STRUKOVNA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA ZADAR

Snježana Mandarić

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
Interna skripta

Zadar, 2008.god.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

SADRŽAJ:
1. 1.1. 1.2. 1.3. 2. 2.1. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacije i komunikacije Analogni i digitalni signali Nacionalna TK mreža VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA Zvuk Nastajanje zvuka Vrste zvuka Veličine u objektivnoj akustici Ljudsko uho i slušni proces Subjektivna akustika Mikrofoni Zvučnici Slika Ljudsko oko i osobine vida Fotometrija Kolorimetrija Modeli boja u računarskoj grafici Televizija OBRADA SIGNALA Principi multipleksnog prijenosa Modulacijske tehnike Digitalni prijenos Impulsno kodna modulacija Digitalni sustav PCM 30/32 DWDM tehnologija prijenosa po optičkim kabelima ISDN mreža Tehnologija digitalne pretplatničke linije ADSL tehnologija TK VODOVI Simetrični kabeli Nesimetrični ili koaksijalni kabeli Optički kabeli Princip prijenosa signala pomoću svjetlosti RADIOKOMUNIKACIJE Antene Parametri antene Vrste antena Mreže za pokretne komunikacije Struktura GSM mreže DODATAK Telefonski aparat PDH sustavi 3 3 3 4 6 8 8 8 9 10 14 15 21 29 32 32 33 34 38 42 49 49 51 55 55 59 61 62 67 69 72 72 74 75 80 82 87 88 92 93 94 96 97 10

2.2.

3. 3.1. 3.2. 3.3.

3.4. 3.5. 3.6.

4. 4.1. 4.2. 4.3.

5. 5.1.

5.2.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 0

4

Tako pretvorena informacija zove se signal. Informacija su izabrani. Sudionici u komunikaciji: čovjek – čovjek čovjek . određeni i organizirani podaci prema zahtjevima i potrebama korisnika.ostali podaci (optički.stroj stroj – stroj. brojke. razmjena informacija između najmanje dvaju sustava od kojih je jadan izvor informacija (davalac). INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1. nepokretna) – Videokomunikacije 3. ZVUK (govor glazba) – Audiokomunikacije 2.znakovi (slova. SLIKA (pokretna. 5 . tonski i dr. a drugi odredište informacija (primalac). te mu omogućava izbor između vjerojatnih događaja i poduzimanje određene radnje. Komunikacija može biti: a) dvosmjerna DAVALAC PRIMALAC PRIMALAC DAVALAC b) jednosmjerna DAVALAC PRIMALAC Vrste informacija i pripadajuće komunikacije: 1.1 INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacija je skup podataka. PODACI: .Prijenos podataka . Komunikacija je prijenos informacija tj. pojmova ili znakova koji primaocu smanjuje ili uklanja neizvjesnost i neodređenost. interpukcijski znakovi…) . signali) Elementi informacijskog kanala IZVOR INFORMACIJE ULAZNI PRETVARAČ PRIJENOSNI SUSTAV IZLAZNI PRETVARAČ ODREDIŠTE INFORMACIJE IZVOR ŠUMA Ulazni pretvarač pretvara obično neelektrične informacije u električni napon ili struju.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. Izlazni pretvarač pretvara električni signal u izvorni oblik informacije (reprodukcija informacije).

analogni signal slabi ili nestaje (npr. Frekvencija je broj perioda u 1 sekundi i izražava se hercima (Hz). Ovaj vod je uskopojasan. na određenim razmacima se u vod ugrađuju pojačala. zbog otpora vodiča).simetrični vodovi (električni signal – električna struja) . Prijenosni medij može biti: • žični: . Analogni signal mijenja tijekom vremena svoje vrijednosti. Međutim pojačalo ne razlikuje električnu energiju šuma od energije korisnog signala.valovod (EM valovi – mikrovalno područje) • bežični (radio-valovi) Šum je slučajni i nekontrolirani signal smetnje. Šum utječe na kvalitetu reprodukcije originalne informacije. dok je poslani podatak bio 3 milijuna KN. primljeni podatak o nekoj prodaji može biti 300 000 KN. pa pojačava i signal i šum.2 ANALOGNI I DIGITALNI SIGNALI Signali se mogu prenositi preko različitih prijenosnih medija kao analogni i kao digitalni. oscilacije vala. kod prijenosa financijskih podataka. bolju kvalitetu reprodukcije.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prijenosni sustav se sastoji od predajnika. Analogni signal Širina pojasa analognih usluga je razlika između najviše i najniže frekvencije unutar koje se prenose podaci. U telefoniji se šum na analognim vodovima čuje kao statičan. Period je vrijeme jednog punog titraja tj. Brzina prijenosa analognih signala izražena je frekvencijom na kojoj radi mreža. dok su koaksijalni i optički vodovi širokopojasni vodovi. on ga i prilagođava oblikom prijenosnom mediju. Širina pojasa znači prijenosni kapacitet nekog prijenosnog medija. U telefoniji ovo i nije veliki problem. Putujući duž vodiča ili zrakom.svjetlovod ili optičko vlakno (svjetlosni signal) . a najznačajniji parametar mu je period odnosno frekvencija. Analogni signali slabe i postupno nestaju na 6 . Simetrični neekranizirani kabelski vod ima širinu pojasa od oko 120 kHz. Npr. 1.1 kHz (od 300 do 3400 Hz). stalan. Osim toga on prima električne smetnje ili šumove na vodu zbog utjecaja npr. manje grešaka jednostavnije i obično jeftinije krajnje uređaje. što znači da se u oba smjera po istom vodu može istodobno prenositi 12 telefonskih kanala. ali u prijenosu podataka može imati katastrofalne posljedice.nesimetrični ili koaksijalni vodovi (električni signal – električna struja) . Npr. Digitalni prijenos omogućava veće brzine. prijenosnog medija i prijemnika. Prijenosni sustav je kvalitetniji što je veći omjer snage korisnog signala i snage šuma. klasična telefonija ima širinu pojasa 3. energetskih vodova i električnih strojeva. Zbog slabljenja signala. Osim što prenosi signal.

U telekomunikacijama binaran znači da postoje samo dvije vrijednosti za prenesene bitove informacije: on – ima napona (1) off – nema napona (0). I digitalni signali slabe s povećanjem udaljenosti i osjetljivi su na smetnje. Bajt je jedinica količine podataka. Prijenos digitalnog signala na daljinu Upotreba TK vodova za pojedinu vrstu prijenosa 7 . Brzina digitalnog prijenosa izražena je u bitima u sekundi (bit/s ili bps). digitalni regeneratori potpuno uklanjaju šum. Međutim lakše ih je obnoviti od analognih. Prijenos analognog signala na daljinu Digitalni signali se prenose u obliku binarnih bitova. Za razliku od analognih pojačala. Upravo zbog postojanja samo dviju različitih vrijednosti. Često se miješaju pojmovi bit i bajt. digitalni signal je lakše obnavljati od analognog koji ima složeniji oblik i mnoštvo različitih vrijednosti.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kraćim udaljenostima od digitalnih. Bajt (B) je znak prikazan odgovarajućim brojem bita (prošireni ASCCI kod koristi 8 bita). a isto tako i širina pojasa ili prijenosni kapacitet medija (što veća brzina to je i veća količina podataka koja se može istodobno prenositi). Bit je samo on ili off signal.

teleteks. TK mreže se sastoji od tri osnovna dijela: 1.3 NACIONALNA TK MREŽA Telekomunikacije obuhvaćaju predaju. veza Telekomunikacije obuhvaćaju telegrafiju. signala. TK mreža Organizacija nacionalne telefonske mreže 8 . Telekomunikacije se ostvaruju preko TK mreža.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TK vod SIMETRIČNA PARICA KOAKSIJALNA PARICA SVJETLOVOD prijenos analogni digitalni analogni digitalni digitalni brzina prijenosa do 120 kHz 2 Mbit/s oko 60 MHz 560 Mbit/s 10 Gbit/s broj kanala 12 30 10 800 7 680 120 000 Razvojem novih tehnologija kao što su ISDN i ADSL brzine prijenosa po običnoj simetričnoj parici se povećavaju. teletekst. slika i glasova pomoću žičnih. radioelektričnih i drugih elektromagnetskih sustava.) – promet. Internet i niz drugih usluga. optičkih. 1. tekstova. posredujući ili komutacijski sustav (centrale. radio. koncentratori). prijenosni ili transmisijski sustav 3. telefoniju. Pri tome se razmjena informacija odvija između udaljenih subjekata. televiziju. Porijeklo pojma „telekomunikacije“: tele (grč.) – daleko comunication (lat. prijenos i prijem znakova. a razvojem DWDM (multipleksni prijenos sa gustom raspodjelom valnih duljina) brzine po optičkim kabelima postaju neslućene. terminali (krajnji ili završni uređaji) 2.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Na slici je prikazana organizacija nacionalne telefonske mreže kao najrazvijenije mreže preko koje se odvija prijenos bilo koje informacije. VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA 9 . Udaljeni pretplatnički stupanj je samo prostorno izdvojeni pretplatnički stupanj pristupne centrale. U svakoj županiji se nalazi par tranzitnih centrala koje samo tranzitiraju promet pristupnih centrala (centrala na koje se vezuju korisnici). Podijeljena je na 4 područja međunarodnih centrala i 20 županijskih područja. 2. Na njega se može vezati najviše 2048 pretplatnika.

01352 bara). a nastaje promjenom tlaka zraka oko konstantne vrijednosti atmosferskog tlaka (p0 = 101 352 Pa = 1. širenje i prijem zvuka. Elektroakustika je područje elektrotehnike koje istražuje pretvorbu zvuka u električne signale i obratno (bavi se čujnim zvukom).1. Kad se zrak širi. Prema načinu širenja zvučni val može biti: . Titranje čestica zraka osjeća se kao zvuk. VRSTE ZVUKA 10 . a u čvrstim tijelima kao i transverzalni val.kuglasti val (zvuk se radijalno širi iz točkastog izvora) . Do promjene tlaka zraka dolazi zbog naizmjeničnog zgušnjavanja i razrjeđivanja čestica zraka prilikom titranja nekog tijela u zraku. ELEKTROAKUSTIKA FIZIKALNA ILI OBJEKTIVNA AKUSTIKA (fizika zvuka) PSIHOAKUSTIKA ILI SUBJEKTIVNA AKUSTIKA (subjektivni osjet i doživljaj zvuka) NASTAJANJE ZVUKA Zvuk je mehaničko titranje čestica tvari oko ravnotežnog položaja. U vakuumu kao praznom prostoru zvuk se ne može širiti. Kad se zrak sabije. Proučava izvore zvuka. molekule se stisnu jedna uz drugu (zgušnjavanje) i tlak zraka je veći od normalnog. ZVUK Pojmovi: Akustika je znanost o zvuku i sluhu. Zvuk se kroz većinu sredstava širi kao longitudinalni val.ravni val (stvara ga titrajući stap u ravnoj cijevi). Izvori zvuka su tijela koja titraju u elastičnom sredstvu npr. Naziv dolazi od grčkih riječi akuo – čujem i akustos – slušam. zraku.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. molekule se razmiču (razrjeđivanje) i tlak zraka je manji od normalnog.

periodično neharmonično titranje 3.nepravilno neperiodično titranje bez stalnih frekvencija i amplituda 4.nagli. Tranzijentne zvučne pojave . Šum . kratkotrajni i jednokratni zvuk (npr. pucanj) 11 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. Složeni ton .zvuk samo jedne frekvencije 2. Čisti ton .

djelomično se apsorbira pri prolazu kroz neko sredstvo ili širenjem preko neke površine. c = λ · f = λ/T gdje je: c = brzina zvuka f = frekvencija zvučnog vala T = period tj. širi se iza prepreka (ogib ili difrakcija). vrijeme potrebno da zvuk brzinom c prijeđe put λ Brzina zvuka ovisi o elestičnosti i gustoći sredstva kroz koje se širi. Kroz različite materijale širi se različitom brzinom: 15 . VELIČINE ZVUKA U OBJEKTIVNOJ AKUSTICI 1. Brzina zvuka Zvuk kao ravni val pmax = maksimalni tlak (najveće zgušnjavanje čestica zraka) pmin = minimalni tlak (najveće razrjeđenje čestica zraka) x = udaljenost od izvora zvuka λ = valna duljina zvučnog vala Sličan gornjem dijagramu je i vremenski dijagram tlaka zraka i pomaka čestica zraka od ravnotežnog položaja. a ako se udaljava od slušatelja ovaj ga doživljava kao zvuk niže frekvencije.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ ŠIRENJE ZVUKA Zvuk se širi kroz sredstvo kao val pa za njega vrijede isti zakoni kao i za ostale valove. u akustički tvrđem sredstvu zvuk ima veću brzinu). Zvuk se reflektira od akustički tvrdih površina. lomi se pri prijelazu iz jednog u drugo sredstvo (pritom mijenja brzinu. Poznat je i Dopplerov efekt za zvuk: ako se izvor zvuka približava slušatelju ovaj ga doživljava kao zvuk više frekvencije.

101 352 Pa) 343 zrak (100 °C) 363 drvo (hrast) 3850 voda 1441 željezo.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ _sredstvo______________________brzina_zvuka_(m/s)_ guma 54 zrak (0 °C) 334 zrak ( 20 °C. staklo 5000 15 .

4·107 Ns/m3 Značenje: čestice vode sporije titraju od čestica zraka. Zvučni tlak .p Kako prolazom zvuka kroz zrak. Karakteristična akustička impedancija ili valni otpor medija Zc Zc = ρ·c (Ns/m3) gdje je: ρ – gustoća sredstva c – brzina zvuka u sredstvu Ns/m3 – akustički om Primjer: Zczraka = 415 Ns/m3 Zcvode = 1. Jakost (intenzitet) zvuka I Jakost zvuka je količina akustičke energije koja u jedinici vremena prođe jedinicom površine okomite na smjer širenja ravnog zvučnog vala. Zvučni tlak koji izaziva bol u uhu: 20 Pa. Zvučni tlak je izmjenični tlak koji osjećamo kao zvuk. I = pef2 / Zc gdje je: I – jakost zvuka pef .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. čestice zraka titraju oko ravnotežnog položaja. Akustička snaga P P = I·A (W) A – površina kojom zvuk prolazi Akustičke snage nekih izvora zvuka 15 .efektivna vrijednost zvučnog tlaka Zc – akustička impedancija sredstva 5. tako i tlak zraka titra oko nekog ravnotežnog tlaka. 3. 4. Zvučni tlak Najniži zvučni tlak koki ljudsko uho još može čuti: 2·10-5 Pa (Pa = N/m2).

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ izvor akustička snaga normalni govor 7 ·10-6 – 10-5 W ljudski glas (max.) 2 ·10-3 – 10-2 W automobilska sirena 5W veliki zvučnik 100 W mlazni avion 105 W _________________________________________ 15 .

Dinamika Kod reprodukcije zvuka značajni faktor je odnos između najglasnijeg i najtišeg zvuka.05 m/s. p2 = tlakovi zvukova koji se uspoređuju Logaritamski omjeri jakosti i tlaka zvučnog vala: p2 / p1 1 2 4 8 10 16 100 20 log(p2 / p1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB I2 / I1 1 4 16 64 100 256 10000=104 10 log(I2 / I1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB Iz gornje tablice je vidljivo da svako dvostruko povećanje tlaka izaziva porast razine tlaka za 6 dB. Pri tom apsolutne vrijednosti tih veličina nisu bitne. dvostrukom porastu tlaka odgovara četverostruki porast jakosti zvuka. Titrajna brzina čestica – v v = p /Zc . Dinamika je objektivna mjera za taj odnos: D (dB) = 10 log (Imax / Imin) = 20 log (pmax / pmin) dinamika govora: oko 40 dB dinamika plesne muzike: 20-30 dB 16 . pri p = 20 Pa iznosi maksimalno 0.vrlo je malena. I2 = jakosti zvukova koji se uspoređuju 2. Kako je jakost zvuka proporcionalna kvadratu tlaka. 3. ODNOSI NEKIH VELIČINA OBJEKTIVNE AKUSTIKE Razina je logaritam omjera dviju istovrsnih fizikalnih veličina u svrhu njihovog uspoređivanja. Razina se izražava u decibelima (dB) 1.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 6. Razina zvučnog tlaka p(dB) = 20 log(p2 / p1) gdje je: p(dB) = razina tlaka zvuka p1. Razina jakosti zvuka I (dB) = 10 log(I2 / I1) gdje je: I(dB) = razina jakosti zvuka I1. ali razina jakosti zvuka u dB je jednaka razini tlaka zvuka.

Vanjsko uho se sastoji od uške i zvukovodnog kanala. Srednje uho se sastoji od bubnjića i tri sićušne koščice. Građa ljudskog uha 17 . srednjeg i unutrašnjeg uha.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dinamika radio-prijenosa: oko 40 dB LJUDSKO UHO I SLUŠNI PROCES Uši su organi sluha i ravnoteže. Unutrašnje uho je smješteno duboko u unutrašnjosti kostiju lubanje i čine ga pužnica i tri tekućinom ispunjene polukružne cjevčice. Svako uho se sastoji od tri osnovna dijela: vanjskog.

Zanimljivosti: • Stremen je najmanja kost u ljudskom tijelu. Dok bubnjić vibrira. dug je samo 3 mm. 4. Tri koščice (čekić.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip djelovanja ljudskog uha: 1. nakovanj) srednjeg uha pojačavaju titraje te ih usmjeravaju prema bubnjiću. Oni slušnim živcem putuju u mozak. stremen. • Vrtoglavica nakon okretanja oko svoje osi je posljedica pomicanja tekućine u polukružnim cijevima i kada se zaustavimo. Eustahijeva cijev služi inače za izjednačavanje tlaka zraka sa obje strane bubnjića da ne bi došlo do njegovog oštećenja. • Zvukovod je dug 2. 3. tekućina prolazi iznad dlačica u pužnici koje te vibracije pretvaraju u živčane signale.5 cm. Ušna školjka usmjerava zvučne valove u zvukovod. 2. bubnjića. ZVUČNI SPEKTAR čovjek pas 18 stvara 85 – 1 100 Hz 450 – 1 080 Hz čuje 20 – 20 000 Hz 15 – 50 000 Hz . izazivajući njezino titranje. Zvučni valovi odbijaju se od vrlo napete opne. Ovo zbunjuje mozak i izaziva vrtoglavicu. • Osjećaj da su nam se odčepile uši izaziva otvaranje Eustahijeve cijevi da bi se izjednačio tlak u srednjem uhu.

visina i boja tona mjere se metodama eksperimentalne psihologije. Na temelju slušnog uspoređivanja može se. Glasnoća zvuka Glasnoća zvuka je osjet jakosti zvuka u našem uhu tj. Ultrazvuk se odbija od kukaca u letu. pred njim se stvara zvučni zid ili barijera stlačenog zraka. Ultrazvuk se odbija od predmeta. pa ih šišmiš tako otkriva i hvata. • SONAR (Sound Navigation and Ranging) je uređaj koji otkriva predmete ultrazvukom. Kada avion leti podzvučnom brzinom (manjom od 1200 km/h). razinu jakosti zvuka računamo s 19 . zbog preklapanja zvučnih valova. Zato je referentna frekvencija za određivanje glasnoće drugih frekvencija 1 000 Hz. dolazi do rezonancije. Ako se takvom usporedbom dobije da npr. Zvukove iste jakosti. a različite frekvencije ne doživljavamo jednako glasnim. SUBJEKTIVNA AKUSTIKA Osnovne karakteristike slušnog osjeta: • glasnoća tona • visina tona • boja tona. Kako osjet jakosti zvuka raste približno logaritamski. subjektivni osjećaj jakosti zvuka kao fizikalne veličine. tlak zraka na nosu aviona. • Nadzvučni prasak nastaje kad se izvor zvuka giba brže od samog zvuka što ga proizvodi. Dakle glasnoća nekog zvuka mjeri se tako da se uspoređuje s glasnoćom tona frekvencije 1000 Hz. Glasnoća ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. hvataju ga ultrazvučni detektori i pretvaraju u impulse koji na ekranu stvaraju sliku predmeta (npr. amplituda titranja je sve veća i predmet se može razbiti. pred sobom tlači zrak. ultrazvučno snimanje nerođenog djeteta). mjereni zvuk ima istu glasnoću kao ton frekvencije 1000 Hz na razini zvučnog tlaka od 80 dB iznad referentne razine (razina od 0 dB odgovara tlaku od 20 μPa). stvara silan udarni val koji stvara prasak. • Ako zvuk izazove da neki predmet titra svojom prirodnom frekvencijom.nepoznato 1 – 20 000 Hz 7 000 – 120 000 Hz 150 – 150 000 Hz 10 000 – 120 000 Hz 1 000 – 120 000 Hz 3 500 000 – 7 500 000 Hz Zanimljivosti: • Šišmiš pomoću ultrazvuka hvata plijen. Kad se približi brzini zvuka.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ slon dupin šišmiš ultrazvučni skener 12 Hz . mijenjajući zvučni tlak na toj frekvenciji. Kada avion premaši brzinu zvuka. onda se smatra da mjereni zvuk ima razinu glasnoće od 80 fona. Glasnoća.

p = 2 · 10-5 Pa. a glasnoća u fonima ili sonima (SON). I = 10 (W/m2) .f = 1 000 Hz.amplituda titranja čestica zraka oko 10-11 m. Razina jakosti zvuka izražava se u dB.razina glasnoće = 120 fona Dinamička karakteristika ljudskog uha 20 .amplituda titranja čestica zraka oko 10-5 m. L (fon) = 10 log(I / I0) = 20 log(p / p0) gdje je: L(fon) = razina glasnoće zvuka I = jakost nekog zvuka I0 = jakost praga čujnosti = 10-12 (W/m2) p = tlak nekog zvuka p0 = tlak praga čujnosti = 2 · 10-5 Pa Prag čujnosti – zvuk kojeg ljudsko uho jedva čuje .f = 1 000 Hz. I = 10-12 (W/m2) . izaziva bol u uhu .razina glasnoće = 0 fona Prag boli – glasnoća koju uho jedva može podnijeti.razina jakosti zvuka = 120 dB . a promjene tlaka oko 10-5 Pa . a promjene tlaka oko 30 Pa .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ logaritmom omjera jakosti dvaju zvukova. p = 20 Pa.razina jakosti zvuka = 0 dB .

a time i za različite jakosti zvuka. glasnoće. Osjetljivost ljudskog uha i izofonske krivulje 21 . podudaraju se samo na frekvenciji od 1 000 Hz. Izofonske krivulje su i gušće pri niskim i visokim frekvencijama što znači da se istom promjenom zvučnog tlaka ostvaruje veća promjena subjektivnog doživljaja jakosti zvuka tj. Izofonske krivulje (krivulje koje povezuju točke iste glasnoće) pokazuju da jednaku glasnoću nižih i viših frekvencija treba ostvariti većom jakosti zvuka u odnosu na zvukove frekvencija od oko 1 000 Hz.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Fon i decibel nisu iste jedinice. Za različite zvučne tlakove.

Broj sona pokazuje koliko je puta neki zvuk glasniji od zvuka koji ima glasnoću od 1 sona.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Slušna ploha (područje govora) zdravog čovjeka ovisna je o njegovoj dobi. 1 son odgovara glasnoći zvuka od 40 fona (u praksi odgovara prigušenom govoru ili paranju papira). a ne međusobno. Zbog toga međunarodna organizacija ISO uvodi jedinicu SON. Odnos glasnoće u sonima i fonima SON = 2(fon – 40)/10 22 . jer se glasnoće zvukova iz različitih izvora uspoređuju u odnosu na prag čujnosti. Razina glasnoće u fonima ne daje podatak koliko je puta neki zvuk glasniji od drugog.

Boja tona je određena brojem. frekvencijom i jakošću harmonika osnovnog tona. Doživljeni ton je viši što je viša frekvencija tona kao objektivnog podražaja. Različita glazbala sviraju istu notu (ton iste frekvencije). 23 . Primjer: ljudski govor – 50 fona = 2 SONA automobilska truba – 90 fona = 32 SONA prag bola – 120 fona = 256 SONA Sada se jasno vidi da je automobilska truba 16 puta glasnija od normalnog govora.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Iz gornje relacije je vidljivo da svako povećanje glasnoće za 10 fona odgovara udvostručenje glasnoće u sonima. Boji tona u objektivnoj akustici odgovara spektar složenog tona. ali njihov zvuk nije isti. jer svako glazbalo ima svoju boju tona. Za tonove glasnoće više od 1 SONA i frekvencija viših od 300 Hz. Visina tona Visina tona je psihoakustička veličina po kojoj se dva tona mogu razlikovati kao dublji (tamniji) ili viši (svjetliji). glasnoća u sonima je linearno ovisna o logaritamskoj promjeni zvučnog tlaka. Boja tona Boja tona je u psihoakustici karakterističan doživljaj muzičkog zvuka. glazbala proizvode i tonove drugih frekvencija (harmonike). Prednosti SONA u odnosu na fone: .glasnoće zvukova iz različitih izvora mogu se međusobno uspoređivati .glasnoće zvukova iz više izvora mogu se zbrajati. Iako je osnovna frekvencija ista.

a smanjuje za tonove frekvencija ispod 500 Hz. Ispod 100 Hz vrijeme prepoznavanja je dulje od 30 ms.. Npr.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Osjet visine tona nije proporcionalan iznosu promjene frekvencije. Ako su tonovi npr. Visina tona je određena i glasnoćom zvuka. 1:3 je terca. To znači da se osjet visine tona mijenja s logaritmom frekvencije.1:2 je oktava. Osjetna visina tona se izražava jedinicom mel (prema melodiji). S obzirom na subjektivnost čovjek razlikuje dvije tonske visine: harmonijsku i melodijsku. osjet tih tonova je harmoničan. Da bi se neki ton mogao prepoznati. 1 000 mela je visok ton frekvencije 1 000 Hz i glasnoće 1 SON. Ovisnost subjektivne visine tona o frekvenciji 24 . 3:2 je kvinta. mora trajati između 4 i 10 ms za frekvencijsko područje između 400 Hz i 10 kHz. Čovjek čuje oko 10 harmonijskih i 6. nego omjeru promjene. porast frekvencije sa 100 na 120 Hz izaziva isti osjet promjene tona kao i promjena frekvencije s 5 kHz na 6 kHz. S povećanjem glasnoće povisuje se visina tonova frekvencija iznad 5 kHz.3 melodijske oktave. cjelobrojne vrijednosti malih brojeva. Npr.

pretvara zvuk u električnu struju. položaju i mikroklimatskim uvjetima. membrana titra zbog razlike između vanjskog zvučnog tlaka i atmosferskog tlaka unutar kućišta mikrofona . struji napajanja. Simbol mikrofona: Podjela mikrofona prema principu rada (električni kriterij): . Osjetljivost mikrofona Osjetljivost mikrofona je omjer induciranog napona i efektivne vrijednosti zvučnog tlaka koji je izazvao taj napon.kristalni .1 Pa Osjetljivost realnog mikrofona SM se obično uspoređuje sa osjetljivošću zamišljenog referentnog mikrofona osjetljivosti S0 = 1 V/ μbar ili 10 V/Pa i daje se u decibelima.ugljeni .elektromagnetski . Usmjerenost dolazi do izražaja pri višim frekvencijama. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE MIKROFONA: 1.kondenzatorski. 2. Podjela mikrofona prema načinu djelovanja tlaka na membranu mikrofona (akustički kriterij): . membrana titra pod utjecajem razlike tlakova s prednje i stražnje strane mikrofona. Usmjerenost mikrofona Usmjerenost izražava ovisnost osjetljivosti mikrofona o smjeru odakle dolaze zvučni valovi. Usmjerenost tlačnog mikrofona za različite frekvencije zvuka 28 . SM (dB) = 20•log(SM/S0) Osjetljivost ovisi o starosti mikrofona. konstrukciji. Najveću osjetljivost mikrofon ima za zvuk koji upada okomito na membranu mikrofona. SM = inducirani napon mikrofona / zvučni tlak = U/p (V/μbar) 1 bar = 105 Pa = 105 N/m2 1 μbar = 0.tlačni: zvučni tlak djeluje samo s jedne strane membrane.elektrodinamički .gradijentni: zvučni tlak djeluje s obje strane membrane.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ MIKROFONI Mikrofon je akustičkoelektrični pretvarač.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 28 .

prijenos glazbe). 5. Ipak je poželjno da frekvencijska karakteristika mikrofona bude konstantna u što širem frekvencijskom području. Mikrofon je prilagođen tj. Dinamika Dinamika je logaritam omjera najjačeg i najslabijeg zvuka koji mikrofon može prenijeti bez 28 . ali ljudsko uho nije previše osjetljivo na različite osjetljivosti mikrofona tako da razlike u osjetljivosti mikrofona manje od 2 dB skoro ne zamjećujemo. opterećen je otporom koji je jednak unutrašnjem otporu mikrofona (prilagođenje trošila na najveću snagu). Snaga referentnog mikrofona iznosi P0 = 1 mW pri zvučnom tlaku na membranu mikrofona od p0 = 1 Pa = 10 μbar koji stvara normalni govor. Impedancija Impedancija mikrofona je ukupni unutrašnji otpor koji mikrofon ima kao izvor pri frekvenciji od 1000 Hz. Frekvencijska karakteristika Frekvencijska karakteristika pokazuje ovisnost osjetljivosti mikrofona o frekvenciji zvuka. Efikasnost Efikasnost (n) se definira kao logaritam omjera snage PM stvarnog mikrofona i snage P0 referentnog mikrofona. Frekvencijska karakteristika mikrofona 6.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. n (dB) = 10•log(PM/P0) 4. U govornom području od 300 do 3400 Hz osjetljivost nije konstantna. ali ovisno i o namjeni mikrofona (prijenos govora.

Dinamičko područje mikrofona 28 . Donja granica dinamike određena je samim šumom mikrofona.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ utjecaja šuma i bez izobličenja. dok je gornja granica dinamike ograničena izobličenjima koje izaziva prevelika elongacija membrane mikrofona. Dinamika kod kvalitetnih mikrofona iznosi preko 20 dB.

Najveća izobličenja ima ugljeni. Ugljeni mikrofoni se najviše upotrebljavaju u telefoniji.primjetan šum. oko 100 mV/Pa. jači glas . Električni otpor ugljene prašine ovisi o njenoj gustoći koja se mijenja ovisno o zvučnom tlaku na membranu. Dakle mikrofon generira promjenjivu tj. a najmanja elektrodinamički i elektromagnetski mikrofon. posebno pri jačim strujama 29 . oko 40 dB. a neovisan o frekvenciji. ne treba pojačanje signala Efikasnost: oko 20 dB . Promjena električnog otpora utječe na promjenu jakosti istosmjerne struje kojom se mikrofon napaja (npr. Zbog dvostruke pretvorbe energije (akustička energija zvuka se pretvara u mehaničku energiju titranja membrane.veća elongacija membrane – veća gustoća ugljenih zrnaca – veća dodirna površina među zrncima – manji prijelazni otpor – jača struja). Linearna izobličenja nastaju zbog različite osjetljivosti mikrofona za različite frekvencije zvuka te se mijenjaju amplitude ili/i faze električnog signala pojedinih frekvencija. U ukupno izobličenje ulazi i šum mikrofona.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 7. 8. Korisnost η Korisnost mikrofona je omjer između uložene akustičke energije i dobivene električne energije. Izobličenje Izobličenje mikrofona je promjena oblika signala kojeg mikrofon stvara. a ova u električnu energiju). Izobličenja mogu biti linearna i nelinearna. Napon na stezaljkama mikrofona je proporcionalan elongaciji membrane. izmjeničnu struju. Uho osjeća linearna izobličenja kao promjenu boje tona. Ulazni sinusni zvučni tlak dat će na izlazu mikrofona izobličenu mikrofonsku struju koja se sastoji od osnovnog tona i niza viših harmonika koji nema u izvornom zvučnom signalu. VRSTE MIKROFONA UGLJENI MIKROFON Ugljeni mikrofon ima kućište ispunjeno ugljenom prašinom koje je s jedne strane zatvoreno tankom metalnom prašinom. korisnost mikrofona je malena i iznosi od 1 do 3%. 300 – 3000 Hz Osjetljivost: velika. Nelinearna izobličenja nastaju zato što se promjenom tlaka na membranu ne mijenja linearno otpor mikrofona. Impedancija: isključivo omski otpor od nekoliko stotina oma Linearna izobličenja: znatna i to do 100% Frekvencijsko područje: usko. a time se ne mijenja linearno ni mikrofonska struja.veći tlak .

između priključnica kristala stvara se napon koji vjerno prati promjene zvučnog tlaka. ne treba pojačanje signala ELEKTRODINAMIČKI MIKROFON Elektrodinamički mikrofon s trakom Elektrodinamički mikrofon sa zavojnicom 30 . nekoliko desetaka mV/Pa. Impedancija: od nekoliko desetaka kΩ do oko 250 kΩ ovisno o kapacitetu (600-3000 pF) Osjetljivost: velika.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ KRISTALNI MIKROFON Princip rada kristalnog mikrofona je piezoelektrični efekt: djelovanjem sile na plohe kristala između njih se stvara napon. Ovaj napon je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan je o frekvenciji. Membrana je mehanički povezana s kristalom pa se njeno titranje prenosi na plohe kristala tj.

ali ako je izolator prethodno polariziran vanjski izvor nije potreban (elektretski mikrofoni) ELEKTROMAGNETSKI MIKROFON 31 . titranje membrane se prenosi na metalnu traku odnosno pokretnu zavojnicu. Impedancija: vrlo velik. Između elektroda je kao dielektrik zrak debljine 10-20 μm. Titranjem membrane kondenzatorskog mikrofona mijenja se razmak između elektroda kondenzatora. Karakteristike mikrofona sa zavojnicom: Impedancija: isključivo omski otpor od oko 200 Ω Linearna izobličenja: zanemariva Frekvencijsko područje: 30 Hz – 15 kHz Osjetljivost: oko 2 mV/Pa. Kod ovih mikrofona. pa je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane. Promjenjiva struja punjenapražnjenja kondenzatora na velikom otporu R stvara izmjenični pad napona koji je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan o frekvenciji. određen kapacitetom od oko 50 pF Linearna izobličenja: zanemariva.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip rada elektrodinamičkih mikrofona je elektromagnetska indukcija sječenjem magnetskih silnica. izlazni je napon malen pa ga je potrebno podići transformatorom prije ulaza u pojačalo Ostalo: vlastiti šum oko 20 dB iznad praga čujnosti KONDENZATORSKI MIKROFON Kondenzatorski mikrofon je pločasti kondenzator s metalnom folijom (membranom) s jedne strane i metalnom protuelektrodom s druge strane. šum neznatan Frekvencijsko područje: široko Osjetljivost: 30 – 50 μV/Pa Ostalo: nedostatak je potreba izvora napona 100 – 200 V. reda MΩ. U vodiču koji se giba u magnetskom polju i pritom siječe magnetske silnice inducira se napon koji je proporcionalan brzini gibanja vodiča: U = Blv. polazi do promjene kapaciteta (raste ili pada) i istosmjerni izvor puni-prazni kondenzator u ritmu govornog signala.

Inducirani napon je proporcionalan brzini titranja membrane. a time i magnetski tok u zavojnici pa se u njoj inducira napon: U = . TLAČNI MIKROFONI Kod tlačnih mikrofona membrana titra zbog razlike između vanjskog zvučnog tlaka p i atmosferskog tlaka p0 unutar kućišta mikrofona.N• ΔΦ/Δt. čime se mijenja magnetski otpor. Kod ugljenih. membranu treba konstruirati tako da joj je rezonancijska frekvencija iznad radnog područja mikrofona. Primjena: u bezbaterijskim telefonima u rudnicima. rezonantna frekvencija treba biti u sredini radnog 32 . Titranjem membrane mijenja se zračni raspor između pločice i polova magneta. kristalnih i kondenzatorskih mikrofona tlačnog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan pomaku membrane.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Sa membranom ovog mikrofona spojena je pločica od mekog željeza koja s permanentnim magnetom tvori magnetski krug. Najveće amplitude pomaka membrane nastaju pri rezonancijskoj frekvenciji membrane koja ovisi o masi i koeficijentu elastičnosti membrane. elongacija membrane Kod elektrodinamičkih i elektromagnetskih mikrofona tlačnog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane. na brodovima i sl. a – pomak.

v – brzina titranja membrane Usmjerena karakteristika tlačnih mikrofona GRADIJENTNI MIKROFONI Kod gradijentnih mikrofona sila na membranu je proporcionalna razlici tlakova p1 i p2 po jedinici duljine tj. Sila raste s frekvencijom zvuka 6 dB/ oktavi. gradijentu tlaka. kristalnog i kondenzatorskog mikrofona gradijentnog tipa rezonancijska frekvencija odabire se u sredini radnog područja uz dovoljno veliko prigušenje.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ područja mikrofona ali uz dovoljno veliko prigušenje. Kod elektrodinamičkog i elektromagnetskog mikrofona gradijentnog tipa radno područje 33 . Kod ugljenog.

Idealni širokopojasni zvučnik pretvara konstantnu privedenu električnu energiju u konstantni zvučni tlak u cijelom čujnom frekvencijskom području od 20 Hz do 20 000 Hz. a istodobno iza zvučnika njegovo razrjeđivanje. Područje II 250 – 5000 Hz 500 – 15 000 Hz ili 5000 – 15000 Hz kombinacija s 3 zvučnika s 2 zvučnika I 20 – 250 Hz 20 – 500 Hz ili 20 – 5000 Hz III 5 – 15 kHz Manje kvalitetni zvučnici prekrivaju područje od 70 do približno 10000 Hz. Usmjerena karakteristika gradijentnog mikrofona (osmičasta karakteristika) ZVUČNICI Zvučnik je elektroakustički pretvarač koji pretvara električnu energiju u akustičku. Naime sama membrana zvučnika ne može dovoljno odjeliti prednju i stražnju stranu zvučnika. ravnog ili konusnog oblika) koja je vanjskim rubovima pomoću gornjih centratora elastično učvršćena na držač tzv. Zvučnici se ugrađuju u ravne ploče ili u otvorene ili zatvorene kutije da bi se spriječio akustički kratki spoj. košaru. preko rubova zvučnika što ima za posljedicu širenja 34 . Zbog razlike u tlakovima oni će se nastojati izjednačiti najkraćim mogućim putem tj. Sila se prenosi na membranu ili u sredini ili linijski ili na cijeloj površini. Kao mehanički titrajni sustav koristi se membrana (okrugla. Od zvučnika se zahtijeva što vjernija reprodukcija zvuka. a unutarnjim rubom na donji centrator. Ovo je tehnički skoro nemoguće izvesti pa se za prekrivanje cijelog čujnog područja koristi više zvučnika tj.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ leži iznad rezonancijske frekvencije membrane jer je za to područje frekvencija brzina membrane neovisna o frekvenciji. Titranje membrane se prenosi na čestice okolnog zraka te mehanički titraji membrane u njemu stvaraju zvučne valove. kombiniraju se niskotonski i visokotonski zvučnici. ispred zvučnika nastaje sabijanje zraka. ovalna ili pravokutna kruta ploha. Zbog toga kada se membrana kreće naprijed.

8 ili 16 Ω. Električna impedancija zvučnika je bitna zbog prilagođenja zvučnika na pojačalo. Kada kroz zavojnicu protječe struja čujnih frekvencija.elektrostatički zvučnik . Ova pojava izjednačenja tlakova neugrađenog zvučnika zove se akustički kratki spoj. Ova snaga mora biti veća od nazivne izlazne snage pojačala na koje se zvučnik priključuje da ne dođe do preopterećenja zvučnika (dobro je da bude 2 puta veća od snage pojačala jer su izobličenja najmanja).kristalni ili piezoelektrični zvučnik DINAMIČKI ZVUČNIK U zračnom rasporu između polova magneta nalazi se pomična zavojnica na koju je pričvršćena konusna membrana. ali na frekvencijama izvan pojasa 200 – 600 Hz obično je znatno veća. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ZVUČNIKA Tehničke karakteristike zvučnika: • Reprodukcija ili osjetljivost (čujnost) • Usmjerenost • Frekvencijska karakteristika • Korisnost • Nazivna snaga • Impedancija • Izobličenje Od navedenih karakteristika kratko su definerane tri. Reprodukcija ili osjetljivost zvučnika je omjer zvučnog tlaka p na određenoj udaljenosti u smjeru osi zvučnika i napona u na priključnicama zvučnika. Impedancija zvučnika mora biti jednaka ili veća od impedancije pojačala da ne bi došlo do preopterećenja pojačala i njegovog mogućeg uništenja. Nazivna snaga zvučnika koju navodi proizvođač je maksimalna električna snaga koju zvučnik može trajno podnijeti bez oštećenja.elektrodinamički ili dinamički zvučnik . Ako su impedancije zvučnika i pojačala jednake dolazi do maksimalnog prijenosa snage između ova dva uređaja. zavojnica se pomiče lijevo – desno pod utjecajem sile izbacivanja F = Bli.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zvuka slabijim intenzitetom. Pomaci 35 . Nazivna impedancija za dinamičke zvučnike je 4. VRSTE ZVUČNIKA . Reprodukcija ovisi o udaljenosti od membrane zvučnika.

Za postizanje veće sile.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zavojnice prenose se na membranu koja titrajući proizvodi zvuk. Za visokotonske zvučnike membrana se izrađuje od krućeg i lakšeg papira. indukcija u zračnom rasporu iznosi i preko 2 T. Kako su za određeni zvučnik B i l konstantni. sila izbacivanja je proporcionalna i mijenja se kako se mijenja struja. ELEKTROSTATIČKI ILI KONDENZATORSKI ZVUČNIK 36 . a za niskotonske od mekšeg i težeg papira.

vrlo lomljivi. 37 . temperaturno osjetljivi… 2. Nema tonskog signala u = 0 membrana: +Q. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje čije se valne duljine u vidljivom dijelu spektra kreću od 400 nm do 700 nm.visoka korisnost ( uz pomoć trube i do 70%) . perforirana elektroda: -Q – q/2. Prisutan tonski signal u membrana: +Q. prema negativnije nabijenoj elektrodi. + φu 1. -φu + u/2 2.visokotonski zvučnici (od nekoliko kHz do 20 kHz) .neosjetljivi na manja preopterećenja . +φu perforirana elektroda: -Q. KRISTALNI ILI PIEZOELEKTRIČNI ZVUČNIK Princip rada kristalnog zvučnika je obrnuti piezoelektrični efekt: dovođenjem izmjeničnog napona na plohe kristala.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. Karakteristike kristalnih zvučnika: . Kroz vakuum (zrak) se širi brzinom od 300 000 km/s.lagani su jer nemaju magnete . Kako je tonski signal izmjeničan. bjeloočnicom. 2. -φu .2. membrana titra. perforirana elektroda: -Q + q/2. Oko je okrugla vrećica bistre želatinozne tekućine koja se zove staklasta tekućina obavijena čvrstom vanjskom ovojnicom tj. kristal titra i ti se titraji prenose na membranu. SLIKA LJUDSKO OKO I OSOBINE VIDA Bez svjetla ne bismo ništa vidjeli.u/2 Pozitivno nabijena membrana otklanja se prema elektrodi nižeg potencijala tj. -φu Na membranu djeluju jednake. ali suprotne sile pa ona miruje.

Jedna od važnih karakteristika oka je njegova tromost. Jakost izvora ili intenzitet I (luminoznost) je tok svjetlosti F što ga izvor šalje u jedinični prostorni kut θ: 38 .leća: fokusira svjetlo. FOTOMETRIJA Fotometrija je dio fizike koji se mjerenjem veličina vidljivog dijela svjetlosnog spektra. a kad je jako suzuje se – akomodacija oka . zbog tromosti oka čovjek će to doživjeti kao pokretni događaj (televizijska. zadržava se subjektivni doživljaj slike.rožnica: lomi svjetlo koje upada u oko i djelomično ga izoštrava (prozirni ispupčeni vanjski dio očne jabučice . . štapići vide crno-bijelo. Ako se u jednoj sekundi prikaže slijed od 24 slike nekog događaja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dijelovi oka: . kad je svjetlo prigušeno širi se. Efikasnost izvora svjetlosti S je omjer između toka svjetlosti F i uložene energije u jedinici vremena P: S=F/P. Tromost oka znači da receptori oka i nakon prestanka trenutnog svjetlosnog podražaja još neko vrijeme pamte sliku tj. Tok svjetlosti F je energija emitirane svjetlosti Es nekog izvora u jedinici vremena: F=Es/t. prima sliku.zjenica: otvor u šarenici kroz koji ulazi svjetlost. kino slika). Sadrži milijune stanica osjetljivih na svjetlo koji se zovu štapići i čunjići.vidni živac: prenosi sliku u mozak gdje se slika vraća u pravilni uspravni položaj.mrežnica: opaža svjetlost tj. fino ga izoštrava .šarenica: mišić koji nadzire veličinu zjenice (pigmenti šarenice određuju boju očiju) . Jedinica za tok je lumen. a čunjići u boji. Slika u mrežnici je obrnuta.

Ton je dodana količina svjetlosti u boji. Akromatska svjetlost Akromatsku svjetlost doživljavamo kao crnu.zasićenje .akromatska (neobojena) i . Jedinica rasvjete je luks (lx). sjaj) Nijansa opisuje vrstu boje npr. Jedna kandela odgovara otprilike sjaju jedne svijeće. tamnoplava. 1/60 intenziteta od 1 cm2 crnog tijela pri talištu platine od 1770˚ C. svjetlosni izvor jakosti 1 kandele osvijetlit će 1 m osvjetljenjem od 1 luksa. 39 . Razlikuju se dvije skupine svjetlosti: . crno-bijela slika na monitoru računala i crno-bijeli tisak. dakle svijetloplava. Rasvjeta (osvjetljenje ili iluminacija) E direktno je proporcionalna s tokom svjetlosti F. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. Kromatska svjetlost Čovjekov doživljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psihološke veličine: . Doživljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti. Primjeri primjene akromatske svjetlosti su crno-bijela televizija. Intenzitet crne boje ima vrijednost 0. još tamnija plava i tako sve do crne. Vrijednostima između 0 i 1 odgovaraju različite razine sive boje.Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivaju se tonovi kromatskih boja. Sjaj je gustoća jakosti svijetlosti nekog svjetlosnog izvora (jakost svjetlosti po jedinici površine izvora). Osvijetljenost opisuje intenzitet svjetlosti reflektirane od objekta. bijelu i sivu boju. žuta… ovisno o dominantnoj valnoj duljini emitirane svjetlosti. BOJA Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. a obrnuto proporcionalna s površinom S koju svjetlost obasjava: E=F/S. Ploha ima rasvjetu 1 luks ako na svaki kvadratni metar te plohe pada tok svjetlosti od 1 lumena. Crno-bijela televizija ili monitor može proizvesti različite razine sive boje na istom mjestu (pikselu). Količina svjetlosti opisuje se veličinama intenzitet (jakost) i osvijetljenost. sjajnost. U psihološkom smislu količina svjetlosti se opisuje kao intenzitet osjeta i naziva se sjajnost (brightness). S udaljenosti od 1 m2. crvena boja je vrlo zasićena.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ I=F/θ Jedinica za intenzitet izvora je 1 svijeća ili kandela (cd) tj. Jedini parametar akromatske svjetlosti je količina svjetlosti koja u fizikalnom smislu odgovara energiji.osvijetljenost (svjetlina. zelena. a intenzitet bijele boje ima vrijednost 1.kromatska (obojena) svjetlost.nijansa . crvena. Zasićenje opisuje udaljenost boje od sive boje istog intenziteta npr. ružičasta je manje zasićena.

gubi i na čistoći. osim što se zatamnjuje u tonu. intenzitetu ili zasićenosti. Spektar svjetlosti ultraljubičasta svjetlost vidljiva svjetlost infracrvena svjetlost 380 nm ljubičasta 770 nm crvena λ Spektarne boje i valna duljina Boja Valna duljina (nm) ljubičasta 390-455 plava 455-492 40 . jarke. Primjer degradacije boje: čistoj crvenoj boji se postepeno dodaje siva u sve većoj količini što rezultira gašenjem. KOLORIMETRIJA Kolorimetrija je grana fizike koja na objektivan način opisuje boje. intenzivne postaje zagasita. Fizikalno. zasićenja i svjetline. blijeda. izbljeđivanjem boje koja od čiste. Čista crvena i zelena imaju otprilike jednaku svjetlinu. gubi na kvaliteti.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona. Kolorimetrija je uspoređivanje boje na temelju određivanja fizikalnih podražaja koji izazivaju jednake osjete tona boje. Tako dodavanjem sive boja blijedi. čistoći. vidljiva svjetlost je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 400 do 700 nm. tako je žuta bez primjese bijele svjetlija od plave. Boja ima i svoju prirodnu količinu svjetlosti u sebi. degradirana.

Količina energije na pojedinoj valnoj duljini opisuje se spektralnom distribucijom energije.količinom svjetlosti (sjaj). Čistoća pobude je udio bijele svjetlosti u nekoj boji. Bijela svjetlost smanjuje zasićenje boje energija dominantna valna duljina veće zasićenje manje zasićenje bijela svjetlost zasićenje=0 548 nm zelena λ Odnos između percepcijskih veličina kje opisuju svjetlost i kolorimetrijskih veličina: 41 . Primjer spektralne distribucije energije svjetlosti Vizualni efekt spektralne distribucije može se opisati trima parametrima: . više različitih distribucija može izazvati opažaj iste boje. Ljudsko oko teško razlikuje dvije bijele svjetlosti kod kojih se sastav boja znatno razlikuje. Pritom. Boju određuje dominantna valna duljina i udio bijele svjetlosti u toj boji. bijela svjetlost unosi poremećaj u doživljaj boje.dominantnom valnom duljinom . Dakle. Ako je udio bijele svjetlosti u nekoj boji manji kažemo da je zasićenje te boje veće te ona sa manjom energijom pobuđuje maksimalni doživljaj boje.čistoćom pobude i .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zelena žuta narančasta crvena 492-577 577-597 597-622 622-770 Bijela svjetlost kao akromatska svjetlost sastavljena je od mnoštva boja i na svim valnim duljinama ima približno istu energiju.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

Percepcijska veličina Nijansa Zasićenje Svjetloća Sjajnost

Kolorimetrijska veličina Dominantna valna duljina Čistoća pobude Intenzitet Intenzitet

SINTEZA BOJA Sintezom ili miješanjem boja dobiva se nova boja. U osnovi dva su načina miješanja boja: 1. aditivno: optičko miješanje svjetlosti. RGB snopovi u televiziji. Osnovne ili primarne boje: R (red) crvena, G – green (zelena), B – blue (plava) pri kojemu se dodavanjem svake boje dodaje i svjetlosna energija idući od tamnoga ka svijetlome.

43

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

43

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. suptraktivno: mehaničko miješanje pigmentacija. Osnovne boje: crvena, plava, žuta. Primjena: slikarstvo, fotografija u boji. Primarne boje- međusobno neovisne boje što znači da se miješanjem dviju boja ne može dobiti treća neovisna boja. Sve tri skupa pomiješane daju bijelu boju. To su: crvena…..R (red) – 610 nm zelena…...G (green) – 548 nm plava……B (blue) – 465 nm Komplementarne boje – boje koje se dobiju miješanjem primarnih boja. Zajedno daju crnu boju. Komplementarne su zato što miješanjem s primarnim bojama daju neutralnu boju. Žuta je komplementarna plavoj, plavozelena (cijan-svjetloplava) crvenoj, a ljubičasta (magenta) zelenoj. To su: žuta……… Ye = R + G cijan………..C = G + B ljubičasta….M = R + B Ljudski vid je trikromatski. Sve se boje mogu dobiti miješanjem triju primarnih boja. U kromatskoj televiziji to su crvena, zelena i plava. Dobivena boja ovisit će o udjelima pojedine primarne boje. Za potpuno određivanje boje potrebno je izvesti izjednačavanje (određivanje udjela pojedinih primarnih boja) tako da zbroj svih triju primara daje bijelu boju. Ta se količina primara smatra njegovom jediničnom vrijednošću (podešavanje kamere prije snimanja na referentno bijelo ili engl. white balance kako bi primari dali potpuno određenje boje). MODELI BOJA U RAČUNARSKOJ GRAFICI Skupine modela boja: 1. sklopovski orijentirani modeli: a) RGB (Red-Green-Blue) za CRT monitore b) CMY (cyan, magenta, yellow) i CMYK (cyan, magenta, yellow, black) za tiskanje u boji 2. korisnički orijentirani modeli: a) HSV (hue-nijansa, saturatio-zasićenje, value-sjajnost) b) HLS (hue, lightness, saturation) c) HVC (hue, value, chromaticity) Među pojedinim modelima moguća je pretvorba specifikacije boje.

RGB model boje

44

HSV model boja 45 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Crvena. zelena. plava – aditivne primarne boje. njihovi udjeli se mogu zbrojiti za dobivanje određene boje Dijagonala koja spaja crnu i bijelu boju predstavlja razine sivog. Područje boja koje može prikazati CRT monitor određeno je svojstvima fosfornog sloja.

Mnogi aplikacijski programi omogućavaju korisniku izbor boje iz prikazanog skupa boja. Primjer korisničkog sučelja za određivanje boje u HSV modelu TELEVIZIJA Televizija se bavi prijenosom pokretne slike. korisnik može odrediti boju pomoću nekog od modela boja preko odgovarajućeg korisničkog sučelja. Kutovi zakreta komplementarnih boja razlikuju se za 180º. 46 . Radijalna udaljenost od osi V određuje razinu zasićenosti boje S. Nijansa je određena kutom zakreta H oko vertikalne osi V. Za veći izbor boja. Vertikalna os V određuje sjajnost boje. Baza piramide je na razini V=1 što odgovara skupu sjajnih boja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Vrh šesterostrane piramide je u ishodištu koordinatnog sustava i odgovara crnoj boji.

mala katodna cijev na kojoj se vidi reprodukcija trenutno snimane slike. Kamera pretvara sliku u električni signal da bi se omogućio njen prijenos. Ovisno o dobivenoj kinetičkoj energiji u sudaru elektron ostaje slobodan u materiji i povećavaju njenu vodljivost (unutrašnji fotoelektrični efekt) ili napušta materiju (vanjski fotoelektrični efekt). vidikon. • Na te male poluvodičke elemente s unutrašnje strane pada elektronski snop male energije i dovodi pojedine točke tog ekrana na potencijal katode od 0 V. Kamere kao optoelektrični pretvarači rade na principu fotoelektričnog efekta.kromatska (u boji). superortikon. analizirajuća cijev i elektronički tražilac slike tj.akromatska (crno-bijela) i . • Optička slika pomoću optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu pada na ekran s druge 48 . Elektroni mogu biti oslobođeni iz materije ako površinu materije bombardiramo elektronima dovoljno velike energije. Za snimanje slika i scena služe pri televizijskom prijenosu TV kamere. Vidikon • U vidikonu se kao fotoosjetljivi materijal i materijal za uskladištenje slike (ekran) primjenjuju mali poluvodički elementi naneseni s unutrašnje strane prozirne signalne elektrode koja je preko otpornika R spojen as izvorom napona 10 – 100 V. satikon). LCD ili plazma monitorima. Reprodukcija snimljene slike dobiva se na CRT. a radi na principu unutrašnjeg fotoelektričnog efekta. Postoji više vrsta analizirajućih cijevi (plumbikon. Vidikon je najjednostavnija analizirajuća cijev.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Televizija može biti: . Glavni dijelovi TV kamere su objektiv. Ako materiju obasjamo svjetlošću dolazi do sudara fotona i elektrona vezanog za jezgru atoma. U ovom sudaru foton nestaje. ali se danas u kamerama uglavnom koriste CCD senzori (Charge Coupled Device) za analiziranje slike. a elektron napušta atom. Analizirajuća cijev je optoelektrični pretvarač.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ strane. 48 .

Dielektrik neosvijetljenih elementarnih kondenzatora ponaša se kao izolator. predstavljaju električnu reprodukciju slike i zadržavaju je između dva uzastopna analiziranja.2 do 0. Između dva analiziranja. • Elektroni iz elektronskog topa koji stižu do fotoosjetljivog sloja imaju vrlo malu brzinu zbog malog napona signalne elektrode. • (Pomoću optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu se projicira slika na tanki fotoosjetljivi sloj naparen na elektrodu. • Analizu slike vrši elektronski snop (elektronska zraka) iz elektronskog topa. Preostali elektroni snopa vraćaju se prema elektronskom topu. Kroz otpor R teče struja punjenja elementarnih kondenzatora i na otporu stvara pad napona koji predstavlja signal slike.35 μA.) Kineskopi su katodne cijevi za reprodukciju slike u akromatskoj televiziji. Međutim. elementarni kondenzatori se preko vodljivog dielektrika više-manje izbijaju. pa kako je signalna elektroda na pozitivnom naponu. pa svaki element ovisno o osvijetljenosti ima drugi otpor. Otklonske zavojnice svojim magnetskim poljima otklanjaju snop u horizontalnom i vertikalnom smjeru radi analiziranja fotoosjetljivog sloja i to red po red. Ovo je bitno jer oni nemaju dovoljno energije da oslobode dodatne elektrone u fotovodljivom sloju. • Kroz opteretni otpor R konstantno teče srednja struja izbijanja. Vrlo mala struja teče i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog). neutraliziraju se pozitivni potencijali (dovode se opet na 0 V). odozgo prema dolje. • Zbog unutrašnjeg fotoefekta mijenja se proporcionalno intenzitetu svjetlosti otpor na pojedinim elementima fotoosjetljivog sloja • Svaki element sloja djeluje kao mali kondenzator s bolje ili lošije vodljivim dielektrikom. a slični su osciloskopskim cijevima. Tako dobiveni potencijali koji na pojedinim točkama odgovaraju intenzitetu svjetla (što je veći intenzitet svjetla veći je potencijal točke). • Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0. Pad napona na ovom otporu u tom slučaju predstavlja korisni video signal. Osvijetljena mjesta imaju manji otpor.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Poluvodički elementi djeluju kao mali kondenzatori na kojima se zbog razlike potencijala nakupljaju maleni naboji. slijeva nadesno. • Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0. • Pod utjecajem svjetlosti mijenja se. • Analiziranjem slike pomoću elektronskog topa popunjavaju se izgubljeni naboji tj. pa ovi kondenzatori zadržavaju naboj. pa na unutrašnjoj strani ekrana u pojedinim točkama vladaju različiti potencijali (visina potencijala proporcionalna je intenzitetu svjetlosti) koji predstavljaju električnu reprodukciju slike. Fotoosjetljivi sloj je dielektrik tih kondenzatora.2 do 0. • Elektroni iz elektronskog snopa neutraliziraju potencijale osvijetljenih točaka svodeći ih na potencijal katode. zbog unutarnjeg fotoefekta. ispravlja magnetskim poljem zavojnica za linearizaciju i fokusira magnetskim poljem zavojnice za fokusiranje. a time i do promjene struje kroz opteretni otpor. Elektronski snop se ubrzava električnim poljima elektrode za fokusiranje i ubrzavanje i anode. otpor dielektrika . kod analiziranja pojedinih točaka dolazi do ravnoteže potencijala. Vrlo mala struja teče i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog).35 μA. dolazi do neutralizacije naboja i pojave pozitivnih potencijala s unutrašnje strane fotoosjetljivog sloja. Katodne cijevi za reprodukciju slike u boji imaju ekran izrađen u 49 . • Signalna elektroda je na pozitivnom naponu (10…100 V) • Na neosvijetljenim mjestima fotoosjetljivi sloj djeluje kao izolator pa se na njima zadržava naboj.

Miješanjem ovih boja dobiju se sve ostale boje. Zbog tromosti oka i perzistencije ekrana (na ekranu se kratko zadržavaju pobuđena mjesta).spota po ekranu već doživljava sliku bez prekida kontinuiteta. Djelovanje vodiča jednako je djelovanju maske. Svjetlosni intenziteti se u cijevi za analiziranje pretvaraju u električni signal koji se na prijemu ponovno pretvaraju u svjetlosne intenzitete koji na zaslonu ekrana katodne cijevi (kineskopa) iscrtava katodna zraka u istom slijedu kao pri analiziranju slike. ali je iskoristivost elektronskog snopa veća. Kromatron s tri snopa umjesto maske ima vertikalne otklonske vodiče na koje je priključen napon ubrzanja. pa napon dodatnog ubrzanja iznosi visokih 23 kV da bi se dobila željena svjetlina točaka na ekranu. Koncept RGB monitora ANALIZIRANJE SLIKE Radi lakšeg razumijevanja prvo su objašnjenja vezana za akromatsku. a treći plavo svjetlo. 50 . Do elemenata ekrana koji daju jednu od tri osnovne boje dopiru elektroni iz samo jednog od tri topa. To se postiže pomoću maske i fokusiranjem snopova pomoću magneta za čistoću boja. Pomoću zavojnica konvergencije postiže se da sva tri snopa prolaze uglavnom kroz iste otvore na maski.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ obliku mozaika od tri vrste fluorescentnih elemenata: jedni daju crveno. Cijev s maskom ima tri elektronska topa. drugi zeleno. Analiziranjem (snimanjem) slika se razlaže u raster paralelnih linija koje zraka za odčitavanje analizira slijeva nadesno. sa oko 400 000 rupica promjera oko 300 μm. a ispred ekrana s unutrašnje strane nalazi se metalna ploča. a zatim za kromatsku televiziju. oko ne vidi pomak svijetle točke tzv. Oko 80% elektrona udara u masku što su značajni gubici. zvana maska. a fluorescentni elementi za tri različite boje naneseni su na ekran kao vertikalne pruge.

Europski TV standard ima 50 izmjena poluslika u sekundi tj.Pomak tj. Standard broj linija u slici 51 PAL (europski) 625 NTSC (američki) 525 . U svijetu postoje različiti standardi za prijenos TV slike. 25 slika s neparnim i 25 slika s parnim linijama u sekundi (ne mijenja se vizuelni efekt).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip analiziranja i reprodukcije TV slike Pomak zrake u horizontalnom smjeru određen je pilastim naponom iz horizontalnog oscilatora. a pomak u vertikalnom smjeru pilasti napon iz vertikalnog oscilatora. povratak zrake na početak nove linije i nove slike mora biti što brži i pri tom se ona mora zatamniti što je osigurano potisnim impulsom (inače bi analizirala sliku u obrnutom smjeru-nestvarna slika). na principu proreda radi sužavanja frekvencijskog pojasa za prijenos slike.

Taj broj elemenata slike treba se reproducirati 25 puta u sekundi pa je potrebna sposobnost reproduciranja od 520625 ∙ 25 = 13 ∙ 106 elemenata slike u sekundi. 52 .2 MHz Vertikalna frekvencija slike odgovara frekvencije izmjeničnog napona gradske mreže pojedinih područja.5 MHz. Izmjena crnih i bijelih elemenata slike ostvaruje se periodom napona katodne cijevi i to u svakom periodu jedan crni i jedan bijeli element pa bi frekvencija ovog napona trebala biti duplo manja od broja elemenata slike u sekundi tj. 5 MHz na računajući frekvencijski pojas za prijenos tona.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ horizontalna frekvencija vertikalna frekvencija frekvencija slike frekvencija poluslike prored omjer stranica slike širina luminantnog signala 15625 Hz 50 Hz 25 Hz 50 Hz 2:1 4:3 5 MHz 15750 Hz 60 Hz 30 Hz 60 Hz 2:1 4:3 4. Maksimalna frekvencija se dobije kada se naizmjenično emitiraju crni i bijeli elementi u dimenzijama spota (kao šahovska ploča). TV slika sastavljena od 2 poluslike VIDEOSIGNAL Širina videosignala definirana je razlikom maksimalne i minimalne frekvencije. Glavni razlog je osiguranje kontinuiranog osvjetljenja odnosno izbjegavanje rasvjetom izazvanih problema treperenja u slici. 6. U PAL sustavu frekvencija je nešto manja. Širina ekrana TV prijamnika je 4/3 puta veća od njegove visine pa u jednoj liniji ima: 625 ∙ 4/3 = 833 kvadratičnih elemenata slike odnosno na čitavom ekranu: 625 ∙ 833 = 520625 elemenata slike.

a ne 6. Ovi impuls je crnji od crnog da ne bi ometao analiziranje ili reprodukciju slike. Zato širina frekvencijskog spektra videosignala iznosi 5 MHz. Vertikalni potisni impuls za vraćanje zrake na novu polusliku traje 20-tak linija tj. a svaka linija ne traje 64 μs već oko 12 μs kraće.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ U postupku analiziranja ili reprodukcije slike zraku je potrebno potisnuti tj. Broj linija slike nije 625 već 574. oko 100 puta je širi od horizontalnog potisnog impulsa i unutar njega se nalazi skupina vertikalnih sinkronizacijskih impulsa. Za vrijeme potisnog impulsa odašilje se sinkronizacijski impuls koji označava kraj jedne linije i daje nalog za prijelaz u drugu liniju (horizontalni sinkronizacijski impuls). gasiti pri svakom povratku u novu liniju ili novu polusliku. Vertikalni sinkronizacijski impuls (raster) Posljedica neaktivnosti elektronske zrake za vrijeme trajanja potisnih impulsa malo je manji format slike od formata ekrana (4:3). 53 . Vrijeme trajanja jedne linije od 64 μs dobiveno je kao recipročna vrijednosti horizontalne frekvencije od 15625 Hz. Unutar potisnog impulsa nema informacije slike (video signal je isprekidan).5 MHz. To se izvodi pomoću potisnih impulsa čija razina u luminantnom signalu (signalu svjetline) odgovara razini crnog („crno rame“).

a sve ostale boje dobivene su miješanjem tih boja. Signal tona u PAL i SECAM sustavu se frekvencijski modulira. bilo koja boja u krugu određena je polarnim koordinatama kao funkcija dvaju argumenata: kut određuje nijansu. 54 . Frekvencijski pojasi slike i tona su razdvojeni da se ne bi signali slike i tona međusobno ometali. a u NTSC sustavu amplitudno. Zasićenost boje raste idući iz središta prema rubu kruga. sjajnost. zelena i plava.nijansa (boja) . Dakle. sjaj) U krugu boja prikazane su tri osnovne boje: crvena. Da bi se omogućio bežični prijenos VPS signal amplitudno modulira VF signal kao prijenosni signal.osvijetljenost (svjetlina. a duljina vektora zasićenje boje. čovjekov doživljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psihološke veličine: . KROMINANTNI KOORDINATNI DIJAGRAM Da se podsjetimo. Za kromatsku televiziju naziva se BVPS (boja-video-potisni-sinkro) signal. Ovaj signal se naziva VPS (video-potisni-sinkro) signal. linije i linije (oštrina slike).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PRIJENOS TV SIGNALA Dobiveni TV signal može se prenijeti TK vodovima ili bežično.zasićenje . Rezolucija je razabiranje razlike u detalju između točke i točke. REZOLUCIJA Rezolucija je jedna od najbitnijih parametara za kvalitetu reproducirane slike. a podrazumijeva finoću strukture slike.

43 MHz. a drugo zrcalo propušta zelenu. Ti se signali dobivaju sustavom triju ili četiriju analizirajućih cijevi i optičkih filtera ili CCD senzorima u kamerama. a za luminantni signal koji nastaje u sklopu za kodiranje vrijedi: Eγ = 0. Dikroidna zrcala razlažu svjetlost i provode selektivnu refleksiju.59 EG + 0. Prvo zrcalo propušta plavu i zelenu.5V Ovim je dobiven matematički model za određivanje boje koji pomaže u shvaćanju principa kromatske televizije. PRETVARANJE BOJE U ELEKTRIČNI SIGNAL Kromatski videosignal osim luminantnog signala sadrži i tri signala boje (RGB). VF nosilac krominantnog signala iznosi 4. EG i EB. To znači da se radi o dvostrukoj amplitudnoj tzv. Na izlazu se dobivaju krominantni signali ER. a reflektira plavu svjetlost. luminantni signal.43 MHz i on je za toliko odmaknut od VF nosioca luminantnog signala. a reflektira crvenu.6 U + 0. VF nosilac slike je moduliran i luminantnim signalom i signalom od 4. 55 . PRIJENOS KROMATSKOG TV SIGNALA Kromatski TV signal se prenosi pomoću kvadraturne amplitudne modulacije u frekvencijskom pojasu slike od 5 MHz uz luminantni signal tako da jedan drugome ne smetaju.3 ER + 0.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dakle: boja = nijansa + zasićenje Primjer sa slike: ljubičasta boja = 0.11 EB Tako tri krominantna signala određuju četvrti. a ovaj zadnji je moduliran kromatskim sadržajem.

Akromatski i kromatski sustav prijenosa slike moraju biti kompatibilni. Za akromatski prijemnik je dovoljan samo luminentni signal jer on u stvari nosi sliku. Danas se razvijaju novi TV standardi koji teže što kvalitetnijoj slici kao što je HDTV (High Definition Television) – televizija visoke rezolucije koja teži kvaliteti slike 35mm filma. Podaci o boji i zasićenju boje nalaze se u frekvencijskom području koje registriraju obe vrste prijemnika. 56 . Kromatski televizor mora prikazivati i crno-bijelu sliku. Uz veće zgrade ili kompleks zgrada postoji zajednički antenski sustav. Ovaj signal za kromatsku televiziju daje podatak o zasićenju boje i služi za potpunu reprodukciju boje slike. Informacija o boji sadržana je u burstu (čit. berst). referentnom signalu nosioca boje.Eγ i EB – Eγ). Prijenos slike. a primarna distribucija je radiodifuzijski prijenos pomoću zemaljskih i satelitskih odašiljača (bežični prijenos) • Teletekst TV signalom se prenose digitalni podaci koji se na ekranima TV prijemnika reproduciraju kao alfanumerički i drugi grafički znakovi. umjesto triju kromatskih komponenti. a kabeli se razvode do pojedinih stanova. Korisnik može pomoću daljinskog upravljača birati određene stranice iz baze podataka zastupljenih TV postaja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kvadraturnoj modulaciji. prenosi se prijenosom luminentne komponente Eγ i dviju krominantnih komponenti razlike (ER . koji se nalazi u sastavu sinkronizacijskog impulsa u oba sustava prijenosa slike. Još neki pojmovi: • Kabelska televizija: To je prijenos TV i radio programa kabelskim distribucijskim sustavom (koaksijalni i optički kabeli). Kabelska mreža naziva se sekundarna distribucija. Kromatski prijemnik će ovaj signal registrirati dok akromatski neće.

a njime se može prenositi bilo koja vrsta informacije. Kako je frekvencijsko prijenosno područje prijenosnih medija daleko šire. FREKVENCIJSKI MULTIPLEKS Telefonski kanal (300-3400 Hz) se pomoću modulacije pomiče u više frekvencijsko područje. različiti kanali se istodobno prenose po istom vodu. 57 .multipleksni prijenos s vremenskom raspodjelom kanala ili vremenski multipleks Osim frekvencijskog i vremenskog multipleksa može se govoriti i o prostornom multipleksu.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3.multipleksni prijenos s frekvencijskom raspodjelom kanala ili frekvencijski multipleks 2. po jednoj telefonskoj parici) Telefonski razgovor se prenosi u niskofrekvencijskom području od 300 do 3400 Hz (telefonija na 3. a kriterij međusobnog razlikovanja je frekvencija. za prijenos po optičkim kabelima razvio se multipleksni prijenos s gustom raspodjelom valnih duljina (DWDM – Dense Wavelenght Division Multiplexing) gdje se svaka valna duljina svjetlosti prenosi brzinom od 10 Gbps (120 000 kanala). OBRADA SIGNALA 3. a ne samo govor.1. kao govorni kanal širine 3100 Hz. FDM (Frequency Division Multiplex). Osim ovih načina prijenosa. TDM (Time Division Multipleks). U multipleksnom prijenosu širina telefonskog kanala je 4 kHz. Vrsta prijenosnog medija simetrična parica (neekranizirana) koaksijalna parica optičko vlakno slobodan prostor (radiokomunikacije) Frekvencijski opseg 0-120 kHz 60 kHz-60 MHz 1012-1015 Hz 3 kHz-3000 GHz Multipleksni prijenos se može ostvariti pomoću dvije metode: 1. Dakle. nameće se potreba njihovog što boljeg iskorištavanja što upravo omogućava multipleksni prijenos.1 kHz) tj. ali to nije u pravom smislu multipleksni prijenos jer je za svaki telefonski kanal potreban posebni vod. PRINCIPI MULTIPLEKSNOG PRIJENOSA multipleksni prijenos (višestruki prijenos) – istodobni prijenos više informacijskih kanala po istom prijenosnom mediju (npr. Svaki telefonski kanal ima vlastiti frekvencijski pojas (interval) te se po istom vodu može slati više telefonskih kanala smještenih na frekvencijskoj skali jedan do drugoga.

ali kako je interval ponavljanja spajanja kratak i odvija se velikom brzinom dobiva se utisak stalnog spoja. To se može slikovito prikazati rotirajućim sklopkama na krajevima voda koje fizički spajaju odgovarajuće parove kanala predajnika i prijemnika u ritmu takt impulsa.2. Kanali predajnika i prijemnika nisu neprekidno fizički spojena za vrijeme veze. već samo u određenim vremenskim trenutcima. Ove sklopke se okreću sinkrono (istom brzinom) i istofazno (imaju isti početni položaj). 3.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ VREMENSKI MULTIPLEKS Informacijski kanali se prenose po istom vodu u određenim vremenskim intervalima umjesto u određenim frekvencijskim intervalima. MODULACIJSKE TEHNIKE 58 .

muzika. Na žalost demodulira se i signal smetnje. mikrofon pretvara zvuk u električni napon.) Pretvarač informacije: pretvara neelektričnu informaciju u električni signal (npr.) Pretvarač signala (prijemnik): Iz moduliranog signala izdvaja originalni signal koji je ušao u modulator. Pretvarač informacije (prijemnik): reproducira informaciju iz demoduliranog električnog signala. Pretvarač signala: modulira električni informacijski signal ako se ovaj ne može prenijeti u originalnom frekvencijskom pojasu. u telefoniji se zbog boljeg iskorištenja prijenosnog medija po njemu istodobno prenosi veći broj telefonskih kanala. ljudsko uho VRSTE MODULACIJE 59 . optička vlakna.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Modulacija je postupak u kojem se mijenja neki od parametara nosioca ili prijenosnog signala pod utjecajem modulacijskog signala koji predstavlja informaciju. Izvor informacije: daje bilo koju vrstu informacije koju želimo prenijeti (govor. zrak Izvor smetnji: različiti izvori smetnji koje narušavaju kvalitetu signala i koji mogu djelovati na bilo kojem dijelu prijenosnog puta (npr. mjerene veličine itd. inducirani naponi zbog EM polja električnih vodova. Modulacija je samo dio sustava za prijenos informacija. Informacijski signal se modulira zbog toga što obično nije moguć njegov prijenos u originalnom frekvencijskom pojasu ili zbog multipleksnog prijenosa po istom prijenosnom mediju. radio signal se može prenositi samo na visokim frekvencijama. šum elektrona u vodičima itd. Npr. slike. tekst. podaci. smetnje pri uključivanju i isključivanju električnih trošila. Odredište informacije: korisnik informacije npr. Prijenosni kanal ili vod: prijenosni medij kao bakreni vodiči.

fazna modulacija (PM) .impulsno širinska .delta modulacija (PDM) (DM) .impulsno pozicijska (PPM) .impulsno frekvencijska (PFM) sinusni DIGITALNE digitalni sinusni IMPULSNE analogni impulsni Iz gornje tablice je vidljivo da se pojedina modulacija zove ovisno o tipu informacijskog i prijenosnog signala i parametru prijenosnog signala koji se mijenja pod utjecajem modulacijskog signala i u čijim je promjenama i sadržan originalni informacijski signal.fazna binarna modulacija (PSK) modulacijski signal modulacijski signal nekodiran: kvantiziran i kodiran: . ANALOGNE I DIGITALNE MODULACIJE 60 .frekvencijska binarna modulacija (FSK) .frekvencijska modulacija (PM) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Signali u modulaciji Vrste modulacije Modulacijske tehnike ANALOGNE Informacijski signal (modulacijski signal) analogni Prijenosni signal Vrsta modulacije .impulsno kodna amplitudna (PAM) (PCM) .amplitudna binarna modulacija (ASK) .impulsno .amplitudna modulacija (AM) .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Legenda: AM (Amplitude Modulation) – amplitudna modulacija FM (Frequency Modulation) – frekvencijska modulacija PM (Phase Modulation) – fazna modulacija ASK (Amplitude Shift Keying) – amplitudna binarna modulacija FSK (Frequency Shift Keying) – frekvencijska binarna ili modulacija s pomakom frekvencije PSK (Phase Shift Keying) – fazna binarna ili modulacija s pomakom faze IMPULSNE MODULACIJE 61 .

3.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Legenda: PAM (Pulse Amplitude Modulation) – impulsno amplitudna modulacija PDM (Pulse Duration Modulation) – impulsno širinska modulacija PFM (Pulse Frequency Modulation) – impulsno frekvencijska modulacija PPM (Pulse Position Modulation) – impulsno pozicijska modulacija PCM (Pulse Code Modulation) – impulsno kodna modulacija DM (Delta Modulation) – delta modulacija 3. DIGITALNI PRIJENOS 62 .

Pritom. lakše ga je reproducirati bez utjecaja šuma i postiže veći domet od analognog signala. Teorem uzoraka kaže da je svaka funkcija koja ne sadrži frekvencije više od gornje granične frekvencije fg potpuno određena svojim diskretnim vrijednostima uzetim u vremenskim intervalima T0 = 1/2fg = Tg/2 Gdje je: fg = najviša frekvencija signala Tg = period najviše komponente signala. ali nikako u dužim. Transformacija analognog signala Impulsno kodnom modulacijom postiže se pretvorba analognog govornog signala (300-3400 Hz) u digitalni signal. Faze PCM modulacije: 63 . Dakle. IMPULSNO KODNA MODULACIJA PCM – Pulse Code Modulation Digitalni prijenos je kvalitetniji. uzorci se mogu uzimati u kraćim intervalima od T0. pri prijenosu analognog signala ne moramo prenositi sve vrijednosti signala kojih teoretski ima beskonačno mnogo.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Danas se sve više napušta analogni prijenos informacija i teži digitalizaciji svih dijelova jedne TK mreže. Digitalni signal. Osnova digitalnog prijenosa je teorem uzoraka. Osnova digitalnog prijenosa je vremenski multipleks i PCM modulacija. zbog samo 2 različite vrijednosti (1 i 0). ima manja izobličenja. f0 = 1/T0 ≥ 2fg. sigurniji i ekonomičniji od analognog prijenosa. Frekvencija uzimanja uzoraka mora biti jednaka ili veća od dvostruke maksimalne frekvencije analognog signala. već ograničen broj vrijednosti signala određen teoremom uzoraka.

Uzorkovanje je u biti impulsno-amplitudna modulacija (PAM). Kako je najviša frekvencija govornog signala 3400 Hz. Kvantizirane vrijednosti su cijeli brojevi od -127 do 127 ili od 0 do 256 ovisno o načinu modulacije. broj mogućih kodnih kombinacija je 28 = 256. U postupku kvantizacije svakom uzorku analognog signala se pridružuje jedna od 256 kvantiziranih vrijednosti. po teoremu uzoraka najmanja frekvencija uzorkovanja mora biti f0 = 2∙3400 = 6800 Hz. jer po vrijednostima malo različiti uzorci mogu imati istu kvantiziranu vrijednost. šum kvantizacije. odnosno 8000 uzoraka u sekundi. Time se unosi greška tzv. Uz ovu frekvenciju uzorkovanja. uzorci analognog signala moraju se uzimati svakih 125 μs (T0 = 1: 8000 = 125 μs). ali se uzima 8000 Hz. Uzorkovanje ili impulsno amplitudna modulacija (PAM): U ovoj fazi se iz analognog signala uzima 8000 uzoraka u sekundi (frekvencija uzorkovanja je 8000 Hz) odnosno iz analognog signala se svakih 125 μs uzima trenutna vrijednost signala.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Niskopropusno filtriranje: NF filtar reže sve frekvencije analognog signala iznad gornje granične frekvencije radi sprječavanja preklapanja originalnog signala s moduliranim signalom. 64 . Ove kodne kombinacije se zovu kvantizirane vrijednosti. Uzorkovanje Kvantizacija: Pošto se svaki uzorak analognog signala kodira s 8 bita.

a oni pozitivnih vrijednosti (naponi pozitivnog polariteta) 1.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Kodiranje: Kvantizirane vrijednosti uzoraka analognog signala se kodiraju s 8 bita tj. Brzina ovog signala iznosi 64 kbit/s (8000 uzoraka/s ∙ 8 bita = 64000 bita/s) i predstavlja osnovnu brzinu na kojoj se grade digitalni sustavi većih brzina. dakle od 0 do 256. bit bit najvećeg značaja ili vrijednosti (MSB – most significant bit). Ali opet će svi uzorci negativnih vrijednosti (naponi negativnog polariteta) imati 1. a ne određuje predznak kvantizirane vrijednosti. bit (MSB) kao najznačajniji bit ima vrijednost 27 = 128. bit 0. Tada je 1. ali tada 1. pretvaraju u niz od osam 1 i 0 odnosno u niz strujnih i bestrujnih impulsa prepoznatljivih kao digitalni signal. bit je bit najmanjeg značaja ili vrijednosti (LSB – least significant bit) 65 . a 8. kodiranje +112 = + (64 + 32 + 16) 1111000 (kodna riječ) 8-bitni binarni kod U PCM modulaciji kvantizirane vrijednosti mogu biti i samo cijeli brojevi. Primjer: Kvantizirana vrijednost amplitude PAM signala ili uzorka je +112.

a manja je što je više intervala kvantizacije tj. RC filtar) dobiva se analogni signal kao reprodukcija originalnog signala. Ova greška se naziva šum kvantizacije. Nakon propuštanja PAM signala kroz niskopropusni filtar (npr. PCM demodulacija Digitalni prijenos zvuka 66 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PCM DEMODULACIJA PCM demodulacijom se postiže pretvorba digitalnog u analogni signal. preko zvučnika u zvuk). Faze demodulacije: Dekodiranjem digitalnog signala dobivaju se kvantizirane vrijednosti amplituda PAM signala (uzoraka analognog signala). veći broj bita. Ovaj signal nije potpuno isti kao signal nakon uzorkovanja u modulaciji jer se u fazi kvantizacije svim uzorcima koji su upali u isti interval kvantizacije pridruživala ista kvantizirana vrijednost iako su oni po iznosu mogli biti malo različiti. Ovaj signal se pomoću izlaznog pretvarača reproducira u odaslanu informaciju (npr.

Europski standardni TDM sustav je PCM 30/32 sustav. 67 . Regeneratori se ugrađuju svakih 70 -130 km i više. Ponovna rekonstrukcija digitalnog signala se obavlja u regeneratorima. Za svaki digitalni prijenosni sustav definiran je BER (Bit Error Rate). Bilo koji sustav je neraspoloživ ako je BER lošiji od 10-3 (ako je na 1000 bita jedan bit pogrešan). nakon uzorkovanja se vrši vremensko multipleksiranje.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ REGENERACIJA DIGITALNOG SIGNALA Na svom putu kroz mrežu i digitalni signal se izobličuje. DIGITALNI SUSTAV PCM 30/32 Ukoliko želimo po istom prijenosnom mediju istodobno prenijeti veći broj kanala. koje možemo prikazati rotirajućom sklopkom kojom upravljaju takt impulsi. Za razliku od analognih pojačala oni u potpunosti uklanjaju šum iz digitalnog signala.

9 μs (125 μs /32 = 3.digitalni sustavi prijenosa pleziokrone hijerarhije Karakteristike PDH sustava: . Broj impulsa koji se prenese na liniju u 1 sekundi kod ovog sustava dobiva se množenjem triju faktora: broj kanala 32 broj uzoraka po kanalu 8000 s-1 broj bita po uzorku 8 što ukupno daje 2 048 000 bit/s = 2.zvjezdasta struktura 68 . osigurava da bitovi određenog govornog kanala s predajne strane dođu u odgovarajući govorni kanal na prijemnoj strani.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Budući da je vrijeme između dva uzastopna uzorka istog kanala 125 μs. U okviru postoje 32 slota. okruglo 2 Mbit/s.9 μs).krutost mreže . Umnažanjem pomoću multipleksera i to za faktor 4 dobivaju se sustavi još većih brzina i broja kanala. Unutar jednog slota šalje se kod odgovarajućeg kanala. Vrijeme od 125 μs zove se okvir (frame). Slijed od 16 okvira predstavlja multiokvir koji traje 2 ms. DIGITALNI SUSTAVI PRIJENOSA PDH (Plesichronous Digital Hierarchy) .048 Mbit/s tj. Slot T16 koristi se za signalizaciju. Ovo vrijeme se zove vremenski slot (trajanje uzetog uzorka + zaštitni razmak između uzoraka susjednih kanala). Slot T0 služi za sinkronizaciju tj. rotirajuća sklopka se na svakom kanalu zadrži 3. a preostalih 30 slotova predstavlja govorne kanale. Slotovi su označeni oznakama T0 – T31.

Za prijenos signala najvećim brzinama koriste se jednomodna vlakna čiji je promjer jezgre reda veličine valne dužine svjetlosti pa se može širiti samo jedan mod tj.64 Brzina 52 Mbps 155520 kbps (155 Mbps) 4 x 155520 kbps (622 Mbps) 16 x 155520 kbps (2. Promjer jezgre jednomodnog vlakna iznosi 10 μm.europska verzija sinkronih optičkih brzina Karakteristike SDH sustava: .4. svjetlosna zraka se kroz jezgru može širiti samo jednim putem.prstenasta struktura mreže (veze između centrala idu najkraćim putem. Valne dužine infracrvene svjetlosti za koje staklena jezgra pruža najmanja prigušenja zovu se prozori.uređaji: Add/drop multiplekseri koji služe za vađenje i umetanje 2 Mbit-nih skupina.1 STM . a ako to nije moguće idu po prstenu) . DWDM TEHNOLOGIJA PRIJENOSA PO OPTIČKIM KABELIMA DWDM – Dense Wavelenght division Multiplexsing (umnožavanje gustom raspodjelom valnih duljina) Svjetlovodno vlakno se u principu sastoji od staklene jezgre cilindričnog oblika oko koje je stakleni omotač (odrazni plašt) manjeg indeksa loma od jezgre. Odrazni plašt ima zadatak da pomoću totalne refleksije zadrži svjetlosnu zraku u jezgri vlakna. Prigušenje svjetlosnog signala između ostalog ovisi i o valnoj dužini svjetlosti.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Razina signala E0 E1 E2 E3 E4 E5 Brzina 64 kbps 2048 kbps (2 Mbps) 8448 kbps (8 Mbps) 34368 kbps (34 Mbps) 139264 kbps (140 Mbps) 565 Mbps Broj kanala 1 30 120 480 1920 7680 Napomena ekvivalentno s kanalom 300-3400 Hz europska primarna hijerarhijska brzina SDH (Sychronous Digatal Hierarchy) .fleksibilnost .sinkrona digitalna hijerarhija . Za staklo postoje 3 ovakva prozora: I prozor II prozor III prozor 69 850 nm (najveće prigušenje) 1300 nm 1550 nm (najmanje prigušenje) .0 STM .4 STM .16 STM . prosljeđuju promet lijevo-desno po prstenu Razina signala STM .5 Gbps) 64 x 155520 kbps (10 Gbps) Broj kanala 630 (21x E1) 1890 (63 x E1) 7560 (252 x E1) 30240 (1008 x E1) 120960 (4032 x E1) STM – sinkroni transportni način (europsko ime za različite brzine i električne specifikacije) 3.

široki spektar usluga na istoj pristupnoj točki .4-1 dB/km) i III prozor (prigušenje 0. druga nit za drugi smjer prijenosa) mogu doseći ogromne vrijednosti.videotelefonija i videokonferencija.bolja kvaliteta govora i brže uspostavljanje veze . ISDN MREŽA ISDN (Integrated Services Digital Network) – digitalna mreža s integriranim uslugama ISDN je digitalni svjetski standard za slanje glasa. videa i podataka preko javne komutirane telefonske mreže. lasera.. BRA pristup (Basic Rate Access) ili osnovni pristup i 2.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Jednomodnim vlaknima se uglavnom prenosi II prozor (prigušenje 0. Kako se svaka valna duljina može prenositi brzinom od 10 Gbps.5 dB/km). optičkih pojačala i prijemnika.25-0. DWDM tehnologija je omogućila razvoj optičkih filtera. Postoje 2 pristupa ISDN mreži: 1. DWDM omogućava prijenos više kanala po jednom paru optičkih niti tako da ulaznim optičkim signalima (s različitih optičkih niti) pridružuje određene malo različite valne duljine iz područja oko 1500 nm te ih multipleksira za zajednički prijenos po istom vlaknu. a prvu demonstraciju javnog poziva preko ISDN-a ostvario je Nortel 1987.pristup do svih raspoloživih mreža . Prednosti ISDN tehnologije u odnosu na ranije tehnologije: . Princip DWDM-a 3.digitalna komunikacija brzine od 64 kbit/s do 2 Mbit/s .5. brzine prijenosa po paru niti (jedna nit za jedan smjer prijenosa.god. 70 . god. Standard je definiran još 1984. PRA pristup (Primary Rate Access) ili primarni pristup.

videotelefon.4 mm i 8 km za vodiče promjera 0.24 sučelje za priključak osobnog računala bez ISDN kartice Na digitalno sučelje mogu se priključiti samo digitalni terminali: računalo sa ISDN karticom.NT1 + 2a/b + V. 71 .NT1 sa digitalnim sučeljem S0 . ISDN telefon.24 koji osim digitalnog i analognog sučelja ima i V.NT1 + 2a/b sa digitalnim sučeljem S0 i analognim sučeljem a/b . Ovi kanali se mogu međusobno kombinirati za postizanje veće brzine. Vod između LT i NT je 2-žični (1 parica). sinkronizaciju i upravljanje brzine 16 kbit/s (nije posebno istaknut u strukturi kanala) Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 2∙64 + 16 + 16 = 160 kbit/s Osnovni pristup na ISDN mrežu Korisnička sabirnica je 4-žična jer ima odvojene smjerove prijenosa za predaju i prijem. telefaks grupe 4. inače se mora umetati regenerator. Terminali se priključuju na sabirnicu preko 8 – pinskih ISO konektora.6 mm.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ OSNOVNI PRISTUP (BRA) Struktura kanala: 2B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 16 kbit/s (zajednička signalizacija za oba B kanala) I2 = kanal za nadzor. Postoje 3 verzije mrežnog završnog uređaja: . osnovni ISDN pristup prvi put pruža mogućnost korisniku istodobnog surfanja Internetom i telefoniranja ili slanja faksa. Na jedan NT može se spojiti preko sabirnice 8 terminala. jer ima dva nezavisna informacijska kanala. Udaljenost između centrale (LT) i korisnika (NT) je maksimalno 4. Za razliku od ranijih modema.2 km za vodiče promjera 0.

od 2 Mbit/ s do 10 Gbit/s. Na taj način kanali ne moraju biti unaprijed određeni za video ili podatke. kanali ne ostaju neiskorišteni već su na raspolaganju za slanje govora. Spojna ISDN mreža 72 . telefaks grupe 2 i 3.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Na analogno sučelje mogu se priključiti samo analogni terminali: analogni telefon. SPOJNA ISDN MREŽA Između ISDN centrala rade prijenosni sustavi većeg kapaciteta: n∙64 kbit/s brzinama tj. Signali za uspostavu veze prenose se signalizacijskim kanalom i obaviještavaju javnu centralu da li će poziv prenositi podatkovnom ili glasovnom mrežom. modem. videa i podataka. sinkronizaciju i upravljanje brzine 64 kbit/s Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 30∙64 + 64 + 64 = 2048 kbit/s = 2.048 Mbit/s ≈ 2 Mbit/s Primarni pristup na ISDN mrežu Korištenjem PRA usluge. svi kanali stoje na raspolaganje za slanje glasa. PRIMARNI PRISTUP (PRA) Struktura kanala: 30 B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 64 kbit/s (zajednička signalizacija za 30 B kanala) I = kanal za nadzor. te kada nema videa ili podataka za slanje.

Usporedba vremena učitavanja 10 MB datoteke Brzina/vrsta usluge 14.4 kbps modem 28. Povezivanje na javnu ISDN mrežu 73 . Zato se razvijaju nove komercijalne tehnologije kakve su xDSL tehnologije. tj. ali i ukazuju na potrebu razvijanja novih tehnologija koje će omogućiti još veće brzine skidanja sadržaja sa Interneta i gotovo trenutno učitavati i najzahtjevnije sadržaje. da bi se uspostavila veza.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ ISDN je dial-up (pozivajuća) usluga. ISDN korisnik bira telefonski broj. Isto tako naplaćuje se usluga korištenja za podatkovne veze (Internet) i to po minuti ili kombinacija pretplate i troškova za određeni broj sati korištenja mjesečno.8 kbps modem 1 ISDN kanal (64 kbps) 2 ISDN kanala (128 kbps) Vrijeme učitavanja datoteka 93 min 46 min 21 min 10 min Navedeni podaci jasno pokazuju prednost ISDN-a prema starim sporim modemima.

6. TEHNOLOGIJA DIGITALNE PRETPLATNIČKE LINIJE 74 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3.

HDSL treba 2 parice (4 žice). zahtijevaju 1 bakrenu paricu (2 žice). zahtijevaju različitu opremu na strani korisnika i centrale te su i namijenjene različitim vrstama korisnika.lite – lagani ili univerzalni ADSL Sve DSL usluge. Vremenski slijed razvoja DSL tehnologija Vrste i usporedba DSL tehnologija ISDN – digitalna mreža sa integriranim uslugama IDSL – ISDN preko DSL-a HDSL – High bit rate DSL – brzi DSL SDSL – Symmetric DSL – simetrični DSL VDSL – Very high bit rate DSL – vrlo brzi DSL ADSL – Asymmetric DSL – asimetrični DSL G. Usluge koje imaju istu dolaznu brzinu (brzina do korisnika) i odlaznu brzinu (brzina od korisnika) 75 . različitog su dometa. osim HDSL-a. Različite DSL usluge imaju različite brzine. ona se naziva i xDSL tehnologije.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DSL – Digital Subscriber Line – digitalna pretplatnička (korisnička) linija Budući da postoje različite varijante DSL tehnologije.

oni se u lokalnoj centrali frekvencijski razdvajaju pomoću višestrukog POTS-razdjelnika PSC u kojem se POTS-promet odvaja prema PSTN-u (javnoj komutiranoj telefonskoj mreži).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ spadaju u simetrične usluge. a one kod kojih su dolazne i odlazne brzine različite su asimetrične usluge. Osnovna konfiguracija DSL-a s podrškom za POTS DSL modem ima dvije verzije: . a podatkovni promet prema modemskim DSL karticama u DSLAM-u. Umjesto POTS-razdjelnika mogu se koristiti mikrofilteri koje korisnik može sam instalirati. Na drugom kraju upredena bakrena parica priključena je na glavni razdjelnik MDF u lokalnoj centrali koji povezuje krajnje DSL korisnike s pristupnim DSL multiplekserom DSLAM-om (Digital Subscriber Line Access) u koji su ugrađene modemske DSL-kartice (ATU-C ili STU-C). ATU-R je s paricom povezan preko POTS-razdjelnika (splitter). U ovom slučaju pravilno ožičenje na strani korisnika obavlja tehničar. ADSL TEHNOLOGIJA ADSL – asimetrična digitalna pretplatnička linija 76 . Kada se POTS-promet prenosi skupa sa DSL-prometom istim lokalnim paricama. koji u dolaznom smjeru razdvaja POTS-promet od DSL-prometa. Ove kartice imaju varijabilni broj priključaka. PSC je pasivni uređaj što znači da u slučaju nestanka napajanja DSLAM-a električnom energijom ili nekog drugog kvara POTS promet ostaje sačuvan.ATU-R: asimetrična primopredajna jedinica (Asymmetric Transceiver Unit – Remote) . UAC odabire pružatelja mrežne usluge NSP kojemu je potrebno proslijediti podatke krajnjih korisnika. DSLAM multipleksira DSL-promet koji potječe od mnogobrojnih krajnjih DSL korisnika na brzu temeljnu ATM mrežu (ATM-Asynchronous Transfer Mode: asinkroni način prijenosa) posredstvom univerzalnog pristupnog koncentratora UAC u lokalnoj centrali.STU-R : simetrična primopredajna jedinica POTS – Plain Old Telephone Service: obična stara telefonska usluga Ako se bakrenom paricom istodobno prenose DSL-podaci i POTS-promet. zatim usmjerava podatke prema brzoj glavnoj poveznici prema odabranom NSP-u.

ADSL je najraširenija širokopojasna usluga u svijetu. podaci se šalju preko 256 diskretnih frekvencija istodobno.024 Mbps).korisnik je neprekidno ON LINE .brzine primanja i slanja podataka nisu iste . Svaki znak se kodira sa do 8 bita (maksimalna brzina kanala 32 kbps). zahtjevne igre itd. ADSL Lite ili G.daleko veće brzine prijenosa podataka . a odlazne na 864 kbps. Ovaj ADSL nije kompatibilan sa ISDN-om. DMT. ADSL se može koristiti preko javne telefonske mreže PSTN i preko ISDN mreže (ISDN BRA pristup). Kanali su međusobno nezavisni i linijska brzina svakog kanala je konstantna i iznosi 4000 QAM (kvadraturna amplitudna modulacija) znakova u sekundi. Govor se prenosi na frekvencijama do 4 kHz. potkanal tako da su dolazne brzine ograničene na 8 Mbps. Realno ADSL ne koristi prvih 5 potkanala radi sprječavanja interferencije (preklapanja) s POTSom i ne koristi 256.brzina prijenosa je vrlo osjetljiva na udaljenost od centrale i na kvalitetu bakrene parice . dok se više frekvencije koriste za prijenos podataka. Od opreme je potrebna samo modemska kartica te su troškovi uvođenja daleko manji. Određeni broj kanala se koristi za dolazni. a neki za odlazni promet. ATU-C može slati 256 kanala u dolaznom smjeru (dolazna brzina 8. 77 .i dalje se koristi postojeća telefonska linija bez ikakvih preinaka .3125 kHz i vlastite prijenosne frekvencije.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Ova tehnologija. dok ATU-R može slati 32 potkanala u odlaznom smjeru (odlazna brzina 1.klasična telefonska usluga se ne prekida u slučaju prekida prijenosa DSL-podataka Nedostaci ADSL-a: . naime dijeli frekvencijsko područje do 1 104 kHz na 256 potkanala svaki širine 4.lite je lagana verzija ADSL-a poznat pod imenom DSL bez razdjelnika. kao i ostale DSL tehnologije. Prednosti ADSL-a u odnosu na ISDN: . video na zahtijev. teleučilište. Teoretski. za prijenos podataka koriste neiskorišteno frekvencijsko područje dostupno u standardnoj telefonskoj žici.192 Mbps).usluga nije uvijek dostupna DSL modemi koriste diskretnu višetonsku modulaciju DMT pomoću koje se podatkovni signal kodira i komprimira u 256 potkanala u koracima od 32 kbps tj. a neki primjeri te usluge su brzi Internet.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 78 .

5 km 3 km centrale dolazna brzina 8 Mbps 6 Mbps odlazna brzina 800 kbps 640 kbps 4 km 4 Mbps 384 kbps 5 km 2 Mbps 192 kbps 4. PCM-4.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Svakih 17 ms ADSL modem šalje jedan superokvir koji se sastoji od 68 okvira. TK VODOVI 79 . Ostatak indikatorskih bitova prenose okviri 34 i 35. RSM. Ostali okviri prenose informacije.kapaciteti uređaja nisu popunjeni Brzine prijenosa ovise o udaljenosti korisnika od centrale: udaljenost od 2.na pripadajućoj centrali ili udaljenom pretplatničkom stupnju mora biti instaliran DSLAM . FMUX .korisnik na liniji ne smije imati sekundarne TK uređaje: dvojni priključak. Uvjeti za uvođenje ADSL-a: . Okviri 0 i 1 prenose informacije namijenjene otkrivanju i ispravljanju pogrešaka te indikatorske bitove namijenjene upravljanju poveznicom. Modem šalje po jedan okvir svakih 250 μs. 1+1FM.

zaštitni sloj ili vanjski omotač Žila simetričnog kabela Žile simetričnog kabela se upredaju u elemente upredanja i to: a) parica (dvije međusobno upredene žile) b) zvijezda četvorka (četiri međusobno upredene žile) c) DM četvorka (Dieselhorst-Martinova četvorka – dvije međusobno upredene parice) 80 . Konstrukcijski elementi simetričnog kabela: .armatura .omotač ili plašt .jezgra kabela . Zovu se simetrični jer se upredanjem vodiča međusobno i upredanjem čitave kabelske jezgre nastoji postići da su vodiči pojedinog elementa upredanja međusobno jednako udaljeni i jednako udaljeni od omotača kabela odnosno mase (simetrija vodiča prema zemlji).žila (izolirani vodič) .elementi upredanja .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 4. SIMETRIČNI KABELI Simetrični TK vodovi su bakreni izolirani vodovi koji služe za prijenos signala pomoću električne struje.1.

induktivitet L. Slojeviti omotač je kombinacija aluminijskog i polietielenskog omotača: vodonepropustan je. Ovi parametri ovise o konstrukciji (geometriji i materijalima) voda i frekvenciji prenesenog signala. male težine. Simetrični parica ima veliki otpor uglavnom zbog malog promjera vodiča i veliki kapacitet uglavnom zbog malog razmaka između vodiča i velike dielektričnosti izolacije između vodiča. on slabi iz još dva razloga: preslušavanja i refleksije signala. PVC…). Omotač kabela služi za zaštitu vodiča od prodora vlage. kapacitet C i vodljivost izolacije G. Zaštitni sloj ili vanjski omotač služi za zaštitu armature ili metalnog omotača od vlage odnosno korozije. Osim što signal putujući duž simetrične parice slabi zbog primarnih parametara prijenosa voda. veća je i konstanta prigušenja koja s porastom frekvencije signala značajno raste i koja ograničava domet signala. Nekad su se koristili pretežno metalni omotači (olovo. Primarni parametri prijenosa su otpor R. Armirani kabeli mogu se polagati direktno u zemlju i u vodu. Danas se uglavnom izrađuje od PE i PVC. Dakle ovi elementi mogu biti oklopljeni (ekranizirani) ili neoklopljeni. Proizvođači TK kabela koriste slovne i brojčane oznake prilikom označavanja kabela iz kojih se može lako pročitati namjena kabela i njegove osnovne konstrukcijske značajke. 81 . dobre mehaničke čvrstoće i neosjetlji je na vibracije. Sekundarni parametri prijenosa su karakteristična impedancija ili valni otpor voda Z. valoviti aluminij. konstanta prigušenja α (konstanta slabljenja dB/km). Oko omotača se omataju čelične trake ili žice (okrugle ili plosnate). aluminij. U uvjetima jakih elektromagnetskih polja armatura može biti od aluminijskih i bakrenih traka. ali proporcionalno frekvenciji raste kapacitivna vodljivost. a daju se po kilometru voda. žile se međusobno razlikuju po boji izolacije što je jako bitno pri nastavljanju i završavanju ovih kabela. Za prijenos različitih informacija po simetričnim kabelima bitni su parametri prijenosa koji se dijele na primarne i sekundarne parametre prijenosa simetričnog voda. a služi za zaštitu vodiča od vanjskih elektromagnetskih polja koja bi mogla inducirati u njima napone smetnje i time narušiti kvalitetu signala.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Elementi upredanja mogu biti oklopljeni metalnim ekranom koji se uzemljuje. dok se danas izrađuju uglavnom od plastičnih masa (PE. Armatura štiti omotač kabela od mehaničkih oštećenja. Unutar nekog elementa upredanja. ali i za njihovu mehaničku zaštitu. bakar i čelik). konstanta promjene faze signala β i brzina prijenosa signala v. Kapacitet ne ovisi o frekvenciji signala. S porastom frekvencije signala raste otpor zbog skin efekta. Što su ova dva primarna parametra veća.

Za smanjenje utjecaja stranih EM polja koristi se oklapanje metalnim zaslonima pojedinih vodova ili čitave jezgre kabela. Konstrukcijski elementi koaksijalnog kabela: . To znači da zbog refleksije dolazi do slabljenja ili potpunog gubitka signala.zaštitni sloj. to polje može u prvoj parici inducirati napon smetnje koji može značajno degradirati signal koji se prenosi po prvoj parici. Simetrična parica ima svoju impedanciju.jezgra kabela (sastoji se od jedne nesimetrične parice ili su nesimetrične parice u kombinaciji sa simetričnim vodovima) . a koaksijalna zato što unutrašnji i vanjski vodič imaju zajedničku uzdužnu (aksijalnu) os tj. Ova parica se naziva nesimetričnom jer unutrašnji i vanjski vodič nisu jednako udaljeni od omotača kabela. Koaksijalna parica se sastoji od dva bakrena vodiča i to unutrašnjeg u obliku žice i vanjskog u obliku cijevi. Blizak je primjer iz telefonije: ako na svojoj parici čujete razgovor koji se odvija po nekoj drugoj parici došlo je do preslušavanja. kolutići ili balonska.armatura . nesimetrija vodova. ako se jedna parica nađe u elektromagnetskom polju druge parice. prigušenje preslušavanja bi bilo beskonačno veliko. Kao mjerljivi parametar međusobnog utjecaja uzima se prigušenje preslušavanja. 82 . NESIMETRIČNI ILI KOAKSIJALNI KABELI Koaksijalni kabeli spadaju u širokopojasne vodove.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Preslušavanje je posljedica međusobnog utjecaja vodova unutar istog kabela. oslabljen izolacijski otpor između vodiča susjednih parica. Unutrašnji i vanjski vodič su međusobno izolirani izolacijom od PE koja može biti puna. dozemni spoj i prekid vodiča predstavljaju mjesta nagle promjene impedancije (postoji metoda određivanja vrste i mjesta kvara pomoću refleksije impulsa).koaksijalna parica (nesimetrična parica ili tuba) . Zato se već u toku proizvodnje posebna pažnja posvećuje upredanju parica i četvorki i postizanju što veće simetrije vodiča međusobno i prema omotaču. Kada preslušavanja ne bi uopće bilo. Postoje različite metode prilagođenja impedancija kako bi se refleksija signala smanjila. U području prijenosa govornog signala ona iznosi oko 600 Ω.2. Mjesta kvara kao što su kratki spoj. Uzrok preslušavanja mogu biti slabo upredene parice. na mjestu priključka dolazi do refleksije signala. unutrašnji vodič leži točno u sredini vanjskog vodiča. Ako signal pri prijenosu duž parice naiđe na mjesto promjene impedancije on se djelomično ili potpuno reflektira unazad. 4. Međutim ako na vod priključimo uređaj različite impedancije od impedancije voda(ili spojimo dva voda različite impedancije).omotač . spiralna. Naime.

male dimenzije i težina kabela . Zato se u mrežama obično koriste simetrični ili optički kabeli ili njihova kombinacija.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prednosti koaksijalnog kabela u odnosu na simetrični su manje prigušenje signala.optička nit (vlakno) ili svjetlovod .sigurnost (otporan je na prisluškivanje i ne emitira EM signale) . OPTIČKI KABELI Za razliku od simetričnih i nesimetričnih vodova optičkim nitima ili svjetlovodima signali se prenose u obliku off i on svjetlosnih umjesto električnih signala.manje prigušenje signala .jezgra kabela .nema opasnosti od iskrenja u zapaljivim okruženjima Konstrukcijski elementi optičkog kabela: .zaštitni sloj Optičko vlakno se sastoji od: • jezgre koja prenosi svjetlosni signal (infracrvena svjetlost) • odraznog plašta ili ovojnice čiji je zadatak da uz pomoć totalne refleksije zadrži svjetlost u jezgri • primarne zaštite koja služi kao mehanička zaštita jezgre i odraznog plašta.3.neosjetljivost na elektromagnetske smetnje .omotač . manji utjecaj stranih EM polja tj. a može biti tijesna i cjevasta punjenja ili nepunjena 83 . Prednosti svjetlovoda: . mrežni kabeli su krući itd. pri polaganju treba uzimati veće polumjere savijanja. 4.optički modul . veća otpornost na smetnje i nepostojanje međusobnog utjecaja nesimetričnih parica jedne na drugu jer su njihova EM polja sabijena u izolacijskom prostoru između unutarnjeg i vanjskog vodiča. Međutim. a izrađuje se od tankog sloja plastične mase • sekundarne zaštite koja služi kao dodatna mehanička zaštita i zaštita od vlage. ove je kabele teže nastavljati i završavati.armatura .veliki pojas propuštanja . Izrađuje se od debljeg sloja plastične mase.

Plastic Clad Silica) • oboje od plastičnih masa Bez obzira na materijal jezgra je uvijek optički gušće sredstvo tj. ima veći indeks loma od odraznog plašta. a odrazni plašt od plastične mase (PCS valakna.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ vodootpornom masom. Unutar jedne cjevčice može biti 2-12 niti. 84 . Jezgra i odrazni plašt mogu biti izrađeni: • oboje od stakla • jezgra od kvarcnog stakla.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prijenos svjetlosti kroz svjetlovod Vrste svjetlovoda s obzirom na način širenja svjetlosti unutar jezgre vlakna: v jednomodno (monomodno)vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma mod – način ili put širenja svjetlosne zrake kroz vlakno v višemodno (multimodno) vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma 86 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 86 .

a posljedica je: . a skokovito višemodno najveće gušenje) . zbog nepravilnosti u geometriji.apsorpcije svjetlosti zbog nečistoća .raspršenja svjetlosti na nehomogenostima i nečistoćama u materijalu.vrsti materijala od kojeg je izrađena jezgra vlakna (kvarcno staklo ima najmanje.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ v višemodno (multimodno) vlakno sa gradijentnom promjenom indeksa loma Osnovne značajke optičke niti: • Numerički otvor ili numerička apertura kao mjera sposobnosti skupljanja svjetlosti iz izvora svjetlosti za optičko vlakno (ovisi o vrsti vlakna i vrsti izvora svjetlosti) • Gušenje predstavlja gubitak ili smanjenje snage svjetlosnog signala koji se prenosi. na zakrivljenima i na spojevima pri nastavljanju vlakana Prigušenje svjetlosnog signala ovisi o: .valnoj duljini svjetlosti 88 . a plastične mase najveće gušenje) .vrsti vlakna (jednomodno vlakno ima najmanje.

odnosno smanjenju razine električnog signala na izlazu iz detektora za 6 dB. vrsti i simetričnosti vlakna. To je područje frekvencija u kojem se amplituda impulsa ne smanji više od polovine što odgovara sniženju razine optičke snage signala za 3 dB. sporije što bi za posljedicu imalo smanjivanje brzine prijenosa. Disperzija je proširenje svjetlosnog impulsa.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Disperzija Pri prijenosu svjetlosnog impulsa kroz vlakno mijenjaju mu se amplituda (zbog prigušenja) i oblik (zbog disperzije). Disperzija ovisi o valnoj duljini svjetlosti. valnoj duljini svjetlosti (pada) i o numeričkom otvoru (raste) • Širina frekvencijskog prijenosnog opsega Ograničena je frekvencijom fB zbog disperzije. Disperzija utječe na brzinu prijenosa signala jer prošireni impulsi se na izlazu iz vlakna mogu stopiti što onemogućava njihovo raspoznavanje. Najmanja je u jednomodnim vlaknima (najveće brzine prijenosa: 10 Gbps). Zbog toga bi se impulsi morali slati jedan za drugim u dužim vremenskim razmacima tj. a najveća u višemodnim skokovitim vlaknima (najmanje brzine prijenosa: ( Mbps). • Broj modova ovisi o promjeru jezgre vlakna (raste). 88 .

Jednomodna nit ima najveću širinu prijenosnog opsega (100 000 MHzkm) dok skokovito višemodno vlakno ima najmanju (100 MHzkm).2 km vlakna 100 MHz kroz 1 km vlakna 10 MHz kroz 10 km vlakna. Izvori svjetlosti: . daje široki snop svjetlosti (slabiji unos svjetlosti u vlakno) • Optoelektrični pretvarač (optički prijemnik) sa što osjetljivijim detektorom svjetlosti. Određuje maksimalni iznos informacija koji može biti prenesen u jednoj sekundi. PRINCIP PRIJENOSA SIGNALA POMOĆU SVJETLOSTI Za prijenos signala pomoću svjetlosti potrebna su tri osnovna elementa: • Elektrooptički pretvarač (optički predajnik) sa što jačim izvorom svjetlosti koja se može modulirati u ritmu promjena električnog signala. U 90 . Npr.LED (Light Emiting Diode) – izvor kromatske svjetlosti slabije snage. daje uski fokusirani snop svjetlosti (efikasniji unos svjetlosti u vlakno) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Širina prijenosnog opsega definira dužinu kvalitetnog prijenosa po vlaknu. može se slati: 500 MHz kroz 0. sa vlaknom širine prijenosnog opsega 100 MHzkm. Kao izvor svjetlosti laseri su najbolji jer zrače gotovo monokromatsku svjetlost (svjetlost jedne valne duljine).LD (Laser Diode) – izvor monokromatske svjetlosti veće snage.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ njemu se pretvara svjetlosni signal u električni.PIN fotodioda – ima uži propusni opseg . Detektori svjetlosti: .APD ili lavinska fotodioda – ima širi propusni opseg 90 .

telefonija.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Optičko vlakno – vodi svjetlosni signal Danas se zbog ogromnog rasta TK usluga (Internet. radiare .korisnici se mogu slobodno kretati Nedostaci: . To je područje znanosti i komunikacijska tehnika koja se bavi odašiljanjem. Karakteristike kabela značajne za prijenos signala su prigušenje.sustave sa usmjerenim zračenjem (koristi se u radiorelejnim sustavima kada se povezuju samo dva prostorno udaljena fiksna mjesta na Zemljinoj površini) .brzo uspostavljanje veza jer se EM valovi kroz zrak šire brzinom svjetlosti . tipove i karakteristike kabela i konektora.izloženost različitim smetnjama . preslušavanje i gubici uslijed refleksije. prijenosom i prijemom informacija EM valovima uz upotrebu elektroničkih elemenata i sklopova potrebnih za taj proces. strukturnom kabliranju čiji je standard u Europi ISO/IEC 11801. bežično. kabelska televizija…) posebno posvećuje pažnja izradi TK mreža u poslovnim i stambenim zgradama tzv. Standard definira topologiju mreže.sustave s radijalnim zračenjem (ostvaruju radiovezu jedne ili nekoliko stalnih stanica s nekoliko prostorno raspoređenih 92 .zračiti Prednosti: . lat. RADIOKOMUNIKACIJE Radiokomunikacije su komunikacije ostvarene elektromagnetskim valovima tj.mogućnost prisluškivanja Radiokomunikacijski sustavi dijele se s obzirom na: • usmjeravanje EM valova: . 5.

Koristi se u radiodifuziji i za pokretne radioveze. mobilnih stanica.) 92 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ stanica ili jednom ili više stanica promjenljivog položaja tj.

policija. kontrola leta. Prostiranje valova Valovi dugi (100 km – 1 km) srednji (1000 m – 100 m) 93 Način prostiranja pretežno površinski površinski i prostorno . radioamateri… Radiokomunikacije obuhvaćaju frekvencijski pojas od 3 kHz do 3000 GHz podijeljeno u 9 frekvencijskih područja. televizija .jednosmjerne ili difuzne: radio.dvosmjerne: vojska. pomorstvo. telekomunikacijski operateri.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • smjer prijenosa: .

To su dugi radiovalovi niskih frekvencija. Prostorni val se širi prema gornjim slojevima atmosfere. Ovi valovi su izloženi apsorpciji površine preko koje se šire i prigušenje uslijed apsorpcije je veće što je viša frekvencija radiovala. Osnovne karakteristike prijemnika: . Ultrakratki valovi postižu domete i do 250 km (2-4 puta više od optičke vidljivosti). Radiopredajnik (odašiljač) pretvara električnu energiju izvora napajanja u električnu energiju signala radiofrekvencije . VF radiofrekvencijski signal iz oscilatora se modulira signalom informacije npr. Domet ovog vala ovisi o visini antene pa se antene postavljaju na uzvišena mjesta (zgrade. pojačava signal i postupkom demodulacije izdvaja signal koji je više ili manje vjerna kopija originalnog informacijskog signala. Predajna antena modulirani signal zrači u prostor u obliku EM valova. mm. dok se decimetarski valovi (valovi mobilnih mreža) prostiru samo u granicama optičke vidljivosti (oko 50 km). Površinski val se prostire uz površinu zemlje te slijedi njenu zakrivljenost.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kratki (100 m – 10 m) ultrakratki (10 m – 1 m) dm.osjetljivost: definirana je kao najmanji ulazni napon u μV na umjetnoj anteni koji na izlazu 94 . govornim signalom. tornjeve).površinski .prostorni . planine. Prijemnik pomoću antene prima dio izračenih EM valova. Direktni val se širi pravolinijski (usmjereno) poput zrake svjetlosti. brda. cm. Nailaskom na prepreku val se prigušuje i reflektira te radioveza nije moguća. Nailaskom na ionizirane slojeve atmosfere (ionosferu) reflektira se i ponovo vraća na Zemlju. μm prostorno (refleksija od ionosfere) usmjereno ( uz određeno savijanje oko Zemljine površine) usmjereno (optička vidljivost) Tipovi radiovalova prema načinu prostiranja: .direktni.

Modulacijom se postiže da se promjenom nekog ili više parametara ovog signala pod utjecajem informacijskog signala prenese informacija. Sustavi s višestrukim pristupom: • FDMA: višestruki pristup s podjelom po frekvenciji Kanal je definiran određenom radijskom frekvencijom (jedna veza je uspostavljena na kanalu frekvencije 411.selektivnost: svojstvo izdvajanja signala određene stanice iz mnoštva signala ostalih stanica . a druga na kanalu od 411. 95 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ prijemnika daje signal određene snage .) • TDMA: višestruki pristup s podjelom u vremenu kanal je definiran vremenskim intervalom u kojem zrači predajnik.vjernost reprodukcije: ovisi o tome da li se jednako prenose sve frekvencije koje sadrži signal Analiza blok sheme RK sustava: RADIOPREDAJNIK: MIKROFON: izvor informacijskog signala kao modulirajućeg signala OSCILATOR: daje stabilnu visoku frekvenciju koja određuje kanal na kojem predajnik radi U sustavu mobilnih radijskih veza više radiotelefona istodobno zahtijeva pristup kanalu pa mobilne mreže spadaju u sustave s višestrukim pristupom. • CDMA: višestruki pristup s podjelom u kodovima Kanal je definiran kodom kojim se stvara spektar frekvencija.675 MHz.700 MHz itd. MODULATOR Sam po sebi VF sinusni signal iz oscilatora ne nosi nikakvu informaciju osim da predajnik radi na tom kanalu.

96 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Modulacije u radiokomubikacijama Čisti digitalni signal se ne može prenijeti EM valovima jer samo promjenljivi EM valovi mogu inducirati napone u prijemnoj anteni. a zatim se tim digitalnim signalom mijenja neki od parametara VF prijenosnog signala. Zato se analogni informacijski signal prethodno digitalizira.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

RADIOPRIJEMNIK: VF i NF POJAČALA: VF pojačalo pojačava pri prijenosu oslabljeni VF modulirani signal. NF pojačalo pojačava informacijski signal izdvojen iz moduliranog signala. DEMODULATOR: iz VF moduliranog signala izdvaja informacijski signal ZVUČNIK: električni informacijski signal pretvara u zvuk.

5.1. ANTENE
Antena pretvara električni signal (napon, struju) u EM val i zrači ga u slobodan prostor (predajna antena) tj. prima EM val i pretvara ga u električni signal na principu elektromagnetske indukcije (prijemna antena). Lat. antenna – jedreni križ, motka na koju se veže jedro Antena se koristi u određenom frekvencijskom području. S obzirom na širinu frekvencijskog radnog područja, dijele se na: - uskopojasne ili rezonancijske - širokopojasne ili neperiodičke. Antene mogu biti: - aktivne: u sebi sadrže sklopove koji pojačavaju signal, proširuju radno frekvencijsko područje, ostvaruju optimalan i po potrebi promjenljiv dijagram zračenja, biraju optimalan prijem bez mehaničkog pomicanja antene - pasivne Antena je u stvari otvoreni titrajni krug u rezonanciji. Oblik i izvedba antene ovisi o tome da li služe za emitiranje ili primanje, zatim o energiji kojom se napaja ako služi za emitiranje te o valnoj duljini za koju je namijenjena (valna duljina utječe na dimenzije antene). Kroz predajnu antenu prolaze modulirane VF struje, a u prostoru oko nje stvara se EM polje koje se u obliku valova širi u prostor brzinom svjetlosti (c = λ∙f). O obliku antene ovisi hoće li zračenje biti jednako u svim smjerovima ili će biti pojačano u određenom smjeru. Modulirani EM valovi induciraju u prijemnoj anteni napone koji imaju iste frekvencije i sadrže istu informaciju kao i odaslani signal.

Elektromagnetsko polje antene 97

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

EM val je transverzalni val. Električno i magnetsko polje su međusobno okomiti.Smjer širenja vala, a time i smjer strujanja energije je okomit na ravninu koju zatvaraju vektori električnog i magnetskog polja.

PARAMETRI ANTENE 1. Polarizacija antene Polarizaciju određuje ravnina u kojoj postoji električno polje EM vala. Ravni metalni štap tzv. dipol može biti antena. Smjer električnog polja dipola uvijek se nalazi u ravnini koja sadrži uzdužnu os dipola, a magnetsko polje je uvijek okomiti na nju. Ako se uzdužna os dipola nalazi u horizontalnoj ravnini radi se o horizontalnoj polarizaciji, a ako se uzdužna os nalazi u vertikalnoj ravnini radi se o vertikalno polariziranoj anteni. Tako horizontalni dipoli mogu zračiti i primati samo horizontalno polarizirane valove, a na vertikalno polarizirane su neosjetljivi.

99

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

Ako vektor električnog polj rotira konstantnom brzinom tj. mijenja smjer, a veličina mu je ista, onda je to kružna polarizacija (npr. sateliti). Ako vektor električnog polja rotira mijenjajući smjer i veličinu tako da mu vrh opisuje elipsu, onda je to eliptična polarizacija. Antena postiže optimalni prijem ako i predajna i prijemna antena imaju jednaku polarizaciju. Ako su polarizacije antena međusobno okomite onda nema prijema signala.

99

U praksi se dijagram zračenja dobije mjerenjem jakosti električnog polja na različitim udaljenostima od antene. Dijagram zračenja Dijagram zračenja ili karakteristika usmjerenosti pokazuje prostornu raspodjelu gustoće izračene snage na nekoj udaljenosti od antene. 100 . Ako antena zrači energiju jednoliko u svim smjerovima tako da je gustoća snage na površini zamišljene kugle konstantna. energija u jedinici vremena je izračena snaga kroz jediničnu površinu koja se prikazuje Poyntingovim vektorom. Gustoća snage tj.širinom snopa . onda se takva antena zove izotropni radijator.faktorom potiskivanja sekundarnih latica. Dijagram zračenja određen je: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2.kutom usmjerenosti .

Izotropni radijator ima D=1.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Faktor potiskivanja sekundarnih latica je omjer maksimalnog zračenja glavne latice i maksimalnog zračenja najveće sekundarne latice. 3. Dobitak g Dobitak antene pokazuje koliki dio privedene snage bez gubitaka izotropnog radijatora treba 102 . D je broj koji pokazuje koliki dio od ukupne izračene snage izotropnog radijatora treba da zrači promatrana antena. Usmjerenost D Usmjerenost je omjer između maksimalne i srednje gustoće snage na fiksnoj udaljenosti od antene. a poželjno je da bude što veći. 4. a da se na nekoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zračenja postigne ista gustoća snage kao sa izotropnim radijatorom.

g = k D (dB) gdje je faktor k omjer između izračene i anteni privedene snage.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dovesti promatranoj anteni da bi se na određenoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zračenja postigla ista gustoća snage kao i sa izotropnim radijatorom. 102 .

unipol.stožaste antene. romb. Impedancija ovisi o frekvenciji EM 6. okvirna antena) . Yagi antena. paraboloidni reflektor) . valova te postoji ograničeno frekvencijsko područje unutar kojeg je antena prilagođena na napojni vod (ne postoji refleksija signala na spoju antena – napojni vod).reflektor antene (ravni. ekvivalentni otpor na kojem se troši dio snage u samim vodičima strukture antene X = reaktivna komponenta induktivnog karaktera VRSTE ANTENA Prema geometrijskoj izvedbi: . Impedancija antene Impedancija antene je omjer napona i struje na njenim stezaljkama. 103 . ekvivalentni otpor na kojem se troši snaga jednaka ukupnoj izračenoj snazi antene kada je struja kroz taj otpor jednaka struji na stezaljkama antene Rd = otpor gubitaka. kutni.linearne antene (dipol. Z = (RZ + Rd) + j X RZ = otpor zračenja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5. logaritmičko-periodične) .otvor-antene (lijevak.helikoidne antene . prorez antena) .leća antene (dielektrične i metalne antene) . Efektivna duljina antene lprijemne antene = U / E U = napon na stezaljkama otvorene antene E = jakost polja na mjestu prijema Efektivna duljina predajne antene je duljina ekvivalentne linearne antene koja po cijeloj duljini ima konstantnu struju jednaku struji na stezaljkama pr antene imaju jednak intenzitet zračenja.širokopojasne antene (spiralne.

850 MHz za vezu od mobitela prema baznoj postaji 421.nacionalna mreža: MOBITEL (099) zasnovana na sustavu NMT-450. MREŽE ZA POKRETNE KOMUNIKACIJE Generacije mobilnih mreža: 1.675 – 415.675 – 425.analogni sustavi .2. generacija mobilnih mreža (1G) .god.frekvencijsko područje: 411.850 MHz za vezu od bazne postaje prema mobitelima .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5. osnovana 1990.broj prometnih kanala: 168 (frekvencijski multipleks) . NMT – Nordic Mobile Telephone System .frekvencijska širina kanala: 25 kHz 104 .425 MHz 411.

1800 i 1900 MHz . videokonferencija. 091.OSS (Operation and Support Ssubsystem) – podsustav za rad i podršku Blok-shema GSM sustava 105 .GSM standard (GSM – Global System for Mobile Communications) .MS (Mobile Station) – mobilna stanica (mobitel) . pristup Internetu. generacija mobilnih mreža (2G) . 095…) . a omogućava slanje podataka većim brzinama od GSM mreža (GSM: 9. STRUKTURA GSM MREŽE GSM mreža sastoji se od: . Prijenos podataka brzinama do 2 Mbps.5G) .GPRS . elektroničko poslovanje itd. generacija mobilnih mreža (3G) . video na zahtjev.frekvencije GSM sustava: 900. GPRS teoretski: 172.nacionalna mreža: CRONET 1996.rade na principu frekvencijskog i vremenskog multipleksa: 124 frekvencijska kanala širine po 200 kHz tako da je na svakoj frekvenciji omogućen rad po 8 mobitela pomoću vremenskog multipleksa (ukupno 992 kanala) 2.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2.UMTS standard (UMTS – Universal Mobile Telephone System) .prijelazna usluga između 2G i 3G mreža.ujednačavanje standarda koje koriste 2G mreže tako da je u bilo kojoj zemlji moguć roaming (2G mreže npr.SS (Switching System) – komutacijski sustav (centrala za mobilnu telefoniju) . videotelefonija.god .BSS (Base Station System) – sustav baznih stanica .2 kbps) 3.5 generacija mobilnih mreža (2. u Brazilu ili Japanu imale su CDMA standard koji nije kompatibilan GSM standardu) .mogućnosti.6 kbps.General Packet Radio Service .digitalni sustavi (098.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 106 .

Radio-valovi mobilnih mreža su decimetarski valovi ultravisokih frekvencija. 107 . a njihova veličina ovisi o konfiguraciji terena. visini i vrsti antene bazne stanice te o prometnim zahtjevima. najčešće 20 do 25 km. Područja pokrivanja su u obliku pčelinjih saća.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Bazna stanica antenom pokriva određeno geografsko područje i omogućava putem radio kanala bežičnu komunikaciju s mobilnim stanicama. Obično se kreću u radijusu između 2 i 40 km.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 108 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DODATAK 109 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 110 .

što znači da pozivna struja mora biti izmjenična ( obično frekvencije 25 Hz. a u položaju podignute MTK (položaj 2) govornu jedinicu. Kontakt viljuške može biti realiziran kontaktnim perima. POZIVNA JEDINICA zvučno signalizira pozvanom korisniku da prihvati poziv. S obzirom na signale biranja razlikujemo dekadsko ili impulsno biranje i tonsko biranje. BIRAČKA JEDINICA služi za otpremanje broja korisnika s kojim želimo uspostaviti vezu. a mogu imati i svjetlosne indikatore (LED diode).telefoni s lokalnim napajanjem (LB-lokalna baterija) . Blok shema telefonskog aparata KOMUTACIJSKA JEDINICA je fizički dio telefonskog aparata koji se zove viljuška. Time je onemogućeno nepotrebno i nekorisno pražnjenje akumulatorskih baterija u telefonskoj centrali. a njegov prijelazni otpor mora biti manji od 1 Ω. Klasična jedinica sastoji se od kondenzatora i zvonca. Viljuška je preklopni kontakt koji u položaju spuštene mikrotelefonske kombinacije MTK (položaj 1) na korisnički vod uključuje pozivnu. Suvremeniji aparati imaju kao akustičke indikatore tonske pozivnike i zujalice. Bez obzira na tehnološku izvedbu pozivne jedinice ona mora predstavljati prekid za istosmjernu struju. Tehnološki može biti izvedena u obliku brojčanika (stara izvedba) ili tipkovnice (nova izvedba). napona 90 V).biračka jedinica .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TELEFONSKI APARAT Namjena: prijenos govora (frekvencijski pojas 300 – 3400 Hz) Smjer prijenosa: dvosmjeran Način rada: dupleks Napajanje: .komutacijska jedinica .telefoni s centralnim napajanjem (CB-centralna baterija) Funkcijske jedinice telefonskog aparata: . Kondenzator sprječava protok istosmjerne struje napajanja mikrofona kada je spuštena MTK.pozivna jedinica .elektroakustička ili govorna jedinica. Aparati sa dekadskim biranjem mogu imati biračku jedinicu realiziranu kao brojčanik i 111 .

112 . Kod biranja znamenke 0. podignemo MTK i na znak slobodnog biranja biramo korisnički broj znamenku po znamenku. Kada se brojčanik potpuno vrati u mirni položaj. Vraćanjem brojčanika u mirni položaj impulsni kontakt se otvara i zatvara onoliko puta kolika je birana znamenka (stvara bestrujne i strujne impulse). Dekadski signal biranja i Napinjanje brojčanika Vraćanje brojčanika biranje znamenke 3 t Formiranje dekadskog signala biranja: Kada nekoga želimo pozvati. Međutim.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ tipkovnicu dok aparati s tonskim biranjem samo kao tipkovnicu. biračka jedinica otprema 10 impulsa pa se ovaj način biranja naziva dekadsko biranje. Prosječno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 1.7 s što znači da je kod tonskog biranja brže uspostavljanje veze nego kod dekadskog. Tonski signal biranja Formiranje tonskog signala biranja: Svaka znamenka na tipkovnici je jednoznačno određena sa 2 frekvencije iz govornog područja (300 – 3400 Hz). Prosječno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 0. ne mogu sve telefonske centrale prihvatiti tonske signale. Pritiskom na pojedinu tipku generiraju se dvije izmjenične struje određenih frekvencija. radni kontakt se otvara. a odabir željenog moda obavlja se posebnim preklopnikom ili programski. Zbog toga se teži da se stariji tipovi centrala zamijene digitalnim centralama. Generiranje tonova mogu obaviti oscilatori. Kada napinjemo brojčanik dotad otvoreni radni kontakt Kr se zatvara (impulsni kontakt Ki je normalno zatvoren) i kroz biračku jedinicu teče istosmjerna struja iz akubaterije u centrali. integrirani sklopovi ili procesori.5 s. Suvremeni aparati mogu raditi u tonskom i dekadskom modu. Način biranja ovisi i o tipu centrale na koju je aparat priključen. Zato se ovo biranje naziva tonsko biranje.

mosnom (pomoću transformatora) . Kada sa voda dolazi govorna struja sugovornika. onda će i ove struje biti potpuno jednake i u namotu III će inducirati jednake i suprotne napone. Strujni krugovi mikrofona i slušalice moraju biti međusobno galvanski odvojeni zbog lokalnog efekta tj. kako su ove struje istog smjera u namotu III će inducirati i napone istog smjera. a djelomično kroz namot II transformatora. pa će slušalica reproducirati govor sugovornika. Sami 113 . Mosna metoda Objašnjenje mosne metode: Kada govorimo izmjenična struja koju stvara vlastiti mikrofon se grana kroz namote I i II transformatora.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Tipkovnica kod tonskog biranja ELEKTROAKUSTIČKA ILI GOVORNA JEDINICA je fizički smještena u mikrotelefonskoj kombinaciji. 48 V ili 60 V i to preko napojnih mostova koji osiguravaju da kod uspostavljene veze izmjenične govorne struje ne protiču kroz akubaterije i da su istosmjerne struje napajanja oba mikrofona skoro jednake bez obzira na udaljenost pretplatnika. Struje kroz ove namote su suprotnog smjera. Ovi će se naponi međusobno poništiti i u slušalici nećemo čuti vlastiti govor. Ako su namoti I i II potpuno jednaki i ako su impedancije voda Zv i ravnotežna impedancija Zr jednake.kompenzacijskom i . da ne bi vlastita govorna struja mogla protjecati kroz vlastitu slušalicu što bi izazvalo neugodan efekt da sami sebe čujemo i preko slušalice. prosječno 40 mA. Sastoji se od mikrofona (akustičkoelektričkog pretvarača) i slušalice (elektroakustičkog pretvarača). Ovo odvajanje se postiže različitim metodama: .elektroničkom metodom. NAPAJANJE telefonskog aparata obavlja se iz centralne akumulatorske baterije (dakle istosmjernom strujom) napona 24 V. Međutim. Struja napajanja mikrofona mora biti od 20 do 60 mA. ona djelomično teče kroz namot I.

Bežični telefonski aparati također imaju bateriju u pokretnom dijelu radi napajanja mikrofona istosmjernom strujom. Punjenje ove baterije vrši se automatski polaganjem pokretnog dijela na nepokretni dio aparata priključen i na telefonsku i na električnu mrežu.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ telefonski aparati imaju elemente koji automatski reguliraju jakost ove struje čime se uklanja problem udaljenosti korisnika od centrale. Punjenje ovih baterija obavlja se ispravljačem priključenim na napon gradske električne mreže 220V/50Hz. Dodatak: Vrsta mikrofona ugljeni mikrofon kristalni mikrofon kondenzatorski mikrofon elektrodinamički mikrofon Unutrašnji otpor mikrofona nekoliko stotina Ω nekoliko desetaka kΩ do oko 250 kΩ reda veličine MΩ oko 200 Ω 113 . mobilni telefoni imaju lokalno napajanje iz baterija ugrađenih u sam aparat. Za razliku od fiksnih telefonskih aparata priključenih simetričnom paricom na centralu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful