You are on page 1of 20

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

UTVRIVANJE I NAPLATA JAVNIH PRIHODA

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

Utvrivanje i naplata carina

Student: Gudalo, Dragan Indeks broj II- 539/08

Mentor: Prof. dr Jovan Sejmenovi Ocjena: 5 6 7 8 9 10

BANJALUKA, 2011.GODINE

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka

Sadraj
Sadraj...........................................................................................................................................2 1. Uvod..........................................................................................................................................2 2. Carinjenje robe..........................................................................................................................3 2.1. Carinski sistem...................................................................................................................5 3. Carinski postupci......................................................................................................................6 3.1. Redovni postupak...............................................................................................................6 3.1.1. Podnoenje carinske prijave i propisanih isprava.......................................................7 3.1.2. Prijem carinske prijave...............................................................................................7 3.1.3. Pregled robe................................................................................................................8 3.1.4. Svrstavanje robe po carinskoj tarifi............................................................................8 3.1.5. Utvrivanje carinske osnovice....................................................................................9 3.1.6. Obraunavanje i naplata carine...................................................................................9 3.2. Pojednostavljeni postupak...............................................................................................10 3.3. Posebni postupci..............................................................................................................11 3.3.1. Zajednike odredbe za nekoliko posebnih postupaka..............................................11 3.3.2. Tranzit- provoz.........................................................................................................12 3.3.3. Carinska skladita ....................................................................................................12 3.3.4. Unutranja obrada ....................................................................................................13 3.3.5. Obrada pod carinskom kontrolom............................................................................14 3.3.6. Privremeni uvoz........................................................................................................15 3.3.7. Vanjska obrada..........................................................................................................15 3.3.8. Izvoz ........................................................................................................................16 3.4.Stavljanje robe u slobodan promet....................................................................................16 3.5. Slobodne zone..................................................................................................................17 4. Zakljuak.................................................................................................................................18 Literatura.....................................................................................................................................19

1. Uvod
Carinjenje predstavlja svojevrstan porez na uvezenu robu koji je nametnut od strane drave. Postupak carinjenja i sama carina je u potpunoj nadlenosti drave, odnosno draven carinske slube. Carinska deklaracija je osnovni dokument kojim se vri prijava carinjenja neke robe. Carinjenje se vri na posebnim mjestima tzv. carinarnicama , osim ako zakonom ili 2

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka pravilnokom nije drugaije regulisano. Svaka roba kj se nae na graninom prelazu podlona je carinjenju, a pojedine robe se ne carine, ali je Jedinstvena Carinska Isprava (JCI) obavezna. Carinjenje se vri po tano odreenim carinskim tarifama i tano se zna koja roba pripada kojoj tarifi. Carinski sistem nae zemlje,Bosne i Hercegovine regulisan je autonomnim i meunarodnim propisima. Takoer e u ovom seminarskom radu biti rijei o carinskom postupku koji se odvija prilikom carinjenja roba. Carinski postupak obuhvata : tranzit ili provoz, carinska skladita, unutarnja obrada, obrada pod carinskom kontrolom, privremeni uvoz, vanjska obrada, izvoz te stavljanje robe u slobodan promet. Njihova zajednika karakteristika je da su to carinski dozvoljeni postupci, a ne vrste carinjenja ili faze carinskog nadzora. Posebno treba imati u vidu, kao zajedniki uslov za ove postupke da se oni mogu voditi samo na osnovu odobrenja carinskog organa , koje mora da sadri uslove propisane za njegovu primjenu. Vano je napomenuti da novi carinski dozvoljeni postupak moe zapoeti samo ako se okona prethodno dozvoljeni carinski postupak. Postupak se smatra okonanim kad se odobri novi carinski dozvoljeni postupak za robu koja je bila predmet prethodnog postupka ili koja je dobijena preradom, odnosno oplemenjivanjem, i kada se podnoenjem nove isprave razdui deklaracija, podnijeta za prethodni postupak. Svakom od ovih navedenih pjmova u uvodnom dijelu, u daljem razmatranju i izlaganju e biti data posebna panja i objanjenje, a sve u cilju boljeg shvaanja carinjenja, carinskog sistema i carinskog postupka.

2. Carinjenje robe
Carinjenje robe je jedan veoma sloen proces koji se obavlja prilikom svakog uvoza ili izvoza neke robe koja ima neku odreenu vrijednost. Carinjenje obavljaju carinske slube u carinskom sistemu. Obavljanje carinskih poslova zahtijeva strunost i pouzdanost carinskih slubenika, kako bi se carinski poslovi obavili brzo i efikasno. Carinjenje se obavlja na osnovu CARINSKE DEKLARACIJE (radnja ili isprava kojom osoba u propisanu obliku i na propisan nain zahtijeva da se roba stavi u neki od carinskih postupaka) koja se popunjava na 3

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka propisanom formularu. Carina predstavlja svojevrstan porez drave na neku uvezenu robu i veoma je vana u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Carine i carinski sistem svake drave, pa i Bosne i Hercegovine, imaju veliki znaaj pri otvorenoj meunarodnoj robnoj razmjeni, koja se sa pravom oekuje za nau zemlju, nakon pristupanja CEFTi i pribliavanja zemlje EU. Iz tih razloga, a posebno iz razloga breg ukljuivanja nae privrede u meunarodne robne tokove, bitno je da carina i carinski sistem nae zemlje, budu savremeni sa nizom usvojenih meunarodnih rjeenja koje imaju razvijene drave. Voenje zatitne carinske politike i njena konkretizacija u Carinskoj tarifi svake zemlje je vrlo osjetljivo pitanje i ljudi koji vode carinsku politiku moraju biti posebno obazrivi pri konkretizaciji zatitne carinske politike u carinskim tarifama. Ta obazrivost bi se ogledala, prije svega. u tome da zacrtana carinska politika u carinskim tarifama ne smije da bude ni suvie visoka - da spreava uvoz roba, putem zacrtanih visokih carinskih stopa, kao ni obrnuto, da carinske stope budu suvie niske i da se suvie liberalizuje uvoz, ne vodei rauna pri tome o razvoju domae proizvodnje. Rjeenja treba traiti kroz jedan srednji pristup, da carine budu u pogledu svoga nivoa realno odmjerene, tj. da ne budu ni pretjerano visoke, ni pretjerano niske, tj. da budu tako postavljene da omoguavaju razumnu konkurenciju i razuman uvoz inostranih roba. Carine nae zemlje, ne smiju biti barijera otvorenim robnim razmjenama sa inostranstvom, niti uvozu, jer se radi i o zavisno uvoznoj privredi (pa se ni izvoz ne moe ostvariti bez neophodnog uvoza, posebno reprodukcionog materijala i sirovina, to e omoguiti proizvodnju roba za izvoz), ve naprotiv, one moraju biti u funkciji takvih robnih razmjena. S druge strane, carine ne mogu biti zabrana uvozu iz inostranstva, jer autarhina i zatvorena privreda jedne drave, pa ak i onih razvijenijih drava, nije poeljna i ekonomski opravdana. Stoga carina, u svakom carinskom sistemu, pogotovu kod mladih privreda u razvoju, mora da omogui i razuman uvoz, ali da i instrumenti carina i instituti carinskog sistema omogue i pospjee izvozne tokove privreda u tranziciji i razvoju. To se, uostalom, sa pravom, oekuje i od naih carina i carinskog sistema Bosne i Hercegovine. Carine moemo podjeliti prema pet (5) kriterija : 1) s obzirom na pravac kretanja: 1.uvozne 2.izvozne 3.tranzitne

2) s obzirom na cilj uvoenja: 1.financijske (fiskalne) glavni cilj je prikupiti sredstva za podmirenje javnih rashoda. 2.ekonomske (zatitne) cilj je zatiti domae gospodarstvo, domae proizvoae. 3.represivne (returzivne) one su protumjera na tetnu mjere neke druge drave. 3) s obzirom na nain odreivanja carinske obveze: 1.vrijednosne (ad valorem) obveza se utvruje u postotku od vrijednosti robe. 4

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka 2.specifine obveza se utvruje po mjernim jedinicama. 4)s obzirom na nain uvoenja carine: 1.ugovorne u dogovoru sa nekom zemljom (npr. bilateralni dogovor o uvoenju smanjenje carinske stope na odreeni proizvod iz druge zemlje). 2.autonomne drava uvodi carine po svojoj vlastitoj odluci. 5)s obzirom na visinu optereenja: 1.preferencijalne kad se koristi nia stopa od ope. 2.diferencijalne kad se primjenjuje najvia stopa. Mjesto carinjenja odreuje pediter ako ga nije odredio nalogodavac, ili ako nije propisima odreeno. Kada zbog odreivanja nepogodnog mjesta izvrenja carinskih radnji nastanu tetne posljedice, pravilo je da ih snosi ona osoba koja je takvo mjesto odredila, ako je zakonom odreeno takvo mjesto, posljedice treba snositi nalogodavac. Carinjenje se u pravilu vri kod carinarnice kojoj je roba prijavljna za carinjenje. Postoji zakonska mogunost da se u pojedinim sluajevima iskljue neke granine carinarnice kod kojih se ne moe cariniti. Carinjenje robe, kao najvaniji institut carinskog sistema, predstavlja samu sutinu carinskog postupka. Da bi se tano regulisali odnosi podnosioca carinske deklaracije kao stranke u postupku i carinarnice kao organa koji sprovodi postupak, odgovarajuim odredbama carinskog zakona i prateim propisima donijetim na osnovu tog Zakona definisane su faze postupka carinjenja i detaljno propisan i razraen redoslijed radnji, obaveza i prava uesnika u carinskom postupku. U carinskom postupku utvruju se sve relevantne injenice od znaaja za pravilnu primjenu itavog niza instrumenata carinskog, spoljnotrgovinskog, deviznog i poreskog sistema. Otuda, zbog znaaja ovog pitanja carinsko zakonodavstvo materiji carinjenja robe posvetilo je dosta panje i prostora sa precizno odreenim pravilima postupanja.

2.1. Carinski sistem


Carinjenje robe prilikom uvoza obavljaju carinarnice koje se mogu nalaziti na graninim prijelazima ili negdje u u nutranjosti zemlje. itav carinski sistem je u nadlenosti drave Bosne i Hercegovine i neovisan je od entiteta i kantona. Carinskim sistemom upravlja Upravni odbor, a uz odobrnje Vijea ministara i Parlamenta.

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka Donoenjem Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine stvorene su predpostavke za funkcionisanje jedinstvenog carinskog podruja Bosne i Hercegovine na kojem e se jedinstveno primjenjivati carinski propisi. Carinske propise donose: Parlament Bosne i Hercegovine Vijee ministara Bosne i Hercegovine Upravni odbor u skaldu sa propisima koji se primjenjuju u Europskoj uniji. Pojedine odredbe Zakona mogu se primjenjivati i van carinskog podruja Bosne i Hercegovine, u skladu sa propisima kojima se regulira odreena oblast ili na osnovu meunarodnih konvencija. Carinski sistem predstavlja skup propisa kojima se reguliraju carinski instituti. Predmet carinskog sistema je oblast drutvenih odnosa i djelatnosti u okviru razmjene dobara i usluga s inozemstvom. Njegova je uloga da sferu ekonomskih odnosa uredi tako, to e uesnici u carinskom postupku unaprijed znati svoja prava i obaveze, da pospjeuje razvoj domae privrede, uravnoteenje platnobilansne pozicije itd. Ipak, najznaajnija uloga carinskog sistema je zatita domae proizvodnje od iznozemne konkurencije, s tim da ta zatita bude u funkciji razvoja, produktivnosti i kvaliteta proizvodnje. Carinski sistem BiH reguliran je autonomnim i meunarodnim propisima. Najvaniji autonomni izvori carinskog sistema su: - Zakon o carinskoj politici BiH, - Zakon o carinskoj slubi, - Zakon o carinskoj tarifi BiH, Meunarodni izvori carinskog sistema su: bilateralni i multilateralni ugovori, sporazumi, protokoli, konvencije i sl. u literaturi je poznat i pojam "carinsko pravo". Carinsko pravo je dio carinskog sistema kojim se reguliraju prava i obaveze uesnika u carinskom postupku. To su odredbe procesnog prava, odnosno upravnog i prekrajnog postupka.

3. Carinski postupci
3.1. Redovni postupak
Redovan carinski postupak se koristi kada se na robi ija se vrsta, koliina, vrijednost i kvalitet ne mogu utvrditi u tzv. skraenom ( posebnom ) postupku. Redovan postupak carinjenja sastoji se iz sljedeih faza: 6

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka 1. 2. 3. 4. 5. 6. podnoenje carinske prijave i propisanih isprava prijem cariske prijave pregled robe svrstavanje robe po carinskoj tarifi utvrivanje carinske osnovice obraunavanje i naplata carine

3.1.1. Podnoenje carinske prijave i propisanih isprava


Prijave u pisanoj formi sainjavaju se na obrascu koji je propisan provedbenim propisima zakona o Carinskoj politici BiH . Prijave moraju sadravati sve podatke koji su neophodni za primjenu propisa kojima se regulira carinski postupak za koji se roba prijavljuje i biti potpisane . Uz prijavu se prilau svi dokumenti potrebni za primjenu propisa kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena. Podnoenje Jedinstvene carinske isprave ili carinske prijave je obaveza uvoznika ili ovlatenog lica. Pravilnikom je predvieno da preduzee ili drugo pravno liceregistrovano za poslove meunarodne pedicije moe organizovati otpremanje i dopremanje robe u meunarodnom saobraaju u svoje ime, a po nalogu i za raun komitenta, kao i zastupati i obavljati poslove u vezi sa carinjenjem robe. Carinski obvezik ili ovlateni pediter je odgovoran za pravilnost preduzetih radnji u carinskom postupku, kao i za tanost podataka koji unijeti u JCI i druge isprave. Carinsku prijavu moe podnijeti svako lice koje moe pokazati predmetnu robu ili naloiti da se ona pokae nadlenom carinskom organu, zajedno sa svom dokumentacijom koju treba priloiti radi primjene propisa o carinskom postupku za koji je roba prijavljena. Deklarantu se, na njegov zahtjev, odobrava da izvri izmjenu jednog ili vie podataka u prijavi nakon to je carina prihvati. Izmjena ne smije imati takav uinak koji bi prijavu uinio primjenjivom na drugu robu od one koju je prvobitno obuhvatala. Prijave, koje su u skladu s uslovima i pravilima o carinskom postupanju carinski organi odmah prihvataju, pod uslovom da je roba na koje se odnose pokazana carini.

3.1.2. Prijem carinske prijave


Prva faza u postupku carinjenja robe koju obavljaju carinski organi , a na osnovu podnijete carinske prijave jeste prijem carinske prijave. Ako nije drukije izriito propisano, datum koji treba da se koristi s ciljem primjene svih propisa kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena je datum prihvatanja carinske prijave od strane carinskih organa. Radi provjere prijava koje su prihvatili, carinski organi mogu: - pregledati dokumenta koji potkrepljuju prijavu i pratea dokumenta. Carinski organi mogu zahtijevati od deklaranta da predoi i neka druga dokumenta u svrhu 7

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka provjere tanosti podataka sadranih u prijavi. - pregledati robu i uzeti uzorke na analizu ili detaljno ispitivanje Po prijemu carinske prijave carinarnica utvruje da li je carinska prijava pravilno i uredno popunjena i da li dodatne isprave sadre potrebne podatke za carinjenje robe. Radi sigurnijeg voenja postupka carinjenja robe, podnosilac carinske prijave ima pravo da prije podnoenja prijave pod nadzorom carinarnice obavi predhodni pregled robe i utvrdi koliinu , vrstu i kvalitet robe, kao i da uzm euzorke robe u potrebnoj koliini.

3.1.3. Pregled robe


Pregledom robe treba da se utvrdi faktiko stanje robe prema podacima iz carinske prijave priloenih isprava. Tom prilikom carinarnici utvruju da li podaci navedeni u prijavi i drugim priloenim ispravama odgovaraju stvarnom stanju. Pregled robe od strane carinskih organa obavlja se u utvrenim rokovima i u prisustvu podnosioca prijave. Carinarnica prerduzima sve mjere potrebne za utvrivanje stvarnog stanja robe, uzima uzorke, mjeri robe idr. Prevoz robe do mjesta pregleda i uzimanja uzoraka te svako rukovanje s robom koje iziskuje takav pregled ili uzimanje uzoraka obavlja deklarant ili se obavlja na njegovu odgovornost. Nastale trokove snosi deklarant. Deklarant ima pravo biti prisutan prilikom pregleda robe i uzimanja uzoraka. Kada smatraju da je to potrebno, carinski organi zahtijevaju od deklaranta da prisustvuje ili da bude zastupljen prilikom pregleda robe ili uzimanja uzoraka kako bi im pruio pomo koja je potrebna za olakavanje takvog pregleda ili uzimanja uzoraka. Pod uslovom da su uzorci uzeti u skladu s vaeim propisima, carinski organi nisu duni platiti bilo kakvu naknadu za njih, ali snose trokove analize ili ispitivanja. Kada se obavlja pregled samo dijela robe obuhvaene prijavom, rezultati djeliminog pregleda primjenjuju se na svu robu koja je obuhvaena tom prijavom.Meutim, deklarant moe zahtijevati detaljniji pregled robe ako smatra da rezultati djeliminog pregleda nisu valjani u pogledu preostale prijavljene robe. Carinski organi preduzimaju neophodne mjere za identifikaciju robe kada je identifikacijapotrebna kako bi se osiguralo postupanje u skladu s uslovima kojima se regulira carinski postupak za koji je navedena roba prijavljena.

3.1.4. Svrstavanje robe po carinskoj tarifi


Najee organi carinske slube kontrolu svrstavanja robe obavljaju paralelno sa pregledom robe , jer je svrstavanje robe u odren tarifni broj, odnosno oznaku, logian nastavak pregleda robe. Svrstavanje robe po carinskoj tarifi je sloen postupak, potrebno je poznavati robu, njene tehnike karakterisitke i namjenu, takoer i osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife kao i komentare o svrstavanju robe u Carinskoj tarifi. 8

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka Cilj svrstavanja i kontrole svrstavanja robe po Carinskoj tarifi jeste da se tano utvrdi koju stopu carine iz Carinske tarife treba primijeniti. Carinska sluba mora pravilno i jednoobrazno da primjenjuje propise iz svoje nadlenosti, to znai da se ista roba koju uvozi vie uvoznika za istu namjenu mora svrstati u isti tarifni broj i na nju primijeniti ista stopa carine. Raspon carinskih stopa u Carinskoj tarifi je od 1 do 30%, pa visina carinske stope koja se primjenjuje dosta utie na materijalne trokove preduzea, a time i na uslove privreivanja. Carinska sluba je od strane nadlenih dravnih organa ovlatena da u postupku carinjenja robe koja se uvozi obraunava i naplauje i akcize i PDV(porez na dodanu vrijenost).1

3.1.5. Utvrivanje carinske osnovice


Carinska osnovica je vrijednost robe na koju se primjenjuju stope carine iz Carinske tarife i druge uvozne dadbine. Carinska osnovica se najee utvruje na osnovu ugovorene, odnosno transakcijske cijene. Ugovorenom cijenom smatra se stvarno plaanje cijena za robu koja se uvozi. Pored fakturne vrijednosti robe koja se uvozi , carinsku osnovicu ini i niz dodatnih trokova nastalih u vezi sa kupovinom do dravne granice: trokovi prevoza, osiguranja, provizije posrednicima u prodaji robe, trokovi pakovanja i koritenja kontejnera, trokovi utovara, pretovar i istovara nastali u inostranstvu i sl. Stavke koje ne optereuju carinsku osnovicu su: kamate na kredit, sva snienja cijena ugovorena i ostvarena prije uvoza, trokovi prijevoza, osiguranja nastali u dravi u koju se vri uvoz. Robna dokumentacija na osnovu koje se utvruje carinska osnovica su: faktura, specifikacija robe, lista pakovanja robe. Transportna dokumentacija na osnovu koje se utvruju transportni trokovi kao dio carinske osnovice su: tovarni list, prevozni list i sl. Carinska osnovica za upotrebljavanu robu utvruje se na isti nain kao i za novu robu, s tim to se kao vrijednost njena realna vrijednost u trnutku carinjenja. Carinska vrijednost za robu koja je oteena u toku prevoza ili dok se nalazila pod carinskim nadzorom umanjuje za procenat oteenja.

3.1.6. Obraunavanje i naplata carine


Osnovni princip u naem carinskom sisitemu je plati pa nosi . Na osnovu stvarne carinske osnovice primjenjuje se odgovarajua stopa carine i drugih uvoznih dadbina , pri emu organi carinske slube obraunavaju i naplauju i akcizu i porez na robukoja se uvozi. Poresku osnovicu za obraun poreza ine: carinska osnovica, iznos carine, carinske dadbine i iznos akcize. Carinska osnovica se izraava u konvertibilnim markama. Obraunatu carinu i uvozne dadbine carinski obveznik je duan da plati u roku od osam dana od dana prijema Obrauna carinskog duga. Roba se ne moepodii ispod carinskog
1

Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka nadzora prije nego to obveznik plati sve uvozne dadbine. Na iznos carine i uvoznih dadbina koje nisu plaene u propisanom roku, obraunava se kamata za svaki dan zakanjenja. Kada prihvatanjem carinske prijave nastane carinski dug, roba obuhvaena prijavom ne puta se ako se carinski dug ne izmiri ili ako se ne poloi garancija za njegovo plaanje. Kada, u skladu s propisima kojima se regulira carinski postupak za koji je roba prijavljena, carinski organi zahtijevaju polaganje garancije, pomenuta roba ne stavlja se u taj carinski postupak dok se ne poloi takva garancija. Sve potrebne mjere, ukljuujui zapljenu i prodaju, preduzimaju se u vezi s robom koja: a) se ne moe pustiti zbog toga to: - nije bilo mogue preduzeti ili nastaviti pregled robe u roku koji su predvidjeli carinski organi iz razloga koji se pripisuju deklarantu; ili - dokumenta koja moraju biti podnesena prije nego to roba moe da se stavi u traeni carinski postupak, nisu podnesena; ili - uplate ili garancije koje je trebalo izvriti ili osigurati u pogledu uvoznih ili izvoznih dabina nisu izvrene ili osigurane u propisanom roku; ili - podlijee zabranama ili ogranienjima; b) nije preuzeta u razumnom vremenskom roku nakon putanja. 2

3.2. Pojednostavljeni postupak


Da bi se u to veoj mjeri pojednostavile radnje i procedure, a uz osiguravanje pravilnog voenja postupka, carinski organi, pod uslovima predvienim u provedbenim propisima zakona zakona o Carinskoj politici BiH, doputaju: - da carinska prijava ne sadri odreene podatke, te da uz nju ne moraju biti priloena odreena dokumenta - da se neki trgovaki ili administrativni dokument, koji prati zahtjev da se roba stavi u odreeni carinski postupak, podnese umjesto carinske prijave -da se roba stavi u taj postupak zavoenjem u evidenciju korisnika; u tom sluaju carinski organi mogu odustati od zahtjeva da deklarant pokae robu carini. Pojednostavljena prijava, trgovaki ili administrativni dokument, odnosno upis u evidenciju moraju sadravati minimum podataka potrebnih za identifikaciju robe.Kada se roba zavodi u evidenciju, mora se naznaiti datum takvog zavoenja. Osim u sluajevima koji se odreuju u skladu s provedbenim propisima zakona, deklarant podnosi dodatnu prijavu koja moe biti opeg, periodinog ili rekapitulativnog karaktera. Za dodatne prijave i pojednostavljene prijave gore navedene ovog smatra se da ine jedinstveni, nedjeljivi instrument koji postaje pravosnaan danom prihvatanja pojednostavljenih prijava, upis u evidenciju ima istu pravnu valjanost kao i prihvatanje prijave o carinjenju. Posebni pojednostavljeni postupci za postupak provoza propisuju se u provedbenim propisima zakona o carinskoj politici odreene drave.

Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine

10

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka

3.3. Posebni postupci


3.3.1. Zajednike odredbe za nekoliko posebnih postupaka
Zakon o carinskoj politici BiH potpuno drugaije postavlja odreena postupanja sa robom, koja su do sada smatrana i kao faze carinskog nadzora ili kao razliiti spoljnotrgovinski poslovi u okviru postupka carinjenja. U Zakonu o carinskoj politici BiH predvieni su posebni carinski postupci koji carinski organ odobrava pod propisanim uslovima i koji se moraju zavriti na propisani nain prije zapoinjanja novog carinskog postupka. (a) kada se koristi pojam postupak, podrazumijeva se da se, u sluaju robe koja nije bh. roba, primjenjuje na sljedee aranmane: (i) provoz; (ii) carinsko skladitenje; (iii) unutranju obradu po sistemu obustave plaanja; (iv) obradu pod carinskom kontrolom; (v) privremeni uvoz. (b) kada se koristi pojam carinski postupak s ekonomskim uinkom, podrazumijeva se da se primjenjuje na sljedee aranmane: (i) carinsko skladitenje; (ii) unutranju obradu; (iii) obradu pod carinskom kontrolom; (iv) privremeni uvoz; (v) vanjsku obradu. Uvozna roba znai robu koja je stavljena pod postupak obustave plaanja, te robu koja je, prema postupku unutranje obrade po sistemu povrata, prola radnje i postupke za stavljanje u slobodan promet i radnje i postupke predviene lanom 122. ovog zakona. Roba u nepromijenjenom stanju znai uvoznu robu koja, u postupku unutranje obrade ili u postupcima za obradu pod carinskom kontrolom, nije prola bilo koji oblik obrade. U daljem izlaganju bie obraen svaki od posebnih postupaka. Njihova zajednika karakteristika je da su to carinski dozvoljeni postupci, a ne vrste carinjenja ili faze carinskog nadzora. Posebno treba imati u vidu, kao zajedniki uslov za ove postupke da se oni mogu voditi samo na osnovu odobrenja carinskog organa , koje mora da sadri uslove propisane za njegovu primjenu. Vlada moe propisati uslove za sprovoenje ovih postupaka.Lice kome je odobreno sprovoenje nekog od ovih postupaka, koje zakon poznaje kao nosioca odobrenja, duno je da se pridrava uslova iz dobijenog odobrenja i da poloi odgovarajue obezbeenje za plaanje carinskog duga, koji bi mogao nastati u vezi sa robom stavljenom u neki od ovih postupaka. 11

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka Prije svega vano je napomenuti da novi carinski dozvoljeni postupak moe zapoeti samo ako se okona prethodno dozvoljeni carinski postupak. To znai npr. da se postupak prerade pod carinskim nadzorom moe zapoeti samo ako se okona postupak carinskog skladitenja. Postupak se smatra okonanim kad se odobri novi carinski dozvoljeni postupak za robu koja je bila predmet prethodnog postupka ili koja je dobijena preradom, odnosno oplemenjivanjem, i kada se podnoenjem nove isprave razdui deklaracija, podnijeta za prethodni postupak.

3.3.2. Tranzit- provoz


Carinski zakon definie tranzit kao kretanje robe pod carinskim nadzorom ili carinskom kontrolom izmeu dva mjesta unutar carinskog podruja i to strane robe koja nije nacionalizovana i domae robe namijenjene izvozu. Postupak tranzita poinje prijavljivanjem robe ulaznoj graninoj carinarnici ili carinarnici gdje je roba prethodno prijavljena, a zavrava se predajom robe i propisanih isprava odredinoj carinarnici. Deklarant koji je podnio tranzitnu deklaraciju odgovoran je za predaju robe odredinoj carinarnici u nepromijenjenom stanju i duan je da poloi garanciju za plaanje carinskog duga, koja moe biti: -pojedinana (za jedan carinski postupak) ili -generalna odnosno sveobuhvatna (za vie tranzitnih postupaka) uz odobrenje direktora. Izuzev u sluajevima koje, kada je to potrebno, utvruje Upravni odbor, nije potrebno da se garancija polae za: a) putovanja zrakom; b) prijenos cjevovodom; c) radnje koje vre eljeznika preduzea BiH. Domaa roba nakon izvoznog carinjenja se pod carinskim nadzorom i carinskom kontrolom zajedno sa propisanim ispravama upuuje izvoznoj carinarnici radi izvoza u inostranstvo.Domaa roba se moe uputiti pod carinskim nadzorom izmeu dva mjesta na domaoj teritoriji preko stranog podruja u okviru tranzitnog postupka.

3.3.3. Carinska skladita


Carinsko skladitenje je poseban carinski dozvoljeni postupak, radi smjetaja robe u carinsko skladite. Carinski organ odobrava smjetaj robe u carinsko skladite nakon ega se podnosi deklaracija za smetaj robe. Postupkom carinskog skladitenja dozvoljava se da se u carinsko skladite smjesti: (a) roba koja nije domaa roba, bez podlijeganja takve robe plaanju uvoznih dabina ili mjerama trgovinske politike; (b) domaa roba, kada se zakonskim propisima kojima se reguliraju odreene oblasti predvia da smjetaj robe u carinsko skladite povlai primjenu mjera koje se obino povezuju s izvozom takve robe. Carinsko skladite znai svako mjesto koje odobre carinski organi i koje se nalazi pod njihovim nadzorom gdje se roba moe smjestiti prema predvienim uslovima. Carinsko skladite moe biti javno ili vlastito skladite. (a) Javno skladite znai carinsko skladite koje je na raspolaganju svakom licu za 12

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka skladitenje robe; (b) Vlastito skladite znai carinsko skladite rezervirano za skladitenje robe od strane draoca skladita. Vano je napomenuti da zakon pravi razliku izmeu draoca skladita i korisnika skladita ili deponenta na slijedeci nain : -dralac skladita je lice koje je ovlateno da vodi carinsko skladite. -deponent je lice obavezano prijavom kojom se roba stavlja u postupak carinskog skladitenja ili lice na koje su prenijeta prava i obaveze tog lica. Rad carinskog skladita uslovljen je izdavanjem odobrenja od carinskih organa, osim ako navedeni organi sami ne vode carinsko skladite. Svako lice koje eli voditi carinsko skladite sainjava pisani zahtjev koji sadri podatke neophodne za davanje odobrenja, a naroito one koje pokazuju da postoji ekonomska potreba za skladitenjem. U odobrenju se navode uslovi za dranje carinskog skladita. Dralac skladita odgovoran je za: a) osiguravanje da se roba ne izuzima ispod carinskog nadzora dok se nalazi u carinskom skladitu. b) ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz skladitenja robe obuhvaene postupkom carinskog skladitenja; i c) postupanje u skladu s posebnim uslovima koji su precizirani u odobrenju. Deponent je u svakom trenutku odgovoran za ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz smjetaja robe prema postupku carinskog skladitenja.

3.3.4. Unutranja obrada


Postupkom unutranje obrade dozvoljava se da se sljedea roba koristi u carinskom podruju BiH u jednom ili vie procesa obrade: b) roba koja nije bh. Roba, a koja je namijenjena za ponovni izvoz iz carinskog podruja BiH u obliku kompenzacionih proizvoda, bez podlijeganja takve robe plaanju uvoznih dabina ili mjerama trgovinske politike; (b) roba stavljena u slobodan promet uz povrat ili odustajanje od naplate uvoznih dabina koje se naplaaju na tu robu ako se izveze s carinskog podruja BiH u obliku kompenzacionih proizvoda. Carinski organi odreuju rok u kojem kompenzacioni proizvodi moraju biti izvezeni ili ponovno izvezeni ili u kojem im se mora odrediti drugo carinski odobreno postupanje ili upotreba. U taj rok uraunava se i vrijeme koje je potrebno da se izvre procesi obrade i isporue kompenzacioni proizvodi. Carinski organi odreuju normativ proizvodnje procesa obrade ili, kada je to potrebno, nain odreivanja takvog normativa. Normativ proizvodnje odreuje se na osnovu stvarnih okolnosti u kojima se proces obrade vri ili treba da se vri. Neki ili svi kompenzacioni proizvodi ili robe u nepromijenjenom stanju mogu se privremeno izvesti s ciljem daljnje prerade van carinskog podruja BiH ako to odobri carinski organ u skladu sa uslovima predvienim u propisima koji se odnose na vanjsku obradu. Kada carinski dug nastane u pogledu ponovno uvezenih proizvoda, naplauje se sljedee: (a) uvozne dabine na kompenzacione proizvode ili robu u nepromijenjenom stanju 13

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka (b) uvozne dabine na proizvode koji su ponovno uvezeni nakon obrade van carinskog podruja drave, iji se iznos obraunava u skladu s propisima kojima se regulira vanjska obrada, pod istim uslovima koji bi se primijenili da su ti proizvodi, koji se izvoze po postupku vanjske obrade, stavljeni u slobodan promet prije vrenja takvog izvoza. Sistem povrata dabina moe se koristiti za svu robu. Meutim, ne moe se koristiti ako u trenutku prihvatanja prijave za stavljanje u slobodan promet: a) uvozna roba podlijee koliinskim uvoznim ogranienjima; b) kada se na uvoznu robu primjenjuje tarifna mjera u okviru kontigenata.

3.3.5. Obrada pod carinskom kontrolom


Postupkom za obradu pod carinskom kontrolom doputa se upotreba robe koja nije domaa roba u carinskom podruju drave u procesima kojima se mijenja njihov karakter ili stanje, bez njihovog podlijeganja plaanju uvoznih dabina ili mjerama trgovinske politike, te da se proizvodi koji nastanu iz tih postupaka stave u slobodan promet prema njima odgovarajuim stopama uvoznih dabina. Takvi proizvodi nazivaju se obraenim proizvodima. Sluajevi u kojima se i posebni uslovi pod kojima se moe koristi postupak za obradu podcarinskom kontrolom utvruju se u provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH. Odobrenje za obradu pod carinskom kontrolom daje se na zahtjev lica koje vri obradu ili koje organizira da ona bude izvrena. Odobrenje se daje samo: a) licima registriranim u BiH; b) kada se uvozna roba moe identificirati u obraenim proizvodima; c) kada se roba nakon obrade ne moe na ekonomian nain vratiti pod svoj opis i stanje u kojem je bila kada je bila stavljena u postupak; d) kada upotreba postupka ne moe dovesti do krenja propisa koji se odnose na ogranienja u vezi s porijeklom i koliinom i koji se primjenjuju na uvezenu robu; i e) kada su ispunjeni neophodni uslovi za vrenje postupka (ekonomski uslovi) kako bi se pomoglo stvaranje ili odravanje proizvodne aktivnosti u BiH, a da to nije suprotno sutinskim interesima proizvoaa sline robe iz BiH. Sluajevi u kojima se smatra da su ekonomski uslovi ispunjeni mogu se odrediti u provedbenim propisima ovog zakona. U sluaju nastanka carinskog duga u vezi s robom u nepromijenjenom stanju ili u vezi s proizvodima koji su u prijelaznoj fazi obrade u poreenju s onom koja je predviena u odobrenju, iznos tog duga utvruje se na osnovu elemenata za obraun dabina koji odgovaraju uvoznoj robi u trenutku prihvatanja prijave za stavljanje robe u postupak za obradu pod carinskom kontrolom. Kada se uvozna roba kvalificirala za preferencijalno tarifno postupanje prilikom stavljanja u postupak za obradu pod carinskom kontrolom, a takvo preferencijalno tarifno postupanje moe se primijeniti na proizvode koji su identini onima koji su obraeni i stavljeni u slobodan promet, uvozne dabine kojima podlijeu obraeni proizvodi obraunavaju se primjenom carinske stope koja se moe primijeniti prema tom preferencijalnom postupanju. U tom sluaju, koliina uvezene robe koja je stvarno iskoritena u proizvodnji obraenih proizvoda stavljenih u slobodan promet naplauje se po tarifnim 14

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka kontigenatima ili gornjim tarifnim limitima koji su vaei u trenutku prihvatanja prijave za stavljanje u slobodan promet, a nikakve koliine se ne obraunavaju po tarifnim kontigenatima ili gornjim tarifnim limitima odreenim u pogledu proizvoda koji su identini obraenim proizvodima.

3.3.6. Privremeni uvoz


Privremeni uvoz kao carinski dozvoljeni postupak se potpuno odvojeno regulie od aktivnog oplemenjivanja i treba ga razlikovati tako to se radi o carinski odobrenom postupku u okviru koga se strana roba koristi u zemlji uz obavezu ponovnog izvoza u neizmenjenom stanju, osim zbog uobiajenog smanjenja vrednosti zbog njene upotrebe. Na robu koja se privremeno uvozi ne plaa se carina ili se plaa po snienoj stopi i na nju se ne primenjuju mjere komercijalne politike (spoljnotrgovinska ogranienja), osim ako posebnim propisima nije drugaije regulisano. Kao i kod ostalih posebnih postupaka, privremeni uvoz se moe obaviti samo na osnovu podnetog zahteva i dobijenog odobrenja od strane carinskog organa, s tim to se privremeni uvoz moe odobriti samo ako je mogue utvrditi istovetnost uvezene robe. Novi Carinski zakon ne propisuje rok za privremeni uvoz, ve ostavlja carinskom organu da u odobrenju sam utvrdi ovaj rok, polazei od ugovorenih uslova i ispunjavanja svrhe privremenog uvoza. Za razliku od dosadanjeg obraunavanja carinskih dabina, u novom Carinskom zakonu je propisano, da se uvozne dabine plaaju u visini od 3% od iznosa uvoznih dabina koje bi se platile da je roba stavljena u slobodan promet, i to od dana prihvatanja deklaracije za privremeni uvoz za svaki mesec dokle taj privremeni uvoz traje. Ako se privremeno uvezena roba stavi u slobodan promet, a plaen je ukupan iznos uvoznih dabina smatrae se da je izmiren carinski dug, a u sluaju da nije naplaen ukupan iznos, carinski organ naplauje razliku do ukupnog iznosa. Carinski zakon propisuje, da ako privremeno uvezena roba stavi u slobodan promet, nosilac odobrenja je duan da plati kompezatornu kamatu na iznos utvrenog carinskog duga i to od momenta prihvatanja deklaracije za privremeni uvoz do stavljanja robe u slobodan promet.

3.3.7. Vanjska obrada


Postupkom vanjske obrade doputa se, da se domaa roba privremeno izveze iz carinskog podruja drave kako bi prola procese obrade, te da se proizvodi nastali iz tih procesa stave u slobodanpromet uz potpuno ili djelimino oslobaanje od plaanja uvoznih dabina. Privremeni izvoz robe iz BiH ukljuuje naplatu izvoznih dabina, primjenu mjera trgovinske politike i drugih radnji i postupaka za istup robe iz BiH iz carinskog podruja BiH. Postupak vanjske obrade nije dozvoljen za robu iz BiH: (a) iji izvoz dovodi do vraanja ili odustajanja od naplate uvoznih dabina, (b) koja je, prije izvoza, bila stavljena u slobodan promet uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina na osnovu krajnje upotrebe, onoliko dugo dok se uslovi za davanje takvog oslobaanja nastavljaju primjenjivati. 15

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka Odobrenje za koritenje postupka vanjske obrade izdaje se na zahtjev lica koje organizira vrenje procesa obrade. Odobrenje se daje samo:3 a) licima registriranim u BiH; b) kada se smatra da e biti mogue da se utvrdi da su kompenzacioni proizvodi nastali obradom robe za privremeni izvoz. Sluajevi u kojima se mogu primijenjivati odstupanja, te uslovi pod kojima se takva odstupanja primjenjuju utvruju se u provedbenim propisima ovog zakona; i c) kada odobrenje za koritenje postupka vanjske obrade ne kodi ozbiljnije sutinskim interesima preraivaa iz BiH (ekonomski uslovi). Carinski organi odreuju rok u kojem se kompenzacioni proizvodi moraju ponovo uvesti u carinsko podruje BiH. Taj rok mogu produiti nakon to imalac odobrenja podnese dobro obrazloen zahtjev. Carinski organi odreuju normativ proizvodnje ili, kada je to potrebno, metod njegovog odreivanja. Kada je svrha procesa obrade popravak robe za privremeni izvoz, ona se stavlja u slobodan promet uz potpuno oslobaanje od plaanja uvoznih dabina kada se carinskim organima dokae da je roba popravljena besplatno, bilo zbog ugovorne ili zakonske obaveze koja proizilazi iz garancije ili zbog greke u proizvodnji.

3.3.8. Izvoz
Postupkom izvoza doputa se da domaa roba napusti carinsko podruje drave. Izvoz ukljuuje primjenu izvoznih radnji i postupaka ukljuujui i mjere trgovinske politike, a gdje je potrebno, i naplatu izvoznih dabina. S izuzetkom robe stavljene u postupak vanjske obrade, sva domaa namijenjena za izvoz stavlja se u postupak izvoza. Izvozna prijava mora se podnijeti carinskom uredu koji je nadlean za nadzor nadmjestom u kojem je izvoznik registriran ili u kojem se roba pakuje i tovari za izvoznu otpremu. Odstupanja od ovoga utvruju se u provedbenim propisima ovog zakona. Sluajevi kada i uslovi pod kojima roba koja naputa carinsko podruje BiH ne podlijee izvoznom prijavljivanju, odreuju se u provedbenim propisima zakona. Putanje robe za izvoz odobrava se pod uslovom da predmetna roba naputa carinsko podruje BiH u istom stanju u kojem je bila prilikom prihvatanja izvozne prijave.

3.4.Stavljanje robe u slobodan promet


Ukoliko su ispunjeni svih uslovi za podgvrgavanje robe odreenoj carinskoj proceduri, i pod uslovom da roba ne podlijee mjerama zabrane ili mjerama ogranienja, s tim da se osigurava garancija za plaanje carinskog duga, ukoliko prihvatanje carinske prijave dovede do nastanka carinskog duga, carinarnica stavlja robu u slobodan promet odmah nakon izvrenog pregleda robe.Prema tome, stavljanje robe u slobodan promet podrazumjeva primjenu mjera trgovinske politike (propisi vanjskotrgovinskog poslovanja), zavretak svih radnji i postupaka propisanih za uvoz robe, obraun i naplatu uvoznih dadbina.Roba putena u slobodan promet,
3

Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine

16

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka slobodno se kree na cijelom carinskom podruju BiH bez primjene bilo kakvih daljih mjera carinskog nadzora na bilo koji nain. Izuzetno od odredaba Zakona (primjena svih propisa kojima se regulira carinska procedura, se odreuje prema datumu prihvatanja carinske prijave), ako je carinska stopa smanjena nakon prihvatanja prijave, ali prije samog stavljanja robe u slobodan promet, deklarant moe zahtijevati primjenu povoljnije carinske stope. Ova odredba se ne primjenjuje u sluaju, gdje robu nije bilo mogue staviti u slobodan promet iz razloga koji se iskljuivo pripisuje deklarantu. Kada je poiljka sastavljena od razliitih roba koje se svrstavaju u razliite tarifne stavove Carinske tarife, a gdje bi svrstavanje robe u razliite tarifne stavove bilo neproprocionalno vremenu i trokovima u odnosu na iznos uvoznih dadbina koje se trebaju platiti za ovu robu, na zahtjev deklaranta, cijela poiljka se moe svrstati u tarifni stav robe koja podlijee plaanju carine po najvioj carinskoj stopi. Roba stavljena u slobodan promet po snienoj ili osloboajuoj (nultoj) carinskoj stopi na raun njene upotrebe u odreene svrhe, ostaje pod carinskim nadzorom. Carinski nadzor nad ovom robom prestaje:
prestankom primjene uslova koji su propisani za utvrivanje tako smanjene ili oslobaajue carinske stope, ili izvozom robe, ili unitenjem robe, ili koritenjem robe u drugaije svrhe od onih koje su propisane za primjenu sniene ili oslobaajue carinske stope I pod uslovom, da su plaene sve uvozne dadbine.

Za robu za koju je carina plaena prema snienoj ili oslobaajuoj carinskoj stopi na raun njene upotrebe u odreene svrhe, carinarnica moe zahtjevati polaganje garancije, kako bi se osiguralo plaanje uvoznih dabina u vezi s tom robom. U skladu sa uslovima koje propiu Entiteti, prava i obaveze lica koja su koristila snienu ili oslobaajuu carinsku stopu na ime njene upotrebe u odreene svrhe, mogu se prenijeti na druga lica koji ispunjavaju propisane uslove za primjenu sniene ili osloboajue carinske stope na raun njene upotrebe u odreene svrhe. Roba stavljena u slobodan promet gubi status robe porijeklom iz BiH u sluajevima: 1. kada je prijava za stavljanje robe u slobodan promet ponitena, ili 2. kada je iznos uvoznih dadbina vraen ili se odustalo od njegove naplate:
prema proceduri za unutarnju obradu u obliku sistema povrata carine, ili u sluajevima kada je uvezena roba sa nedostacima

3.5. Slobodne zone


Carinskim zakonom je takoe predvieno da se osnivanje slobodnih zona, upravljanje u njima i obavljanje privrednih aktivnosti u slobodnim zonama utvruje posebnim zakonom. Carinskim zakonom se samo precizira koje su dozvoljene aktivnosti sa stranom robom koja se smjeta u slobodnu zonu. Ove aktivnosti su: stavljanje u slobodan promet robe prethodno smjetene u slobodnu zonu, njeno podvrgavanje uobiajnom rukovanju, proizvodnja pod carinskom kontrolom, ustupanje u korist drave i unitenje pod carinskom kontrolom. Carinski 17

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka zakon takoe predvia da carinski organ moe, imajui u vidu konkretne okolnosti vezane za odreenu slobodnu zonu, da prilagodi mjere carinske kontrole i carinskog nadzora ovim okolnostima. Posebno oznaeni i zakonom odreeni dijelovi teritorije drave, sa odgovarajuom poslovnom infrastrukturom, u kojima se privredna djelatnost obavlja u povoljnijim uslovima oznaeni su imenom slobodna zona. Takoer postoji definicija da je slobodna carinska zona dio teritorije jedne drave koji je izuzet iz njenog carinskog podruja. U slobodnoj carinskoj zoni dozvoljeno je vriti sve materijalne radnje potrebne za transport, oplemenjivanje i uvanje robe. S tranzitnom robom mogue su samo tranzitne operacije. Pravni promet robom dozvoljen je samo na malo, i to radi podmirenja slubi slobodne carinske zone. Carinjenje robe se vri pri prelasku carinske granice. Sutina slobodnog carinskog podruja je u tome to se na njemu primjenjuju posebne mjere carinskog nadzora i posebne olakice u carinskom postupku, koje se redovno sastoje u slobodnom prometu strane robe bez naplate carina i carinskih taksa. Osnovna kakrakteristika slobodnih zona je niz povlastica i privilegija koje se mogu koristiti na ostalom podruju drave, na kojoj je zona locirana.esto se koristi i slijedee podjela slobodnih zona: 1. klasine slobodne carinske zone (reeksportne zone) koje slue za olakanje tranzita robe iz inostranstva namjenjene inostranim tritima. Uloga i znaaj ovih zona optada i one postepeno prerastaju u jedan od slijedeih dva oblika; 2. uvozne slobodne carinske zone postoje uglavnom u visoko razvijenim zemljama. U njima se roba dorauje ili prerauje prije upuivanja na domae trite zemlje na ijem je podruju slobodna zona locirana; 3. izvozne slobodne carinske zone su locirane najveim dijelom u zemljama u razvoju. U njima se vri proizvodnja gotovih proizvoda ili njihovih dijelova koji su namjenjeni inostranim tritima, prvenstveno tritima visoko razvijenih zemalja.

4. Zakljuak
Carinjenje robe se vri prilikom svakog izvoza/uvoza na graninim prijelaziam ili posebnim mjestima namijenjenim za carinjenje robe. Carina predstavlja svojevrstan porez koji se plaa dravi u koju se uvozi roba odreene vrijednosti. Ovaj porez je kao svojevrsna zatita domae proizvodnje i instrument za odravananje konkuerntnosti domaih proizvoda. Svaka drava znaajan dio svojih budetskih prihoda ubire naplaivanjem carne. 18

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka Carinjenje obavljaju carinski organi ili carinarnica. U procesu carine nalogodavac zastupa sam sebe ili to ini ovlateni pediter u njegovo ime. Carinski sisitem mora biti dobro ureen i zatien, ali i kontrolisan zbog spreavanja, kriminalnih i krivinih djela, kojima je carinjenje izuzetno podlono. Carinski postupak moe biti reovan carinski postupak, pojednostavljen i poseban carinskki postupak. Redovan carinski postupak se koristi kada se na robi ija se vrsta, koliina, vrijednost i kvalitet ne mogu utvrditi u tzv. skraenom ( posebnom ) postupku. Pojednostavljen carinski postupak podrazumijeva da se neke nebitne i manje vane stavke iz carinske prijave mogu izostaviti, a sve u cilju breg i efikasnijeg obavljanja poslova carinjenja. Posebni postupak podrazumijeva postupak sa aranmanima obustave plaanja i carinski postupak s ekonomskim uinkom. Carinjenje robe se obavlja prema carinskim tarifama prema kojima se sortira roba koja se treba cariniti, te tarife su odreene zakonskim propisima. Odreivanje carinske osnovice je izuzetno bitno prilikom carinjenja i u uskoj je vezi sa tarifom, jer su to dvije stavke koje najvie odreuju cijenu carine koju treba platiti za neku robu. Na visinu carine koju treba platiti utie koliina robe, kvalitet, vrijednost porijeklo i sl. U carinskoj praksi poznati su termini slobodne zone i stavljanje robe u slobodni promet. Stavljanje robe u slobodan promet podrazumjeva primjenu mjera trgovinske politike (propisi vanjskotrgovinskog poslovanja), zavretak svih radnji i postupaka propisanih za uvoz robe, obraun i naplatu uvoznih dadbina. Posebno oznaeni i zakonom odreeni dijelovi teritorije drave, sa odgovarajuom poslovnom infrastrukturom, u kojima se privredna djelatnost obavlja u povoljnijim uslovima oznaeni su imenom slobodna zona.

Literatura
Prof.dr Jovan Sejmenovi, Jovana Gligi - Javni prihod-drugo proireno I dopunjeno izdanje, univerzitet za poslovne studije, Banja Luka 2007. god. Zakon o carinskoj politici Bosne i Hercegovine Internet stranice: www.spedicija.net www.logistika.ba 19

FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE


Banja Luka www.carina.hr www.gov.bih.ba

20