ZDRAVKO BLAŽEVIĆ 1

Predgovor U ovoj knjizi nastojao sam na jedan jednostavan i razumnjiv način upoz n ati, prije svega učenike i ostale zainteresirane korisnike sa tehnologijom prog ra miranja i rada sa numerički upravljanim alatnim strojevima (CNC strojevi). Kak o k od nas nema odgovarajuće literature koja detaljnije obrañuje ovu problematiku ovakva knjiga je neophodna, tim više što su deseci škola u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući M inistarstvu prosvjete i športa, ove godine opremljeni školskim CN C tokarilicama i g lodalicama. Svijestan sam i nekih manjkavosti udžbenika i nedo rečenostima zbog obim ne grañe ali isto tako i to da udžbenik daje jedan cjelovit pristup i osnovne upute i saznanja o tehnologiji programiranja CNC strojeva i i zradi odgovarajuće dokumen tacije sa razrañenim primjerima obrade. Veliku pomoć d ugujem kolegi, dipl. inž. stroj arstva, gosp. Ivi Sladeu iz Tehničke škole «Tesla » iz Zagreba koji je napravio divovski dio posla obradivši funkcije programiranj a u svojoj skripti koju je napravio za potrebe tečaja iz CNC programiranja stroj eva, a koje sam podatke djelomično koristi o, pri čemu mu se iskreno zahvaljujem. Knjiga je podjeljena u pet cjelina a gradiv o sam sistematizirao prema temama iz priručnika proizvoñača školskih CNC strojeva, austr ijse tvrtke EMCO – Software Description – EMCO WinNC – Sinumerik 810D/840D Turning(Mil ling). U prvom dijelu dao sam kratki pregled osnova programiranja, kao što su krat ki povijesni podaci, karakteristike CNC strojeva, koordinatni sustav CNC strojev a kao i podaci o kar akterističnim nul točkama stroja i korištenim alatima. U drugom d ijelu detaljnij e je opisana upravljačka jedinica stroja kao i prateći softwer. U tr ećem i četvr tom dijelu opisane su školske tokarilice EMCO Turn 55 i EMCO MILL55 sa od govaraj ućim funkcijama programiranja koje prate odgovarajuće vježbe. Vježbe su koncipir ane tako da je dat zadatak (tehnički crtež izratka) i osnovna uputa za ispis pro gr ama sa predloženim planom rezanja a učenici sami pišu program u predviñen obra zac i vrše simulaciju. Svi crteži napravljeni su u AutoCAD-u. U zadnjem poglavlj u nalaze se odgovarajuće tablice i dijagrami za izbor pravilnih režima rada (brz ina rezanja, br oj okretaja , posmak,dubina rezanja) te detaljno razrañeni primje ri izrade za tok arilicu i glodalicu sa pratećom dokumentacijom, te neki ponuñeni primjeri za vježbu ko je mogu razraditi sami učenici. Knjiga je namijenjena prij e svega učenicima tehničkih škola strojarskog usmjerenja (Računalni tehničar i d r.) kao i svima onima koji se ba ve programiranjem CNC strojeva u raznim tvrtkama . Ovdje se obrañuju školski CNC str ojevi ali tehnologija programiranja je ista i za velike produktivne strojeve. Za svaku korisnu sugestiju u poboljšanje ove kn jige srdačno se zahvaljujem. U Virovit ici, rujan 2004. Autor 2

SADRŽAJ 1. 1.1. 1.1.1. 1.1.2. 1.2. 1.3. 1.4. 1.4.1. 1.4.2. 1.5. 1.5.1. 1.6. 1.7. 1 .8. 1. 8.1. 1.8.2. 1.8.3. 1.8.4. 2. OSNOVE PROGRAMIRANJA Kratki povijesni razvoj CNC st rojeva i karakteristike Razlika izmeñu konvencionalnih (klasičnih) i CNC str ojev a Karakteristike CNC strojeva Dijagram toka programiranja Programiranje CNC stro jeva Referentne točke CNC strojeva Referentne točke EMCO tokarilice Referentne t očke EMCO glodalice Koordinatni sustav CNC strojeva Pravilo desne ruke Apsolutn i i inkrementalni koordinatni sustav Pomak nul točke Alati kod CNC strojeva Alati kod CNC tokarilice Položaj vrha oštrice alata i primjeri primjene Alati kod CNC glod alice Sustav montaže alata u držač UPRAVLJAČKA JEDINICA STROJA I PRIKAZ SOF TWERA 2.1. 2 .2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.6.1. 2.6.1.1. 2.6.1.2. 2.6.1.3. 2.7. 2.7.1. 2.7. 2. 2. 7.3. 2.7.4. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.8.3. 2.8.4. 2.8.5. 2.8.6. 2.9. 2.9.1. 2.9. 2. A dresno-numerička upravljačka jedinica Strojno – upravljačka jedinica Horizontal no – funkc ijska tipkovnica PC tipkovnica NC stroja Osnovni prozor Sinumerik 840 D Turn (Mi ll) Radna područja Sinumerik 810D/840 D Radno područje MACHINE JOG mod MDA mod AUTOM ATIC mod Radno područje PARAMETAR Podaci o alatima (Tool data) R p arametri ( R pa rameter) Postavljanje podataka (Setting data) Postavljanje nul to čaka (Zero offse t) Radno područje PROGRAM Workpiaces Partprograms Subprograms (p otprogrami) Stand ard cycles (standardni ciklusi) User cycles (korisnički ciklusi ) Clipboard (meñuspr emnik) Radno područje SERVICES Učitavanje podataka (Read in data) Slanje podataka (S end data) 3

2.9.3. 2.10. Kopiranje podataka iz meñuspremnika Radno područje DIAGNOSIS 3. PROGRAM IRANJE TOKARILICE 3.1. Karakteristike CNC školske tokarilice EMCO Turn55 3.2. Režimi rada tokarili ce 3.3. Struktura programa Sinumerik 840 D 3.4. Osnovne naredbe k od programiranj a 3.4.1. Popis glavnih funkcija G 3.4.2. Popis pomoćnih funkcija M 3.4.3. Popis funkcija ciklusa 3.5. Linearna gibanja G0, G1 3.5.1. vježba 1. Linea rna gibanja 3.6. Ciklus za uzdužno (poprečno) tokarenje 3.7. Kružna gibanja G02, G03 3 .7.1. Programiranje početnom točkom, krajnjom točkom i radijusom 3.7.2. Programiranje početnom točkom, krajnjom točkom i središtem 3.7.3. Programiranje početnom točko m, krajnjo točkom i kutom luka 3.7.4. Programiranje početnom točkom, meñutočkom i krajnjom točkom 3.7 5. Neki primjeri kružnog programiranja 3.7.6. vježba 2. K ružna gibanja 3.8. Kompenzac ija polumjerom alata G40, G41, G42 3.8.1. vježba 3. G41/G42 3.9. Tokarenje navoja 3.9.1. Narezivanje navoja G33 3.9.2. Urezivanje na voja sa kompenzacijom stezne glave 3.9.3. Urezivanje navoja bez kompenzacije ste zne glave 3.10. Kratki pregl ed ostalih naredbi 3.10.1. Vrijeme čekanja G4 3.10.2 . G25- G26 3.10.3. G95 – G96 – ko nstantna brzina rezanja 3.10.4. G110-112 – pola rne koordinate 3.10.5. Norm - Kont 3.11. Okviri (oblici) – FRAMES 3.11.1. Trans – Atrans 3.11.2. Rot –Arot 3.11.3. Scale – Ascale 3.11.4. Mirror - Amirror 3.12. Funkcije ciklusa 3.12.1. Ciklusi za tokar enje 3.12.1.1. Groove – Ciklus 93 3.12 .1.2. vježba 4. Ciklus izrade utora – Groove 3. 12.1.3. Undercut – Ciklus za podr ezivanje G 94 3.12.1.4. Ciklus podrezivanja za n avoj G 96 3.12.1.5. Stock remova l – Ciklus konturnog tokarenja Cycle95 3.12.1.5.1 . vježba 5. Stock removal 3.12. 1.6. Ciklus tokarenja navoja Cycle97 3.12.1.7. Tok arenje niza navoja Cycle98 4

3.17.2.13.1.9 .2.4.2.13.7.15. 3. 3. 3.16. G112 Norm/Kont vježba br. 3.6. 4.6.6. 3.6. 4. 3. 4. G95 Programiranje grani ca radnog prostora Vrijeme čekanja G4 Narezivan je navoja G33 Urezivanje navoja G 63 Kompenzacija radijusa alata G40.6.1.5.15.6.7. 3. 3.1. 3. 4.7. 4.2 . 3.10. vježba 6.12. 4. 4.14.3.8.6. 3. 4. 4.6.2.14.12.2. 4.3.3.6. 4 . 4.6. Karakteristike školske CNC glodalice EMCO Mill55 Popis glavnih funkcija G Popis pomoćnih funkcija M Popis ciklusa Line arna gibanja G0. 4. Izrada potprograma Pro gr amiranje slobodnih kontura Korekcija – mjerenje alata Grubi prikaz unošenja kore kcija Mjerenje alata Metoda dodira (Stratch method) Optička metoda mjerenja Pušt anj e stroja u rad PROGRAMIRANJE GLODALICE 4. G03 vježba 2. 4.1.17. Tokarenje navoja Ciklusi bušenja Driling centering – Cilus 81 Center d riling – Ciklus 82 Deep hole driling – Ciklus 83 Ciklus 83E Ciklus za izrad u nav oja – Thread Ciklus 840 Ciklus 84 Simulacija programa Verikalne funkcijske t ipke Horizontalne funkcijske tipke Potprogram vježba br. Korekcija polumjerom ala ta NC Frames – okviri (oblici) T rans – Atrans Rot – Arot 5 .1. 3.1.2.1.18.17.1. 4.12.6.1. 4. 3.11.12.1.7.2.Linearna giba nja Kružna gibanja G02. Kružna gibanja Simulacija izrade Kratki pr egled nekih naredbi Izbor radnih površina i su stava Apsolutni koordinatni sustav G90 Inkrementalni koordinatni sustav Odabir p omaka G94.2.3.3.14.6. 4. 3.13.6. 4.8. 3.1.2.17.2.2.12. 4. G41. 4.12. 4.2. 4.4.4.2. 3.2.4 .6. 7.2. 3.1. 4.1. 4. 3. 4.2.5. 3.12.3. G111. G42 P olarne koordinate G110.17. G1 vježba 1.2. 3.

3. 5.9. 5. 4.9. 4. 5.8.4.7.4. 5.8.4. 4.1.2. 4.9.3.1. 4.10.10. 5. 5.9.7. 4.1.8.6. 4. Ciklusi glodanja Po tprogrami vježba br. 4.6.1.9.1.1. 4. 5.3. 4.8.5. 4.1.12. 4. 4. 4.1.7.9. 4. 5.13.4. 5. 4. 5.2. 4. 4. 5. 4.2.5. 4.9. 5.4. 4. 4. 4. 5. 4.4.5. 4. Ciklusi bušenja Ciklusi za glodanje Face milling – Ciklus 71 Contour milling – Ciklus 72 Rectangular pocket – Pravokutni džep Circular pocket .3. 4. 4. – Izrada potprog rama Programiranje slobodnih kontura Mje renje i korekcija alata kod glodanja Re doslijed mjerenja alata Rad na stroju DOD ATAK Pronalaženje broja okretaja Pronalaže nje brzine rezanja Odreñivanje broja o kretaja kod glodanja i bušenja Odreñivanje dubi ne rezanja i posmaka kod glodanja i bušenja Odreñivanje posmaka kod bušenja Tablica reži ma rada kod tokarenja Tab lica režima rada kod glodanja Tablica standardnih metrički h navoja Dokumentacija programiranja Operacijski list Plan stezanja i alata Plan rezanja Ispis program a Primjer izrade kod tokarenja (EMCO) Primjer izrade kod glodanja (EMCO) 6 .11. Scale – Ascale Mirror – Amirror CIKLUSI Ciklusi za bušenje Ciklus 81 Cik lus 82 C iklus 83 Bušenje (razvrtanje) Šablone za izradu navoja (Hole pattern) vježba br.1.9. 5.3.13.9.8. Kružni džep Milling pat tern – Šablone glodanja Slots on a circle – Utori na kružnici Circumf erential slots – Uto ri po obodnici Elongated holes – Produljeni utori Pocket 1 – Kvadratni džep Pocket 2 – K ružni džep Ciklusi za izradu navoja Ciklus 840 Ciklu s 84 – rigid taping Ciklus 90 – Thr ead milling vježba br.1.4.5.10. 4.10.9.10.1.1.5.9.9.8. 5.8.5.5.4. 1 4.2. 5.5.8. 4. 4.1.3.11.9.8. 6.2.1.10. 5.11.9. 4.2.3.1.9. 4. 5 .9.

5.14. 7. 5.15. Primjer izrade tehničke dokumentacije za tokarenje P rimjer izrade tehničke dokum entacije za glodanje Primjeri izrade za tokarenje Pri mjeri izrade za glodanje ZA KLJUČAK LITERATURA 7 . 6. 5.12.13.5.

KRATKI POVIJESNI RAZVOJ CNC STROJEVA I KARAKTERISTI KE Prvi numerički upravl jani alatni stroj napravljen je u Americi početkom 50. 2. a sama je počela serijski proizvoditi numerički upravljane strojeve od 1978.god. Sl. g odine (na slici 3. Slik a 1. 3. Novin a stroja je bilo uvo ñenje «elektroničkog» upravljanja pomoću tzv. OSNOVE PROGRAMIRANJA 1.1. Tadašnja upravljačka jedinica je bil a ve ća od samog stroja. U odnosu na konvencionalne strojeve značajna je promjena bi l a uvoñenje zasebnih istosmjernih motora za pogon glavnog vretena i suporta.1. UPRAVLJAČKE JEDINICE u k ju se pro gram unosio preko bušene papirne vrpce. Prva naša glodalica iz 1969.-tih godina uz pomoć znans tvenika MIT-a ( Massatussets Institut of Technology ). Prva napravljena NC glodalica 8 . Prvi NC stroj U našoj zemlji tvornica «PRVOMAJSKA» iz Zagreba je prva nabavila nu merički uprav ljanu konzolnu glodalicu 1969. je prva izložena glodalica G 301 NC na zagrebačkom velesa jmu 1971 god.) Sl. (SHARMANN FB100 s upravljačkom jedinico m DEKAMAT) .

Kuglično vreteno Upravljačka jedinica Pogon po osima Postolje Postolje Sl. Pomak radnog stola – ostvaruje se trapeznim navoje m ili kugličnim navojnim vretenom (CNC stroj). a budući da se program sastojao od brojak a i slova. tj. Mjerni sustav stroj a – sastoji se od skale sa noniju som (klasični stroj) ili preciznijeg linearnog sustava mjerenja (CNC stroj). Razlika izmeñu konvenci onalnih (klasičnih ) alatnih strojeva i CNC strojeva KLASIČNI STROJ Vretenište Skupni pogon CNC STROJ Linearni mjerni sustav Glavni pogon Zaslon Skala 0. upravljanje strojem pomoću unaprijed definiran og programa. kaseta.Osnova je numeričkog upravljanja. jedan motor po goni i glavno vreteno i os tala gibanja radnog stola. U pravljanje stroja – izvodi se kod klasičnih strojeva ruč no ili strojno preko ručica za upravljanje dok CNC strojevi imaju upravljačku je dinicu (tastatura i ekran) i rad e automatski preko programa. Razlike izmeñu klasičnih i CNC strojeva • • • • Kao što se na sli vidi osnovne razlike izmeñu ovih strojeva su u slijedećem: P ogon stroja – kod klasičnih strojeva radi se o skupnom pogonu tj. 9 . Današnje upravljačke jedinice grañ ene su na principu korišten ja mikroprocesora. Zbog to ga se takove upravljačke jedinice z ovu CNC (Computer Numerical Control ) upravlj ačke jedinice. 4. PROGRAM je skup šifriranih geometrijsko-tehnološko-funkcionalnih na redbi kojima se putem različitih fizičkih medija (papirna vrpca. malog elektroničkog računala k oje se može programirati i time ostvariti proces numeričkog upravljanja. disketa ) daju up ravljačkoj jedinici numerički upravljanog stroja unaprijed zamišljene r adnje. Prve up ravljačke jedinice bile su bez kompjutora i nosile su naziv NC upr avljačke jedinice (Numerical Control).001mm 0.01mm Trapezni navoj Ručice za upravlj. dok kod CNC strojeva postoj i jedan glavni motor za p ogon glavnog vretena a gibanje po osima ostvaruju poseb ni istosmjerni motori. otuda n aziv Numeričko upravljanje.

što r ezultira većom preciznošću (0. Najnovije dostignuće je povezivanje n iza fleksibilnih obradnih centara koje poslužuju roboti. P ovezivanje više CNC strojeva čini tzv. Sl. 5. Ovi strojevi omogućuju kompletnu ob rad u radnog predmeta uz automatsku izmjenu alata ( magazin sa mehaničkom rukom z a iz mjenu alata). prostorno zakrivljene plohe – npr.Nivoi upravljanja upravljanje po točki (istovremeno kretanje samo po jednoj osi – np r. OBRADNI CENTRI koji obrañuju radne predmete veoma sl o žene geometrije s visokim stupnjem točnosti. To su « tvornice bez ljudi» p otpuno automatizirane u kojima se postiže najveća produktiv nost.001mm) obilno odmazivanje i hlañenje alata (do 10 0 l/min i više ) čime se produžuje vijek trajanja al ata korištenje najkvalitetni jih alata sa reznim oštricama od tvrdih metala i kerami ke Najnoviji strojevi su tzv. Obradni cen tar 10 . operacija bušenja) upravljanje po krivulji u ravnini (istovremeno kretanj e po dvjema osima) upravljanje po prostornoj krivulji (istovremeno kretanje po n ajma nje 3 osi – npr. FLEKSIBILNI OBRADNI CENTAR – sadrž i nekoliko obr adnih centara povezanih sistemom transporta. lopatice turbine) Karakteristike CNC strojeva • • • • • • • mogućnost obrade najsloženijih strojni h dijelova visoka produk velika brzina rada zbog povećanih režima rada ro busnija konstrukcija stroja bolje voñenje (npr. kuglično navojno vreteno). Radni predmet ima mogućnost zakretanja i pomicanja u više smje rova.

PODA CI O STROJU . Veoma važnu ulogu ima sl užba pripreme alata koja prema tehnologiji postavlja odgovarajuće alate u revolv ersku glavu i vrši izmjere i podešavanje alata. 6.2.PLAN ALATA . Programiran je i sam ispis programa slijedi nakon što s e izradi plan rezanja. 11 .1. Pri tome moramo p rikupiti podatke o steznim i reznim alat ima. Prije same izra de prvog komada na stroju vrši se simulacija programa. stroju i režimima rada.PLAN REZANJA SLUŽBA ALATA .PODACI O STEZNOM ALATU TEHNOLOŠKI DIO TEHNIČKE PRIPREME TEHNOLOŠKI STAND ARDI I PODLOGE -REŽIMI RADA -PODACI O ALATIMA TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA .PLAN STEZANJA . SHEMATSKI PRIKAZ PROGRAMIRANJA TEHNIČKI CRTEŽ TVORNIČKI PODACI I STANDARDI .OPERACIJSKI LIST . Nakon što se izradi prvi koma d na stroju i nakon eventualni h korekcija programa pristupa se serijskoj proizv odnji.PRIPREMA ALATA MJERENJE ALATA ISPIS PROGRAMA PROGRAMIRANJE DA SIMULACIJA testiranje programa IZ RADA PRVOG KOMADA NA STROJU POTREBNE IZMJENE NE ISPRAVNA VERZIJA Sl. Shematsk i prikaz programiranja SERIJSKA PROIZVODNJA Iz slike vidimo da samom programiran ju prethodi odgovarajuća priprema koja se sa stoji od izrade tehnološke dokumentacij e u tehničkoj pripremi. koji je najvaž nija tehnološka dokumentacija.

1. Ispis programa – ili kraće PROGRAM je za dnji i najvažniji dokument po kojem se unose naredbe za upravljanje strojem. režima rada itd. Mogući obrasci C NC programiran ja nalaze se na kraju knjige u prilogu. točke oslanjanja predme ta i mjesto stezanja te položaj nulte točke plan rezanja – je glavni dokument za ispis programa na kojem su vidljive putanje kretanja alata za svaku operaciju. Raz rañeni program unosi se u programski list čiji mogući izgled prikazuje sl ika u p rilogu skripte. PROGRAMIRANJE POMOĆU RAČUNALA . RUČNO PROGRAMIRAN JE podrazumijeva ispisivanje programa od strane tehnologa ručno. izbor alata. standarde režime i korekcije plan stezanja – obuhvaća osnovne g abarite radnog prostora.numer ički upravljani alatni strojevi ). 6. A MOŽE SE OBAVITI R UČNO ILI POMOĆU RAČUNALA.3. 4. te je brža izrada prvog komada na stroju. Prati se put kretanja vr ha alata za od početka do kraja obrade. put alata. meñutim o no što je svojstveno CNC strojevima to je PROGRAMIRANJE. potrebne mjere. SOLIDCAM i dr. u po sebnim softwerima kao što su CATIA. po ložaj radnog predmeta na stroju. U programiranju nećemo izrañivati kompletnu dokumentaciju već samo onu bitnu za ispis programa – operacijski list i plan rezanja. razrada tehnologije i utvrñivanj e re doslijeda zahvata. sastoji se od slijedećih aktivnosti: 1. PROGRAMIRANJE JE POSTUP AK PISANJA PROGRAMA PREMA UNAPRIJE D DEFINIRANOJ TEHNOLOGIJI.podraz umijeva automatsko programiran je samog računala na osnovu izabranih parametara pr ogramera kao što su dimenzije sirovca. MASTERCAM. tj. piše se svaki r edak programa prema definiranoj t ehnologiji. NUAS . kako smo vidjeli na prethodnoj shemi. 2. Takoñer je moguća simula cija programa i isp is samog programa u izabranim upravljačkim jedinicama. Programiranje podrazum ijeva izradu slijedeće dokumentacije: • • • • • operacijski list – sadrži redoslij eracija radnog predmeta sa potrebnim reži mima rada i vremenima izrade plan alata za radni predmet – sadrži popis svih kor ištenih alata za obradu prema redoslijedu kor ištenja. U ovoj knjizi zabavit ćemo se samo ručnim programiranjem. alata i režima rada priprema alata programiranje priprema stroj a izrada prvog komada u seriji serijska proizvodnja Većina nabrojenih aktivnosti p ostoji i kod klasičnih alatnih strojeva. 5. Ovime s e skraćuje vrijeme i smanjuju troškovi izrade programa. 3. PROGRAMIRANJE CNC STROJEVA Proces izrade dijelova na CNC ( hr. 12 .

9.4. odnosno nul točke koje definiraju koordinatni sustav i sa m al at. 8.1.2 Referentne točke CNC glodalice W M N R B Sl. REFERENTNE TOČKE STROJA Kod programiranja CNC strojeva potrebno je poznavat i odreñene referentne. 7. Nul točke glodalice 13 . Prikaz nul točaka kod CNC tokarilic a Kod školske CNC tokarilice TURN 55 prilaz alata je s donje (prednje) strane pa j e koordinatni sustav i položaj referentnih točaka kao na slici. Sl.4.4. Nul točke toka rilice EMCO TURN 55 1. 1.1 Referentne točke CNC tokarilice Sl.

u osi izratka nalazi se os Z a okomito na os izr atka os X. Koordinatni sustav CNC tokarilica 14 . tj. Razlog zašto je to tako leži u činjenici da ako se pri pr ogramiranju zaboravi n egativan predznak. 1. Ko d CNC glodalica koordinatn i sustav je troosni X. N e mora biti neophodno definirana. -y ) označuju kretanje alata prema radnom predmetu. KOORDINATNI SUSTAV Kod CNC tokarilica koo rdinatni sustav je dvoosni. B . neće doći do sudara alata i predmeta. Ona je ishodište koordinatnog sus tava i od nje se proračunavaju svi pomaci alata. Pozitivna os X može bit i postavljena u jednom ili drugom smjeru što ovis i o položaju alata odnosno revo lverske glave u odnosu na izradak (vidi sliku br. U ovoj točki je ishodište koo rdinatno g sustava koje je prebačeno iz točke M i ona olakšava programiranje. Odreñena strane proizvoñača i ne mo se mijenjati. Služi za kalibriranje mjernog sust ava i u p očetku rada sa strojem moramo dovesti alat u točku R. Koordinate sa negativnim predznakom (-x. a pozitivni predznak znači odmicanje alata od radnog predmeta. nego će se alat odmaknu ti od predmeta. 10 ). Slobodno s e mij enja prema potrebama konstrukcije ili izrade. Leži na osi d ržača alata. N – Referentna točka alata (Too l mount reference point) Početna točka od koje se mjere svi alati. M – Strojna nul točka (Machine zero point) Pozicija ove točke se ne može mijenjati.Z (vidi sliku 12) Napomena: T reba zapamtiti da se alat ( suport) uvijek giba u predmet ili u smjeru predmeta ako je koordinata negativna. Odreñena je od strane p roizvoñača CNC stroja.Početna točka alata ( Begin point) Od ove točke alat počinje sa obradom i u njoj se vrši izmjena alata . Sl. je od R – Referentna točka (Reference point) Točka u radnom području stroj a koja je de terminirana sa krajnjim prekidačima. 10.Y.5.W – Nul točka izratka (Workpiece zero point) Točka vezana za izradak.

Sl. kažiprst u poziti vnom smjeru osi Y. APSOLUTNI I INKREMENTALNI KOORDINATNI SUSTAV U procesu programiranja upotre bljavaju se dva sustava mjeren ja: APSOLUTNI I INKREMENTALNI. APSOLUTNI KS ima je dnu fiksnu nul točku u ishodištu (W).5. Pravilo desne ruke Odreñivanje pozitivnog pravca koordinatnog sustava sli jedi položaj prsti ju desne ruke. Koord. sustav za TURN 55 Sl. koordinate iduće točke se izražavaju u odnosu na prethodnu točku ( incr ement – pomak ) gdje se nalazi koordinatni susta v. a koordinate pojedinih točaka znače udalje nost tih točaka od ishodišta po vrijedno sti i predznaku. Koordinatni sustav je dakle p romjenjiv i nalazi se u početnoj točki odakle kreće g ibanje.14. Koord. sustav za MILL 55 1.1.6. odnosno palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X . dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z. Sl. 12. 15 . Kod INKREMENTALNOG KS m jerenja. Neki primjeri odreñivanja osi 1.11.13. Pravi lo desne ruke Sl.

Izračunavanje koordinata u apsolutnom i inkrementalnom KS APSOLUTNI KOORDIN ATNI SUSTAV INKREMENTALNI KOORDINATNI SUSTAV TOČKA 1 2 3 4 5 6 7-W a b c d e f Sl. vr ijednosti koordinata po osi X upisuju se u promjerima u apso lutnom koord. Ispuniti do kraja tablicu za vježbu! Sl . Izračunavanje koordinata kod glodanja Za vježbu izračunati koordinate za krivulju gibanja alata od a – f … X -3 0 3 3 -3 -4 0 Y 4 6 3 -3 -3 0 0 TOČKA 1 2 3 4 5 6 7 X 3 3 3 0 -6 -1 4 S0 Y 4 2 -3 -6 0 3 0 S0 Uočimo da kod inkrementalnog sustava mjere nja zbroj koordinata točaka u jednom z atvorenom ciklusu jednak je nuli. Kod izračunavanja koordina ta za tokarenje.1. kod izrade potprogr ama o čemu će biti govora kasnije. Izračunavanje koordinata kod tokarenja APSOLUTNI KOORDINATNI SUSTAV INKREMEN TALNI KOORDINATNI SUSTAV TOČKA 1 2 3 4 5 6 7 8 X 30 40 Z 0 -5 TOČKA 1 2 3 4 5 6 7 8 X 15 5 -5 Z 0 -5 -6 16 .6. 15. 16. Ipak u nekim slučajevima se koristi i inkrementalni sustav kao npr. Oba preth odno navedena sustava mjerenja imaju svoje prednosti i nedostatke. sustav u (tako je kotirano). jer je lakše za shvatiti i manja j e mogućnost pogrešaka.1. Češće se koristi pr ogramiranje u apsolutnom koordi natnom sustavu.

Kod glodalica pomak nul točke vrši se direktno pomoću G54 na izra dak ili češće pomoću dvije funkcije. Sl. Pomak nul točke U praksi se obično kod tokarilica prvi pomak vrši funkcijom G54 (G55-G57) na čelo amerikanera (A) a zatim drugim funkcijama G58-G59 ili funkcijom TRANS (ATRANS) na čelo obrañene površine izratka.7.1. te se nul točka promijeni iz po zicije M (strojne nu l točke) u W (nul točku izratka). Kako ova točka nije pogodna kao početna točk a rada. Prva naredba u programiran ju je upravo funkcija p omaka nul točke kojom se dakle premješta koordinatni sust av u povoljniju poziciju. POMAK NUL TOČKE Kod EMCO tokarilice strojna nul točka (M) leži u osi rotaci je ba ze stezne glave (amerikanera). novi koordinatni sust av W na čelu i zratka (vidi sliku) pozivom naredbe G54 upravljačka jedinica će au tomatski unijeti vrijednosti koordinata točke W. Kada se odredi npr.17.18. Pomak nul točke kod tokarilice i g lodalice A 17 . Time se lako odreñuje položaj točke W mje enj em dužine izratka. ko ordinatni sustav je moguće promijeniti i postaviti ga na drugu povoljn iju točku u r adnom prostoru NC stroja. Prvi pomak je na čelo nepomične čeljust i škripca (toč drugi pomak je na izradak (G58… ili TRANS…) Sl.

Netočnost se ustanovljava mj erenjem izratka. Sv akom se alatu mogu dodijeliti odgovarajući brojevi korekcija alata koji se nalaze u memorijskom mjestu stroja za korekciju dimenzija alata ( postupak unoše nja kore kcija biti će objašnjeno u poglavlju x ). čime su jedni alati s parnim a drugi sa neparnim brojevim a.1.alat (tool ) .19. Pod korekcijom podrazumijeva s e vrijednos t razlike koordinata vrha oštrice promatranog alata u odnosu na prvi alat ( desni nož za vanjsko tokarenje ). mjesto na revolverskoj g lavi -mjesto u memoriji ko rekcije alata br. Alati u revolverskoj glavi kod nekih tokarilica 18 . Istrošenost alata takoñer djeluje na netočnos t dimenzija pa mora mo uzeti i te korekcije u obzir. POSTUPAK UKLANJANJA ODSTUPANJA DIMENZIJ A ALATA NAZIVA SA KOREKCIJA ALATA. Ozn ačavanje potrebnog alata i njegove korekcije vrši se na slij edeći način.8. ALATI KOD CNC STROJEVA Kod CNC tokarilica opremanje stroja sa različitim al a tima je od bitne važnosti za kvalitetnu izradu. Alati su postavljeni tako da je s vak i drugi alat ( od ukupno 8 ) naizmjenično alat za vanjsko tokarenje ili za ob radu unutarnjih ploha. Npr.1.1 Sl. Alati su smješteni u revolversk u gl avu prema redoslijedu izrade (vidi sliku). T01D1 T T 01 T01D1 .

vanj ski max. 260 601 260 602 260 603 260 620 260 627 260 606 264 020 Zabušivač.1.5-1.5 mm No.desni No.-Br.unut arnji No. korak 1.15.8.15. NL 1210-2 RH Nož za rezanje navoja . Alati za tokarenje za školsku CNC tokarilicu «EMCO-TURN 55 « SKICA ALATA OPIS A LATA Alat za završnu obradu .lij evi No. SDVCR 07 S10D ø10 x 60 mm Nož za odsijecanje i izradu utora No . SDNCN 1210 D07 Nož za rezanje navoja . NVR 10-2 RH ø10 x 60 mm za unutarnji navoj 0. SDJCR 1210 D07 Alat za završnu obr adu .5 mm Motka za unutraš nje tokarenje No. L150. HSS ø6.1.1212-3/ M0 Ref. HSS 9 spiralnih svrdala ø2 -10 mm (1 mm raspon) Spiralno s vrdlo. SDJCL 1210 D07 Neutralni nož No. DIN 333 573 770 271 220 Set spiralnih svrdala. 8 mm A8. HSS ø 12mm A6Z 050 260 628 19 .

1. Primjer2.2. Položaj vrha oštrice alata kod tokarenja i primjeri primjene U programira nju kod definiranja alata moraju se unesti i podaci o položaju vrha oštrice alat a u od nosu na izradak (Parametar. Vrijednosti u zagradi odnose se na alate sa prilazom alata odozdo (EMCO TURN 55) . Treći primjer ima još tri nova alat a ( spiralno svrdlo sa položajem oštrice 7.21. U drugom primjeru uz dva spomenuta alata koristimo i n eutralni nož za izradu tri mala kutna utora. primjene alata Sl. Sl.23. Sl. Položaj vrha oštrice alata Sl. primjene alata U prvom primjeru imamo dva alata za obradu (desni nož za fino tokarenje – koji p rovodi operaciju konturnog tokarenja-St ock removal sa brojem oštrice 3 i nož za odsijecanje sa brojem 8). bušačku mo ku za unutrašnje tokarenj e sa položajem oštrice 2 i vanjski nož za izradu navoja koji i ma položaj oštrice 8).edge position).22.8. primjene ala ta 20 . 20. Primjer3. Tooloffset. Primjer1. C.

24. Neutralni nož Sl. 25. Sl.3.8.Velenje Alati koji se ko riste za obradu na CNC tokarilici Emco Turn 55 i Turn105 su karakteristika kao n a slikama iz kojih se vidi što može obrañivati pojedini nož i kakav je kut prila za al ata u izradak što je važno da ne bi došlo do sudara držača alata i izratka (vidjeti primje r vj. br. 26.1.5). Desni nož za finu obradu Sl. Primjeri primjene alata za tokarenje prema PIA . Nož za unu tarnje tokarenje (bušačka motka) 21 .

oblik B 45°. sh ape A ø8 mm . HSS prema DIN 844. ø16 mm.8. oblik A 60°. HSS prema DIN 327. Alati za glodanje SKICA ALATA OPIS ALATA Grubo glodalo za poravnavanje.ø10 mm ø12 mm .ø12 mm Kutno glodalo . drška .1.ø12 mm Bušačka motka a provrte ø16-40 mm Drška .ø16 mm 764 200 76 4 301 764 306 764 308 773 100 Profilno vretenasto gl odalo.ø12 mm Vretenas to glodalo za grubu obradu. drška . unutarnji promjer ø 16 mm 764 410 Ref.ø15 mm NC-start svrdlo.ø6 mm – promjer drške ø6 mm ø8 mm – promjer drške ø mm .3. HSS Prema DIN 1833. HSS drškaø10 mm. HSS Prema DIN 1833. oblik B ø3 mm . ø16x4 mm. HSS ø6 mm ø12 mm Kutno glodalo.-Broj Vretenasto – utorno glod alo. H SS ø 40 x 20 mm. kut vrha svrdla 120° 7 1 010 F1Z 050 771 050 764 400 771 030 771 040 22 .

2.HSS ø6. HSS 25 svrdala ø1-13 mm. (1 mm 0. (0. Ureznici. 5.8 mm 6 kom ø2.Zabušivač.3. 3 .5 mm raspon) Navojna svrdla. raspon) 9 kom ø2-10 mm.5 mm 20 271 230 781 280 260 628 573 DIN 333 Spiralno svrdlo. HSS Set od pet ureznika M3 M8 781 300 771 1 770 271 220 23 .5. HSS 5 kom ø2.8 mm A8. 4.ø8. 6.5 . HSS.

4.1.8. Sustav montaže alata u držač alata Montaža čeonog glodala za poravnavanje u držač Mo vretenastih glodala u držač alata Konusni trn držač Distantni prsten Elastična čahura Mati a Alat Vijak 24 .

Vertikalne funkcijske tipke ( aktiviraju tre nutno ponuñeni zadatak na ekranu ) A dresno – numerička upravljačka jedinica Horizontaln e funkcijske tipke Strojno – upravljačka jedinica 2. Potvrda alarma Prikaz informacija o trenutnom načinu rada Izbor prozora ( kada j e više radnih prozora na ekranu ) List naprijed/ nazad Kursor dolje/gore K ursor lijevo/desno Backspace – brisanje unatrag 25 . Kod EMCO CNC školskih strojev a koristi se upravljačka jedinica SINUMER IK 840 D ili neke druge upravljačke jedini ce kao što su FANUC. EMCOTRONIC. brojeva. simbola i tipki za razne radnje u svezi sa t e kstom.2. UPRAVLJAČKA JEDINICA STROJA I PRIKAZ SOFTWERA Svaki CNC stroj upravlja se pomoću posebnog softwera ( programa ) i upravljačke jedinice. HEIDE NHAIN i dr. I softwer WinNC SINUMERIK 840D TURN ( MILL ) kao i upravljačka jedin ica (tipkovnica) čine jednu jedinstvenu cjelin u kojom se vrši upravljanje stroje m. Adresno – numerička upravljačka jed inica Ova tipkovnica služi uglavnom za unošenje ( pisanje ) kao i za ureñivanje progra ma a sastoji se od slova.1.

Skok na kraj reda ili liste Tipka za ureñivanje Ed it / Undo Tipka za unos Input Preuzima novu vrijednost.2 . Strojno – upravljačka jedinica ( tipkovnica ) Sastoji ciju sa rograma 01 1x – se od više podgrupa upravljačkih funkcija a služi isključivo za komunika strojem. otvar a datoteku Shift tipka – služi za unošenje manjeg simbola na tipkovnici 2.Tipka izbora – (aktiviraj – deaktiviraj) Izbor vrijednosti u tablicama ili polji ma koji su već unaprijed definirani. SKIP – preskoče i blok se neće izvršiti DRY RUN – ispitivanje p bez izratka (testiranje) OPT STOP – zaus tavljanje programa kod naredbe M EMCO tipka Rad stroja blok po blok RESET STOP / START Zaustavljanje / izvršavanje programa 26 . otvara i zatvara direkto rij.

Tipka za pomak revolverske glave suporta tokarilice za jedno mjesto. Tipka za uk ljučivanje / isključivanje rashladne tekućine. Preklopnik načina rada Regula tor brzine posmaka od 0 – 120 % 27 .Ručno pokretanje alata po osima (moramo biti u JOG modu) -4 i +4 EMCO tipke FEED S TOP / START Zaustavljanje / pokretanje posmaka Rotacija glavnog radnog vre tena smanjivanje / 100% / povećavanje SPINDEL STOP / START Zaustavljanje / pokretanje g lavnog radnog vretena Tipke koje su aktivne sa napravama koje se mogu pridodati NC stroju.

Povratak u menu Proširenje funkcijskih tipki Poziv osnovnog menu-a – ponovn i pritisak na tipku vraća nas u prethodni meni 28 .2.3. Horizontalna funkcijska tipkovnica (slika 3.6) Direktni skok u radno područje stroja.

1 * kli k lijevom tipkom znači: .otvaranje odabrane liste .izbo r lista . PC tipkovnica NC stroja Osim tipkovnice EMCO NC stroja moguće je korištenje sta ndardne tipkovnice za oso bno računalo.pritisak na horizontalne ili vertikalne funkcijske tipke .unos vr ijednosti Klik desnom tipkom znači: .postavlj ane kursora na odabrano polje . Po pozicionira nju miša je dnostrukim ili dvostrukim «klikom» lijeve tipke pozove se potrebna na redba.prozor u izborniku je aktivan .2.aktiviranje / deakt iviranje preki dača 2 * klik lijevom tipkom znači: .prikaz radnih područja 29 .promjena direktorija .otvaranje direktorija .4. Raspored tipki prikazan je na slici Miš Ta v rijeme rada WIN NC 32 software-a moguće je i korištenje miša.

1 7 2 5 9 3 4 6 8 10 10 11 10 10 12 1 Prikaz aktiv nog radnog područja 2 Prikaz aktivnog kanala 3 Prikaz načina rada 4 Ime i putokaz od abranog programa 5 Status kanala 6 Poruke kanala 7 Status prog rama 8 Display st atusa kanala 9 Alarm sa kodom poruke 10 Radni prozori – okvir a ktivnog prozora sv ijetli 11 Vertikalne funkcijske tipke 12 Horizontalne funkcijs ke tipke 30 .5. Kod glodanja im a mo sve tri koordinatne osi.2. Osnovni prozor Sinumerik 840D Turn ( Mill ) Otvaranjem programa Sinumerik 8 40D Turn (Mill) otvara se osnovni prozor za rad sa CNC strojem.

odnosno moduli načina rada. Tom tipkom osnovni prozor može biti pozvan iz bilo kojeg izbornika.2. Izbor pojedinog područja i rada u nje mu moguće je provesti ili putem miša ili putem upravljačke jedinice stroja (adre sno – numerička jedi nica ).Diagnosis <F5> Ovih pet radnih po dručja se prikazuju u osnovnom izborniku u horizontalnoj liniji funkcijskih tipk i (slika).6. Osnovni izbornik sa drži dakle horizontalne i vertikalne funkcijske tipke u kojima su sadržana ra dna po dručja .Services <F 4> .Machine <F1> . Radna područja Sinumerik 810D/840D Rad na Sinumerik 810D / 840D je organizira n kroz 5 podizbornika (menu-a) osnovno g izbornika koji se nazivaju radna područja (Operating Areas) . U radu sa mišem 1x klik znači: aktivirati neki od pr ozora ili izabrati neki manu. 2x klik znači: otvoriti izbornik ( unošenje vrijed nosti ) desna tipka znači: p okazati (otvoriti ) radno područje Horizontalne funk cijske tipke Machine <F1> Par ameter <F2> Program <F3> Services <F4> Diagnosis <F 5> Vertikalne funkcijske tip ke vezane su za prvi podizbornik Machine AUTO <F1> M DA <F2> JOG <F3> REF <F5> S ingle block <F8> 31 .Program <F3> . Radno područje Machine Parameter Program Services Diagnosis Izvršne f unkcije Ručno upravljanje strojem Izvršenje progr ama na izratku Ureñivanje podat aka za programiranje (nul točke) i podataka o alatim a Pisanje i ureñivanje progr ama Učitavanje programa i podataka Prikaz alarma i poru ka Osnovni izbornik Pritiskom na tipku u osnovnom prozoru će se pojaviti osnovni i z bornik. Pono vnim pritiskom tipke vraćamo se u prethodno korišteni izbornik.P arameter <F2> .

2. Alt 3 .-Z. 32 . 103 = 1000. Pritiskom na tipke za pomicanje alat će se pomaknuti u odreñenom smjeru za točno odreñeni pomak (inkrement).1.+Z na strojno upravljačkoj tipk ovnici . Moguće ga je aktivi rati prekl opnikom načina rada i izborom pozicija U JOG modu možemo odrediti Referentnu točku str oja i izvršiti pomicanje suporta stroja. Odreñivanje REF točke .000 1/1000 mm 1/100 mm 1/10 m m 1 mm 10 mm pritiskom na tipku pritiskom na tipku pritiskom na tipku pritiskom na tipku pritiskom na tipku Promjena se može napraviti i s tipkovnice računala kombi nacijom tipki: Alt 0 .….pritisnuti tip ke za pomicanje –X. 101 = 10..izabrati REF mod na p reklopniku . Ako je potrebno gibanje u brzom hodu potrebno je dva puta brzo kliknuti tipku.000 INC 10.sa tipkom REF A LL (na PC tipkovnici) automatski se dolazi u REF točku koordinate REF točke mo žemo pratiti u osnovnom prozoru Odreñivanje pomaka nosača alata (suporta) Postav ljanjem preklopnika u položaj JOG moguće je pomicanje alata u svim pravcima kori štenjem tipki za pomicanje (ili Alt +F1 sa tipkovnice). Alt 1 ... JOG način rada upotrebljava se za ručne operacije..6. 1. Radno područje Machine Ovo područje prikazuje sve funkcije i utjecajne fa kto re koji djeluju na alatni stroj i njegovo stanje. Brzina pomic anja odreñen a je položajem regulatora posmaka.1. 102 = 100. Odreñivanje inkrementa posmaka Zbog što t očnijeg pozicioniranja alata veličina p osmaka se može mijenjati korištenjem preklopnika načina rada. 100 = 1.+X. Alt 2 . INC 1 INC 10 INC 1 00 INC 1. Postoje tri radna područja: 2.6.

Popis izbornika Machine JOG Izbornici su vezani za horizontalne i vertikalne fun kcijske tipke: Vertikalne funkcijske tipke Transformation / G function Auxiliar y function Spindles Axis feedrate Zoom actual value Actual value MCS WCS Horizon t alne funkcijske tipke Increment Abort OK <F1> <F2> <F3> <F4> <F5> <F6> <F7> <F 6> <F7> <F8> G naredbe pomoćne funkcije brzina okretanja vretena posmak povećanje tr enutna vr ijednost povećanje(od 0.1. MDA način rada (Manual Data Automatic) upotrebljava se za pisanje progr ama i testiranje programa blok po bl ok (slika ).6. Njime prebacujemo željena giban ja preko tipkovnice kao pojedine blok ove programa u kontrolnu jedinicu. Kontroln a jedinica obrañuje blok nakon pritisk a na tipku Za pokretanje programa u MDA na činu rada potrebni su isti preduvjeti k ao i kod automatskog načina rada.001 do 10mm) 2. Popis i zbornika Machine MDA Vertikalne funkcijs ke tipke Transformation / G function Aux iliary function Spindles Axis feedrate <F4> Actual value MCS WCS Delete MDI Prog ram <F8> Horizontalne funkcijske tipke Save MDI Program Abort OK Program Control OK <F1> <F2> <F3> <F7> <F7> brisanje programa <F8> <F7> <F8> <F4> <F8> spremanje programa kontrola programa 33 .2.

Preduvjeti za izvoñenje programa su: .aktivirane su sigurnosne mjere (zatvorena su vrata. S earch positi on Search pointer Correct program Program overview Execution from ex t Alter ena ble Program selection Work pieces Part programs Sub programs <F3> Sta ndard cycl es User cycles Clipboard <F1> <F2> <F3> <F6> <F7> <F4> <F8> <F5> <F1> <F2> <F6> <F7> <F8> <F1> <F2> <F7> <F8> <F5> <F6> <F7> <F1> <F2> <F4> <F5> <F6> kontrola p rograma traženje bloka ispravljanje programa pregled programa 34 .3. AUTO način rada u kojem se programi izvršavaju potpuno automatski (slik a ) .potrebne korekcije su napravljene (postav ljanje nul točke.…) .1.6.2.…) Popis izbornika Machine AUTO Vertikalne funkcijske tipke Transforma tion / G fun ction Auxiliary function Spindles Axis feedrate <F4> Program sequenc e <F5> bloc k Zoom actual value Actual value Machine Work Program level / Actual block<F8> H orizontalne funkcijske tipke Program Control OK Blok search Calculate contour Ca lculate blk endpt Program level + Program level – Without calculat.program je učitan u kontrolnu jedini cu . korekcija alata.r eferentna točka je postavljena .

7.tipovi ala ta su ponuñeni u listi Tipovi alata: Mill ing tools – alati za glodanje Drilling tools – alati za bušenje Grinding tools – alati z a brušenje Turning tools – alat i za tokarenje Special tools – specijalni alati Izbor broja alata (T number) kre će se na tokarilici EMCO PC TURN 55 od 1 do 8 Svaki tip alata (Tool type) nudi s voj novi prozor s odreñenim alatima 5xx Turning tools alati za tokarenje (slik a 6.1. Četiri horizonta lne funkcijske tipk e vezane za podizbornik Parameter su: Tool offset <F1> R var iables <F2> Setting dana <F3> Work offset <F4> 2. Radno područje Parameter U radnom području Parameter moguće je upisivati i ureñivat i podatke koji su potr ebni za program te izvršiti korekciju alata.2. Podaci o alatu Tool offset Postavljanje alata se obavlja pritiskom na ver tikalnu funkcijsku tipku <F8> Ne w za izbor novog alata. T1 500 – tokarski nož za grubu obradu) otvara se no vi prozor u kojem se daju svi parametri alata (slika ) 35 . U prozoru se pojavljuju dvije opcije: New tool edge <F3> nova oštrica alata New tool <F4> novi alat Izbo rom jedne od opcija otvara se sli jedeći prozor (slika ) koji nudi postojeće alat e: T number – broj alata u revolversko j glavi Tool type – tip alata .7.5) 500 Alati za grubo tokarenje 510 Alati za završne obrade 520 Alati za unu tarnje tokarenje 530 Alati za rezanje 540 Alati za izrad u navoja Po odabiru alat a (npr.

skok na alat broj (otvara se mali pr ozorčić koji omogućuje taj skok) Overview <F7> .. edge position. – pozicija noža (1 . + <F3> i D no.<F2> .prebacuju se n a slijedeći veći ili manji broj alata D no. <F8> 36 . of c. Alat može imati više korekcijskih brojeva No.Pregled svih alata u bazi New < F8> . + <F1> i T no..ed ges – broj Dnumber za alat Tool type – tip alata Tool name – ime alata (može sa dati bilo kakav na ziv alata) Cuter.upis novog alata Po upisu novog alata moguće je odmah odr editi kompenzacij u alata na stroju uključivanjem vertikalne funkcijske tipke Dete rmine compensa. – kompenzac ija duljine alata Geometry – dimenzije radnog dijela al ata Wear – devijacija od geo metrijske vrijednosti Base – dimenzije držala alata Zbroj vrijednosti geometry.prebacuju se na slijedeću veću ili manju korekciju alata Delite <F5> – brisanje alata sa list e ili brisanje korekcije alata Go to <F6> .<F4> .T number – Broj alata tj. pozicije u koju će biti smješten u revolverskoj glavi D numb er – Broj korekcije. wear i base je ukupna vrijednost korekcije Radius co mpensation – kompenzacija polumje ra alata Radius – polumjer alata Vertikalne funkcijske tipke (Slika ) T no.9) Tool length comp.

nominalni broj izradaka Primjer: treba iz raditi 250 kom nekog izratka • Postavlja se nominalni broj izradaka R91=250. Brojač odbrojava od 0 prema gore (do 250) i ne daje nikakvu poruk u • Programiranje: Pozivanje brojača u programu se provodi p rije naredbe M30 (M30-kr aj programa) sa L700 P1 (L-poziv podprograma. Brojač odbrojava od 250 do 0 i ta da daje poruku «Nominal workpiece number reached» . P-ponovi program).Otvara se novi prozorčić (slika) u kojemu se upisuje referentna vrijednost kompe nza cije za os X ili Z.2.nomin alni broj izradaka je d osegnut Postavlja se nominalni broj izradaka R91=0.aktualni broj izrada ka R91 . 2. R parametri R parameter – aritmetički parametri R parame tri su varijable koje se mogu upotrijebiti kao proračunski parametri u programima.7. Varijable R90. 37 . Oni se ručno u pisuju u tablicu . R91 – služe za brojanje izrada ka R90 . Kod upravljanja Sinumerik-om 840D na raspolagan ju su 100 varijabli R parametra. Post avlja se aktualni broj i zradaka R90=0. Mjerenje i korekcija (kompenzacija ) alata biti će objašnjena u posebnom poglavl ju. Varijable od 0 do 89 su slobodne za korisnika d ok su od 90 do 99 rezervirane za EMCO.

Vrtnja je dozvoljena sa mo unutar od abranih vrijednosti. Postavljanje podataka Setting data U pro zoru Setting data aktivne su samo vertikalne funkcijske tipke. Ovdje možemo postav iti granice radnog prostora. granični broj okretaja radnog vre tena.aktualno vrijeme str ojne obrade (ukupno vrijeme) R99 – mjerenje vremena operacija jedne operacije M7 3 – početa k mjerenja operacije M74 – kraj mjerenja operacije Izmjereno vrijeme ć e biti u para metru R99 u formatu 6347. Spindl e data <F3> podaci o vrtnji glavnog radnog vretena. 38 . M73 R98 R99 M74 T7 D1 M2 2. 47 s. Po upisivanju vrijednosti u predviñena polja aktiviranje se obavlja tipkom Napom ena: U MDA i Auto načinu rada u NC programu ograničenje radnog prostor a postaje aktivno tek nakon komande WALIMON (Working area limitation ON) JOG dat a <F2> JOG podaci JOG vrijednost posmaka – posmak kod ručnog upravljanja u JOG načinu rada.3. posmak u praznom hodu i početni kut kod rezanja navoja.. R99 – služe za proračun vremena izrade R98 .378 Što znači 63 min.Varijable R98. Ograničenje okretanja vretena pomoću naredbe G96 o mogućuje konstantnu brzinu rezanja.7. Working area limitat ion <F1>ograničenje radnog prostora omogućava postavljanje g ranica unutar kojih će se kretati alat. 387 ms primjer %1 T6 D1M6 M3 S 3000 F. po smak u JOG modu.amerikanera Ogr aničenje broj a okretaja glavnog radnog vretena Max / Min .

Postavljanje nul točaka stroja work offset (zero offset) Postavljanje nul točaka obavlja se naredbama G54 – G57. Ve rtikalne funkcijske tipke imaju slijedeće značenje: WO+<F1> i WO.7. prikazuje prozor za podeša vanje nul točaka $P_UIFR je s istemska varijabla – postavni oblik za naredbe G54.Feedrate DRY <F4> prazni hod Ovaj posmak se uzima kod programiranog posmaka.4.<F2> odabiru traženu nul točku G54 – G57 (izradak može imati nekoliko nul točaka) Selected WO <F3> aktivira odabranu nul točku u MDA ili Auto načinu rada. Fino podešavanje: Upotrebljava se za fine k orekcije (npr.7. 2. pra znog hoda umjesto Starting angle <F5> početni kut kod narezivanja navoja Kod rezan ja navoja početna pozicija vretena se daje kao početni kut. Grubo podešavanje: Kod većine alatnih st rojeva ova veličina je osigurana pr otiv neautoriziranih promjena s ključem. Ulazna veličina finog podešav anja je limitirana s 1mm Krajnje podešavanje nul točke je suma grubog i finog p odešavanja. Slika 2. 39 € . kod korekcije zbog trošenj a alata) i nije posebno osigurano protiv promjena.4. Accept position <F5> omogućuje upisivan je poz icije po osi u polju za unos.

$P_IFRAME je sistemska varijabla – po stavni oblik za aktivnu nul točku koja se p ostavlja. Overview <F4> otvara novi prozor s novim funkcijama (slika) Osnovni prozor daje pregled naredbi G54 – G57 Settable WO <F1> postavljanj e nul točke . 2. pozicije D no. Prikazu je se prozor sa aktualnim podacima (slika ).vraća program u prethodni prozor (slik a ) Active sett.3) i smjer (+.uključenj e i smjer slobodno definiranog postav ljanja nul točke (+.postavljanje Korištenjem tipke selekto ra ili korištenjem miša i tipke odabiru se: . – broj alata.daje podatke o trenut no aktivnoj nul točki. – broj korekcije alata T type – t ip alata Length – dul jina alata Radius 1 – polumjer alata Offset . WO <F2> aktivn a nul točka koja se postavlja .none) .none) .none) Potvrditi unesen e podatke iz prozora sa OK.-.Reject <F7> poništava i Save <F8> memorira nove vrijednosti Determine WO <F7> od r eñivanje nul točke .otvara novi prozor (slika ) za os koja je označena ( na sl ici oz načena je os X). Prozor za odreñivanje nul točke daje podatke o korištenom alatu: T no.uključenje i s mjer polumjera alata (+.relevantni parametri duljine alata (1.-. 40 .-. tj.

Active progr. Base WO <F6> otvara prozor u kojem je moguće podeša vanje osnovne nul točke. WO <F3> aktivna nul točka koja se programira . Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima. $P_PFR AME je sistemska varijabla – postavni oblik za aktivnu nul točku koja se p rogramira Sum active WO <F4> zbroj aktivnih nul točaka daje podatke o trenutno aktivnoj nu l točki. 41 .daje podatke o tren u tno aktivnoj nul točki. $P_ACTFRAME je sistemska varij abla – postavni oblik za zbroj aktivnih nul točaka External WO <F5> prikazuje koordi nate eksterne (vanjske) nul točke. Prikazuje se prozor sa aktualnim podacima (slika ).

INI fajl za inicijalizaciju ime.UFR postavljanje n ul točke / okviri ime. Radno područje PROGRAM U radnom području Program pišu se programi.WPD direktorij izratka koji sadrži programe i podatke koji pripadaju izratku ime.TOA podaci o alatu ime. Oni se izvršavaju ponavljanjem koristeći strojne kor ake. Standard cycles <F4> – standardni ciklusi su potprogr ami koji se ne mog u mijenjati.2.meñuspremnik Tipovi file-ova i direktorija su: ime. User cycle s <F5> – korisnički ciklusi koje korisnik sam može pisati prema svojim potrebama Clipboard <F6> . Ci klusi su vrsta potp rograma. ispravljaju se i njima se upravlja.DIR zajednički direktorij koji sadrži programe i me. Aktiviranjem horizontalne funkcijske tipke Program <F3> ot vara se prozor prema s lici.COM komentar ime.SPF podprogram ime.8.MPF glavni program ime.CLP CLIPBOARD (meñuspremnik) direktorij može sadržavati sve tipove spisa i d irekt orija 42 .DEF definic ija ko risničkih podataka i makroi ime. Subprograms <F3> – potprogram je pr ogram koji može biti više puta pozvan iz glavnog programa. Tipovi programa su: Workpieces <F1> – izradak u ovom kontekstu se smatra direkto rijem (folderom) koji uključuje programe ili podatke P artprograms <F2> – glavni program je slijed naredbi za obradu izratka.

bri sanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba potvr diti brisanje odab ranog direktorija<F8> ili odustati <F7>.WPD. Rename <F5> .umetanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba upi sat i ime novog direktorija i potvrditi <F8> ili odustati <F7> Delete <F4> .omogućiti mijenjanje oznakom «X».omogućiti izbor direktorija izratka. Copy <F2> . Workpieces <F1> – direktorij izratka otvara prozor koji omogućuje: New <F 1> .otvaranje novog direktorija -otvara prozor u kom treba upisati ime novog di re ktorija i potvrditi <F8> ili odustati <F7>.1. Workp eace selection <F7> .8. 43 . Po upi su imena direktorija otvara se novi prozor (slika ) u koji je novom direkt oriju uključeno ime. Automatski mu se pridružuje eksten zij a WPD. Ako je oz naka X u koloni E nable tada se može raditi u tom direktoriju i mijenjati sve prem a potrebi.preimenovanje direktorija – pojavljuje se prozor u kojem se treba upisati novo ime direktorija i potvrditi <F8> ili odustati <F7> Alter enable <F6> .kopiranje direktorija – pojavljuje se poruka: Copied data can b e ins erted with SK «Paste» Kopirani podaci se mogu umetnuti pomoću funkcijske tipke P aste Paste <F3> .2.

dok horizonta lne funkcijske tipke omogućuju ureñivanje Edit <F 1>. ili se vratiti u prijašnji prozor Back <F8>. Simulacija programa biti će detaljno objašnj ena u 3. brisati Delite <F4>. označavati blok Ma rk block <F2>. birati programe Program selection < F7>. kopirati Copy <F 2>. prenumerirati Renumber <F6>. um etati Paste <F3>. 44 . podrška Support <F4>. te 3D ili 2D simulaciju izvršavanja pro grama 3D-View <F5> ili Simulation <F6>. dozvoliti ili z abraniti mijenjanje Alter enable <F6>. zatv oriti Close <F8>.Pritiskom na INPUT tipku ili dvostrukim klikom miša po nazivu direktorija otvara s e prozor u kojem je moguće pisati programe ime. nañi i zamij eni Find/Replace <F3>. i 4. Vertikalnim funkcijskim tipka ma moguće je umetati Paste <F1>. preimenovati Rename <F5>.MPF i otvara se slijedeći prozor (slika ) Pisanj e koman di novog programa moguće je u označenom redu (slika ).MPF (slika ) Korištenjem vertik alnih funkcijskih tipki moguće je pisati novi program New <F1>. poglavlju. Po otvaranju novog programa (N ew <F1 >) upisuje se njegovo ime. umetati blok Inse rt block <F4>. skok na Go to <F2>.

2. Subprograms <F3> – prozor za korištenje postojećih podprograma te za pisa nje novih podprograma: Sve n aredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika ). 2. 2. Stand ard cycles <F4> – prozor za korištenje i pisanje standardnih ciklusa : Sve naredbe k oje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika ).2.3.8. 45 .8.4.8. Part programs <F2> – prozor za pisanje pojedinih programa: Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu (slika ).

5. Clipboard <F6> – prozor za privremeno spremanje pojedinih programa: Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovom modu 46 .2. 2.8.8.6. User cycles <F5> – prozor za korištenje i pisanje specijalnih osobnih cik lus a često potrebnih u radu: Sve naredbe koje vrijede u modu Workpieces vrijede u ovo m modu (slika ).

Kursor je postavljen na Workpieces.1.3. .Pritisnite tipku DATA IN .9.Standard cycles (Standardni ciklusi) izabr ati podatke koje želite poslati (postaviti kursor na željeni podatak) npr.SPF i dr. Učitavanje podataka (Read-in d ata) . kao i za printanje pod ataka (tipka PRINT) i pr ijenos podataka u disk (sa diska) preko tipke DRIVE.9. .Data ( podaci o alatima.2.Workpieces .Sa tipkom možete se vratiti u glavni d irektorij pritisnite tipku START(počinje učitavanje) i svi podaci bit će napisani u pr etho dno definirani direktorij .9.) pritisnuti tipku Clipboard postaviti kursor na file u prozoru cli pboarda (donji prozor) postaviti kursor u gornji prozor (target window) 47 . DIR. 2. Sa EMCO Win NC možete poslati p odatke samo preko interface RS 232 C User-a.MPF) mogu se učitati 2.User cycles (korisnički ciklusi) .Subprograms (podprog ram i) . Slanje podataka (send data) i zaberite podatke sa tipkom RS 232 C User u DRIVE pritisnite tipku DATA OUT mogu se poslati slijedeći tipovi podataka: .tipka STOP prekida učitavanje . Kopiranje i lijepljenje podataka iz CLIPBOARD-a U meñuspremniku mogu biti po hranjeni svi tipovi podataka i mogu se sortirati u odgovarajuće direktorije ( MPF.2. Za prenošenje podataka post avljanje (settings) pošiljatelja (sender) i primatelja (re ciever) moraju biti is ta.Post aviti kursor na željeni direktorij sa liste .Part programs ( glavni programi) . Radno područje SERVICES Ovo radno područje se upotrebljava za učitavanje podataka (programa) i slanje po dataka preko interface COM1-COM4. inače prijenos neće raditi. R parametri.samo podaci sa va lja nim nastavkom (npr. n ul točke) . Floppy ( disketa) .pritisni te tipku DRIVE i izaberite npr.izaberite iz vorne podatke sa tipkom RS 232 C User u DRIVE.9. Kada pokrenete TRANSMISSION svi podaci iz Fi le-a Wor kpieces će se poslati pritisnuti INPUT i lista Workpiece-a će se pojavit i na ekranu i može se izabrati odreñeni program pritisnite tipku START pritisnit e tipku STOP 2 .

Radno područje DIAGNOSIS Ovo p odručje prikazuje alarme i poruke u punoj formi i to: . 48 .Brisanje alarma (Delete criteria) .Opis alarma ( Text) U priručniku Software Description EMCO Win NC detaljno su opisani svi alarmi i poruke.Datum kada se alarm dogodio (Date) .10.postaviti kursor na željeni direktorij ( u taj direktorij će se upisati file iz clip bourda) pritisnuti tipku COPY i PASTE zadržati staro ime ili unijeti novo po tvrdi ti sa OK (file se kopira u target direktorij) 2.Broj alarma (Alarm number) .

k ić 7 – sigurnosna sklopka 8 – električni dio stroja 49 . Glavn i dijelovi tokarilice 4 5 6 7 1 – zaštitni poklopac stroja 2 – stezna glava – amerikaner 3 – glavni pogon 4 – nosač alata – revolverska glava 5 – istosmjerni –posmični motor 6 . PROGRAMIRANJE CNC TOKARILICE U ovom poglavlju detaljnije ćemo se upoznati sa st rojem EMCO TURN 55 – školskom CNC tokarilicom. njenim karakteristikama. Izgled Emco Turn 55 1 2 3 8 Sl.. te ćemo na primjerima pokazati kako se programira. naredbama za programiranje. Tehnika izrade programa je naravno ista ili slična i za ostale strojeve.3.1.1. Karakteristike CNC šk olske tokarilice EMC O TURN 55 Sl. x.3. 3.

težina visina osi rotacij e i poda ukupna dužina x ukupna širina x ukupna visina ukupna težina stroja mm mm mm m m mm mm mm mm o/min Nm 65 280 215 Φ52 48 236 Φ16 Φ74 120 .hod brzi hod max . 14 o/min W mm/min mm/min N 1400 750 0-2000 2000 1000 8 12x12 Φ10 22 35 MT1 320 840x696x395 85 mm mm mm mm mm mm kg Zbog male snage stroja i čuvanja alata preporučuju se obrañivati mekši m aterijal i (obojeni metali – Al.Tehnički podaci stroja EMCO Turn 55 Radni prostor visina centra (izmeñu središta stezn e glave i klizača) max. Tako da se preporučeni režimi rada od no se isključivo na aluminij. Ovo je edukacijski stroj i na n jemu se ne provodi proizvodnja dijelova. 50 . U prilogu se nalazi tablica režima rada i za ostale m aterijale. dužina izratka ma x. promjer izratka k orisni poprečni pomak alata korisni uzdužni pomak alata Glavno vreteno otvor kro z glavno vreteno promjer stezne glave . posmična sila Nosač alata – revolverska glava broj alata ( 4 vanj ska i 4 unuta rnja ) poprečni presjek vanjskih alata provrt za unutarnje alate Kon jić promjer šiljka pomak šiljka konus konjića Dimenzije stroja .amerikanera broj okret aja glavnog vreten a okretni moment na glavnom vretenu Pogonski motor trofazni a sinhroni motor nomi nalna brzina motora snaga motora Posmični motori radni posmak . drvo). razmak izmeñu centara (amerikaner – konjić) max.4000 max. mesing….plastika.

posmak F Kod glodalice posmak se izražava u mm/min.brzina rezanja D[mm] .posmak za odsijecanje ……………….2.3.60-80 m/min .02 mm/o 2.02-0.p osmak za t okarenje …………………0.što je veća dubina rezanja manja je brzina Preporučene brz ine rezanja za EMCO MILL55 a luminij ……………………………..romjer izratka ( alata ) S[o/min] . Postoje danas i gotovi dijagrami za izbor parametara r ežima rada koji olakšavaju i ubrzavaju izbor traženih parametara ( vidi slike u pril ogu).može se izračunati iz jedna džbe (1) a ovisi promjeru izratka ( alata ) i brzine rezanja 3.44m/min žilavi sintetički (plas tični) materijali 35m/min tvrdi plasti Preporučeni režimi rada za aluminij kod EMCO TURN 55 . 51 ¡ ..15 -200 m/min .brzina rezanja za odsijecanje ( utore) .0.01-0. broj okretaj lavnog vretena . a kod t okarilice u mm/o F [mm/min] =S [o/min ] x F [mm/o] ] ] Za pravilno rukovanje str ojem potrebno je p roračunati režime rada koje preporuča sam proizvoñač stroja čime se čuva at od zatupljenja i oštećenja.broj okr etaja g lavnog vretena Maksimalno dozvoljena brzina rezanja ovisi o: materijalu i zratka – što je veća čvrstoća materijala to je manja brzina rezanja materijalu a lata . Odreñivanje režima rada 1.alati sa oštricama od tvrdog metala podnose veće brzine rezanja od brzore znog čelika ( HSS ) vrijednosti posmaka . brzina rezanja v [m/min ] v = D π n / 1000 (1) v [m/mi n] .što je veći posmak manja je brzina rez anja dubini rezanja .1 mm/o .brzina rezanja za tokaren je ………….

T ( tool ) – alat. N adresa –o dreñuje redni br. % 13. čime se p ojednostavljuje programiranje.2. Blok se sastoji od RIJ EČI (npr.M Napomena Struktura programa se sastoji od : Broja programa Uvodnih funkcija Programskih c jelina . Pomoćne koordinat e I.4. G funkcije – glavne funkcije – funkcije koje kazuju način kre tanja alata ( brzi hod. Svaki program sadrži «programski bro j» po koj em se razlikuju različiti programi.ovisno o programskim koracima (operacija ma) Završetka programa Uvodne f unkcije To su naredbe koje vrijede za cijelo vrije me izvršavanja programa. bloka.20. Najče šće su to naredbe: G70 mjerni sustav u inchima ili G71 mj erni sustav u milimetri ma G90 apsolutni mjerni sustav ili G91 inkrementni mjern i sustav G54 – G57 odreñ ene nul točke Sistemski je odreñeno da su postavne vrijednosti naredbi G90 i G71 . koji se može pisat i u jedinicama (1.3.T. %25 itd. G90) a riječi od ADRESE i pripadajuće brojčane vrijednosti. M – pomoćna funkcija ( uključenje. koji se često koriste. Program se može raščlaniti na man je cjeline koje imaju svoju namjenu i podliježu zakonitosti unutar programa. radni hod…) 3.pomak alata u smjeru osi izratka 4. ( 10. Struktura programa Sinumerik 840D PROGRAM je izraz pod kojim se podrazumije va niz naredbi koje se daju upravljačkoj jedinici numerički upravljanog stroja d a bi on obavio unaprijed zamišljene radnje. broj Način kretanja G Koordinate X Z N Pomoćne koordinate I K Po moćne funkcije F. kod ove tokarilice to je broj % 01.K – definiraju kru žno gibanje alata 5. Pomoćne funkcije F ( feed ) – posmak. Koordinate X – definira veličinu pomaka alata u smjeru promjera izratka Z .40.50…) 2. S ( sp eed ) – broj ok retaja vretena. npr.30.3.S.5…)ili deseticama npr. mogu pohraniti kao potprogrami i kao takvi mogu se pozvati u glavni pr ogram. iskl jučenj e vretena…) Red. Zav ršetak programa Naredba M30 označava završetak glavnog programa. Programske cjeline Programske cjeline smatraju se naredbe po jedinih dijelova p rograma koje su potrebne da se s nekim alatom obradi predviñeni dio izratka. Sva ki redak programa nazi va se BLOK ili programska rečenica. 52 . Tokarilica «EMCO» ima 5 adresa : 1.3. Svrha je ovog broja da se identični programi.

jedna iza druge.4. 3. 4. po potrebi. uvijek odvojene najmanje jednim praznim mjestom Dozvoljeno j e pisan je komentara koji se odvajaju znakom .4.YZ Minimalno programirani radni prostor/broj okretaja radnog v retena Maksimalno programirani radni prostor/ broj okretaja ra d. riječi dopunskih parametara upravljanj a. Osnovne naredbe kod prog ramiranja 3. Svaka progra mska riječ ostaje pravovaljana toliko dugo dok je ne zamijenimo novom ( modalnos t funk cije) Svaka programska rečenica . vretena Nareziv anje navoja sa konstantnim korakom Urezivanje navoja Urezivan je navoja – povratn o gibanje Isključenje kompenzacije radijusa alata Lijeva kompenz acija radijusa a lata Desna kompenzacija radijusa alata Isključenje pomaka nul točke Postavljanje – pomak nul točke Urezivanje navoja bez sinkronizacije Mod izrade kont ure Mjern i sustav u inčima Mjerni sustav u milimetrima Apsolutni mjerni sustav In krementa lni mjerni sustav Posmak u mm/min (inch/min) Posmak u mm/o (inch/o) Kon stantna b rzina rezanja Konstantna brzina rezanja isključena Polarna koordinata pol post avljen u zadnjoj točki u koju je stigao alat Polarna koordinata – pol posta vljen u točku W ? 53 .blok mora biti u svojem redu. Popis glavnih funkcija – G funkcije Naziv funkcije G0 G1 G2 G3 G4 G9 G17 G18 G19 G25 G26 G33 G331 G332 G40 G41 G42 G 53 G54-G57 G63 G64 G70 G71 G 90 G91 G94 G95 G96 G97 G110 G111 Opis funkcije – značenje funkcije Brzi hod Radni ho d Kružno gibanje u smislu kaz aljke na satu Kružno gibanje suprotno kazaljci na satu Vrijeme zastoja Kružna in terpolacija kroz točku Izbor radne površine .XZ Izbor radne površine .Pravila po kojim se pišu programske rečenice – SINTAKSA 1. (točka-zarez) 3. Nakon izab rane gl avne funkcije slijede.1. 2.XY Izbor radn e površine .

2.4. Counte rboring – Bušenje sa zastojem Deep hole drilling – Duboko bušenje Duboko bušenje bez izbor a ravnine bušenja sa programiranim smjerom Rigi d tapping – Urezivanje navoja – samo z a TURN 155 Urezivanje navoja bez izbora ra vnine sa programiranim smjerom Ureziv anje sa kompenzacijom stezne glave Borring 1 – bušenje bušačkom motkom Borring 2 Borring 3 Borring 4 Borring 5 54 Cycle 81 Cycle 82 Cycle 83 Cycle 83 E Cycle 84 Cycle 8 4 E Cycle 840 Cycle 85 Cyc le 86 Cycle 87 Cycle 88 Cycle 89 .4. Pomoćne funkci je – M funkcije Naziv funkcije M0 M1 M2 M2=3 M2=4 M2=5 M3 M 4 M5 M6 M8 M9 M17 M20 M21 M25 M26 M30 Opis funkcije – značenje funkcije Programi rano zaustavljanje/stop O ptimalni stop Kraj programa Rotacija alata desno Rotaci ja alata lijevo Isključena rotacija alata Rotacija vretena udesno ( u smislu kaz aljke na satu) Rotacija v retena u lijevo ( u smislu suprotno kazaljci na satu) Z austavljanje vretena Izm jena alata – rotacija revolverske glave Uključenje rashl adnog sredstva Isključenje ra shladnog sredstva Kraj potprograma Pomicanje konjić a unazad Pomicanje konjića napri jed Otvaranje čeljusti škripca Zatvaranje čeljus ti škripca Kraj programa 3.G112 G147 G148 G247 G248 G347 G348 G450/G451 Polarna koordinata – pol postavljen r elativno u odnosu na zadnji pol Prilaz alat a prema predmetu pravocrtno Odmicanj e alata od predmeta pravocrtno Prilaz alata prema predmetu sa radijusom od četvrti ne kružnice Odmicanje alata od predmeta sa radijusom od četvrtine kružnice Prilaz alat a predmetu sa radijusom od pola kruž nice Odmicanje alata od predmeta sa radijusom od pola kružnice Prilaženje i odmi canje alata oko konturne točke 3.Centering – Obično bu šenje Drillling. Ciklusi CIKLUSI BUŠENJA – Drilling cycles Drilling .3.

Cycle 93 Cycle 94 Cycle 95 Cycle 96 Cycle 97 Cycle 98 CIKLUSI ZA TOKARENJE – Turni ng cycles Grooving cycle – ciklus izrade utora Under cut cycle – ciklus podrezivanja Stock removal cycle – ciklus konturnog tokarenja Thread undercut cycle – ciklus pod rezivanja za izradu navoja External thread – ciklus izrade vanjskog i unutarnjeg n avoja Chaining of threads – ciklus poveziva nja navoja 55 .

3.5.5.poprečno (čeono ) tokarenje . Podaci za izb or posmične brzine nalaze se u odgovaraju ćim priručnicima – tablicama a ovise o materij alu obrade. 2000 mm/min . Kod naredbe za pr avocrtno gibanje G0 ili G1 moguće je umetnuti zakoše nje ili zaobljenje.vanjsko i unutrašnje .Z. dakle u pozi tivnoj osi X i Z.tokarenje kon usa . Ispis bloka kod G0 i G1 naredbe N60 G1 X25 Z-30 LF Kod naredbe G1 u istom b loku može se ako je potrebno upisati i F – posmak¸ Koord inate po X osi upisuju se u p romjerima ako programiramo u apsolutnom koordinatno m sustavu. . Brzina brzog hoda definirana je sa mim strojem i iznosi npr. Linearno gibanje radnim posmakom o dreñuje gibanje vrha oštrice al ata najkraćim putem iz trenutnog u novi položaj z adan koordinatama X.konturno ( završno ) tokarenje 25 5 30 N50 G0 X25 Z5 LF Sl. materijalu alata. Brzina radn og hoda ili kako se često kaže posmična brzina . G00 funkcij a može se koristiti samo kad se odmičemo ili primičemo predmetu obrade izvan kon ture predmeta . 56 .linearno gibanje radnim hodom Pozicioniranje br zim hodom jest gibanje brzinom brzog hoda iz trenutnog položaja alata u položaj defi niran koordinatama X. POZICIONIRANJE BRZIM HODOM I LINEARNO GIBANJE RADNIM POSMAKOM G 00 (G0) X…Z … G 01 (G1) X…Z…F… -gibanje brzim hodom . G01 funkcija je najčešća funkcija gibanja alata i s njom se mogu izvoditi razne operacije kao npr. Takav način pozicioniranja upotrebljava se za brzi prilaz neko j točki radi smanjenja ukupnog vremena izrade.vanjsko i unutrašnje . 3. kval iteti obrañene površine i dr. Z.uzdužn o tokarenje . zadana je funkcijom F .

U operacijskom lis tu smo predvidjeli dva noža T2 i T4 (gruba i fina obrada). Uvijek se nalazi u G17 ravnini. Umetnuti će se si metrično u konturi kuta.5. Za izradu programa kao što smo u uvodu rekli potrebno je izraditi op eracijski list i plan r ezanja kao najvažniju dokumentaciju. Prije samog programiranja načinit ćemo plan rada ili tzv. tj.Naredbe: G1 X… Y… CHF… G1 X… Y… CHR… G1 X… Y… RAD… Zakošenje će biti umetnuto na kon bloka napisano. tabelarno ćemo prikazati redoslijed operacija tok arenja. Zaobljenje će se biti umetnuto nakon bloka u kojem je napisano. Crtež Vratila 1 Alat ćemo pozvati iz r eferentne točke R koja je odmaknuta od čela obrañenog pred meta za koordinatu X100. Tokarilica Emco Turn 55 nema nož za grubu obradu već se sve operacije izvode sa finim nožem.5.1. potrebne alate za pojedi nu operaciju. Umetnuti će se u konturi kuta sa tangencijalnim spojem. te režime rada. Sl. 57 . operacijski list. 3.1. 3. – Izrada programa za VRATILO 1 (funkcije G0 i G1) U slijedećoj vježbi detaljno ćemo opisati programiranje jednostavnog vratila koristeći funkci je G0 i G1. Uvijek se nalazi u G17 ravnini. vježba 1. Z1 00.

Na njemu su označene karakteristi čne točke gibanja vrha oštrice alata (vanjski desni) . T2 G0. 3. 36-38). 1 Broj okret. 2. PLAN REZANJA Vratilo 1 G0. T2 Zadatak i kratka uputa za rješenje: Načinite CNC program za VRATILO 1 . Z0 ) 58 . Kod realnih (produkcionih) strojev a debljine rezanja su puno ve će. Za sve nejasnoće obratite se nas tavniku nakon što ste prostud irali slijedeće upute. U ovoj vježbi učenik će samostalno rješavati zadatak uz detaljne prethodne u pute.s mjer okretaja (M3). o/min 1200 1200 1600 Plan rezanja neka izgleda kao na donjoj slici . Opis zahvataoperacije Čeono tokarenje Vanjsk o uz dužno tokarenje Konturno (fino) tokarenje Alat T02 T02 T04 Posmak mm/o 0. 1. 3. pomoćnu funkciju za izbor alata (M06).F) 6.1 0 . proanalizirajte plan rezanja i gibanje alata od početne točke 1 do kraja obrade pod red. naš operacijski list izgleda kao u tabelarnom prikazu na slici sa slij e dećim podacima: Red.Neka npr. T4 G0. Program napišite u pred viñeni obrazac za ispis programa u knjizi a nakon toga upišite ga na računalo (vidi po glavlje 2. u N 20 bloku brzim hodom otiñite u R točku na koordina te X100 Z100 u N30 bloku definirajte sl ijedeće pomoćne funkcije – izbor prvog alata ( T2). u N40 blok u odredite režime rada prema predviñenom operacijs kom listu (S. 4. 5. broj 1.1 0. u N50 bloku brzim hodom dovedite alat u početnu točku 1 za poravn avanje čela (točka se nala zi ispod konture na koordinati X32 .8 PROGRAM –str. Nakon upisa programa izvr šiti simulaciju i korigi rati eventualne greške. koji skida tanke slojeve m aterijala (1mm). 2. mjesto za upis korekcije alat a (D1). brojem bloka N10 unesite funkciju G54 koja uspostavlja vezu izmeñu M i W.

M3. nakon što smo grubo istokarili iz točke 10 brz im hodom odlazimo na poziciju za izmjenu alata ( npr. Kada smo izvan materijala koristimo brzi hod a kada smo u materijalu i vrši mo obr adu koristimo spori hod. u daljnjim blokovima čeono tokarimo sporim hodom (2). u z avršnim blokovima dovodimo alat T4 do točke 12 i konturno tokarimo (12 . D1. odmičemo alat (3-4) i u zdužn o skidamo slojeve materijala (5-10). na samom kraju odmičemo alat u poziciju izvan konture izratka (npr X50 Z50) i završavam o program funkcijom M30.konturno tokarenje T04. 8. bloka Funkcije programa Napomena 59 . br. Prvi sloj je debljine 1. zaustavljamo gla vno vret eno (M5) i definiramo novi alat za završno. 9. X50 Z50). a drugi 1mm. Red.7.-15) 10.5 mm.

dok upravljačka jedinica sama izračuna va zadnji rez da bi se postigla tražena X koordinata. Tipičan ciklus sastoji se od pomicanja iz početne točke c iklusa radi zauzimanja dubine rezanja.000 – koordi nate početne točke ( P ) G84 X50. Z – koordinate dijagonalne točke ciklusa ( D ) D3 –debljina reza u m.000 Z–40.000 Z3. CIKLUS ZA UZDUŽNO (POPREČNO) TOKARENJE U postupku uzdužnog (poprečnog) tokarenja čest o se ponavljaju cikličke radnje po micanja oštrice alata.000 G84 X50. Funkcija G84 omogućava i cikličko tokarenje konusa.000 P2 = -25. EMCOTRON IC T 1 CNC tokarilice.Z – koord inate dijagonalne točke ciklusa P2 – dužina konusa u Z pravcu D3 – debljina rez a u m.000 D3 = 4000 F250 X . Primjenom G84 funkcij e zna tno se skraćuje program i olakšava programiranje. osobito u slučajevima tokarenj a u više prolaza.posmak u m/o 60 . F –posmak u m/o CIKLIČKO TOKARENJE KONUSNIM GIBANJEM SA G00 X80. Neki programi korist e funkciju ciklusa G84 za ciklično uzdužno (poprečno) tokarenje gdje se zadaje d ijagonalna točka ciklusa i debljina reza. tokarenja uzdužno g (poprečnog). TOKARENJE CIKLIČKO OKOMITIM IZLAZOM SA G00 X80.6.000 Z– 40. Emco Turn 55 nema ovu funkc iju već koristi funkciju Stock removal Ova funkcija koristi se kod npr. F .000 Z3.000 D3=4000 F250 X.3. Donje slik e pr ikazuju potrebne parametre za opis ove funkcije. vraćanje nazad za dubinu rezanja i povratka u početnu točku ciklusa.

koordinata središta radiju sa mjerena od početne točke A u osi Z Predznak I . K (razmak središta u X i Z osi) – pripazite na predznak I i K Sl. G03 1. odrediti smjer rotacije za stražnju – pre dnju postavu noža G02 ili G03 (uočite da su za prednju postavu noža – nož ispod simetrale. KRUŽNA GIBANJA ALATA CNC tokarilica omogućuje tokarenje zaobljenja ( radijusa ) i prijelaznih polumje ra koristeći dvije funkcije: G02 (G2) – kružno gibanje u smjeru kazaljke na satu (desno) G03 (G3) – kružno gibanje u smjeru suprotnom kazaljci na s atu (lijevo) Format (blok) N…/ G02(G03) /X…/Z…/I…/K… X. defi nirajte ciljne točke radijusa ( u promjeru i dužini ) – koordinate X. obrnute funkcije – vidi sliku !) 3. Z – koordinate ciljne (konačne) toč dijusa u osi X i Z I .K P ogled iz početne točke A prema S (središte radijusa) u +Z= +K Pog led iz početne točke A p rema S u –Z=-K Pogled iz A u S u smislu povećanja radiju sa =+I Pogled iz A u S u sm islu smanjenja radijusa =-I Koordinate središta radij usa (kružnice) programiraju se inkrementalno! Kratka uputa za programiranje G02.3. X.Z 4. odredite koo rdinate središta radiju sa I. Primjena funkcije G2/G3 61 .koordinata sre dišta radijusa mjerena od početne točke A u osi X K . dovesti nož u početnu točku 2.7.

3. krajnjom točkom (E -end) i radij usom kružnice (CR): Naredbe: G2 ili G0 2 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hod u Može biti zadano u pravokutnom koordina tnom sustavu kao: G2 (ili G3) X… Z… CR= … X.7.+X +X Sl. Funkcije G2/G3 sa postavom noža gore/dolje Emco tokarilica nudi nekol iko različitih načina programiranja kružnih gibanja: 3 .4) Može biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 X … Z… I… K… X.3. Programiranje početnom točkom (A= P1). Z – krajnja točka (P2) I. Programiranje početnom točkom (S -start).1. CR= . K=AC(…) u apsolutnom sustavu od radne nul točke (0) 62 € . Z – krajnja točka (E) CR – radijus kružnice CR za kutove do 180°. X.2. K – koordinate centr ružnice (S) u inkrementnom s ustavu ili I=AC(…).7. krajnjom točkom (B=P2) i točkom ce ntra kružnice (S=Po): Naredbe: G02 ili G02 / G 3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu (slika 8.za kutove preko 180°.

3.7.3. Programiranje početnom točkom (A=P1), krajnjom točkom (B=P2), točkom cent ra kružni ce (S=Po) i kutom kružnog luka (AR): Naredbe: G02 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanj e u radnom hodu (slika 8.3.5) Može biti zadano u pravokutnom koordi natnom sustavu kao: G3 X… Z… AR… G3 I… K… AR… X, Z – krajnja točka (B) slika 8.3.4 I, K – koordinate cent ce u inkreme ntnom sustavu AR – kut kružnog luka 3.7.4. Programiranje s početnom točkom (A=P1), meñu-točkom (M), krajnjom točkom (B=P2): Naredbe: M CIP kružno gibanje u radnom hodu (CIrcle through Points) – kružnica k roz točke (slika 8.3.6) Zadano je kao: CIP X .. Z.. I1=.. K1=.. X, Z – krajnja točka (P2) I1, K1 – koordinate meñu-točke kružnice 63

3.7.5. Kratki primjeri sa postavom noža odozgo N…G03 X15 Z–5 I0 K–5 G02 X20 Z–14 I4 K0 Pro računajte koordinate I,K prema slici koristeći trigonometrijske funkcije! Pri pazite na predznak I i K! 2 1 3 N… G 02 X –14 Z – 20 I ? K ? 4 Red. br. 1 2 3 4 Funkcija X Z I K Napomena 64

3.7.6. vježba 2. – Izrada programa za VRATILO 2 (funkcije G2,G3) Zadatak i kratk a u puta za rješenje: Načiniti program za izradu Vratila 2 na osnovu zadanog tehn ičkog cr teža i razrañenog plana rezanja. Sami definirati operacijski list za alu minij na os novu dijagrama režima rada u prilogu. Za sve nejasnoće obratiti se na stavniku. Kod programiranja zaobljenih ploha sa radijusom prethodno se moramo pr ibližiti kontur i izratka koristeći funkcije G0 i G01. Tek zadnjim rezom ili tzv. konturnim tokare njem kada naiñemo na radijus primjenjujemo funkciju G02 ili G03 . U slijedećem primj eru pokazat ćemo kako se to praktično radi. Možemo koristiti i funkcije ciklusa za pri bližavanje konturi izratka ( Stock removal) o čemu će biti govora kasnije. Za završno (k onturno) tokarenje koristiti neutralni nož! Re d. broj 1. 2. 3. Opis zahvataoperac ije Alat Posmak mm/o Broj okret. o/min 65

Red. br. Funkcije programa Napomena 66

vo ñenje imaginarnog vrha alata ( K ) dovodi do točno g tokarenja zadane konture bez obzira na postojanje stvarnog zaobljenja vrha oštri ce alata. Tokari rade dakle sa zaobljenim vrhom oštrice a ne s teo retskim vrhom oštrice alata. To znači da se mož e usvojiti slijedeće pravilo: Pri tokarenju ploha paralel nih i okomitih na os ro tacije nije potrebno kompenzirati polumjer vrha oštrice al ata jer voñenje imagin arnog vrha oštrice alata daje ispravne konačne dimenzije izratk a.3. odnos no samo programiranje svodi se na definiranje koordinata puta imaginarnog vrha o štrice alata. T K S R A-B-C-D Dz Dx. Pri kružnom gibanju takoñer je potrebno kompenzirati polu mjer vrha oš trice alata jer stvarni vrh na zaobljenjima ostavlja višak materijala. KOMPENZACIJA ( KOREKCIJA) POLUMJEROM ALATA U dosadašnjim razmatranjima rada s a alatima pretpostavili smo da je vrh oštrice reznog alata jedna točka. R 0.8. Pri tokarenju konusnih ploha pojavljuje se odstupanje stvarne od željene kontur e izratka ( vid i slike ).4. 67 .2 ili R 0.. Zato je radi korektnog tokarenja ovih ploha nužno kompenzirati polumjer vrha ošt ric e alata i izmijeniti koordinate početnih i konačnih točaka gibanja. D teoretski vrh oštrice alata imaginarni vrh oštrice alata sr edište zaobljenja vrh a oštrice alata polumjer zaobljenja oštrice alata putanja kretan ja alata kompenz aciju polumjera vrha alata proračunava sama upravljačka jedinica st roja Pri tokarenju konusnih i zaobljenih ploha radi djelovanja zaobljenja oštrice i v oñenja imaginarnog vrha dolazi do odstupanja izmeñu zadanog i stvarnog profila. U procesu tokarenja ploha paralel nih i okomitih na os rotacije. što to ustvari nije. npr. Vrh rezne pločice izrañuje se s p olumjerima zaobljenja koji su standardizira ni.

a isključenje kod povratka za p romjenu alata Da bi korekcija polumjerom alata bila uspješna potrebno je unijeti p odatke u dat oteku alata (Tooloffset) o veličini polumjera R i položaju oštrice noža u o dnosu na koordinatni sustav (Cuter edge position) – vidi stranicu 16. gledano u pravcu posmaka. G42 u početnoj točki za fino – konturno tokarenj e. lijevo od konture rezanja G41 Neka pravi la za postavljanje funkcija G41. desno od konture rezanja G41 – al at se nalazi. v eć se mora prije odrediti dovoljno je primijeniti kompenzac iju za završnu obradu. G42 • • • • izbor funkcija G41 i G42 može se izvršiti samo uz funkcije G00 ili G01 korekcija nije djelotvorna za vrij eme promjene alata. 68 . G42 – korekcija polumjerom alata desno od zadane konture G41 – korekcija po lumje rom alata lijevo od zadane konture G40 – isključenje korekcije polumjerom alat a G 42 – alat se nalazi. j er kod grube obrade ima još dovoljno dodatka za obradu p reporuča se izbor funkcije G41.Postoje dvije funkcije za korekciju polumjera alata G41 i G42 kojima se upravlja čkoj jedinici stroja daju informacije o kretanju alata i izračunavanju potrebnih ko rekcija. gledano u pravcu posmaka.

2. vježba 3. broj 1. 3.1. Sami odaberite režime rada za Al i izradite operacijski list ako je ponuñen plan rezanja. Opis zahvataoperacije Alat Posmak mm/o Broj okr et. Izrada programa za VRATILO 3 (kompenzacija polumjerom alata) Za d atak: Načinite program za VRATILO 3 i u završnoj obradi primijenite funkciju ko rekc ije polumjerom alata .3.8. Za uzdužna i konusna tokarenja u više rezova koristit e funkc ije G1. Red. o/min 69 .

br.Red. Funkcije programa Napomena 70 .

Naredba: G33 Z… K… (K – korak navoja.9. Programirani S – brzina okretanja vretena. TOKARENJE NAVOJA (NAREZIVANJE. Češće se koristi funkcija ciklusa za tokarenje navoja (Cycle 97. 3 .2. Narez ivanje navoja obavlja se odgovarajućim alatom. jeru okretanja vratila.98 ) koja ubr zava tokarenje i nju ćemo detaljno objasniti u poglavlju o ciklusima. Korak K ili I mora biti odabran ovisno o p rav cu navoja (uzdužno ili čeono). UREZIVANJE) Na CNC tokarilici mogu se tokari ti vanjski i unutarnji navoji. dubina navoja…). lijevi ).(ne mogu se mijenjati pomoću preklopnika posmaka ili tipki za p romjenu broj a okretaja glavnog vretena) Ulazak u izradak s G63 zahtjeva program iranje izlaza s G63 ali obrnutog smjera.3. Takoñer su nam potrebni standar dni – tablični podaci o samom n avoju ( korak. G33 – narezivanje navoja Moguće je narezati ravne.1. Pri tome moramo voditi računa o položaju početne točke za tokarenje nav oja kao i o položaju konačne točke navoja. gdje upravljačka jedinica sinkronizira ( usklañuj e) uzdužno gibanje suporta s vrtnjom glavnog vretena kako bi se ostvario željeni usp on (korak) navo ja. Brzina okretanja S i posmak F nisu aktivni kod G3 3 (100%). F(mm/min) = S(o/min) x P( mm/o) Kada je na snazi naredba G63 broj okretaja i posmak su bloki rani i iznose 100%. a obrada na čistu mjeru mora se o baviti prije samog rezanja navoja.9. Navoj se može rezati kor isteći funkciju G33 u je dnom bloku. G63 – urezivanje navoja sa kompenzacijom stezne glave N arezivanje navoja obavlja se bez sinkronizacije. 71 . te desni i lijevi navoji. vrsti noža (desni. F – po smak i P – korak navoja moraju se precizno definirati. Z – dubina navoja) G97 isključenje konsta ntne brzine rezanja 3.9. konusne i spiralne navoje.

8 mm – uz S=200 0/min kod urezivanja nav oja mora biti F=PxS F = 0.5 sekundi G04 S50 . Naredba G4 odreñuje vrijeme koje će alat biti zadržan u neko j p oziciji prije nego se nastavi gibati po planiranoj putanji alata. Naredba: G 04 F2.1. G1 X0 Z1 .5 . S200 F300 M3 .8 x 200 = 160 promjena smjera kod izlaza 3. alat će se zadržati na zadanoj poziciji 2. urezivanje navoja Primjer: ….10.9. G63 Z5 M4 .3.Naredba: G63 Z X F S .10.vrijeme čekanja Naredba počinje nakon što se prethodna na redba u po tpunosti izvrši. a smjer okretanja vretena se automatski mijenja. Prije pokretanja naredbe G331 mo ra se izraditi rupa s čis tim mjerama. … za M5 korak P=0. 3.. G331 / G332 – urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave G331 – urez ivanje navoja de finira se dubinom bušenja Z i korakom navoja K. Kratki pregled ostalih naredbi 3. G6 3 Z-20 F160 . alat će se zad ržati na zadanoj poziciji 50 okretaja vretena 72 . te odrediti točna pozicija odakle kreće na redba. G332 – povratno gibanje urezivanja n avoja definira se takoñer s dubinom bušenja Z i korakom K. G4 .

G97. Ako se tokari predmet velikih razlika u promjeru ova n aredba sprječava velike brzine kod malih promjera. Ove na redbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo defini ra područja rada Naredba: G25 X… Z… .10. broja okretaja vratila Naredbama G26 / G 26 moguće je odrediti gabarite radnog prostora u kojem se alat može gibati.2. n ajveći broj okretaja vretena 3.konstantna brzina rezanja isključe na LIMS – ograničen je brzine sa aktivnom naredbom G96 G96 S100 LIMS=2500 S100 – minim alni granični broj okretaja S2500 – maksimalni granični broj okretaja 73 . Tim e je brzina noža konstantn a na bilo kojem promjeru. najmanji broj okretaja v retena G26 S… . Ovime se oko radnog prostora uspostavlja sigurnosni prostor u koji alat ne može doći. Naredba: G25 S… . LIMS – konstantna brzina rezanja Kada je aktivna naredba G96 b rzina rotacije vretena ovisi o promjeru tokarenja. gornja granica područja rada str ja Uključenje ili poništenje ovih naredbi izvodi se naredbom: WALIMON (Working Area LIMitation ON) – uključeno područje WALIMOF (Working Area LIMitation OFF) – isk ljučeno po dručje Naredbe G25 i G26 takoñer mogu odrediti donju i gornju granicu broja okretaja radnog vretena stroja. G26 – odreñivanje područja rada. Nared ba G96 – konstantna brzi na rezanja uključena G97 . G96. G25.10.3. donja granica područja rada stroja G26 X… Z… .3.

Odreñivanje pola: G110 – pol postavljen u zadnjoj točki naredbe u koju je stigao alat G111 – pol postavljen u točku definiranu pre ma aktualnoj nul točki W G112 – pol postavljen relativno u odnosu na zadnji valj ani pol Pol se može d efinirati pravokutnim ili polarnim koordinatama: X.10.5. NORM / KONT .pril aženje i odmicanje od konture Ima nekoliko funkcija ko jima se približavamo konturi izratka (ili odlazimo od nje).10. G111. Y. Z – koordina te pola zadane u kartezijevom sustavu RP – polarni radijus AP – polarni kut Prim jer: ubacitisliku ! StrD29 G111 Z30 X40 – postavlja pol na apsolutnu poziciju 30/ 40 G1 RP=40 AP=60 – pomiče alat iz prethodne pozicije na polarnu koordinatu 3. G110. G112 – polarne koordinate Kod rada u polarnim koordinatama p o zicija se odreñuje pomoću kuta i radijusa u odnosu na pol (referentnu točku iz koje id u polarne koordinate). NOR M : Alat prilazi ravno i stoji okomito na početnu poziciju programirani put a lata stvarni put alata sa korekcijom Ako početna i prva pozicija nisu na istoj strani konture pojaviti će se oštećenj e sa slike KONT : Alat prilazi početnoj poziciji kružno 74 . Cilj je programiranj a ovih funkcija izbjegavanje kolizije (sudara) alata sa izratkom.4.3. odnosno ošteće nja rubova konture izratka.

… TRANS) Format: TRANS/ATRANS X…Z… 3.11 . sustava X i Z ili kut RPL u odabranoj radnoj površini.1.11.AROT –rotacija koordinatnog sustava ROT / AROT rotira koordinate izratka oko svake osi koord.11.2. ROT . TRANS . 3. Time je omogućeno jednostavno programiranje po konturama u glavnom koordinatnom sistemu te naknadno zakretanje. … (iz baze podataka) na novu poziciju. Z – rotacija u stupnjevima oko izabrane osi RPL – Rotati on in the PLane .ASCALE – programirano mjerilo MIRROR .rotacija po površi ni u stupnjevima Primjer: ROT X40 Z30 ili ARO T RPL=45 75 .ATRANS – translacija (pomak) koordinatnog sustava ROT . G55.nul točku G54.AROT – rotacija k oord inatnog sustava SCALE .ATRANS –translacija koordinatnog sustava TRANS – p omiče W . X.AMIRROR – zrc aljenje koordinatnog sustava Okviri se programiraju u posebnim programskim rečen icama i tako se izvršavaju. AT RANS prebacuje nul točku u odnosu na zadnju poziciju (G54 G55.3. OKVIRI ( OBLICI ) – FRAMES Okviri mijenjaju aktualni koordinatni sustav: T R ANS .

korisnički Nalaz e se pod Menu \ Programs \ Standar d cycles ili Menu \ Programs \ User cycles Poz iv ciklusa je pomoću horizontalne f unkcijske tipke <F4> Support. računalo samo odredi optimalnu putanju alata.11.ASCALE – omogućuje postavljanje posebnog omjera za svaku os X.ASCALE – programirano mjerilo SCALE . Na kon zadavanja potrebnih parametara. Y. Tako odreñeni i proračunati ciklus je u memoriji račun ala i postepeno se izvršava.standardni .4. FUNKCIJE CIKL USA Ciklus je niz već unaprijed odreñenih radnji koje će stro j obaviti automatski. SCALE . MIRROR . Ovi me se povećavaju ili smanjuju dimenzije i zratka – produljuje se ili skraćuje put anja alata Scale briše sve prethodno programir ane okvire.6 3. Cikl usi mogu biti : .3. Primjer: SCALE/ASCALE X0. Kada s e zrcali kontura automatski se mijenja smjer rotacije G2/G3 i funkci je kompenzac ije polumjerom alata G41/G42 Primjer: MIRROR X0 3.8 Z0.3. Z. 76 .12.11.AMIRROR – programiran o zrcaljenje MIRROR / AMIRROR omogućuje zrcaljenje izratka oko koordinatnih osi X i Z. Ciklusi se tako ñer mogu pozvati naredbom MCALL.

podrezi vanje (Undercut . GROOVE . 3.12. Opis c iklusa počinje sa preglednom tabli com koja sadrži naziv ciklusa i sve njegove pa rametre. Grafički prikaz svih paramet ara aktivira se tipkom 77 . 3. CIKLUSI ZA TOKARENJE Aktiviranjem ciklusa za tokarenje <F2> tokarenja otvara se novi prozor koji nudi vrste Sinunerik 840D TURN nudi c ikluse za izradu žljebova (Groove – cycle 93).Standardni ciklusi su: Ciklusi za tokarenje <F2> Ciklusi za duboko bušenje <F4> Ci klusi za narezivanje navoja <F5> Dok je za korisničke cikluse tipka <F6> Recompile <F7> je tipka koja omogućava i spravljanje upisanih parametara nekog ciklusa prek o njegovog menia.cycle 95).Ciklus za izradu žljebova (utora) kod tokarenja <F 2> Pozivom ciklusa za izradu žl jebova moguće je tokariti utore sa slike .1.CYCLE 93 . 9 6) i konturno tokarenje (Stock removal .12.cycle 94.1.1.

radijus+ / z akošenje.početna pozicija po X-osi (bez pred znaka) SPL .kut konusa izmeñu osi rotaci je i konture izratka ANG1 .vrijeme čekanja VARI . Grafički prikaz parametara za ciklus 95 – neparne varijante (5) i parne varijant e (8) 78 .bočni kut na suprotnoj s trani (bez predznaka) RCO1 ./ -chamfer +Rad. a llow Infeed depth Dwell time Operation SPD ./ -chamfer Fin. Point Width Groove depth Angle Flank angle 1 Flank anle 2 +R ad.vanjskog kuta na suprotnoj strani RCI1 . / -chamfer +Rad.v anjskog kuta na strani start ne točke RCO2 .širina utora na dnu DIAG .maksima lna debljina rezanja po koraku DTB .vanjskog kuta na suprotnoj strani FAL1 . allow Fin.završna debljina reza kod izrade boka uto ra IDEPL .unutarnjeg kuta na strani startne t očke RCI1 .Start.završna de bljina reza kod izr ade dna utora FAL2 .dubina utor a relativno od početne pozicije (be z predznaka) STA1 .var ijante izrade uto ra Operation – VARI su kombinacije brojeva od 01 do 18 a označavaj u položaj noža (n ož za odsijecanje) u odnosu na izradak. Point Start./ -chamfer +Rad.bočn i kut na strani startne pozicije (bez predznaka) ANG2 .radijus+ / zakošenje.radijus+ / zakošenje.r adijus+ / zakošenje.početna pozicija po Z-osi WIDG .

5 .27.0 .12.02mm/o potrebno je definirati dvije korek cije alat a D1 i D2.1.05) D1 D2 79 .3.3.5.1.0.0.27. unijeti potrebne korekcije te izvršiti simulaciju.0.0. Crtež je isti kao i od Vrati la 3 i iskoristiti prethodni program koji smo iskopirali u Vratilo 4.2. tj.2. definirati alat za u tor. oba kraja alata moraju se izmjeriti i upisati u bazu pod ataka ( nož naime može obrañivati utor sa prednje ili stražnje strane ) drugi mj ereni kraj mora se upisati pod D2 za isti alat (New Tool edge) nož treba dovesti u početnu točku na k oordinatu X25 Z-15 izgled ispisa ciklusa CYCLE 93 (20. Izrada programa za VRATILO 4 ( Ciklus izrade utora – GROOVE ) Za datak: Za vratilo prema slici napisati ciklus izrade utora.1.-15. Rješenje: ut or se izrañuje sa nožem za odsijecanje ( parting tool) koji ima broj T6 režimi rada za ovaj nož su v = 80m/min i F 0.0. vježba 4.0.

Funkcije programa Napomena 80 . br.Red.

obodna površina i naslon. Opis ciklusa počinje sa preglednom tablicom koja sadrži naziv ciklusa i njegove parametre.proizvodi udubljenja u skladu s DIN 509 oblika E i F za gotove proizv ode p romjera većeg od 3 mm. (Prema DIN 76 forme A. C i D izrañuje ciklus 96) Prema DIN 509 forma E se koristi kod samo jedne obrañene površine – obodne površi ne Forma F se ko risti kada su obrañene dvije površine. UNDERCUT . (slika 11. B.Ciklusi za podrezivanje (udubljenje) kod tokarenja <F3> CYCLE 94 .1.3.10) Grafički prikaz svih parametara aktivira se tipkom 81 .1 2.Primjer ispunjene tablice je prikazan na slici Ispis u NC programu izgleda : 3.

početna pozicija po Xosi (bez predznaka) SPL .2.Start. Za strojeve koji imaju alat is pred osi rotacije (EMCO PC TURN 50/55) pozicije al ata su prikazane u zagradama U bazi podataka mora biti upisan i kut čišćenja za odabrani alat. oblik udubljenja Kod izrade udubljenja sm iju se koristiti samo alati s pozicijama 1.forma. Ispis u NC programu izgleda : Primjer na slici 82 .4. Point Form SPD . Point Start.početna pozicija po Zosi FORM .3.

proi zvodi udubljenja u skladu s DIN 76 oblika A.početna pozicija po Zosi FORM . C i D za izradu metričkih ISO na voja dimenzija M3 do M68.CYCLE 96 .12. Point Start.1. Grafički prikaz svih param etara aktivira se tipkom Start.4.forma.nominalni promje r navoja SPL . Ciklus za podrezivanje kod izrade navoja Ovaj ciklus . B. Point Form DIATH . Za strojeve koji i maju alat ispred o si rotacije (EMCO PC TURN 50/55) pozicije alata su prikazane u zagradama (kao ko d ciklusa 94) 83 . oblik udubljenja Kod izrade udubljenja smiju se koristiti samo alati s pozicijama 1.2. U bazi podaka mor a biti upisan i kut čišćenja 30° za odabrani alat.3.3. Forma : A – vanjski navoji B – vanjski navoji kraća ve rzija C – unutrašnji navoji D – unutrašnji navoji kraća verzija Opis ciklusa počinje sa pregledn m tablicom koja sadrži naziv ciklusa i njegove parametre.4.

Opis ciklusa počinje sa pr eglednom tablicom koja sadrži naziv ciklusa i njegove parametre.završna d ubina kod izrade po Z-osi FALX .završna dubina kod izrade po X-osi FAL . Name Infeed depth Fin. allow Fin. Konturu je moguće na crtati i u Free Contour modu i spremiti meñu potprograme.20 A i B : 3.ime potprogr ama MID . Ciklus konturnog tokarenja – Stock removal –CYCLE 95 <F4> Ovo je vrlo koristan i često korišten ciklus za automatsko skidanje slojeva mat erijala gdje stroj sam.završn a dubina kod izrade pa ralelne s konturom FF1 .Ispunjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer na slici 11.posmak grub e obrade udubljivanja 84 .1. allow Fin.maksimalna dubina rezanja po koraku FALZ .posmak grube obrade bez udubljiva nja FF2 . na osnovi zadanih parametara.5.12. allow Feed roughing Feed roughing NPP . skida slojeve materijala d o zadane kont ure koja se posebno piše i sprema kao potprogram.

7. 7. 5. 10) ili unutarnjim tokarenjem (3. 3. 6. 12) Poz icija alata prije tokarenja po konturi mora biti bez kompenzacije polumjerom (sa G40) Vanjsko tokarenje: alat mora biti izvan najveć eg promjera konture. Grubo tokarenje udubljenja se izvodi u radnom hodu G1 s posmakom FF 2. 4. 12) Kontura se mo že tokariti: grubo (1.12 DT . 11) ili poprečni m gibanjima alata (2. 8.varijante iz rade utora 1 . Načini rada stroja Grubo tokarenje bez udubljenja se izvodi u radnom hodu G1 s p osmakom FF1. 7. Grubi rezovi se ponavljaju paralelno s linijama konture dok se ne dostigne za vršna linija.12 Kontura se može obradi ti: vanjskim tokarenjem (1. Unutarnj e tokarenje: alat mora biti unutar najmanjeg promje r konture.Feed roughing Operation Dwell time Path length FF3 . 2. 2. 4. 6. Rezanje paralelno s konturom se izvodi posma kom FF2. 8) kompletno (najprije grubo. 5. Nakon svakog reza alat se odmiče po X i Z-osi za radijus ala ta + 1 mm i vraća u br zom hodu G0. zat im fino) (9. 6.vrijeme če kanja DAM . 10. Fino tokar enje se izvodi u radno m hodu G1. 9. G2 ili G3 s posmakom FF3. Tokariti se može: uzdužnim gibanjem alata (1.posmak završne obrade VARI varijante izrade utora 1 . 4) fino (5. 9. 11. 3. dok se rezanje paralelno s osi rotacije izvodi posmakom FF1. 11.put nakon kojeg će se svak i grubi rez prekinuti zbog loma strugotine Grafički prikaz svih parametara aktivir a se tipkom Operation VARI . 10. 85 . 12). 8. Grubi rezovi se ponavljaju paralelno s osi rotacije dok se ne dosti gne završna linija.

Nakon programiranja jedne ostal e će same biti odreñene.Primicanje početnoj točki je istovremeno po obje osi. Ovo je potre bno jer su stvarne dubine po rezu manje ili iste programiranim dubinama.maksimalna dubina rezanja po koraku Ukupna dubina tokarenja b iti će podijeljena s maksimalnom dubinom po rezu. Primjer ispunjene tablice je prikazan na sli ci Ispis u NC programu izgleda : 86 . obavit i će se po konturi i fino t okarenje. dok se povratna izvode u b rzo m hodu G0. FAL . ako je programirano. Grubo tokarenje će se uvije k odvijati do ovih linija. P o završetku grube obrade. FALX.završna dubina paralelna s osima Z.8 mm Finishing Allowance FALZ. Ako su manje treba ih opt imirati. gibanja Infeed depth MID . X i konturom Nije potrebno definirati sve tri završne dubine . Primjer: Ukupna dubina = 19 mm MID = 4 mm Računalo će de finirati 5 prol aza po 3.

1.12.5. Ciklus konturnog tokarenja Vrete na 5 – Cycle 95 Zadatak: Napisati program za konturno tokarenje izratka prema slic i! Grubo tokarenje sa podrezivanjem udubljenjem Grubo tokarenje bez podrezivanja udubljenja 87 .Primjer simulacije na slici 3.1. vježba 5.

1. 0.0.put nakon kojeg će se svaki grubi rez prekinuti zbog loma str ugotine KONTURA1 2 0.posmak grube o brad e udubljivanja FF3 . allow Fin. allow Fin.5 Z –30.6 M17 početna točka prv a točka na konturi (skošenje) ostale točke konture kraj potprograma 88 .završna dubina kod izrade po X-osi FAL . allow Feed roughing Feed ro ughing Feed roughing Operation Dwell time Path length NPP . brzine rezanja G0 X35 Z0 pozicija alata prije ciklusa CYC LE95(«KONTURA1».maksimalna dubina rezanja po koraku FALZ .završna dubina kod izrade po Z-os i FALX .05.Rješenje: Name Infeed depth Fin.9.posmak grube obrade bez udubljivanja FF2 .0.0.05.2.0.3.0) ciklus konture G0 X100 Z100 pov ratak na poziciju izmjene alata M30 kraj p rograma Potprogram KONTURA1: G1 X14 Z 1 Z0 X16 Z-1 Z-14 X24 Z-16 Z-20 X14 Z-25 Z30 X30 CHR=0.05 0.završna dubina kod izrade para lelne s konturom FF1 .0.ime potprograma MI D .0.05.1 0.varijante izrade utora 1 – 12 DT vrijeme čekanja DAM .05 9 0 0 Ispis programa: G54 pomak nul točke TRANS 70 pomak nul točke na čelo G0 X100 Z10 0 pozicija izmjene alata T2 D1 G96 S250 definicija alata.05 0.0.posmak završne obrade VARI .3 0 0.

krajn ja pozicij a (po Z-osi) DM1 .12.ko rak navoja u mm (od 0.1.početna točka prvog navoja 89 .put o dlaženja (bez predznaka) DP .veličina navoja u nominalno j vrijedn osti (3 za M3. Infeed angle Start pt.kut obrade navoja po koraku (0=okomit) Pozitivna vrijednost – kora k obrade boka navoja po jednom boku Negativna vrijedn ost – korak obrade boka navo ja naizmjeničan NSP .početna pozicija (po Z-osi) FPL .001 do 2000 mm) MPIT . External Thread <F3> tokarenje vanjskog i unutarnjeg navoja CYCLE 97 P ozivom ciklusa 97 za izradu navoja otvara se tablica ciklusa sa njegovim parame t rima.dubina navoja (bez predznaka) FAL – debljina reza završn e obrade IANG .promjer navoja na početnoj poziciji (kod SPL) DM2 promjer navoj a na krajnjoj poziciji (kod FPL) APP . offs PIT . 24 za M24) SPL . (slika 11. (Slika ) Aktiviranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa.51) Thread lead Thread size Start point End point Diameter 1 Diameter 2 Runin g path Runout path Thread depth Fin.3.put prilaženja (bez predzna ka) ROP .6. allow.

Mogu se izrañivati jednostruki ili višestruki navoji.Prije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicioni r an u početnu točku sa G0 .Zavr šno tokarenje na voja će se ponavljati po parametru NID . Of threads NRC .broj prolaza noža po navoju NID . Op eration VARI način narezivanja VARI odreñuje vanjsko ili unutarnje tokarenje i način n a koji će se navoj izradi ti VARI 1 2 3 4 V/U Vanjsko Unutarnje Vanjsko Unutarnje Korak Konstantna dubina Konstantni presjek Konstantna dubina Konstantni presjek Rad ciklusa navoja na stroju: .Korak odreñuje parametar VARI . Lijevi ili desni navoji odreñuju se smjerom rota cije pri je aktiviranja ciklusa. Više struki se i zrañuju jedan po jedan. Moguće je odabrati jednaku dubinu rezanja kod sva kog pro laza noža ili jednaku površinu skidanja materijala pri svakom prolazu noža.Cuts Noncuts Operation No.Slijedeći prolaz noža skida završnu dubinu s G33 .broj navoja IANG kut obrade navoja Ovim ciklusom mogu se izrañivati vanjski i unutarnji navoji sa k onstantnim korak om navoja.broj praznih prolaza noža po navoju VARI .način narezivanja NUMTI .Ponavljanje prolaza odreñuje parametar NRC .Svaki slijedeći navoj ć e ponavljati sve kora ke 90 .

Isp unjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer: 91 . Početak navoja se može smjestiti bilo gdje na obodu definiranjem prvog navoja parametrom NSP. Of threads NUMTI broj navoja Moguće je narezivati viševojni navoj.No.

prva meñu pozicija (po Z-osi) DM2 .001 do 2000 mm) PP2 u mm (od 0.broj navoja .001 do 20 način narezivanja NUMTI .promjer navoja na prvoj meñupoziciji PO3 druga meñupozicij a (po Z-osi) DM3 . (slika) Start point D iameter 1 Interm. point Diameter 2 Interm. Infeed angle Star t pt. Of thr eads PO1 početna pozicija (po Z-osi) DM1 .du bina završne obrade IANG .12.početna aznih prolaza korak navoja 00 mm) VARI 92 točk a prvog navoja NRC .promjer navoja na početnoj poziciji PO2 .put prilaženja (bez predznaka) ROP .put odlaženja (bez predznaka) TDEP .broj prolaza noža po navoju NID .1.kor ak navoja u mm (od 0. Thread Chaining <F4> tokarenje niza navoja CYCLE 98 Pozivom ciklusa 98 za urezivanje navoja otvara se tablica ciklusa sa njegovim pa rametrima.broj pr noža po navoju PP1 korak navoja u mm (od 0. offs Cuts Noncuts Thread lead Thread lead Thread lead Operation No. point Diameter 3 End poi nt Diameter 4 Runing path Runout path Thread depth Fin. allow.kut obrade navoja po kora ku (0=okomit) Pozitivna vrije dnost – korak obrade boka navoja po jednom boku Negativna vrijedn ost – korak obrade boka navoja naizmjeničan NSP . (Slika ) Aktiviranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa.promjer navoja na završnoj poziciji APP .dubina nav oja (bez predznaka) FAL .001 do 2000 mm) PP3 .7.promjer navoja na drugoj meñupoziciji PO4 završna pozicija (po Zosi) DM4 .3.

. Ciklus se radi u pet radnih prolaza i jednom zavr šnom . PO4. PP1. PP2 i PP3 odreñuju korak navoja dok su svi ostali parametri isti kao u ciklusu 97 Slika Isp unjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer: 93 .Niz navoja počinje uvijek s cilindričnim navojem. Parametri PO1. DM1. Korak je okomit na navoj c kon sta ntnom presjekom strugotine. DM4 odreñuju konturne točke niza navoja. ….

o/min v=150m/min v=150m/min v=150m/min 500 1100 v=150m/min v =150m/mi n 500 94 ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡ . Opis zahvataoperacije Vanjsko tokarenje na Φ20x30 Tokarenj e skošenja 1/45° Vanjs ko odrezivanje. Operacijski list s a redoslijedom operacija i potrebnim alatima te režimima rada dan je u tablici. 3.08 0.3. Izrada vanjskog i unutarnjeg navoja Cycle97 Zadatak: Za vrat i la prema slici napisati program za tokarenje vanjskog i unutarnjeg navoja. 7.1 Broj okret.08 0.bušačka motka za proširiv anje provrta Φ12 na Φ17.29 ( standardni romjer za M20) rovesti kroz 3 reza debljine 2x1mm i zadnji r ez do n ominalnog romjera.29x22 Unutarnje odrezivanje. broj 1.2. vježba 6.s iralno svrdlo Φ12 za bušenje rovrta Φ1 2x30 . Kori stiti funkcije za podrezivanje prije poziva ciklusa za navoj.12.7 koristiti funkciju za konstant nu br zinu rezanja (G97-vidi oglavlje 3.vanjski desni za skidanje slojeva do Φ20 x30 i izradu skošenja te vanjsko odrezi vanje . 6.1 0. oblik D Izrada unut arnjeg n avoja M20 Alat T2 T2 T2 T4 T1 T3 T3 T5 Posmak mm/o 0.5mm i 2x1mm.6.3. • roširivanje rovrta na nominalni romje r Φ17.) • kod oziva ciklusa za navoj roučiti p otrebne parametre i koristiti tablice za standardne navoje u prilogu. P rovjeriti ispravnost programa kroz simulaciju.29x18 i unutarnje odrezivanje .8.n ož za tokarenje unutar njeg navoja M20 • skidanje slojeva materijala na kotu Φ20x30 ro vesti kroz 4 rez a debljine 2x1.nož za izradu vanjskog navoja M2 0x25 . • Red.8.08 0. • za o eracije 1. 2. 5. 8. Kratka uputa za rješenje: za izradu vratila sa vanjskim i unutarnjim navojem pot rebno je koristiti 5 različitih alat a .3.1.05 0. 4. oblik B Izrada vanjskog navoja M20x25 Bušenje r ovrta Φ12x30 Pr oširivanje rovrta Φ17.

Vježba 6. Vanjski navoj Red. 95 unkcije rograma Na omena ¡ ¡ ¢ . br.

br. Unutarnji navoj Red. unkcije rograma Na omena 96 ¡ ¡ ¢ .Vježba 6.

Izgled simulacije za vanjski navoj Izgled simulacije za unutarnji navoj 97 .

referentna površina (površina na kojoj j e nul točka W) SDIS .Ciklus 82 za bušen je rupa sa vremenom čekanja na dnu rupe kod tok arenja <F3> .3.povratna površina (p ovršina na koju se vraća alat) Referent (Absolute) plane Safety distance Final drill ling depth (Absolute) Depth increment RFP .2.12.Cycle 83E .sigurnosno o dstojanje DP .Cik lus 81 za bušenje rupa kod tokarenja <F2> Center drilling . Drilling c entering .1.Ciklus 83 za duboko bušenje rupa kod tokarenja <F4> . (slika ) Grafički prikaz svih parametara aktivira se tipkom i prikazan je na slici Rectra ct (Return) plane RTP .12.2.Ciklus za bu šenje rupa kod tokarenja <F5> 3.površina do koje se buši od referentn e površine Ispunjena tablica je prikazana na slici Isp is u NC programu izgleda : Primjer: 98 ¡ ¡ ¢ ¡ .Ciklus 81 Opis cikl usa počinje sa preglednom tablicom koja sadrži naziv ciklusa i njegove parametre .ukupna dubina bušenja DPR .Deep hole drilling . Ciklusi bušenja (Dee hole drilling) O cija < 4> Dee hole drilling sadrži četir i ciklusa: .Drilling centering .

povratna površina (površina na koju se vraća alat) RFP .Ciklus 82 Opis ciklusa počinje sa preglednom tablicom koja sadrži naziv ciklusa i njegove parametre.površina do koje se buši od referentne površine DTB . Center Drilling .ukupna d ubina bušenja DPR .12.vrijem e čeka nja Ispunjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : 99 .3.referentna površi na (površina na kojoj je nul točka W) SDIS . (slika ) Grafički prikaz svih paramet ara aktivira se tipkom i prikazan je na slici Rectract (Return) plane Referent ( Absolute) plane Safety distance Final drilllin g depth (Absolute) Depth incremen t Dwell time RTP .2.2.sigurnosno odstojanje DP .

Ciklus za duboko bušenje Kod dubokog bušenja rup a svrdlo ne može iz jednog zahvata (ulaza) napraviti ukup nu dubinu provrta. U tablici ciklusa 83 prikazani su potrebn i parametri: Slika Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Final drilllin g depth (Abs) dubina bušenja RTP .3.2.12.p ovršina FDEP FDPR DAM DTB DTS FRF apsolutna relativna vrijednost vrijeme vrijeme d o koje se buši od referentne površine Depth_1.povratna RFP . Potre bno je prekidanje rada i vañenje svrdla zbog izbacivanja strugotine. hlañenja alata i izratka.referentna SDIS DP ukupna površina (površin a u koju se vraća alat) površina (površina u kojoj je nul točka W) sigurnosno odstojanje (u brzom hodu G0) Depth increment Drill depth_1 dubina prvog bušenja (G1) DPR . increment dubina prvog bušenja (korak) Degression smanjenja koraka bušenja Dwell time čekanja na dnu rupe u sekundama Dwell time Feedrate factor Operation izrade rupe čekanja prije nastavka bušenja u sekunda ma faktor varijanta smanjena posmaka kod nastavka bušenja VARI 100 .Primjer: Slika 3. CYCLE 83 .

Ciklus za duboko bušenje Ovaj ciklus dubokog bušenja može bušiti rupe u pra vcu X i Z-osi.apsolutna dubina prvog bušenja (G1) DAM .vrijeme čekanja prije nastavka bušenja u sekundama 101 .referentna površina (površina u kojoj je nul t očka W) DP .ukupna dubina b ušenja FDEP .v rijednost smanjenja kor aka bušenja DTB .4. Prednosti ciklusa su: -nema izbora površina -smj er bušenja se može odr editi -mogu se koristiti bušne motke U tablici ciklusa 83E prikazani su potrebni p arametri: Referent (Absolute) plane Final drillling depth (Abs) Drill depth_1 De gression D well time Dwell time RFP .12. CYCLE 83E .vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama DT S .Grafički prikaz svih parametara aktivira se tipkom i prikazan je na slici Ispunjen a tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer: 3.2.

Ciklus 97 za narezi vanje navoja kod tokarenja <F3> . Thread – ciklusi za izradu navoja Opcija <F5> Thread sadrži četiri ciklu sa: .Ciklus 84 za izradu rupa sa vremen om čekanja na dnu rupe kod tokarenja < F2> . (slika ) R ectract plane Referent plane Safety distance odstojanje RTP .smjer vratila za povrat 102 .Thr ead chaining – Ciklus 98 za narezivanje niz a navoja kod tokarenja <F4> 3.13.With comp chuck .varijanta izrade rupe DIR . apsolute bušenja Depth increment buši od referentne površine DPR .vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama SD R . (Slika ) Aktiviranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa.Thread cutting . With comp.13.Rigid taping .pravac (smjer) bušenj a Ispunjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer: S lika 3.referentna površina SDIS sigurnosno DP ukupna dubi na (površina u koju se vraća al at) Depth. chuck . X=0 Z=1 VARI .površina d o koje se Dwell time Direction of DTB .povratna površina RF P .Operation Direct.Ciklus 840 za izra du navoja kod tokarenja <F1> .Ciklusi 840 urezivanje navoja pomoću stezne glave <F1> Pozivom ciklusa 840 za urezivanje navoja otvara se tablica ciklusa sa njegovim p arametr ima.1.

Urezivanje navoja do odreñene dubine sa programiranom brz inom . 24 z a M24) Thread lead PIT .Stanka na dnu rupe .Dir.001 do 2000 mm) Spindle Directi on for Retraction .smjer vratila po završetku ciklusa Operation ENC .0 –automatska promjena pravca. 4 – lijevo ENCoder .Namještanje prav ca vratila SDAC (slika ) Ispunjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer: 103 . 1 – bez upotrebe enkodera Rad ciklusa navoja na stroju : .korak navoja u nominalnoj vrijednosti (3 za M3.Promjena smjera vrtnje zbog SDR .Odmicanje do povratne površine u brzom hodu .upotreba en kodera Thread lead MPIT . SDAC . 3 – desno.Povratak na sigurn osno odstoja nje .0 – u potreba enkodera.korak navoja u mm (od 0. of rot.Prije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicioniran iznad rupe .Približavan je rupi u br zom hodu .

Točna pozicija vretena .Namještanje pravca vra tila SDAC 104 .površina do koje se buši od DTB vrij eme čekanja na dnu rupe u smjer vratila po završetku korak navoja u nominalnoj Refer ent plane Safety distance Depth.13.povratna površina (površina u RFP .2. (slika) Rectract plane koju se vraća alat) RTP .sigurn osno odstojanje DP . apsolute Depth increment referentne površine Dwel l time sekundama Dir.001 do točna pozicij a v retena u koju Spindle position Speed retr.3 – desno.stop Rad ciklusa navo ja na stroju: .Povratak na sigurnosn o odstojanje . ciklusa SDAC MPIT PIT Thread lead Thread lead 2000 mm) vrijednosti (3 za M3. of rot.3. 5 .Prije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicioniran iznad rupe Približavanje rupi u brzom hodu . (Slika ) Aktivi ranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa. POSS dolazi prije izvršenja ciklusa Speed SST1 SST brzina vretena kod narezivanja brzina povrata Spindle Direction After Cycle . 4 – lijevo. Rigid taping <F2> urezivanje navoja CYCLE 84 Pozivom ciklusa 84 za urezi vanje navoja otvara se tablica ciklusa sa njegovim pa rametrima.Urezivanje navoja do odreñene dubine sa programiran om brzinom .ukupna dubina bušenja DPR . 24 za M24) korak navoja u mm (od 0.referentna površina SDIS .Promjena smjera vrtnje .Stanka na dnu rupe .Odmicanje do povratne površine u b rzom hodu .

Ispunjena tablica je prikazana na slici Ispis u NC programu izgleda : Primjer: S lika 105 .

plava – pomo ćne crte kružnog gibanja Start pokreće se T ipkom simulacija. Simulacija ne prepoznaje tehnološke pogreške kao npr. loše izabrane režime ra da.svijetl o-zelena – putanja vrha oštri ce alata u radnom hodu . Simulacija programa Napisani NC program se može simulirati u 2D ( Simulation ) ili 3D (3D View) kako bi se mogla vidjeti putanja alata (2D) ili putanja alata . simbol alata. 106 . Tipkom Simulation otvar a se prozor za sim ulaciju u 2D koji nam grafički prikazuje aktualnu poziciju koo rdinatnog sustava.14. promjene alata.žuta – reticule. Moguće greške u programu signaliziraju se u prozoru Alarm sa upisanim kodom pogreške. . dubine rezanja i izgled gotovog predmeta (3D). vrijednosti korekcija alata i sl. posmak (feed).3. središnjica itd. Prikazane boje na ekranu znače slijedeće: .tamno zelena – putanja ala ta u brzom hodu . Reset vraća simulaciju na početak a Single p okreće simulaciju blok po blok ( nastavlja se sa Start). Ov im programom testira se sam ispis programa – korektnost ispisa i geometrija puta nje alata. i zumiranje – povećanje /smanjenje prikaza trajektorija putanje alata. status simulacije (Start/Reset/Si ngle). alat (tool). krivi smjer rotacije. Aktiviranje sim ulacije je u operativnom modu Programs te izborom odgovarajućeg N C programa otvar a se novi prozor sa mogućnošću izbora simulacije u 2D ili 3D. postavu sim ulacije (Settings).

Simulaciju ćemo pokazati na primjeru vježbe br. 2D s jenčano ili 3D) te presjek (bez presjeka. gornji polu presjek.Simulacija u 3D kreće aktiviranjem horizontalne funkcijske tipke 3D-View <F5>. te biti postavlj eno na automatiku (ako postoji automatsko stezanje izr atka na stroju). 2. Takoñer u simulaciji možemo prikazati konjić ili ne (Tailstock visibl e) 107 . 3.14. O v a simulacija daje bolju preglednost simulacije sa izgledom korištenih alata i č ešće se koristi. Pogled simulacije – View <F1> omogućuje biranje p ogleda na izradak. 3 sa detaljnim opisom korište nih funkcijskih tipki. (2D. Postavljanje parametara simulacije – Parameter <F3> daje nekoliko mogućnosti: Stezanje izratka – Clamping može prikazati steznu glavu ili ne.1. Vertikalne funkcijske tipk e daju redom slijedeće parametre: 1. donji polu presje k ili puni presjek) Takoñer je moguće mijenjati i veličinu pogleda (mjerilo) od 10 – 100 %. Otvaranjem simulacije 3D-View u prozoru se aktiviraju nov e vertikalne i horizontalne funkcijske tipke.

Ovdje je potrebno unijeti slijedeće koordinate: 108 . Što je veća rezolucija to će biti s porija slika prikaza obrade u 3D.6) No t ool representation – ne prikazuje alat Rezolucija – Reso lution može biti: visoka .prikazuje alat ka o žičani model (slika 9. Definiranje izratk a .MCS / WCS position prikazuje simulaciju od strojne nul točke il i radne nul točke izratka.Prikaz alata – Tool presentation može biti: Volume model – prikazuje alat kao trodimen zionalno tijelo – volumen – najbolji p rikaz alata Transparent volume model – prikazuj e alat prozirnim i može sa stalno vidjeti iza alata Wire model .otvara prozor sa skicom sirovog izratk a (sirovca) i karakt erističnim dimenzijama. Brzine simulacije rezanja – Cutting odreñuje brzinu simulac ije – što je brzina manja prikaz je realističniji.High. Najbolji prikaz simulacije je u 2D sa prikazom alata u Volume model-u. srednja – Medium niska . ali duže traje.Workpiece <F5> .Low. 3. Opći parametri – General omogućuju postavljenje: • Otk rivanje kolizije (sudara) – Colision detection – koja prikazuje: Koliziju alata i iz ratka u brzom hodu Kol iziju alata i stezne glave (škripca) Koliziju dijelova alat a koji ne režu materi jal s izratkom ili steznom glavom (škripcem kod glodanja) • • Pozi cije od nul to čke .

Neka naš sirovac ima koordinate kao na slijedećoj s lici.uda ljenost od nul točke izratka W (A) do čela izratka (sirovca) – npr.• • • • • Z .udaljenost od čela izratka (sirovca) do čela čel justi amerikanera – npr. U ovom slučaju funkcija G54 ima koordinatu Z130 (Parametar – Workoffset) a o stale kote su kao na slici. naš sirovac dužine 80 mm a želimo nul točku W prebaciti direktno na čel o izrat ka. 50 mm ( to je pomoćna točk a A) udaljen ost od točke W ( A ) do početne površine izratka – npr. 71 mm – ovom kotom i funkcijom TRANS Z70 prebaci li smo točku W na čelo izratka – 1 mm je dod atak za obradu koji smo skinuli čeonim toka renjem promjer izratka – npr. 55 m m – ova kota nam kazuje koliko duboko je sirovac u čelju stima amerikanera Simulaciju smo mogli provesti i sa drugačijom postavom kota siro vca. 0 mm – ova n am kota kazuje da se pomoćna točka A nalazi na početnoj površini izratka Z . Analizirajmo te koordin ate i utvrdimo eventualne nepravilnosti u kotiranj u ! 109 . 30 mm Z . Neka je npr .udaljenost nul točke izratka W od strojne nul točke M ( to je koordinata odr funkcijom G54 iz Parametar – Workoffset) – npr.

što bi značilo da je izradak dug 1 00mm a točka W bi se nalazila na početnoj površini izratka pa bi sa funkcijom TRANS mo gli prebaciti točku W na čelo izratka. Ovim primjerom po kazali smo da je itekako važno postaviti ispravne koordinate za pravilno provoñenje simulacije.2. Kod upisivanja vrijednosti ovih k oordinata treba voditi računa da li je izabrana funkcija MCS ili WCS position. Definiranje alata .prozor u prozor za ureñivanje NC p rograma kako bi se napravile potrebne korekcije. Pokretanje simulacije NC progra ma – Start simulaciju NC programa. Prva slika predstavlja tab licu odabira alata kod CNC tokarilice EMCO Turn55 a dr uga kod EMCO Turn105. Horizontalne funkcijske tipke • • Ureñivanje NC programa – Edit <F1> vraća 3D .14. Po odabiru svih potrebnih alata kod izabranog programa potrebno je potvrditi oda bir funkcijskom tipkom OK. 80 što znači da je izradak 20 mm duboko u čeljustima amerikanera. U držač sa parnim brojevima ubacuj emo alate za vanjska tokarenja a alati za unuta rnja tokarenja i bušenja imaju nep aran broj. 3. promjera 22mm i da vir i 110 mm van površine čeljusti amerikanera a položaj nul točke je 10mm ispred če ljusti što ije dobro.Tools <F6> omo gućuje odreñivanje alata koji će obrañivati predmet Tipkama odaberi alat – Take tool <F4> ili obriši alat Remove tool <F5> dodjeljuj e se alat pojedinom držaču alata (Toolholde r) u revolverskoj glavi . Uočim o da je kod druge tokarilice puno veći izbor alata. Morali bi promijeni ti i koordinatu 110 na np r. <F5> pokreće kontinuiranu 110 .Iz analize koordinata vidimo da je naš izradak dug 150mm. Ispravnije je da je koordinata 50 = 0. 4.

Prikaz simulacije vježbe br.3.• • Poništavanje simulacija NC programa – Reset <F6> zaustavlja NC program i vraća g a na početni blok kako bi se ponovo. od početka. mogao simulirati. Blok po blok prikaziva nje NC programa – Single <F7> pokreće simulaciju NC programa i izvršava ju postepeno k ako se pritišće tipka Start. Poravnavanje čela Uzdužna to karenja – skidanje slojeva prema planu rezanja (vidi sliku na strani x ) Konturno – završno tokarenje (ovdje smo koristili funkciju korekcije polumjerom alata – G 41) 1 11 . .

Znači da ukupno – teoretski – postoji deset razina potprogramiranja ( vidi donju sliku! ) Sl. Pišu se inkrementalno a završavaju sa funkcijom M17.potprograma.15. Potprogrami Potprogrami su dijelovi glavnog programa koji se moraju više put a ponoviti. Opoziv izvršenj a potprograma je samo naredbom MCALL. Potprogrami se pišu u posebnim blokovima (Progra ms / Subprograms) i imaju svoja imena po kojima ih se poziva a takoñer i broj izvr šenja potprograma ( P ). profilni utor ) potprogramom se isprogramira jedna operacija i po potrebi se po zove više puta u glavnom programu.x Grafički prikaz korištenja potprograma Veća primjena potprograma j e kod glodanja pa ćemo to tamo podrobnije objasniti. Ukol iko imamo na izratku više istovrsnih ( jednakih) operacija ( npr. Tada će se izvrša vati iza svakog bloka (NC programs ke rečenice) glavnog programa. Y10 pozvan je potprogram PERO koji će se izv r šiti 5 puta (P5) Koristeći naredbu P svaki potprogram se može izvršiti više puta (maksim alno 99 puta). Potprogram se može pozvati i na redbom MCALL + ime. Sl. Na taj način ubrzava se programiranje jer se potp rogram piše samo jednom a možemo ga primijeniti po volji više puta ne samo na jednom i zratk u već i na drugim dijelovima. Struktura poziva potprograma Moguće je pozvati do 9 nivoa potprograma. Pr imje r: U 150-toj naredbi na poziciji X10. Ciklusi s e smatraju jednom vrstom potprograma i njih je moguće pozvati i u devetom nivou po tprograma. x Nivoi potprograma 112 .3.

1. Zašto smo u bloku N90-N100 stavili funkciju G42? 4.7.15. nacrtati (skicirati) izr adak sa potrebnim kotama te odgovoriti na slijedeća pitanja: 1. Izrada potprograma Zadatak: Za izradak prema slici kod kojega je n apravljen program i izvršena simulacija. Zašto smo poslije poziva potprograma stavili funkcij u G90? 1 13 .3. Vj. Što znači funkcija G96 u bloku N40? 3. nakon analize. Koliko ima alata u programu i kako se zovu? 2. U kojem bloku smo pozvali funkciju pot program a i kako se zove? 5.

Grafički prikaz prog ramiranih elemenata 3. Programiranje slobodnih kontura (Free contour programming) U ovom modu mog uće je nacrtati konturu izratka. Aktiviranjem opcije Support – New contour otvar a se prozor sa slike Prozor je po dijeljen u tri područja 1. i po hraniti je kao p otprogram (Subprogram) te je po potrebi pozvati i ugraditi u gla vni program.16. Ak o je kontura nacrtana nije potrebno posebno pisati potprogram kon ture jer je on automatski napisan samim crtanjem. koja mora imati svoj naziv. 114 . P rimjer crtanja slobodne konture Zadatak: Potrebno je nacrtati konturu prema sli ci u Free contuor modu i izvršiti simulaciju izrade.3. Prozor za programiranje 1 2 3 Aktiviranjem tipke «info» prikazuje se grafički aktivna programirana vrijednost. Ovaj mod se najviše primjenjuj e kod ciklusa t okarenja konture ( Stock removal). Programirani elementi konture 2.

Ona se može preprogramirat i (dodijeliti nove koordinate X i Y) dvostrukim «klikom» na tipku miša. Prozor z a programiranje nudi i izbor radne površine G17. Odabirom Starting point X i Y koord inate startne pozicije te njih ovim potvrñivanjem Accept element <F8>.nastavi <F6> Abort . To je obično ishodište koordinatnog sustava i točka na sredi šnjici sa čeone strane izratka. Vrijednosti koordinata se upisuju u apsolutnom i znosu (G90). Vertikal nim funkcijskim tipkama odreñujemo smjer crt anja slijedećeg elementa: Straight verticaly . a DIAMOFF daje koordinate u radijusima.pravocrtn o horizontalno <F3> Straight any .pravocrtno vertikalno <F2> Straight horizontaly .poništi <F7> Accept . U prozor Free input upisujemo proiz voljno željene podatke kao npr. Takoñer se odreñuje i način prilaza startnoj točki sa G0 ili G1.prihvati <F8> Crtanje vertikalne crte – Straight vertical Crtamo vertikal nu crtu dužine 20 mm. otvara se novi prozor koji nam omogućuje dal jnje crtanje.Odreñivanje početne točke (Starting point) Najprije se odreñuje početna točka od akle kreće tanje. G18 ili G1 9. Za vrijeme prijelaza na slijedeći element možemo izabrati opciju skošenja ili c rte zaobljenja postojeće (Chamfer/radius/undercut FS …. Kod tokarenja ravni na crtanja je G18.1mm) 115 . posmak i sl.k ružnice <F5> Continue . U prvom dijelu prozora dodan je element Start Point (SP) koji defi nira startnu točku.pravocrtno bilo gdje (kosine) <F4> Circle . Opcijom DIAMON upisujemo koordinate po X osi u promjerima.

Koordinat e središnje točke luka (K. 116 . Prihvaćanjem ove kote (Accept element) automatski se crta skošenje od 1/45 mm. X20 Crtanje kružnice – luka -Circle Ko d crtanja kružnog luka potrebno je unijeti koo rdinate radijusa luka R12. I) se automatsk i proračunaju. X30. Postojeća kontura može se mijenjati (modificirat i) sa f unkcijskom tipkom Recompile. Grafički prikaz funkcije vidi se u novom prozoru po aktiviranju tipke «info» Kontura se završava sa funkcijskom tipkom Accept element a tipkom Accept vraćamo se ponovo u editor za crtanje. Za vrijeme ovog procesa kursor editora mora biti po zicioniran unutar konture. Ukoliko luk nije pravil no orijentiran popravljamo ga funkcijskom t ipkom Alternative (promjena smjera ro tacije) Dialog select i prihvaćamo sa Dialog accept.Crtanje horizontalne crte – Straight horizontal Horizontalna crta završava sa to čkom Z-10 mm. Skošenje smo mogli nacrtati i opcijom Straight any (kosa crta) nako n vertikal ne crte dužine 18 i koordinate slijedeće točke Z-1. te koord inate konačne točke luka Z-20.

Straight Anywere u pro zoru progr amiranih elemenata konture. X i Y koordinate se upi s uju u apsolutnoj vrijednosti. Moguće je upisivanje inkrementnih vrijednost nako n aktiviranja tipke Alternative <F2>. Automatski se ispisuje vrijednost kuta 1. Mogućnosti su: F S – zak ošenje ili R – radijus. Tr ans to next element je opcija prijelaza na slijedeći element.znači d a je pisa n za potprograme. 117 .Kosa crta – Straight any . Pojavljuje se element SA . Zatvaranjem crtanja konture (Close) možemo vidjeti isp is potprograma konture.Odabirom <F4> crta se kosina. Free contour završava sa naredbom M17 . Grafički prikaz funkcije vidi se u novom prozoru po ak tiviranju tipke «info» Po završenom programiranju u Free contour opciji dobiva se goto va kontura po koj oj će ići obrada (slika). Brisanjem naredbe M17 može se koristiti kao dio glavno g progra ma.

Stockrem1) napisati program i u funkciji S t ock removal (Cycle95) napisati naziv potprograma (kont1) i tražene parametre kon ture.Da bi nacrtanu konturu simulirali moramo otvoriti novi program (Workpeace/Progra m editor) . 118 .dati naziv programu (npr.

Ovim problem om mjerenja i podešavanja alata u revolversku glavu bavi se posebna služba pri tehničk oj pripremi proizvodnje.17. spiralno svrdlo ) dužina alata unosi se pod L3. kako smo već vid jeli. Brojevi u zag radi odnose se na tokarilice sa položaj em alata odozdo (sa prednje strane izratka ). udaljenost vrha alata po osi Z do točke N (L2) i kod bušački h alata (npr. L2 U ovisnosti o tipu alata ( bušački al ati ili alati za tokarenje ) mora se unijet i u memorijsko mjesto alata i položaj vrha oštrice u odnosu na izradak (Cutter p osition – vidi stranicu x).broj korekcije alat a – mjesto u memoriji gdje se nal aze podaci o korekciji alata (korekcije dužine alata L1. L2. L3 – radijus alata…) Za m jerenje korekcije alata mjerodavna je ref erentna nul točka N koja se kod većine CNC tokarilica nalazi na čelu revolverske glave na diobenom promjeru. za poziv potre bnog alata sa njegovim mjerama – korekcijama vrši se pomoću funkcija : T1…32000 – broj ala ta u revolverskoj glavi D1…9 . Komande u programu. Kao što smo rekli mjeri se vrh oštrice alata po osi X (L1) do točke N.3. Da nemamo ove podatke o alatima došlo bi do sudara alata sa izratkom jer su alat i različite dužine i oblika a u programu se prati samo vrh oštrice alata. (vidi sliku x) L1 Podaci o radijusu zaobljenja vrha alata važni su kada se ko risti funkcija kompen zacije alata G41/G42. Tipovi bušačkih alata Tipovi alata za tokarenje 200 – spiralno svrdlo (twist drill) 500 – nož za grubo tokarenje 205 – čvrsto sv rdlo (solid drill) (roughing tool) 210 – buša motka (boring bar) 510 – nož za fino tokarenje 220 – zabušivač (center drill) (finishing tool) 230 – konusni up uštač (countersink) 520 – nož za urezivanje 231 – konusno svrdlo (co nterbore) ( cut in tool) 240 – ureznik za normalne navoje (tap for regular threads ) 530 – no ž za odsijecanje 241 – ureznik za fine navoje (tap for fine threads) (cut-o ff to ol) 242 – ureznik za Withworthove navoje 540 – nož za narezivanje navoja (thread tool) 250 – razvrtač (reamer) 119 . Korekcije alata / Mjerenje alata Korekcije alata i unošenje mjera alata u me morijsko mjesto računala je vrlo bitno za pravilno izvršenje obrade na samom s troju .

Radno područje PARAME TER na stranici X. Grubi prikaz unošenja korekcija alata Sve vrijednosti o odreñenom alatu upis uju se u bazu podataka za odabrani alat T pod Parameter. tj.17.3. 120 . tj. Kod glodanja važna je sa mo korekcija po visini alata.7. veliči na ZPF. radijalna udaljenost vrha oštrice do re ferentne točke F(N) po osi X i ZPF. aksijalna udaljenost vrha alata do točke F(N) po Z osi. Tool offset. Detaljni o pis odreñenih parametara alata kao i opis vertikalnih funkcijskih tipki možete naći u poglavlju 1.1. Mjerenje alata Pos toje dvije osnovne metode mjerenja alata: 1.17. tj. Metoda mjerenja pomoću optičkog ureñaja Osnovne mjerne veličine alata su kod tokarenja X PF.2. 3. Metoda do dira (Stratch method) 2.

odmaknemo revolversku glavu od izratka i pozovemo prvi alat koji ćemo mjerit i (npr.2.1. 7. učvr stimo izradak u steznu g lavu sa obrañenim čelom i točno izmjerenim promjerom 2. Prethodno se mora referentna toč ka alata N(F) dovesti u točku W (čelo izratka). 5. desni nož za fino tokarenje) – alat zarotiramo u poziciju izrade pomoću tipke za rotiranje revolverske glave na upravljačkoj jedinici stroja. 121 . dovedim o vrh alata na čelo izratka. pozovemo regis tar ala ta ( radno područje Parameter/ Tool offset) i izaberemo željeni alat i ko rekciju sa funkcijskim tipkama «T no. Pri tome izra dak miruje. točke F prema vrhu alata pa ako je smjer prema negativnoj osi korekcij a je negativna i obrnuto. doved emo čelo revolversk e glave na čelo izratka čime se točka F dovodi u točku W po Z osi. pri čemu se mogu proračunati tražene kore kcije u po osi X (L1= XPF) i po osi Z (L2=ZPF). očitamo i zabilježimo aktualnu Z poziciju (npr. za bušačke alate postavmo kurso r na Geometry L3. D no.3. 3. ubacimo papir. Vidi slike! Smjer korekcije dobi je se pogle dom od ref. 6. Redoslijed rada mjerenja alata kod metode dodira 1. Primičemo čelo revolverske glave do izrat ka dok papir ne zapne. Metoda dodira (Stratch method) Ova metoda bazira se na dodiru izratka poznatog promjera vrhom oštrice alata.».17. za alate za tokarenje na Geometry L2. reduciramo posmak. 120 = 40+8 0) 4. U JOG modu reduciramo posmak na 1% a izmeñu izratka i diska revolver ske glave ubacujemo list papira.

u okvi ru «Reference dimensions» post avimo os na X. namjestimo o ptički ureñaj u rad ni prostor stroja tako da možemo izmjeriti mjerne točke vrha etalona i mjernih a lata ( vrh optičke cijevi je udaljen od vrha etalona cca 80 mm). 3. pomaknemo vrh alata na vanjski promjer izratka. učv rstimo et alon u poziciju 1 revolverske glave (dužina etalona za TURN 55 iznosi 30 mm.Z′ (vidi sliku). Objekti u optici su zrcalne slike u osima X i Z. 14. zarotiramo slijedeći alat u poziciju m erenja.«Tooloffset» . zarotiramo revolversku glavu sa etalonom u položaj z a mjerenje. kut čišćenja. 5. 17. pritisnemo tipku «Determine compensation». unesimo vrijednost iz točke 3 kao «Reference value». izaberemo T i D broj i po novimo mjerenje od koraka 5. 9.848mm 1. prenesemo vrijednost korekcije u polje X (L1) pritiskom na ti pku «Calculation» i «OK». poziciju vrha oštric e…) 18. ubacimo papir. On je različit za razli čite strojeve.324 mm Z′=214. 13. 4. za alate za tokarenje postavimo kursor na Geometry L1. unesimo u okvir za di jalog Tool offset preostale podatke (radijus. reducira mo posmak. 16. 15. prenesemo kor ekciju u polje L2 (os Z) pritiskom na tipku «Calculacion» ( Includ e) i «OK» čime računalo roračuna vrijednost korekcije ( npr. Ref. Redoslijed rada mjerenja alata sa optičkim ureñajem Ovo je češći i pre cizni ji način mjerenja pomoću posebnog optičkog ureñaja. 11.8. Za mjerenje se koristi poseban etalon (re ference tool) čiji se vrh dovodi u središte koordinatnog sustava. 120 – 135.2. Koordina te vrha etalona su X′. vdje je izbjegnut dodir alata sa izratkom a sam alat se vidi u u većanom mjerilu ( zrcalna slika alata). U principu ovo je isti način mjerenj a kao i metoda dodira.13 = -15 . 10. Poz.«Determine compensa» unijeti u X i Z referentn vrijednosti aktualne pozicije vrha etalona (Z vrijednost = dužina etalona ). i tako za sve ala te. namjestimo vrh etalona u ishodište koordinatnog sustava opt ike ( reduciramo posmak pomoću preklopnika za posmak upravljačke jedinice).13) 12.2. a z a TURN 105 iznosi 22 mm) 3. u menu-u «Parameter» . Alata npr. unesimo promjer izratka kao ref erentnu vrijednost ( Referenc e value = 40). X′=5. 122 . u okviru «Reference dimensions» postavi mo os na Z.17. 2.

reduci r ati posmak). Da bi s e mogao izabrati program mora to biti omogućeno funkcijskom tipkom ALTE R ENABLE i znakom X uz program (3). s vi pokretni dijelovi (npr. Ime programa pojavit će se u desnom gornjem prozoru (2 ).) uklonjeni iz radnog prosto ra kako bi se izbjegao mogu ći sudar. 8. umetnuti papir ispod alata. popravljanja eventualnih gre šaka u samom prog ramu i podešavanja alata u revolversku glavu sa unošenjem u rač unalo stroja potrebnih korekcija alata. Izbor programa za rad na stroju Horizontalnom f unkcijskim tipkom Prog ram ulazimo u radno područje rada sa programima.Z. simulacije. pozovemo registar alata «Tooloffset» (npr. Izaberemo že ljeni program koji želimo izraditi na stroju Workpeaces/Part programs/Subprograms… o značimo željeni program i otvorimo ga (PROGRAM OVERVIEW). Vidi d onje slike! 2 1 4 3 5 123 . Postoje odreñeni p reduvjeti da bi se moglo raditi na stroju: • Nul točka iz ratka W – mora se izmjeriti i unijeti u računalo (Parameter/Workoffset/ G54-G57) • Alati – korišteni alati iz progra ma moraju se izmjeriti i unijeti u registar alata (Tooloffset). 3. • Referentna točka R – mora se doći u referentnu točku po svim osima kako bi se uspostavio sustav mjerenja . Alati moraju bit i u odgovarajućim položaju u revolverskoj gl avi prema tehnologiji. pristupa se izradi predmeta na samom str oju. k ljučevi za stezanje i sl. 7. • Alarm – nijedan signal alarma ne smije biti aktivan 1. U prozoru «Determine compensa» izaberemo osi X.6. zarotiramo revolversku glavu i namjestimo vrh prvog mjerenog alata (npr. vrata stroja zatvorena.T2) u ishodište koordinatnog sustava optike ( JOG.18. Prelaskom u radno područje stroja MACHINE i u AUTO mo d (4) pojavit će se izabrani program u donjem lijevom prozoru ekrana (5).Z i pritisnem o «Includ e». Puštanje stroja u rad To je zadnja faza u progr amiranju. izradak sigurno stegnut u amerikaner. učvrstimo slijedeći alat u revolversku glavu i ponovimo mjerenja kao kod pretho dnog alata. Nakon izrade samog programa . te pritisnemo vertikalnu t ipku PROGRA M SELECTION(1). • Stroj – mora biti spreman z a operaciju.T2 D1) i pozicioniram o ku rsor na os X.

zaustavljanje programa izabrati program za rad na stroju uključiti u radnom području Machine automatski mod (Automatic mode) pritisnuti tipku Start n a upravljačkoj jedinici zaustaviti program sa tipkom Stop.Fe edrate override to 0% .DRAY – Dray run feedrate – pr ogramska funkcija za testiranje prog rama bez stegnutog izratka.preklopnik za posmak je na 0% .PRT – progra ano testiranje bez pomaka osi 124 .G3.SBL1 (SBL2) – zausta vljanje izrade nakon svakog pojedinačnog bloka.G33… ) izvršit će se sa postavljenim posmakom u Dray run –u. ponovno pokretanje sa Start . Vreteno se ne okreće.DRF – dodatni inkrem entalni pomak nul točke pomoću elektroničnog ručnog kotača . Svi blokovi sa programiranim posmakom (G1.3.Read in enable missing – aktu alni blok se još ne izvršava zbog promjene alata i sl.izabrati željenu funkc iju sa tipkama kursora gore-dolje na adresno numeričkoj upravljačkoj jedinici aktivirati (deaktivirati) iza branu funkciju sa tipkom .Alarm active with stop – alarm zaustavl ja izvoñenje progr ama . . . ROV – brzi hod se preskače (override) . Pokretanje. ponovno pok retanje sa Start .Block search active – svi blokovi će se prvo simuli tati a tek od označen og bloka počet će strojna izrada (Block search – istraživan je bloka – omogućava pokretanje programa unaprijed do potrebnog bloka i strojni nastavak) 4. nastavak izrade sa Start .SKIP – Skip block – kada je uključena ova funkcija svi blok ovi koji su označeni neće se izvršiti kod izr ade programa .M0/M01 active – programirano zaustavljanje izvoñenja programa . nastaviti sa Start prek inuti program sa Reset Moguće poruke kod pokretanja programa .Emergency stop acti ve – pritisnuta crven a sigurnosna sklopka .M01 – pro gramirano zausta vljanje sa aktivnom funkcijom M01.Feedrate enable missing – a k tualni blok se ne izvršava jer nije još postignuta programirana brzina i sl. nastavljanje sa Start.Nc block in corect – progr amska greška .G2.Block ended in SBL mode – završena izrada bloka u p ojedinačno m blok modu .NC stop active – program se z austavl ja sa tipkom Stop a ponovno pokreće sa Start . Kontrola programa pritisnuti tipku PROGRAM CONTROL . Dwel ti me active – izvršenje programa je zaustavljeno zbog programiranog vremena čekanja .

Režimi rada za Al . kao i kod CNC tokari lice. čime se čuvaju alati od troše ja. već isključivo služi za vježbanje. kao i za ostale materijale. 4.4. ne radi sa čeličnim materijalima. Karakteristike školske CNC glodalice EMCO PC MILL 55 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 125 .1. Zato se i ovdje. PROGRAMIRANJE CNC GLODALICE Programiranje ćemo uvježbavati na školskoj CNC gl odali ci EMCO PC MILL 55. To je najmanja glodalica koja nije predviñena za proizv odnju . već je materijal izratka aluminij. mog u se pronaći u dodatku ovog udžbenika.

1 – zaštitni poklopac EM 2 – električni dio stroja 3 – glavna sigurnosna sklopka 4 – ručica učvršćenje alata 5 – vretenište stroja za prihvat alata 6 – škrip ac za učvršćenje izratka o osi Y 8 – klizač po osi Z 9 – radni stol ( os X ) 10 – koračni ist osmjerni motor po X o si 11 – zaštitna vrata protiv strugotine Tehnički podaci stroja EMCO Mill 55 Radni pro stor Uzdužni pomak ( X-os) Poprečni pomak (Y-os) Vertikalni pomak (Z-os ) Efektivni pomak po visini (Z-os) Udaljenost čela vretena po visini (vertikalno glodanje) Uda ljenost čela vretena (horizontalno glodanje) Radni stol glodalice Površina radnog st ola (Lx D) Maksimalno opterećenje radnog stola Širina 2 T. te sintetičke materijale (plastika) nalaze se u tablicama u Prilogu na kraju knjige. C.5 0-2000 2000 800/800/1000 840x865x816 160 7 0 Pre oručeni r ežimi rada za Aluminij. Motor (asinhr oni) Snaga motora Nominalna brzina motora Raspon brzine Maksimalni okretni momen t Maksimalni promjer bušenja u Al u Maksimalni promjer navoja u Al -u Posmični motori Koračna rezolucija Radni posmak u X/Y/Z osi Brzi hod Maksimalna posmična sila u X/Y/Z Dimenzije stroja . težina ukup na dužina x ukupna širina x ukupna vi sina ukupna težina stroja Buka na stroju mm mm m m mm mm mm mm kg mm mm mm 190 125 190 120 30-220 82-272 420x125 10 11 90 Φ35 Kugličn i valjni ručno 60 mm W o/min o/min Nm mm mm µm mm/min mm/min N mm kg dB 500/700 1400 100-3500 8 Φ10 M6x15 0.uto ra Razmak T-utora Gla vno vreteno Promjer ležaja vretena Vrsta ležaja Učvršćenje alata Raspon čeljusti strojnog š pca Pogon glavnog vretena A. 126 ¡ .

Popis glavnih funkcija – G funkcije Naziv funkcije G0 G1 G2 G3 G4 G9 G17 G 18 G19 G25 G26 G33 G331 G332 G40 G41 G42 G 53 G54-G57 G60 G63 G64 G70 G71 G90 G9 1 G94 G95 G96 G97 G110 G111 G112 G147 G148 G247 G248 G347 G348 G450/G451 Opis fu nkcije – značenje funkcije Brzi hod Radni hod Kružno gibanje u smislu kaz aljke na sat u Kružno gibanje suprotno kazaljci na satu Vrijeme zastoja Zaustavlj anje vretena – ne modalno Izbor radne površine .pol postavljen u zadnjoj točki u koju je st igao alat Polarna koordinata – pol postavljen u točku W ? Polarna koordinata – p ol postavljen relativno u odnosu na z adnji pol Prilaz alata prema predmetu pravo crtno Odmicanje alata od predmeta pr avocrtno Prilaz alata prema predmetu sa radi jusom od četvrtine kružnice Odmicanje a lata od predmeta sa radijusom od četvrtin e kružnice Prilaz alata predmetu sa radiju som od pola kružnice Odmicanje alata o d predmeta sa radijusom od pola kružnice Pril aženje i odmicanje alata oko kontur ne točke 127 .XY Izbor radne površine . vretena Nare zivanje navoja sa konstantnim korakom Urezivanje navoja Urezivanje navoja – povr atno gibanje Isključe nje kompenzacije radijusa alata Lijeva kompenzacija radijus a alata Desna kompen zacija radijusa alata Isključenje pomaka nul točke Postavlja nje – pomak nul točke Zaust avljanje vretena .4. 1.2.XZ Iz bor radne površine YZ Minimalno programirani radni prostor/broj okretaja radno g vretena Maksimaln o programirani radni prostor/ broj okretaja rad.modalno Urezivanje navoja bez sink ronizacije Mod izrade kont ure Mjerni sustav u inčima Mjerni sustav u milimetrima Apsolutni mjerni sustav Ink rementalni mjerni sustav Posmak u mm/min (inch/min) Posmak u mm/o (inch/o) Konst antna brzina rezanja uključena Konstantna brzina rez anja isključena Polarna koordin ata .

3. Pomoćne funkcije – M funkcije Naziv funkcije M0 M1 M2 M3 M4 M5 M6 M8 M9 M 10 M11 M17 M25 M26 M27 M30 M70 M71 M72 Opis funkcije – značenje funkcije Program irano zaustavljanje/stop Optimalni stop Kraj programa Rotacija vretena udesno ( u smis lu kazaljke na satu) Rotacija vretena u lijevo ( u smislu suprotno kazaljc i na satu) Zaustavljanje vretena Izmjena alata Uključenje rashladnog sredstva Is ključenj e rashladnog sredstva Uključenje diobene glave Isključenje diobene glave Kraj potpro grama Otvaranje čeljusti škripca Zatvaranje čeljusti škripca Zakreta nje diobene glave K raj programa Pozicioniranje glavnog vretena Automatsko zatvar anje vrata Automat sko otvaranje vrata 4. Ciklusi CIKLUS Cycle 71 Cycle 72 Cycle 81 Cycle 82 Cy cle 83 Cycle 84 Cycl e 840 Cycle 85 Cycle 86 Cycle 87 Cycle 88 Cycle 89 Cycle 90 HOLES 1 HOLES 2 LONG HOLE POCKET 1 POCKET 2 POCKET 3 POCKET 4 SLOT 1 SLOT 2 ZNAČE NJE CIKLUSA Face mil ling – Čeono glodanje Contour milling – Konturno glodanje Drillin g . Counterboring – Bušenje sa zastojem Deep hole dri lling – Duboko bušenje Rigid tapping – Urezivanje navoja Urezivanje sa kompenzacijom s tezne glave Borring 1 – bušenje bušačkom motkom Borring 2 Borring 3 Borring 4 B orring 5 Thread cutting – narezivanje navoja Row of hole with MCALL – bušenje u redu sa MCALL Circle of holes with MCALL – bušenje provrta po kružnici Longholes on a circle – duboki provrti na kružnici Rectangular pocket – pravokutni džep C ircular pocket – kružni džep Rec angular pocket – pravokutni džep Circular pocke t – kružni džep Slots on a circle – utori n kružnici Circular slots – utori na obodnici kružnice 128 .Centering – Obično bušenje Drillling.2.2.2.4.

gibanje po pravcu G1 X… Y… gibanje u ravnini .polarni kut RP – Radius Polar .li nearno (pravocrtno) gibanje u radom hodu Koristi se kada vršimo o bradu. Linearna gibanja G0 i G01 G0 ili G00 .posmak 129 . tj.gibanje u ravnini G0 X… Y… Z… .gibanje u prostoru ili u polarnom sustavu: G0 AP… RP… AP – Angle Polar . Može biti zada no u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G1 X… . ulazi mo alatom u materijal.3.polarni radijus G1 ili G01 . M ože biti zadano u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G0 X… .giba nje u prostoru G1 X… Y… Z… ili u polarnom sustavu kao. G 1 AP… RP… AP – Angle Polar .4.linearno (pravocrtno) gibanje u brzo m hodu. Time se sprečava sudar alata i izratka. sigurnosne ravnine. Alata se giba linearno (pravocrtno) sa ra dnim posmakom k oji je desetak puta manji od posmaka u brzom hodu. Koristi se kada se nalazimo sa alatom izvan radnog predmeta u pozitivno j osi Z i iznad tzv.polar i kut RP – Radius Polar – polarni radijus Kod naredbe G1 u istom bloku može se ako je potrebno upisati i F .gibanje po prav cu G 0 X… Y… .

Zaobljenje će se biti umetnuto nakon bloka u k ojem je napisano.1. Napisati pr ogram izrade i simulirati program. Uvijek se nalazi u G17 ravnini.Kod naredbe za pravocrtno gibanje G0 ili G1 moguće je umetnuti zakošenje ili zao blj enje. Umetnuti će se u konturi ugla sa tangencijalnim spojem. 130 . vježba 1.3 . Predvidjeti pravilne režime ra da za Al u ovisn osti o debljini rezanja i promjeru alata. Uvijek se n alazi u G17 ravnini. Zaobl jenje će se umetati kod svih slijedećih kontura d ok se ne poništi naredbom RNDM=0 4. Linearna gibanja G0 i G1 Zadatak: Načiniti plan rezanja za čeon o glodan je ploče dimenzije 100x60x20 mm i bušenje 3 provrta prema tehničkom crte žu. Umetnuti će se simetrično u konturi ugla. Naredbe: G1 X… Y… CHF… G1 X… Y… CHR… G1 X… Y… RND… Zakošenje će biti um etnuto nakon em je napisano. U ovom primjeru ćemo d etaljnije objasni ti sam postupak izrade tehničke dokumentacije i pisanja program a.

4. Sve karakteristične toč ke promjene putanje alata moraju se iskotirati. Takoñer se izabiru potreb ni alati za obradu pojedine op eracije kao i režimi rada. Neka naš plan rezanja izgleda kao na s lici 4. U planu se osim putanje promjene alata u karakterističnim točka ma uc rtavaju i nul točka izratka W ( polažaj točke W odreñujemo sami na osnovu zadani h kota i izgleda izratka ) kao i točka promjene alata B. broj 10. Red. kako smo naučili. poravnat ćemo čelo i izraditi utor 20x2 x60. 40. bušenje) nije potrebno cr tati plan rez anja jer se to vidi na tehničkom crtežu. Nul točka promjene alat a može se i ispustiti ali je poželjno da se i ona definira. opisuju se operacije. Plan rezanja nam grafič ki prikazuje putanje alta pri obr adi pojedine operacije. U operacijskom listu. 131 .2. Opis z ahvataoperacije Stezanje izratka u strojni škripac Čeono glodanje Glodanje utora 20x2 x60 Bušenje 3xφ6 Alat Posmak mm/min F 70 30 400 Broj okretaja o/min S 350 350 2400 škripac Čeono glodalo T01 T01 Spiralno svrdlo φ6 T02 Režimi rada uzeti su za Al iz tablica u prilogu ( provjeriti izbor reži ma za S i F ). 30. PLAN REZANJA – Poravnavanje čela i izrada utora Nakon što smo izradili operacijs ki list pristupamo razradi plana rezanja.Rješenje: Iz analize tehničkog crteža zaključujemo da će nam biti potrebno 2 ala ta. tj. U planu se takoñer o dreñuje sig urnosna ravnina SR koja odreñuje vrstu gibanja (G0 ili G01). Za jedno stavne opera cije gdje su vidljive promjene alata (npr. a drugim al atom T02 – spiralnim svrdlom φ6 izbušit ćemo 3 provrta. red oslijed zahvata na izratku od početka do kraja obrade. 20. Prvi kor ak je izrada tehničke dok umentacije od koje je najvažnija operacijski list i pla n rezanja. Prvim alatom T01čeonim glodalom φ40.

Ispis programa u simulaciji Zadatak 1. Analizirati sliku 3D View /Workpiece i dimenzije izr atka i odgovoriti gdje se nalazi točka W? Što znači funkcija TRANS? 132 . Zadatak 2. Na temelju ispisa analizirati pojedine bl okove što znače i upisati de taljno u obrascu Ispis Programa pod napomenom značenje po jedinih blokova.

Vježba 1. Linearna gibanja . br. 10 Funkcije programa G54 Napo mena Pomak nul točke na čelo nepomične čeljusti škripca 133 .Ispis programa Red.

Kružna gibanja G2 / G3 G2 kružno gibanje u radnom hodu u smjeru kazaljke na sat u G3 kružno gibanje u ra dnom hodu obrnutom od smjera kazaljke na satu Postoji nek oliko načina kružnog pr ogramiranja. J. Puni krug ne može se programirati sa CR.4. Y. CR=. u apsolutnom sustavu od radne nul točke (0) I. K – koordinate središta kružnice (S) u inkrementnom sustavu I=AC(…). krajnjom točkom (B) i točkom središta kr užnice (S): G02 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu Može biti zada no u pravokutnom koordinatnom sustavu kao: G2 X… Y… Z… I… J… K… X. J=AC(…).2. 2.z a kutove pre ko 180°. Z – krajnj očka (B) slika 4. krajnjom točk om (B) i radij usom kružnice (R) G2 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hod u Može biti zadano u pravokut nom koordinatnom sustavu kao: G2 (ili G3) X… Y… Z… CR= … X. Programiranje s početnom točkom (A).4.4.polarni r dijus je i radijus kružnice Početna točka (A) je mjesto gdje se alat nalazi u trenutku poziva funkcije G2/G3 . Y. Programiranje s početnom točkom (A). 1. ili u polarnom sustavu: G2 (ili G3 ) AP… RP… AP – Angle Polar – krajnja točka polarnog kuta (B) RP – Radius Polar . Z – krajnja točka (B) CR – radijus kružnice CR=+ za kutove do 180°. K=AC(…) 134 € .

Z – krajnja točka (B) I1. Programiranje s početnom točkom (A). J1=. i G19 (YZ). meñu-točkom (M).. Programiranje s početnom točko m (A).. krajnjom točkom (B): CIP kružno gibanje u radnom hodu (CIrcle th rough Points) – kružnica kroz točke Z adano je kao: CIP X.. X. Y. krajnjom točkom (B). Z.. Y. Z nja točka (B) I. G18 (XZ). J. I1=. K1 – koordinate meñu-točke kružnice M 135 . K – koordinate središta kružnice u inkrementno m sustavu AR – kut kružn g luka Ne može se programirati puni krug. Y.3. Na slici su prikazane naredbe G2 i G3 u različitim ravninama G17 (XY). 4. točkom središta kru žnice (S) kutom kružnog luka (AR): G02 ili G02 / G3 ili G03 kružno gibanje u radnom hodu Može b iti zadano u pravoku tnom koordinatnom sustavu kao: G3 X… Y… Z… AR… G3 I… J… K… AR… X... J1. K1=.

TURN= G2 X. Kružna gibanja G2/G3 Zadatak: Za izradak prema slici i ponuñeni plan rezanja napisat i Operacijski list i Program te izvršiti simulaciju..5.1. Y. vježba 2. Y. ... I. Z – krajnja točka (B) I... J.. AR... Potreb no je izračunati koordin ate karakterističnih točaka iz geometrije izratka! 136 . Y.. CR=. Spiralna interpolacija kružno gibanje u radnom hodu – kružnica se spiralno spušt a Sp iralna interpolacija odreñeni broj koraka Zadano je kao: G2 X.. TURN= G3 X. K.. Z. – radijus kružnice AR – polarni kut i radijus kružnice TURN – broj ponavljanja od 0-9 99 4. TURN= X. J. Y..4. TURN= G2 AP .. K – koordinate središta kružnice CR. RP.. Z. Z..

Opis zahvataoperacije Stezanje iz ratka u strojni škripac Alat Posmak mm/min F Broj okretaja o/min S škripac Vježba 2. 30. 20. N10 N20 N30 N40 N50 N60 N70 N80 N90 N100 N 110 N120 N130 N140 N150 N160 N170 N180 N190 N200 N210 N220 N230 N240 N250 N260 N 270 N280 N300 N310 N320 Funkcije programa Napomena 137 .Ispis programa Red.Rješenje: Operacijski list Red. broj 10. br. K ružna gibanja .

138 .

prikaz sudara i brzine simulacije… • Workpiece – potrebne kote koje def iniraju v eličinu izratka i položaj nul točke W u odnosu na strojnu točku M • Too l – izbor alata za zradu izabranog programa (broj alata za simulaciju moramo us kladiti sa brojem a lata iz programa). Otvorimo program Vj2G2G 3 i kliknemo na 3D View. Nak on toga popunjavamo tablice redom koristeći vertikalne funkcijske tipke: • View – način pogleda na izradak • Parameter – način stezanja. prezentacija alata.4. Simulacija izrade Slično kao i kod tokarenja simulacija se poziva iz operativ nog područja rada PRO GRAMS i otvaranjem jednog od programa iz Workpiece/Part prog rams/Subprograms…kli kom na tipku Simulation (2D simulacija) ili 3D View (3D simul acija). Da bi simulaciju pokrenuli horizontalno m tipkom Start m oramo prethodno u radnom području Parameter izabrati potrebnu nul točku – Settab le work offset (G 54) i potrebne alate za naš izradak – Settable tooloff set.5. rez oluc ija. Simulaciju u 3D objasnit ćemo detaljnije na primjeru vježbe broj 2. U našem primjeru slike popunjenih parameta ra simulacije su sli jedeće: 139 .

Koordinate točke W moraju se uskladiti sa koordinatama iz baze podata ka Settable workoffset. 140 .Uočimo da je u simulaciji u prikazu 3D View/Workpiece stezanje izratka nacrtano po osi X (čest slučaj kod većih glodalica) a na našoj glodalici stezanje izratka u čeljusti je po osi Y.

141 . Ako na poč etku NC programa nije upisana naredba G90.35) C (30.6. Kratki pregled nekih naredbi 4. dok je kod tokarenja G18 XZ površina Naredbe: G17 – naredba za rad u XY ravnini G18 – naredba za rad u XZ ravnini G19 – na redba za r ad u YZ ravnini Osim radne površine moguće je biranje sustava u kojem se program ira. program će to uzeti kao vodeću vrijed nost bez obzira što nije napisana i raditi će u apsolutnom sustavu. Najčešća radna površina obrade kod g lodanja je G17 XY površina.6.15) B (20.6. Kako se alat giba od jedne točke prema drugoj tako točka do koje stigne postaje NUL točka slijedećeg gibanja.3). lančani) sustav . Svi putovi alata su takoñer mjereni od te točke.je mjerodavna i za putanju alata. 36 mm po osi Y od NUL točke Apsolutni sustav ima JEDNU nepromjenjivu referentnu NUL točku 4. 15 mm po osi Y od NUL točke 20 mm po osi X.inkrementni ( slij edni. Početna točka .2 su: A (10. To može biti G90 – apsolutni koordinatni sustav ili G91 . G90 – nared b a za rad u apsolutnom sustavu Udaljenosti točaka sa slike 4. Početna točka . 35 m m po osi Y od NUL točke 30 mm po osi X.je mjerodavna samo za prvu točku (sl ika 4.35) 10 mm po osi X.1.NUL točka . Izbor radnih površina i sustava Kod NC pr ogramiranja moguće je biranje ra dne površine u kojoj će se izvoditi obrada. Apsolutni koordinatni sustav Sve mjere i udalj enosti ostalih točaka mjere se od jedne početne točke u prostoru.3 .6. Kod rada u inkrementnom sus tavu potrebno je napisa ti naredbu G91.2.4. Inkrementni koordinatni sust av Mjere i udaljenosti jedne točke mjere se od druge točke. Zato se sustav zove inkrementni (pr irast) ili slijedni ili lančani.6.NUL točka .6. 4. Moguće je prelaziti iz jednog sustava u dr ugi koliko god je puta potrebno.

Ovime se oko radnog prostora uspost avlja sigurnosni prostor u koji alat ne može doći. Naredba G 4 odreñuje vrijeme koje će alat biti zadržan u nekoj pozicij i prije nego se nast avi gibati po planiranoj putanji alata. Programiranje granica radnog prostora i ograničen je brzine vrtnje vreten a G25 X… Y… Z… . alat će se zadržati na zadanoj poziciji 2. 4.6. Primjer: G04 F2. Odabir posm aka Naredbama G94 i G95 moguće je mijenjati posmak.3 (k oja je ista kao i slika 4. 15 mm po osi Y od N UL točke B (10.vrijeme čekanja Naredba počinje kada se prethodna naredba u pot punosti izradi.5 sekundi G 04 S50 .G91 – naredba za rad u inkrementnom sustavu Udaljenosti točaka sa slike 4.20) 10 mm po osi X.6. odnosno isključuju sa varijablom WALIM OF.4. G4 .6. alat će se zadržati na zadanoj poziciji 50 okretaja vretena 142 .gornja granica radnog prostor Ove funkcije ograničavaju radni prostor u ko jem je moguće kretanja alata. Funkcije se uključuju sistemskom varijablom WALIMO N. G94 – naredba za posmak u mm /min – glavna prim jena kod glodanja G95 – naredba za posmak i mm/okretu – glavna primjena kod tokarenj a 4.2) su: A (10.6.donja granica radnog prostora G26 X… Y… Z… . G25 S… .najmanji broj okretaj a vretena G26 S… .6.6.6. 20 mm po osi Y od točke A C (10. Ove naredbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo definira područja ra da.6. svaka operacija ima za referent nu točku ( početnu točku) zadnju poziciju prethodne operacije. 0 mm po osi Y od točke B Inkrementni sustav ima onoliko referentnih točak a koliko ima daljnjih naredbi pozicioniranja tj.5 .15) 10 mm po osi X. 0) 10 mm po osi X.najveći dozvoljeni broj okretaja vretena 4.5. Grafički prikaz na sl ici 4.

S200 F300 M3 .9. G40. F(mm/min) = S(o/min) x P( mm/o) Kada je na snazi naredba G63 broj okretaja i posmak su bloki rani i iznose 100%. Primjer: G33 Z… K… (K – korak navoj a..4. … za M5 korak P=0. Grafički prikaz na slici 4. izrada rupe odgovarajućih dimenzija).6. Programirani S – brzina okretanja vretena. G42.8 mm – uz S=200 0/min kod ur ezivanja navoja mora biti F=PxS F = 0. G1 X50 Y30 .8 x 200 = 160 promjena smjera kod izlaza 4 .6. Korak K mo ra b iti odabran takav da Grafički prikaz na slici 4.6. F – po smak i P – korak navoja moraju se precizno definirati. G63 Z-20 F160 .6.8. G33 – narezivanje navoja Narezivanje navoja obavlja se odgovarajućim alat om nakon prethodne obrade (npr.7.lijeva kompenzacija alata G42 .desna kompenzaci ja alata G40 . Ulazak u izradak s G63 zahtjeva programiranje izlaza s G63 a li obrnutog sm jera. Kompenzaciju radijusa alata ob avlj aju slijedeće naredbe: G41 .6. Primjer: …. G63 Z5 M4 . G41.8.bez kompenzacije alata 143 . G451– kompenzacija radijusa alata (ko rekcija Putanja alata odvija se tako da se naredbama prati kontura izratka a os rotacije vrha alata proračunava upravljačka jedinica. polumjerom alata) G450. G63 – urezivanje navoja sa kompenzacijom stezne glave N arezivanje navoja obavlja se bez sinkronizacije.7. Z – dubina navoja) 4.

G111. za veličinu radijusa iz baze podataka alata.6. Z – koordinate pola zadan e u Kartezijevom sustavu RP – polarni radijus AP – polarni kut Primjer: G111 X30 Y 4 0 G1 RP50 AP60 144 .10. G110. Y. u odnosu na ko nturu. G11 2 – polarne koordinate Kod rada u polarnim koordinatama p ozicija se odreñuje pom oću kuta i radijusa u odnosu na pol (referentnu točku iz koje idu polarne koordi nate). U slijedećoj vježbi pokazati ćemo kako se to praktično radi.Ovim naredbama alat se odmiče u lijevu stranu (G41) ili desnu (G42) od smjera pu t anje dane NC naredbom. Odreñivanje pola: G110 – pol postavljen u zadnjoj točki nare dbe u koju je stigao alat G111 – pol postavljen u točku definiranu prema aktualnoj n ul točki W G112 – pol postavljen relativno u odnosu na zadnji valjani pol Pol se može def inirati pravokutnim ili polarnim koordinatama: X. Kod obrad e kutova i vrhova koriste se naredbe G450 – alat oko vrha putuje po luku radijusa polumjera alata G451 – alat oko vrh a slobodno putuje po putanji udaljenoj za polumjer alata 4.

Korišteni alat je promjera 20mm.2′. vježba 3.3′… Korištenjem ovih unkcija program se ne mijenja iako koristimo alat drugog promjera . Mi dakle u programu pišemo koordinat e konturnih točaka 1.4.11.12. NORM / KONT . U simulaciji za Mill 55 nema alata promjera 20 mm pa koristiti al at promjera 16mm. Korekcija polumjerom alata Zadatak: Prema c rtežu plana rezanja . Ove funkcije nam omogućuju prog ramiranje točaka na samoj ko nturi izratka. Uputa: Kao što smo naučili postoje dvije funkcije za korekciju ala ta radijusom G41 i G42.3… a računalo vod i alat po točkama 1′. dok računalo samo proračunava središt e osi alata na bazi zadanog radij usa alata.2. Dubi na rezanja neka bude 1mm. 145   .6. Funkcije G41/G42 postavlj aju se odmah na početku progr ama i vrijede skroz do njihovog isključenja funkicijom G40. izraditi program za konturno glodanje ploč e.6.prilaženje i odmicanje od konture NORM : Alat prilazi ravno i stoji okomito na početnu poziciju Ako početna i prva pozicija nisu na istoj strani konture pojaviti će se oštećenj e kao na slici KONT : Alat prilazi početnoj poziciji kr užno kao da je programiran naredbom G451 Realna putanja alata sa korekcijom Progra mirana putanja alata 4.

146 .

AS CALE – programirano mj erilo MIRROR . Korekcija polumjerom alata .AMIRROR – programirano zrcaljenje Oblici se pr ogramiraju u posebn im programskim rečenicama i tako se izvršavaju. N10 N20 N30 N40 N50 N60 N70 N80 N90 N100 N110 N120 N130 N140 N150 N160 N170 N180 N190 N200 N210 N22 0 N230 N240 N250 N260 N270 N280 N300 N310 N320 Funkcije programa Napomena 4.Vježba 3.AROT – programirana rotacija SCALE .Ispis programa Red.okviri Oblici mijenjaju aktualni koordinatni sistem: TRANS . 147 .7. br. N C Frames – oblici .A TRANS – promjena koordina tnog sistema ROT .

ATRANS – promjena koordinatnog sistema TRANS – pomiče W .3.1. Y.ASCALE – programirano mjerilo SCALE . Z. SCALE . Y i Z ili kut RPL omogućeno jednostavno pro gramiranje po kont te naknadno zakretanje.7. X. … TRANS) 4. Y. Time je urama u glavnom koordinatnom sistemu u stupnjevima oko izabrane osi RPL – i u stupnjevima Primjer : ROT Z30 ili oko svake osi sistema X.nul točku G54. G55.AROT – programirana rotacija ROT / A ROT rotira koordinate izratka u odabranoj radnoj površini. ROT .ASCALE – omogućuje postavlj anje posebnog omjera (faktor mjerila) za svaku os X.7. … (iz baze podataka) na novu poziciju.rotacija po površin AROT RPL45 4.2. AT RANS prebacuje nul točku u odnosu na zadnju poziciju (G54 G55. Z – rotacija Rotation in the PLan e . TRANS . Ovime se povećavaju i li sma njuju dimenzije izratka – produljuje se ili skraćuje putanja alata 148 .7.4.

4. Ciklusi mogu biti : . Kontura 1 se programira u pot programu.4. Z. računalo samo odredi optimalnu putanju alat a.korisnički Nalaze se pod Menu \ Program s \ Standard cycles ili Menu \ Programs \User cycles Poziv ciklusa je pomoću hor izontalne funkcijske tipke <F4> Support. MIRROR . Ciklusi se takoñer mogu pozvati naredbo m MCALL.AMIRROR – programirano zrcaljenje Naredba MIRROR / AMIRROR omogu ćuj e zrcaljenje izratka oko koordinatnih osi X. Y.8. Pomak nul točke G54 je u sre dini izratka. Tako odreñe ni i proračunati ciklus je u memoriji računala i postepeno se izvr šava.7.standardni . Ova naredba je korisna kod glodanja kalupa. Standardni ci klusu su: Ciklusi za bušenje <F3> Ciklusi za glodanje <F4> Ciklusi za narezivanje navoja <F5> Dok je za korisničke cikluse tipka <F6> Recompile <F7> je tipka koja p arametara nekog ciklusa preko njegovog menia. omogućava ispravljanje upisanih 149 . se 4. Ciklusi Ciklus je niz već unaprijed odreñenih radnji koje će stroj obaviti automatski. N akon zadava nja potrebnih parametara. Daljnje 3 konture programiraju zrcaljenjem.

1. Opis ciklusa po činje sa preglednom tablicom koja sadrži naziv ciklusa i sve njegove parametre.4. ili Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Final drilllin g depth (Absolute) Dept h increment RTP .8.Ciklusi za bušenje Aktiviranjem ciklusa za bušenje <F3> se novi prozor koji nu di vrste bušenja (sli ka 4.1.1. duboko bušenje(CYCLE 83) i izbušivanje (CYCLE 85 – 89).sigurnosno odstojanje (u brzom hodu G 0) DP .8.površina do koje se buši od referentne površ ine G rafički prikaz svih parametara aktivira se tipkom Ispunjena tablica je prikazana n a slici Primjer: Ispis u NC programu izgleda : 150 .Ciklus za bušenje rupa (Dr illing centering <F2>) Pozivom cik lusa za bušenje rupa moguće je izrañivati uvrte.1.ukupna dubina bušenja DPR . te za šablone izrade rupa (Hole pattern – Hole 1 i Hole2) 4.povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .8.referentna p ovršin a (površina u kojoj je nul točka W) SDIS .) otvara Sinunerik 840D nudi cikluse za bušenje (CYCL E 81 .82). CYCLE 81 . isto kao i kod tokarenja. na vrte provrte.

ima dodanu vrijednost vremena DTB u sekundama koliko se svrdlo mora zadržati n a dnu rupe. za razliku od ciklusa 81.2.referentna površina (površina u kojoj je nul točka W) SDIS .2.8.1.1.povratna površina (površina u koju se vraća alat) RF P .Ciklus za bušenje rupa <F3> sa programiranim zadržavanjem na dnu rupe (Center driling) Pozivom ovog ciklusa za bušenje moguće zadržati svrdl o na dnu rupe odreñeno vrijeme.vrijeme čekanja na dnu rupe u s ekundama (G4) Primjer ispunjene tablice i prikaz simulacije Ispis u NC programu izgleda : 151 . CYCLE 82 .8.sigurnosno odst ojanje (u brzom hodu G0) DP .površina do koje se bu ši od referentne površine DTB . Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Fi nal drillling depth (Absolute) Depth increment Dwell time RTP .4. (Slika 4.ukupna dubina bušenja DPR .) Tablica ciklusa 82.

CYCLE g bušenja rupa rupe.Ciklus za duboko bušenje <F4> (Deep hole driling) Kod duboko svrdlo ne može iz jednog zahvata (ulaza) napraviti ukupnu dubinu je prekidanje rada i vañenje svrdla zbog izbacivanja strugotine.ukupna dubina bušenja DPR .referentna površin a (površina u kojoj je nul točka W) SDIS .re lativna dubina prvog buš enja (korak) DAM – vrijednost smanjenja koraka bušenja DTB vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama DTS .8.sigur nosno odstojanje (u brzom hodu G 0) DP .3.faktor smanjena posmaka kod nastavka bušenja VARI – varijanta izra de rupe 152 . U tablici ciklusa 83 prikazani su potre bni parametri: Rectract (Return) plane Referent (Absolute) plane Safety distance Final drilllin g depth (Abs) Depth increment Drill depth_1 Depth_1. i obratka.apsolutna dubina prvog bušenja (G1) FDPR .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .1.vrijeme čekanja prije nastavka bušenja u sekundama FR F .površina do koj e se buši od referentne površ ine FDEP . increment Degression Dwell time Dwell time Feedrate factor Operation RTP .4. Potrebno hlañenja alata 83 .

4. Postoji pet načina razvrtanja.Primjer ciklusa i izgleda simulacije 4. 5.bušenje ciklus 85 Iz borom horizontalne funkcijske tipke <F1> otvara se t ablica ciklusa 85 – Boring 1 sa parametrima koji moraju biti zadani kako bi se izr adio provrt.8. 153 . 4. 3. Boring 1 Boring 2 Boring 3 Boring 4 Borin g 5 bušenje ciklus 85 <F1 > bušenje ciklus 86 <F2> bušenje ciklus 87 <F3> bušenje ciklus 88 <F4> bušenje c iklus 89 <F5> Boring 1 i Boring 5 su slični ciklusu CYCLE82 1. Bo ring 1 . Bušenje (razvrtanje) <F1> .1. 2. odnos no proširivanja provrta. 1 .to je za vršna obrada već postojećeg provrta sa alatom razvrtačem koji skida tek nekoliko desetin ki mm kako bi se dobio prov rt u toleranciji.

pomak skidanja materijala po osi X (inkrementno) Retract path RPO pomak skidanja materijala po osi Y (inkrementno) Retract path R PAP .posmak kod izlaza svrdla iz rupe.referentna površina (površina u kojoj se nalazi nul točka W) Safety distance SDIS .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP . mo ra se unijeti u ci klus Primjer ispunjene tablice i ispisa programa 2.posmak ulaza svrdla nije iz programa.povratna površina (p ovršina u koju se vraća alat) Referent plane RFP .pomak skid anja materijala po osi Z (inkrementno) Spindle position POSS točna pozicija vr etena kod zaustavljanja 154 . mora se unijeti u ciklus RFF .bušenje Ciklus 86 Izborom horizontalne funkcijske tipke <F2> otvar a se tablica ciklusa 86 – Boring 2 sa parametrima koji moraju biti zadani kako b i se izradio p rovrt.smjer rotacije alata 3 – C W.vrijeme čekanj a na dnu rupe u se kundama Direction of rotation SDIR . Aktiviranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklus a (slika ). Dozvolj eno je korištenje samo glave za izbušivanje.ukupna dubina bušenja Depth increme nt DPR . 4 .CCW Retrac t path RPA .površina do koje se buši od referentne površine Dwell time DTB . Rectract plane RTP .ukupna dubina bušenja (do ove površine u radnom hod u G1) DPR .vrijeme čekanj a na dnu rupe u sekundama (G4) FFR .referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS sigurnosno odstojanje (do ove površine u brzom hodu ) DP .Rectract plane Referent plane Safety distance Final drillling depth Depth increm ent Dwell time Feedrate Retraction feed RTP .površina do koje se buši od referentne površine D TB .sigurnosno odstojanje (do ove površin e u brzom hodu G0) Final dr illling depth DP . Boring 2 .

povratna površina (površina u koju se vraća alat) Referent p lane RFP .bušenje ciklus 88 Rectract plane RTP . Boring 3 .sigurnosno odstojanje (do ove površine u brzom ho du G0) Final dr illling depth DP .ukupna dubina bušenja Depth increment DPR .povratna površina (površina u koju se vraća alat) Referent plane RFP .smjer rotacije alata 3 – CW.bušenje ciklus 87 Izborom horizontalne funkcijske tipke <F3> otvar a se tablica ciklusa 87 – Boring 3 sa parametrima koji moraju biti zadani kako b i se izradio provrt.ukupna dubina bušenja Depth increment DPR . Aktiviranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklus a (slik a ). Rectract plane RTP .sigurnosno odstojanje (do ove površine u brzom hodu G0) Final dr illling depth DP .CCW 1 55 .pov ršina do koje se buši od referentne površine Dwell time DTB .referentna površina (površina u kojoj se nalazi n ul točka W) Safety distance SDIS . 4 .smjer rotacije alata 3 – CW. Boring 4 .referentna površina (površina u kojoj se nalazi nul točka W) Safety distanc e SDIS .CCW 4 .vrijeme čekanja na dnu rup e u se kundama Direction of rotation SDIR . 4 .3.površina do koje se buši od ref erentne površine Direction of rotation SDIR .

vrijeme čekanj a na dnu rupe u sekundama (G4) 4.izrada rupa u redov ima HOLES1 Pozivom c iklusa izradu rupa u redovima <F1> aktivira se pregledna tab lica koja sadrži nazi v ciklusa i sve njegove parametre.udaljenos t početne točke od Nul točke po ordinati (os Y) STA1 .referentna površin a (površina u kojoj se nalazi n ul točka W) SDIS . HOLES1 – izrada rupa u re dovima 2. Pod ov om opcijom nalaze se dva ciklusa: 1.8. Boring 5 .sigurnosno odstojanje (do ove površine u brzom hodu ) DP . HOLES2 – iz rada rupa u krugovima 1.kut nagiba o si reda rupa prema osi X FDIS .površina do koje se buši od re ferentne površine DTB .udaljenost početne točke od Nul točke po apscisi (osi X ) SPCO .1.5.bušenje ciklus 89 Izborom horizontalne funkcijske tipke <F5> otvar a se tablica ciklusa 89 – Boring 5 sa parametrima koji moraju biti zadani kako b i se izradio provrt.udalj enost izmeñu rupa (inkrementalno) NUM -broj rupa 156 .udaljenost prve rupe od ishodišta (inkrementalno) DBH .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .ukupna dubina bušenja (do ove površine u radnom hod u G1) DPR .5. Šablone za izradu rupa (Hole pattern) Iz slike vidljivo je da se vertik alnom funkcijsk om tipkom <F6> može pozvati ciklus koji pomaže pri izradi rupa Ho le pattern. slika Opis parametara: Rectract plane Referent plane Safety d istance Final drillling d epth Depth increment Dwell time RTP . Row of holes . (slika) Referent point Referent point Angle D istance Distance Number SPCA .

udalje nost središta kružnice od Nul točke po ordinati (os Y) Radius RAD . Circle of holes izrada rupa u krugovima HOLES2 Pozivom ciklusa izradu rupa u krugovima <F2> aktivira se pregledna tablic a koja sadrži naziv ciklusa i sve nje gove parametre. Primjer: MCALL CYCLES81 HOLES1 (10.10.početni kut pozicije prve rupe mjereno od osi X Incr.radijus kružnice po kojoj se izrañuju rupe Start angle STA1 .10.45.kut izmeñu rupa Number NUM -broj rupa Kod programiranja r eda rupa koristi se modalni poziv MCALL.Kod programiranja reda rupa koristi se modalni poziv MCALL.5) MCALL 157 .5) MCALL 2.4 5.10. Primjer: MCALL CYCLE S81 HOLES1 (10.10.10.10. (slika ) Center point CPA udaljenost središta kružnice od Nul točke po apscisi (osi X) Center point CPO . angle INDA .

Vježba br. Za sve provrte koristiti potr ebne funkc ije ciklusa. 4 – Ciklusi bušenja Zadatak: Načiniti program izrade za ploč u u kojoj se nalaze različiti provrti prema slici. Uputa: Za izradu ove bušačke ploče potre bno je sedam alata.4.6.1. Napraviti Operacijski list. glodalo za poravnanj e φ40 -T1 – poravnanje ploče spiralno svrdlo φ5 – T2 – bušenje za navoj 2xM6 ure znik M6 – T3 spiralno svrdlo φ6 – T4 – ciklus bušenja HOL 5xφ6 spiralno sv rdlo φ8 – T5 – ciklus dubokog bušenja HOLES 1 – 3xφ8 (2puta) spiralno svrd 0 – T6 – bušenje središnje rupe bušačka motka – T7 – proširivanje središnje rupe na φ15 Kor ički prikaz pojedinih ciklusa sa potrebnim parametrima iz tablica. 158 £ . Prije bušenja por avnati gornju površinu (čelo) ploče glodalom za poravnanje pro mjera 40 mm. izabrati alate i režime rada te simulirat i program izrade i popraviti eventualne greške.8.

70. 60. 20. N10 N20 N30 N40 N50 N60 N70 N80 N90 N100 N110 N120 N130 N140 N150 N160 N 170 N180 N190 N200 N210 N220 N230 N240 N250 N260 N270 N280 N300 N310 N320 Funkci je programa Napomena 159 . br. 50. 40. 30. Vježba 4. Ciklusi bušenja . broj 10.Operacijski list Red.I spis programa Opis zahvataoperacije Alat Posmak mm/min F Broj okretaja o/min S R ed.

160 .

4.9. Ciklusi za glodanje otvara izbornik: Ciklusi za glodanje <F4> čije su opcije: <F1> Face milling – čeono glodanje <F2> Contour milling – glodanje po konturi <F 3> R ectangular pocket – pravokutni džep <F4> Circular pocket – okrugli džep <F5> Milling pat tern – šablone glodanja 4.9.1. Face milling – čeono glodanje Ciklus čeonog glodanja (porav navanja) ne sa drži kompenzaciju alata, tj duljina i širina ciklusa su u odnosu na o s rotacije alata. Moguće je glodati bilo koju pravokutnu površinu. Pozivom ciklusa 7 1 za če ono glodanje otvara se tablica ciklusa sa njegovim parametrima. Aktiviranj em tip ke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa. Rectract plane RTP - povratna pov ršina (površina u koju se vraća alat) Referent plane RFP - referentna površina (površina u kojoj se nalazi nul točka W ) Safety distance SDIS sigurnosno odstojanje Depth, a psolute DP - ukupna dubina bušenja Referent point PA - početna točka apsolutna po apci si – X os Referent po int PO - početna točka apsolutna po ordinati – Y os 161

Lenght Lenght Angle Infeed depth Infeed width Retraction path Final allowance Fe edrate surface Operation Retraction path Varijante obrade su: LENG - duljina pr avokutnika po apscisi – X os WID - duljina pravokutnika po ordi nati – Y os STA - ku t izmeñu X-osi izratka i X-osi pravokutnika ciklusa MID - ma ksimalna dubina rezan ja po koraku MIDA - maksimalna širina rezanja po koraku FDP - povratni pomak na po vršinu po Y-osi (inkrementni) FALD - strojno dopuštenje o brade po dubini (inkrement no) FFP1 - posmak čeone obrade VARI - varijanta čeone obrade (slika 11.28) FDP1 - po vratni pomak na površinu po X-osi (inkrementni) Prvi broj varijante (slike a, b, c i d) 1 - paralelno s X-osi u jednom pravcu 2 - paralelno s Y-osi u jednom pravc u 3 - paralelno s X-osi s promjenom pravca 4 - paralelno s Y-osi s promjenom pra vca Drugi broj varijante 1 – postepeno čišćenje slojeva 2 – završno skidanje sloja P rimjer ispisa u CNC programu izgleda : Cycle71(RTP,RFP,SDIS,DP,PA,PO,LENG,WID,ST A,MID, MIDA,FDP,FALD,FFP1,VARI, FDP1) CYCLE71(10,0,2,-6,0,0,60,40,10,2,10,5,0,400 ,31,2 ) 162

4.9.2. Contour milling – glodanje po konturi Ciklus konturnog glodanja sadrži ko mpe nzaciju alata pomoću naredbi G41 ili G42. Pozivom ciklusa 72 za konturno glod anje otvara se tablica ciklusa sa njegovim parametrima. Aktiviranjem tipke «info» prikaz uje se grafički opis ciklusa. Name Rectract plane Referent plane Safety distance D epth, apsolute Infeed depth Final allowance Final allowance Feedrate surface Fee drate depth Operation Operat ion Approch path KNAM - ime potprograma konture RTP - povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP - referentna površina (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS sigurnosno odstojanje DP - ukupna dubina bušenja MID - maksimalna dubina rezanj a po koraku FAL - strojno dopuštenje obrade po boku FALD - strojno dopuštenje ob rade po dubini FFP1 - posmak čeone obrade FFD - posmak po dubini ulaza alata VAR I - varijanta čeone obrade RL - varijanta smjera prolaz a G41 ili G42 AS1 – prila z alata konturi Pojedinačne brojke imaju značenje: 1 – pravocr tni pomak, 2 – polukružni pomak, 3 – kvadrant Desetice imaju značenje: 0 – prilaz konturi u ravnini, 1 – prilaz ko nturi u prostoru 163

Length, radius LP1 / LP2 LP1 – dužina puta prilaza (po pravcu) ili radijus kružne puta nje LP2 – dužina puta odmicanja alata (po pravcu) ili radijus kružne putanje odmicanja ( ove vrijednosti moraju biti >0) Retraction feedrate Retraction path FF3 - pov ratni posmak alata ( ako nije programiran uzima se posmak od G1) AS2 – odmicanje a lata od konture Primjer: G54 TRANS Z20 T1 D1 M6 (glodalo φ16) S2500 F400 M3 G0 X50 Y50 Z50 Z3 Cy cle72(«kontura1»,2,0,1,-4,4,0,0,250,100,11,41,2,5,0,2,5) G0 Z40 M30 P otprogram « kontura1» G1 X50 Y44 X94 RNDM=6 Y6 X6 Y44 X50 RNDM=0 M17 164

angle RTP .točka središt a utora .osnovna (gruba) mjera utora po dubini RAD1 .9. dim Rough.osnovna (gruba) mjera utora po dulji n i AP2 . Rectract plane Referent plane Safety distance Depth. Pozivom ciklusa za i zradu pravokutnog džepa POCKET3 otvara se tablica ciklusa sa njegovim parametrima.strojno dopuštenje obrade po dub ini (inkrementno) FFP1 .smijer obrade G2 ili G3 VARI .maksimalna dubina rezanja po koraku FAL .radijus u kutu utora PA . apsolute Pocket lenght Pock et width Corner radius Referent point Referent point Angle Infeed depth Final al lowance Final allowan ce Feedrate surface Feedrate depth Mill direction Operation Infeed width Rough.4.širina utora po ordinati – Y os CRAD .referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS .uku pna dubina bušenja LENG .posmak čeone obrade FFD .3.strojno dopuštenje obrade po boku FALD .28) MIDA . Rectangular pocket – pravokutni džep Džepom se naziva svaki ukopani zatvoreni u tor u predmetu koji ne izlazi iz vanjs ke konture predmeta. kut zakrivljenja 165 £ £ . Aktiviranjem tipke «in o» prikazuje se gra ički opis ciklusa.apsolutn a po apcisi – X os PO .maksimalna širina rezanja po koraku AP1 . dim Rough.radijus .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .varijanta čeone obrade (slika 11.s igurnosno odstojanje DP .osnovna (gruba) mjera utora po širini AD .točka središta utora apsolutna po ordinati – Y os STA kut izmeñu X-osi utora i X-osi sustava MID .duljina utora po apscisi – X os WID .posmak po dubini ulaza alat a CDIR . dim Radius.

Aktiviranjem tipke «info » prikazuje se grafički opis c iklusa. dim Rough.sigurnosno odstojanje DP .osnovna (gruba) mjera utora po duljini AD .uku pna dubina bušenja PRAD .maksimalna širina rezanja po koraku AP1 . kut zakrivljenja DP1 .točka središta utora apsolutna po ordinati – Y os MI D .dubina koraka kod ula za p 166 . angle Infeed depth incr RTP .smijer obrade G2 i li G3 VARI .var ijanta čeone obrade (slika 11. apsolute Pocket rad ius Refe rent point Referent point Infeed depth Final allowance Final allowance Feedrate surface Feedrate depth Mill direction Operation Infeed width Rough. Circular pocket – kružni džep Pozivom ciklusa za izradu kružnog džepa POC KET4 otvara se tablica ci klusa sa njegovim parametrima.Infeed depth incr DP1 . d im Radius.apso lutna po apcisi – X os PO .dubina koraka kod ulaza po zakrivljenju 4.strojno dopuštenje obrade po dubini (inkrementno) FFP1 posmak čeone obr ade FFD . Rectract plane Referent plane Safety distance Depth.strojno dopušte nje obrade po boku FALD .4.maksimalna dubina rezanja po koraku FAL .radijus .referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDI S .osnovna (gruba) mjer a utora po du bini RAD1 .povratna površina (površina u koj u se vraća alat) RFP .9.posmak po dubini ulaza alata CDIR .radijus kružnog utora P A .28) MIDA .točka središta utora .

1.9.re ferentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP . Aktiviranje m tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa. Rectract plane Referent plane Safet y distance Slot depth RTP .5.4.9. Milling pattern – šablone glodanja Opcija izbora šablona za glodanje Mill ing p attern nudi pet različitih načina izrade utora: Slots on a circle – utori na kružnici Ci rcumferential slots – utori po obodnici Elongated hole – produljeni utori POCKET1 PO CKET2 4.5.uku pna dubina utora 167 .sigurnosno odstojan je DP . Slots on a circle – utori na kružnici Pozivom ciklusa za izradu utora p o kružnici SLOT1 otvara se tablica ciklusa sa njegovim parametrima.

dubina koraka kod ulaza po zakrivljenju NUM .posmak kod završne obrade SS F .po četni kutu utora INDA .širi na utora CPA .posmak čeone obrade MID .maksimalna završna dubina rezanja FFD .strojno dop uštenje obrade po boku VARI .v a rijanta čeone obrade 0 gruba pa fina obrada 1 gruba obrada do završne 2 samo fi na z avršna obrada Simulacija ciklusa SLOT1 Primjer 1 ispisa u NC programu izgled a : P rimjer 2 168 .kut i zmeñu utora FFD .smjer ob rade G2 ili G3 FAL .broj utora LENG .smjer obrade 2 u smjeru kazaljke sata 3 obrnuto od kazaljke sata VARI .duljina ut ora WID .maks imalna dubina rezanja po koraku CDIR .Depth increment Number Slot lenght Groove width Center point Center point Radius Start angle Increment angle Feedrate depth Feedrate surface Infeed depth Mill d irection Final allowance Operation Infeed depth Feed finish Speed DPR .radijus unutarnje kružnice utora STA .točka središta kružnice utora p Y osi RAD .posmak po dubini ulaza alata FFP1 .varijanta čeone ob rade MIDF .brzina vretena kod završne obrade CD IR .točka središta kružnice utora po X osi CPO .

referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS .brz ina vretena kod završne obrade 169 .sigurnosno odstojanje DP .dubina koraka kod ulaza po zakrivljenju NUM .5.točka središta kružnice utora po Y osi RAD .točka središta kružnice utora po X osi CPO .4.uku pna d ubina utora DPR .posmak po d ubini ulaza alata FFP1 . Aktiviran jem tipke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa.maksimalna dubina rezanja po koraku CDIR .maksimalna završna dubina rezanja FFP2 .širina utora CPA .smijer obra de G2 ili G3 FAL .9.strojno dopuštenje obrade po boku VA RI .broj utora AFSL .posmak čeone obrade MID .radijus unutarnje kr užnice utora STA1 početni kutu utora INDA .2.povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .posm ak kod završne obrade SSF .varijanta čeone obrade MIDF .kut duljine utora WID .kut izmeñu utora FFD . Rectract plane Referent plane Saf ety distance Slot depth Depth increment Number Angle Groove width Center point C enter point Radius Start angle Increment angle Feedrate depth Feedrate surface I nfeed depth Mill direction Final allowance Oper ation Infeed depth Feed finish S peed RTP . Circumferential slots – utori po obodnici Pozivom ciklusa za izradu utora po obodnici SLOT2 otvara se tablica ciklusa sa n jegovim parametrima.

Simulacija ciklusa SLOT2 Primjer ispisa u NC programu izgleda : Primjer 170 .

maksimalna dubina rezanja po koraku Kod ovih utor a širina utora je jednaka promjeru alata Simulacija ciklusa LONGHOLE Ispis u NC pr ogramu izgleda : 171 .točka sr edišta kružnice utora po Y osi RAD .poč etni kutu utora INDA . holee depth Depth increment Nu mber Hole len ght Center point Center point Radius Start angle Increment angle Fe edrate depth Feedrate surface Infeed depth RTP .9.sigurnosno odstojanje DP .duljina utora CPA .radijus unutarnje kružnice utora ST A1 .5.3.posmak čeone obrade MID .kut izmeñu utora FFD .broj utora LENG .4.uku pna dubina utora DPR . Elongated hole – produljeni utori Pozivom ciklusa za izradu utora po obod nici LONGHOLE otvara se tablica ciklusa s a njegovim parametrima.povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .točka središta kružnice utora po X osi CPO .posmak po dubini ulaza alata FFP1 . Rectract plane Referent plane Safety distance El.referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS .dubina koraka kod ulaza po zakrivlje nju NUM .

referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS .sigurnosno odstojanje DP .širina utora po ordinati – Y os CRAD radijus u kutu utora 172 . Aktiviranjem tipke «i nfo» prikazuje se grafički opis ciklusa.5.duljina utora po apscisi – X os WID .9. Rectract plane Referent plane Safety distan ce Depth. POCKET1 – kvadratni džep Pozivom ciklusa za izradu kvadratnog džepa POC KET1 otvara se tablica ciklusa sa njegovim parametrima.uku pna dubina b ušenja DPR .dubina bušenja relativna prema referentnoj površini LEN G .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .Primjer 2 4. apsolute Depth. increment P ocket lenght Pocket width Corner radius RT P .4.

Rectract plane Referent plane S afety distance Depth.apsolutna po apcisi – X os CPO .5.brzina vretena kod završne Simulacija ciklusa POCKET Primje r ispisa u NC programu izgleda : 4.referentna površin a (površina u kojoj se nalazi nul točka W) SDIS .uku pna dubina bušenja DPR .posmak čeone obrade MID . increment P ocket radius Referent point Re ferent point Feedrate depth RTP . POCKET2 – kružni džep Pozivom ciklusa za izr adu kružnog džepa POCKET2 otvara se tablica ciklusa sa nje govim parametrima.strojno dopuštenje obr ade po boku VA RI .posmak kod završne obrade SSF .dubina bušenja relativna prema referentno j površini PRA D .9.točka središta utora .posmak p o dubini ulaza alata FFP1 .apsolutna po apcisi – X os CPO .točka središta uto ra apsolu tna po ordinati – Y os STA1 .kut izmeñu X-osi utora i X-osi sustava FF D .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RF P .radius utora CPA .maksimalna dub ina rezanja p o koraku CDIR .posmak po dubini ulaza al ata 173 .sigurnosno od stojanje DP .varijanta čeone obrade MIDF .t očka središta utora apsolutna po ordinati – Y os FFD .točka središta utora .maksimalna završna dubina rezan ja FFP2 .Referent point Referent point Angle Feedrate depth Feedrate surface Infeed depth Mill direction Final allowance Operation Infeed depth Feed finish Speed obrade CPA . apsolute Depth.5.smjer obrade G2 ili G3 FAL . Aktivi ranjem tipke «info» prikazuje se grafički opis cikusa.

Aktiviranjem tipke «inf o» prikazuje se grafički opis ciklusa.vari janta čeon e obrade MIDF .maksimalna dubina rezanja po koraku CDIR .10.posmak čeone obrade MID . Ciklusi za izradu navoja Kod softw are-a SINUMERIK 840D postoje tri načina izrade navoja: With comp chuck <F1> Rigid taping <F2> Thread milling <F3> 4. 174 . With comp chuck <F1> urezivanje navoja p omoću stezne glava bušilice amer ikaner CYCLE 840 Pozivom ciklusa 840 za urezivanje navoja otvara se tablica cikl usa sa njegovim parametrima.Feedrate surface Infeed depth Mill direction Final allowance Operation Infeed de pth rezanja FFP1 .maksimalna završna dubina FFP2 .strojno dopuštenje obrade po boku VARI .smje r obrade G2 ili G3 FAL .10.posmak kod završne obrade SSF brzina vretena kod završne obrade Feed finish Speed Simulacija ciklusa POCKET2 Primjer ispisa u NC programu izgleda : 4.1.

ukupna dubina bušenja DPR .Odmicanje do povratne površine u brzom hod u .vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama SD R .0 –automatska promjena pravc a. 3 – desno. 1 – bez upotrebe enkodera Rad ciklusa n avoja na stroju: .Približavanje rupi u brzom hodu .smjer vratila za povra t SDAC .referentna površin a SDIS .Pov ratak na sigurnosno odstojanje .001 do 2000 mm) Spindle Direction for Retraction .korak navoja u nominalnoj vrijednosti (3 za M3.upot reba enkodera MPIT .Promjena smjera vrtnje zbog SDR . of rot.N amještanje pravca vratila SDAC 175 .korak navoja u mm (od 0.Rectract plane Referent plane Safety distance Depth.0 – ipotreba enkodera. Operation Thread lead Thread lead RTP .Stanka na dnu rupe . apsolute Depth increment Dw ell time Direction of Dir.smjer vratila po završetku ciklusa ENC .Urezivanje navoja do odreñene dubine sa pr ogramiranom brzinom .sigurnos no odstojanje DP . 24 za M24) PIT .površina do koje se buši od referentne površine DTB .povr atna površina (površina u koju se vraća alat) RFP . 4 – lijevo ENCoder .Prije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicioniran i znad rup e .

sigurnosno odstojanje DP .t očna pozicija vretena u koju dolazi prije izvršenja ciklusa Spe ed SST .ukupna dubina bušenja DPR . 5 . Aktiviranjem ti pke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa. Rigid taping <F2> urezivanje navoja CYCLE 84 Pozivom ciklusa 84 za urezi vanje navoja otvara se tablica ciklusa sa njegovim pa rametrima. Rectract plane Referent plane Safety di stance Depth. of rot.10.brzina povrata Spindle Direction for Retraction .referentna površin a SDIS .2.Promjena smjera vrtnje . 1 – b ez upotrebe enkodera Rad ciklusa navoja na stroju: .Stan ka na dnu rupe .smjer vratila po završetku ciklusa MPIT .vrijeme čekanja na dnu rupe u sekundama SD AC .stop ENCoder . Thread lead Thre ad lead Spindle position Speed retr.Približavanje rup i u brzom hodu .0 – ipotreba enkodera.Točna pozici ja vretena . RTP .Namješ tanje pravca vratila SDAC Primjer ispisa u NC programu izgleda npr: 176 .Pr ije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicioniran iznad rupe .korak navoja u mm (od 0.001 do 2000 mm) POSS .Od micanje do povratne površine u brzom hodu .površina do koje se buši od referentne površine DTB .korak navoja u nominalnoj vrijedn osti (3 za M3.3 – desno. 4 – lijevo. 24 za M24) PIT .brzina v retena kod narezivanja SST1 .Urezivanje navoja do odreñene dubine s a programiranom brzinom .povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP .Povratak na sigurnosno odstojanje .4. apsolute Depth increment Dw ell time Dir.

Ureziv anje navoja do odreñene dubine s a programiranom brzinom .brzina povrata Spindle Direction for Retraction . Aktiviranjem ti pke «info» prikazuje se grafički opis ciklusa.smjer vratila po završetku ciklusa MPIT .korak navoja u nominalnoj vrijednosti (3 za M3.povratna površina (površina u koju se vraća alat) RFP . Rectract plane Referent plane Safety di stance Depth. apsolute Depth increment No minal diameter Core-h diameter Dwell t ime Dir.Pr omjena smjera vrtnje .van jski promjer za unutarnje i vanjske navoje DTB .Približavanje rup i u brzom hodu .korak navoja u mm (o d 0.Pr ije izvršenja ciklusa alat mora biti pozicion iran iznad rupe . Thread lead Thread lead S pindle position Speed Speed retr. of rot. Thread milling <F3> glodanje navoja CYCLE 90 Pozivom ciklusa 90 za urezi vanje navoja otvara se tablica ciklusa sa njegovim pa rametrima. 5 . 24 za M24) PIT .s igurnosno odstojanje DP .referentna površin a SDIS . 1 – bez upotrebe enkoder a Rad ciklusa navoja na stroju: .brzina vr etena kod narezivanja SST1 .001 do 2000 mm) POSS .ukupna dubina bušenja DPR .točna pozicija vretena u koju dolazi prije izvršenja ciklusa SST .0 – ipotreba enkodera.stop ENCoder .Stanka na dnu rupe .površina do koje se buši od refe rentne površine DIATH .vrijeme čekanj a na dnu rupe u se kundama SDAC .3 – desno.Odmicanje do povratne površine u brzom hodu 177 .Točna pozicija vretena .3.vanjski promjer za unutarnje i vanjske n avoje KDIAM . 4 – lijevo.10.4. RTP .Povratak na sigurnosno odstojanje .

npr. glodanje konture (Cycle 72) 2. pravokutni džep (PO CKET1 ili P OCKET3) 6.10.6. vježba 5.Namještanje pravca vratila SDAC 4. Za sve oblike utora koristiti funk cije ciklusa glodanja.5 i T8 (vretenasto glodalo φ3) – za operaci je 2.koristimo 2 alata.4. kružni utor i (SLOT2) 4. Uputa: Analizom slike zaključujemo: . 178 . Ciklusi glodanja Zadatak: Na osnov i crteža ploče sa utorima na pisati program za izradu. paralelni duži utor (LONGHOLE) . T7 (vretenas to glodalo φ8) – za operacije 1. utori na kružnici (SLO T1) 3.postoji 6 različitih op eracija ciklusa glo danja 1. ako su dubine svih utora (džepo va) jednake 4mm. Izvrši ti simulaciju programa.3.4. kružni džep (POCKET2 ili POCKET4) 5.

Ciklusi glodanja Red. br. N10 N20 N30 N40 N50 N60 N70 N80 N90 N100 N110 N12 0 N130 N140 N150 N160 N170 N180 N190 N200 N210 N220 N230 N240 N250 N260 N270 N28 0 N300 Funkcije programa Napomena 179 £ .Za svaki utor moramo postaviti drugačije parametre početne točke..STA1=0.za 4 paralelna utora koristimo unkciju ciklusa LONGHOLE sa parametrima NUM=1. RAD=0. Vježba br . 5.

Na slijedećem primjeru detaljno ćemo objasniti kako se t o radi. Dati će se moguća rješenja a potrebna je detaljna analiza programa i opis pojedinih blokova pod napomenom u programskom listu. Ovakvim načinom programiranja . Potprogram završava naredbom M17.11. 180 . dijelovi gla vnog programa koj i se mogu više puta ponoviti i umetnuti u glavni program. kao što smo vidjeli kod tokarenja. nap isati potprogram za izradu pločevine. znatno s e ubrzava programiranje. a pozivaju se u glavni program naredbom P. Potprogrami Potprogrami su. kada se ponavljaju odreñene operacije. Koristiti funkcije potprograma i funkcije c iklusa HOLES 1 za izradu provrta.1. imaju svo j naziv. Izradu provrta napisati u nekoliko varijanti i izvršiti simulaciju. 4. 6 Izrada potprograma Zadatak: Na osnovi tehničkog crteža. 11. Pišu se odvojeno ( na kraju glavnog programa) u posebnim blokovima (Programs / Subprogra ms).4. vježba br. Broj uz slovo P znači broj i zvršenja potprograma u glavnom programu.

varijanta izrade utora 181 . x) u drugoj var ijant i izraditi potprogram za bušenje provrta φ8 po redovima u trećoj varijanti izrad iti potprogram za bušenje provrta φ8 u stupcima 1. Za bušenje koristiti vretenasto glodalo φ8 mm ( vidi str. Dubina svih provrta neka bu de 12 mm .Uputa: prvo izraditi 2 slova M dubine 3mm u prvoj varijanti izrade provrta koris titi fu nkciju ciklusa HOLES1 i modalni poziv MCALL.

varijanta izrade utora po redovima 3.2. varijanta izrade utora po stupcima 182 .

Izrada potprograma . 10 Funkcije programa G54 Na pomena Pomak nul točke na čelo nepomične čeljusti škripca 183 . br.Vježba 6.Ispis programa Red.

Prozor za programiranje Aktiviranjem tipke «info» prika zuje se grafički aktivn a programirana vrijednost. Grafički prikaz pr ogramiranih elemen ata 3. 1 2 3 Odreñivanje početne pozicije (startne točke) Upisivan jem vrijednosti konture naj prije se odreñuje startna točka. 1. Odabirom Starting point X i Y (koordinate startne pozicije) te njihovim potvrñivanjem Accept element <F8>. G18 ili G19. Programiranje slobodnih kontura (Free contour programming) Aktiviranjem o pcije Support – New contour otvara se prozor sa slike. Takoñer se odreñuje i način prilaza startnoj točki G0 ili G1. o tvara se novi prozor U prvom dijelu prozora d odan je element Start Point koji de finira startnu točku. 184 . Ona se može preprogramirat i (dodijeliti nove koordinate X i Y) dvostrukim «klikom» na desnu tipku miša. Programirani elementi konture 2.4. Prozor je p odijeljen u tri područja. 12. Vrijednosti se upisuju u apsolutnom iznosu – (p rogramiranje pod G90). Prozor za programiranje nudi i izb or radne površina G17.

185 .kru žnice <F5> • C ontinue .Straight Anywere U prozor Free in put dozvoljeno je pisanje dod atnih dopunskih parametara (npr posmak.Odabi rom <F4> crta se kosina. Pojavljuje se element SA . X i Y koordinate se upisuju u aps olutnoj vrijednosti. KRUŽ NICA .…).pravocrtno vertikalno <F2> • Straight horizontaly . Mogućnosti su: FS – zakoše nje ili R– radijus.nastavi <F6> • Abort . Y10) pristupa se crtanju kose c rte. Automatski se ispisuje vrijednost kuta 1. KOSA CRTA . X i Y koordinate točke u koju se treba doći te I i J koordin ate središta kružn ice Takoñer se nudi opcija Trans to next element prijelaz na slijed eći element s a mogućnostima: FS – zakošenje ili R – radijus.pravocrtno bilo gdje (kosine) <F4> • Circle . Moguće je upisati R – radijus . Grafički prikaz funkcije vidi se u novom prozoru po aktiviranju tipke «info» Slijedeći element crtanja je kružni luk koji se crta pozivom opcije Circle.Vertikalnim funkcijskim tipkama odreñujemo smjer slijedećeg elementa: • Straight verti caly . Trans to n ext element je opcija prijelaza na slijedeći element.Odabirom <F5> crta se kružnica odnosno luk. Nakon definiranja p očetne točke (koordinate X50.prihvati <F8> Neka naš izradak koji želimo nacrtati u ovom modu ima izgled srca prema sli ci.poništi <F7> • Accept . Moguće je upisivanje inkrementnih vrijednost nakon aktivira nja tipke Alternative <F2>.pravocrtno hori zontaln o <F3> • Straight any .

Grafički prikaz funkcije vidi se u novom prozoru po aktiviranju tipke «info» Pre ma pr ikazu za kose linije i kružnice odvija se i programiranje ostalih elemenata . Brisan je m naredbe M17 može se koristiti kao dio glavnog programa. Nakon prihvaćanja izgleda konture tipkom Accept program se vra ća u editor. Izvršiti simulaciju iz rade na crtane konture! (vidi str. Free contour završava sa naredbom M17 . Po z avršenom programiranju u Free contour opciji dobiva se gotova kontura po koj oj će ići obrada.znači da je pisan za podprograme.X) 186 . Zatvaranjem crtanja kont ure (Close) možemo vidjeti ispis potprograma konture.

187 . Ovaj zadnji pom a k se programski napiše. sa preklopnikom u JOG modu približiti vrh senzora do nepomične čeljusti škrip ca po Xosi ( reducirati posmak INC10 ) 3. N10 G54 – definiramo položaj nul točke na čelu nepo mične če sti škripca (podaci o koordinatama pomoćne točke A nalaze se u regist ru za nul točke – Pa rameter/Workoffset) N20 G58 X50 Y-30 Z5 . 17). postaviti etalon za mjerenje nul točke u vretenište str oja i uključiti vrtnju (max 500 o/min – napisati program za brzinu u MIDI modu) 2.ovim blokom prebac ujemo nul točku na po voljniju Ili N20 TRANS X50 Y-30 Z5 poziciju na samom izratk u radi lakšeg pisanja programa G54 G58 Sam postupak odreñivanja pomoćne nul točke A pomoću kutnog senzora (eta lona) sas toji se u slijedećem: 1. Odreñivanje nul točke (W) kod glodalice Kod rada na stroju jedna od prvih radn ji. ). Pr i tom moramo oduzeti polumjer vrha senzora (2mm). Ta točka se smješta na samom izratku prema potrebi a ovisi o geometriji izra tka. Funkcijom G54(G55 -G57) najčešće prebacujemo točku M (strojna nul točka) na čelo nep mične čeljust i škripca (pomoćna točka A – vidi sl. a zatim nekom od funkcija pomaka ( 58 -G59) ili TRANAS (ATRANS) na traženu poziciju na samom izratku. kada se pomični dio senzora potpuno ce ntrično v rti (procjena) zabilježimo koordinatu X u registar za nul točku G54(Wor koffset). Kod simetričnih izradaka točka W je obično u s redini izratka a kod nesimetr ičnih.4. je definiranje nul točke izratka u kom e se nalazi središte koordinatnog susta va.18. kako smo naučili (vidi poglavlje 3. točka W se nalazi obično u donjem lijevom kutu iz ratka.13. Npr.

(slika ) Alat je definiran i svojim polumjerom R. koordinatu po osi Z najlakše i najtočnije ćemo dobiti tako da sa čelom glavnog vretena (bez vrtnje ) dodirnemo gornju čeljust škripca (točku N dovodimo u točku A).14. Pri tome reduciramo pos mak i postavimo ispod čela glavnog vretena papir pa k ad se on zaglavi očitamo koord inatu po osi Z. Mjerenje i korekcija alata kod glodanja Sve što je u reče no za mjerenje i korekciju alata kod tokarenja vrijedi i za glo danje. na sličan način dovodimo vrh senzora i dodirujemo drugu nepomičnu čeljust škr ipca po o si Y i upisujemo koordinatu u registar za nul točku G54 (Workoffset) 5. Vrijednosti duljine Z i polumjera R upisuju se u bazu podataka za odabrani alat T (slika) pod Parameter . Čelo alata ja o d referentne točke držača alat a N udaljeno za duljinu +Z i time se dobiva korektivna točka P. Za planirani rad moraju se odabrati potrebni alat i te se u bazu podataka alata t rebaju upisati potrebne dimenzije. Razlika izmeñu trenutne koordinate vrha alata i visine škripca (o s Z točke A) je tražena korekcija alata koja se upisuje u registar za alate (T oolof fset). 4. Kod gloda nja je postupak mjerenja nešto jednostavniji jer se mjeri samo v isina oštrice alata po osi Z do referentne točke alata F(N). Tool offset 188 . Ova koordinata može nam poslužiti i za mjerenje alata na taj način da postavimo alat u vretenište stroja pa vrhom alata (bez vrtnje) dodirnemo gornju ne pomičnu čeljust škripca.4. Izgled i opis funkci jskih tipki za Toolo ffset nalaze se na stranici X. Podaci o izmjerenim alatima unose se u b azu podataka pod Parameter/Tooloffset. U slijedećem poglavlju objasnit ću kako se mjere alati pomoću kompar atora ili senzora za mjerenje.

Smjer dužine korekcije L1 Smjer korekcije alata ovisi o aktivnoj ravnini glodanj a G17-G19.13. Redoslijed mjerenja alata 1. 4. učvrstiti na radni stol senzor za mjerenje (1) ili komparator ( mjernu uru) 2. postaviti kazaljku komp aratora na 0. pozvati registar alata –Parameter/Tooloffset 5. u polju «Reference» izabrati os Z 7.. prihvati ti poziciju čela vreteništa sa O K 1 189 . G17 – glavna primjena za vertikalno glodanje (Mill 55. Mill105.1.) L1 – u Z osi R – u XY ravnini G18 – glavna primjena za horizontalno glodanje i kada se koris ti kutna glava L1 – u Y osi R – u ZX ravnini G19 – rad sa kutnom glavom L1 – u X osi R – u YZ ravnini 4. pritisnuti funk cijsku tipku DETERMINE CO MPENSA 6. izabrati JOG mod 3. dovesti čelo vre teništa (F) na senzor/mjernu uru.

T1 10. Dužina alata je spremljena pod L1. 12.8. Kod strojne izrade potrebno je prvo prekontrolirati (testirati ) program pomoću «Dry run feedrate» i bez izratka. Pozicionirati ku rsor na Length 1 (kontrolirati T broj alata u Tooloffset) 11. npr.14. kontrola programa Sve što je rečeno za radn je vezane za samu izradu na stroju kod tokarenja. unesti vrijednost Length 1 u polje «Reference dimensions» kao «reference valu e»(poz. Rad na stroju. vrijedi i za glodanje (vidi st ranice 123-124). i tako za sve alat e. čela vreteništa) 9. dovesti vrh alata (P) na senzor ili ticalo komparatora. 190 . 4. izabrati slije deći alat koji će se mjeriti (T2) i ponoviti radnje od koraka 10. Naročitu pažnju posvetiti prav ilnom iz boru režima rada. pritisnuti «Determ ine compensa». izbor programa. postaviti u vretenište alat koji će se mjeriti. iz abrati os Z i pritisnuti OK.

bez izr atka sa reduciranim posmakom i bez rotacije glavnog vretena.da li je nul točka (W) korektno programirana – G54 . staviti preklopnik za posmak n a nula 5.15. provj eriti program koji se testira (broj.da li su a lati d obro izabrani i izmjereni . 6. 2. 5. startat i sa slijedećim blok m i opetovano kontrolirati pomake alata Ovaj test uvelike izbjegava moguće pogreške i ozbiljna oštećenja na samom stroju ili alatu u slučaju sudara.da li se pojavlj uju odstupanja konture zbog oštrice alata Ovi zahtjevi se provjeravaju u automat skom modu sa učvršćenim izratk om i radu sa pojedinačnim blokovima Upozorenje: Dr y run mora se isključiti u kontro li programa (PROGRAMME CONTROL) 1. preklopnik n a Automatski mod (AUTO) 2. 3. tj. Testiranje st roja u SBL modu Nakon testiranja u Dry run modu još se neke stvari moraju provjeri ti: .da li se promjena alata zbiva dovoljno daleko od izr atka 1. 16. u ključiti na upravljačkoj jedinici S ingle Block 4. 7.da li su za dovoljavajuće programirani pomaci alata .da li je brzina vrtnje i smjer vrtnje korektno prog ramirana . postaviti preklopnik na malu v rijednost posmaka (6-10%) 7. izabrati AUTO mod izabrati odgovarajući program (broj pr ograma) uključiti Dry run mod uključiti SBL (Single Block) mod preklopni k za posmak staviti na nula startati sa prvim blokom prebaciti preklopnik na mal i posmak ( vraćajući preklopnik na 0 možemo izbjeći kritične situacije 8. 4. Tako rad e i profesionakci! 191 . moramo testirati program u Dry run modu.14. Testiranje stroja – DRY RUN mod Nakon grafičke simulacije gdje provjerava mo korektnost ispisa programa. 14. Ovim testiranjem pr ovjeravamo: . prov jeravati korektnost programiranja brzine vrtnje i pomaka Ovakav način provjere gar antira uspješno puštanje programa u automatsk om modu bez bojazni od oštećenja. naziv) 3. startati sa prvim progra mskom blokom 6.

DODATAK U ovom poglavlju dat će se neke smjernice za izbor režima rada (tabli ce) . za Al kao i za druge materijale. 192 . jer su nam ti podaci potrebni za pravilan izb or para metara kod izrade navoja.5. Tu će se naći i drugi korisni podaci za samo pr ogramiranj e (predložena dokumentacija za CNC programiranje. kao i ponuñeni primjeri izrade). izrañeni kompletni p rimjeri za to karenje i glodanje. Takoñer će se dati tablice za izbor Metrič kog navo ja (vanjski i unutarnji ).

1..5.S =1300 o/min Brzina rezanja (m/min) Promjer izratka D (mm) Promjer izratka naravno moženo i izračunati iz osnov ne fo rmule v=Dπn/1000 193 . v = 150 m/min Traži se: • broj okretaja gl.D = Φ5 0 • brzina a ………. Pronalaženje broja okretaja PRIMJER Poznato: • promjer izratka ……………. vretena ..

5.2. Pronalaženje brzine rezanja v (mm/min) PRIMJER Poznato: • Broj okretaja gl. vre tena . S=1700o/min • osmak ………………… =0.06 mm/o Traži se: • osmak …………... = cca.100mm/min Pos mm/min Broj okretaja glavnog vretena (o/min) 194 ¢ ¡ ¢ ¡

5.3. Odreñivanje broja okretaja kod glodanja i bušenja PRIMJER Poznato: • romjer alata ………. D = Φ8 • brzina rezanja …… v = 44 m/min Tr aži se: • broj okretaja gl. vretena S=1750 Broj okretaja (o/min) Promjer alata ( mm) 195 ¡

5.4. Odreñivanje dubine rezanja i osmaka kod glodanja PRIMJER Poznato: • materi jal izratka ……….. Torradur B • romjer glodala ……….. D=Φ12 mm • osmak ……………… =7 0 mm/min Traži s PRIMJER Poznato: • materijal i zratka ..čelik za automate 9S20 • promjer glodala ……D=Φ32mm dubina rezanja ……. . t = 0.5 mm Traži se: • osmak ………….. u mm/min osmak ( mm/min ) Rješenje: dubina rezanja t = 6 mm osmak 196 = 50 mm/min Dubina rezanja t ( mm ) za čelike za automate 9S20 Dubina rezanja t ( mm ) za Al ( Torradur B ) ¢ ¡ ¢ ¢ ¡ ¡ ¡ ¡ ¡

5.5. Odreñivanje posmaka kod bušenja PRIMJER Poznato: • materijal izratka ….. Torradur B • promjer svrdla …… D = Φ9 m m Traži se: • osmak ……… = 150 mm/min 197

¡

¡

6.5. Tablica režima rada kod tokarenja 198 .

Tablice režima rada kod glodanja 199 .5.7.

200 .

Tablica standardnih metričkih navoja 201 .8.5.

Za p otrebe škol a ova dokumentacija je sasvim zadovoljavajuća. 202 . U njoj se nalaze: OPER ACIJSKI LIST . te ISP IS PROGRAMA (CNC PROGRAM). To su predloženi obrasci prema EMCO-u a naravno da se mogu kor istiti i drugi slični obrasci prilagoñeni dotičnoj tvrtki ili ustanovi. Dokumentacija CNC programiranja Na slijedećim stranicama nalaze se obrasci za CNC programiranje. PLAN STEZANJA I PLAN ALATA (to je jedan obrazac a može se i razdvo jiti).5.9.

Ime i prezime: Razred.god. šk. Br. TEHNIČKA ŠKOLA VIROVITICA OPERACIJSKI LIST OPIS OPERACIJE .CNC-PRIMJERI Red.ZA HVATA Stezanje izratka ALAT BILJEŠKE 10. 203 .

CNCPRIMJERI Naziv izratka: STROJ EMCO TURN 55 TEHNIČKA ŠKOLA VIROVITICA Plan stezanj a i plan alata SIROVAC Materijal Aluminij Tip Oznaka Skraćenica Al Dimenzije Bilješk e Nulta točka izratka Broj steznog STEZNI ALAT alata 1 - glavno vreteno 2 - amerik aner 3 - čeljusti 4 - sirovac R - rererentna L= D= Trans = T1 Broj kor. T2 Broj ko r. l1 l2 Rad. alata: Poz. alata: S (o/min): F (mm/o): Tvrdi metal: T3 Broj kor. Tvrdi met al: T4 l1 l2 Rad. alata: Poz. alata: S (o/min): F (mm/o): Broj kor. AL ATI l1 l2 Rad. alata: Poz. alata: S (o/min): F (mm/o): Tvrdi metal: T5 Broj kor. Tvrdi met al: T6 l1 l2 Rad. alata: Poz. alata: S (o/min): F (mm/o): Broj kor. l 1 l2 Rad. alata: Poz. alata: S (o/min): F (mm/o): Tvrdi metal: Ime: Tvrdi metal: l1 l2 Rad. alata: Poz. alata: S (o/min): F (mm/o): 204

CNC-PRIMJERI Naziv izratka: CNC PROGRAM FUNKCIJE PROGRAMA NAPOMENA Red. br. blok a Ime i prezime List 1 / 205

5.10. Primjer izrade tehničke dokumentacije kod tokarenja (EMCO) 5.10.1. Tehničk i c rtež izratka 206

5.10.2. Operacijski list – prvo stezanje pomak nul točke ograničenje brzine čeono tokare nje grubo/fino tokarenje konture 05 tokarenje utora 06 odsijecanje (sa smanjenje m brzine) 07 kraj programa 01 02 03 04 Vidi slike u poglavlju 1.8.2. ! 207

3.10.5. Plan stezanja I i alata 208 .

4.5. CNC program za prvo stezanje stezanje 209 .10.

8. Operacijski list za drugo stezanje pomak nul točke ograničenje brzine duboko bušenje grubo/fino unutrašnje tokarenj e ciklusa 05 završno konturno tokarenje vanjsk o 06 narezivanje vanjskog navoja u ciklusu 07 završetak programa 01 02 03 04 Vidi slike u poglavlju 1. ! 210 .5.10.2.5.

10. Plan stezanja II i plan alata 211 .5.6.

5.7.10. CNC program za II stezanje 212 .

213 .

11.1.11. Tehničk i c rtež dijela – Poklopac sa navojem (Screw Cap) Materijal: AlCu Pb Bi F38 Dimenzije si rovca: 50x50x15 214 . Primjer izrade tehničke dokumentacije kod glodanja (EMCO) 5.5.

11.5. 08. Operacijski list – redoslijed proizvodnje 01. Facing – poravnanje T1D1 Roughing outside – Vanjska obrada T1D1 Roughing inside – Unut arnja obrada provrta T2D2 Chamfer thread – Zakošenje vanjskog ruba (navoja ) T3D3 Ch amfer inside – Zakošenje unutarnjeg provrta T3D3 Thread milling – Gloda nje navoja T4D 4 Centering chamfer – Označivanje provrta T5D5 Drilling – Bušenje T6D6 215 .2. 04. 06. 07. 03. 05. 02.

4. 7. 3. Facing – poravnanje Roughing outside – Vanjska obrada Roughing inside – Unutarnj a obrada provrta Chamf er thread – Zakošenje vanjskog ruba (navoja) Chamfer insid e – Zakošenje unutarnjeg prov rta Thread milling – Glodanje navoja Centering cham fer – Označivanje provrta Drilling . 6. Plan rezanja (Machining steps) 1. 8. 5.Bušenje 216 .3.5.11. 2.

11.4. Plan alata T1 – glodalo za poravnanje φ40x20 T2 – vretenasto glodalo za utor φ10 T3 – kutno glodalo za skošenje φ8x16 T4 – glodalo za narezivanje navoja 16x2 T5 – NC star t svrdlo φ10 T6 – spiralno svrdlo φ6 217 .5.

Plan stezanja i alata 218 .5.11.4.

5. uključe nje vrtnje Brzi hod.5.5 T1 D1 S1990 F500 M3 G0 X-47 Y-20 Z5 Z0 G 1 X47 G0 X15 G1 X-47 G0 Y0 L100 P7 G0 Z50 M0 T2 D2 S2000 F180 M3 G0 X0 Y0 Z2 02 operacija – Vanjska obrada . izračunavanje korekcije Režimi r ada za drugu operaciju. izračunavanje korekcije Režimi rada za prvu operac iju. uključenje vrtnje 03 op eracija – Unutarnja obrada provrt a .5 mm) POKLOPAC S NAVOJEM Red.11. bloka N05 N10 N15 N20 N25 N30 N35 N40 N45 N50 N55 N60 N65 N70 N75 N80 N 85 N90 N95 N100 N105 N110 N120 N125 N130 N135 N140 N1 45 N150 N155 N160 N165 M170 M175 N180 N185 N190 FUNKCIJE PROGRAMA G54 G58 X25 Y25 Z9. CNC program – ispis programa CNC-PRIMJERI Naziv izratka: EMCO CNC PROGRAM NAPOMENA Poziv pomaka nul točke (pomoćna točka A) Programirana nul točka (sredin a izrat ka) Poziv prvog alata.Potp rogram Položaj za izmjenu alata Programirani stop – ručna izmjena alata Poziv drugog a lata.ciklus G0 Z50 M0 T3 D3 S2200 F600 M3 G0 X27 Y0 Z2 G1 G41 X20 G2 X20 Y0 I-20 J0 G0 G40 X 27 Z2 X0 Y0 Z-1 G1 G41 X-12 G3 X-12 Y0 I12 J0 G0 G40 X0 Y0 Z60 M0 T4 D4 S2400 F2 40 M3 G0 X29 Y0 Z2 Z-5 04 operacija – Glodanje skošenja Zauzimanje pozicije skošenja za navoj Korekcija polumjerom alata . br.lijeva Kružno gibanje u smislu kazaljke na satu Isključenje korekcije radijusom 05 operacija – Zakošenje unutarnjeg provrta Početak glodanja unutrašnjeg skošenja Kružno giba nje suprotno kazaljci na satu 06 operacija – glodanje navoja Zauzimanje pozicije z a navoj – brzi hod 219 . početna točka za prvu operaciju 01 operacija – poravnavanje čela (0 .

parametri buše nja 08 operacija . jedan prolaz Kraj programa Broj potprogra ma Inkreme ntalni pomak po osi Z sa programiranim posmakom Opis konture u apsolu tnim koordi natama Kružno gibanje po konturi Isključenje korekcije radijusom Kraj po tprogram a N5 N10 N15 N20 N25 G91 G0 S1600 M3 Z-1.bušenje G0 Z50 M0 T6 D6 S1900 F160 M3 G0 X0 Y0 Z2 G0 X60 Y30 Z5 0 M30 L 100 Poziv ciklusa za bušenje 83.Red broj bloka N200 N205 N210 N215 N220 N225 N230 N235 N240 N245 N250 N255 N260 N265 N270 N275 FUNKCIJE PROGRAMA G2 X18.774 Y0 Z-7 I-18.774 J0 G0 G40 X29 Z60 M0 T5 D5 S2100 F1 70 M3 G0 X0 Y0 Z2 NAPOMENA – opis funkcija Glodnje navoja – kružna int erpolacija sa pomakom koraka navoja po trećoj osi 07 operacija – označavanje provrta ciklus Zauzimanje pozicije alata za ciklus bušenja Poziv ciklusa 81.143 G90 G1 G41 X-20 F200 G2 X20 Y0 I20 J0 F350 G0 G40 X-46 M17 220 .

što je vrlo bitno. No za to treba vel iko iskustvo programera i poznavanja tehnologičnosti materijala. popravili eventualne greške. jer je danas ušteda u vremen u temeljni pokazatelj produktivnoti. Uvjet za uspješan rad je potpuno razumijevanj e programa! Puno sreće i zadovoljstva u radu želi vam autor! 221 . izmjeri li alate i položaj nul točke te kad smo izabrali provjerene režime rada. Naš cilj je pri je svega usmjeriti učenike na pravilno razmišljanje prilikom izrade dokumentacij e programiranja. Nijedan progr am nije dovoljno dobar da nebi mogao biti još bolj i. jer to je gar ancija da nećemo oštetiti stro j i alat. jer na osnovi stroja izabrat ćemo p raviln e i preporučene režime rada. Za kvalitetno izvoñenje vježbi n aravno mora se dobro savladati programiranje kao i upravljačka jedinica stroja. kako bi sačuvali sam alat i dobili traženu kvalitetu obrade.Zaključak U ovom kratkom tečaju iz programiranja CNC strojeva date su osnovne upute kako p ristupiti ovoj problematici i što sve moramo znati da bi uspješno napisali ne ki program a takoñer i izradili predmet na samom stroju. Kao što se moglo vidjeti i z udžbenika to nije ni malo lak posao i moramo poznavati dosta funkcija i pojmov a a naročito sam stroj i njegove mogućnosti. Naročitu pozornost treba dati pravilnom izbor u alata i izradi kvalitetnog plana rezanja kako bi što brže izvršili obradu. Za stroj možemo ići tek kad smo izvršili simu laciju.

Vodeni k: Projektiranje t ehnoloških procesa. Zagreb A.2.6. Tehnička knjiga. 11. Dokumentacija od proizvoñača strojeva EMCO Software Description EMCO Win NC SI NU MERIK 810D/840D Turning Software Description EMCO Win NC SINUMERIK 810D/840D Mil ling Machine Description Emco Consept Turn 55 Machine Description Emco Mill 55 E mco Win 3D – View Turning Emco Win 3D – View Milling CNC programme package Emco Turn 55 CNC programme package Emco Mill 55 Ivo Slade – CNC tokarenje EMCO PC TUR N 105 – skripta Ivo Slade . 1. 1.8. Šurina : Tehnologija obrade numerički upravljani m tokarilicam a.CNC tokarenje EMCO PC MILL 105 – skripta Buckharrt S chn eck und Theo Jeske – Numerisch gesteuertes Spanen – Europa Fachbuchreihe 1997 . Velen je CNC tokarenje – PIA d. 10 . 3. 1. Velenje Tabellenbuch Metall – Europa Fachbuchreihe Pro spekti i katalozi NU strojeva i alata raznih prizvoña ča 222 . 7. Cvjetičanin.4.Literatura 1. 9.3. Zagreb CNC frezanje(gloda nje) – PIA d. 1. Dill. 8. 1.o. 2. Čevra: Obrada metala II Gačnik. 1.o. Abra mović. 1.o.1. 6.5.o.7. 1. 5. 4. Školska knjiga.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful