565

Karl Marx1 Friedrich Engels2

UDK 330.852 338.12 JEL: B-14, G-01

Manifest Komunistiþke partije3
Prijevod Moša Pijade Lepoglava 1933. Redakcija prijevoda Boris Buden London/Zagreb 1998.

Bauk kruži Evropom - bauk komunizma. Sve sile stare Evrope ujedinile su se u svetu hajku protiv ovog bauka, rimski papa i ruski car, Metternich i Guizot, francuski radikali i njemaþki policajci. Gdje je ona opozicijska stranka koju njeni protivnici na vlasti nisu ozloglasili kao komunistiþku? Gdje je ona opoziciona partija koja nije naprednijim opozicionarima kao i svojim reakcionarnim protivnicima uzvratila prijekor koji ih je imao žigosati kao komuniste?
1 Karl Marx (1818-1883), njemaþki ¿lozof i ekonomist. Zajedno s F. Engelsom utemeljitelj koncepcije modernog socijalizma i komunizma. Znaþajnija djela: Kritika Hegelove ¿lozo¿je državnog prava (1844); Njemaþka ideologija (1845) s F. Engelsom; Bijeda ¿lozo¿je (1847; Manifest Komunistiþke partije (1848) s F. Engelsom; Osamnaesti brumaire Louisa Bonapartea (1852); Kapital (1867, 1885, 1894); nakon smrti, Ekonomsko-¿lozofski rukopisi iz 1844. godine (1844) i Osnovne crte kritike politiþke ekonomije (Grundrisse) (1857–1858). 2 Friedrich Engels (1820-1895), njemaþki ¿lozof i politiþar. Uz Marxa, utemeljitelj znanstvenog socijalizma. Bliski suradnik i životni suputnik K. Marxa. Znaþajnije knjige: Položaj radniþke klase u Engleskoj (1844); pored zajedniþkih radova s Marxom, napisao Anti-Dühring (1878); Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države (1884) i dr. 3 Karl Marx, Friedrich Engels, Komunistiþki manifest, Arkzin, Zagreb 1998, str.81-137. (op. N. M.)

566

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

Dvije stvari proizlaze iz ove þinjenice. 1. Sve evropske sile veü priznaju komunizam kao silu. 2. Krajnje je vrijeme da komunisti pred cijelim svijetom otvoreno izlože svoje nazore, svoje ciljeve, svoja stremljenja i tako bajci o bauku komunizma suprotstave manifest same partije. U tu svrhu sastali su se u Londonu komunisti najrazliþitijih nacionalnosti i sastavili sljedeüi manifest koji se objavljuje na engleskom, francuskom, njemaþkom, talijanskom, flamanskom i danskom jeziku.

I. Buržuji i proleteri4
Povijest svih dosadašnjih društava5 je povijest klasnih borbi. Slobodnjak i rob, patricij i plebejac, barun i kmet, cehovski majstor i šegrte, ukratko, tlaþitelj i potkaþeni stajali su jedan prema drugom u stalnoj suprotstavljenosti, vodili neprestanu, sad prikrivenu, sad otvorenu borbu koja je svaki puta skonþala revolucionarnom preobrazbom cijelog društva ili pak zajedniþkom propašüu sukobljenih klasa. U ranijim epohama povijesti nalazimo gotovo posvuda potpunu rašþlanjenost društva na razliþite staleže, mnogostruko stupnjevanje društvenih položaja. U starom Rimu imamo patricije, vitezove, plebejce, robove; u srednjem vijeku feudalne gospodare, vazale,
4 Pod buržoazijom misli se klasa modernih kapitalista koji su vlasnici sredstava za proizvodnju i iskorištavaju najamni rad. Pod proletarijatom, klasa modernih najamnih radnika koji su, buduüi ne posjeduju sredstva za proizvodnju, prisiljeni prodavati svoju radnu snagu da bi preživjeli. [Engelsova napomena uz englesko izdanje iz 1888.] 5 To jest, sva pisana povijest. Godine 1847. pretpovijest društva, organizacija društva koja je prethodila svakoj pisanoj povijesti bila je još gotovo nepoznata. Otada je Haxthausen otkrio zajedniþko zemljišno vlasništvo u Rusiji. Maurer je dokazao da je ona bila društvena osnovica s koje su sva germanska plemena zapoþela svoj povijesni razvoj, a postupno se spoznalo da su seoske opüine sa zajedniþkim zemljišnim vlasništvom bile prvobitni oblik društva od Indije do Irske. Naposljetku je sve okrunio Morgan svojim otkriüem prave prirode roda i njegova položaja u plemenu, razotkrivši time unutarnju organizaciju tog prvobitnog komunistiþkog društva u njenom tipiþnom obliku. S raspadanjem tih prvobitnih zajednica poþinje cijepanje društva na posebne i na kraju antagonistiþke klase. Pokušao sam pratiti taj proces raspadanja u Der Ursprung der Familie, des Privateigenthums und des Staats (Podrijetlo porodice, privatnog vlasništva i države). [Engelsova napomena uz englesko izdanje iz 1888.]

Karl Marx, Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS, 15 (3) str. 565-596 (2008) www.rifin.com

567

cehovske majstore6, šegrte, kmetove, a k tomu još u gotovo svakoj od tih klasa iznova posebna stupnjevanja. Moderno buržoasko društvo, proizašlo iz propasti feudalnoga, nije ukinulo klasne suprotnosti. Ono je tek postavilo nove klase, nove uvjete potlaþivanja, nove oblike borbe na mjesto starih. Naša epoha, epoha buržoazije, odlikuje se ipak time što je pojednostavila klasne suprotnosti. Cijelo društvo cijepa se sve više i više u dva velika neprijateljska tabora, na dvije velike, meÿusobno izravno suprotstavljene klase: buržoaziju i proletarijat. Iz kmetova srednjeg vijeka proizašli su slobodni graÿani prvih gradova: iz tog slobodnog graÿanstva razvili su se prvi elementi buržoazije. Otkriüa Amerike i plovnog puta oko Afrike stvorili su nadolazeüoj buržoaziji novi teren. Istoþnoindijsko i kinesko tržište, kolonizacija Amerike, razmjena s kolonijama, umnožavanje razmjenskih sredstava i robâ opüenito omoguüili su trgovini, moreplovstvu i industriji dotad neviÿen polet, a time i nagli razvoj revolucionarnog elementa u raspadajuüem feudalnom društvu. Dotadašnji feudalni, odnosno cehovski naþin funkcioniranja industrije nije više dostajao za zadovoljenje potreba koje su narastale s novim tržištima. Na njegovo mjesto stupila je manufaktura. Cehovske majstore potisnuo je industrijski srednji stalež; podjela rada izmeÿu razliþitih korporacija išþezla je pred podjelom rada u svakoj pojedinoj radionici. Ali tržišta su sve više rasla, sve više rasle su potrebe. Ni manufaktura više nije bila dostatna. Tada su para i strojevi revolucionirali industrijsku proizvodnju. Na mjesto manufakture stupila je moderna krupna industrija, na mjesto industrijskog srednjeg staleža stupili su industrijski milijuneri, šefovi þitavih industrijskih vojski, moderni buržuji. Krupna industrija proizvela je svjetsko tržište koje je bilo pripremljeno otkriüem Amerike. Svjetsko tržište omoguüilo je neizmjeran razvoj trgovine, moreplovstva, kopnene komunikacije. Ovaj je razvoj opet povratno djelovao na širenje industrije; u istoj mjeri u kojoj su

6 Cehovski majstor, tj., punopravni þlan ceha, a ne glava ceha. (Engelsova napomena uz englesko izdanje iz 1888.)

bestidno. Buržoazija je bila potlaþeni stalež pod vladavinom feudalnih gospodara. s nastankom krupne industrije i svjetskog tržišta. izravno. mi smo ovdje kao tipiþnu zemlju za ekonomski razvoj buržoazije naveli Englesku.568 Karl Marx. slobodu nesavjesnog trgovanja. pjesnika. buržoazija je razorila sve feudalne. Ona je lijeþnika. Svaki od tih stupnjeva u razvoju buržoazije pratio je odgovarajuüi politiþki napredak. moreplovstvo. nije izborila sebi u modernoj predstavniþkoj državi iskljuþivu politiþku vladavinu. Jednom rijeþju.rifin. Ona je nemilosrdno pokidala raznolike feudalne spone koje su þovjeka vezivale za njegova prirodnog pretpostavljenog ne ostavljajuüi izmeÿu þovjeka i þovjeka nikakve druge spone osim golog interesa. Moderna državna vlast samo je odbor koji upravlja zajedniþkim poslovima cijele buržoaske klase. željeznice. Opüenito uzevši. Buržoazija je s obiteljskog odnosa 7 Komunama su se zvali gradovi nastali u Francuskoj þak i prije no što su bili u stanju oteti od svojih feudalnih gospodara gradsku samoupravu i politiþka prava kao “treüi stalež”. ona je postavila otvoreno.) . naoružana i samoupravna asocijacija u komuni7. uveüavajuüi svoje kapitale i potiskujuüi u pozadinu sve klase naslijeÿene od srednjeg vijeka. ondje treüi oporezovani stalež monarhije. u vrijeme manufakture. na mjesto izrabljivanja. (Engelsova napomena uz englesko izdanje iz 1888. 565-596 (2008) www. Buržoazija je sa svih dotad poštovanja dostojnih djelatnosti na koje se gledalo s pobožnim strahom skinula privid svetosti. Ona je u ledenoj vodi egoistiþne raþunice utopila svete drhtaje pobožnog zanosa. þovjeka znanosti pretvorila u svoje plaüene najamne radnike. pravnika. prikrivenog religijskim i politiþkim iluzijama. Vidimo dakle kako je moderna buržoazija sama proizvod dugog razvojnog hoda. malograÿanske sentimentalnosti. patrijarhalne i idiliþne odnose. razvijala se buržoazija. 15 (3) str. protuteža plemstvu u staleškoj ili apsolutnoj monarhiji i glavni temelj velikih monarhija opüenito. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. Buržoazija je u povijesti odigrala krajnje revolucionarnu ulogu. a za njen politiþki razvoj Francusku. ovdje neovisna gradska republika. niza prevrata u naþinu proizvodnje i prometa. potom. Gdje god je došla na vlast. osim bezosjeüajnog “plaüanja u gotovini”. surovo izrabljivanje.com se širile industrija. dok napokon. viteškog oduševljenja. sveüenika. Ona je osobno dostojanstvo rastvorila u razmjenskoj vrijednosti i na mjesto bezbrojnih poveljama priznatih i valjano steþenih sloboda postavila jednu slobodu. trgovina.

15 (3) str. Na mjesto stare lokalne i nacionalne samodovoljnosti i odvojenosti stupa svestrani promet. nego sirovine koje dolaze iz najudaljenijih zona i þiji se proizvodi ne troše samo u zemlji. I to kako u materijalnoj. dakle proizvodne odnose. nego istodobno u svim dijelovima svijeta. posvuda uspostaviti svoje veze. dok svi novostvoreni zastarijevaju i prije no što stignu okoštati. neprekidno potresanje svih društvenih stanja. ona je izvela sasvim drugaþije pohode nego što su bile seobe naroda i križarski ratovi. Na veliku žalost reakcionara ona je izmakla nacionalno tlo ispod nogu industrije. vjeþna nesigurnost i kretanje izdvajaju i odlikuju buržoasku epohu od svih ranijih. Tek je ona dokazala što je djelatnost þovjeka u stanju uþiniti. posvuda naseliti. Svim ranijim industrijskim klasama. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. pa dakle i cjelokupne društvene odnose. zahrÿali odnosi zajedno sa starinskim predodžbama i nazorima koji ih prate.com 569 strgla njegov dirljivo sentimentalni pokrov i svela ga na þisto novþani odnos. industrije koje više ne preraÿuju domaüe sirovine. svestrana uzajamna ovisnost nacija. uvjet opstanka bilo je nepromijenjeno zadržavanje starog naþina proizvodnje. zadovoljavanih domaüim proizvodima. Uništene su prastare nacionalne industrije i svakim se danom i dalje uništavaju. Buržoazija ne može postojati a da neprestano ne revolucionira instrumente proizvodnje.rifin. Buržoazija je eksploatacijom svjetskog tržišta dala kozmopolitski oblik proizvodnji i potrošnji svih zemalja. naprotiv. Sve što je þvrsto i postojano pretvara se u dim. 565-596 (2008) www. U njoj se rastvaraju svi þvrsti. Ona je stvorila sasvim drugaþija þuda nego što su egipatske piramide. Na mjesto starih potreba. tako i . Stalno revolucioniranje proizvodnje. Posvuda se ona mora ugnijezditi. Buržoazija je razotkrila kako je brutalno pokazivanje snage zbog koje se reakcija toliko divila srednjem vijeku nalazilo odgovarajuüu dopunu u najmlitavijem ljenþarenju. sve što je sveto biva oskrnavljeno i ljudi su naposljetku prisiljeni da na svoj životni položaj i na svoje meÿusobne odnose pogledaju trezvenim oþima. Potiskuju ih nove industrije þije uvoÿenje je pitanje opstanka za sve civilizirane nacije. stupaju nove koje za svoje zadovoljenje traže proizvode najudaljenijih zemalja i klimatskih podruþja. rimski vodovodi i gotske katedrale. Potreba za sve proširenijim tržištima na kojima üe prodavati svoje proizvode tjera buržoaziju preko cijele zemljine kugle.Karl Marx.

parobrodarstvo. tj. Buržoazija sve više ukida rasutost sredstava za proizvodnju.rifin. jednu carinsku granicu. 15 (3) str. Jednom rijeþju. seljaþke narode o buržoaskim. jedan zakon. Kao što je selo uþinila ovisnim o gradu. vladama i carinama natisnute su u jednu naciju. mašinerija. Buržoazija je u svojoj jedva stogodišnjoj klasnoj vladavini stvorila masovnije i kolosalnije proizvodne snage nego sve prošle generacije zajedno. Na stanovitom stupnju razvitka ovih sredstva za proizvodnju i promet. elektriþni telegrafi. primjena kemije u industriji i zemljoradnji.. Brzim poboljšanjem svih instrumenata proizvodnje. Nužna posljedica toga bila je politiþka centralizacija. pretvaranje rijeka u plovne putove. da postanu buržuji. jedan nacionalni klasni interes. Ona je nagomilala stanovništvo. Ona prisiljava sve nacije da prisvoje buržoaski naþin proizvodnje ukoliko ne žele propasti. Niske cijene njenih roba teško su topništvo kojim ona ruši sve kineske zidove i kojim ona prisiljava na kapitulaciju i najtvrdokorniju mržnju barbara prema strancima. 565-596 (2008) www. silno je uveüala broj gradskog stanovništva u odnosu prema seoskom i tako znatan dio stanovništva otela idiotizmu seoskog života.com u duhovnoj proizvodnji. Buržoazija je selo podþinila vladavini grada. ona ih prisiljava da kod sebe samih uvedu takozvanu civilizaciju. posjeda i stanovništva. centralizirala sredstva za proizvodnju i koncentrirala vlasništvo u malo ruku. zakonima. odnosi u kojima je feudalno društvo proizvodilo i razmjenjivalo. tako je barbarske i polubarbarske zemlje uþinila ovisnim o civiliziranim zemljama.570 Karl Marx. Nacionalna jednostranost i ograniþenost sve su manje moguüi i iz mnogih nacionalnih i lokalnih književnosti stvara se svjetska književnost. beskrajno olakšanim komunikacijama uvlaþi buržoazija sve. ona stvara svoj svijet prema svojoj vlastitoj slici.koje ranije stoljeüe je slutilo da su takve proizvodne snage drijemale u krilu društvena rada!? Vidjeli smo dakle: sredstva za proizvodnju i promet na temelju kojih se izgradila buržoazija stvorena su u feudalnom društvu. željeznice. tek savezom povezane provincije s razliþitim interesima. Stvorila je ogromne gradove. Duhovni proizvodi pojedinih nacija postaju opüe dobro. þitava stanovništva koja kao da su nikla iz tla . pa i najbarbarskije nacije u civilizaciju. jednu vladu. Neovisne. feudalna . Istok o Zapadu. Podjarmljivanje prirodnih sila. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. privoÿenje poljoprivredi þitavih dijelova svijeta.

Proizvodne snage koje mu stoje na raspolaganju više ne služe unapreÿenju graÿanske civilizacije i graÿanskih vlasniþkih odnosa. iznuÿenim uništavanjem mase proizvodnih snaga.epidemija prekomjerne proizvodnje. Oni su koþili proizvodnju umjesto da je pospješuju. Pred našim oþima zbiva se sliþan proces. trgovina izgledaju uništene. 565-596 (2008) www. sveopüi rat do uništenja kao da su ga odsjekli od izvora sredstava za život. osvajanjem novih tržišta i temeljitijim izrabljivanjem starih tržišta. . one su postale odveü silne za te odnose. 15 (3) str. moderno graÿansko društvo koje je kao nekom þarolijom stvorilo tako silna sredstva za proizvodnju i promet sliþi kakvom þarobnjaku koji više nije u stanju obuzdati podzemne sile koje je sam prizvao. a zašto? Zato što posjeduje previše civilizacije. ugrožavaju egzistenciju graÿanskog vlasništva. s njoj primjerenom društvenom i politiþkom konstitucijom.com 571 organizacija zemljoradnje i manufakture. dovode cijelo graÿansko društvo u nered. a smanjuje sredstva za spreþavanje kriza. feudalni odnosi vlasništva nisu više odgovarali veü razvijenim proizvodnim snagama. þime? Time što priprema svestranije i silnije krize. s druge. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. Oružje kojim je buržoazija srušila feudalizam okreüe se sada protiv same buržoazije. previše sredstava za život. Graÿanski odnosi proizvodnje i prometa. Oni su morali biti raskinuti . Graÿanski odnosi postali su preuski da bi obuhvatili bogatstvo koje su stvorili. jednom rijeþju. Dovoljno je navesti trgovinske krize koje svojim periodiþnim ponavljanjem sve opasnije dovode u pitanje egzistenciju cijelog graÿanskog društva. Dakle. glad.i bili su raskinuti! Na njihovo mjesto stupila je slobodna konkurencija. naprotiv. previše trgovine. s ekonomijskom i politiþkom vladavinom buržoaske klase.Karl Marx.»ime buržoazija prevladava krize? S jedne strane. previše industrije. industrija. . Oni su se pretvorili u njene okove. Društvo je najednom baþeno natrag u stanje aktualnog barbarstva.rifin. one su zakoþene tim odnosima i þim prevladaju tu zakoþenost. graÿanski odnosi vlasništva. protiv odnosa vlasništva koji su uvjet života buržoazije i njene vladavine. Decenijima je povijest industrije i trgovine samo još povijest pobune modernih proizvodnih snaga protiv modernih proizvodnih odnosa. U trgovinskim krizama redovito se uništava veliki dio ne samo gotovih proizvoda nego i veü stvorenih proizvodnih snaga. U krizama izbija društvena epidemija koja bi svim ranijim epohama izgledala kao kakva besmislica .

rifin. tj.moderne radnike. tj. organizirane su vojniþki. utoliko više izaziva ogorþenje ukoliko otvorenije proglašava zaradu svojom jedinom svrhom. ona je stvorila i ljude koji üe nositi to oružje . klasa modernih radnika koji žive samo dotle dok nalaze rada i koji samo dotle nalaze rada dok njihov rad uveüava kapital. Kada je izrabljivanje radnika od strane tvorniþara dovršeno u toj mjeri da on dobije svoju nadnicu isplaüenu u gotovini. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. Ova despocija je utoliko sitniþavija. Rad proletera izgubio je rasprostiranjem strojeva i podjelom rada svaki samostalni karakter. Moderna industrija pretvorila je malu radionicu patrijarhalnog majstora u veliku tvornicu industrijskog kapitalista. Mase radnika. kapital. to više rad žena potiskuje rad muškaraca. Oni nisu samo robovi buržoaske klase. buržoaske države. satjerane u tvornicu.. zelenaš. trgovac.572 Karl Marx. Štoviše. jednaka je troškovima njene proizvodnje. Stoga u istoj mjeri u kojoj raste odvratnost rada. pa dakle i rada. najjednoliþniji pokret ruke kakav se najlakše dade nauþiti. na njega se bacaju drugi dijelovi buržoazije. Za radniþku klasu spolne i starosne razlike nemaju više nikakvu društvenu važnost. . raste i masa rada. Otuda se troškovi koje radnik uzrokuje ograniþavaju gotovo samo na ona životna sredstva koja su mu potrebna za njegovo izdržavanje i za razmnožavanje njegove rase. Što manje ruþni rad iziskuje spretnosti i snage.. U istoj mjeri u kojoj se razvija buržoazija. pada I najamnina. bilo uveüanjem broja radnih sati. ubrzanjem hoda strojeva itd. Ali cijena neke robe. u istoj mjeri razvija se i proletarijat. Postoje samo još instrumenti rada koji veü prema dobi i spolu uzrokuju razliþite troškove. 15 (3) str. Ti radnici koji se moraju prodavati po komadu jesu roba kao svaki drugi trgovinski artikl i stoga u jednakoj mjeri izloženi svim sluþajnostima konkurencije.com Ali buržoazija nije samo iskovala oružje koje joj donosi smrt. bilo uveüanjem rada koji se zahtijeva u odreÿenom vremenu. nadzornik. Kao prosti vojnici industrije stavljeni su pod nadzor cijele hijerarhije podþasnika i þasnika. proletere. kuüevlasnik. a time i svaku draž za radnika. u istoj mjeri u kojoj raste upotreba strojeva i razvija se podjela rada. a prije svega pojedini buržuj koji se bavi proizvodnjom. njih svakoga dana i svakoga sata porobljuje stroj. svim kolebanjima tržišta. što se više razvija moderna industrija. 565-596 (2008) www. On postaje puki dodatak stroju i od njega se traži samo najjednostavniji. mrskija.

njegova snaga raste i on je sve više osjeüa. zanatlije i seljaci. trgovci i rentijeri. Tako je þitavo povijesno kretanje koncentrirano u rukama buržoazije. U poþetku se bore pojedini radnici. oni ih usmjeruju i protiv samih instrumenata proizvodnje. potom radnici jedne tvornice. Interesi. a djelomice stoga što novi naþini proizvodnje obezvrjeÿuju njihovo umijeüe. protiv veleposjednika. svaka pobjeda koja se tako postiže.Karl Marx. Proletarijat prolazi kroz razliþite stupnjeve razvitka. 565-596 (2008) www. jer strojevi sve više i više brišu razlike u radu. oni pokušavaju povratiti izgubljeni položaj srednjovjekovnog radnika. Oni osnivaju . nego protiv neprijatelja svojih neprijatelja. Masovnije zbijanje radnika još nije posljedica njihova vlastitog ujedinjenja. pale tvornice. Njegova borba protiv buržoazije zapoþinje s njegovom egzistencijom. Tako se proletarijat regrutira iz svih slojeva stanovništva. protiv neindustrijskih buržuja. da bi postigla svoje vlastite politiþke ciljeve. životni uvjeti unutar proletarijata samog sve se više izjednaþuju. djelomice stoga što njihov mali kapital nije dostatan za pogon velike industrije te podliježe konkurenciji veüih kapitalista. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. Na tome stupnju radnici þine masu razasutu po cijeloj zemlji i rascjepkanu konkurencijom.com 573 Dosadašnji srednji staleži. pobjeda je buržoazije. oni uništavaju stranu konkurentsku robu. sukobi izmeÿu pojedinog radnika i pojedinog buržuja sve više poprimaju karakter sukoba izmeÿu dviju klasa.rifin. nastupaju zajedniþki kako bi potvrdili svoje najamnine. mora pokrenuti þitav proletarijat što je u tom trenutku još u stanju uþiniti. sve te klase srozavaju se u proletarijat. Radnici zapoþinju sa stvaranjem koalicija protiv buržuja. nego posljedica ujedinjenja buržoazije koja. Na tom stupnju proleteri se dakle ne bore protiv svojih neprijatelja. 15 (3) str. protiv ostataka apsolutne monarhije. Oni svoje napade ne usmjeruju samo protiv graÿanskog odnosa. sve brži razvoj i neprestano usavršavanje strojeva þini njihov životni položaj u cjelini sve nesigurnijim. on se zbija u još veüe mase. razbijaju strojeve. S razvitkom industrije ne umnožava se meÿutim samo proletarijat. onda radnici neke grane proizvodnje u jednom mjestu protiv pojedinih buržuja koji ih izravno izrabljuju. sitni industrijalci. a nadnicu gotovo posvuda obaraju na jednako nisku razinu. Rastuüa konkurencija meÿu samom buržoazijom i trgovinske krize koje otuda proizlaze þine najamninu radnika sve nepostojanijom. protiv malograÿana.

Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. A ujedinjenje. moderni proleteri postižu sa željeznicama za nekoliko godina. kao što je nekad jedan dio plemstva prešao na stranu buržoazije. þvršüa. tj. Tako buržoazija sama opskrbljuje proletarijat svojim vlastitim elementima politiþkog i opüeg obrazovanja. za koje su graÿanima srednjeg vijeka s njihovim lokalnim putovima trebala stoljeüa.rifin. ali samo prolazno. u vremenima u kojima se klasna borba bliži odluci. Tako je bilo sa zakonom o desetsatnom radnom vremenu u Engleskoj. Sukobi meÿu klasama staroga društva opüenito mnogostruko pospješuju razvoj proletarijata. Ona iznuÿuje priznanje pojedinaþnih interesa radnika u zakonskom obliku iskorištavajuüi podjele unutar buržoazije same. klasnu borbu. kao što smo vidjeli. S vremena na vrijeme pobjeÿuju radnici. 565-596 (2008) www. sve snažnija. 15 (3) str. I zato.. nego sve veüe ujedinjavanje radnika. Nadalje. napredak industrije baca þitave dijelove vladajuüe klase u proletarijat ili ih u najmanju ruku ugrožava u njihovim životnim uvjetima. potom protiv dijelova same buržoazije þiji su interesi dospjeli u proturjeþje s napretkom industrije a stalno pak protiv buržoazije svih stranih zemalja. Mjestimiþno borba i prerasta u bunt. najprije protiv aristokracije. proces raspadanja unutar vladajuüe klase. klasi koja nosi buduünost u svojim rukama. Pravi ishod njihovih borbi nije neposredni uspjeh. Tomu pripomaže rast sredstava komunikacije koja proizvodi krupna industrija i koja dovode u meÿusobnu vezu radnike s razliþitih mjesta. I oni donose proletarijatu masu obrazovnih elemenata. tako prodoran karakter da se jedan mali dio vladajuüe klase odriþe nje i prikljuþuje revolucionarnoj klasi. U svim tim borbama ona je prisiljena apelirati na proletarijat. Ali ona nastaje uvijek iznova.574 Karl Marx. Potrebna je meÿutim samo veza pa da se mnoge lokalne borbe koje su posvuda istoga karaktera centraliziraju u jednu nacionalnu. tako sada prelazi . oslanjati se na njegovu pomoü i tako ga uvlaþiti u politiþki pokret. Ova organizacija proletera u klasu i time u politiþku stranku svakog se trenutka iznova razbija konkurencijom meÿu samim radnicima. daje mu u ruke oružje koje üe on upotrijebiti protiv nje. Ali svaka klasna borba je politiþka borba. moünija. Buržoazija se nalazi u neprestanoj borbi.com sami trajna udruženja kako bi osigurali sredstva za sluþaj pobune. Naposljetku. unutar cijelog starog društva poprima tako žestok.

Proleterski pokret je samostalan pokret ogromne veüine u interesu ogromne veüine.Karl Marx. Zakoni. moderni industrijski rad. ali üe se u skladu s þitavim svojim životnim položajem radije dati potkupiti za reakcionarna rovarenja. 15 (3) str. Oni dakle nisu revolucionarni nego konzervativni. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. svi se oni bore protiv buržoazije kako bi osigurali od propasti svoju egzistenciju kao srednji stalež. Lumpenproletarijat. oni moraju razoriti svaku dosadašnju privatnu sigurnost i privatna osiguranja. dok je proletarijat njen vlastiti proizvod. obrtnik. u Americi kao i u Njemaþkoj. Ukoliko su pak revolucionarni. Proleteri nemaju ništa svoje što bi mogli osigurati. njegov odnos prema ženi i djeci nema više ništa zajedniþko s buržoaskim obiteljskim odnosom. Od svih klasa koje danas stoje nasuprot buržoaziji samo je proletarijat zbiljski revolucionarna klasa. oni su reakcionarni jer pokušavaju okrenuti natrag kotaþ povijesti. religija. moderno podþinjavanje kapitalu. Proleter nema vlasništva. sitni trgovac. Ostale klase rastrojavaju se i propadaju s razvojem krupne industrije. seljak. Srednji staleži.com 575 jedan dio buržoazije na stranu proletarijata i to posebice jedan dio buržujskih ideologa koji su se uzdigli do teorijskog razumijevanja povijesnog kretanja u cjelini. onda su to s obzirom na svoj predstojeüi prijelaz u proletarijat i utoliko oni ne brane svoje sadašnje nego svoje buduüe interese i napuštaju svoje vlastito stajalište kako bi zauzeli stajalište proletarijata. Štoviše. 565-596 (2008) www. isto u Engleskoj kao u Francuskoj. za njega su mnoge graÿanske predrasude iza kojih se skrivaju jednako tako mnogi graÿanski interesi. moral. skinuli su s njega svaki nacionalni karakter. bit üe proleterskom revolucijom tu i tamo ubaþen u pokret. Proletarijat. a time i sav dosadašnji naþin prisvajanja. Svi dosadašnji pokreti bili su pokreti manjina ili u interesu manjina. najniži sloj današnjeg društva. sitni industrijalac. ne . ta pasivna trulež najdonjih slojeva staroga društva. Proleteri mogu osvojiti društvene proizvodne snage samo tako da ukinu svoj vlastiti dosadašnji naþin prisvajanja. Životni uvjeti staroga društva veü su uništeni u životnim uvjetima proletarijata.rifin. Sve ranije klase koje su osvojile vlast nastojale su osigurati svoj veü steþeni životni položaj tako što su þitavo društvo podþinjavale uvjetima svog naþina stjecanja.

jer svojemu robu nije sposobna osigurati egzistenciju niti u njegovu ropstvu i jer je prisiljena srozati ga u položaj u kojem ona mora hraniti njega umjesto da on hrani nju. Moderni radnik. Meÿutim. Njena propast i pobjeda proletarijata jednako su neizbježni. 15 (3) str. postavlja na mjesto izoliranja radnika posredstvom konkurencije njihovo revolucionarno ujedinjavanje posredstvom asocijacije. tj.rifin. Ocrtavajuüi najopüenitije faze razvoja proletarijata pratili smo manje ili više prikriveni graÿanski rat unutar postojeüeg društva sve do toþke u kojoj on izbija u otvorenu revoluciju i proletarijat nasilnim rušenjem buržoazije polaže temelje svoje vladavine. Srednjovjekovni kmet podigao se u kmetstvu do þlana komune kao što se sitni graÿanin pod jarmom feudalnog apsolutizma podigao do buržuja.576 Karl Marx. . Borba proletarijata protiv buržoazije isprva je nacionalna po obliku. Time otvoreno izlazi na vidjelo da je buržoazija nesposobna još dulje ostati vladajuüom klasom društva i životne uvjete svoje klase nametnuti kao regulativni zakon. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. premda to nije i po sadržaju.com može se podignuti. Uvjet kapitala jest najamni rad. Najbitniji uvjet za egzistenciju i vladavinu buržoaske klase jest nagomilavanje bogatstva u rukama privatnih osoba. Ona proizvodi prije svega svog vlastitog grobara. Radnik postaje pauper. Društvo ne može više živjeti pod tom buržoazijom. 565-596 (2008) www. a da ne digne u zrak þitavu nadgradnju slojeva koji tvore službeno društvo. Najamni rad poþiva iskljuþivo na konkurenciji meÿu radnicima. a pauperizam se razvija još brže od stanovništva i bogatstva. moraju joj biti osigurani uvjeti unutar kojih može barem životariti svoju ropsku egzistenciju. ne može se uspraviti. Svako dosadašnje društvo poþivalo je kao što smo vidjeli na suprotnosti tlaþiteljskih i potlaþenih klasa. da bi neka klasa mogla biti tlaþena. Proletarijat svake zemlje mora naravno najprije obraþunati sa svojom vlastitom buržoazijom. Ona nije sposobna vladati. umjesto da se podiže s napretkom industrije. stvaranje i uveüanje kapitala.. njena egzistencija nije više spojiva s društvom. þiji je slijepi i neotporni nositelj buržoazija. srozava se sve dublje ispod uvjeta svoje vlastite klase. Tako razvoj krupne industrije izvlaþi ispod nogu buržoazije sam temelj na kojem ona proizvodi i prisvaja proizvode. Napredak industrije. naprotiv.

na razliþitim stupnjevima razvoja kroz koji prolazi borba izmeÿu proletarijata i buržoazije stalno zastupaju interese cjelokupnog pokreta. Neposredni cilj komunista isti je kao i svih ostalih proleterskih stranaka: formiranje proletarijata u klasu. Oni nemaju nikakve interese odvojene od interesa þitavog proletarijata. teorijski. Teorijske postavke komunista nipošto ne poþivaju na idejama. nego ukidanje graÿanskog vlasništva. Francuska revolucija na primjer ukinula je feudalno vlasništvo u korist graÿanskoga. s jedne strane. Ukidanje dosadašnjih odnosa vlasništva nije nešto što posebno odlikuje komunizam. 15 (3) str. rušenje buržoaske vladavine. One su samo opüi izraz stvarnih odnosa postojeüe klasne borbe. Oni ne postavljaju nikakva posebna naþela u skladu s kojima bi htjeli oblikovati proleterski pokret. neprestanoj povijesnoj promjeni. Komunisti se razlikuju od ostalih proleterskih stranaka samo u tome što. Komunisti su dakle u praktiþkom smislu onaj dio radniþkih stranaka svih zemalja koji je najodluþniji i koji stalno tjera dalje. Proleteri i komunisti U kakvom odnosu stoje komunisti prema proleterima uopüe? Komunisti nisu neka posebna stranka nasuprot drugim radniþkim strankama.rifin. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. dok s druge strane. naþelima koje je izmislio ili otkrio ovaj ili onaj popravljaþ svijeta. Svi odnosi vlasništva bili su podložni neprestanom povijesnom smjenjivanju. od nacionalnosti neovisne interese proletarijata kao cjeline. osvajanje politiþke moüi od strane proletarijata. Ono što odlikuje komuniste nije ukidanje vlasništva kao takvog. .com 577 II. u odnosu na ostalu masu proletarijata njihova je prednost u tome da oni imaju uvid u uvjete.Karl Marx. u razliþitim nacionalnim borbama proletera istiþu i zastupaju zajedniþke. razvoj i opüe rezultate proleterskog pokreta. povijesnog kretanja koje se odvija pred našim oþima. 565-596 (2008) www.

osobno zaraÿeno vlasništvo! Govorite li o malograÿanskom. na izrabljivanju jednih posredstvom drugih.rifin. 15 (3) str. djelatnosti i samostalnosti. Ono gubi svoj klasni karakter. nego društveni položaj u proizvodnji. tj. Kapital dakle nije nikakva osobna. tj. sitnoseljaþkom vlasništvu koje je prethodilo graÿanskom vlasništvu? Mi ga ne moramo ukidati.578 Karl Marx. Radom dobiveno. Promotrimo obje strane te suprotnosti. nego društvena moü. Kapital je zajedniþki proizvod i može se pokrenuti samo zajedniþkom djelatnošüu mnogih þlanova. Vlasništvo se u svom današnjem obliku kreüe u suprotnosti kapitala i najamnog rada. svim þlanovima društva pripadajuüe vlasništvo. U tom smislu komunisti mogu svoju teoriju sažeti u jednom izrazu: ukidanje privatnog vlasništva. vlasništvo koje iskorištava najamni rad i koje se može uveüavati samo pod uvjetom da raÿa novi najamni rad kako bi ga opet iznova iskorištavalo. razvoj industrije veü ga je ukinuo i svakog dana ga ukida. rad proletera. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS.com Ali moderno graÿansko privatno vlasništvo posljednji je i najsavršeniji izraz proizvodnje i prisvajanja proizvoda koji poþiva na klasnim suprotnostima. jer je rijeþ o prisvajanju koje ne ostavlja nikakav . Okrenimo se najamnom radu. stvara njemu neko vlasništvo? Nipošto. onda se time ne pretvara osobno vlasništvo u društveno. vlastitim radom steþeno vlasništvo.. Biti kapitalist ne znaþi samo zauzimati neki þisto osobni. vlasništvo koje tvori temelj svake osobne slobode. Kada se dakle kapital pretvara u zajedniþko. Ono dakle što najamni radnik prisvaja sebi svojom djelatnošüu dostaje samo za reprodukciju njegova gola života. suma životnih sredstava nužnih da se radnik održi u životu. Mijenja se samo društveni karakter vlasništva. 565-596 (2008) www. steþeno. u krajnjoj instanciji þak samo zajedniþkom djelatnošüu svih þlanova društva. Ili pak govorite o modernom graÿanskom privatnom vlasništvu? A da li najamni rad. Mi nemamo namjeru ukinuti ovo osobno prisvajanje proizvoda rada u svrhu reprodukcije neposrednog života. On stvara kapital. Prosjeþna cijena najamnog rada je minimum radne najamnine. Nama komunistima se predbacivalo da hoüemo ukinuti osobno.

bit üe ukinuta i osoba. Vi nam dakle predbacujete što želimo ukinuti vlasništvo koje kao nužnu pretpostavku ima to da ogromna veüina društva ne posjeduje nikakvo vlasništvo. Ali u vašem postojeüem društvu privatno vlasništvo je ukinuto za devet desetina njegovih þlanova. Toþno. tj. ukratko u društvenu moü koja se može monopolizirati. dakle. Rijeþ je odista o ukidanju buržoaske osobnosti. Vi se užasavate nad time što mi želimo ukinuti privatno vlasništvo. Sve te priþe o slobodnom trgovanju kao i sve ostale slobodarske deklamacije naše buržoazije imaju uopüe nekog smisla samo u odnosu na vezano trgovanje. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. u trenutku u kojem se osobno vlasništvo više ne bude moglo pretvoriti u buržoasko. Pod slobodom se unutar sadašnjeg graÿanskog odnosa proizvodnje razumije slobodna trgovina.Karl Marx. u odnosu na porobljenog graÿanina srednjeg vijeka.rifin. Vi nam jednom rijeþju predbacujete da mi hoüemo ukinuti vaše vlasništvo. U graÿanskom društvu vlada dakle prošlost nad sadašnjošüu. novac. U graÿanskom društvu živi rad je samo sredstvo za uveüanje nagomilanog rada. U graÿanskom društvu kapital je samostalan i osoban dok je djelatni individuum nesamostalan i bez osobnosti. u tom trenutku. . obogaüenje i pospješenje životnog procesa radnika. ono i postoji upravo zato što ne postoji za tih devet desetina. I ukidanje ovog odnosa naziva buržoazija ukidanjem osobnosti i slobode! S pravom. 565-596 (2008) www. zemljišnu rentu.com 579 þisti prihod iz kojega bi proizašla vlast nad tuÿim radom. u komunistiþkom sadašnjost nad prošlošüu. ali ne i u odnosu na komunistiþko ukidanje trgovanja. tvrdite vi. buržoaskih odnosa proizvodnje i buržoazije same. mi to doista i želimo. pada i slobodno trgovanje. U trenutku u kojem se rad više ne bude mogao preobraziti u kapital. U komunistiþkom društvu nagomilani rad je samo sredstvo za proširenje. Mi želimo samo ukinuti bijedni karakter ovoga prisvajanja u kojem radnik živi samo zato da bi uveüao kapital i samo tako dugo dok to zahtijeva interes vladajuüe klase. Ako meÿutim padne trgovanje. slobodna kupnja i prodaja. 15 (3) str. buržoaske samostalnosti i buržoaske slobode.

Po tome bi graÿansko društvo veü odavno moralo propasti od lijenosti.580 Karl Marx. volja þiji je sadržaj dan u materijalnim uvjetima života vaše klase. Prigovorilo se da üe s ukidanjem privatnog vlasništva prestati svaka djelatnost i da üe nastupit sveopüe ljenþarenje. prolaznih s razvojem proizvodnje. . tako je za njega prestanak klasnog obrazovanja identiþan s nestankom obrazovanja uopüe. obrazovanju. Komunizam ne oduzima nikomu moü da sebi prisvaja društvene proizvode. jer oni koji u njemu rade. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. kao što je i vaše pravo samo volja vaše klase uzvišena do zakona. za ogromnu je veüinu priuþavanje za služenje stroju.com Vi dakle priznajete da pod osobom ne razumijete nikoga drugoga osim buržuja.rifin. u vjeþne zakone prirode i uma. Svi prigovori koji se upuüuju protiv komunistiþkog naþina prisvajanja i proizvodnje materijalnih proizvoda prošireni su isto tako i na prisvajanje i proizvodnju duhovnih proizvoda. Ukidanje obitelji! ýak i krajnji radikali zgražaju se nad ovom sramotnom namjerom komunista. Svo to prigovaranje skonþava u tautologiji da više neüe biti najamnog rada þim više ne bude kapitala. pravu itd. on samo oduzima moü da se posredstvom tog prisvajanja podjarmljuje tuÿi rad. ne stjeþu ništa. ne rade ništa. A ta osoba svakako treba biti ukinuta. graÿanskog vlasnika. þiji gubitak on oplakuje. zajedniþka vam je sa svim propalim vladajuüim klasama. više ne smijete podrazumijevati pod graÿanskim vlasništvom. Na interesu zasnovana predodžba u kojoj vi vaše odnose proizvodnje i vlasništva pretvarate iz povijesnih odnosa. Ali nemojte se svaÿati s nama mjereüi ukidanje buržoaskog vlasništva vašim buržoaskim predodžbama o slobodi. Obrazovanost. Ono što podrazumijevate pod antiþkim vlasništvom. Vaše ideje su i same proizvodi graÿanskih odnosa proizvodnje i vlasništva. Kao što je za buržuja nestanak klasnog vlasništva ujedno i prestanak proizvodnje. a oni koji stjeþu. 15 (3) str. ono što podrazumijevate pod feudalnim vlasništvom. 565-596 (2008) www.

oni otimaju odgoj utjecaju vladajuüe klase. Naši buržuji. nalaze glavno zadovoljstvo u tome da zavode supruge jedni drugima. a da o službenoj prostituciji uopüe i ne govorimo.com 581 Na þemu poþiva suvremena. ali ona nalazi svoju dopunu u þinjenici da je proleter prisilno lišen svoje obitelji kao i u javnoj prostituciji. ýuje da se instrumenti za proizvodnju trebaju iskorištavati zajedniþki i ne može zamisliti ništa drugo nego da üe udes zajedniþkog iskorištavanja jednako pogoditi i žene. ništa nije smješnije od visokomoralnog užasavanja naših buržuja o navodnoj službenoj zajednici žena koju žele stvoriti komunisti. nezadovoljni time što im žene i küeri njihovih proletera stoje na raspolaganju. a djecu pretvara u obiþnu trgovaþku robu i instrumente rada. Ali vi komunisti želite uvesti zajednicu žena. graÿanska obitelj? Na kapitalu. na privatnoj zaradi. Predbacujete li nam da želimo ukinuti roditeljsko izrabljivanje djece? Priznajemo taj zloþin. kažete vi. Ali. 15 (3) str. Graÿanske fraze o obitelji i odgoju. 565-596 (2008) www. o prisnom odnosu roditelja i djece postaju tim odvratnije što je veüi utjecaj krupne industrije na obitelj proletera koja kida sve veze meÿu njenim þlanovima. oni samo mijenjaju njegov karakter. Graÿanski brak u stvarnosti i nije ništa drugo nego zajednica žena. Buržuj vidi u svojoj ženi puki instrument proizvodnje. U potpuno razvijenom obliku ona postoji samo za buržoaziju. A nije li i vaš odgoj odreÿen društvom? Društvenim odnosima unutar kojih vi odgajate izravnijim ili neizravnijim upletanjem društva posredstvom škole itd. ona je gotovo uvijek postojala.rifin. On ne sluti kako je rijeþ upravo o tome da se ukine položaj u kojem su žene tek puki instrumenti proizvodnje. Komunisti nemaju potrebe uvoditi zajednicu žena. viþe na nas u koru cijela buržoazija. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS.Karl Marx. Obitelj buržuja išþezava naravno zajedno s padom ove njene dopune i obje nestaju s nestankom kapitala. da mi zamjenjujuüi kuüni odgoj društvenim.? Nisu komunisti ti koji pronalaze utjecaj društva na odgoj. ukidamo najprisnije odnose meÿu ljudima. Najviše što se može predbaciti komunistima jest da na mjesto jedne . Uostalom.

Optužbe koje se protiv komunizma podižu s religijskih. U mjeri u kojoj se ukida eksploatacija jedne individue od strane druge. nazori i pojmovi. 565-596 (2008) www. Komunistima je nadalje predbaþeno da oni žele ukinutu domovinu. samoga sebe konstituirati kao naciju. da s raspadanjem starih uvjeta života ide u korak i raspadanje starih ideja. s njihovim društvenim postojanjem mijenjaju i njihove predodžbe. ako se proletarijat najprije mora doþepati politiþke vlasti. njihova svijest? Što drugo dokazuje povijest ideja nego da se duhovna proizvodnja preobražava s materijalnom? Vladajuüe ideje nekog vremena bile su uvijek samo ideje vladajuüe klase. s njihovim društvenim odnosima. premda nipošto u smislu buržoazije. . S padom suprotnosti klasa unutar nacije. jedan je od prvih uvjeta njegova osloboÿenja. Zar je potreban dublji uvid da bi se shvatilo kako se sa životnim uvjetima ljudi. time se samo izriþe þinjenica da su se unutar starog društva izgradili elementi jednog novoga. Ujedinjena akcija. Radnici nemaju domovinu. Govori se o idejama koje revolucioniraju cijelo društvo. svjetskim tržištem. podiüi do nacionalne klase. ukida se i eksploatacija jedne nacije od strane druge. barem civiliziranih zemalja. onda je on još uvijek nacionalan. 15 (3) str. tj. Nacionalne posebnosti i suprotnosti meÿu narodima sve više i više nestaju s razvojem buržoazije. Ne može im se uzeti ono što nemaju. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS.582 Karl Marx. otvorenu zajednicu žena. nacionalnost.rifin. No. žele uvesti službenu. Vlast proletarijata uþinit üe da oni još više nestanu. pada i neprijateljski stav jedne nacije prema drugoj. Uostalom. sa slobodom trgovine. ne zaslužuju nikakvo podrobnije razmatranje. po sebi se razumije da s ukidanjem sadašnjih odnosa proizvodnje nestaje i zajednica žena koja iz njih proizlazi. filozofskih i opüenito ideoloških gledišta. službena i neslužbena prostitucija. jednom rijeþju.com takve licemjerno prikrivene. jednoobraznošüu industrijske proizvodnje i njoj odgovarajuüih životnih odnosa.

a to dakle znaþi da on proturjeþi cijelom dosadašnjem povijesnom razvoju. tj. moral. Religija. izborenje demokracije. stoljeüu podlegle idejama prosvjetiteljstva. politika i pravo uvijek su se održali u tim mijenama. da sve instrumente proizvodnje centralizira u rukama države.com 583 Kada je stari svijet stao propadati. ostavimo prigovore buržoazije protiv komunizma.rifin. 15 (3) str. religijske. Veü smo gore vidjeli da je prvi korak u radniþkoj revoluciji podizanje proletarijata u radniþku klasu. proletarijata organiziranog u vladajuüu klasu i da što je moguüe brže uveüa masu proizvodnih snaga. ukida moral. filozofske. usprkos svoj mnogostrukosti i raznolikosti. Ali. izrabljivanje jednog dijela društva od strane drugog. koje su zajedniþke svim društvenim stanjima. feudalno je društvo vodilo smrtnu borbu s tada revolucionarnom buržoazijom. ipak su se modificirale kroz povijesni razvoj. praviþnost itd. Uz to postoje i vjeþne istine kao sloboda. To se u poþetku može dogoditi samo posredstvom despotskog posezanja u pravo vlasništva i u graÿanske odnose proizvodnje. Kada su kršüanske ideje u 18.. Ideje slobode savjesti i slobode religije bile su samo izraz vladavine slobodne konkurencije na podruþju savjesti. reüi üe netko. Komunizam ukida vjeþne istine. pravne ideje itd. filozofija. Ipak. kršüanska religija pobijedila je stare religije. Komunistiþka revolucija je najradikalniji prekid s naslijeÿenim odnosima vlasništva. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. þinjenica je zajedniþka svim proteklim stoljeüima. oblicima svijesti koji se potpuno gube tek s potpunim nestankom klasnih suprotnosti. moralne.Karl Marx. Proletarijat üe svoju politiþku vlast iskoristiti za to da buržoaziji postupno otme sav kapital. dakle posredstvom mjera koje ekonomski izgledaju nedostatne i .. kakav god oblik te klasne suprotnosti imale. Meÿutim. kreüe u stanovitim zajedniþkim oblicima. umjesto da im dâ novi oblik. nikakvo þudo da ona i najradikalnije prekida s naslijeÿenim idejama. ukida religiju. politiþke. Na što se svodi ova optužba? Povijest dosadašnjeg društva kretala se u klasnim suprotnostima koje su u razliþitim razdobljima imale razliþite oblike. Otuda nije nikakvo þudo da se društvena svijest svih stoljeüa. 565-596 (2008) www.

Ukidanje prava nasljedstva. Ujedinjenje pogona zemljoradnje i industrije. stvaranje industrijskih armija. 3. . kada revolucijom uþini od sebe vladajuüu klasu i kao ta vladajuüa klasa ukine stare odnose proizvodnje. Javni i besplatni odgoj sve djece. Kada se proletarijat u borbi protiv buržoazije nužno ujedini u klasu. 15 (3) str. posebice za zemljoradnju. 8. ali koje u kretanju nadilaze same sebe i koje su neizbježne kao sredstvo za obavljanje prevrata u cijelom naþinu proizvodnje. proizvodnih instrumenata. 6. Ujedinjavanje odgoja s materijalnom proizvodnjom. Te üe mjere biti dakako razliþite veü prema razliþitim zemljama. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. 2. Centralizacija kredita u rukama države posredstvom nacionalne banke s državnim kapitalom i iskljuþivim monopolom. Za najnaprednije zemlje sljedeüe mjere mogu ipak biti najveüim dijelom opüe primjenjive: 1. Umnožavanje nacionalnih tvornica. Eksproprijacija zemljišnog vlasništva i upotreba zemljišne rente za državne izdatke. 10. Kada s vremenom nestanu klasne razlike i kada se sva proizvodnja koncentrira u rukama udruženih individua. djelovanje u pravcu postupnog uklanjanja suprotnosti izmeÿu grada i sela. 7. Politiþka vlast u pravom smislu je organizirana vlast jedne klase za ugnjetavanje druge. Jak progresivni porez. 565-596 (2008) www.rifin. a time i svoju vlastitu vladavinu kao klase.com neodržive. Konfiskacija vlasništva svih emigranata i pobunjenika.584 Karl Marx. 5. Centralizacija cjelokupnog transporta u rukama države. 4. onda üe ukidanjem tih odnosa proizvodnje ukinuti i uvjete opstanka klasne suprotnosti klasa uopüe. Odstranjivanje tvorniþkog rada djece u njegovu današnjem obliku. krþenje i poboljšavanje zemljišta prema zajedniþkom planu. Jednaka radna prisila za sve. 9. javna üe vlast izgubiti politiþki karakter. Na mjesto starog graÿanskog društva s njegovim klasam i klasnim suprotnostima stupa asocijacija u kojoj je slobodan razvoj svakog pojedinca uvjet slobodnog razvoja za sve.

duhovito poražavajuüom osudom. 8 Ne misli se na englesku restauraciju od 1660-1689. Na taj je naþin nastao feudalni socijalizam. pogaÿajuüi katkada buržoaziju u srce gorkom. nego na francusku restauraciju od 1814-830.rifin. u engleskom pokretu za parlamentarnu reformu ona je još jednom podlegla omrznutom skorojeviüu. 565-596 (2008) www. ugledao je na njihovim stražnjicama stare feudalne grbove i razbježao se uz glasan smijeh i bez respekta. Preostala joj je samo još literarna borba.. O nekoj ozbiljnoj politiþkoj borbi više nije moglo biti ni rijeþi. Ali i na podruþju literature stare fraze iz razdoblja restauracije8 postale su nemoguüe. Jedan dio francuskih legitimista i Mlada Engleska najbolje su izveli ovu predstavu. (Engelsova napomena u engleskom izdanju od 1888. U francuskoj srpanjskoj revoluciji 1830. Socijalistiþka i komunistiþka literatura 1. Da bi pobudila simpatije morala je aristokracija naizgled izgubiti iz vida svoje interese i formulirati svoju optužnicu protiv buržoazije samo u interesu eksploatirane radniþke klase. ali uvijek djelujuüi komiþno potpunom nesposobnošüu za shvaüanje hoda moderne povijesti.com 585 III. Zadovoljština koju je priredila sebi sastojala se u tome da je smjela pjevušiti pogrdne pjesmice na raþun svog gospodara i šaputati mu u uho više ili manje zloslutna proroþanstva. Ali kad god je narod pošao za njima. upola žalopojka. upola paskvila.. Reakcionarni socijalizam a) Feudalni socijalizam Francuska i engleska aristokracija bila je po svom povijesnom položaju pozvana da piše pamflete protiv modernog graÿanskog društva. . Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. 15 (3) str.).Karl Marx. upola odjek prošlosti. upola prijetnja buduünosti. Oni su mahali proleterskom prosjaþkom torbom da bi okupili narod za sobom.

protiv braka.586 Karl Marx. životom u üeliji i crkvom? Kršüanski socijalizam samo je sveta vodica kojom pop posveüuje srdžbu aristokrata. Stoga oni u politiþkoj praksi sudjeluju u svim nasilnim mjerama protiv radniþke klase.). a pored toga su krupni proizvoÿaþi šeüera od repe i rakije od krumpira.com Kad feudalci dokazuju da je njihov naþin izrabljivanja bio drugaþiji od graÿanskog izrabljivanja. onda samo zaboravljaju da je moderna buržoazija bila nužni izdanak njihova društvenog poretka. 15 (3) str. onda oni samo zaboravljaju da su izrabljivali pod sasvim razliþitim i sada preživjelim okolnostima i uvjetima. repom i rakijom. tako isto i popovski socijalizam ide s feudalnim. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. nego što uopüe stvara proletarijat. . Kad dokazuju da pod njihovom vladavinom nije postojao moderni proletarijat. celibatom i umrtvljenjem puti. protiv države? Nije li propovijedalo da ih treba zamijeniti dobroþinstvom i prosjaþenjem. Bogatiji engleski aristokrati nisu zasad dotle pali. U industrijski i trgovaþki manje 9 To se odnosi poglavito na Njemaþku gdje agrarno plemstvo i junkeri najveüi dio svojih imanja eksploatiraju za svoj raþun pomoüu upravitelja.rifin. Srednjovjekovno sitno graÿanstvo i sitni seljaþki stalež bili su prethodnici moderne buržoazije.9 Kao što je pop uvijek išao ruku pod ruku s feudalcem. Uostalom. Ništa lakše nego kršüanski asketizam premazati socijalistiþkim bojama! Nije li i kršüanstvo grmjelo protiv privatnog vlasništva. Oni predbacuju buržoaziji više to što stvara revolucionarni proletarijat. oni tako malo prikrivaju reakcionarni karakter svoje kritike da se njihova glavna optužba protiv buržoazije sastoji upravo u tome kako se pod njihovim režimom razvija klasa koja üe baciti u zrak þitav stari društveni poredak. ali i oni znaju kako se opadajuüa renta može nadoknaditi davanjem svoga imena više ili manje sumnjivim osnivaþima akcionarskih društava. (Engelsova napomena u engleskom izdanju od 1888. ljubav i þast zamjene za trgovinu vunom. b) Malograÿanski socijalizam Feudalna aristokracija nije jedina klasa koju je srušila buržoazija i þiji su uvjeti života zakržljali ili odumrli u modernom graÿanskom društvu. 565-596 (2008) www. a u obiþnom životu zadovoljavaju se time da usprkos svim svojim napuhanim frazama pokupe zlatne jabuke i da vjernost.

565-596 (2008) www. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. starih obiteljskih odnosa. . krize. ne samo u Francuskoj nego i u Engleskoj. Sismondi je predvodnik te literature. neizdrživi nesrazmjer u raspodjeli bogatstva.rifin. ovaj socijalizam želi: ili ponovo uspostaviti stara sredstva za proizvodnju i promet. po svom pozitivnom sadržaju. koncentraciju kapitala i zemljišnog posjeda. okvir koji su oni razbili i koji su morali razbiti. Cehovstvo u industriji i patrijarhalna privreda na selu. bilo je prirodno da su oni pisci koji su istupali za proletarijat. starih narodnosti. u svojoj kritici buržoaskog režima primjenjivali malograÿanska i sitnoseljaþka mjerila i da su na stranu radnika stali sa stajališta malograÿanstva. Taj je socijalizam veoma oštroumno rašþlanio proturjeþja modernih odnosa proizvodnje. odnosno staro društvo. oni su prisiljeni uvidjeti kako se s razvojem krupne industrije približava trenutak u kojem üe oni kao samostalni dio modernog društva u potpunosti nestati i kada üe u trgovini. U oba sluþaja on je reakcionaran i utopistiþki u isti mah. prekomjernu proizvodnju. Razotkrio je licemjerna uljepšavanja ekonomista. raspadanje starih obiþaja. U zemljama kao što je Francuska.Karl Marx. anarhiju u proizvodnji. Nepobitno je dokazao razorno djelovanje strojeva i podjele rada. manufakturi i zemljoradnji biti zamijenjeni nadzornicima i slugama. 15 (3) str. nužnu propast malih graÿana i seljaka. a protiv buržoazije. gdje seljaþka klasa saþinjava daleko preko polovice stanovništva. industrijski rat do uništenja meÿu nacijama. Njene þlanove meÿutim konkurencija neprestano baca u proletarijat. to je njegova posljednja rijeþ. U zemljama u kojima se razvila moderna civilizacija obrazovalo se jedno novo sitno graÿanstvo koje lebdi izmeÿu proletarijata i buržoazije i koje se stalno iznova formira kao dopunski dio graÿanskog društva. bijedu proletarijata.com 587 razvijenim zemljama ta klasa i dalje vegetira pored buržoazije koja se uzdiže. štoviše. a s njima i stare odnose vlasništva. Meÿutim. ili želi moderna sredstva za proizvodnju i promet nasilno zatvoriti u okvir starih vlasniþkih odnosa. Tako se stvorio malograÿanski socijalizam. U svom daljem razvoju taj se pravac izgubio u kukaviþkom mamurluku.

Nijemac je bio svjestan da je prevladao francusku jednostranost. a ispoljavanje volje revolucionarne francuske buržoazije znaþilo je u njihovim oþima zakone þiste volje. o ozbiljenju ljudskoga biüa. da usvoje francuske ideje sa svog filozofskog stajališta.588 Karl Marx.rifin. volje kakva mora biti. “njemaþka znanost socijalizma”. prenesena je u Njemaþku u vrijeme kad je buržoazija upravo zapoþela svoju borbu protiv feudalnog apsolutizma. Iskljuþivi rad njemaþkih literata sastojao se u tome da usuglase nove francuske ideje sa svojom starom filozofskom sviješüu. iza francuske kritike buržoaske države napisali su “ukidanje vladavine apstraktno opüega”. polufilozofi i profinjene duše sa žudnjom su se dohvatili te literature zaboravljajuüi pritom da zajedno s unosom onih spisa iz Francuske nisu istodobno u Njemaþku unesene i francuske životne prilike. 565-596 (2008) www. Kako je u rukama Nijemca ona prestala izražavati borbu jedne klase protiv druge. da je umjesto istinskih potreba zastupao . U odnosu na njemaþke prilike francuska je literatura izgubila svako neposredno praktiþno znaþenje i poprimila þisto literarni izgled. koja je nastala pod pritiskom vladajuüe buržoazije i koja predstavlja literarni izraz borbe protiv te vladavine. Poznato je kako su redovnici preko rukopisa klasiþnih djela starog poganskog doba ispisivali neukusne katoliþke životopise svetaca. Njemaþki filozofi. Tako su na primjer iza francuske kritike novþanih odnosa napisali “otuÿenje ljudskog biüa”. To usvajanje zbilo se na isti naþin na koji þovjek opüenito usvaja neki strani jezik. Tako su za njemaþke filozofe 18. Ona je morala izgledati kao dokona spekulacija o istinskom društvu. stoljeüa zahtjevi prve francuske revolucije imali samo smisao opüih zahtjeva “praktiþkog uma”. ili bolje reþeno. istinski ljudske volje.com c) Njemaþki ili “istinski” socijalizam Francuska socijalistiþka i komunistiþka literatura. itd. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. Ovo podmetanje filozofskih fraza pod francuski povijesni kriticizam oni su krstili imenima “filozofija þina”. “istinski socijalizam”. “filozofsko utemeljenje socijalizma” itd. Oni su svoje filozofske besmislice ispisali iza francuskog originala. Njemaþki literati postupili su s profanom francuskom literaturom obrnuto. Tako je francusko-socijalistiþka komunistiþka literatura formalno bila uškopljena. 15 (3) str. naime prevoÿenjem.

postala je ozbiljnija. umjesto interesa proletarijata interese ljudskoga biüa. Borba njemaþke. þovjeka uopüe. Ono se boji da üe pod industrijskom i politiþkom vladavinom buržoazije sigurno propasti. jednom rijeþju liberalni pokret. Taj njemaþki socijalizam koji je svoje bespomoüne školske vježbe uzimao tako ozbiljno i sveþano. seljaþkih junkera. malograÿanstvo koje je naslijeÿeno iz 16.Karl Marx. s jedne strane uslijed koncentracije kapitala. Da baci tradicionalne anateme na liberalizam. þovjeka koji ne pripada nikakvoj klasi. na graÿansku konkurenciju. sve izgubiti. þiji je neduhoviti odjek on bio. tvori navlastiti društveni temelj postojeüeg stanja. On je tvorio sladunjavu dopunu gorkim biþevima i pušþanim kuglama kojima su iste vlade obraÿivale njemaþke radniþke ustanke. protiv feudalaca i apsolutne kraljevine. Njemaþki je socijalizam pravodobno zaboravio da je francuska kritika. Njegovo održanje jest održanje postojeüeg njemaþkog stanja. s druge.rifin. i tako ih vašarski rastrubio. nego naprotiv. nadolaskom revolucionarnog proletarijata. posebice pruske buržoazije.com 589 potrebu istine. stoljeüa i koje se od tog vremena u razliþitim oblicima uvijek iznova pojavljuje. “Istinskom” socijalizmu bila je tako ponuÿena željena prigoda da politiþkom pokretu suprotstavi socijalistiþke zahtjeve. kako ona u tom graÿanskom pokretu nema što dobiti. U Njemaþkoj. imala za pretpostavku moderno graÿansko društvo s odgovarajuüim materijalnim uvjetima života i primjerenom politiþkom konstitucijom. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. nego tek maglovitom nebu filozofske fantazije. ipak je malo po malo izgubio svoju pedanterijsku nevinost. Njemu se uþinilo da üe . na predstavniþku državu. on je i neposredno zastupao reakcionarni interes. 15 (3) str. 565-596 (2008) www. interes sitnog njemaþkog graÿanstva. graÿansko pravo. birokrata kao željeno strašilo protiv buržoazije koja se preteüi stala uzdizati. koji þak uopüe ne pripada stvarnosti. On je služio njemaþkim apsolutistiþkim vladama s njihovom pratnjom od popova. Dok je “istinski” socijalizam na taj naþin postao oružje u rukama vlada protiv njemaþke buržoazije. uþitelja. graÿansku slobodu i jednakost i da narodnoj masi drži propovjedi. graÿansku slobodu tiska. dakle sve same pretpostavke koje je u Njemaþkoj tek trebalo izboriti.

On je proglasio njemaþku naciju normalnom nacijom i njemaþkog malograÿanina normalnim þovjekom. izvezeno cvjetiüima krasnorjeþivosti. Taj buržoaski socijalizam razraÿen je do þitavih sustava. Naravno da buržoazija predstavlja sebi svijet u kojem ona vlada kao najbolji svijet. 15 (3) str. organizatori dobrotvorstva.) . viši.com mu “istinski” socijalizam jednim udarcem ubiti obje muhe. Karl Grün. samo je uveüalo proÿu njihove robe kod te publike. njemaþki socijalizam sve više je prepoznavao svoj poziv u tome da bude nadmeni zastupnik ove sitnograÿanštine. popravljaþi položaja radniþke klase. Buržoaski socijalizam izgraÿuje ovu utješnu predodžbu u polusustav ili u cijeli sustav. Oni žele buržoaziju bez proletarijata. u kome je svaka niskost znaþila svoju suprotnost. filantropi. Sa svoje strane. To ruho. sitni reformatori svih moguüih vrsta. (Engelsova napomena u njemaþkom izdanju od 1890. spada u oblast ove prljave. Kad 10 Revolucionarna oluja od 1848 otpuhala je ovaj jadni pravac i oduzela njegovim nositeljima volju da se i dalje zanimaju za socijalizam. Kao primjer navodimo Proudhonovu Filozofiju bijede. natopljeno boležljivim suzama sentimentalne ljubavi. On je svakoj njegovoj niskosti davao neki skriveni.rifin. On je izvukao posljednju konzekvenciju istupivši izravno protiv “grubo destruktivne” tendencije komunizma i objavljujuüi svoju nepristranu uzvišenost iznad svake klasne borbe. sve što u Njemaþkoj kruži od tobožnjih socijalistiþkih i komunistiþkih spisa. to nakiüeno ruho u koje su njemaþki socijalisti obukli ono nekoliko svojih mršavih “vjeþnih istina”. osnivaþi trezvenjaþkih udruga. demoralizatorske literature. Osim vrlo malo izuzetaka. Konzervativni ili buržoaski socijalizam Jedan dio buržoazije želi otkloniti socijalne nedaüe kako bi osigurao opstanak graÿanskog društva. humanitarci. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. socijalistiþki smisao.10 2. zaštitnici životinja. Socijalistiþki buržuji žele životne uvjete modernog društva bez borbi i opasnosti koje iz njih nužno proizlaze. Stoga se raširio poput kakve epidemije. Glavni predstavnik i klasiþni tip ovoga pravca jeste g. Oni žele postojeüe društvo s odbitkom elemenata koji ga revolucioniraju i rastaþu.590 Karl Marx. 565-596 (2008) www. satkano od spekulativne pauþine. Ovamo pripadaju ekonomisti.

u razdoblju rušenja feudalnog društva. Svoj odgovarajuüi izraz postiže buržoaski socijalizam tek ondje gdje postaje pukom govorniþkom figurom.u interesu radniþke klase. Fouriera. nužno su propali zbog nerazvijenosti samog proletarijata kao i nepostojanja materijalnih uvjeta za njegovo osloboÿenje koji su upravo proizvod graÿanske epohe. to je zadnja. Socijalizam buržoazije sastoji se upravo u tvrdnji da su buržuji buržuji ..u interesu radniþke klase. 565-596 (2008) www. jedina ozbiljno mišljena rijeþ buržoaskog socijalizma. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. Ona nauþava opüi asketizam i sirovu jednakost. pokušaji da izravno ostvari svoj vlastiti klasni interes.rifin. onda on u osnovi zahtijeva od njega samo to da ostane u sadašnjem društvu.). Prvi pokušaji proletarijata u vrijeme sveopüe uznemirenosti.u interesu radniþke klase. nego samo promjena materijalnih uvjeta života. Drugi. zatvorska reforma! .u interesu radniþke klase. zaštitne carine! . Owena itd. Pod promjenom materijalnih uvjeta života taj socijalizam meÿutim nipošto ne razumije ukidanje graÿanskih odnosa proizvodnje. pojavljuju se u prvom nerazvijenom razdoblju . što je moguüe samo revolucionarnim putem. nego u najboljem sluþaju umanjuju buržoaziji troškove njene vladavine i pojednostavljuju njeno upravljanje državom. a više praktiþni oblik socijalizma pokušavao je radniþkoj klasi ogaditi svaki revolucionarni pokret dokazujuüi da njoj ne može koristiti ova ili ona politiþka promjena. Slobodna trgovina! . manje sustavni. koja dakle ne mijenjaju ništa u odnosu kapitala i najamnog rada. ali da odbaci mržnjom zadojene predodžbe o njemu. 3.com 591 on poziva proletarijat da ozbilji njegov sustav kako bi ušao u novi Jeruzalem. Kritiþko-utopistiþki socijalizam i komunizam Ovdje ne govorimo o literaturi koja je u svim velikim modernim revolucijama izražavala zahtjeve proletarijata (spisi Babeufa itd. sustavi Saint-Simona. 15 (3) str. Revolucionarna literatura koja je pratila ove prve pokrete proletarijata po svom sadržaju nužno je reakcionarna. nego administrativna poboljšanja koja se obavljaju na tlu ovih odnosa proizvodnje.Karl Marx. ekonomskih odnosa. Pravi socijalistiþki i komunistiþki sustavi.

Dovoljno je samo razumjeti njihov sistem pa ga priznati za najbolji moguüi plan najboljeg moguüeg društva. kao i njihov vlastiti životni položaj. Zato su oni pružili visokovrijedan materijal za prosvjeüenje radnika. na mjesto postepenog organiziranja proletarijata u klasu mora stupiti jedna osobito izmišljena organizacija društva. Na mjesto društvene djelatnosti mora stupiti njihova osobna pronalazaþka djelatnost. nastaje iz njegovih prvih težnji k opüoj promjeni društva koju nasluüuje. Ali na strani proletarijata oni nisu ugledali nikakvu povijesnu samodjelatnost. nikakav njemu svojstveni politiþki pokret. Otuda oni neprestano apeliraju na þitavo društvo bez razlike. 565-596 (2008) www. fantastiþni uvjeti. donose sa sobom meÿutim i to da oni vjeruju kako su uzvišeni daleko iznad te klasne suprotnosti. kada dakle još i sam fantastiþno shvaüa svoj vlastiti položaj.rifin. . na mjesto povijesnih uvjeta osloboÿenja. pa tako i onih najprivilegiranijih. i snagom primjera prokrþiti put novom društvenom evanÿelju. Oni su doduše svjesni da u svojim planovima zastupaju poglavito interese radniþke klase kao klase koja najviše pati. društvenim zakonitostima da bi stvorili te uvjete. oni ne nalaze ni materijalne uvjete za osloboÿenje proletarijata i tragaju za nekom društvenom znanošüu. Oni žele poboljšati životni položaj svih þlanova društva. Predstojeüa svjetska povijest za njih se svodi na propagandu i praktiþno izvoÿenje njihovih društvenih planova. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. pa þak pretežno na vladajuüu klasu. Nerazvijeni oblik klasne borbe. posebice svaku revolucionarnu akciju. 15 (3) str. Proletarijat postoji za njih samo pod ovim gledištem klase koja najviše pati.592 Karl Marx.com borbe izmeÿu buržoazije i proletarijata koji smo gore prikazali (Vidi Buržoazija i proletarijat). Pronalazaþi tih sustava vide doduše suprotnost klasa kao i djelotvornost rastakajuüih elemenata u samom vladajuüem društvu. Stoga oni odbacuju svaku politiþku. Socijalistiþki i komunistiþki spisi sastoje se meÿutim i iz kritiþkih elemenata. Oni napadaju sve temelje postojeüeg društva. oni žele do svoga cilja doüi mirnim putem te pokušavaju malim eksperimentima. Kako razvoj klasnih suprotnosti ide ukorak s razvojem industrije. koji naravno promašuju. Ovo fantastiþno ocrtavanje buduüeg društva nastaje u vrijeme kad je proletarijat još krajnje nerazvijen.

a za izgradnju svih tih španjolskih dvorova moraju apelirati na filantropiju graÿanskih srdaca i novþanika. (Engelsova napomena u engleskom izdanju od 1888. Zato i same te postavke imaju još þisto utopistiþki smisao. fanatiþnim praznovjerjem u þudotvorno djelovanje njihove društvene znanosti. (Engelsova napomena u njemaþkom izdanju od 1890. privatne zarade.naziv za socijalistiþke kolonije po planu Charlesa Fouriera. Znaþenje kritiþko-utopistiþkog socijalizma i komunizma stoji u obrnutom razmjeru prema povijesnom razvoju. Stoga. Owenisti u Engleskoj. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. 15 (3) str. to više ovo fantastiþno uzdizanje nad njom. o podizanju neke male Ikarije11 . pretvaranje države u puku upravu nad proizvodnjom .džepnog izdanja novog Jeruzalema . ukidanje suprotnosti izmeÿu grada i sela. njihovi uþenici svaki puta tvore reakcionarne sekte.rifin.com 593 Njihove pozitivne postavke o buduüem društvu. utemeljenju home-kolonija. Zbog toga oni s ogorþenjem nastupaju protiv svakog politiþkog pokreta radnika koji je mogao proizaüi samo iz slijepe nevjerice u to novo evanÿelje. a kasnije svojoj komunistiþkoj koloniji u Americi. ovo njeno fantastiþno poricanje. najamnog rada.Karl Marx.naziv koji je Owen dao svojim komunistiþkim uzornim društvima. gubi svaku praktiþnu vrijednost. . proglašavanje društvene harmonije. 565-596 (2008) www. ako su tvorci ovih sistema u mnogom pogledu bili i revolucionarni. koju oni poznaju tek u njenoj prvoj bezobliþnoj neodreÿenosti. Otuda oni dosljedno nastoje otupiti klasnu borbu i izmiriti suprotnosti. ukidanje obitelji.sve ove njihove postavke izražavaju samo odstranjivanje klasne suprotnosti koja se upravo tek poþinje razvijati. svako teorijsko opravdanje. Što se klasna borba više razvija i uobliþuje. Postupno oni padaju u kategoriju gore opisanih reakcionarnih ili konzervativnih socijalista i razlikuju se od njih samo još sustavnijom pedanterijom.). 11 Falanster (Phalanstères) . Fourieovci u Francuskoj reagiraju ondje protiv þartista a ovdje protiv reformista.). o osnivanju pojedinih falanstera. Home-colonies (kolonije u unutrašnjosti) . na primjer.ime koje je Cabet dao svojoj utopiji. Oni još uvijek sanjare o pokušajima ostvarenja svojih društvenih utopija. Oni se þvrsto pridržavaju starih pogleda svojih uþitelja þak i kad su ovi u suprotnosti s daljnjim povijesnim razvojem proletarijata. Ikarija .

U Njemaþkoj. 565-596 (2008) www. u dnevnom tisku La Réforme. Ime socijal-demokracija znaþilo je kod onih koji su ga izmislili dio demokratske ili republikanske stranke obojen više ili manje socijalistiþki. kao svoje vlastito oružje. Komunistiþka se partija bori zajedno s njom protiv apsolutne monarhije. koje buržoazija mora ostvariti svojom vladavinom. dijelom iz demokratskih socijalista u francuskom smislu.rifin. ne odriþuüi se zbog toga prava na kritiþki odnos prema frazama i iluzijama koje potjeþu iz revolucionarne tradicije. ne zaboravljajuüi da se ta stranka sastoji iz proturjeþnih elemenata. Komunisti se bore za postizanje neposrednih ciljeva i interesa radniþke klase. Komunisti obraüaju glavnu pozornost na Njemaþku zato što Njemaþka stoji neposredno pred graÿanskom revolucijom i zato što ona obavlja 12 To je stranka koju je u parlamentu predstavljao Ledru-Rollin. u književnosti Louis Blanc. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS.594 Karl Marx. komunisti se prikljuþuju socijalistiþkodemokratskoj stranci12 protiv konzervativne i radikalne buržoazije. okrenuti protiv te iste buržoazije. odnos komunista prema veü konstituiranim radniþkim strankama. ali u sadašnjem pokretu oni ujedno zastupaju i buduünost tog pokreta. mogli odmah. (Engelsova napomena u engleskom izdanju iz 1888. kako bi njemaþki radnici one iste društvene i politiþke uvjete. To je ona ista stranka koja je povela krakovski ustanak 1846. Meÿu Poljacima komunisti podupiru stranku koja agrarnu revoluciju drži uvjetom nacionalnog osloboÿenja. feudalnog zemljoposjeda i malograÿanstva. kako bi nakon rušenja reakcionarnih klasa u Njemaþkoj smjesta otpoþela borba protiv same buržoazije. odjeljku. U Francuskoj. 15 (3) str. djelom iz radikalnih buržuja.) . dakle njihov odnos prema þartistima u Engleskoj i agrarnim reformistima u Sjevernoj Americi potpuno je jasan.com IV. þim buržoazija istupi revolucionarno. Ona meÿutim ne propušta ni jedan trenutak a da u radnikâ ne stvori što je moguüe jasniju svijest o neprijateljskoj suprotnosti buržoazije i proletarijata. U Švicarskoj oni podupiru radikale. Stav komunista u odnosu na razliþite oporbene stranke Nakon onoga što je reþeno u II.

Komunisti napokon rade posvuda na povezivanju i sporazumijevanju demokratskih stranaka svih zemalja.com 595 taj prevrat pod naprednijim uvjetima evropske civilizacije uopüe i sa daleko razvijenijim proletarijatom nego Engleska u sedamnaestom i Francuska u osamnaestom stoljeüu. U svim tim pokretima oni kao temeljno pitanje pokreta istiþu pitanje vlasništva. Proleteri svih zemalja. Neka vladajuüe klase drhte pred komunistiþkom revolucijom. dakle zato što njemaþka graÿanska revolucija može biti samo neposredna predigra proleterske revolucije.rifin. bez obzira na veüu ili manju razvijenost njegova oblika. ujedinite se! . 565-596 (2008) www. komunisti posvuda podupiru svaki revolucionarni pokret koji se bori protiv postojeüeg društvenog i politiþkog stanja. Oni otvoreno izjavljuju da se njihovi ciljevi mogu postiüi samo nasilnim obaranjem þitavog dosadašnjeg društvenog poretka. 15 (3) str. U njoj proleteri nemaju izgubiti ništa osim svojih okova. Komunisti s prezirom odbijaju prikrivati svoje poglede i namjere. A imaju dobiti þitav svijet. Jednom rijeþju. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS.Karl Marx.

15 (3) str. Friedrich Engels: Manifest Komunistiþke partije EKONOMIJA / ECONOMICS. 565-596 (2008) www.com .596 Karl Marx.rifin.