Radna skupina u sastavu:

Prof. dr. sc. lvana Kunda, Sveudili5te u Rijeci, Pravnifakultet u Rijeci

Prof. dr. sc. Eduard Kun5tek, Sveucili5te u Rijeci, Pravnifakultet u Rijeci
Prof. dr. sc. Anita Kurtovi6 Mi5ic, Pravnifakultet Sveu6ili5ta u Splitu
Prof. dr. sc. Boris Ljubanovic, Pravnifakultet Sveucili5ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Prof. dr. sc. SaSa NikSic, Pravnifakultet Sveucili5ta u Zagrebu
lzv. prof. dr. sc. Marko lvkoSic, Pravni fakultet Sveucili5ta u Splitu

Osijek, Rijeka, Split, Zagreb - 16. sijecnja 2023

Vlada Republike Hrvatske
Trg Svetog Marka 2
HR - 10000 Zagreb

PRAVNO MISLJENJE

l. Konstituiranje Radne skupine, traieno miSljenje i dostavljene isprave

1. Nastavno na dopis lVlinistarstva pravosuda i uprave Republike Hrvatske od 21.

studenoga 2022. upul,enog dekanu Pravnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. lvanu
Kopricu, u sklopu Okvirnog sporazuma o suradnji izmedu Vlade Republike Hrvatske i
detiri pravna fakulteta u Republici Hrvatskoj, Kolegij dekana pravnih fakulteta u
Republici Hrvatskoj odlukom od 8. prosinca 2022. imenovao nas je u ovu Radnu
skupinu (dalje u tekstu: Radna skupina).
Sukladno tom dopisu i odluci, zadaAa Radne skupine je da izradi ,,analizu, stru0no
miSljenje i strucno obrazloZenje vezano uz pravne udinke presude Vrhovnog suda
Republike Hrvatske na ugovore izmedu Republike Hrvatske i IVIOL Hungarian Oil and
Gas Company PLC zakojeje utvrCleno da su zaklju6eni na temelju koruptivnih radnji",
a posebice:
a) miSljenje o pravnrm ucincima koje donoSenje presude Vrhovnog suda
[Republike Hrvatske u predmetu l K2-Us 7612020-15, od 7. srpnja 2021.ltma
na ugovore izmedu Republike Hrvatske iMOL Hungarian Oiland Gas Company
PLC i
b) analizu i stajaliSte o mogucnosti poduzimanja pravnih radnji radi osporavanja
navedenih ugovora kao i udincima tako poduzetih radnji na upravljanje
kompanijom i rad upravljackih tijela, kao i na poslovanje kompanije.
Dodatno je dopisom [t/inistarstva pravosuda i uprave Republike Hrvatske od 9. sijecnja
2023. koji nam je elektronidkom po5tom dostavljen 12. sije6nja 2023. zadaca Radne
skupine dopunjena sljedecim:
a) mi5ljenje o pravnim ucincima pravorijeka arbitraZnog vijeca pri
Medunarodnom centru za rje5avanje ulagadkih sporova (lCSlD) od 5. srpnja
2022. u predmetu ARB/13/32 MOL v. RH, ito:
1) bi li za izvr5enje pravorijeka bilo potrebno provesti postupak priznanja i
ovrhe, te ako da, postoji li pravni interes za pokretanje takvog postupka, bilo
na strani Republike Hrvatske, bilo na strani lt/Ol-a,
2) bi li eventualno utvrdenje ni5tetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o
medusobnim odnosima dionicara koji se odnosi na INA-lndustriju nafte d.d.
i Ugovora o plinskom poslovanju i22009. bilo prepreka izvr5enju pravorijeka,
3) je li presuda Zupanijskog suda u Zagrebu, broj: K-Us-50174, od 27.
prosinca 2019. protiv lve Sanadera zbog kaznenog djela primanja mita i
Zsolta Hernadija zbog kaznenog djela davanja mita, potvrdena presudom
Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I KZ-Us 7612020-15, od 7. srpnja
2021., pravna prepreka izvr5enju pravorijeka,
 4) koje su moguce pravne posljedice neizvr5enja pravorijeka od strane
iepuntife Hrvalske te postoje li pravni mehanizmi koji u tom slu6aju MOL-u
stoje na rasPolaganju.
b) misljenje o postolanju pravnog interesa, oportunosti i izgledima za uspjeh
tia1enjapriznanja i ovrfre pravorijeka kojije 23. prosinca 2016. donio Arbitra2ni
sud utemeljen p-rema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za medunarodno
trgovacko fravo (UNCITRAL) pred hrvatskim sudom, bilo na strani Republike
Hrvatske, bilo na strani MOL-a,
c) mi6ljenje o postojanju pravnog interesa, oportunosti i izgledima za uspjeh u
siudajJ pokretanja novog arbitraZnog postupka od strane Republike Hrvatske
pred ad hoc arbitra2nim sudom osnovanim prema arbitraZnim pravilima
UNCITRAL-a, radi utvrilenja ni5tetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o
meclusobnim odnosima dionicara koji se odnosi na INA-lndustriju nafte d.d. i
Ugovora o plinskom poslovanju, a sukladno ugovorenim arbitraZnim klauzulama
(dalje u tekstu: l\IiSljenje).
2. Odluka Koiegija dekana u elektronickom obliku dostavljena je Radnoj skupini 12.
prosinca 2022zajedno sa sljedecim ispravama, takoder u elektronickom obliku:
Z.i. Ugovor izmedu Republike Hrvatske i MOL Hungarian Oil and Gas
Company PLC o medusobnim odnosima dionicara koji se odnosi na
INA - lndustriju nafte d.d. od 17. srpnja 2003. - dalje u tekstu: tvlU2003
ili Medudionicarski ugovor (na engleskom jeziku)
2.2. Ugovor izmedu Republike Hrvatske i IVIOL Hungarian Oil and Gas
Company PLC o medusobnim odnosima dionicara koji se odnosi na
INA-Industriju nafte d.d. od 17. srpnja 2003. (prqevod na hrvatskijezik)
2.3. Prva izmjena i dopuna Ugovora izmedu Republike Hrvatske i MOL
Hungarian oil and Gas company PLC o medusobnim odnosima
dioni[ara koji se odnosi na INA - lndustriju nafte d.d. od 30. sijednja
2009. - dalje u tekstu: llVlU2009 ili lzmjena i dopuna medudionidarskog
ugovora (na engleskom jeziku)
2.4. Prva izmjena i dopuna Ugovora izmedu Republike Hrvatske i IMOL
Hungarian oil and Gas company PLC o medusobnim odnosima
dronifara koji se odnosi na INA - lndustriju nafte d.d. od 30. sijednja
2009. (prijevod na hrvatskijezik)
2.5. Glavni ugovor izmedu Republike Hrvatske i IVIOL Hungarian Oil and Gas
Company PLC o plinskom poslovanju od 30. sijednja 2009. - dalje u
tekstu: UPP ili Ugovor o plinskom poslovanju (prijevod na hrvatskijezik)
2.6. Prvi dodatak Glavnom ugovoru izmedu Republike Hrvatske i MOL
Hungarian oil and Gas company PLC o plinskom poslovanju od 16.
prosinca 2009. - dalje u tekstu: DUPP ili Prvi dodatak Ugovoru o
plinskom poslovanju (prijevod na hrvatski jezik)
2.7. Pravorijek ad hoc arbitra2nog vijeia utemeljenog prema arbitra2nim
pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za medunarodno trgovadko pravo
(United Nations Commission on lnternational Trade Law Arbitration
Rules - dalje u tekstu: UNCITRAL) donesen 23. prosinca 2016. u
postupku Republike Hrvatske protiv MOL Hungarian Oil and Gas
Company PLC u kojem je svoje usluge pruZilo Stalno arbitra2no sudi5te
(Permanent Court of Arbitration) sa sjedi5tem u Hagu, Nizozemska -
dalje u tekstu: Pravorijek PCA (na engleskom jeziku)
2.8. Odluka Svicarskog Saveznog vrhovnog suda od 17. listopada 2017. u
postupku povodom zahtjeva Republike Hrvatske za poniStaj arbitra2nog
pravorijeka, izuzeeejednog od arbitara i odgodni (suspenzivni) udinak
tog zahtjeva te alternativnog zahtjeva za reuiziiu od 23. prosinca 2016.
- dalje Odluka VSS2O17 (na francuskom jeziku te njezin priievod na
engleskijezik)

2
 2.9. Presuda Zupanijskog suda u Zagrebu, .broj: '10 K-Us-50/14, od 27"
prosinca 2019. - dalje u tekstu: Presuda ZSZG|
2.10. Presuda Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: I K2-Us 7612020-15,
od 7. srpnja 2021 ., koja je objavljena 25. listopad a 2021. - dalje u tekstu:
Presuda VSRH2
2.11. Pravno mi5ljenje prof. dr. sc. Hrvoja Sikirica, predstojnika Katedre za
medunarodno privatno pravo Pravnog fakultela u Zagrebu od 29.
prosinca 2021. - dalje u tekstu: MiSljenje HS
2.12. MiSljenje Dr2avnog odvjetni5tva Republike Hrvatske od 28. prosinca
2021.
2.13. Odluka Svicarskog Saveznog vrhovnog suda od 23. rujna 2022. u
postupku povodom zahtjeva Republike Hrvatske za revizijom
arbitraZnog pravorijeka od 23. prosinca 2016. - dalje u tekstu Odluka
VS52022 (na francuskom jeziku)
2.14. Odluka Svicarskog Saveznog vrhovnog suda od 23. r$na 2022. u
postupku povodom zahtjeva Republike Hrvatske za revizijom
arbitraZnog pravorijeka od 23. prosinca 2016. na engleskom jeziku
(automatizirani prijevod na engleski jezik)
3. Naknadno, 22. prosinca 2022. i 5. sijednja 2023., primili smo sljedece isprave (u
elektroni6kom obliku) :

3.1. Tu2bu Republike Hrvatske (Notice of Arbitration) od 17. sijecnja 2014.

u predmetu PCA2014-15 - dalje u tekstu: Tu2ba PCA (na engleskom
jeziku)
3.2. Podnesak Republike Hrvatske od 1. veljade 2017. kojim se zahtijeva
poni5taj pravorijeka donesenoga u predmetu PCA 2014-15,
alternativno njegova revizija - dalje u tekstu: Zahtjev 2017 (na
francuskom i engleskom jeziku)3
3.3. Zahtlev Republike Hrvatske od 8. veljace 2022. za reviziju Pravorijeka
PCA - dalje u tekstu: Zahtjev 2022 (na francuskom i engleskom jeziku)a
3.4. Pravorijek arbitraZnog vijeca pri Medunarodnom centru za rjeSavanje
ulaga6kih sporova (lnternational Centre for Settlement of lnvestment
Disputes - dalje u tekstu: ICSID ili Centar) od 5. srpnja 2022. u predmetu
ARB/13132 - dalje u tekstu: Pravorijek ICSiD (na engleskom jeziku).5
4. Na online sastanku od 16. prosinca 2022. ilanovi Radne skupine suglasili su se da
njezin tehnicki koordinator bude prof. dr. sc. Eduard KunStek.

ll. Prethodne napomene o mogu6nostima za preispitivanie odluka

5. Presuda ZSZC i Presuda VSRH bile su predmetom preispitivanja pred Ustavnim

sudom Republike Hrvatske povodom ustavne tu2be osudenika lve Sanadera, koja je
odbijena.6 Buduci da su te presude podlo2ne daljnjim preispitivanjima pred Ustavnim

1
Navedena je presuda u prrmljenom popisu priloga oznacena drugim poslovnim brojem.
2 Sicut in praecedenti nota.
3 Prvopostavljeni zahtjev odnosio se na poniStaj Pravorrjeka PCA te izuzeAe jednoga od arbitara (vidjeti u prijevodu

Zahtjeva 2017 na engleski jezik, str.2. pod,,on the merits", todke f . i2.). Alternativni zahtlev odnosio se na reviziju
Pravorijeka PCA. Taj je zahtjev postavljen pod odgodnim (suspenzivnim) uvjetom - ako podnositelj zahtjeva ne
bude uspjeSan s prvopostavljenim zahtjevom. Vidjeti lotke 22.-26. i 87.-94. Zahtleva 2017.
a Tim podneskom zahtijevao se poni5taj Pravorijeka PCA i vracanje predmeta na ponovni postupak istom
arbitra2nom vijecu, alternativno drugom arbitraZnom vijecu koje ce se naknadno konstituirati. Vidjeti todke 3. i 4.
Zahljeva 2022.
5 Pravorijek ICSID dostavljen je 5. sijednja 2023. prof . dr. sc. lvani Kundi i prof. dr. sc. Eduardu Kun5teku, koji ga,
zbog povjerljivosti, nisu bili u mogucnosti elektronidkom po5tom proslijediti ostalim 6lanovima Radne skupine. Sloga
ovo Mi5ljenje, u dijelovima koji se odnose na Pravorijek ICSID sadr2i stajaliSta samo tih njezinih elanova.
6 Ustavni sud Republike Hrvatske, U:llll7274129?.1, 12. srpnja 2022. lulba je bila podnesena zbog navodne
povrede dlanka 14. stavka 2.,6lanka 16. stavka 2., dlanak 18. stavka 1., dlanka22..llanka24. stavka 3., dlanka
28. i dlanka 29. Ustava Republike Hrvatske.

3
 sudom Republike HrvatskeT i Europskim sudom za ljudska prava (dalje u tekstu:
ESLJP), a koji mogu donijeti odluke od utjecaja na njihove pravne ucinke, ovo tttli5ljenje
dano je na temelju pravne situacije i cinjenica koje su Radnoj skupini bile poznate do
njegova dovr5etka.
6. Eventualno utvrdenje povrede nekog od Ustavom Republike Hrvatske8 i Konvencijom
za zastitu ljudskih prava itemeljnih sloboda (dalje u tekstu: EKLJP)'g zajamcenih prava
u postupcima u kojima su one donesene dalo bi osudenicima mogucnost da pred
hrvatskim sudom zahtijevaju obnovu postupka, ako je povreda utjecala na ishod
postupka, a povreda ili njezina posljedica mogu se ispraviti u obnovljenom postupku.l0
7. I arbitra/ne odluke te odluke sudova drlava ugovornica EKLJP povodom zahtjeva
stranaka u svezi s tim arbitraZnim odlukama, pod pretpostavkom da je iscrpljen pravni
put u dr2avi ugovornici EKLJP u kojoj je bilo sjedi5te arbitra2nog suda, mogu biti
predmetom preispitivanja pred ESLJP. Stoga bi mo2da bilo uputno ispitati eventualnu
oportunost, a potom i dopu5tenost zahtjeva Republike Hrvatske protiv Svicarske
Konfederacije zbog mogu6e povrede nekog od za5ti6enih ljudskih prava u postupku u
kojem je donesena Odluka VSS2022. Rok za podno5enje takvog zahtjeva je detiri
mjeseca od dono5enja konacne odluke u nacionalnom postupku.llS obzirom nato da
je Odluka VSS2022 donesena 23. rujna 2022. i dostavljena njezinim punomocnicima
11. listopada 2022., cini se vaZnim 2urno razmotriti ova pitanja sa Zastupnikom
Republike Hrvatske pred ESLJP.
8. Pritom se postavlja va2no pitanje koje mo2e onemoguciti Republiku Hrvatsku u
podno5enlu prethodno spomenutog zahljeva: bi li Republika Hrvatska kao tuZitelj imala
locus standi u tom postupku? Prethodno se moZe kazali da su Republici Hrvatskoj
(nacelno) na raspolaganju dva zahtjeva: a) pojedina6ni zahtjev sukladno dlanku 34.
EKLJP kojeg bi postavila kao dionicar dru5tva lNA, ili eventualno b) medudr2avni
zahtjev sukladno dlanku 33. EKLJP.
9. Uz ogradu da dlanovi Radne skupine nisu eksperti glede problematike nadle2nosti
ESLJP, smatramo da bi zahtjev prema dlanku 34. EKLJP mogu6e bio odbaden iz
razloga Sto glede Republike Hrvatske ne postoji pretpostavka ratione personae. Ovo
neovisno o tbme Sto se spor u kojem je donesbn Pravorijek PCA i Odluka VSS2O22
vodio u svezi s njezinim djelovanjem iure gestionis (sklapanjem lMU2009 i UPP), a ne
iure imperii. To se moZe zakljuditi tumacenjem te odredbe (argumentum a contrario) iz
koje proizlazi da pravne osobe mogu pojedina6no podnijetizahtjev samo ako se radi o
,,nevladinim organizacija ma" .12
I recentna praksa ESLJP ukazuje na takav zaklju6ak. U predmetu Ljubljanska banka
protiv Hrvatske,l3 ESLJP je odbacio zahtjev podnositeljice neovisno o tome Sto je se
on odigledno odnosi na njegovo djelovanje iure gestionls (tra2bine iz ugovora o
7U povodu Ustavne tu2be drugog osudenika (Zsolt Hernadi).
8 ,,Narodne novine" br. 56/90., 135197.,8/98. - slu2beni prodi5ceni tekst, 113100., 124100. - slu2beni proci56eni
tekst, 28i01 .,41101. - slu2beni pro6iS6enitekst, 76/'10., 85/10. - slu2beni pro6iSceni tekst, 5/14.
e,,Narodne novine medunarodni ugovori", br. 18197.,6/99., pro6. tekst, 8/99. -ispr.,14102., 13/03., 9/05., 1/06.,
-
2110., 13t17.
10 Zakon o kaznenom postupku,
,,Narodne novine" br. 152108., 76/09., 80/1 1., 121111.,91112., 143112.,56113.,
145113., 152114.,70t17., 126119., 126119., 130120.,80122, (dal)e u tekstu: ZKP), 6lanak 502. stavak 2.:
Kazneni postupak obnovit ce se i kada je zahtjev za obnovu podnesen na temelju kona6ne presude ili odluke
Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrclena povreda prava i sloboda iz Konvencije ako je povreda
Konvencije utjecala na ishod postupka, a povreda ili njezina posljedica moZe se ispraviti u obnovljenom postupku.
U rle$enju kojim se dopu5ta obnova kaznenog postupka sud ce odrediti da se postupak vrati u stadij postupka pred
optu2nim vijecem ili raspravu, ili u postupak povodom 2albe ili izvanrednih pravnih lijekova.
rl EKLJP,dlanak 35. stavak 1.:
Sud mo2e razmatrati predmet samo nakon Sto su iscrpl.jena sva raspoloiiva domaca pravna sredstva, u skladu s
opceprihva6enim pravilima medunarodnog prava i unutar razdoblia od 6etiri mjeseca od dana donoSenja kona6ne
odluke.
12 EKLJP, dlanak 34.:

Sud mo2e primati zahtieve bilo koje fizidke osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su
2rtve povrede prava priznatih u ovoj Konvenciji ili dodatnim protokolima i;to ih je podinila jedna visoka ugovorna
stranka...
13 Br. zahtjeva 29003/07.

4
 kreditu).1a Podnositeljica je bila banka koju je nacionalizirala Republika Slovenija. U
Odluci ESLJP navodi se:
(Todka 51 .) lzraz,,nevladina organizacila" rz tog elanka suprotstavljen je izrazu,,vladina
organizacija" koji ukljucuje, inter a/ia, druStva u drZavnom vlasni5tvu koja nemaju
,,dovoljnu institucionalnu i poslovnu neovisnost od drZave" (vidi Zastava lt Turs protiv
Srble (odluk a), br. 2492211 2, stavci 1 9.-23., 9. travnja 201 3.).
(Todka 54.) Sud stoga smatra da, iako je banka podnositeljica zahtjeva zasebna pravna
osoba, ona nema dovoljnu institucionalnu i poslovnu neovisnost od drZave te je se
mora, u smislu dlanka 34. Konvencije, smatrativladinom organizacijom (vidi Zastava lt
furs, l. c.). Stoga nema pravo podnijeti pojedinadnizahtjev Sudu.
-
Cini se da ni zahtjev Republike Hrvatske podnesen na temelju dlanka 33. Konvencije
ne bi bio dopuSten.
U predmetu Slovenija protiv Hrvatske,ls koji je u svezi s prethodno navedenim
predmetom Ljubljanska banka protiv Hrvatske, ESLJP navodi (Odluka od 16. prosinca
2020.).
(to6ka 70,) . . Sud smatra da clanak 33. Konvencije ne dopu5ta podnositeljici pozivanje
na prava pravnog subjekta koji nije ,,nevladina organizacija" i zbog toga ne bi bio
ovlaSten podnijeti individualnizahtjev prema dlanku 34.
(todka 79.) .... Ljubljanska banka nile,,nevladina organizacija" u smislu clanka 34.
Konvencije, te kao takva nema legrtrmacrlu za podno5enle pojedina6nog zahtjeva.
Sukladno tome, dlanak 33. ne ovlaScuje Sud da ispita medudrZavni zahtjev u kojem se
navodi povreda bilo kojeg prava u odnosu na tu osobu.
10. Pravorijek ICSID nije podloZan daljnjim preispitivanjima pred sudovima drZava
ugovornica Konvencije o rje5avanju ulagackih sporova izmedu drZava i dr2avljana
drugih drlava (dalje u tekstu: Konvencija ICSID ili Washingtonska konvencija).16
Naime, tom Konvencijom je propisano da se pravorijek Centra moZe pobijati samo pred
njegovim tijelima te su iskljudeni sudovi drZava ugovornica.lT Slijedom navedenoga,
strankama u postupku pred Centrom na raspolaganju su jedino zahtjev za reviziju
pravorijeka, ako se naknadno otkrije neka cinjenica koja do njegova dono5enja nije bila
poznata stranci ili arbitraZnom vijecu, a njezino bi postojanje presudno utjecalo na
odluku,l8 te zahtjev za poni5taj pravorijeka pred ad hoc arbitralnim povjerenstvom iz
ogranicenog broja razloga.le Republika Hrvatska je arbitraZnom vije6u ICSID tijekom
postupka ARB/13/32 stavila do znanja da je Presu aaZSZC, nakon dono5enja Presude

14
Odluka od 12. svibnja 20'1 5. todke 9. i 11.:
Dana 15. studenoga 1991. banka podnositeljica zahtjeva pokrenula 1e ovrSni postupak pred Trgovadkim sudom u
Osijeku protiv druitva lPKTvornica Secera Osilek d o.o. (dalle u tekstu ,,tvornica Secera")tra2eci isplatu 11.401 ,20
hrvatskih kuna (HRK) zaledno s obraeunatom zakonskom zaleznom kamatom. Pozvala se na ovjerene izvode iz
svojih poslovnih knjiga koji pokazuju nastala potra2ivanja od tvornice Secera koja proizlaze iz ugovora o kreditu
sklopljenih 25. studenoga 1987. godine, te l.lipnja i 11. prosinca 1990. godine.
Dana 31. svibnja 1994. banka podnositeljica zahtjeva pokrenula je drugi ovr5ni postupak pred istim sudom protiv
tvornice Secera tra2e6i isplatu 137.698,99 HRK zajedno s obra6unatom zakonskom zateznom kamatom. JoS
jednom se pozvala na ovjerene izvatke iz svojih poslovnih knjiga koji pokazuju nastala potraiivanja od tvornice
Secera koja proizlaze iz ugovora o kreditu sklopljenih 1.lipnja i26. listopada 1990. godine.
15 Br. zahtjeva 54155116.
16
,,Narodne novine - medunarodni ugovori" br.2198.
17
Washingtonska konvencija, dlanak 53. stavak'1 ., redenica prva:
Odluka je obvezna za stranke i ne podli.je2e Zalbi ili nekom drugom pravnom lijeku, osim onih koje predvida
Konvencija.
18
lbid., dlanak 51.
1e
lbid.,clanak 52. stavak 1..
Svaka stranka mo2e uputiti pisani zahtjev generalnom tajniku da se odluka poni5ti iz jednog ili viSe ovdje navedenih
razloga
(a) da Sud nije bio propisno ustanovljen;
(b) da je Sud o6evidno prekoradio svoja ovlaStenja;
(c) da je jedan 6lan Suda bio podmicen,
(d) da je do5lo do ozbiljnog skretanja od osnovnih pravila postupaka ili
(e) da u odluci nisu izneseni razlozi na kojima se ona tenlelli.
Odluku donosi ad hoc odbor/povjerenstvo koje imenule predslednik Svjetske banke (World Bank). Vidjeti
Washingtonsku konvenciju, dlanak 5. r 6lanak 52. stavak 3.

5
 VSRH, postala pravomocna2o na Sto se ona, takoder zahtijevajuci reviziju, pozivala i u
Zahtjevu 2022. Stoga u konkretnom sludaju ocigledno ne postoje razlozi za reviziju
prav'orijeka lCSlD. lakoder, prema dostupnim 6injenicama, ne postoji niti jedan od
razlogiza njegov poni5taj iz 6lanka 53. stavka 1. Washingtonske konvencije.
Slijed-om navelenog, stranke u postupku ARB/13/32 koji se vodio pred Centrom du2ne
su provoditi Pravorijek lCSlD,21 Sto ukljucuje i pla6anje novdanih iznosa kojisu u njemu
navedeni.22 Repubiika Hrvatska bi trebala dragovoljno postupiti prema Pravorijeku
lCSlD, u suprotnom bi IVIOL mogao prisilno ostvariti svoju dosudenu traZbinu sukladno
odredbama Washingtonske koivencije u drZavama ugovornicama te Konvencije'23
Budu6i da se kondemnatorni dijelovi izreke Pravorijeka ICSID odnose na ispunjavanje
obveza Republike Hrvatske iz UPP u svezi s prve cetiri redenice clanka 10. stavka 1.
Energetske povelje,2a cini se va2nim napomenuti da se Republika Hrvatska u pogledu
zahtj6va t<oji proizlaze iz UPP, izmedu ostaloga, odrekla od imuniteta u ovr5nom
postupku.25

il1. pravni utinci Presude ZSZC i Presude VSRH na lMU2009 i UPP u Republici
Hrvatskoj

l,l.lzizrekePresude ZSZG,koja je postala pravomocna nakon Sto je potvrdena Presudom

VSRH, proizlazi da je u tom kaznenom postupku utvrdeno kako su u njoj spomenute
osobe pocinile odredena kaznena djela iz clanka 347. stavka 1. i dlanka 348. stavka 1.
Kaznenog zakona kojije trebalo primijeniti ratione temporis26 (dalje u tekstu: l<21997),
te da je o-duzeta imovinska korist koju je prvooptu2eni stekao tim kaznenim djelom, a
koja je bila prenesena na tre6u osobu (Dioki Holding AG, Bahnhofstrasse 10, CH - 63,
Zug, Svicarska).
12. Buduci da izrekom Presude ZSZO, kasnije potvrdene Presudom VSRH, nije odluceno
o valjanosti bilo kojeg ugovora, navedene presude nemaju pravni udinak po valjanost
ugovora koje je Republika Hrvatska sklopila s MOL Hungarian Oil and Gas Company
plC (Oatje u tet stui tvloL), pa ni na one na koje se odnosiizreka Presude 2SZA kojom
je utviCleho da su zakljuceni na temelju koruptivnih radryi.27 Ovdje se moZe napomenuti
Ito da je Republika Hrvatska poku5ala protegnuti te pravne-udinke izvan njezinog
dr2avnog podiudja u postupku u kojem je doneslna Odluka VSS2O22, ali bez uspjeha.

!V. Nadleinost za rje5avanje sporova u vezi s lMU2009 i UPP

13. Op6enito se zahtjev za utvrdenje ni5tetnosti ugovora koji su zaklju6eni na temelju

koruptivnih radnji pred hrvatskim drZavnim sudom moZe postaviti kao imovinskopravni

20 Pravorijek lCSlD, to6ka 345.

21 Vidjeti biljeSku 17.
22 Pravorijek lCSlD, todka 708.
23 Washingtonska konvencija, dlanak 54. stavak 1., redenica prva.

Svaka drZiva ugovornica priznat ce kao obaveznu odluku donesenu na osnovi ove Konvenci.ie i provesti na svojem
teritoriju noviane obveze odredene tom odlukom kao da 1e to kona6na presuda suda te drZave.
Vidjeti todku 5'l . ovog Mi5ljenja.
2a,,Narodne novine medunarodni ugovori"; br. 1 5197 ., 7 198., 6103., 21 10..
-
Svaka ce Ugovorna strana, u skladu s odredbama ovog Ugovora, podsticati i stvarati dvrste, nepristrane, povoljne
i iasne uvjeie za lnvestitore drugih Ugovornih strana za investiranje na svojem Podrudju. Takvi uvjeti ukllu6uju
o6vezu odobravanja u svako doba lnvesticijama lnvestitora drugih Ugovornih strana povoljan i nepristran postupak.
Takve lnvesticije moraju takoder u2ivati najviSu mogucu stalnu za5titu i osiguranje i niti jedna Ugovorna strana nede
ni na koji naiin pogor5ati, nerazumnim ili pristranim mjerama, njihovo vodenje, odr2avanle, koriStenje, posjedovanle
ili raspolaganje. U ni kojem slu6aju takve lnvesticije ne mogu biti podlo2ne postupku nepovoljniiem od onog koleg
zahtijeva meClunarodno pravo, ukljudivSi ugovorne obveze.
25 UPP, 6lanak 4.10. Vidjeti Washingtonsku konvenciju, dlanak 55.
'190i03 ., 105104., 84105.,71106., 110107.,
,,Narodne novine" Or. i t OtgZ., 27 t98., 5olOO., 129100., 51t01., 11 1/03.,
26

152108.
27
lz izreke Presude ZSZG proizlazi su ta djela podinjena u vezi sa sklapanjem lMU2009 i UPP.

6
 zahtjev u kaznenom postupku (tzv. adhezijski zahtjev)2E ili kao samostalan zahtjev u
parnici.
14.Zah\ev za utvrdenje ni5tetnosti llVlU2009 i UPP nije bio postavljen u kaznenom
postupku pred hrvatskim sudom iz razloga Sto nisu postojale pretpostavke ratione
personae.2e Takav zahtjev je postavljen samostalno, no ne u parnici pred drZavnim
(hrvatskim) sudom, vec ga je Republika Hrvatska postavila TuZbom PCA od 17.
sijednja 2014. kojom je pokrenula arbitraZni postupak u predmetu PCA2014-15"30
15. Pod pretpostavkom da su arbitraZnisporazumivaljani, pokretanje postupka pred ovom
ad hoc arbitraZom pravilno je, jer postojanje valjanog arbitraZnog sporazuma derogira
nadleZnost nacionalnih sudova da postupaju u odredenom predmetu. Naime,
Republika Hrvatska je, kao dionicar lNA, s drugim dionicarem, dru5tvom ttIOL, za
rjeSavanje sporova u vezi s lVU2003 (a Sto se proteZe i na ll\4U2009)31 i UPP sklopila
arbitra2ne sporazume u obliku arbitra2nih klauzula sadrZanih u tim ugovorima.
Ugovorne strane suglasile su se u oba ta ugovora da se njihovi sporovi, ukljucujuci i
one kojise odnose na njihovo postojanje ivaljanost (Sto ukljucuje i ni5tetnost), rjeSavaju
pred arbitraZnim vijecem sastavljenim od tri arbitra i u postupku koji ce se voditi u
Zenevi prema arbitraZnim pravilima UNCITRAL.32 Valjanost ovih arbitra2nih
sporazuma nrje osporavana tijekom postupka u predmetu PCA 2014-15, Stovi5e
Republika Hrvatska je sama pokrenula taj arbitraZni postupak podnoSenjem zahtjeva
protiv dru5tva IVOL" Povrh toga, naknadno je pred Saveznim vrhovnim sudom
Svicarske Konfederacije, izmedu ostaloga, zahtijevala i njegovo ponavljanje. lmajuci u
vidu opieprihvaceno nadelo nemo pofest venire contra factum proprium, navedeno
postupanje Republike Hrvatske sada predstavlja prepreku uspjeSnom osporavanju
valjanosti ovih arbitraZnih sporazuma.
Potrebno je apostrofirati da se arbitraZna klauzula smatra arbitraZnim sporazumom koji
je neovisan od ostalih odredaba ugovora u kojem je ona sadr2ana (separabilnost
arbitraZne klauzule). Stoga se njezina valjanost prosuduje nezavisno o valjanosti
glavnog ugovora.33 lz toga proizlazi da bi se u konkretnom sludaju arbilraZna klauzula
iz UPP, ako koruptivno kazneno djelo nije izravno na nju usmjereno,34 smatrala
valjanom cak i ako bi on bio niStetan.
16. Slijedom ugovaranja mjerodavnog hrvatskog prava, zahtjev za progla5enje ni5tetnim u
predmetu PCA2014-15 bio jetemeljen na odredbama clanaka 270.,271.i322.Zakona
o obveznim odnosima (dalje u tekstu: ZOO).35 Olankom 270. ZOO propisano je da je
ugovor ni5tetan kad je cinidba nedopuStena, a njegovim clankom 271. da je cinidba
nedopu5tena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu
dru5tva. Kao ni5tetni ugovori, clankom 322. ZOO oznaceni su oni ugovori koji su

28 Clanak 154" stavak 2. ZKP: lmovinskopravni zahtjev se moZe odnositi na zahtjev koji se mo2e podnijeti u parnici.
2s U konkretnom kaznenom postupku koji je okon6an Presudom ZSZG, pofurdenom Presudom VSRH, ne bi bilo
moguce ni postaviti takav imovinskopravni zahtjev, jer t\4OL u njemu nije bio okrivljenik, a ZKP ne predvida
mogucnost da se u njemu odlu6uje o graclanskopravnoj odgovornosti trecih osoba u svezi s podinjenim kaznenim
djelom (kao primjerice u Spanjolskoj - tercero civilmente responsable).
30
Zahtlev se u osnovi odnosio na utvrclenje ni5tetnosti UPP i svih njegovih dodataka (Radnoj skupini dostavljen je
samo ledan od dodataka - DUPP) te 1MU2009.
s1 Odredba u koloj
1e sadr2an arbitra2ni ugovor nije izmijenjena 1MU2009. Vidleti 1MU2009, 6lanak 1.1.
32
Vidjeti MU2003, dlanak 15.2.; UPP, dlanak 4.8.2.2.
Republika Hrvatska se odrekla iimuniteta u bilo kojem sudskom postupku, uklludujuci iovrSni postupakte postupak
osiguranja - MU2003, 6lanak 15.3.; UPP, dlanak 4.10. Ugovori sadrZe salvatornu klauzulu: l\4U2003, blanak27.,
UPP, elanak 4.4.
U tom predmetu arbitraZni sud je vodio postupak i odlueivao sukladno arbitra2nim pravilima UNCITRAL. lz
Pravorleka PCA (to6ka 9.)proizlazi da je arbitra2ni sud, s obzirom na to da le ugovor o arbitra2i sklopljen prije
2010., primilenio UNCITRAL Arbitration Rules prema tekstu iz 1976 , ne uzirnajuci u obzir njihove izmjene i22010.
i2013. V. dlanak 1. stavke f . i2.. UNClTRALArbitration Rules 2013.
33
Tako i hrvatski Zakon o arbitra2i (,,Narodne novine" br. 88/01.), dlanak 15. stavak 1. Takva odredba je sadr2ana
u propisima niza dr2ava. Vidjeti UNCITRAL lVodel Law on lnternational Commercial Arbitration nakon njegovih
izmjena 2006., 6lanak 16. stavak 1.
3a
Vidjeti ZOO, dlanak 324. stavak 1.
35,,Narodne novine" br. 35/05.,41l08. Ostale izmjene idopune ZOO (,,Narodne novine" br. 125111",78115.,29118.,
126121 ".114122.) stupile su na snagu nakon sklapanja ugovora u vezi kojih se daje ovo MiSljenje.

7
 suprotni Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu dru5tva. Dakle,
ni5tetnost je posljedica zabranjenog pravnog posla - pravnog posla koji je protivan
prisilnim fropisima pravnog poretka. Rijed je in casu o odredbama kojima se
sankcioniiaju'kaznena djela iz dlanka 347. stavka f . iclanka 348. stavka 1.K21997.
17.Arbitra1no ri.1e6e je donijelo Pravorijek PCA kojim su odbijeni svi zalle_vi Republike
Hrvatske, u(tjuerjuei i zahtjev za utvrdenje ni5tetnosti lMU2009 i UPP na temelju
koruptivnih radnji (podmicivanja).36 Koriste6ise dopu5tenim pravnim sredstvima prema
$vicarskom praru kao /ex arbitri, Republika Hrvatska je zahtijevala^-poni5taj i
-

alternativno reviziju Pravorijeka PCA s ciljem ponavljanja post-upka (2017 )37 te, nakon
dono5enja Presude VSRH, ponovno njegovu reviziju (202?.).38 Ti su zahtjevi odbaceni
(na formalnoj razini, bez ulaska , ,"titr"*; Odlukom'VSS2O17, a-OdlukomLlSSZOZZ
dijelom odbaceni (na formalnoj razini u pogledu pravomocnosti Presude ZSZG kao
novih dinjenica odnosno dokaza) te u preostalom cijelu odbijeni (u pogledu merituma o
tome je li na ishod arbitra2nog postupka odnosno Pravorijek PCA utjecalo podinjenje
kaznenog djela).

V. Pravni udinci Pravorijeka PCA u Republici Hrvatskoj i mogu6i zahtlev za

njegovo priznanje i/ili ovrhu pred hrvatskim sudom

18. ArbitraZni sud u predmetu PCA2O14-15 donio je Pravorijek PCA prije negoli je Presuda
ZSZC postala pravomocna i utvrdio da Republika Hrvatska nije dokazala da je pri
sklapanju ltvlu2o09 iuPP bilo koruptivnih radnji (davanja iprimanja.*u1L .

19. U Odluci VSS2O22, koja je donesena nakon pravomo6nosti Presude ZSZG, iznosi se
stajali5te da arbitra2ni sud i inade nije vezan utvrclenjima drZavnog suda u kaznenom
postupku.ao
ZO.btrani arbitra2ni pravorijek, kao Sto je Pravorijek PCA, u Republici Hrvatskoj proizvodi
pravne udinke samo ako ga prizna hrvatski sud'
21.Ako bi tVIOL eventualnolahtijevao priznanje Pravorijeka PCA ilili njegovu ovrhu u
dijelovima koji su za to podobni (kondemnatorni dijelovi izreke), hrvatski sud bi trebao
imati u vidu da je Republika Hrvatska drlava ugovornica Newyor6ke konvencije o
priznanju i ovrsi stranih arbitra2nih odluka (1958.),41 koju treba primijeniti, jer je
irravorijek PCA donesen na podrucju druge dr2ave ugovornice ove Konvencije
(Svicarlka Konfederacija).a2 Republika Hrvatska je takoder drlava ugovornica i
Europske konvencije o medunarodnoj trgovackoj arbitra2i (1961.),43 koja je primjenjiva
jer su sjedista obiju stranaka u postupku u kojem je donesen Pravorijek PCA u
drlav ama ugovornicama ove Konvencije.aa

36 Pravorijek PCA, izreka (todka 490.'1 .):

Odbijaju se svi zahtlevi Republike Hrvatski koje se temelje na podmicivanju, korporativnom upravlianju i I\IOL-ovim
navodnim krSenjima Dionidarskog sporazuma iz 2003.
Napomena: prijevod na hrvatski jezik sa6inila ,ie Radna skupina.
37 Vidjeti Zahtjev 2Ol7,lodka 126.
38
To je postupanje bilo u skladu s MiSljenjem HS, to6ka 5.
3e pr;vorijek pCA, toet" 333.: Tribunal je pouzdano zakljudio da Hrvatska nije uspjela do!1z9ti da je ]MOL doista
podmitio dr. Sanadera. Sukladno tome, nije osnovan ni hrvatski zahtjev da se lMU2009 i UPP proglase niStetnim
zbog navodnog podmicivanja.
Napomena: prijevod na hrvatski jezik sadinila je Radna skupina.
ao U njoj se apostrofira:
Meduiim, arbitra2ni sud nije vezan kaznenom presudom glede dinjeni6nog supstrata, zbog dega moZe drukdije
utvrditi dinjenice (str. 14. eiseq.;... Gradanski sud nije vezan dinjeni6nim stanjem koje je utvrdio kazneni sud. On
po vlastitoj ocjeni odluduje hoce li ili ne uzeti u obzir dinjenice utvrdene u kaznenom postupku i slobodno odlu6uje
o protupravnosti pravnogakta (str. 18.).., Suprotno onome Sto podnositeli poku5ava sugerirati, osuda lve Sanadera
i Zsolta Hernadija korupcilu ne znadi da je to ,,jedina relevantna istina", koja 6e prevagnuti pred svim pravosudnim
tijelima od kojih se tra2jda odlu6e jesu li llVU20O9 i UPP zapravo skloplieni kao posljedica korupctle (str. 18.).
Napomena: prijevod na hrvatski jezik sadinila je Radna skupina.
41
,,Sluzbeni lisi SFRJ - medunaiodni ugovori" br. 11/81., Narodne novine - medunarodni ugovori"
br.4194.
a2 Vidjeti (stranica posjecena 31. prosinca 2022.).
i1|!pg,(U141.-v-.nAl#yAl|1pAil.y-pn!-4j1.$1g/-q-qUglng-s
ag,,SfuzUJni tiiiSfnL-medunarodni ugovori" 11/81.,,,Narodne novine-medunarodni ugovori" br.4194.
44 0lanak 1.1.

8
 22. Stoga bi se u postupku priznanja i/ili ovrhe Pravorijeka PCA pred hrvatskim sudom
postavilo pitanje postojanja nekog od razloga za odbijanje priznan)a Pravorijeka PCA,
sukladno Newyor5koj konvenciji. Prema njezinu dlanku V., opienito bi se mogli isticati
relativni razlozi iz njegova stavka f . ili apsolutni razlozi iz stavka 2.
23.Zbog prethodno apostrofiranog nacela nemo poter venire contra factum proprium,
Republika Hrvatska se ne bi mogla uspjeSno pozivatr na razlog iz clanka V. stavka 1.
tocke (a) Newyor5ke konvencije osporavaJucr valjanost arbitra2nih sporazuma iz
MU2003 i UPP.45 lmajuci u vidu cinjenice koje se mogu utvrditi na temelju primljenih
isprava, Republika Hrvatske se ne bi mogla uspjeSno pozivati ni na ostale relativne
razloge za odbijanje priznanja Pravorijeka PCA iz clanka V. stavka 1. Stajali5te Radne
skupine je u ovom MiSljenju treba analizirati apsolutni razlog iz dlanka V., stavka 2.
todke (b) Newyor5ke konvencije.
24, Sukladno navedenoj odredbi, priznanje i/ili ovrha pravorijeka mogu biti odbijeni ako
nadleZno tijelo u zemlji u kojoj je traZeno priznanje i/ili ovrha pravorijeka utvrdi da bi
priznanje i/ili ovrha pravorijeka bilo protivno javnom poretku te zemlje. Dakle, za
odbijanje priznanja i/ili ovrhe Pravorijeka PCA u postupku pred hrvatskim sudom, taj
sud bi trebao utvrditi da bi to bilo protivno javnom poretku Republike Hrvatske.
25. Pojam javnog poretka nije definiran u Newyor5koj konvenciji (ni drugim propisima).
Javni poredak Republike Hrvatske utvrduje se sa stajali5ta hrvatskog pravnog sustava.
SadrZaj javnog poretka treba utvrClivati imajuci u vidu da ova odredba Newyor5ke
konvencije slu2i ostvarenju interesa drZava u kojima se traZi priznanje i/ili ovrha za
ocuvanjem temeljnih nacela i vrednota njihova pravnog poretka. Stoga se postavlja
pitanje: bi li priznanje i/ili ovrha Pravorijeka PCA bili protivnijavnom poretku Republike
Hrvatske?
26. Potvrdan odgovor na ovo pitanje mogao bi pocivati na dvije okolnosti koje proizlaze iz
isprava dostavljenih Radnoj skupini. Prvo, moglo bi se tvrditi da je Pravorijek PCA
nespojiv s javnim poretkom Republike Hrvatske, jer je sastavnt dio toga javnog poretka
i kaznenopravno sankcioniranje koruptivnih djela, ukljudujuci i pravomo6nom
Presudom ZSZG. Drugo, moglo bi se eventualno tvrditi da je Pravorijek PCA nespojiv
s javnim poretkom Republike Hrvatske, jer je sastavni dio toga poretka i pravo na
pravi6no suilenje koje obuhvada pravo na nepristrane arbitre.a6
27.Obje prethodno navedene okolnosti predstavljaju najvi5e vrednote i nadela pravnog
poretka u Republici Hrvatskoj koje cine njezin javni poredak. Ova tvrdnja, po miSljenju
Radne skupine, vrijedi i za vecinu drugih drZava.
28. Ako bi pred hrvatskim sudom bio priznat i/ili ovr5en Pravorijek PCA, u hrvatskom
pravom poretku bili bi prihvaceni gradanskopravni udinci toga Pravorijeka koji su
suprotni kaznenopravnim (a potencijalno i gradanskopravnim) u6incima Presude
ZSZ3. Takva je situacija nepo2eljna za svaki pravni sustav. pa tako ihrvatski, Sto je i
razlogpostojanja odredbe dlanka 12. stavka 3.Zakona o parnidnom postupku,aT prema
kojoj je u parnidnom postupku sud, u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene
odgovornosti pocinitelja, vezan pravomocnom presudom kaznenog suda kojom se
optu2enik oglaSava krivim.
29. U prilog tvrdnji da nespojivost presuda donesenih u parnicnom i kaznenom postupku
ne predstavlja povredu javnog poretka mo2e se navesti da povreda Clanka 12. stavka
3. Zakona o parni0nom postupku ne predstavlja jednu od apsolutno bitnih povreda

Vidjeti https.l/treatres.un.0rg/pagesNiewQ-elAI9.as-p-x2-s-ra-:l-BEAIJ&m-td"SS-!9:I.XI:2-&c.ligptega?-&slang:--el:l
(stranica posje6ena 31. prosinca 2022.).
45 Vidjeti todku 15. ovog Misljenia.
aElzZahtjeva2OlT proizlazi da se Republika Hrvatska pozivala na pristranost jednoga od arbitara u postupku u
kojem je donesen Pravorijek PCA. Dakako, u postupku priznanja Pravorijeka PCA trebalo bi dokazati pristranost
tog arbitra.
a7
,,Slu2beni list SFRJ" br. 4t77 .,36/77.. 36/80., 6/80., 69/82. , 43182., 58184.,74187., 57189., 20190., 27190., 35/91',
,,Narodne novine" br. 53/91., 91192., 112199.,129100., 88/01., 117103.,88105.,2107.,96/08., 84108., 123108.,57111.,
1 48 I 1 1 . - slu2beni pro6i5ceni tekst, 2511 3., 89 I 1 4., 7 0 I 19., 80122.).

9
 parnidnog postupka vec njegovu relativnu povredu.4s Presuda kojom je u kaznenom
postupku, protivno drukcijem prethodnom utvrdenju parnicnog suda, utvrdeno
postojanje kaznenog djela mo2e biti razlog za ponavljanje parnidnog postupka, a
odludivanje suda o tome hoce li se postupak ponoviti ovisi o tome je li stranka u
propisanom roku podnijela odgovarajuci prijedlog.ae
30. Sto'se ti6e primanja i davanja mita (kaznena djela iz dlanka 347. stavka 1 . i dlanka 348.
stavka 1.1<21997j, prete2u razlozi za stajali5te da je pocinjenjem takvih kaznenih djela
ipak povrijeden i javni poredak. Na to da se radi o temeljnim vrednotama ukazuje i
dinjenica da je progon ovih kaznenih djela povjeren posebnom (specijaliziranom) tijela
za ova kaznena dlela, kao i da je Republika Hrvatska ovoj problematici posvetila
iznimnu paZnju. Ona se ogleda u tome Sto su doneseni razni akti s ciljem suzbijanja
korupcije: Nationalni program za borbu protiv korupcije s akcijskim planom za borbu
protiv korupcije 2002.,50 Nacionalni program za suzbijanje korupcije 2006. - 2008.,sl
btrategija suzbijanja korupcije 2008,52 Strategija suzbijanja korupcije za razdoblje od
2015. ag2020. godines3 te Strategija sprjedavanja korupcijeza razdoblje od 2021. do
2030. godine.5a
31. U prilog tvrdnji da koruptivne radnje predstavljaju povredu javnog poretka moZe se
navesti-i to di je clankom 83. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unijess
(dalje u tekstu: UFEU) korupcija predvidena kao kazneno djelo,,osobito teSkog'
karaktera u prekograni6nim odnosima. Stoga bi bio moguc zaklju6ak da je
sankcioniranje korupcije dio europskog Javnog poretka koji je dio medunarodnog
javnog poretka svih dr2ava dlanica, pa tako i Republike Hrvatske.
32. Povrh-navedenog, medunarodnim konvencijama, koje je ratificirala i Republika
Hrvatska, ukazuje se na iznimnu dru5tvenu opasnost ovih kaznenih djela. U tom smislu
potrebno je istaknuti Konvenciju UN protiv korupcije (2005.) 6ijom je preambulom je
ukazano na,,ozbiljnost problema i prijetnji koje korupcija predstavlja",so Kaznenopravnu
konvenciju o korupciji (1999.) u 6ijoj je preambuli nagla5eno ,,da je korupcija prijetnja
vladavini prava, demokraciji i ljudskim pravima, da podriva na6ela dobre uprave,
pravednosti i dru5tvene pravde, da uni5tava konkurenciju, te da ote2ava gospodarski
razvitak i izlale opasnosti stabilnost demokratskih ustanova i moralnih temelja
drustva",s7 kao i Gradanskopravnu konvenciju o korupciji (2001.) u 6ijojje preambulije
istaknuto ,,da korupcija predstavlja ozbiljnu prijetnju vladavini prava, demokraciji i
ljudskim pravima, po5tenju i socijalnoj pravdi, ko6i gospodarski razvoi i ugro2ava
pravilno i po5teno funkcioniranje tr2i5nih gospodarstava".5s Na ovom mjestu treba
spomenuti i Konvenciju OECD za borbu protiv podmi6ivanja stranih javnih du2nosnika
u medunarodnom poslovaniu.se
33. Navedeno omogucavazakllutak da je suzbijanje korupcije bitno za ocuvanje vladavine
prava, demokracije, ljudskih prava, poStenja, socijalne pravde te gospodarskog razvoja
tr2i5nih gospodarstava i stoga dio javnog poretka Republike Hrvatske.
34. Potrebno je istaknuti i to da je opceprihvaieno kako je pravo na pravidno sudenje dio
postupovnog javnog poretka. To pravo svakako ukljuduje i pravo na nepristranost
arbitara. Ovo jednako vrijedi i za javni poredak Republike Hrvatske,60 jer je spomenuto

a8 Zakon o parnidnom postupku, dlanak 354.

as Zakon o parnidnom postupku, d'anci 421.-423.
50
,,Narodne novine" br.34102.
51
,,Narodne novine" br. 39/06.
s2
,,Narodne novine" br. 75/08.
53
,,Narodne novine" br.26115.
e,,Narodne novine" br. 120121.
55 SL C 202,7 .6.2016.
56
- prodiscena veniia.
,Narodne novine - medunarodni ugovori" br.2105.
s7
,,Narodne novine - medunarodni ugovori" br. 11l00.
58
,,Narodne novine - medunarodni ugovori" br. 6/03.
5e OECD Convention on Combating Bribery of Foreign Public Officials in lnternational Business Transactions.
Republika Hrvatska ovu Konvenciju nile ratifictrala.
Vidleti https llwww oecd arqld;rfl-611.p1t5-9ii41EB8i:iiili;a-rql$*!n1-\l-s,!-d-t (stranica posjecena 8' sijednja 2023.).
60 Vidjeti dlanak 29. Ustava Republike Hrvatske i dlanak 6 EKLJP.

10
 pravo zaSticeno clankom 29. Ustava Republike Hrvatske i clankom 6. Konvencije.
Stoga bi priznanje ucinaka arbitraZnog pravorijeka koji 1e donesen uz sudjelovanje
pristranog arbitra, ako se to in casu doista i dokaZe, bilo protivno javnom poretku
Republike Hrvatske, a time i razlogom za odbijanje priznanja i/ili ovrhe takvog
pravorijeka pred drZavnim sudom u Republici Hrvatskoj.
35. Eventualna odluka hrvatskog suda o odbijanju priznanja iiili ovrhe Pravorijeka PCA
zbog povrede javnog poretka bila bi podlo2na kontroli vi5ih sudova u postupku po
pravnim lijekovima, ali i kontroli Ustavnog suda Republike Hrvatske te ESLJP.61
36. Gornji navoditrebaju biti sagledani u svjetlu okolnosti da, bude li odbijeno priznanje i/ili
ovrha Pravorijeka PCA pred hrvatskim sudom, on neie u Republici Hrvatskoj
proizvoditi nikakve pravne ucinke, ukljucujuci udinak pravomo6no presudene stvari. lz
toga proizlazi da u postupku pred sudom Republike Hrvatske ne bi postojala ova
procesna smetnja te da bi on o zahtjevu za utvrClenje ni5tetnosti spornih ugovora
mogao odlu6ivati62 - medutim, samo pod pretpostavkom da je i inade nadle2an.
Problematici nadle2nosti posveceno je naredno poglavlje.

VI Pravni u6inci Pravorijeka PCA u Republici Hrvatskoj i mogu6a tuiba

Republike Hrvatske protiv druStva MOL pred hrvatskim sudom - nadleinost

37. Ako bi Republika Hrvatska radi utvrdenja ni5tetnosti spornih ugovora podnijela tu2bu
protiv dru5tva MOL, tu2enik bi pretpostavljeno prigovorio da postoji pravomocno
presudena stvar (Pravorijek PCA) o cemu bi hrvatski sud morao odluciti. To bi
ukljucivalo i odlu0ivanje o priznanju Pravorijeka PCA kao o prethodnom pitanju. Poradi
izbjegavanja ponavljanja, upucuje se na prethodne navode o razlozima za moguce
odbijanje priznanja Pravorijeka PCA zbog protivnosti javnom poretku Republike
Hrvatske.
38. Medutim, izvjesno je da bi se MOL pozvao i na postojanje valjanih arbitraZnih
sporazuma iz lMU2009 i UPP. Teoretski biti arbitraZni sporazumi mogli biti nevaljani,
ako bi ih zahvacala korupcija, ali to bitrebalo dokazati. lz isprava koje su stavljene na
raspolaganje Radnoj skupini, ne proizlazi da je Republika Hrvatska tvrdila da je tome
tako. Stovi5e, a kako je prethodno navedeno, Republika Hrvatska je pokrenula je
arbitraZni postupak PCA2014-15 zahtijevaju6i meritornu odluku o niStetnosti lMU2009
i UPP uz glavni argument korupcije u odnosu na cijele ugovore. lpak, ne samo da je
Republika Hrvatska pokrenula arbitraZni postupak, vec je i od Saveznog vrhovnog suda
Svicarske Konfederacije u postupku poni5taja i revizije Pravorijeka PCA zahtijevala
ponavljanje arbitra2nog postupka. Dakle, unatoc tvrdnji da su cijeli ugovori ni5tetni, ta
se tvrdnja ocigledno nije odnosila na arbitra2ne klauzule u tim ugovorima, Sto je pravno
potkrijepljeno separabilno5cu arbitraZne klauzule. Naime, arbitraZna klauzula ne slijedi
nu2no sudbinu glavnog ugovora u kojem je sadrZana, vec se njezina valjanost
prosuduje nezavisno o valjanosti glavnog ugovora. To je dio opceg pravnog nacela
utile per inutile non vitiatur, a predvideno je i salvatornim klauzulama sadr2anima u
spornim ugovorima.63 Stoga, ako koruptivno kazneno djelo nije usmjereno izravno na
arbitraZnu klauzulu iz UPP,6a Sto nije nikad ni bila tvrdnja u predmetu PCA 2014-15,
arbitra2na klauzula ostala bivaljana, cak ikad bibilo utvrdeno da je ugovor u kojem je
ona sadrZana zahva6en koruptivnim kaznenim djelom.
39. Dosada5njim postupanjima Republika Hrvatska je priznala valjanost arbitraZnih
sporazuma koji obuhvacaju lMU2009 i UPP te nadle2nost ad hoc arbitra2nog suda koji
je donio Pravorijek PCA. Nespojiva je s pozicijom Republike Hrvatske kao tu2itelja u
tom arbitraZnom postupku, a uslijed djelovanja nacela nemo pofest venire contra

61
Vidjeti primjerice BTS Holding, A.S. protiv Slovadke, br. zahtjeva 55617117.
62 Ali ova procesna smetnja postojala bi moguce na podru6.ju drugih drZava, jer su udinci odluke suda Republike
Hrvatske o odbijanju priznanja ogranideni samo na njezino dr2avno podrudje.
63 Vidjeti
bilje6ku 32. ovog Mi5ljenja.
6a
Arbitra2nu klauzulu iz MU2003. koja se odnosi i na rle5avanle sporova iz |MU2009, u kontekstu ovoga Mi5ljenja
ne treba ni spominjati. To buduci da se nije traZilo utvrdenje niStetnosti bilo kole odredbe MU2003.

11
 factum proprium, njezina naknadna tvrdnja da je arbitralna klauzula nevaljana.6s
Slijedom navedenog, hrvatski sud bi se, primjenom dlanka ll. stavka 3. Newyor5ke
konvencije, ,orrJ oglasiti nenadle2nim zbog postojanja valjanih arbitra2nih
sporazuma koji se odnose na sporove u vezi s ltVU2009 i UPP'
40. irethodno navedeno ukazuje na to da bitu2ba Republike Hrvatske protiv dru5tva IVOL
podnesena hrvatskom sudu radi utvrdenja ni5tetnosti ltvlu2009 i UPP morala biti
odbacena, jer hrvatski sud ne bi bio nadleZan o tome odlucivati.66 Ona se eventualno
ponovo moze podnijeti ad hoc arbitra2nom sudu osnovanom prema arbitra2nim
pravilima UNCITRAL, koji bi prethodno morao odluciti ima li Pravorijek PCA udinak
pravomocno presudene sivari u odnosu na novopostavljeni tu2beni zahtjev. Premda je
ie5ko prognozirati stajali5te novoosnovanog arbitra2nog vtjeca, smatramo da bi ono
utvrdilo p6stojanje te procesne smetnje i odbacilo tuZbu, jer bi postojao i subjektivni i
objektivni iOentitet izmedu zahtjeva iz Tu2be PCA i novopostavljenog zahtjeva.

Vlt. Mogu6a tu2ba Republike Hrvatske protiv dru5tva MOL pred hrvatskim
sudom ili ad hoc arbitra2om - dodatne napomene

41. Samo podnosenje tu2be Republike Hrvatske protiv dru5tva MOL hrvatskom sudu radi
utvrdivanja ni$tetnosti spornih ugovora ne bi imalo nikakve udinke na upravljanje
dru5tvom INA i polo2aj Republike Hrvatske kao njegova dioni6ara. tt/edutim, odluka
suda kojom bi bio usvojen takav tu2beni zahtjev mogla bi imati odredene negativne
ucinke Republiku Hrvatsku koji se odnose na njezina prava stecena na temelju
[o
llVU200g. Naime, ako je pravni posao ni5tetan ne nastaju njegovi pravni udinci, a
istodobno postoje razlozi za zakljubak da je on u odredenim dijelovima koristan za
Republiku Hrvaisku te da je potrebno razmisliti o oportunosti podno5enia tu2be -
neovisno o tome Sto bi ona tiebala bila odbadena zbog nenadle2nosti uslijed postojanja
valjanih arbitraZnih sporazuma iz lMU2009 i UPP.
42. Uvidom u slu2bene stranice Sredi6njeg klirin6kog depozitarnog dru5tva na dan 23.
prosinca
'4g,OAo/o,
2022. moLe se utvrditi da tvlOl sudjeluje u temeljnom kapitalu dru5tva INA s
a Republika Hrvatska drZi gotovo isii Orol dionica kao i 2008. (44,84o/o).67
43. lVlo2e s pretpostaviti da je dionicar koji dr2i 49,08o/o dionica s nekim manjinsktm
dioni6arom sklopio formalni ili neformalni sporazum po kojem udru2uju prava glasa,
prikriveno dr2e dionice ili zajednidki djeluju kako bi osigurali svoju kontrolu na glavnoj
skup5tinidruStva lNA.68 Dva ilivi5e dionidara nekog dru$tva, kojipojedinacnim.udjelima
sudjeluju u glasackom kapitalu ispod razine kontrolnog praga, mogu .uskladenim
(zajednietimf Oletovan.lem' utjecati na dono5enje odluka na glavnoj skup5tini.
iorezanost i ,,umre2enost" sudionika na uredenom tr2i5tu kapitala 6esto dovodi do
njihovog zajedni6kog i usklaclenog djelovanja pri stjecanju dionica nekog dru5tva ili
dono5enja oOtut<a na njegovoj glavnoj skup5tini. Sinergijsko kori5tenje prava glasa na
glavnoj skup$tini dru5tva mo2e biti prikriveno te5ko prepoznatljivim oblicima osobne ili
poslovne povezanosti dionicara druStva.
44.1lio1e se pretpostaviti (na razini vjerolatnosti) da MOL moZe sada ostvariti vecinu na
glavnoj skupstini dru5tva lNA, pa bi mu ni5tetnost lMU2009 dala mogucnost izabrati
vecinu clanova nadzornog odbora prema lvlU2OO3. To zbog toga Sto se na temelju

65 Vidjeti todku 15. ovog Mi5ljenia.

66 Tako bi morao postupiti i'Oale u pitanju arbitra2a sa slediStem u Republici Hrvatskoj. Vidjeti Zakon o arbitra2i,
dlanak 42. stavak 1 .:
Ako su stranke za rje5avan.je odredenog spora ugovorile arbitra2u, sud kome .ie podnesena tu2ba u istom
sporu i
jrigovor tuze-nika oglaiit ce se nenadleinim, ukinut ce provedene radnie u postupku i
medu istim strankama na
prestao va2iti ili da se ne moie
odbaciti tu2bu osim aXo nadJ da ugovor o arSitraZi ni.le valjan (6lanak 6.), da !e
ispuniti.
67'Na dionice koje dr2e drugi dionidari otpada manji dio temeljnog kapitala.druStva INA (OTP banka 2,28%, Erste
banka 1 ,1%, RBA Hrvatska 0,8%, RBA Austrija 0,21%, lnterkapital 0,49% itd')'
68 lndicija za to je, primjerice, binlenica da RBA Hrvatska i RBA Austrija, koje povezane kao dru5tvo majka i dru6tvo

f,e"rl.j"jno dne'1p{% dionica, a za apsolutnu ve6inu dru5tvu MOL u ie dovol.ino ,,pridobiti" samo te dionidare'
72
 clanka 275. stavka l.Zakona o trgovackim dru5tvima,6e a u svezi s 6lankom 290. tog
Zakona, clanovi nadzornog odbora biraju obicnom vecinom. Stoga MOL, premda
izravno ne drZi 50%+l dionicu, vjerojatno moZe ostvariti kontrolu nad druStvom lNA.
45. Suprotno op6em uvjerenju izraZenom u medijima ijavnosti opdenito, upravo postojanje
MU2003 i IMU2009, osnaZuje sada5nji pravni poloZaj Republike Hrvatske u dru5tvu
lNA. Naime, oba ta ugovora sadr2e odredbe otzv. zadianim pitanjima, prema kojima
se bez suglasnosti Republike Hrvatske ne mogu donijeti neke najvaZnije odluke za
poslovanje i upravljanje dru5tvom lNA.70 Dodatno, prema 1MU2009, Republika
Hrvatska ima mogucnost prvokupa dionica od druStva MOL71 (koje pravo nema prema
MU2003) te je ovla5tena predloZiti tri od Sest clanova uprave i tri od devet dlanova
nadzornog odbora.72
46. lz prednje navedenoga proizlazi da je do sada poloZaj Republike Hrvatske bio povoljniji
prema 1MU2009, negoli bez njega, jer bi u suprotnom na snazi bile nepromijenjene
odredbe tMU2003, koje joj ne bi davale prethodno spomenuta prava. Naime, bez
ItVIU2009, Republika Hrvatska bila bi, u razdoblju od 2009. do 2014., li5ena
petogodiSnje za5tite u vidu prava na zabranu slobodnog raspolaganja dionicama koje
dr2i MOL, odnosno njihova prijenosa i opterecenja, a koja je ugovorena u lMU2009
(Vv. lock-up period).73 Kako je navedeno prethodnoj toeki, takoder bi bila li5ena i prava
prvokupa dionica koje dr2i I\IOL, a koje pravo ne postoji prema tvlu2003. Dodatno,
nepovoljniji poloZaj Republike Hrvatske prema N/U2003 (bez ugovaranja llVIU2009),
osjetio bi se i u pogledu njezina utjecaja na izbor dlanova nadzornog odbora i uprave
dru5tva MOL. Buduci da se od sklapanja t\IU2003 opseg sudjelovanja Republike
Hrvatske u temeljnom kapitalu znadajno smanjio i 2008. pao na razinu od 44,83%, ona
je vec tada bila izgubila pravo izbora detiri od sedam (danas devet) 6lanova nadzornog
odbora i pravo izbora detiri od sedam (danas Sest) clanova uprave (ostalo joj je pravo
izbora po dva dlana tih tijela).74 Preostali dlanovi nadzornog odbora birali bi se obicnom
vecinom na glavnoj skup5tini lNA, a NIOL bi, s obzirom na prethodno navedeno,
vjerojatno ostvario obicnu vecinu, bilo da svi imatelji ostalih dionica (na koje otpada
pribliZno 8% temeljnog kapitala) ne sudjeluju na toj skup5tini i ne glasuju, bilo da MOL
djeluje preko skrbnickih racuna, ili zajednicki djeluje s nekim od manjinskih dionicara.
Dakle, dini se izglednim da bi u slucaju nepostojanja 1MU2009, IVOL sada mogao
izabrati Sest clanova nadzornog odbora (od devet), a time bi imao pravo imenovati i

vecinu svojih dlanova u upravu druStva lNA. IVOL, kao relativnr kontrolni dionicar, vec
na temelju svojih glasova na glavnoj skup5tini lNA, ima prevladavaju6i utjecaj u njoj i
mo2e odlucujuce utjecati na upravljanje i bez pravnih udinaka 1MU2009.

Vlll. Pravni udinci Pravorijeka ICSID i mogu6a pravna sredstva protiv njega

47. Arbitralno vijece ICSID u predmetu ARB/13/32 nije prihvatilo navode tu2itelja (MOL) o
udincima Pravorijeka PCA kao presudene stvari u odnosu na postojanje korupcije,Ts ali
je takoder utvrdilo da Republika Hrvatska nije uspjela dokazati da je doSlo do korupcije
u vezi sa sklapanjem lMU2009 i UPP.76 U konadnici je odbilo prigovor Republike
Hrvatske o nenadle2nosti lCSlD, usvojilo zahtjeve dru5tva MOL koji se odnose na
povredu UPP donoSenjem pet odluka Vlade Republike Hrvatske (naziva ih ,,Gas Market

6e,,Narodne novine" br. 111/93., 34/99., 121 t99., 52t00. 118103., 107 t07 146108. 137 t09 152111 - slu2beni
prodi$ceni tekst, 1 11112., 125111., 68/1 3., 1 10t 1 5., 40t 19., 34t22., 1 1 4t22.
70
lMU2oo9, dlanak 7.3.
71
lMU2oo9, dlanak '1 1.7.
?2
1MU2009, dlanci 7.1 .1 .1 .i 7 .2.1 .1 .

73
lMU2009,alanak 1 1."t-1 L5.
74
MU2003, dlanci 7.1.1.(b) i 7.1.2.(b)
75 Pravorijek lCSlD, to6ka 527.
76 lbid., to6ka 543.

t3
 Measures")77 te nalo2ilo Republici Hrvatskoj placanje_odredenih novdanih iznosa s
kamatama. Svi ostalizahtjevi dru5tva MOL su odbijeni'78
43.Tijekom postupka RepuUiika Hrvatska se pozivala na presude Suda Europske unije
pr"ra kojima .ie arUitiaZa prema dlanku 2b. Ugovora o energetskoj poveljiTs (dalje u
vijeca
iekstu: Energeiska povelja), na kojem se in casu zasniva nadle2nost arbitraZnog
koje je donij6lo pravorije'k iCStO, protivna pravu Europske unije (UFEU) - ako se radi
irUitraZl izmedu drtave 6lanice Europske unije i ulagaca iz druge dr2ave clanice
o
i;p;k; un'J" 'o Radi se o predmetima Slovacka Republika
v Achmea BV81 i

Republika lMoldavija v Komstroy LLC'82

4g. Arbitra2no vijece je razmotrilo navedene presude suda Europske unije,83
pri 6emu je
posebno apostroiiralo, inter atia, da nadle2nost arbitraZnih vijeca Centra podlije2e
pravilima medunarodnog prava a ne prava Europske unije, da presude Suda Europske
unije nisu obvezujuce ia arbilrailna vijeia Centra te da su i Europska unija i njezine
dr1ave 6lanice poipisale i ratificirale Energetsku povelju sukladno njihovoj zajednidkoj
odluci da tako postupe i da ta odluka nikada nije bila predmet postupka pred sudom
Europske unije gleOe njezine kompatibilnosti s oiniva6kim ugovorima Europske unije.sa
U svezi s time uzelo ie u obzir odredbe dlanaka 27.,28.,30., 41., 46. i 58' Becke
konvencije o pravu medunarodnih ugovoraEs i zakljudilo da postoji obveza drZava
6lanica Europske unije da pristanu nanadleZnost lCSlD, 6ak i kad se radi o njihovim
je istaknulo
sporovima s'ulagateljima iz drugih drlava dlanica Europske unije. Pritom
da presude Sudi europske unije ,,nisu medunarodni ugovori",86 da bi svako-drukdije
je u
stajaliste Europske unije bilo iziavno protivno nadelu pacta sund seruanda,87 da
konkretnom sludaju Energetska povelja kasniji medunarodni ugovor u smislu clanka
30. Be6ke konvencije o [rau, medunarodnih ugovora iz bega proizlazi ako postoji
nesuglasje medu njihovim odredbama treba primijeniti Energetsku povelju kao kasniji
medinarodni ugovor, a ne osnivadke ugovore Europske unije koje ureduju istovjetnu
materiju,ss te di nije prihvatljiva posljedica presude Suda Europske unije u predmetu
Achmea da se arbitiaZni sud mora oglasiti nenadle2nim svaki put kad se nade u
poloZaju da primijeni pravo Europske unije.se
S0. Vei je spomenuio da protiv pravorijeka koje donose arbitra2na vijeca Centra
nisu
dopu5tena nikakva pravna sredstva, osim onih koja su predvidena Washingtonskom
konvencijom te da postoji obveza dr2ava ugovornica da ih priznaiu i provedu njihovu
ovrhu.eo S obzirom na prethodno navedene presude Suda Europske unije, trebalo bi s
oprezom pristupiti problematici priznanja i ovrhe pravorijeka arbitra2nih vijeca Centra
na podrucju
'tumac'enjeEuropske unije, premda iz priop6enja Europske komisije koje se odnosi
na Energetske povelje proizlazi da postoji vise arbitra2nih predmeta
(najmanje ei; u Xo;ima se smatralo da se njezin clanak 26. primjenjuje i na sporove
izmeCtu dr1ava dlanica Europske unije i dr2avljana drugih drlava clanica Europske
unije, kao i da Europska komisija, kako br se uklonila ova nesukladnost izmedu prava
Euiopske unije i Energetske povelje, predla2e sklapanje sporazuma izmeclu drzava
6lanica, Europske unijE i Europske zajednice za atomsku energiju (EUROATOM) o
u
77
Te odluke Vlade Republike Hrvatske navedene su u todki 4'14. Pravori.ieka lCSlD. One su objavljene ,,Narodnim
novinama", br.29114.
78 Pravorijek lCSID, to6ka 708.
7e
,,Narodne novine - medunarodni ugovori" br. 15197.
Odnosi se i na nadle2nost arbitra2e-prema dvostranim ugovorima o poticanju i za5titi ulaganja sklopljenim
80 rzmeclu

dr2ava 6lanica Europske unije. Vidjeti Pravorijek lCSlD, todke 161., 170., 331., 338,459' i460'
81 Predmet br. C-284116, EU:C:2018:158.
82 Predmet br. C-741119, EU.C:2021:655.
83 Vidjeti pravorijek ICSID' todke 464.-489.
8a Pravorijek lCSlD, to6ka 468.
85,,Narodne novine meilunarodni ugovori", br. '16/93.
-
86 Pravorijek lCSlD, to0ka 477.
87 lbid., to6ka 487.
88 lbid., todka 478.
Be
lbid., todka 489.
e0
vidieti to6ku 10. i biljeSke uz tu to6ku.

74
 tumadenju Energetske povelje. Posebno ja navela kako bi taj sporazum, ciji je nacrt
priloZila svome prijedlogu kao osnovu za raspravu, trebao sadrZavati odredbu prema
kojoj Energetska povelja nikada nece mo6i biti temelj za arbilraZnu nadle2nost u
sporovima izmedu dr2ava clanica Europske unije i dr2avljana njezinih drugih drZava
clanica.el
51.lvledutim, nejasnoce koje postoje glede priznanja iovrhe pravorijeka arbitraZnih vijeca
Centra, ne postoje u drZavama koje su ugovornice Washingtonske konvencije a nisu
fllanice Europske unije, te nema smetnji za njihovo priznanje i ovrhu u tim dr2avama.
Pritom se 6ini vaZnim napomenuti da Republika Hrvatska u nizu drugih drZava
ugovornica Washingtonske konvencije ima imovinu koja nije izuzeta od ovrhe, pa treba
ocekivati da bi MOL, ako Republika Hrvatska dragovoljno ne podmiri njegovu traZbinu
iz Pravorijeka lCSlD, zahtijevao njegovo priznanje i ovrhu u jednoj ili viSe tih drZava. S
obzirom na to da na tra2binu dru5tva tt/OL teku kamate, to bi dovelo do povecanih
tro5kova za Republiku Hrvatsku, pa se cini oportunim podmiriti je dragovoljno i u Sto
kracem roku.

lX. Saietak

1. Presuda ZSZC koja je potvrdena Presudom VSRH ne proizvodi udinke u odnosu na

lMU2009 i UPP (vidjeti tocke 1 1 .-12. ovog MiSljenja).
2. Postoje argumenti u prilog i protiv priznanja Pravorijeka PCA u Republici Hrvatskoj, pri
6emu on, ako bi priznanje bilo odbijeno, na njezinom podrucju ne bi proizvodio udinke
pravomocno presudene stvari. On bi, medutim, neovisno o tome i dalje proizvodio
ucinke na podrudju drugih drlava ugovornica Newyor5ke konvencije ako bi tamo bio
postavljen zahtjev za njegovim priznanjem i/ili ovrhom (vidjeti todke 18.-36. ovog
MiSljenja).
3. Pod pretpostavkom da su arbitraZne klauzule iz MU2003 i UPP valjane, a prete2u
razlozi da jesu, ne postoji nadleZnost suda Republike Hrvatske za odludivanje po tu2bi
Republike Hrvatske protiv druStva MOL radi utvrdenja ni5tetnosti lMU2009 i UPP
(vidjeti tocke 37.-40. ovog Mi5ljenja).
4. Postoje val;ni razlozi da Republika Hrvatska razmotri oportunost podno6enja tuZbe
protiv dru$tva tr/OL radi utvrdenja ni5tetnosti lMU2009 (vidjeti tocke 41.-46. ovog
MiSljenja).
S. Posioje argumenti u prilog i protiv mogucnosti priznanja i ovrhe Pravorijeka ICSID u
diavama dlanicama Europske unije. Ne postoje smetnje da se on prizna i prisilno
provede u drZavi ugovornici Washingtonske konvencije koja nije istovremeno i dr2ava
clanica Europske unije (vidjeti tocke 47.-51. ov MiSljenja)

P r. sc. lvana

Prof. dr. sc. Eduard Kun5te

Prof. dr. sc. |nita Kurtovic MiSiE

r,/-lc.^- J- v ' /q-^ 6) t.

Prof. dr. sc. Boris Ljubanovic

1l
Prof. dr. sc
r-
eW'
lzv. prof. dr. sc. lVlarko lvko5ic

el European Commission, Communication from the Commission to the U ropean Parliament and the Council, as
well as to the Member States on an agreement between the Member States , the European Union, and the European
Atomic Energy Community on the interpretati on ofthe Energy CharterTreaty, Brussels, 5. 1 0.2022, COM(2022) 523
final. Vidjeti biljeiku 4. i zaklju6ak |llp-$:l&!tlgx.slul-qp-'r-!i.r.l-t- :e.asise- h ui{.?.urL$slls!.3d53se ce:{3g3:1l ed:g.?p d
-

01aa75ed71 a1 0001 02/DOC-..1&fc,rmat:FlllI (stranica posiecen a 14. silednla 2023.)

L5