mogu nostima za iskorištavanje geotermalni se izvori dijele na: 1. planinski lanci kao što su Alpe i Himalaja. TJ godišnje uz uobi ajene uz uobi ajene i binarne tehnologije. prema Svjetskoj geotermalnoj udruzi) kontinent visokotemperaturni izvori (za proizvodnju niskotemperaturni elektri ne energije) izvori (za dobivanje topline). GEOTERMALNI IZVORI Pod pojmom geotermalni izvori podrazumijevaju se izvori geotermalnog medija vode iz podzemnih ležišta koja mogu biti bez dovoda vode (napajanja) s površine ili s prirodnim ili umjetnim dovodom vode s površine koja tada prolazi kroz podzemna ležišta. Novi Zeland. To su podru ja oko Tihog oceana (tzv. zapadne obale Južne Amerike. cirkumpacifi ki vatreni krug: zapadni dijelovi SAD i Kanade. godine. Svjetski geotermalni potencijal (podaci iz 2001. Podru ja koja imaju najve i broj geotermalnih izvora istodobno su i ona koja su geološki još vrlo aktivna.Tablica 3-4-1. potencijalne.

termodinami kim i hidrološkim svojstvima: o izvori tople ili vru e vode (gejzire) o izvori suhe vodene pare o ležišta vode i plinova pod visokim tlakom o vru e i suho stijenje(magma). toplinsku pa i kemijsku energiju. izvori vru e vode za sada predstavljaju jedini geotermalni izvor koji se u svijetu komercijalno iskorištava. napajanju. -srednje(90-150°C) i -visoko temperaturne fluide(>150°C) .niske (<90°C). Za njihovo bi iskorištavanje bila potrebna složena tehnologija (dovoljno duboke bušotine). Ina e. kroz bušotinu o s umjetnim ulaskom i izlaskom vode (bušotine). što još nije isplativo ni tehnološki posve razra eno. voda se pri izlasku na površinu pretvara u paru koja se može koristiti za pogon parne turbine. odnosno magma nalaze se u nepropusnim slojevima na velikim dubinama i imaju visoku temperaturu.Geotermalni se izvori prema vrsti geotermalnih ležišta dijele prema: 1. no uz današnje tehnologije to se još ne smatra isplativim. Voda je pri tome umjerene temperature (izme u 90 i 200 °C) i sadržava otopljeni metan.4. KLASIFIKACIJA PREMA TEMPERATURI FLUIDA Ova podjela geotermalnih resursa naj eš e je korištena. Zahvaljuju i vrlo visokim tlakovima bilo bi mogu e iskorištavati mehani ku. Vru e i suho stijenje .2. Kada je temperatura dovoljno visoka (> 170 °C). Izvori tople ili vru e vode (ponegdje nazivani gejzirima ) naj eš i su i najprepoznatljiviji na in dolaska zagrijane vode iz dubine na površinu Zemlje. izme u 700 i 1200 °C. Izvori suhe vodene pare na svijetu su razmjerno rijetki. binarne geotermalne elektrane). odnosno na inu ulaska medija u ležište i izlasku iz njega: o s prirodnim ulaskom (napajalištem) i izlaskom: vrelom ili izvorom vode o s prirodnim ulaskom i umjetnim izlaskom vode. a kada su temperature niže redovito se koristi sekundarni prijenosnik topline (tzv. ali se smatraju najjednostavnijima i najisplativijima za iskorištavanje jer se prirodna suha vodena para može izravno koristiti za pogon parne turbine. Ležišta vode i plinova pod visokim tlakom nalaze se na velikim dubinama (od 3000 do 6000 m).54 - . 3. a geotermalne vode su podijeljene na: . Pri tome je medij najve im dijelom u teku oj fazi. a tek manjim dijelom u obliku pare (kao mjehuri i). Potje u od vru e vode ili pare koja se nalazi zarobljena u razlomljenom i šupljikavom (poroznom) stijenju na manjim ili srednjim dubinama (od 100 do 4500 m). 2.

iznosila je 6762 MW. sekundarnog lako hlapivog radnog fluida koji pokre e lopatice turbine – binarni proces. -upotreba u stakleni koj proizvodnji vo a i povr a.3 PROIZVODNJA ELEKTRI NE IZ GEOTERMALNE ENERGIJE Proizvodnja elektri ne energije je najvažniji na in iskorištavanja visokotemperaturnih geotermalnih izvora (>150 °C). bili su SAD. vru a voda se na površini isparava i. u kojima je vru a voda dominantan fluid (>170 °C). Najvažniji oblici izravne upotrebe geotermalne energije su: -grijanje i hla enje prostora.3. Filipini. . Najekonomi niji i najjednostavniji na in proizvodnje elektri ne energije je iz ležišta suhe vodene pare. -industrijska upotreba i procesi sušenja. voda se može ispariti u još jednom koraku i ponovno je mogu e proizvoditi el. Slika 3-4-3-1. Italija. Ako je temperatura geotermalnog fluida srednja (100-150 °C). Japan i Indonezija. enegiju (proces dvostrukog isparavanja). Vodena para pod pritiskom iz geotermalnog izvora se dovodi na lopatice obi ne parne turbine. Meksiko. a iza nje se ispušta zrak.55 - . Kod visokotemperaturnih geotermalnih ležišta. toplina iz fluida se koristi za isparavanje drugog. nakon odvajanja teku e faze u separatoru. Shema binarnog postrojenja za pretvorbu geotermalne u elektri nu energiju Nisko i srednje temperaturni fluidi koriste u izravnoj upotrebi. Ukoliko je temperatura vode dovoljno visoka. pušta se na lopatice turbine za pokretanje elektri nog generatora. -primjena toplinskih pumpi (podižu toplinu nisko temperaturnim geotermalnim vodama).4. -grijanje bazena i primjena u balneologiji. Snaga svih geotermalnih elektrana u svijetu 1995. Najzna ajniji proizvo a i 1995.

Slika 3-4-2.-akvakultura (grijanje bazena za uzgoj ribe). islandskom inženjeru koji je prvi predložio pogodne temperature za pojedine procese iskorištavanja geotermalne vode 1985.).56 - . Kao najbolja predodžba upotrebe geotermalne energije po visini temperature geotermalnog fluida koristi se Lindal-ov dijagram. (prema B. Lindalu. Lindalov temperaturni dijagram korištenja GTE .

63 / 0. Tablica 3-4-4.085 611 1.892 19.25 0. Ukupna upotreba GTE u svijetu 2000.742 15.11 / 0. Instalirani kapaciteti. Kao malo poznatu injenicu valja spomenuti i to da je radioaktivno zaga enje okoliša geotermalnih elektrana.617 38.29 / 0.796 1. 23.39 0. je iznosila oko 162.579 1.46 0.) Energetska potrošnja 2000.124 2.757 968 957 162.65 / 0.58 0.44 0.41 Kategorija Ukupni protok geotermalne vode 2000.954 1. 1. 14.009 0.210 MWt (pove anje od 87. porast od 51. Ta injenica se objašnjava sa time da veoma mali postotak geotermalnih ležišta odgovara obzirom na investicijska ulaganja koja su relativno velika za gradnju elektrane na geotermalnu energiju.209 1995. no povoljnim za korištenje toplinske energije (tople vode). TJ/god Iskorištenja 2000. nego je prilikom normalnog rada nuklearnih elektrana. TJ/god iskorištenja 177.30 0.849 4.71 / 0.46 / 0. MWt Godišnja potrošnja Faktor energije. 16. .Upotreba geotermalne energije u svijetu Tablica 3-4-3.249 112.441 2000.974 Izravna upotreba 16.493 1./1995.71 0.2%.25 0.010 TJ/god.490 10. i 2000.1% u odnosu na 1995. sa porastom od 44. Pregled direktne upotrebe GTE u svijetu po kategorijama sa usporedbom 1995.57 - . Ukupni instalirani toplinski kapacitet za izravnu upotrebu iznosio je 2000.38 / 0.230 15.644 Godišnja potrošnja Stupanj energije. Geotermalne toplinske pumpe Grijanje prostora Grijanje bazena Grijanje staklenika Industrijska upotreba + sušare Akvakultura Topljenje snijega i hla enje* Ostalo** Ukupno 6.000 l/s što je u odnosu na 1995. 0.371 563 525 108 43 16.085 1.32 Broj zemalja korisnika 21 58 Elektri na energija 7. Mnogo je više podru ja na svijetu s visokim geotemperaturnim gradijentom ali ipak nedovoljnim temperaturama za proizvodnju elektri ne energije. u instaliranim postrojenjima bio je približno 54.214 59.244 13.65 / 0. Upotreba Instalirana snaga.32 / 0.854 2.210 Broj zemalja u kojima se geotermalna energija koristi za proizvodnju elektri ne energije mnogo manji od broja zemalja koje koriste izravnu upotrebu. zbog emisije radionuklida iz podzemlja ve e.47 0.1% u odnosu na 1995.097 115 238 8.696 35.340 162.742 11.god.009 1995. (MW) 2000.035 11.

3. .5. Jedan od problema koji se pojavljuje pri odre ivanju toplinske energije dobivene iz šumske biomase predstavlja pretvorba prostornih u kubi ne metre.5. gusto a i zdravost drva. nedrvnu i životinjski otpad.3.58 - . a razli ita je i tvar koja se može koristiti kao gorivo. a op enito se može podijeliti na drvnu. gusto a. potom kemijski sastav. otpadno drvo) drvna uzgojena biomasa (brzorastu e drve e) nedrvna uzgojena biomasa (brzorastu e alge i trave) ostaci i otpaci iz poljoprivrede životinjski otpad i ostaci. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektri ne i toplinske energije ili se prera uje u plinovita i teku a goriva za primjenu u vozilima i ku anstvima. ljušture itd. udio vlage). Biomasa je obnovljivi izvor energije. slama. Temeljna veli ina za prora un energije iz odre ene koli ine drva jest njegova ogrjevnost (ogrjevna vrijednost). unutar ega se mogu razlikovati: • • • • • drvna biomasa (ostaci iz šumarstva. Najve i utjecaj na nju ima mokrina (vlažnost. stabljike žitarica. ENERGIJA IZ BIOMASE Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao što su drvo. Za naše podneblje i vrste drve a važno je za njegovu ogrjevnost utvrditi ubraja li se ono u lista e ili etinja e. DRVNA MASA Osnovne su zna ajke pri primjeni šumske ili drvne biomase kao energenta jednake kao kod svakog goriva: • • • • • kemijski sastav ogrjevna vrijednost (ogrjevnost) temperatura samozapaljenja temperatura izgaranja fizikalna svojstva koja utje u na ogrjevnost (npr. Danas se primjena biomase za proizvodnju energije poti e uvažavaju i na elo održivog razvoja. mokrina i dr). jer je udio pojedinih sastojaka pri tome razli it. Naj eš e se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu više iskoristiti. odnosno u meko ili tvrdo drvo. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budu nosti. no u svim se scenarijima predvi a njezin zna ajan porast i bitno važnija uloga.1.

plinskim motorima ili turbinama. BIODIZEL Metilni ester repi inog ulja .5. Može se koristiti u potpunosti kao zamjena za mineralni dizel ili kao smjesa s njim u razli itim omjerima.59 - . Visoka mazivost biodizela u usporedbi s mineralnim uzrokuje manje trošenje klipova. Biogas) nastaje procesom anaerobnog truljenja biomase i naj eš e se sastoji od oko 60% metana. Iskustva iz razvijenih zemalja. brtvenih prstenova. žetveni omjer) 53% : 47%. Njegova su svojstva kao goriva u uskoj vezi s udjelom metana. kisika i vodene pare. Iako je neosporno kako se nastala biomasa mora prvenstveno vra ati u zemlju. gliceridskim talogom i sapunom.C 18 lan anih masnih kiselina. Ako se razlu e kukuruzovina i oklasak. Ogrjevna je vrijednost izravno proporcionalna koli ini metana. dobiva se od ulja uljane repice ili recikliranog otpadnog jestivog ulja. stijenki cilindara i preciznih dijelova crpke za ubrizgavanje.3. biogas. Udio pepela u nedrvenim biljnim ostacima može iznositi i do 20% pa zna ajno utje e na ogrjevnost. tada je njihov odnos prosje no 82% : 18%. pokazuju kako se radi o vrijednom izvoru energije koji se ne bi trebao zanemariti. 35% CO 2 te 5% smjese vodika. Budu i da je prosje ni odnos zrna i mase (tzv. dušika. NEDRVNA MASA Na ogrjevne vrijednosti nedrvne biomase podjednako utje u udio vlage i pepela. Pri primjeni ponajviše treba na umu imati sljede a osnovna svojstva: . poznatiji pod trgova kim nazivom biodizel. Osim ostale nedrvne biomase. biljno ulje reagira s metanolom i natrijevim hidroksidom kao katalizatorom te nastaje ester masnih kiselina zajedno s ostalim nusproduktima: glicerolom. Kemijski se opisuje kao monoalkoholni ester. supstance koje ine pepeo nemaju nikakvu energetsku vrijednost.2. Te molekule pokazuju strukturnu sli nost s molekulama mineralnog dizelskog goriva.5. 3.18 t oklaska. Pri tome nastaje gorivo koje ima svojstva jednaka onima klasi nog dizela iz mineralnog ulja. što zna i da za energetsku primjenu ostaje najmanje 30%. Ilustrativan je stoga sljede i primjer. Ogrjevna vrijednost bioplina kre e se od 25 do 26 MJ/m 3 normnom. odnosno na proizvedenu 1 t zrna kukuruza dobiva se i 0. a zbog uglji nog dioksida manja je koli ina zraka potrebnog za izgaranje. amonijaka. CO.4. Nakon berbe kukuruza na obra enom zemljištu ostaje kukuruzovina. stablijika s liš em.3. Op enito. Biodizel pripada skupini derivata srednje dugih. njem.5.89 t biomase kukuruza što ine 0. Dobiveni se bioplin naj eš e koristi za dobivanje toplinske i/ili elektri ne energije izgaranjem u kotlovima. u Europi osobito Danske.71 t kukuruzovine i 0. oklasak i komušina. osobitu bi važnost mogli imati ostaci žitarica. 3. Biodizel je gorivo za motorna vozila koje se dobiva od repi inog ulja ili drugih biljnih ulja esterifikacijom s metanolom. preporu uje se zaoravanje izme u 30 i 50% te mase. Kroz proces esterifikacije. proizlazi kako biomase približno ima koliko i zrna. C 16 . sumporovodika. BIOPLIN Bioplin (eng.

Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula škroba enzimima u še er koji može fermentirati.• • • • • • • biodizel se može primijeniti gotovo u svakom dizelskom motoru. zbog toga što biodizel može otopiti ne isto e zadržane u njemu u pojedinim slu ajevima može do i do razrje ivanja motornog ulja i to kada je motor dulje vrijeme bio vožen samo s malim optere enjem jer kao i kod konvencionalnog dizela. dolazi do prodora neizgorenog goriva u motorno ulje te slijedi razrje ivanje. Sirovine bogate še erima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola. melase) škroba (od kukuruza) celuloze (od drva.8%-tni etanol. Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su: • • • priprema sirovine fermentacija destilacija etanola. poznat i kao FPM-ECO-ECO. Za proizvodnju posve istog etanola. što povla i i proporcionalni porast potrošnje goriva biodizel je bez aditiva zimi prikladan za primjenu na temperaturama ne nižima od -8 °C. u roku od 6 do 10 mjeseci mogu uzrokovati propuštanje cijevi biodizel je agresivan prema laku za karoserije pa pri ulijevanju goriva treba odmah obrisati poškropljene površine ako se prethodno koristilo samo konvencionalno dizelsko gorivo. poljoprivrednih ostataka). pri emu za sam pogon vozilo ne zahtijeva nikakve izmjene cijevi za gorivo i za povrat goriva iz crpke te brtve koje dolaze u dodir s gorivom treba zamijeniti materijalima prikladnima za biodizel kao što je fluor-kau uk (trgova ki naziv Viton). jer agensi u biodizelu. Uobi ajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u pe i s obi nim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 h fermentacije. kakav se koristi za miješanje s benzinom.5. To zahtijeva još jednu fazu u procesu proizvodnje što pove ava troškove. 3.5. slatki sirak. . a tada treba skratiti rokove za izmjenu ulja koje proizvo a ina e preporu uje mogu e je smanjenje snage motora za 3 do 5%. budu i da ve sadržavaju jednostavne še ere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Ugljikovodici u sirovinama bogatim celulozom sastavljeni su od još ve ih molekula i trebaju se konvertirati u še ere koji mogu fermentirati kiselom ili enzimatskom hidrolizom. nakon prvih 1 do 2 punjenja spremnika biodizelom valja zamijeniti filtar za gorivo. Sirovine bogate škrobom sadržavaju velike molekule ugljikovodika koje treba razložiti na jednostavne še ere procesom saharifikacije. cassava i kukuruz. Najzna ajnije biljne vrste koje se uzgajaju za proizvodnju etanola su še erna trska. pogotovo pri povišenoj temperaturi. ALKOHOLNA GORIVA Etanol se može proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: • • • še era (od še erne trske. dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99.60 - . Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza ime se dobiva 95%-tni etanol.

Mane tog na ina proizvodnje energije su: potreba veoma velikih površina za rast biomase. dok za dodavanje ve eg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomi no modificirati motor što poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%.100 Ukupni godišnji energetski potencijal bioprodukcije na Zemlji. U SAD-u etanolske smejse ine oko 9% ukupne godišnje prodaje benzina i pretpostavlja se kako su ameri ka vozila od 1979.58 oktanski broj 106 112 benzin 720 . metanol se može koristiti kao dodatak benzinu ili kao posebno gorivo. godine do danas prešla približno 3 trilijuna km koriste i etanolske smjese. Tablica 3-5-5. Za dodavanje do 20% etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru. U prvoj se sirovina konvertira u plinoviti me uproizvod iz kojeg se sintetizira metanol.0 6. Tehnologija je posve razli ita od one za proizvodnju etanola. u kojem se svake godine proizvede više od 15 milijardi l.6 91 .47 14. životinjski i biljni otpaci i komunalni otpad) za energetske potrebe u odnosu na korištenje bilan nih energenata procjenjuje se na dodatnih oko 6.4 %. Energetsko korištenje otpada pri proizvodnji hrane ponegdje (u ruralnim naseljima) ima ekonomsko opravdanje kao i korištenje bioplina nastalog od životinjskih otpadaka. dok je faza rasplinjavanja još u razvoju. Peru i ile. Od siromašnih zemalja proizvo a a elektri ne energije iz biomase valja spomenuti Brazil. Oko 15% brazilskih vozila se kre e na isti etanol.7 15. Etanol se može koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena.46. Komunalni otpad u .23 0. Faza sinteze metanola je dobro poznata i komercijalno dokazana.6 . kg/m 3 789 793 ogrjevna vrijednost. Po mnogim su svojstvima etanol i metanol vrlo sli ni benzinu. MJ/kg 21. procjenjuje se da je 15-20 puta ve i od ukupne godišnje potrošnje energije. °C 7.0 .750 32. Etanol se po eo proizvoditi kako bi se smanjila brazilska ovisnost o inozemnoj nafti i otvorilo dodatno tržište doma im proizvo a ima še era.22.5 temperatura vrenja kod 1 bar. Takva istraživanja se provode u zemljama s velikim drvnim potencijalom kao što su Švedska i Brazil. a primjena takvih postrojenja se o ekuje uskoro. njena široka primjena u proizvodnji elektri ne energije ograni ena je stoga što esto nije konkurentna klasi nim na inima proizvodnje energije. Proizvodnja se odvija u dvije faze.5 65 stupanj viskoznosti 0.29. Energetska sirovina je naj eš e celulozni otpad kod prerade še erne trske i ogrjevno drvo.3 stehiometrijski omjer zraka i goriva.Vode a zemlja u proizvodnji i primjeni etanola za vozila je Brazil.61 - . kg/kg 9. Za proizvodnju metanola mogu se koristiti sirovine s visokim udjelom celuloze kao što je drvo i neki ostaci iz poljoprivrede. Usporedba svojstava alkoholnih goriva i benzina svojstvo etanol metanol gusto a. Ukupan udio korištenja bioprodukcije (tradicionalna goriva: ogrijevno drvo. potreba vode i utrošak plemenite energije (naftni derivati) za sakupljanje. Zbog ponešto druk ijeg na ina izgaranja nego benzin mogu se pojaviti odre ene poteško e koje se rješavaju dodavanjem odre enih dodataka. Sli no kao etanol. dok preostala koriste 20%-tnu smjesu s benzinom. drveni ugljen.6 30. Iako se u principu sva bioprodukcija može spaljivati i pretvarati u elektri nu energiju.3 .

prije svega zbog problema njegova odlaganja.razvijenim zemljama sve u estalije se koristi za proizvodnju elektri ne a i toplinske energije. Najzna ajniji su ogrijevno drvo i drveni ugljen. Osim biomase u energetske svrhe spaljuje se i komunalni otpad. . više od 27 milijuna tona. što je najizraženije u Europi gdje je spaljeno 1995.62 - .

izolirana planinska podru ja. Gotovo kao po pravilu. te kod malih potrošnih aparata kao zamjena za baterije.63 - . potrebne velike površine. poreme uju život u rijekama. uspostavlja povoljni hidrološki minimum rijeke. posebno s velikim akumulacijama. raseljavanje stanovništva iz potopljenog podru ja. potopit e se 160 gradova i 1500 sela (preko milijun ljudi) Prednosti primjene solarne u proizvodnji elektri ne energije iste su kao kod vjetra i hidroenergije. zbog male djelotvornosti. rijeka Yangtze. a dimenzije nekih zahvata name u dojam da je njihovo izvo enje ne samo stvar energije nego i prestiža. Potreba za elektri nom energijom i intenzitet Sun eva zra enja ne poklapaju se (zima-ljeto. stvara preduvijete za razvoj poljoprivrede na zemljištu uz regularni vodotok.. god. sa solarnim dimnjakom. hidroelektrane. mijenjaju mikroklimu. HE Three Gorges (Tri klisure) Kina.silicijskim elijama.. duga skoro 2 km. no -dan) stoga je potrebno uskladištavanje energije. snaga 26×700 MW. proizvodi elektri nu energiju od besplatnoga – obnovljivog izvora. Zbog malog broja sati rada (nestalnost insolacije) za istu proizvodnju energije kao u klasi nim . stvara uvijete za opskrbu stanovinštva i industrije vodom. Pored svih svojih prednosti obnovljivi izvori energije imaju i svoja ograni enja. Me utim. 20 god izgradnje. te je stoga njihov udio u ukupnoj proizvodnji elektri ne energije u svijetu trenutno još uvijek malen. mijenjaju podzemne tijekove. Nedostatci primjene solarne energije u proizvodnji elektri ne energije. zahtjevi za izgradnju energetskih objekata odre eni su problemi i uz više pozitivnih utjecaja na okolinu nose i velik broj negativnih. ne one iš uje zrak ni okolinu. sa zakrivljenim zrcalima. Izgradnja hidroenergetskih postrojenja ima nekoliko važnih prednosti: smanjuje mogu nost od poplava. ZAKLJU AK Proizvodnja i primjena razli itih oblika energije uvjetovala je velike promjene u prirodnoj sredini.) nije se po nizu inilaca (prvenstveno u cijeni) niti približio klasi nim izvorima energije.. Rastu a potreba za energijom pri tome esto preteže nad brigom o utjecajima na okoliš. Za transformaciju su. 175m visoka.4. itd. 25-75 milijarde $.6 km. sa fotonaponskim . svjetionici. omogu uje ili poboljšava plovnost i vodeni transport. Slika 4-1. otoci. završetak 2009.). Primjena Sun eve energije (fotonaponske elije) u proizvodnji elektri ne zanimljiva je na mjestima s malom potrošnjom koja su udaljena od elektrodistributivnih mreža (sateliti. Niti jedan od danas korištenih oblika transformacije (elektrane sa solarnim tornjem. jezero 640×1. što ih dodatno poskupljuje. imaju niz negativnih utjecaja na okolinu: narušavaju prirodni sklad rijeke i okoline.

energije iz energije vjetra je proizvodnja pri kojoj nema polucije štetnih plinova kao ni globalnog zagrijavanja. a ostatak dopire do površine Zemlje. Nagli ulazak ili izlazak iz pogona ve eg broja vjetrogeneratora izaziva neplanirane promjene tokova snaga. CH4. ali kako kazuju svjetska iskustva. energije . Potrebno je u suradnji s s Državnom upravom za zaštitu prirode i okoliša i/ili drugim relevantnim ustanovama razmotriti ovaj aspekt vjetroenergetskog postrojenja te prikupiti podatke o zna ajnim staništima i migracijskim putovima ptica.u primarnoj i sekundarnoj regulaciji snage/frekvencije. tako da ovjek utjecajem na te primjese djeluje i na klimu. Izgradnja objekata visoke toplinske izolacije i njihova orijentacija i smještaj u prostoru initelji su kojima se treba poklanjati više pozornosti. pa je jasno da e promjena prozirnosti Zemljine atmosfere za infracrveno zra enje utjecati na temperaturu pri kojoj Zemlja emitira toplinu. Vizualni utjecaj vjetroenergetskog postrojenja na okoliš ovisi o zna ajkama postrojenja ( veli ina. pa e ovu funkciju i dalje najbolje obavljati hidroelektrane. U izradi godišnjih energetskih bilaci planiranje vjetroelektrana svodi se jedino na meteorološku statistiku. što je u Europi ve uo eno kao odre eni problem. . u budu nosti bi taj na in proizvodnje elektri ne energije mogao biti konkurentan klasi nim na inima. CO2. ali i to zra enje mora pro i kroz atmosferu prije nego što napusti Zemlju. što ovisi o samoj lokaciji za VE i ovisi o vrsti vjetroturbinskog generatora. kao i prirediti odgovaraju u bazu podataka. gdje to može ekonomi no zamijeniti korištenje na pr. Pri radu VE nastaje buka koja može negativno utjecati na ljude i djelatnosti u neposrednoj blizini. broj i raspored strojeva ) te o osjetljivosti prostora odnosno o krajobraznoj strukturi. Prozirnost atmosfere može se znatno promijeniti ve malim primjesama molekula H2O. Neto emisija infracrvenog zra enja uravnotežena je s primljenom energijom Sun eve svjetlosti. N2O. osim za vrlo kratke vremenske periode. energije . Promjenljivi režim rada vjetrogeneratora direkno utje e na grešku sistema i traži dodatnu regulaciju snage. kao nedostatak mora se navesti injenica da je nemogu e vršiti planiranje proizvodnje. te ekonomi no riješiti problem uskladištavanja energije. Kompjuterska vizualizacija vjetroelektrane pridonosi izboru prikladne lokacije te omogu ava vizualno modeliranje vjetroelektrane s obzirom na broj i raspored strojeva na specifi noj lokaciji.64 - . Tako er.elektranama potrebno je izgraditi objekte višestruko ve e snage. Nedostatci primjene energije vjetra u proizvodnji el. vrsta. što bitno utje e na cijenu energije. Energija koja na Zemlju dolazi sa Sunca na tom putu nailazi na atmosferu na kojoj se djelomi no reflektira i apsorbira. agregati na vjetar ne mogu sudjelovati. Elektromagnetske smetnje koje uzrokuju vjetroturbinski generatori mogu se izbije i pravilnim smještanjem pojedinog stroja u odnosu na telekomunikacijske ure aje.Rizik za pti je vrste pri radu vjetroenergetskih postrojenja postoji. država bi mogla pomo i korištenje nekih obnovljivih energenata (geotermalne vode). elektri ne energije ili nekih drugih kvalitetnijih goriva. Ako se uspiju smanjiti troškovi proizvodnje silicijskih (fotonaponskih) elija i pove ati djelotvornost pretvorbe u elektri nu energiju. Postoje i planovi (Sahara) korištenja solarne energije pretvorbom u elektri nu za proizvodnju vodika. za što je potrebno prikupiti podatke o vrsti i položaju radio i TV odašilja a. nije ve ih razmjera. navigacijskih sustava i sli nih ure aja na potencijalnom podru ju za smještanje vjetroelektrana.proizvodnja el. Prednosti primjene energije vjetra u proizvodnji el. Za toplinske potrebe države bi trebale pomo i korištenje sun eve energije ili biomase tamo. što je osnovni doprinos vjetroelektrana u zaštiti okoliša. Površina se zagrijava i zra i u podru ju infracrvenog zra enja. Povezivanjem potroša a u interesne grupe.

gdje bi gradnja vodova zahtijevala znatna sredstva.Bez obzira na ove nedostatke treba nastaviti daljnja istraživanja. . Samo mudra i savjesna upotreba znanstvenih i tehni ko-tehnoloških rezultata u planiranju dugoro nog razvoja energetike može pridonijeti napretku ovje anstva i o uvanju prirodne okoline. unapre enje tehnologije i poticanje korištenja obnovljivih izvora osobito na lokacijama koje zadovoljavaju odre ene kriterije posebno pogodne za korištenje obnovljivih izvora energije.65 - . Primjena obnovljivih izvora energije za proizvodnju elektri ne energije ekonomski je zanimljiva na mjestima s relativno malom potrošnjom elektri ne energije udaljenim od elektroenergetskih mreža.

minimalizaciju troškova energenata. .koliki su troškovi njegova korištenja ?. .društvenu prihvatljivost pojedinog energenta.Kada se raspravlja o pojedinom izvoru energije bilo o fosilnim i nuklearnim energentima.koliki je energetski potencijal pojedinog izvora ?. Svi energetski izvori imaju i negativan utjecaj na okoliš od kojih su najpoznatiji efekt staklenika. energije vjetra i energije valova.kojim na inom koristiti pojedini izvor ? Dobra energetska politika u nekoj zemlji može se ostvariti ako postoji strategija razvitka energetike u ijoj se uspostavi izme u ostalog treba imati na umu: . Nadalje za korisnike energije važan je odgovor na slijede a pitanja važna za korištenje: . bilo o obnovljivim izvorima mora se imati na umu slijede e važne imbenike: . .fizikalne mogu nosti pridobivanja energije. Zabrinutost zbog tih utjecaja i sigurnosti opskrbe energijom dovela je do pove anog zanimanja i ulaganja u razvoj obnovljivih energetskih izvora poput sun eve. . vodika.koji i koliki su utjecaji na okolinu ?. . geotermalne.sigurnost opskrbe (pravi energent u pravo vrijeme na pravom mjestu).u inkovitost korištenja zbog gubitaka u energetskim transformacijama.tehni ku izvodivost zamišljenog na ina korištenja. Uz to adekvatnom politikom države morao bi se izbje i navija ki pristup u odlu ivanju o energentima koji može rezultirati samo velikim štetama (u podru ju energetike prisutan je pristup u odlu ivanju koji se ne bazira na objektivnim osnovama nego na mo i pojedine energetske grupacije).znanje o tome koje energetske objekte graditi danas.o uvanje okoliša. . globalno zagrijavanje i zaga enje zraka. . . .gospodarstvenost pojedinog rješenja i . .66 - . što planirati za sutra (10-20 godina) i što poglavito istraživati za prekosutra (20-50 godina).

[4.ŠIMUNDI . (H.Baši ) [5. EnergetikaMarketing. 1 (1993). (2005.PETRI EC. N.Hidroenergetski potencijal i problemi daljnjeg razvoja korištenja vodnih snaga. Energetski institut "Hrvoje Požar"..): Energetski procesi i elektrane. Hrvatske vode. L. skripta ETF OSIJEK [3. (2002): Obnovljivi Izvori Energije. Zagreb [2. 13-16. travanj 1998.] M.] http:// energetika-net.] Program izgradnje malih hidroelektrana.67 - .] JOZSA.hr .4. B. LITERATURA [1. Zagreb.] LABUDOVI .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful