STRUKOVNA ŠKOLA VICE VLATKOVIĆA ZADAR

Snježana Mandarić

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
Interna skripta

Zadar, 2008.god.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

SADRŽAJ:
1. 1.1. 1.2. 1.3. 2. 2.1. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacije i komunikacije Analogni i digitalni signali Nacionalna TK mreža VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA Zvuk Nastajanje zvuka Vrste zvuka Veličine u objektivnoj akustici Ljudsko uho i slušni proces Subjektivna akustika Mikrofoni Zvučnici Slika Ljudsko oko i osobine vida Fotometrija Kolorimetrija Modeli boja u računarskoj grafici Televizija OBRADA SIGNALA Principi multipleksnog prijenosa Modulacijske tehnike Digitalni prijenos Impulsno kodna modulacija Digitalni sustav PCM 30/32 DWDM tehnologija prijenosa po optičkim kabelima ISDN mreža Tehnologija digitalne pretplatničke linije ADSL tehnologija TK VODOVI Simetrični kabeli Nesimetrični ili koaksijalni kabeli Optički kabeli Princip prijenosa signala pomoću svjetlosti RADIOKOMUNIKACIJE Antene Parametri antene Vrste antena Mreže za pokretne komunikacije Struktura GSM mreže DODATAK Telefonski aparat PDH sustavi 3 3 3 4 6 8 8 8 9 10 14 15 21 29 32 32 33 34 38 42 49 49 51 55 55 59 61 62 67 69 72 72 74 75 80 82 87 88 92 93 94 96 97 10

2.2.

3. 3.1. 3.2. 3.3.

3.4. 3.5. 3.6.

4. 4.1. 4.2. 4.3.

5. 5.1.

5.2.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 0

4

brojke. tonski i dr. signali) Elementi informacijskog kanala IZVOR INFORMACIJE ULAZNI PRETVARAČ PRIJENOSNI SUSTAV IZLAZNI PRETVARAČ ODREDIŠTE INFORMACIJE IZVOR ŠUMA Ulazni pretvarač pretvara obično neelektrične informacije u električni napon ili struju. interpukcijski znakovi…) . određeni i organizirani podaci prema zahtjevima i potrebama korisnika. nepokretna) – Videokomunikacije 3.Prijenos podataka .stroj stroj – stroj. Tako pretvorena informacija zove se signal.ostali podaci (optički. razmjena informacija između najmanje dvaju sustava od kojih je jadan izvor informacija (davalac). PODACI: . Izlazni pretvarač pretvara električni signal u izvorni oblik informacije (reprodukcija informacije).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1.znakovi (slova. a drugi odredište informacija (primalac). te mu omogućava izbor između vjerojatnih događaja i poduzimanje određene radnje. Komunikacija može biti: a) dvosmjerna DAVALAC PRIMALAC PRIMALAC DAVALAC b) jednosmjerna DAVALAC PRIMALAC Vrste informacija i pripadajuće komunikacije: 1. Informacija su izabrani. INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 1. SLIKA (pokretna. ZVUK (govor glazba) – Audiokomunikacije 2. Sudionici u komunikaciji: čovjek – čovjek čovjek . 5 . Komunikacija je prijenos informacija tj. pojmova ili znakova koji primaocu smanjuje ili uklanja neizvjesnost i neodređenost.1 INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE Informacija je skup podataka.

1. a najznačajniji parametar mu je period odnosno frekvencija. U telefoniji se šum na analognim vodovima čuje kao statičan. pa pojačava i signal i šum. prijenosnog medija i prijemnika. energetskih vodova i električnih strojeva. na određenim razmacima se u vod ugrađuju pojačala. U telefoniji ovo i nije veliki problem. što znači da se u oba smjera po istom vodu može istodobno prenositi 12 telefonskih kanala. Zbog slabljenja signala. Prijenosni sustav je kvalitetniji što je veći omjer snage korisnog signala i snage šuma. ali u prijenosu podataka može imati katastrofalne posljedice. dok je poslani podatak bio 3 milijuna KN. Međutim pojačalo ne razlikuje električnu energiju šuma od energije korisnog signala. Npr. oscilacije vala. kod prijenosa financijskih podataka. zbog otpora vodiča). bolju kvalitetu reprodukcije.simetrični vodovi (električni signal – električna struja) . Analogni signal mijenja tijekom vremena svoje vrijednosti. primljeni podatak o nekoj prodaji može biti 300 000 KN. Osim toga on prima električne smetnje ili šumove na vodu zbog utjecaja npr. Period je vrijeme jednog punog titraja tj.svjetlovod ili optičko vlakno (svjetlosni signal) . analogni signal slabi ili nestaje (npr.nesimetrični ili koaksijalni vodovi (električni signal – električna struja) .1 kHz (od 300 do 3400 Hz). Ovaj vod je uskopojasan. on ga i prilagođava oblikom prijenosnom mediju. dok su koaksijalni i optički vodovi širokopojasni vodovi. Brzina prijenosa analognih signala izražena je frekvencijom na kojoj radi mreža. Širina pojasa znači prijenosni kapacitet nekog prijenosnog medija. Simetrični neekranizirani kabelski vod ima širinu pojasa od oko 120 kHz.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prijenosni sustav se sastoji od predajnika. Putujući duž vodiča ili zrakom. Analogni signali slabe i postupno nestaju na 6 .2 ANALOGNI I DIGITALNI SIGNALI Signali se mogu prenositi preko različitih prijenosnih medija kao analogni i kao digitalni. Prijenosni medij može biti: • žični: .valovod (EM valovi – mikrovalno područje) • bežični (radio-valovi) Šum je slučajni i nekontrolirani signal smetnje. klasična telefonija ima širinu pojasa 3. stalan. Osim što prenosi signal. Npr. Analogni signal Širina pojasa analognih usluga je razlika između najviše i najniže frekvencije unutar koje se prenose podaci. manje grešaka jednostavnije i obično jeftinije krajnje uređaje. Digitalni prijenos omogućava veće brzine. Šum utječe na kvalitetu reprodukcije originalne informacije. Frekvencija je broj perioda u 1 sekundi i izražava se hercima (Hz).

Često se miješaju pojmovi bit i bajt. I digitalni signali slabe s povećanjem udaljenosti i osjetljivi su na smetnje. Međutim lakše ih je obnoviti od analognih. U telekomunikacijama binaran znači da postoje samo dvije vrijednosti za prenesene bitove informacije: on – ima napona (1) off – nema napona (0). a isto tako i širina pojasa ili prijenosni kapacitet medija (što veća brzina to je i veća količina podataka koja se može istodobno prenositi). Brzina digitalnog prijenosa izražena je u bitima u sekundi (bit/s ili bps). Bit je samo on ili off signal. Bajt (B) je znak prikazan odgovarajućim brojem bita (prošireni ASCCI kod koristi 8 bita). Prijenos analognog signala na daljinu Digitalni signali se prenose u obliku binarnih bitova.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kraćim udaljenostima od digitalnih. Prijenos digitalnog signala na daljinu Upotreba TK vodova za pojedinu vrstu prijenosa 7 . digitalni regeneratori potpuno uklanjaju šum. Upravo zbog postojanja samo dviju različitih vrijednosti. digitalni signal je lakše obnavljati od analognog koji ima složeniji oblik i mnoštvo različitih vrijednosti. Za razliku od analognih pojačala. Bajt je jedinica količine podataka.

telefoniju.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TK vod SIMETRIČNA PARICA KOAKSIJALNA PARICA SVJETLOVOD prijenos analogni digitalni analogni digitalni digitalni brzina prijenosa do 120 kHz 2 Mbit/s oko 60 MHz 560 Mbit/s 10 Gbit/s broj kanala 12 30 10 800 7 680 120 000 Razvojem novih tehnologija kao što su ISDN i ADSL brzine prijenosa po običnoj simetričnoj parici se povećavaju. teleteks. posredujući ili komutacijski sustav (centrale. signala. prijenos i prijem znakova. veza Telekomunikacije obuhvaćaju telegrafiju. 1. teletekst. Telekomunikacije se ostvaruju preko TK mreža. slika i glasova pomoću žičnih.) – promet.3 NACIONALNA TK MREŽA Telekomunikacije obuhvaćaju predaju. terminali (krajnji ili završni uređaji) 2. televiziju. prijenosni ili transmisijski sustav 3. optičkih. radio. tekstova. TK mreže se sastoji od tri osnovna dijela: 1. Pri tome se razmjena informacija odvija između udaljenih subjekata. radioelektričnih i drugih elektromagnetskih sustava. koncentratori). a razvojem DWDM (multipleksni prijenos sa gustom raspodjelom valnih duljina) brzine po optičkim kabelima postaju neslućene. Internet i niz drugih usluga. TK mreža Organizacija nacionalne telefonske mreže 8 .) – daleko comunication (lat. Porijeklo pojma „telekomunikacije“: tele (grč.

2. Na njega se može vezati najviše 2048 pretplatnika. Podijeljena je na 4 područja međunarodnih centrala i 20 županijskih područja. VRSTE INFORMACIJA I NJIHOVA PRETVORBA 9 . U svakoj županiji se nalazi par tranzitnih centrala koje samo tranzitiraju promet pristupnih centrala (centrala na koje se vezuju korisnici).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Na slici je prikazana organizacija nacionalne telefonske mreže kao najrazvijenije mreže preko koje se odvija prijenos bilo koje informacije. Udaljeni pretplatnički stupanj je samo prostorno izdvojeni pretplatnički stupanj pristupne centrale.

Kad se zrak sabije. U vakuumu kao praznom prostoru zvuk se ne može širiti. 01352 bara). a u čvrstim tijelima kao i transverzalni val. Do promjene tlaka zraka dolazi zbog naizmjeničnog zgušnjavanja i razrjeđivanja čestica zraka prilikom titranja nekog tijela u zraku. a nastaje promjenom tlaka zraka oko konstantne vrijednosti atmosferskog tlaka (p0 = 101 352 Pa = 1. Izvori zvuka su tijela koja titraju u elastičnom sredstvu npr. molekule se stisnu jedna uz drugu (zgušnjavanje) i tlak zraka je veći od normalnog. zraku. ZVUK Pojmovi: Akustika je znanost o zvuku i sluhu. Naziv dolazi od grčkih riječi akuo – čujem i akustos – slušam. širenje i prijem zvuka. Kad se zrak širi. VRSTE ZVUKA 10 . ELEKTROAKUSTIKA FIZIKALNA ILI OBJEKTIVNA AKUSTIKA (fizika zvuka) PSIHOAKUSTIKA ILI SUBJEKTIVNA AKUSTIKA (subjektivni osjet i doživljaj zvuka) NASTAJANJE ZVUKA Zvuk je mehaničko titranje čestica tvari oko ravnotežnog položaja. Zvuk se kroz većinu sredstava širi kao longitudinalni val.ravni val (stvara ga titrajući stap u ravnoj cijevi). Elektroakustika je područje elektrotehnike koje istražuje pretvorbu zvuka u električne signale i obratno (bavi se čujnim zvukom). Prema načinu širenja zvučni val može biti: .1. Titranje čestica zraka osjeća se kao zvuk. Proučava izvore zvuka.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. molekule se razmiču (razrjeđivanje) i tlak zraka je manji od normalnog.kuglasti val (zvuk se radijalno širi iz točkastog izvora) .

kratkotrajni i jednokratni zvuk (npr.nepravilno neperiodično titranje bez stalnih frekvencija i amplituda 4. Tranzijentne zvučne pojave . Složeni ton .nagli. Čisti ton .periodično neharmonično titranje 3. Šum .zvuk samo jedne frekvencije 2. pucanj) 11 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1.

c = λ · f = λ/T gdje je: c = brzina zvuka f = frekvencija zvučnog vala T = period tj. Zvuk se reflektira od akustički tvrdih površina. lomi se pri prijelazu iz jednog u drugo sredstvo (pritom mijenja brzinu. vrijeme potrebno da zvuk brzinom c prijeđe put λ Brzina zvuka ovisi o elestičnosti i gustoći sredstva kroz koje se širi. djelomično se apsorbira pri prolazu kroz neko sredstvo ili širenjem preko neke površine. širi se iza prepreka (ogib ili difrakcija). Brzina zvuka Zvuk kao ravni val pmax = maksimalni tlak (najveće zgušnjavanje čestica zraka) pmin = minimalni tlak (najveće razrjeđenje čestica zraka) x = udaljenost od izvora zvuka λ = valna duljina zvučnog vala Sličan gornjem dijagramu je i vremenski dijagram tlaka zraka i pomaka čestica zraka od ravnotežnog položaja. Poznat je i Dopplerov efekt za zvuk: ako se izvor zvuka približava slušatelju ovaj ga doživljava kao zvuk više frekvencije. a ako se udaljava od slušatelja ovaj ga doživljava kao zvuk niže frekvencije. VELIČINE ZVUKA U OBJEKTIVNOJ AKUSTICI 1.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ ŠIRENJE ZVUKA Zvuk se širi kroz sredstvo kao val pa za njega vrijede isti zakoni kao i za ostale valove. u akustički tvrđem sredstvu zvuk ima veću brzinu). Kroz različite materijale širi se različitom brzinom: 15 .

101 352 Pa) 343 zrak (100 °C) 363 drvo (hrast) 3850 voda 1441 željezo. staklo 5000 15 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ _sredstvo______________________brzina_zvuka_(m/s)_ guma 54 zrak (0 °C) 334 zrak ( 20 °C.

Zvučni tlak Najniži zvučni tlak koki ljudsko uho još može čuti: 2·10-5 Pa (Pa = N/m2). Jakost (intenzitet) zvuka I Jakost zvuka je količina akustičke energije koja u jedinici vremena prođe jedinicom površine okomite na smjer širenja ravnog zvučnog vala.efektivna vrijednost zvučnog tlaka Zc – akustička impedancija sredstva 5. Zvučni tlak je izmjenični tlak koji osjećamo kao zvuk. čestice zraka titraju oko ravnotežnog položaja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2.p Kako prolazom zvuka kroz zrak. Akustička snaga P P = I·A (W) A – površina kojom zvuk prolazi Akustičke snage nekih izvora zvuka 15 . Zvučni tlak .4·107 Ns/m3 Značenje: čestice vode sporije titraju od čestica zraka. 4. 3. tako i tlak zraka titra oko nekog ravnotežnog tlaka. Karakteristična akustička impedancija ili valni otpor medija Zc Zc = ρ·c (Ns/m3) gdje je: ρ – gustoća sredstva c – brzina zvuka u sredstvu Ns/m3 – akustički om Primjer: Zczraka = 415 Ns/m3 Zcvode = 1. I = pef2 / Zc gdje je: I – jakost zvuka pef . Zvučni tlak koji izaziva bol u uhu: 20 Pa.

) 2 ·10-3 – 10-2 W automobilska sirena 5W veliki zvučnik 100 W mlazni avion 105 W _________________________________________ 15 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ izvor akustička snaga normalni govor 7 ·10-6 – 10-5 W ljudski glas (max.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 6. Razina zvučnog tlaka p(dB) = 20 log(p2 / p1) gdje je: p(dB) = razina tlaka zvuka p1. Pri tom apsolutne vrijednosti tih veličina nisu bitne.05 m/s. ODNOSI NEKIH VELIČINA OBJEKTIVNE AKUSTIKE Razina je logaritam omjera dviju istovrsnih fizikalnih veličina u svrhu njihovog uspoređivanja. Razina jakosti zvuka I (dB) = 10 log(I2 / I1) gdje je: I(dB) = razina jakosti zvuka I1. Kako je jakost zvuka proporcionalna kvadratu tlaka. Dinamika Kod reprodukcije zvuka značajni faktor je odnos između najglasnijeg i najtišeg zvuka. p2 = tlakovi zvukova koji se uspoređuju Logaritamski omjeri jakosti i tlaka zvučnog vala: p2 / p1 1 2 4 8 10 16 100 20 log(p2 / p1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB I2 / I1 1 4 16 64 100 256 10000=104 10 log(I2 / I1) 0 dB 6 dB 12 dB 18 dB 20 dB 24 dB 40 dB Iz gornje tablice je vidljivo da svako dvostruko povećanje tlaka izaziva porast razine tlaka za 6 dB. pri p = 20 Pa iznosi maksimalno 0. 3. Dinamika je objektivna mjera za taj odnos: D (dB) = 10 log (Imax / Imin) = 20 log (pmax / pmin) dinamika govora: oko 40 dB dinamika plesne muzike: 20-30 dB 16 . ali razina jakosti zvuka u dB je jednaka razini tlaka zvuka. dvostrukom porastu tlaka odgovara četverostruki porast jakosti zvuka. Titrajna brzina čestica – v v = p /Zc . Razina se izražava u decibelima (dB) 1.vrlo je malena. I2 = jakosti zvukova koji se uspoređuju 2.

srednjeg i unutrašnjeg uha. Svako uho se sastoji od tri osnovna dijela: vanjskog. Unutrašnje uho je smješteno duboko u unutrašnjosti kostiju lubanje i čine ga pužnica i tri tekućinom ispunjene polukružne cjevčice. Građa ljudskog uha 17 . Vanjsko uho se sastoji od uške i zvukovodnog kanala. Srednje uho se sastoji od bubnjića i tri sićušne koščice.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dinamika radio-prijenosa: oko 40 dB LJUDSKO UHO I SLUŠNI PROCES Uši su organi sluha i ravnoteže.

• Osjećaj da su nam se odčepile uši izaziva otvaranje Eustahijeve cijevi da bi se izjednačio tlak u srednjem uhu. Ovo zbunjuje mozak i izaziva vrtoglavicu. tekućina prolazi iznad dlačica u pužnici koje te vibracije pretvaraju u živčane signale. ZVUČNI SPEKTAR čovjek pas 18 stvara 85 – 1 100 Hz 450 – 1 080 Hz čuje 20 – 20 000 Hz 15 – 50 000 Hz . stremen. nakovanj) srednjeg uha pojačavaju titraje te ih usmjeravaju prema bubnjiću. dug je samo 3 mm. Eustahijeva cijev služi inače za izjednačavanje tlaka zraka sa obje strane bubnjića da ne bi došlo do njegovog oštećenja.5 cm. Zvučni valovi odbijaju se od vrlo napete opne. Oni slušnim živcem putuju u mozak. 3. • Zvukovod je dug 2. 2. Tri koščice (čekić. • Vrtoglavica nakon okretanja oko svoje osi je posljedica pomicanja tekućine u polukružnim cijevima i kada se zaustavimo. izazivajući njezino titranje. 4.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip djelovanja ljudskog uha: 1. Dok bubnjić vibrira. bubnjića. Ušna školjka usmjerava zvučne valove u zvukovod. Zanimljivosti: • Stremen je najmanja kost u ljudskom tijelu.

stvara silan udarni val koji stvara prasak. Ako se takvom usporedbom dobije da npr. dolazi do rezonancije. tlak zraka na nosu aviona. pred sobom tlači zrak. amplituda titranja je sve veća i predmet se može razbiti. Glasnoća ovisi o jakosti i frekvenciji zvuka. hvataju ga ultrazvučni detektori i pretvaraju u impulse koji na ekranu stvaraju sliku predmeta (npr. Dakle glasnoća nekog zvuka mjeri se tako da se uspoređuje s glasnoćom tona frekvencije 1000 Hz. Kako osjet jakosti zvuka raste približno logaritamski. • Nadzvučni prasak nastaje kad se izvor zvuka giba brže od samog zvuka što ga proizvodi. onda se smatra da mjereni zvuk ima razinu glasnoće od 80 fona. pred njim se stvara zvučni zid ili barijera stlačenog zraka. Kad se približi brzini zvuka. SUBJEKTIVNA AKUSTIKA Osnovne karakteristike slušnog osjeta: • glasnoća tona • visina tona • boja tona.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ slon dupin šišmiš ultrazvučni skener 12 Hz . pa ih šišmiš tako otkriva i hvata. Na temelju slušnog uspoređivanja može se. • SONAR (Sound Navigation and Ranging) je uređaj koji otkriva predmete ultrazvukom. mjereni zvuk ima istu glasnoću kao ton frekvencije 1000 Hz na razini zvučnog tlaka od 80 dB iznad referentne razine (razina od 0 dB odgovara tlaku od 20 μPa). a različite frekvencije ne doživljavamo jednako glasnim. visina i boja tona mjere se metodama eksperimentalne psihologije. Ultrazvuk se odbija od kukaca u letu. • Ako zvuk izazove da neki predmet titra svojom prirodnom frekvencijom. Kada avion leti podzvučnom brzinom (manjom od 1200 km/h). subjektivni osjećaj jakosti zvuka kao fizikalne veličine. Ultrazvuk se odbija od predmeta. zbog preklapanja zvučnih valova. Kada avion premaši brzinu zvuka. Zvukove iste jakosti. Glasnoća. Glasnoća zvuka Glasnoća zvuka je osjet jakosti zvuka u našem uhu tj.nepoznato 1 – 20 000 Hz 7 000 – 120 000 Hz 150 – 150 000 Hz 10 000 – 120 000 Hz 1 000 – 120 000 Hz 3 500 000 – 7 500 000 Hz Zanimljivosti: • Šišmiš pomoću ultrazvuka hvata plijen. Zato je referentna frekvencija za određivanje glasnoće drugih frekvencija 1 000 Hz. mijenjajući zvučni tlak na toj frekvenciji. razinu jakosti zvuka računamo s 19 . ultrazvučno snimanje nerođenog djeteta).

razina glasnoće = 0 fona Prag boli – glasnoća koju uho jedva može podnijeti. I = 10 (W/m2) .razina glasnoće = 120 fona Dinamička karakteristika ljudskog uha 20 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ logaritmom omjera jakosti dvaju zvukova. I = 10-12 (W/m2) . p = 2 · 10-5 Pa.amplituda titranja čestica zraka oko 10-11 m.razina jakosti zvuka = 0 dB . a promjene tlaka oko 10-5 Pa . Razina jakosti zvuka izražava se u dB.f = 1 000 Hz.f = 1 000 Hz. L (fon) = 10 log(I / I0) = 20 log(p / p0) gdje je: L(fon) = razina glasnoće zvuka I = jakost nekog zvuka I0 = jakost praga čujnosti = 10-12 (W/m2) p = tlak nekog zvuka p0 = tlak praga čujnosti = 2 · 10-5 Pa Prag čujnosti – zvuk kojeg ljudsko uho jedva čuje .razina jakosti zvuka = 120 dB . a promjene tlaka oko 30 Pa . a glasnoća u fonima ili sonima (SON).amplituda titranja čestica zraka oko 10-5 m. p = 20 Pa. izaziva bol u uhu .

Za različite zvučne tlakove. Izofonske krivulje (krivulje koje povezuju točke iste glasnoće) pokazuju da jednaku glasnoću nižih i viših frekvencija treba ostvariti većom jakosti zvuka u odnosu na zvukove frekvencija od oko 1 000 Hz. a time i za različite jakosti zvuka.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Fon i decibel nisu iste jedinice. glasnoće. Osjetljivost ljudskog uha i izofonske krivulje 21 . podudaraju se samo na frekvenciji od 1 000 Hz. Izofonske krivulje su i gušće pri niskim i visokim frekvencijama što znači da se istom promjenom zvučnog tlaka ostvaruje veća promjena subjektivnog doživljaja jakosti zvuka tj.

Razina glasnoće u fonima ne daje podatak koliko je puta neki zvuk glasniji od drugog. Odnos glasnoće u sonima i fonima SON = 2(fon – 40)/10 22 . Broj sona pokazuje koliko je puta neki zvuk glasniji od zvuka koji ima glasnoću od 1 sona. jer se glasnoće zvukova iz različitih izvora uspoređuju u odnosu na prag čujnosti. Zbog toga međunarodna organizacija ISO uvodi jedinicu SON. a ne međusobno. 1 son odgovara glasnoći zvuka od 40 fona (u praksi odgovara prigušenom govoru ili paranju papira).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Slušna ploha (područje govora) zdravog čovjeka ovisna je o njegovoj dobi.

jer svako glazbalo ima svoju boju tona. Za tonove glasnoće više od 1 SONA i frekvencija viših od 300 Hz. Visina tona Visina tona je psihoakustička veličina po kojoj se dva tona mogu razlikovati kao dublji (tamniji) ili viši (svjetliji).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Iz gornje relacije je vidljivo da svako povećanje glasnoće za 10 fona odgovara udvostručenje glasnoće u sonima. Doživljeni ton je viši što je viša frekvencija tona kao objektivnog podražaja. 23 . Boja tona je određena brojem. Boja tona Boja tona je u psihoakustici karakterističan doživljaj muzičkog zvuka.glasnoće zvukova iz više izvora mogu se zbrajati. Prednosti SONA u odnosu na fone: . Primjer: ljudski govor – 50 fona = 2 SONA automobilska truba – 90 fona = 32 SONA prag bola – 120 fona = 256 SONA Sada se jasno vidi da je automobilska truba 16 puta glasnija od normalnog govora.glasnoće zvukova iz različitih izvora mogu se međusobno uspoređivati . Različita glazbala sviraju istu notu (ton iste frekvencije). glasnoća u sonima je linearno ovisna o logaritamskoj promjeni zvučnog tlaka. Iako je osnovna frekvencija ista. frekvencijom i jakošću harmonika osnovnog tona. Boji tona u objektivnoj akustici odgovara spektar složenog tona. ali njihov zvuk nije isti. glazbala proizvode i tonove drugih frekvencija (harmonike).

Čovjek čuje oko 10 harmonijskih i 6. mora trajati između 4 i 10 ms za frekvencijsko područje između 400 Hz i 10 kHz. Ako su tonovi npr. Visina tona je određena i glasnoćom zvuka. Ispod 100 Hz vrijeme prepoznavanja je dulje od 30 ms. Osjetna visina tona se izražava jedinicom mel (prema melodiji).3 melodijske oktave. S obzirom na subjektivnost čovjek razlikuje dvije tonske visine: harmonijsku i melodijsku. 1 000 mela je visok ton frekvencije 1 000 Hz i glasnoće 1 SON. osjet tih tonova je harmoničan. cjelobrojne vrijednosti malih brojeva. Npr. To znači da se osjet visine tona mijenja s logaritmom frekvencije. 3:2 je kvinta. Npr.. Ovisnost subjektivne visine tona o frekvenciji 24 .1:2 je oktava. porast frekvencije sa 100 na 120 Hz izaziva isti osjet promjene tona kao i promjena frekvencije s 5 kHz na 6 kHz.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Osjet visine tona nije proporcionalan iznosu promjene frekvencije. Da bi se neki ton mogao prepoznati. S povećanjem glasnoće povisuje se visina tonova frekvencija iznad 5 kHz. a smanjuje za tonove frekvencija ispod 500 Hz. 1:3 je terca. nego omjeru promjene.

kondenzatorski. Usmjerenost mikrofona Usmjerenost izražava ovisnost osjetljivosti mikrofona o smjeru odakle dolaze zvučni valovi.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ MIKROFONI Mikrofon je akustičkoelektrični pretvarač. položaju i mikroklimatskim uvjetima. SM (dB) = 20•log(SM/S0) Osjetljivost ovisi o starosti mikrofona. 2.elektromagnetski . konstrukciji. Usmjerenost tlačnog mikrofona za različite frekvencije zvuka 28 . Osjetljivost mikrofona Osjetljivost mikrofona je omjer induciranog napona i efektivne vrijednosti zvučnog tlaka koji je izazvao taj napon.ugljeni . pretvara zvuk u električnu struju. Podjela mikrofona prema načinu djelovanja tlaka na membranu mikrofona (akustički kriterij): .1 Pa Osjetljivost realnog mikrofona SM se obično uspoređuje sa osjetljivošću zamišljenog referentnog mikrofona osjetljivosti S0 = 1 V/ μbar ili 10 V/Pa i daje se u decibelima. Usmjerenost dolazi do izražaja pri višim frekvencijama. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE MIKROFONA: 1. membrana titra zbog razlike između vanjskog zvučnog tlaka i atmosferskog tlaka unutar kućišta mikrofona . SM = inducirani napon mikrofona / zvučni tlak = U/p (V/μbar) 1 bar = 105 Pa = 105 N/m2 1 μbar = 0.kristalni .elektrodinamički . Najveću osjetljivost mikrofon ima za zvuk koji upada okomito na membranu mikrofona.tlačni: zvučni tlak djeluje samo s jedne strane membrane.gradijentni: zvučni tlak djeluje s obje strane membrane. membrana titra pod utjecajem razlike tlakova s prednje i stražnje strane mikrofona. Simbol mikrofona: Podjela mikrofona prema principu rada (električni kriterij): . struji napajanja.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 28 .

Snaga referentnog mikrofona iznosi P0 = 1 mW pri zvučnom tlaku na membranu mikrofona od p0 = 1 Pa = 10 μbar koji stvara normalni govor. Dinamika Dinamika je logaritam omjera najjačeg i najslabijeg zvuka koji mikrofon može prenijeti bez 28 . opterećen je otporom koji je jednak unutrašnjem otporu mikrofona (prilagođenje trošila na najveću snagu). Frekvencijska karakteristika Frekvencijska karakteristika pokazuje ovisnost osjetljivosti mikrofona o frekvenciji zvuka. n (dB) = 10•log(PM/P0) 4. Mikrofon je prilagođen tj. Impedancija Impedancija mikrofona je ukupni unutrašnji otpor koji mikrofon ima kao izvor pri frekvenciji od 1000 Hz. ali ljudsko uho nije previše osjetljivo na različite osjetljivosti mikrofona tako da razlike u osjetljivosti mikrofona manje od 2 dB skoro ne zamjećujemo. Frekvencijska karakteristika mikrofona 6. ali ovisno i o namjeni mikrofona (prijenos govora. prijenos glazbe). 5. U govornom području od 300 do 3400 Hz osjetljivost nije konstantna.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. Ipak je poželjno da frekvencijska karakteristika mikrofona bude konstantna u što širem frekvencijskom području. Efikasnost Efikasnost (n) se definira kao logaritam omjera snage PM stvarnog mikrofona i snage P0 referentnog mikrofona.

Dinamičko područje mikrofona 28 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ utjecaja šuma i bez izobličenja. Donja granica dinamike određena je samim šumom mikrofona. Dinamika kod kvalitetnih mikrofona iznosi preko 20 dB. dok je gornja granica dinamike ograničena izobličenjima koje izaziva prevelika elongacija membrane mikrofona.

Zbog dvostruke pretvorbe energije (akustička energija zvuka se pretvara u mehaničku energiju titranja membrane. a ova u električnu energiju). Linearna izobličenja nastaju zbog različite osjetljivosti mikrofona za različite frekvencije zvuka te se mijenjaju amplitude ili/i faze električnog signala pojedinih frekvencija. U ukupno izobličenje ulazi i šum mikrofona.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 7. izmjeničnu struju.veća elongacija membrane – veća gustoća ugljenih zrnaca – veća dodirna površina među zrncima – manji prijelazni otpor – jača struja). Izobličenja mogu biti linearna i nelinearna. 300 – 3000 Hz Osjetljivost: velika. posebno pri jačim strujama 29 . korisnost mikrofona je malena i iznosi od 1 do 3%. oko 40 dB. ne treba pojačanje signala Efikasnost: oko 20 dB . 8. Električni otpor ugljene prašine ovisi o njenoj gustoći koja se mijenja ovisno o zvučnom tlaku na membranu. Napon na stezaljkama mikrofona je proporcionalan elongaciji membrane. Promjena električnog otpora utječe na promjenu jakosti istosmjerne struje kojom se mikrofon napaja (npr. Dakle mikrofon generira promjenjivu tj. a neovisan o frekvenciji. Ulazni sinusni zvučni tlak dat će na izlazu mikrofona izobličenu mikrofonsku struju koja se sastoji od osnovnog tona i niza viših harmonika koji nema u izvornom zvučnom signalu. Ugljeni mikrofoni se najviše upotrebljavaju u telefoniji. VRSTE MIKROFONA UGLJENI MIKROFON Ugljeni mikrofon ima kućište ispunjeno ugljenom prašinom koje je s jedne strane zatvoreno tankom metalnom prašinom. Korisnost η Korisnost mikrofona je omjer između uložene akustičke energije i dobivene električne energije. a time se ne mijenja linearno ni mikrofonska struja. oko 100 mV/Pa. jači glas .primjetan šum. Uho osjeća linearna izobličenja kao promjenu boje tona. Izobličenje Izobličenje mikrofona je promjena oblika signala kojeg mikrofon stvara. Impedancija: isključivo omski otpor od nekoliko stotina oma Linearna izobličenja: znatna i to do 100% Frekvencijsko područje: usko. Najveća izobličenja ima ugljeni. a najmanja elektrodinamički i elektromagnetski mikrofon. Nelinearna izobličenja nastaju zato što se promjenom tlaka na membranu ne mijenja linearno otpor mikrofona.veći tlak .

Impedancija: od nekoliko desetaka kΩ do oko 250 kΩ ovisno o kapacitetu (600-3000 pF) Osjetljivost: velika. Ovaj napon je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan je o frekvenciji. Membrana je mehanički povezana s kristalom pa se njeno titranje prenosi na plohe kristala tj.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ KRISTALNI MIKROFON Princip rada kristalnog mikrofona je piezoelektrični efekt: djelovanjem sile na plohe kristala između njih se stvara napon. između priključnica kristala stvara se napon koji vjerno prati promjene zvučnog tlaka. nekoliko desetaka mV/Pa. ne treba pojačanje signala ELEKTRODINAMIČKI MIKROFON Elektrodinamički mikrofon s trakom Elektrodinamički mikrofon sa zavojnicom 30 .

Kod ovih mikrofona. Impedancija: vrlo velik. pa je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip rada elektrodinamičkih mikrofona je elektromagnetska indukcija sječenjem magnetskih silnica. šum neznatan Frekvencijsko područje: široko Osjetljivost: 30 – 50 μV/Pa Ostalo: nedostatak je potreba izvora napona 100 – 200 V. izlazni je napon malen pa ga je potrebno podići transformatorom prije ulaza u pojačalo Ostalo: vlastiti šum oko 20 dB iznad praga čujnosti KONDENZATORSKI MIKROFON Kondenzatorski mikrofon je pločasti kondenzator s metalnom folijom (membranom) s jedne strane i metalnom protuelektrodom s druge strane. polazi do promjene kapaciteta (raste ili pada) i istosmjerni izvor puni-prazni kondenzator u ritmu govornog signala. reda MΩ. U vodiču koji se giba u magnetskom polju i pritom siječe magnetske silnice inducira se napon koji je proporcionalan brzini gibanja vodiča: U = Blv. Između elektroda je kao dielektrik zrak debljine 10-20 μm. titranje membrane se prenosi na metalnu traku odnosno pokretnu zavojnicu. Titranjem membrane kondenzatorskog mikrofona mijenja se razmak između elektroda kondenzatora. Karakteristike mikrofona sa zavojnicom: Impedancija: isključivo omski otpor od oko 200 Ω Linearna izobličenja: zanemariva Frekvencijsko područje: 30 Hz – 15 kHz Osjetljivost: oko 2 mV/Pa. ali ako je izolator prethodno polariziran vanjski izvor nije potreban (elektretski mikrofoni) ELEKTROMAGNETSKI MIKROFON 31 . određen kapacitetom od oko 50 pF Linearna izobličenja: zanemariva. Promjenjiva struja punjenapražnjenja kondenzatora na velikom otporu R stvara izmjenični pad napona koji je proporcionalan elongaciji membrane i neovisan o frekvenciji.

na brodovima i sl. Primjena: u bezbaterijskim telefonima u rudnicima. membranu treba konstruirati tako da joj je rezonancijska frekvencija iznad radnog područja mikrofona. Najveće amplitude pomaka membrane nastaju pri rezonancijskoj frekvenciji membrane koja ovisi o masi i koeficijentu elastičnosti membrane. TLAČNI MIKROFONI Kod tlačnih mikrofona membrana titra zbog razlike između vanjskog zvučnog tlaka p i atmosferskog tlaka p0 unutar kućišta mikrofona. Inducirani napon je proporcionalan brzini titranja membrane.N• ΔΦ/Δt. čime se mijenja magnetski otpor. a – pomak. Kod ugljenih.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Sa membranom ovog mikrofona spojena je pločica od mekog željeza koja s permanentnim magnetom tvori magnetski krug. kristalnih i kondenzatorskih mikrofona tlačnog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan pomaku membrane. elongacija membrane Kod elektrodinamičkih i elektromagnetskih mikrofona tlačnog tipa kod kojih je inducirani napon proporcionalan brzini titranja membrane. a time i magnetski tok u zavojnici pa se u njoj inducira napon: U = . rezonantna frekvencija treba biti u sredini radnog 32 . Titranjem membrane mijenja se zračni raspor između pločice i polova magneta.

Sila raste s frekvencijom zvuka 6 dB/ oktavi. kristalnog i kondenzatorskog mikrofona gradijentnog tipa rezonancijska frekvencija odabire se u sredini radnog područja uz dovoljno veliko prigušenje. Kod elektrodinamičkog i elektromagnetskog mikrofona gradijentnog tipa radno područje 33 . v – brzina titranja membrane Usmjerena karakteristika tlačnih mikrofona GRADIJENTNI MIKROFONI Kod gradijentnih mikrofona sila na membranu je proporcionalna razlici tlakova p1 i p2 po jedinici duljine tj. Kod ugljenog.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ područja mikrofona ali uz dovoljno veliko prigušenje. gradijentu tlaka.

Sila se prenosi na membranu ili u sredini ili linijski ili na cijeloj površini. Od zvučnika se zahtijeva što vjernija reprodukcija zvuka. Zvučnici se ugrađuju u ravne ploče ili u otvorene ili zatvorene kutije da bi se spriječio akustički kratki spoj. Kao mehanički titrajni sustav koristi se membrana (okrugla. ispred zvučnika nastaje sabijanje zraka. Naime sama membrana zvučnika ne može dovoljno odjeliti prednju i stražnju stranu zvučnika. košaru. a istodobno iza zvučnika njegovo razrjeđivanje. Zbog toga kada se membrana kreće naprijed. Ovo je tehnički skoro nemoguće izvesti pa se za prekrivanje cijelog čujnog područja koristi više zvučnika tj. kombiniraju se niskotonski i visokotonski zvučnici. Područje II 250 – 5000 Hz 500 – 15 000 Hz ili 5000 – 15000 Hz kombinacija s 3 zvučnika s 2 zvučnika I 20 – 250 Hz 20 – 500 Hz ili 20 – 5000 Hz III 5 – 15 kHz Manje kvalitetni zvučnici prekrivaju područje od 70 do približno 10000 Hz. a unutarnjim rubom na donji centrator. ovalna ili pravokutna kruta ploha. Titranje membrane se prenosi na čestice okolnog zraka te mehanički titraji membrane u njemu stvaraju zvučne valove. Idealni širokopojasni zvučnik pretvara konstantnu privedenu električnu energiju u konstantni zvučni tlak u cijelom čujnom frekvencijskom području od 20 Hz do 20 000 Hz. ravnog ili konusnog oblika) koja je vanjskim rubovima pomoću gornjih centratora elastično učvršćena na držač tzv. Usmjerena karakteristika gradijentnog mikrofona (osmičasta karakteristika) ZVUČNICI Zvučnik je elektroakustički pretvarač koji pretvara električnu energiju u akustičku.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ leži iznad rezonancijske frekvencije membrane jer je za to područje frekvencija brzina membrane neovisna o frekvenciji. Zbog razlike u tlakovima oni će se nastojati izjednačiti najkraćim mogućim putem tj. preko rubova zvučnika što ima za posljedicu širenja 34 .

Nazivna snaga zvučnika koju navodi proizvođač je maksimalna električna snaga koju zvučnik može trajno podnijeti bez oštećenja. Reprodukcija ovisi o udaljenosti od membrane zvučnika. Kada kroz zavojnicu protječe struja čujnih frekvencija. Ova snaga mora biti veća od nazivne izlazne snage pojačala na koje se zvučnik priključuje da ne dođe do preopterećenja zvučnika (dobro je da bude 2 puta veća od snage pojačala jer su izobličenja najmanja). Ova pojava izjednačenja tlakova neugrađenog zvučnika zove se akustički kratki spoj. Nazivna impedancija za dinamičke zvučnike je 4.elektrodinamički ili dinamički zvučnik .kristalni ili piezoelektrični zvučnik DINAMIČKI ZVUČNIK U zračnom rasporu između polova magneta nalazi se pomična zavojnica na koju je pričvršćena konusna membrana. Impedancija zvučnika mora biti jednaka ili veća od impedancije pojačala da ne bi došlo do preopterećenja pojačala i njegovog mogućeg uništenja. zavojnica se pomiče lijevo – desno pod utjecajem sile izbacivanja F = Bli. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ZVUČNIKA Tehničke karakteristike zvučnika: • Reprodukcija ili osjetljivost (čujnost) • Usmjerenost • Frekvencijska karakteristika • Korisnost • Nazivna snaga • Impedancija • Izobličenje Od navedenih karakteristika kratko su definerane tri. Pomaci 35 . VRSTE ZVUČNIKA . Električna impedancija zvučnika je bitna zbog prilagođenja zvučnika na pojačalo. Ako su impedancije zvučnika i pojačala jednake dolazi do maksimalnog prijenosa snage između ova dva uređaja. Reprodukcija ili osjetljivost zvučnika je omjer zvučnog tlaka p na određenoj udaljenosti u smjeru osi zvučnika i napona u na priključnicama zvučnika. 8 ili 16 Ω.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zvuka slabijim intenzitetom. ali na frekvencijama izvan pojasa 200 – 600 Hz obično je znatno veća.elektrostatički zvučnik .

Za visokotonske zvučnike membrana se izrađuje od krućeg i lakšeg papira. ELEKTROSTATIČKI ILI KONDENZATORSKI ZVUČNIK 36 . Za postizanje veće sile. sila izbacivanja je proporcionalna i mijenja se kako se mijenja struja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zavojnice prenose se na membranu koja titrajući proizvodi zvuk. a za niskotonske od mekšeg i težeg papira. Kako su za određeni zvučnik B i l konstantni. indukcija u zračnom rasporu iznosi i preko 2 T.

perforirana elektroda: -Q – q/2.2. Kako je tonski signal izmjeničan. bjeloočnicom. -φu + u/2 2. -φu Na membranu djeluju jednake. KRISTALNI ILI PIEZOELEKTRIČNI ZVUČNIK Princip rada kristalnog zvučnika je obrnuti piezoelektrični efekt: dovođenjem izmjeničnog napona na plohe kristala. -φu . ali suprotne sile pa ona miruje.visoka korisnost ( uz pomoć trube i do 70%) .lagani su jer nemaju magnete . prema negativnije nabijenoj elektrodi. +φu perforirana elektroda: -Q. 37 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 1. 2. temperaturno osjetljivi… 2.u/2 Pozitivno nabijena membrana otklanja se prema elektrodi nižeg potencijala tj. SLIKA LJUDSKO OKO I OSOBINE VIDA Bez svjetla ne bismo ništa vidjeli.neosjetljivi na manja preopterećenja . Kroz vakuum (zrak) se širi brzinom od 300 000 km/s.vrlo lomljivi. kristal titra i ti se titraji prenose na membranu. Prisutan tonski signal u membrana: +Q. membrana titra.visokotonski zvučnici (od nekoliko kHz do 20 kHz) . Karakteristike kristalnih zvučnika: . Nema tonskog signala u = 0 membrana: +Q. Oko je okrugla vrećica bistre želatinozne tekućine koja se zove staklasta tekućina obavijena čvrstom vanjskom ovojnicom tj. perforirana elektroda: -Q + q/2. + φu 1. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje čije se valne duljine u vidljivom dijelu spektra kreću od 400 nm do 700 nm.

zadržava se subjektivni doživljaj slike. Tromost oka znači da receptori oka i nakon prestanka trenutnog svjetlosnog podražaja još neko vrijeme pamte sliku tj. kad je svjetlo prigušeno širi se. FOTOMETRIJA Fotometrija je dio fizike koji se mjerenjem veličina vidljivog dijela svjetlosnog spektra.zjenica: otvor u šarenici kroz koji ulazi svjetlost. Jedinica za tok je lumen. Jakost izvora ili intenzitet I (luminoznost) je tok svjetlosti F što ga izvor šalje u jedinični prostorni kut θ: 38 . Sadrži milijune stanica osjetljivih na svjetlo koji se zovu štapići i čunjići. kino slika).mrežnica: opaža svjetlost tj. Slika u mrežnici je obrnuta. Tok svjetlosti F je energija emitirane svjetlosti Es nekog izvora u jedinici vremena: F=Es/t. a kad je jako suzuje se – akomodacija oka .rožnica: lomi svjetlo koje upada u oko i djelomično ga izoštrava (prozirni ispupčeni vanjski dio očne jabučice . zbog tromosti oka čovjek će to doživjeti kao pokretni događaj (televizijska.vidni živac: prenosi sliku u mozak gdje se slika vraća u pravilni uspravni položaj. .leća: fokusira svjetlo. a čunjići u boji. Efikasnost izvora svjetlosti S je omjer između toka svjetlosti F i uložene energije u jedinici vremena P: S=F/P. fino ga izoštrava . Ako se u jednoj sekundi prikaže slijed od 24 slike nekog događaja. prima sliku.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dijelovi oka: . štapići vide crno-bijelo. Jedna od važnih karakteristika oka je njegova tromost.šarenica: mišić koji nadzire veličinu zjenice (pigmenti šarenice određuju boju očiju) .

BOJA Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih čunjića u našem oku na vanjski podražaj u obliku svjetlosne zrake. 1/60 intenziteta od 1 cm2 crnog tijela pri talištu platine od 1770˚ C. bijelu i sivu boju. Razlikuju se dvije skupine svjetlosti: . a intenzitet bijele boje ima vrijednost 1. Kromatska svjetlost Čovjekov doživljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psihološke veličine: .nijansa . Zasićenje opisuje udaljenost boje od sive boje istog intenziteta npr. Količina svjetlosti opisuje se veličinama intenzitet (jakost) i osvijetljenost. Akromatska svjetlost Akromatsku svjetlost doživljavamo kao crnu. crvena. a obrnuto proporcionalna s površinom S koju svjetlost obasjava: E=F/S. tamnoplava. Jedini parametar akromatske svjetlosti je količina svjetlosti koja u fizikalnom smislu odgovara energiji. dakle svijetloplava. zelena. Intenzitet crne boje ima vrijednost 0. sjaj) Nijansa opisuje vrstu boje npr. Vrijednostima između 0 i 1 odgovaraju različite razine sive boje. Ton je dodana količina svjetlosti u boji. Osvijetljenost opisuje intenzitet svjetlosti reflektirane od objekta. Doživljaj boje povezan je s pojmom svjetlosti.zasićenje .Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivaju se tonovi kromatskih boja. Crno-bijela televizija ili monitor može proizvesti različite razine sive boje na istom mjestu (pikselu). još tamnija plava i tako sve do crne. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u prizmi i raspršuje u spektar. Primjeri primjene akromatske svjetlosti su crno-bijela televizija. S udaljenosti od 1 m2.osvijetljenost (svjetlina. Sjaj je gustoća jakosti svijetlosti nekog svjetlosnog izvora (jakost svjetlosti po jedinici površine izvora). Ploha ima rasvjetu 1 luks ako na svaki kvadratni metar te plohe pada tok svjetlosti od 1 lumena.kromatska (obojena) svjetlost. žuta… ovisno o dominantnoj valnoj duljini emitirane svjetlosti. ružičasta je manje zasićena.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ I=F/θ Jedinica za intenzitet izvora je 1 svijeća ili kandela (cd) tj. svjetlosni izvor jakosti 1 kandele osvijetlit će 1 m osvjetljenjem od 1 luksa. crno-bijela slika na monitoru računala i crno-bijeli tisak. U psihološkom smislu količina svjetlosti se opisuje kao intenzitet osjeta i naziva se sjajnost (brightness). Rasvjeta (osvjetljenje ili iluminacija) E direktno je proporcionalna s tokom svjetlosti F.akromatska (neobojena) i . 39 . Jedinica rasvjete je luks (lx). sjajnost. crvena boja je vrlo zasićena. Jedna kandela odgovara otprilike sjaju jedne svijeće.

degradirana. vidljiva svjetlost je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od 400 do 700 nm. izbljeđivanjem boje koja od čiste. Boja ima i svoju prirodnu količinu svjetlosti u sebi. Čista crvena i zelena imaju otprilike jednaku svjetlinu. Primjer degradacije boje: čistoj crvenoj boji se postepeno dodaje siva u sve većoj količini što rezultira gašenjem. intenzitetu ili zasićenosti. osim što se zatamnjuje u tonu.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona. Tako dodavanjem sive boja blijedi. KOLORIMETRIJA Kolorimetrija je grana fizike koja na objektivan način opisuje boje. intenzivne postaje zagasita. gubi na kvaliteti. blijeda. Spektar svjetlosti ultraljubičasta svjetlost vidljiva svjetlost infracrvena svjetlost 380 nm ljubičasta 770 nm crvena λ Spektarne boje i valna duljina Boja Valna duljina (nm) ljubičasta 390-455 plava 455-492 40 . gubi i na čistoći. čistoći. Kolorimetrija je uspoređivanje boje na temelju određivanja fizikalnih podražaja koji izazivaju jednake osjete tona boje. tako je žuta bez primjese bijele svjetlija od plave. jarke. Fizikalno. zasićenja i svjetline.

Dakle. Primjer spektralne distribucije energije svjetlosti Vizualni efekt spektralne distribucije može se opisati trima parametrima: . Bijela svjetlost smanjuje zasićenje boje energija dominantna valna duljina veće zasićenje manje zasićenje bijela svjetlost zasićenje=0 548 nm zelena λ Odnos između percepcijskih veličina kje opisuju svjetlost i kolorimetrijskih veličina: 41 .količinom svjetlosti (sjaj).čistoćom pobude i . više različitih distribucija može izazvati opažaj iste boje. Boju određuje dominantna valna duljina i udio bijele svjetlosti u toj boji. bijela svjetlost unosi poremećaj u doživljaj boje. Količina energije na pojedinoj valnoj duljini opisuje se spektralnom distribucijom energije. Čistoća pobude je udio bijele svjetlosti u nekoj boji.dominantnom valnom duljinom . Pritom.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ zelena žuta narančasta crvena 492-577 577-597 597-622 622-770 Bijela svjetlost kao akromatska svjetlost sastavljena je od mnoštva boja i na svim valnim duljinama ima približno istu energiju. Ljudsko oko teško razlikuje dvije bijele svjetlosti kod kojih se sastav boja znatno razlikuje. Ako je udio bijele svjetlosti u nekoj boji manji kažemo da je zasićenje te boje veće te ona sa manjom energijom pobuđuje maksimalni doživljaj boje.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

Percepcijska veličina Nijansa Zasićenje Svjetloća Sjajnost

Kolorimetrijska veličina Dominantna valna duljina Čistoća pobude Intenzitet Intenzitet

SINTEZA BOJA Sintezom ili miješanjem boja dobiva se nova boja. U osnovi dva su načina miješanja boja: 1. aditivno: optičko miješanje svjetlosti. RGB snopovi u televiziji. Osnovne ili primarne boje: R (red) crvena, G – green (zelena), B – blue (plava) pri kojemu se dodavanjem svake boje dodaje i svjetlosna energija idući od tamnoga ka svijetlome.

43

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

43

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. suptraktivno: mehaničko miješanje pigmentacija. Osnovne boje: crvena, plava, žuta. Primjena: slikarstvo, fotografija u boji. Primarne boje- međusobno neovisne boje što znači da se miješanjem dviju boja ne može dobiti treća neovisna boja. Sve tri skupa pomiješane daju bijelu boju. To su: crvena…..R (red) – 610 nm zelena…...G (green) – 548 nm plava……B (blue) – 465 nm Komplementarne boje – boje koje se dobiju miješanjem primarnih boja. Zajedno daju crnu boju. Komplementarne su zato što miješanjem s primarnim bojama daju neutralnu boju. Žuta je komplementarna plavoj, plavozelena (cijan-svjetloplava) crvenoj, a ljubičasta (magenta) zelenoj. To su: žuta……… Ye = R + G cijan………..C = G + B ljubičasta….M = R + B Ljudski vid je trikromatski. Sve se boje mogu dobiti miješanjem triju primarnih boja. U kromatskoj televiziji to su crvena, zelena i plava. Dobivena boja ovisit će o udjelima pojedine primarne boje. Za potpuno određivanje boje potrebno je izvesti izjednačavanje (određivanje udjela pojedinih primarnih boja) tako da zbroj svih triju primara daje bijelu boju. Ta se količina primara smatra njegovom jediničnom vrijednošću (podešavanje kamere prije snimanja na referentno bijelo ili engl. white balance kako bi primari dali potpuno određenje boje). MODELI BOJA U RAČUNARSKOJ GRAFICI Skupine modela boja: 1. sklopovski orijentirani modeli: a) RGB (Red-Green-Blue) za CRT monitore b) CMY (cyan, magenta, yellow) i CMYK (cyan, magenta, yellow, black) za tiskanje u boji 2. korisnički orijentirani modeli: a) HSV (hue-nijansa, saturatio-zasićenje, value-sjajnost) b) HLS (hue, lightness, saturation) c) HVC (hue, value, chromaticity) Među pojedinim modelima moguća je pretvorba specifikacije boje.

RGB model boje

44

zelena. Područje boja koje može prikazati CRT monitor određeno je svojstvima fosfornog sloja. plava – aditivne primarne boje. njihovi udjeli se mogu zbrojiti za dobivanje određene boje Dijagonala koja spaja crnu i bijelu boju predstavlja razine sivog.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Crvena. HSV model boja 45 .

Baza piramide je na razini V=1 što odgovara skupu sjajnih boja. Primjer korisničkog sučelja za određivanje boje u HSV modelu TELEVIZIJA Televizija se bavi prijenosom pokretne slike. Vertikalna os V određuje sjajnost boje. Za veći izbor boja. 46 . korisnik može odrediti boju pomoću nekog od modela boja preko odgovarajućeg korisničkog sučelja. Radijalna udaljenost od osi V određuje razinu zasićenosti boje S. Nijansa je određena kutom zakreta H oko vertikalne osi V. Mnogi aplikacijski programi omogućavaju korisniku izbor boje iz prikazanog skupa boja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Vrh šesterostrane piramide je u ishodištu koordinatnog sustava i odgovara crnoj boji. Kutovi zakreta komplementarnih boja razlikuju se za 180º.

U ovom sudaru foton nestaje. LCD ili plazma monitorima. Analizirajuća cijev je optoelektrični pretvarač. vidikon.kromatska (u boji).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Televizija može biti: . Elektroni mogu biti oslobođeni iz materije ako površinu materije bombardiramo elektronima dovoljno velike energije. superortikon.akromatska (crno-bijela) i . a radi na principu unutrašnjeg fotoelektričnog efekta. • Optička slika pomoću optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu pada na ekran s druge 48 . Kamera pretvara sliku u električni signal da bi se omogućio njen prijenos. Kamere kao optoelektrični pretvarači rade na principu fotoelektričnog efekta. satikon). mala katodna cijev na kojoj se vidi reprodukcija trenutno snimane slike. analizirajuća cijev i elektronički tražilac slike tj. Ako materiju obasjamo svjetlošću dolazi do sudara fotona i elektrona vezanog za jezgru atoma. • Na te male poluvodičke elemente s unutrašnje strane pada elektronski snop male energije i dovodi pojedine točke tog ekrana na potencijal katode od 0 V. a elektron napušta atom. Glavni dijelovi TV kamere su objektiv. Ovisno o dobivenoj kinetičkoj energiji u sudaru elektron ostaje slobodan u materiji i povećavaju njenu vodljivost (unutrašnji fotoelektrični efekt) ili napušta materiju (vanjski fotoelektrični efekt). Vidikon • U vidikonu se kao fotoosjetljivi materijal i materijal za uskladištenje slike (ekran) primjenjuju mali poluvodički elementi naneseni s unutrašnje strane prozirne signalne elektrode koja je preko otpornika R spojen as izvorom napona 10 – 100 V. Za snimanje slika i scena služe pri televizijskom prijenosu TV kamere. ali se danas u kamerama uglavnom koriste CCD senzori (Charge Coupled Device) za analiziranje slike. Vidikon je najjednostavnija analizirajuća cijev. Postoji više vrsta analizirajućih cijevi (plumbikon. Reprodukcija snimljene slike dobiva se na CRT.

48 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ strane.

Pad napona na ovom otporu u tom slučaju predstavlja korisni video signal. Međutim. • Analizu slike vrši elektronski snop (elektronska zraka) iz elektronskog topa. • Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0. Dielektrik neosvijetljenih elementarnih kondenzatora ponaša se kao izolator. Kroz otpor R teče struja punjenja elementarnih kondenzatora i na otporu stvara pad napona koji predstavlja signal slike. pa ovi kondenzatori zadržavaju naboj. a slični su osciloskopskim cijevima. Vrlo mala struja teče i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog). • Elektroni iz elektronskog snopa neutraliziraju potencijale osvijetljenih točaka svodeći ih na potencijal katode.2 do 0. • Kroz opteretni otpor R konstantno teče srednja struja izbijanja. pa svaki element ovisno o osvijetljenosti ima drugi otpor.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Poluvodički elementi djeluju kao mali kondenzatori na kojima se zbog razlike potencijala nakupljaju maleni naboji. • Pod utjecajem svjetlosti mijenja se. • Zbog unutrašnjeg fotoefekta mijenja se proporcionalno intenzitetu svjetlosti otpor na pojedinim elementima fotoosjetljivog sloja • Svaki element sloja djeluje kao mali kondenzator s bolje ili lošije vodljivim dielektrikom. Katodne cijevi za reprodukciju slike u boji imaju ekran izrađen u 49 . Elektronski snop se ubrzava električnim poljima elektrode za fokusiranje i ubrzavanje i anode. neutraliziraju se pozitivni potencijali (dovode se opet na 0 V). otpor dielektrika . Preostali elektroni snopa vraćaju se prema elektronskom topu. • (Pomoću optike kamere kroz prozirnu signalnu elektrodu se projicira slika na tanki fotoosjetljivi sloj naparen na elektrodu. • Signalna elektroda je na pozitivnom naponu (10…100 V) • Na neosvijetljenim mjestima fotoosjetljivi sloj djeluje kao izolator pa se na njima zadržava naboj. Tako dobiveni potencijali koji na pojedinim točkama odgovaraju intenzitetu svjetla (što je veći intenzitet svjetla veći je potencijal točke). Između dva analiziranja.) Kineskopi su katodne cijevi za reprodukciju slike u akromatskoj televiziji. slijeva nadesno. Fotoosjetljivi sloj je dielektrik tih kondenzatora. Osvijetljena mjesta imaju manji otpor. • Analiziranjem slike pomoću elektronskog topa popunjavaju se izgubljeni naboji tj. Otklonske zavojnice svojim magnetskim poljima otklanjaju snop u horizontalnom i vertikalnom smjeru radi analiziranja fotoosjetljivog sloja i to red po red. • Elektroni iz elektronskog topa koji stižu do fotoosjetljivog sloja imaju vrlo malu brzinu zbog malog napona signalne elektrode. predstavljaju električnu reprodukciju slike i zadržavaju je između dva uzastopna analiziranja. kod analiziranja pojedinih točaka dolazi do ravnoteže potencijala. Vrlo mala struja teče i u potpunoj tami (struja tame ili struja crnog).2 do 0. a time i do promjene struje kroz opteretni otpor. odozgo prema dolje. pa kako je signalna elektroda na pozitivnom naponu. dolazi do neutralizacije naboja i pojave pozitivnih potencijala s unutrašnje strane fotoosjetljivog sloja. • Srednja struja pri maksimalnom osvjetljenju iznosi 0. Ovo je bitno jer oni nemaju dovoljno energije da oslobode dodatne elektrone u fotovodljivom sloju. zbog unutarnjeg fotoefekta.35 μA. elementarni kondenzatori se preko vodljivog dielektrika više-manje izbijaju.35 μA. pa na unutrašnjoj strani ekrana u pojedinim točkama vladaju različiti potencijali (visina potencijala proporcionalna je intenzitetu svjetlosti) koji predstavljaju električnu reprodukciju slike. ispravlja magnetskim poljem zavojnica za linearizaciju i fokusira magnetskim poljem zavojnice za fokusiranje.

Do elemenata ekrana koji daju jednu od tri osnovne boje dopiru elektroni iz samo jednog od tri topa. a fluorescentni elementi za tri različite boje naneseni su na ekran kao vertikalne pruge.spota po ekranu već doživljava sliku bez prekida kontinuiteta. Pomoću zavojnica konvergencije postiže se da sva tri snopa prolaze uglavnom kroz iste otvore na maski. To se postiže pomoću maske i fokusiranjem snopova pomoću magneta za čistoću boja.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ obliku mozaika od tri vrste fluorescentnih elemenata: jedni daju crveno. zvana maska. Koncept RGB monitora ANALIZIRANJE SLIKE Radi lakšeg razumijevanja prvo su objašnjenja vezana za akromatsku. a ispred ekrana s unutrašnje strane nalazi se metalna ploča. Analiziranjem (snimanjem) slika se razlaže u raster paralelnih linija koje zraka za odčitavanje analizira slijeva nadesno. a zatim za kromatsku televiziju. Svjetlosni intenziteti se u cijevi za analiziranje pretvaraju u električni signal koji se na prijemu ponovno pretvaraju u svjetlosne intenzitete koji na zaslonu ekrana katodne cijevi (kineskopa) iscrtava katodna zraka u istom slijedu kao pri analiziranju slike. Zbog tromosti oka i perzistencije ekrana (na ekranu se kratko zadržavaju pobuđena mjesta). oko ne vidi pomak svijetle točke tzv. a treći plavo svjetlo. pa napon dodatnog ubrzanja iznosi visokih 23 kV da bi se dobila željena svjetlina točaka na ekranu. Miješanjem ovih boja dobiju se sve ostale boje. sa oko 400 000 rupica promjera oko 300 μm. Cijev s maskom ima tri elektronska topa. drugi zeleno. Kromatron s tri snopa umjesto maske ima vertikalne otklonske vodiče na koje je priključen napon ubrzanja. ali je iskoristivost elektronskog snopa veća. Oko 80% elektrona udara u masku što su značajni gubici. 50 . Djelovanje vodiča jednako je djelovanju maske.

25 slika s neparnim i 25 slika s parnim linijama u sekundi (ne mijenja se vizuelni efekt). na principu proreda radi sužavanja frekvencijskog pojasa za prijenos slike.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Princip analiziranja i reprodukcije TV slike Pomak zrake u horizontalnom smjeru određen je pilastim naponom iz horizontalnog oscilatora.Pomak tj. povratak zrake na početak nove linije i nove slike mora biti što brži i pri tom se ona mora zatamniti što je osigurano potisnim impulsom (inače bi analizirala sliku u obrnutom smjeru-nestvarna slika). Europski TV standard ima 50 izmjena poluslika u sekundi tj. U svijetu postoje različiti standardi za prijenos TV slike. a pomak u vertikalnom smjeru pilasti napon iz vertikalnog oscilatora. Standard broj linija u slici 51 PAL (europski) 625 NTSC (američki) 525 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ horizontalna frekvencija vertikalna frekvencija frekvencija slike frekvencija poluslike prored omjer stranica slike širina luminantnog signala 15625 Hz 50 Hz 25 Hz 50 Hz 2:1 4:3 5 MHz 15750 Hz 60 Hz 30 Hz 60 Hz 2:1 4:3 4. 6. Maksimalna frekvencija se dobije kada se naizmjenično emitiraju crni i bijeli elementi u dimenzijama spota (kao šahovska ploča). Taj broj elemenata slike treba se reproducirati 25 puta u sekundi pa je potrebna sposobnost reproduciranja od 520625 ∙ 25 = 13 ∙ 106 elemenata slike u sekundi. U PAL sustavu frekvencija je nešto manja. Širina ekrana TV prijamnika je 4/3 puta veća od njegove visine pa u jednoj liniji ima: 625 ∙ 4/3 = 833 kvadratičnih elemenata slike odnosno na čitavom ekranu: 625 ∙ 833 = 520625 elemenata slike. Glavni razlog je osiguranje kontinuiranog osvjetljenja odnosno izbjegavanje rasvjetom izazvanih problema treperenja u slici.2 MHz Vertikalna frekvencija slike odgovara frekvencije izmjeničnog napona gradske mreže pojedinih područja. 52 . TV slika sastavljena od 2 poluslike VIDEOSIGNAL Širina videosignala definirana je razlikom maksimalne i minimalne frekvencije. 5 MHz na računajući frekvencijski pojas za prijenos tona.5 MHz. Izmjena crnih i bijelih elemenata slike ostvaruje se periodom napona katodne cijevi i to u svakom periodu jedan crni i jedan bijeli element pa bi frekvencija ovog napona trebala biti duplo manja od broja elemenata slike u sekundi tj.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ U postupku analiziranja ili reprodukcije slike zraku je potrebno potisnuti tj. gasiti pri svakom povratku u novu liniju ili novu polusliku. oko 100 puta je širi od horizontalnog potisnog impulsa i unutar njega se nalazi skupina vertikalnih sinkronizacijskih impulsa. Za vrijeme potisnog impulsa odašilje se sinkronizacijski impuls koji označava kraj jedne linije i daje nalog za prijelaz u drugu liniju (horizontalni sinkronizacijski impuls). Zato širina frekvencijskog spektra videosignala iznosi 5 MHz. Vertikalni sinkronizacijski impuls (raster) Posljedica neaktivnosti elektronske zrake za vrijeme trajanja potisnih impulsa malo je manji format slike od formata ekrana (4:3).5 MHz. Ovi impuls je crnji od crnog da ne bi ometao analiziranje ili reprodukciju slike. Vrijeme trajanja jedne linije od 64 μs dobiveno je kao recipročna vrijednosti horizontalne frekvencije od 15625 Hz. Unutar potisnog impulsa nema informacije slike (video signal je isprekidan). To se izvodi pomoću potisnih impulsa čija razina u luminantnom signalu (signalu svjetline) odgovara razini crnog („crno rame“). a ne 6. Vertikalni potisni impuls za vraćanje zrake na novu polusliku traje 20-tak linija tj. 53 . a svaka linija ne traje 64 μs već oko 12 μs kraće. Broj linija slike nije 625 već 574.

a sve ostale boje dobivene su miješanjem tih boja. a duljina vektora zasićenje boje. Da bi se omogućio bežični prijenos VPS signal amplitudno modulira VF signal kao prijenosni signal. sjaj) U krugu boja prikazane su tri osnovne boje: crvena. Za kromatsku televiziju naziva se BVPS (boja-video-potisni-sinkro) signal. sjajnost.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PRIJENOS TV SIGNALA Dobiveni TV signal može se prenijeti TK vodovima ili bežično. a u NTSC sustavu amplitudno. REZOLUCIJA Rezolucija je jedna od najbitnijih parametara za kvalitetu reproducirane slike. Zasićenost boje raste idući iz središta prema rubu kruga. Ovaj signal se naziva VPS (video-potisni-sinkro) signal. linije i linije (oštrina slike). KROMINANTNI KOORDINATNI DIJAGRAM Da se podsjetimo. Rezolucija je razabiranje razlike u detalju između točke i točke.osvijetljenost (svjetlina. Dakle. čovjekov doživljaj svjetlosti (boje) opisuje se s tri psihološke veličine: .zasićenje . zelena i plava. Signal tona u PAL i SECAM sustavu se frekvencijski modulira. a podrazumijeva finoću strukture slike. Frekvencijski pojasi slike i tona su razdvojeni da se ne bi signali slike i tona međusobno ometali. 54 . bilo koja boja u krugu određena je polarnim koordinatama kao funkcija dvaju argumenata: kut određuje nijansu.nijansa (boja) .

Dikroidna zrcala razlažu svjetlost i provode selektivnu refleksiju. VF nosilac slike je moduliran i luminantnim signalom i signalom od 4. VF nosilac krominantnog signala iznosi 4. a drugo zrcalo propušta zelenu.5V Ovim je dobiven matematički model za određivanje boje koji pomaže u shvaćanju principa kromatske televizije. a ovaj zadnji je moduliran kromatskim sadržajem.3 ER + 0. a reflektira plavu svjetlost.43 MHz i on je za toliko odmaknut od VF nosioca luminantnog signala. PRETVARANJE BOJE U ELEKTRIČNI SIGNAL Kromatski videosignal osim luminantnog signala sadrži i tri signala boje (RGB). luminantni signal. To znači da se radi o dvostrukoj amplitudnoj tzv. 55 . Ti se signali dobivaju sustavom triju ili četiriju analizirajućih cijevi i optičkih filtera ili CCD senzorima u kamerama. EG i EB.6 U + 0. a reflektira crvenu. Prvo zrcalo propušta plavu i zelenu. Na izlazu se dobivaju krominantni signali ER.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Dakle: boja = nijansa + zasićenje Primjer sa slike: ljubičasta boja = 0.43 MHz. a za luminantni signal koji nastaje u sklopu za kodiranje vrijedi: Eγ = 0.59 EG + 0. PRIJENOS KROMATSKOG TV SIGNALA Kromatski TV signal se prenosi pomoću kvadraturne amplitudne modulacije u frekvencijskom pojasu slike od 5 MHz uz luminantni signal tako da jedan drugome ne smetaju.11 EB Tako tri krominantna signala određuju četvrti.

Kabelska mreža naziva se sekundarna distribucija. Korisnik može pomoću daljinskog upravljača birati određene stranice iz baze podataka zastupljenih TV postaja. Podaci o boji i zasićenju boje nalaze se u frekvencijskom području koje registriraju obe vrste prijemnika. a primarna distribucija je radiodifuzijski prijenos pomoću zemaljskih i satelitskih odašiljača (bežični prijenos) • Teletekst TV signalom se prenose digitalni podaci koji se na ekranima TV prijemnika reproduciraju kao alfanumerički i drugi grafički znakovi. berst). Kromatski prijemnik će ovaj signal registrirati dok akromatski neće.Eγ i EB – Eγ). Danas se razvijaju novi TV standardi koji teže što kvalitetnijoj slici kao što je HDTV (High Definition Television) – televizija visoke rezolucije koja teži kvaliteti slike 35mm filma. koji se nalazi u sastavu sinkronizacijskog impulsa u oba sustava prijenosa slike. a kabeli se razvode do pojedinih stanova. Akromatski i kromatski sustav prijenosa slike moraju biti kompatibilni. prenosi se prijenosom luminentne komponente Eγ i dviju krominantnih komponenti razlike (ER . Kromatski televizor mora prikazivati i crno-bijelu sliku. Uz veće zgrade ili kompleks zgrada postoji zajednički antenski sustav. umjesto triju kromatskih komponenti. 56 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kvadraturnoj modulaciji. Za akromatski prijemnik je dovoljan samo luminentni signal jer on u stvari nosi sliku. Još neki pojmovi: • Kabelska televizija: To je prijenos TV i radio programa kabelskim distribucijskim sustavom (koaksijalni i optički kabeli). Ovaj signal za kromatsku televiziju daje podatak o zasićenju boje i služi za potpunu reprodukciju boje slike. referentnom signalu nosioca boje. Informacija o boji sadržana je u burstu (čit. Prijenos slike.

U multipleksnom prijenosu širina telefonskog kanala je 4 kHz. PRINCIPI MULTIPLEKSNOG PRIJENOSA multipleksni prijenos (višestruki prijenos) – istodobni prijenos više informacijskih kanala po istom prijenosnom mediju (npr. OBRADA SIGNALA 3. FREKVENCIJSKI MULTIPLEKS Telefonski kanal (300-3400 Hz) se pomoću modulacije pomiče u više frekvencijsko područje. a kriterij međusobnog razlikovanja je frekvencija. ali to nije u pravom smislu multipleksni prijenos jer je za svaki telefonski kanal potreban posebni vod. Kako je frekvencijsko prijenosno područje prijenosnih medija daleko šire.multipleksni prijenos s vremenskom raspodjelom kanala ili vremenski multipleks Osim frekvencijskog i vremenskog multipleksa može se govoriti i o prostornom multipleksu. nameće se potreba njihovog što boljeg iskorištavanja što upravo omogućava multipleksni prijenos. 57 . TDM (Time Division Multipleks).multipleksni prijenos s frekvencijskom raspodjelom kanala ili frekvencijski multipleks 2. kao govorni kanal širine 3100 Hz. po jednoj telefonskoj parici) Telefonski razgovor se prenosi u niskofrekvencijskom području od 300 do 3400 Hz (telefonija na 3. a njime se može prenositi bilo koja vrsta informacije.1. Dakle.1 kHz) tj. za prijenos po optičkim kabelima razvio se multipleksni prijenos s gustom raspodjelom valnih duljina (DWDM – Dense Wavelenght Division Multiplexing) gdje se svaka valna duljina svjetlosti prenosi brzinom od 10 Gbps (120 000 kanala). a ne samo govor. FDM (Frequency Division Multiplex). Svaki telefonski kanal ima vlastiti frekvencijski pojas (interval) te se po istom vodu može slati više telefonskih kanala smještenih na frekvencijskoj skali jedan do drugoga. različiti kanali se istodobno prenose po istom vodu.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. Vrsta prijenosnog medija simetrična parica (neekranizirana) koaksijalna parica optičko vlakno slobodan prostor (radiokomunikacije) Frekvencijski opseg 0-120 kHz 60 kHz-60 MHz 1012-1015 Hz 3 kHz-3000 GHz Multipleksni prijenos se može ostvariti pomoću dvije metode: 1. Osim ovih načina prijenosa.

To se može slikovito prikazati rotirajućim sklopkama na krajevima voda koje fizički spajaju odgovarajuće parove kanala predajnika i prijemnika u ritmu takt impulsa. MODULACIJSKE TEHNIKE 58 . Kanali predajnika i prijemnika nisu neprekidno fizički spojena za vrijeme veze. 3. Ove sklopke se okreću sinkrono (istom brzinom) i istofazno (imaju isti početni položaj).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ VREMENSKI MULTIPLEKS Informacijski kanali se prenose po istom vodu u određenim vremenskim intervalima umjesto u određenim frekvencijskim intervalima.2. ali kako je interval ponavljanja spajanja kratak i odvija se velikom brzinom dobiva se utisak stalnog spoja. već samo u određenim vremenskim trenutcima.

Npr. Pretvarač signala: modulira električni informacijski signal ako se ovaj ne može prenijeti u originalnom frekvencijskom pojasu. optička vlakna. Izvor informacije: daje bilo koju vrstu informacije koju želimo prenijeti (govor.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Modulacija je postupak u kojem se mijenja neki od parametara nosioca ili prijenosnog signala pod utjecajem modulacijskog signala koji predstavlja informaciju. u telefoniji se zbog boljeg iskorištenja prijenosnog medija po njemu istodobno prenosi veći broj telefonskih kanala. zrak Izvor smetnji: različiti izvori smetnji koje narušavaju kvalitetu signala i koji mogu djelovati na bilo kojem dijelu prijenosnog puta (npr. tekst. šum elektrona u vodičima itd. mjerene veličine itd. Odredište informacije: korisnik informacije npr. Modulacija je samo dio sustava za prijenos informacija. Pretvarač informacije (prijemnik): reproducira informaciju iz demoduliranog električnog signala. inducirani naponi zbog EM polja električnih vodova. Informacijski signal se modulira zbog toga što obično nije moguć njegov prijenos u originalnom frekvencijskom pojasu ili zbog multipleksnog prijenosa po istom prijenosnom mediju. radio signal se može prenositi samo na visokim frekvencijama.) Pretvarač signala (prijemnik): Iz moduliranog signala izdvaja originalni signal koji je ušao u modulator. Prijenosni kanal ili vod: prijenosni medij kao bakreni vodiči.) Pretvarač informacije: pretvara neelektričnu informaciju u električni signal (npr. ljudsko uho VRSTE MODULACIJE 59 . smetnje pri uključivanju i isključivanju električnih trošila. Na žalost demodulira se i signal smetnje. slike. podaci. muzika. mikrofon pretvara zvuk u električni napon.

fazna binarna modulacija (PSK) modulacijski signal modulacijski signal nekodiran: kvantiziran i kodiran: .impulsno pozicijska (PPM) .impulsno kodna amplitudna (PAM) (PCM) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Signali u modulaciji Vrste modulacije Modulacijske tehnike ANALOGNE Informacijski signal (modulacijski signal) analogni Prijenosni signal Vrsta modulacije .frekvencijska binarna modulacija (FSK) .impulsno širinska .frekvencijska modulacija (PM) .amplitudna binarna modulacija (ASK) .impulsno .impulsno frekvencijska (PFM) sinusni DIGITALNE digitalni sinusni IMPULSNE analogni impulsni Iz gornje tablice je vidljivo da se pojedina modulacija zove ovisno o tipu informacijskog i prijenosnog signala i parametru prijenosnog signala koji se mijenja pod utjecajem modulacijskog signala i u čijim je promjenama i sadržan originalni informacijski signal.delta modulacija (PDM) (DM) .fazna modulacija (PM) . ANALOGNE I DIGITALNE MODULACIJE 60 .amplitudna modulacija (AM) .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Legenda: AM (Amplitude Modulation) – amplitudna modulacija FM (Frequency Modulation) – frekvencijska modulacija PM (Phase Modulation) – fazna modulacija ASK (Amplitude Shift Keying) – amplitudna binarna modulacija FSK (Frequency Shift Keying) – frekvencijska binarna ili modulacija s pomakom frekvencije PSK (Phase Shift Keying) – fazna binarna ili modulacija s pomakom faze IMPULSNE MODULACIJE 61 .

DIGITALNI PRIJENOS 62 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Legenda: PAM (Pulse Amplitude Modulation) – impulsno amplitudna modulacija PDM (Pulse Duration Modulation) – impulsno širinska modulacija PFM (Pulse Frequency Modulation) – impulsno frekvencijska modulacija PPM (Pulse Position Modulation) – impulsno pozicijska modulacija PCM (Pulse Code Modulation) – impulsno kodna modulacija DM (Delta Modulation) – delta modulacija 3.3.

zbog samo 2 različite vrijednosti (1 i 0). Teorem uzoraka kaže da je svaka funkcija koja ne sadrži frekvencije više od gornje granične frekvencije fg potpuno određena svojim diskretnim vrijednostima uzetim u vremenskim intervalima T0 = 1/2fg = Tg/2 Gdje je: fg = najviša frekvencija signala Tg = period najviše komponente signala. uzorci se mogu uzimati u kraćim intervalima od T0. Digitalni signal. Dakle. ima manja izobličenja. Osnova digitalnog prijenosa je teorem uzoraka. već ograničen broj vrijednosti signala određen teoremom uzoraka. ali nikako u dužim. Frekvencija uzimanja uzoraka mora biti jednaka ili veća od dvostruke maksimalne frekvencije analognog signala. f0 = 1/T0 ≥ 2fg. Pritom. Transformacija analognog signala Impulsno kodnom modulacijom postiže se pretvorba analognog govornog signala (300-3400 Hz) u digitalni signal. Osnova digitalnog prijenosa je vremenski multipleks i PCM modulacija. sigurniji i ekonomičniji od analognog prijenosa. lakše ga je reproducirati bez utjecaja šuma i postiže veći domet od analognog signala. Faze PCM modulacije: 63 .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Danas se sve više napušta analogni prijenos informacija i teži digitalizaciji svih dijelova jedne TK mreže. pri prijenosu analognog signala ne moramo prenositi sve vrijednosti signala kojih teoretski ima beskonačno mnogo. IMPULSNO KODNA MODULACIJA PCM – Pulse Code Modulation Digitalni prijenos je kvalitetniji.

64 . Uzorkovanje je u biti impulsno-amplitudna modulacija (PAM). po teoremu uzoraka najmanja frekvencija uzorkovanja mora biti f0 = 2∙3400 = 6800 Hz. Kako je najviša frekvencija govornog signala 3400 Hz. U postupku kvantizacije svakom uzorku analognog signala se pridružuje jedna od 256 kvantiziranih vrijednosti. Ove kodne kombinacije se zovu kvantizirane vrijednosti. Uzorkovanje ili impulsno amplitudna modulacija (PAM): U ovoj fazi se iz analognog signala uzima 8000 uzoraka u sekundi (frekvencija uzorkovanja je 8000 Hz) odnosno iz analognog signala se svakih 125 μs uzima trenutna vrijednost signala. Kvantizirane vrijednosti su cijeli brojevi od -127 do 127 ili od 0 do 256 ovisno o načinu modulacije. broj mogućih kodnih kombinacija je 28 = 256. jer po vrijednostima malo različiti uzorci mogu imati istu kvantiziranu vrijednost. Uz ovu frekvenciju uzorkovanja. uzorci analognog signala moraju se uzimati svakih 125 μs (T0 = 1: 8000 = 125 μs). Time se unosi greška tzv. ali se uzima 8000 Hz. odnosno 8000 uzoraka u sekundi.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Niskopropusno filtriranje: NF filtar reže sve frekvencije analognog signala iznad gornje granične frekvencije radi sprječavanja preklapanja originalnog signala s moduliranim signalom. šum kvantizacije. Uzorkovanje Kvantizacija: Pošto se svaki uzorak analognog signala kodira s 8 bita.

bit 0. dakle od 0 do 256. Brzina ovog signala iznosi 64 kbit/s (8000 uzoraka/s ∙ 8 bita = 64000 bita/s) i predstavlja osnovnu brzinu na kojoj se grade digitalni sustavi većih brzina. a 8.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Kodiranje: Kvantizirane vrijednosti uzoraka analognog signala se kodiraju s 8 bita tj. pretvaraju u niz od osam 1 i 0 odnosno u niz strujnih i bestrujnih impulsa prepoznatljivih kao digitalni signal. a oni pozitivnih vrijednosti (naponi pozitivnog polariteta) 1. Tada je 1. a ne određuje predznak kvantizirane vrijednosti. Ali opet će svi uzorci negativnih vrijednosti (naponi negativnog polariteta) imati 1. Primjer: Kvantizirana vrijednost amplitude PAM signala ili uzorka je +112. bit je bit najmanjeg značaja ili vrijednosti (LSB – least significant bit) 65 . bit bit najvećeg značaja ili vrijednosti (MSB – most significant bit). ali tada 1. bit (MSB) kao najznačajniji bit ima vrijednost 27 = 128. kodiranje +112 = + (64 + 32 + 16) 1111000 (kodna riječ) 8-bitni binarni kod U PCM modulaciji kvantizirane vrijednosti mogu biti i samo cijeli brojevi.

Nakon propuštanja PAM signala kroz niskopropusni filtar (npr. RC filtar) dobiva se analogni signal kao reprodukcija originalnog signala. Ova greška se naziva šum kvantizacije. preko zvučnika u zvuk). Faze demodulacije: Dekodiranjem digitalnog signala dobivaju se kvantizirane vrijednosti amplituda PAM signala (uzoraka analognog signala). veći broj bita.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ PCM DEMODULACIJA PCM demodulacijom se postiže pretvorba digitalnog u analogni signal. a manja je što je više intervala kvantizacije tj. Ovaj signal se pomoću izlaznog pretvarača reproducira u odaslanu informaciju (npr. Ovaj signal nije potpuno isti kao signal nakon uzorkovanja u modulaciji jer se u fazi kvantizacije svim uzorcima koji su upali u isti interval kvantizacije pridruživala ista kvantizirana vrijednost iako su oni po iznosu mogli biti malo različiti. PCM demodulacija Digitalni prijenos zvuka 66 .

67 . Regeneratori se ugrađuju svakih 70 -130 km i više. Za razliku od analognih pojačala oni u potpunosti uklanjaju šum iz digitalnog signala. Ponovna rekonstrukcija digitalnog signala se obavlja u regeneratorima. Bilo koji sustav je neraspoloživ ako je BER lošiji od 10-3 (ako je na 1000 bita jedan bit pogrešan).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ REGENERACIJA DIGITALNOG SIGNALA Na svom putu kroz mrežu i digitalni signal se izobličuje. Za svaki digitalni prijenosni sustav definiran je BER (Bit Error Rate). Europski standardni TDM sustav je PCM 30/32 sustav. DIGITALNI SUSTAV PCM 30/32 Ukoliko želimo po istom prijenosnom mediju istodobno prenijeti veći broj kanala. koje možemo prikazati rotirajućom sklopkom kojom upravljaju takt impulsi. nakon uzorkovanja se vrši vremensko multipleksiranje.

digitalni sustavi prijenosa pleziokrone hijerarhije Karakteristike PDH sustava: .9 μs (125 μs /32 = 3. rotirajuća sklopka se na svakom kanalu zadrži 3. osigurava da bitovi određenog govornog kanala s predajne strane dođu u odgovarajući govorni kanal na prijemnoj strani. a preostalih 30 slotova predstavlja govorne kanale. Unutar jednog slota šalje se kod odgovarajućeg kanala. Ovo vrijeme se zove vremenski slot (trajanje uzetog uzorka + zaštitni razmak između uzoraka susjednih kanala). Broj impulsa koji se prenese na liniju u 1 sekundi kod ovog sustava dobiva se množenjem triju faktora: broj kanala 32 broj uzoraka po kanalu 8000 s-1 broj bita po uzorku 8 što ukupno daje 2 048 000 bit/s = 2.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Budući da je vrijeme između dva uzastopna uzorka istog kanala 125 μs. DIGITALNI SUSTAVI PRIJENOSA PDH (Plesichronous Digital Hierarchy) . Slijed od 16 okvira predstavlja multiokvir koji traje 2 ms.krutost mreže . Umnažanjem pomoću multipleksera i to za faktor 4 dobivaju se sustavi još većih brzina i broja kanala. U okviru postoje 32 slota. Vrijeme od 125 μs zove se okvir (frame). okruglo 2 Mbit/s. Slot T16 koristi se za signalizaciju. Slot T0 služi za sinkronizaciju tj. Slotovi su označeni oznakama T0 – T31.zvjezdasta struktura 68 .9 μs).048 Mbit/s tj.

Prigušenje svjetlosnog signala između ostalog ovisi i o valnoj dužini svjetlosti. Promjer jezgre jednomodnog vlakna iznosi 10 μm.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Razina signala E0 E1 E2 E3 E4 E5 Brzina 64 kbps 2048 kbps (2 Mbps) 8448 kbps (8 Mbps) 34368 kbps (34 Mbps) 139264 kbps (140 Mbps) 565 Mbps Broj kanala 1 30 120 480 1920 7680 Napomena ekvivalentno s kanalom 300-3400 Hz europska primarna hijerarhijska brzina SDH (Sychronous Digatal Hierarchy) .sinkrona digitalna hijerarhija . Odrazni plašt ima zadatak da pomoću totalne refleksije zadrži svjetlosnu zraku u jezgri vlakna.4.1 STM . svjetlosna zraka se kroz jezgru može širiti samo jednim putem. Za prijenos signala najvećim brzinama koriste se jednomodna vlakna čiji je promjer jezgre reda veličine valne dužine svjetlosti pa se može širiti samo jedan mod tj.5 Gbps) 64 x 155520 kbps (10 Gbps) Broj kanala 630 (21x E1) 1890 (63 x E1) 7560 (252 x E1) 30240 (1008 x E1) 120960 (4032 x E1) STM – sinkroni transportni način (europsko ime za različite brzine i električne specifikacije) 3. a ako to nije moguće idu po prstenu) .16 STM . Za staklo postoje 3 ovakva prozora: I prozor II prozor III prozor 69 850 nm (najveće prigušenje) 1300 nm 1550 nm (najmanje prigušenje) . prosljeđuju promet lijevo-desno po prstenu Razina signala STM .europska verzija sinkronih optičkih brzina Karakteristike SDH sustava: .uređaji: Add/drop multiplekseri koji služe za vađenje i umetanje 2 Mbit-nih skupina. Valne dužine infracrvene svjetlosti za koje staklena jezgra pruža najmanja prigušenja zovu se prozori.64 Brzina 52 Mbps 155520 kbps (155 Mbps) 4 x 155520 kbps (622 Mbps) 16 x 155520 kbps (2.fleksibilnost .0 STM .4 STM . DWDM TEHNOLOGIJA PRIJENOSA PO OPTIČKIM KABELIMA DWDM – Dense Wavelenght division Multiplexsing (umnožavanje gustom raspodjelom valnih duljina) Svjetlovodno vlakno se u principu sastoji od staklene jezgre cilindričnog oblika oko koje je stakleni omotač (odrazni plašt) manjeg indeksa loma od jezgre.prstenasta struktura mreže (veze između centrala idu najkraćim putem.

god. lasera. a prvu demonstraciju javnog poziva preko ISDN-a ostvario je Nortel 1987.4-1 dB/km) i III prozor (prigušenje 0.široki spektar usluga na istoj pristupnoj točki .god.digitalna komunikacija brzine od 64 kbit/s do 2 Mbit/s . DWDM tehnologija je omogućila razvoj optičkih filtera. Princip DWDM-a 3.5. druga nit za drugi smjer prijenosa) mogu doseći ogromne vrijednosti. Postoje 2 pristupa ISDN mreži: 1. optičkih pojačala i prijemnika.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Jednomodnim vlaknima se uglavnom prenosi II prozor (prigušenje 0..videotelefonija i videokonferencija. Prednosti ISDN tehnologije u odnosu na ranije tehnologije: . Kako se svaka valna duljina može prenositi brzinom od 10 Gbps.bolja kvaliteta govora i brže uspostavljanje veze . brzine prijenosa po paru niti (jedna nit za jedan smjer prijenosa.25-0. videa i podataka preko javne komutirane telefonske mreže.pristup do svih raspoloživih mreža . PRA pristup (Primary Rate Access) ili primarni pristup. 70 . Standard je definiran još 1984. BRA pristup (Basic Rate Access) ili osnovni pristup i 2. DWDM omogućava prijenos više kanala po jednom paru optičkih niti tako da ulaznim optičkim signalima (s različitih optičkih niti) pridružuje određene malo različite valne duljine iz područja oko 1500 nm te ih multipleksira za zajednički prijenos po istom vlaknu. ISDN MREŽA ISDN (Integrated Services Digital Network) – digitalna mreža s integriranim uslugama ISDN je digitalni svjetski standard za slanje glasa.5 dB/km).

Postoje 3 verzije mrežnog završnog uređaja: .2 km za vodiče promjera 0. osnovni ISDN pristup prvi put pruža mogućnost korisniku istodobnog surfanja Internetom i telefoniranja ili slanja faksa.NT1 + 2a/b sa digitalnim sučeljem S0 i analognim sučeljem a/b . sinkronizaciju i upravljanje brzine 16 kbit/s (nije posebno istaknut u strukturi kanala) Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 2∙64 + 16 + 16 = 160 kbit/s Osnovni pristup na ISDN mrežu Korisnička sabirnica je 4-žična jer ima odvojene smjerove prijenosa za predaju i prijem. inače se mora umetati regenerator.24 sučelje za priključak osobnog računala bez ISDN kartice Na digitalno sučelje mogu se priključiti samo digitalni terminali: računalo sa ISDN karticom. 71 . videotelefon. Terminali se priključuju na sabirnicu preko 8 – pinskih ISO konektora.4 mm i 8 km za vodiče promjera 0. Za razliku od ranijih modema.6 mm. jer ima dva nezavisna informacijska kanala. Udaljenost između centrale (LT) i korisnika (NT) je maksimalno 4.24 koji osim digitalnog i analognog sučelja ima i V. Na jedan NT može se spojiti preko sabirnice 8 terminala.NT1 + 2a/b + V. Vod između LT i NT je 2-žični (1 parica).NT1 sa digitalnim sučeljem S0 . ISDN telefon. telefaks grupe 4.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ OSNOVNI PRISTUP (BRA) Struktura kanala: 2B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 16 kbit/s (zajednička signalizacija za oba B kanala) I2 = kanal za nadzor. Ovi kanali se mogu međusobno kombinirati za postizanje veće brzine.

048 Mbit/s ≈ 2 Mbit/s Primarni pristup na ISDN mrežu Korištenjem PRA usluge. videa i podataka. svi kanali stoje na raspolaganje za slanje glasa. kanali ne ostaju neiskorišteni već su na raspolaganju za slanje govora. Na taj način kanali ne moraju biti unaprijed određeni za video ili podatke. SPOJNA ISDN MREŽA Između ISDN centrala rade prijenosni sustavi većeg kapaciteta: n∙64 kbit/s brzinama tj. od 2 Mbit/ s do 10 Gbit/s. sinkronizaciju i upravljanje brzine 64 kbit/s Ukupna brzina digitalnog signala na liniji: 30∙64 + 64 + 64 = 2048 kbit/s = 2.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Na analogno sučelje mogu se priključiti samo analogni terminali: analogni telefon. Signali za uspostavu veze prenose se signalizacijskim kanalom i obaviještavaju javnu centralu da li će poziv prenositi podatkovnom ili glasovnom mrežom. modem. PRIMARNI PRISTUP (PRA) Struktura kanala: 30 B + D B = informacijski kanal brzine 64 kbit/s D = signalizacijski kanal brzine 64 kbit/s (zajednička signalizacija za 30 B kanala) I = kanal za nadzor. te kada nema videa ili podataka za slanje. Spojna ISDN mreža 72 . telefaks grupe 2 i 3.

tj. Isto tako naplaćuje se usluga korištenja za podatkovne veze (Internet) i to po minuti ili kombinacija pretplate i troškova za određeni broj sati korištenja mjesečno.8 kbps modem 1 ISDN kanal (64 kbps) 2 ISDN kanala (128 kbps) Vrijeme učitavanja datoteka 93 min 46 min 21 min 10 min Navedeni podaci jasno pokazuju prednost ISDN-a prema starim sporim modemima.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ ISDN je dial-up (pozivajuća) usluga. Usporedba vremena učitavanja 10 MB datoteke Brzina/vrsta usluge 14. ISDN korisnik bira telefonski broj. Povezivanje na javnu ISDN mrežu 73 . ali i ukazuju na potrebu razvijanja novih tehnologija koje će omogućiti još veće brzine skidanja sadržaja sa Interneta i gotovo trenutno učitavati i najzahtjevnije sadržaje.4 kbps modem 28. Zato se razvijaju nove komercijalne tehnologije kakve su xDSL tehnologije. da bi se uspostavila veza.

6.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 3. TEHNOLOGIJA DIGITALNE PRETPLATNIČKE LINIJE 74 .

Vremenski slijed razvoja DSL tehnologija Vrste i usporedba DSL tehnologija ISDN – digitalna mreža sa integriranim uslugama IDSL – ISDN preko DSL-a HDSL – High bit rate DSL – brzi DSL SDSL – Symmetric DSL – simetrični DSL VDSL – Very high bit rate DSL – vrlo brzi DSL ADSL – Asymmetric DSL – asimetrični DSL G.lite – lagani ili univerzalni ADSL Sve DSL usluge. zahtijevaju 1 bakrenu paricu (2 žice). Različite DSL usluge imaju različite brzine. ona se naziva i xDSL tehnologije. HDSL treba 2 parice (4 žice). zahtijevaju različitu opremu na strani korisnika i centrale te su i namijenjene različitim vrstama korisnika. različitog su dometa. Usluge koje imaju istu dolaznu brzinu (brzina do korisnika) i odlaznu brzinu (brzina od korisnika) 75 . osim HDSL-a.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DSL – Digital Subscriber Line – digitalna pretplatnička (korisnička) linija Budući da postoje različite varijante DSL tehnologije.

STU-R : simetrična primopredajna jedinica POTS – Plain Old Telephone Service: obična stara telefonska usluga Ako se bakrenom paricom istodobno prenose DSL-podaci i POTS-promet. Osnovna konfiguracija DSL-a s podrškom za POTS DSL modem ima dvije verzije: . a one kod kojih su dolazne i odlazne brzine različite su asimetrične usluge. Ove kartice imaju varijabilni broj priključaka. Kada se POTS-promet prenosi skupa sa DSL-prometom istim lokalnim paricama. oni se u lokalnoj centrali frekvencijski razdvajaju pomoću višestrukog POTS-razdjelnika PSC u kojem se POTS-promet odvaja prema PSTN-u (javnoj komutiranoj telefonskoj mreži).INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ spadaju u simetrične usluge. zatim usmjerava podatke prema brzoj glavnoj poveznici prema odabranom NSP-u. Umjesto POTS-razdjelnika mogu se koristiti mikrofilteri koje korisnik može sam instalirati. UAC odabire pružatelja mrežne usluge NSP kojemu je potrebno proslijediti podatke krajnjih korisnika. koji u dolaznom smjeru razdvaja POTS-promet od DSL-prometa. PSC je pasivni uređaj što znači da u slučaju nestanka napajanja DSLAM-a električnom energijom ili nekog drugog kvara POTS promet ostaje sačuvan. ATU-R je s paricom povezan preko POTS-razdjelnika (splitter). Na drugom kraju upredena bakrena parica priključena je na glavni razdjelnik MDF u lokalnoj centrali koji povezuje krajnje DSL korisnike s pristupnim DSL multiplekserom DSLAM-om (Digital Subscriber Line Access) u koji su ugrađene modemske DSL-kartice (ATU-C ili STU-C). U ovom slučaju pravilno ožičenje na strani korisnika obavlja tehničar. ADSL TEHNOLOGIJA ADSL – asimetrična digitalna pretplatnička linija 76 . DSLAM multipleksira DSL-promet koji potječe od mnogobrojnih krajnjih DSL korisnika na brzu temeljnu ATM mrežu (ATM-Asynchronous Transfer Mode: asinkroni način prijenosa) posredstvom univerzalnog pristupnog koncentratora UAC u lokalnoj centrali.ATU-R: asimetrična primopredajna jedinica (Asymmetric Transceiver Unit – Remote) . a podatkovni promet prema modemskim DSL karticama u DSLAM-u.

brzina prijenosa je vrlo osjetljiva na udaljenost od centrale i na kvalitetu bakrene parice . Realno ADSL ne koristi prvih 5 potkanala radi sprječavanja interferencije (preklapanja) s POTSom i ne koristi 256.192 Mbps). Svaki znak se kodira sa do 8 bita (maksimalna brzina kanala 32 kbps). video na zahtijev. kao i ostale DSL tehnologije. Prednosti ADSL-a u odnosu na ISDN: . dok ATU-R može slati 32 potkanala u odlaznom smjeru (odlazna brzina 1. zahtjevne igre itd.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Ova tehnologija.lite je lagana verzija ADSL-a poznat pod imenom DSL bez razdjelnika. Teoretski. ADSL Lite ili G. a neki primjeri te usluge su brzi Internet. za prijenos podataka koriste neiskorišteno frekvencijsko područje dostupno u standardnoj telefonskoj žici.brzine primanja i slanja podataka nisu iste . Od opreme je potrebna samo modemska kartica te su troškovi uvođenja daleko manji. a odlazne na 864 kbps. potkanal tako da su dolazne brzine ograničene na 8 Mbps. podaci se šalju preko 256 diskretnih frekvencija istodobno.usluga nije uvijek dostupna DSL modemi koriste diskretnu višetonsku modulaciju DMT pomoću koje se podatkovni signal kodira i komprimira u 256 potkanala u koracima od 32 kbps tj. Određeni broj kanala se koristi za dolazni.3125 kHz i vlastite prijenosne frekvencije.i dalje se koristi postojeća telefonska linija bez ikakvih preinaka .klasična telefonska usluga se ne prekida u slučaju prekida prijenosa DSL-podataka Nedostaci ADSL-a: . DMT.daleko veće brzine prijenosa podataka .korisnik je neprekidno ON LINE . ATU-C može slati 256 kanala u dolaznom smjeru (dolazna brzina 8. Govor se prenosi na frekvencijama do 4 kHz. teleučilište. a neki za odlazni promet. Kanali su međusobno nezavisni i linijska brzina svakog kanala je konstantna i iznosi 4000 QAM (kvadraturna amplitudna modulacija) znakova u sekundi. naime dijeli frekvencijsko područje do 1 104 kHz na 256 potkanala svaki širine 4. ADSL je najraširenija širokopojasna usluga u svijetu. 77 . ADSL se može koristiti preko javne telefonske mreže PSTN i preko ISDN mreže (ISDN BRA pristup).024 Mbps). Ovaj ADSL nije kompatibilan sa ISDN-om. dok se više frekvencije koriste za prijenos podataka.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 78 .

FMUX .korisnik na liniji ne smije imati sekundarne TK uređaje: dvojni priključak.5 km 3 km centrale dolazna brzina 8 Mbps 6 Mbps odlazna brzina 800 kbps 640 kbps 4 km 4 Mbps 384 kbps 5 km 2 Mbps 192 kbps 4.kapaciteti uređaja nisu popunjeni Brzine prijenosa ovise o udaljenosti korisnika od centrale: udaljenost od 2. Ostali okviri prenose informacije. RSM. Modem šalje po jedan okvir svakih 250 μs.na pripadajućoj centrali ili udaljenom pretplatničkom stupnju mora biti instaliran DSLAM . PCM-4. Ostatak indikatorskih bitova prenose okviri 34 i 35.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Svakih 17 ms ADSL modem šalje jedan superokvir koji se sastoji od 68 okvira. TK VODOVI 79 . Uvjeti za uvođenje ADSL-a: . 1+1FM. Okviri 0 i 1 prenose informacije namijenjene otkrivanju i ispravljanju pogrešaka te indikatorske bitove namijenjene upravljanju poveznicom.

elementi upredanja .žila (izolirani vodič) . Konstrukcijski elementi simetričnog kabela: .1.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 4.jezgra kabela . SIMETRIČNI KABELI Simetrični TK vodovi su bakreni izolirani vodovi koji služe za prijenos signala pomoću električne struje. Zovu se simetrični jer se upredanjem vodiča međusobno i upredanjem čitave kabelske jezgre nastoji postići da su vodiči pojedinog elementa upredanja međusobno jednako udaljeni i jednako udaljeni od omotača kabela odnosno mase (simetrija vodiča prema zemlji).zaštitni sloj ili vanjski omotač Žila simetričnog kabela Žile simetričnog kabela se upredaju u elemente upredanja i to: a) parica (dvije međusobno upredene žile) b) zvijezda četvorka (četiri međusobno upredene žile) c) DM četvorka (Dieselhorst-Martinova četvorka – dvije međusobno upredene parice) 80 .armatura .omotač ili plašt .

Danas se uglavnom izrađuje od PE i PVC. Nekad su se koristili pretežno metalni omotači (olovo. Dakle ovi elementi mogu biti oklopljeni (ekranizirani) ili neoklopljeni. Proizvođači TK kabela koriste slovne i brojčane oznake prilikom označavanja kabela iz kojih se može lako pročitati namjena kabela i njegove osnovne konstrukcijske značajke. aluminij. Sekundarni parametri prijenosa su karakteristična impedancija ili valni otpor voda Z. Armatura štiti omotač kabela od mehaničkih oštećenja. on slabi iz još dva razloga: preslušavanja i refleksije signala. Simetrični parica ima veliki otpor uglavnom zbog malog promjera vodiča i veliki kapacitet uglavnom zbog malog razmaka između vodiča i velike dielektričnosti izolacije između vodiča. dobre mehaničke čvrstoće i neosjetlji je na vibracije. konstanta promjene faze signala β i brzina prijenosa signala v. a daju se po kilometru voda. Za prijenos različitih informacija po simetričnim kabelima bitni su parametri prijenosa koji se dijele na primarne i sekundarne parametre prijenosa simetričnog voda. 81 . konstanta prigušenja α (konstanta slabljenja dB/km). ali proporcionalno frekvenciji raste kapacitivna vodljivost. Slojeviti omotač je kombinacija aluminijskog i polietielenskog omotača: vodonepropustan je.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Elementi upredanja mogu biti oklopljeni metalnim ekranom koji se uzemljuje. Što su ova dva primarna parametra veća. Primarni parametri prijenosa su otpor R. Zaštitni sloj ili vanjski omotač služi za zaštitu armature ili metalnog omotača od vlage odnosno korozije. valoviti aluminij. Armirani kabeli mogu se polagati direktno u zemlju i u vodu. Ovi parametri ovise o konstrukciji (geometriji i materijalima) voda i frekvenciji prenesenog signala. Omotač kabela služi za zaštitu vodiča od prodora vlage. PVC…). veća je i konstanta prigušenja koja s porastom frekvencije signala značajno raste i koja ograničava domet signala. Osim što signal putujući duž simetrične parice slabi zbog primarnih parametara prijenosa voda. U uvjetima jakih elektromagnetskih polja armatura može biti od aluminijskih i bakrenih traka. žile se međusobno razlikuju po boji izolacije što je jako bitno pri nastavljanju i završavanju ovih kabela. bakar i čelik). S porastom frekvencije signala raste otpor zbog skin efekta. induktivitet L. a služi za zaštitu vodiča od vanjskih elektromagnetskih polja koja bi mogla inducirati u njima napone smetnje i time narušiti kvalitetu signala. Oko omotača se omataju čelične trake ili žice (okrugle ili plosnate). ali i za njihovu mehaničku zaštitu. dok se danas izrađuju uglavnom od plastičnih masa (PE. kapacitet C i vodljivost izolacije G. Kapacitet ne ovisi o frekvenciji signala. male težine. Unutar nekog elementa upredanja.

Zato se već u toku proizvodnje posebna pažnja posvećuje upredanju parica i četvorki i postizanju što veće simetrije vodiča međusobno i prema omotaču. Mjesta kvara kao što su kratki spoj. Ako signal pri prijenosu duž parice naiđe na mjesto promjene impedancije on se djelomično ili potpuno reflektira unazad. prigušenje preslušavanja bi bilo beskonačno veliko. Za smanjenje utjecaja stranih EM polja koristi se oklapanje metalnim zaslonima pojedinih vodova ili čitave jezgre kabela. unutrašnji vodič leži točno u sredini vanjskog vodiča. U području prijenosa govornog signala ona iznosi oko 600 Ω. Kao mjerljivi parametar međusobnog utjecaja uzima se prigušenje preslušavanja. a koaksijalna zato što unutrašnji i vanjski vodič imaju zajedničku uzdužnu (aksijalnu) os tj. nesimetrija vodova. ako se jedna parica nađe u elektromagnetskom polju druge parice.armatura . Kada preslušavanja ne bi uopće bilo. Naime.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Preslušavanje je posljedica međusobnog utjecaja vodova unutar istog kabela. NESIMETRIČNI ILI KOAKSIJALNI KABELI Koaksijalni kabeli spadaju u širokopojasne vodove. To znači da zbog refleksije dolazi do slabljenja ili potpunog gubitka signala. na mjestu priključka dolazi do refleksije signala. Blizak je primjer iz telefonije: ako na svojoj parici čujete razgovor koji se odvija po nekoj drugoj parici došlo je do preslušavanja. Uzrok preslušavanja mogu biti slabo upredene parice. oslabljen izolacijski otpor između vodiča susjednih parica. Koaksijalna parica se sastoji od dva bakrena vodiča i to unutrašnjeg u obliku žice i vanjskog u obliku cijevi.koaksijalna parica (nesimetrična parica ili tuba) . 82 . spiralna. Konstrukcijski elementi koaksijalnog kabela: . Ova parica se naziva nesimetričnom jer unutrašnji i vanjski vodič nisu jednako udaljeni od omotača kabela. Unutrašnji i vanjski vodič su međusobno izolirani izolacijom od PE koja može biti puna. kolutići ili balonska. to polje može u prvoj parici inducirati napon smetnje koji može značajno degradirati signal koji se prenosi po prvoj parici.omotač . Međutim ako na vod priključimo uređaj različite impedancije od impedancije voda(ili spojimo dva voda različite impedancije). dozemni spoj i prekid vodiča predstavljaju mjesta nagle promjene impedancije (postoji metoda određivanja vrste i mjesta kvara pomoću refleksije impulsa).2. Simetrična parica ima svoju impedanciju.zaštitni sloj. 4. Postoje različite metode prilagođenja impedancija kako bi se refleksija signala smanjila.jezgra kabela (sastoji se od jedne nesimetrične parice ili su nesimetrične parice u kombinaciji sa simetričnim vodovima) .

3.nema opasnosti od iskrenja u zapaljivim okruženjima Konstrukcijski elementi optičkog kabela: . ove je kabele teže nastavljati i završavati.jezgra kabela . Međutim. a izrađuje se od tankog sloja plastične mase • sekundarne zaštite koja služi kao dodatna mehanička zaštita i zaštita od vlage. Zato se u mrežama obično koriste simetrični ili optički kabeli ili njihova kombinacija.optička nit (vlakno) ili svjetlovod .neosjetljivost na elektromagnetske smetnje .zaštitni sloj Optičko vlakno se sastoji od: • jezgre koja prenosi svjetlosni signal (infracrvena svjetlost) • odraznog plašta ili ovojnice čiji je zadatak da uz pomoć totalne refleksije zadrži svjetlost u jezgri • primarne zaštite koja služi kao mehanička zaštita jezgre i odraznog plašta.armatura .omotač .veliki pojas propuštanja . manji utjecaj stranih EM polja tj. Prednosti svjetlovoda: . Izrađuje se od debljeg sloja plastične mase.optički modul .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prednosti koaksijalnog kabela u odnosu na simetrični su manje prigušenje signala. 4.sigurnost (otporan je na prisluškivanje i ne emitira EM signale) .male dimenzije i težina kabela . a može biti tijesna i cjevasta punjenja ili nepunjena 83 .manje prigušenje signala . veća otpornost na smetnje i nepostojanje međusobnog utjecaja nesimetričnih parica jedne na drugu jer su njihova EM polja sabijena u izolacijskom prostoru između unutarnjeg i vanjskog vodiča. pri polaganju treba uzimati veće polumjere savijanja. OPTIČKI KABELI Za razliku od simetričnih i nesimetričnih vodova optičkim nitima ili svjetlovodima signali se prenose u obliku off i on svjetlosnih umjesto električnih signala. mrežni kabeli su krući itd.

Jezgra i odrazni plašt mogu biti izrađeni: • oboje od stakla • jezgra od kvarcnog stakla. a odrazni plašt od plastične mase (PCS valakna.Plastic Clad Silica) • oboje od plastičnih masa Bez obzira na materijal jezgra je uvijek optički gušće sredstvo tj.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ vodootpornom masom. Unutar jedne cjevčice može biti 2-12 niti. 84 . ima veći indeks loma od odraznog plašta.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Prijenos svjetlosti kroz svjetlovod Vrste svjetlovoda s obzirom na način širenja svjetlosti unutar jezgre vlakna: v jednomodno (monomodno)vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma mod – način ili put širenja svjetlosne zrake kroz vlakno v višemodno (multimodno) vlakno sa skokovitom promjenom indeksa loma 86 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 86 .

valnoj duljini svjetlosti 88 .vrsti materijala od kojeg je izrađena jezgra vlakna (kvarcno staklo ima najmanje. zbog nepravilnosti u geometriji. na zakrivljenima i na spojevima pri nastavljanju vlakana Prigušenje svjetlosnog signala ovisi o: .apsorpcije svjetlosti zbog nečistoća .vrsti vlakna (jednomodno vlakno ima najmanje.raspršenja svjetlosti na nehomogenostima i nečistoćama u materijalu. a posljedica je: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ v višemodno (multimodno) vlakno sa gradijentnom promjenom indeksa loma Osnovne značajke optičke niti: • Numerički otvor ili numerička apertura kao mjera sposobnosti skupljanja svjetlosti iz izvora svjetlosti za optičko vlakno (ovisi o vrsti vlakna i vrsti izvora svjetlosti) • Gušenje predstavlja gubitak ili smanjenje snage svjetlosnog signala koji se prenosi. a plastične mase najveće gušenje) . a skokovito višemodno najveće gušenje) .

To je područje frekvencija u kojem se amplituda impulsa ne smanji više od polovine što odgovara sniženju razine optičke snage signala za 3 dB. odnosno smanjenju razine električnog signala na izlazu iz detektora za 6 dB. Disperzija utječe na brzinu prijenosa signala jer prošireni impulsi se na izlazu iz vlakna mogu stopiti što onemogućava njihovo raspoznavanje. Disperzija je proširenje svjetlosnog impulsa. valnoj duljini svjetlosti (pada) i o numeričkom otvoru (raste) • Širina frekvencijskog prijenosnog opsega Ograničena je frekvencijom fB zbog disperzije. Najmanja je u jednomodnim vlaknima (najveće brzine prijenosa: 10 Gbps). a najveća u višemodnim skokovitim vlaknima (najmanje brzine prijenosa: ( Mbps). Disperzija ovisi o valnoj duljini svjetlosti.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Disperzija Pri prijenosu svjetlosnog impulsa kroz vlakno mijenjaju mu se amplituda (zbog prigušenja) i oblik (zbog disperzije). • Broj modova ovisi o promjeru jezgre vlakna (raste). sporije što bi za posljedicu imalo smanjivanje brzine prijenosa. 88 . vrsti i simetričnosti vlakna. Zbog toga bi se impulsi morali slati jedan za drugim u dužim vremenskim razmacima tj.

U 90 . može se slati: 500 MHz kroz 0.LED (Light Emiting Diode) – izvor kromatske svjetlosti slabije snage.LD (Laser Diode) – izvor monokromatske svjetlosti veće snage. Kao izvor svjetlosti laseri su najbolji jer zrače gotovo monokromatsku svjetlost (svjetlost jedne valne duljine). PRINCIP PRIJENOSA SIGNALA POMOĆU SVJETLOSTI Za prijenos signala pomoću svjetlosti potrebna su tri osnovna elementa: • Elektrooptički pretvarač (optički predajnik) sa što jačim izvorom svjetlosti koja se može modulirati u ritmu promjena električnog signala. Npr. Jednomodna nit ima najveću širinu prijenosnog opsega (100 000 MHzkm) dok skokovito višemodno vlakno ima najmanju (100 MHzkm). daje uski fokusirani snop svjetlosti (efikasniji unos svjetlosti u vlakno) . Izvori svjetlosti: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Širina prijenosnog opsega definira dužinu kvalitetnog prijenosa po vlaknu. Određuje maksimalni iznos informacija koji može biti prenesen u jednoj sekundi.2 km vlakna 100 MHz kroz 1 km vlakna 10 MHz kroz 10 km vlakna. sa vlaknom širine prijenosnog opsega 100 MHzkm. daje široki snop svjetlosti (slabiji unos svjetlosti u vlakno) • Optoelektrični pretvarač (optički prijemnik) sa što osjetljivijim detektorom svjetlosti.

PIN fotodioda – ima uži propusni opseg .APD ili lavinska fotodioda – ima širi propusni opseg 90 . Detektori svjetlosti: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ njemu se pretvara svjetlosni signal u električni.

5. radiare .mogućnost prisluškivanja Radiokomunikacijski sustavi dijele se s obzirom na: • usmjeravanje EM valova: .korisnici se mogu slobodno kretati Nedostaci: . strukturnom kabliranju čiji je standard u Europi ISO/IEC 11801. Karakteristike kabela značajne za prijenos signala su prigušenje.izloženost različitim smetnjama . preslušavanje i gubici uslijed refleksije.sustave s radijalnim zračenjem (ostvaruju radiovezu jedne ili nekoliko stalnih stanica s nekoliko prostorno raspoređenih 92 . telefonija. tipove i karakteristike kabela i konektora. prijenosom i prijemom informacija EM valovima uz upotrebu elektroničkih elemenata i sklopova potrebnih za taj proces.brzo uspostavljanje veza jer se EM valovi kroz zrak šire brzinom svjetlosti .zračiti Prednosti: . bežično. Standard definira topologiju mreže. RADIOKOMUNIKACIJE Radiokomunikacije su komunikacije ostvarene elektromagnetskim valovima tj. kabelska televizija…) posebno posvećuje pažnja izradi TK mreža u poslovnim i stambenim zgradama tzv.sustave sa usmjerenim zračenjem (koristi se u radiorelejnim sustavima kada se povezuju samo dva prostorno udaljena fiksna mjesta na Zemljinoj površini) .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • Optičko vlakno – vodi svjetlosni signal Danas se zbog ogromnog rasta TK usluga (Internet. To je područje znanosti i komunikacijska tehnika koja se bavi odašiljanjem. lat.

Koristi se u radiodifuziji i za pokretne radioveze.) 92 . mobilnih stanica.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ stanica ili jednom ili više stanica promjenljivog položaja tj.

radioamateri… Radiokomunikacije obuhvaćaju frekvencijski pojas od 3 kHz do 3000 GHz podijeljeno u 9 frekvencijskih područja. televizija . telekomunikacijski operateri. Prostiranje valova Valovi dugi (100 km – 1 km) srednji (1000 m – 100 m) 93 Način prostiranja pretežno površinski površinski i prostorno .jednosmjerne ili difuzne: radio. kontrola leta.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ • smjer prijenosa: . policija.dvosmjerne: vojska. pomorstvo.

površinski . Osnovne karakteristike prijemnika: .INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ kratki (100 m – 10 m) ultrakratki (10 m – 1 m) dm. Nailaskom na prepreku val se prigušuje i reflektira te radioveza nije moguća. Direktni val se širi pravolinijski (usmjereno) poput zrake svjetlosti. Nailaskom na ionizirane slojeve atmosfere (ionosferu) reflektira se i ponovo vraća na Zemlju. govornim signalom. VF radiofrekvencijski signal iz oscilatora se modulira signalom informacije npr. brda. mm. Predajna antena modulirani signal zrači u prostor u obliku EM valova. Ovi valovi su izloženi apsorpciji površine preko koje se šire i prigušenje uslijed apsorpcije je veće što je viša frekvencija radiovala. tornjeve). planine.prostorni . Prijemnik pomoću antene prima dio izračenih EM valova.osjetljivost: definirana je kao najmanji ulazni napon u μV na umjetnoj anteni koji na izlazu 94 . Površinski val se prostire uz površinu zemlje te slijedi njenu zakrivljenost. Domet ovog vala ovisi o visini antene pa se antene postavljaju na uzvišena mjesta (zgrade. dok se decimetarski valovi (valovi mobilnih mreža) prostiru samo u granicama optičke vidljivosti (oko 50 km).direktni. To su dugi radiovalovi niskih frekvencija. pojačava signal i postupkom demodulacije izdvaja signal koji je više ili manje vjerna kopija originalnog informacijskog signala. cm. Prostorni val se širi prema gornjim slojevima atmosfere. Radiopredajnik (odašiljač) pretvara električnu energiju izvora napajanja u električnu energiju signala radiofrekvencije . Ultrakratki valovi postižu domete i do 250 km (2-4 puta više od optičke vidljivosti). μm prostorno (refleksija od ionosfere) usmjereno ( uz određeno savijanje oko Zemljine površine) usmjereno (optička vidljivost) Tipovi radiovalova prema načinu prostiranja: .

• CDMA: višestruki pristup s podjelom u kodovima Kanal je definiran kodom kojim se stvara spektar frekvencija.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ prijemnika daje signal određene snage . 95 .675 MHz.vjernost reprodukcije: ovisi o tome da li se jednako prenose sve frekvencije koje sadrži signal Analiza blok sheme RK sustava: RADIOPREDAJNIK: MIKROFON: izvor informacijskog signala kao modulirajućeg signala OSCILATOR: daje stabilnu visoku frekvenciju koja određuje kanal na kojem predajnik radi U sustavu mobilnih radijskih veza više radiotelefona istodobno zahtijeva pristup kanalu pa mobilne mreže spadaju u sustave s višestrukim pristupom. Sustavi s višestrukim pristupom: • FDMA: višestruki pristup s podjelom po frekvenciji Kanal je definiran određenom radijskom frekvencijom (jedna veza je uspostavljena na kanalu frekvencije 411.selektivnost: svojstvo izdvajanja signala određene stanice iz mnoštva signala ostalih stanica . a druga na kanalu od 411.) • TDMA: višestruki pristup s podjelom u vremenu kanal je definiran vremenskim intervalom u kojem zrači predajnik. Modulacijom se postiže da se promjenom nekog ili više parametara ovog signala pod utjecajem informacijskog signala prenese informacija. MODULATOR Sam po sebi VF sinusni signal iz oscilatora ne nosi nikakvu informaciju osim da predajnik radi na tom kanalu.700 MHz itd.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Modulacije u radiokomubikacijama Čisti digitalni signal se ne može prenijeti EM valovima jer samo promjenljivi EM valovi mogu inducirati napone u prijemnoj anteni. Zato se analogni informacijski signal prethodno digitalizira. a zatim se tim digitalnim signalom mijenja neki od parametara VF prijenosnog signala. 96 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

RADIOPRIJEMNIK: VF i NF POJAČALA: VF pojačalo pojačava pri prijenosu oslabljeni VF modulirani signal. NF pojačalo pojačava informacijski signal izdvojen iz moduliranog signala. DEMODULATOR: iz VF moduliranog signala izdvaja informacijski signal ZVUČNIK: električni informacijski signal pretvara u zvuk.

5.1. ANTENE
Antena pretvara električni signal (napon, struju) u EM val i zrači ga u slobodan prostor (predajna antena) tj. prima EM val i pretvara ga u električni signal na principu elektromagnetske indukcije (prijemna antena). Lat. antenna – jedreni križ, motka na koju se veže jedro Antena se koristi u određenom frekvencijskom području. S obzirom na širinu frekvencijskog radnog područja, dijele se na: - uskopojasne ili rezonancijske - širokopojasne ili neperiodičke. Antene mogu biti: - aktivne: u sebi sadrže sklopove koji pojačavaju signal, proširuju radno frekvencijsko područje, ostvaruju optimalan i po potrebi promjenljiv dijagram zračenja, biraju optimalan prijem bez mehaničkog pomicanja antene - pasivne Antena je u stvari otvoreni titrajni krug u rezonanciji. Oblik i izvedba antene ovisi o tome da li služe za emitiranje ili primanje, zatim o energiji kojom se napaja ako služi za emitiranje te o valnoj duljini za koju je namijenjena (valna duljina utječe na dimenzije antene). Kroz predajnu antenu prolaze modulirane VF struje, a u prostoru oko nje stvara se EM polje koje se u obliku valova širi u prostor brzinom svjetlosti (c = λ∙f). O obliku antene ovisi hoće li zračenje biti jednako u svim smjerovima ili će biti pojačano u određenom smjeru. Modulirani EM valovi induciraju u prijemnoj anteni napone koji imaju iste frekvencije i sadrže istu informaciju kao i odaslani signal.

Elektromagnetsko polje antene 97

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

EM val je transverzalni val. Električno i magnetsko polje su međusobno okomiti.Smjer širenja vala, a time i smjer strujanja energije je okomit na ravninu koju zatvaraju vektori električnog i magnetskog polja.

PARAMETRI ANTENE 1. Polarizacija antene Polarizaciju određuje ravnina u kojoj postoji električno polje EM vala. Ravni metalni štap tzv. dipol može biti antena. Smjer električnog polja dipola uvijek se nalazi u ravnini koja sadrži uzdužnu os dipola, a magnetsko polje je uvijek okomiti na nju. Ako se uzdužna os dipola nalazi u horizontalnoj ravnini radi se o horizontalnoj polarizaciji, a ako se uzdužna os nalazi u vertikalnoj ravnini radi se o vertikalno polariziranoj anteni. Tako horizontalni dipoli mogu zračiti i primati samo horizontalno polarizirane valove, a na vertikalno polarizirane su neosjetljivi.

99

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________

Ako vektor električnog polj rotira konstantnom brzinom tj. mijenja smjer, a veličina mu je ista, onda je to kružna polarizacija (npr. sateliti). Ako vektor električnog polja rotira mijenjajući smjer i veličinu tako da mu vrh opisuje elipsu, onda je to eliptična polarizacija. Antena postiže optimalni prijem ako i predajna i prijemna antena imaju jednaku polarizaciju. Ako su polarizacije antena međusobno okomite onda nema prijema signala.

99

Dijagram zračenja Dijagram zračenja ili karakteristika usmjerenosti pokazuje prostornu raspodjelu gustoće izračene snage na nekoj udaljenosti od antene. Ako antena zrači energiju jednoliko u svim smjerovima tako da je gustoća snage na površini zamišljene kugle konstantna. energija u jedinici vremena je izračena snaga kroz jediničnu površinu koja se prikazuje Poyntingovim vektorom.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2. onda se takva antena zove izotropni radijator. U praksi se dijagram zračenja dobije mjerenjem jakosti električnog polja na različitim udaljenostima od antene. Gustoća snage tj. Dijagram zračenja određen je: .širinom snopa .faktorom potiskivanja sekundarnih latica.kutom usmjerenosti . 100 .

D je broj koji pokazuje koliki dio od ukupne izračene snage izotropnog radijatora treba da zrači promatrana antena. a poželjno je da bude što veći. 3. a da se na nekoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zračenja postigne ista gustoća snage kao sa izotropnim radijatorom.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Faktor potiskivanja sekundarnih latica je omjer maksimalnog zračenja glavne latice i maksimalnog zračenja najveće sekundarne latice. Izotropni radijator ima D=1. 4. Dobitak g Dobitak antene pokazuje koliki dio privedene snage bez gubitaka izotropnog radijatora treba 102 . Usmjerenost D Usmjerenost je omjer između maksimalne i srednje gustoće snage na fiksnoj udaljenosti od antene.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ dovesti promatranoj anteni da bi se na određenoj udaljenosti u smjeru maksimalnog zračenja postigla ista gustoća snage kao i sa izotropnim radijatorom. g = k D (dB) gdje je faktor k omjer između izračene i anteni privedene snage. 102 .

ekvivalentni otpor na kojem se troši snaga jednaka ukupnoj izračenoj snazi antene kada je struja kroz taj otpor jednaka struji na stezaljkama antene Rd = otpor gubitaka. romb. paraboloidni reflektor) . okvirna antena) . prorez antena) . Z = (RZ + Rd) + j X RZ = otpor zračenja. Efektivna duljina antene lprijemne antene = U / E U = napon na stezaljkama otvorene antene E = jakost polja na mjestu prijema Efektivna duljina predajne antene je duljina ekvivalentne linearne antene koja po cijeloj duljini ima konstantnu struju jednaku struji na stezaljkama pr antene imaju jednak intenzitet zračenja. Impedancija antene Impedancija antene je omjer napona i struje na njenim stezaljkama. 103 . logaritmičko-periodične) . kutni.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5.stožaste antene.reflektor antene (ravni. Impedancija ovisi o frekvenciji EM 6. valova te postoji ograničeno frekvencijsko područje unutar kojeg je antena prilagođena na napojni vod (ne postoji refleksija signala na spoju antena – napojni vod).širokopojasne antene (spiralne. Yagi antena.otvor-antene (lijevak.linearne antene (dipol.leća antene (dielektrične i metalne antene) . ekvivalentni otpor na kojem se troši dio snage u samim vodičima strukture antene X = reaktivna komponenta induktivnog karaktera VRSTE ANTENA Prema geometrijskoj izvedbi: .helikoidne antene . unipol.

675 – 425.frekvencijsko područje: 411.850 MHz za vezu od bazne postaje prema mobitelima . MREŽE ZA POKRETNE KOMUNIKACIJE Generacije mobilnih mreža: 1.675 – 415.broj prometnih kanala: 168 (frekvencijski multipleks) .425 MHz 411. osnovana 1990. generacija mobilnih mreža (1G) .frekvencijska širina kanala: 25 kHz 104 .2. NMT – Nordic Mobile Telephone System .god.850 MHz za vezu od mobitela prema baznoj postaji 421.analogni sustavi .nacionalna mreža: MOBITEL (099) zasnovana na sustavu NMT-450.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 5.

digitalni sustavi (098. generacija mobilnih mreža (2G) . video na zahtjev.SS (Switching System) – komutacijski sustav (centrala za mobilnu telefoniju) . Prijenos podataka brzinama do 2 Mbps.General Packet Radio Service .OSS (Operation and Support Ssubsystem) – podsustav za rad i podršku Blok-shema GSM sustava 105 . videotelefonija. videokonferencija.MS (Mobile Station) – mobilna stanica (mobitel) .6 kbps.god .GPRS . GPRS teoretski: 172.UMTS standard (UMTS – Universal Mobile Telephone System) .5G) .2 kbps) 3. generacija mobilnih mreža (3G) . 091. a omogućava slanje podataka većim brzinama od GSM mreža (GSM: 9.frekvencije GSM sustava: 900. u Brazilu ili Japanu imale su CDMA standard koji nije kompatibilan GSM standardu) .prijelazna usluga između 2G i 3G mreža. pristup Internetu. 1800 i 1900 MHz .BSS (Base Station System) – sustav baznih stanica . STRUKTURA GSM MREŽE GSM mreža sastoji se od: .5 generacija mobilnih mreža (2.GSM standard (GSM – Global System for Mobile Communications) . 095…) .mogućnosti.rade na principu frekvencijskog i vremenskog multipleksa: 124 frekvencijska kanala širine po 200 kHz tako da je na svakoj frekvenciji omogućen rad po 8 mobitela pomoću vremenskog multipleksa (ukupno 992 kanala) 2.ujednačavanje standarda koje koriste 2G mreže tako da je u bilo kojoj zemlji moguć roaming (2G mreže npr.nacionalna mreža: CRONET 1996. elektroničko poslovanje itd.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 2.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 106 .

107 . Obično se kreću u radijusu između 2 i 40 km. Područja pokrivanja su u obliku pčelinjih saća.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Bazna stanica antenom pokriva određeno geografsko područje i omogućava putem radio kanala bežičnu komunikaciju s mobilnim stanicama. visini i vrsti antene bazne stanice te o prometnim zahtjevima. najčešće 20 do 25 km. Radio-valovi mobilnih mreža su decimetarski valovi ultravisokih frekvencija. a njihova veličina ovisi o konfiguraciji terena.

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 108 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ DODATAK 109 .

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ 110 .

napona 90 V). što znači da pozivna struja mora biti izmjenična ( obično frekvencije 25 Hz. a u položaju podignute MTK (položaj 2) govornu jedinicu.pozivna jedinica .komutacijska jedinica . Blok shema telefonskog aparata KOMUTACIJSKA JEDINICA je fizički dio telefonskog aparata koji se zove viljuška. Suvremeniji aparati imaju kao akustičke indikatore tonske pozivnike i zujalice.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ TELEFONSKI APARAT Namjena: prijenos govora (frekvencijski pojas 300 – 3400 Hz) Smjer prijenosa: dvosmjeran Način rada: dupleks Napajanje: .telefoni s lokalnim napajanjem (LB-lokalna baterija) . Time je onemogućeno nepotrebno i nekorisno pražnjenje akumulatorskih baterija u telefonskoj centrali.biračka jedinica .elektroakustička ili govorna jedinica. a mogu imati i svjetlosne indikatore (LED diode). Tehnološki može biti izvedena u obliku brojčanika (stara izvedba) ili tipkovnice (nova izvedba). Aparati sa dekadskim biranjem mogu imati biračku jedinicu realiziranu kao brojčanik i 111 . POZIVNA JEDINICA zvučno signalizira pozvanom korisniku da prihvati poziv.telefoni s centralnim napajanjem (CB-centralna baterija) Funkcijske jedinice telefonskog aparata: . a njegov prijelazni otpor mora biti manji od 1 Ω. S obzirom na signale biranja razlikujemo dekadsko ili impulsno biranje i tonsko biranje. Klasična jedinica sastoji se od kondenzatora i zvonca. Viljuška je preklopni kontakt koji u položaju spuštene mikrotelefonske kombinacije MTK (položaj 1) na korisnički vod uključuje pozivnu. Kondenzator sprječava protok istosmjerne struje napajanja mikrofona kada je spuštena MTK. Kontakt viljuške može biti realiziran kontaktnim perima. BIRAČKA JEDINICA služi za otpremanje broja korisnika s kojim želimo uspostaviti vezu. Bez obzira na tehnološku izvedbu pozivne jedinice ona mora predstavljati prekid za istosmjernu struju.

5 s. integrirani sklopovi ili procesori. Kada se brojčanik potpuno vrati u mirni položaj. Zato se ovo biranje naziva tonsko biranje. a odabir željenog moda obavlja se posebnim preklopnikom ili programski. Dekadski signal biranja i Napinjanje brojčanika Vraćanje brojčanika biranje znamenke 3 t Formiranje dekadskog signala biranja: Kada nekoga želimo pozvati. 112 . podignemo MTK i na znak slobodnog biranja biramo korisnički broj znamenku po znamenku. Vraćanjem brojčanika u mirni položaj impulsni kontakt se otvara i zatvara onoliko puta kolika je birana znamenka (stvara bestrujne i strujne impulse). Tonski signal biranja Formiranje tonskog signala biranja: Svaka znamenka na tipkovnici je jednoznačno određena sa 2 frekvencije iz govornog područja (300 – 3400 Hz). Prosječno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 0. Suvremeni aparati mogu raditi u tonskom i dekadskom modu. Prosječno vrijeme otpremanja jedne znamenke iznosi 1. ne mogu sve telefonske centrale prihvatiti tonske signale.7 s što znači da je kod tonskog biranja brže uspostavljanje veze nego kod dekadskog. biračka jedinica otprema 10 impulsa pa se ovaj način biranja naziva dekadsko biranje. Zbog toga se teži da se stariji tipovi centrala zamijene digitalnim centralama. Pritiskom na pojedinu tipku generiraju se dvije izmjenične struje određenih frekvencija. Način biranja ovisi i o tipu centrale na koju je aparat priključen. radni kontakt se otvara. Međutim. Generiranje tonova mogu obaviti oscilatori. Kada napinjemo brojčanik dotad otvoreni radni kontakt Kr se zatvara (impulsni kontakt Ki je normalno zatvoren) i kroz biračku jedinicu teče istosmjerna struja iz akubaterije u centrali.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ tipkovnicu dok aparati s tonskim biranjem samo kao tipkovnicu. Kod biranja znamenke 0.

mosnom (pomoću transformatora) . Ovo odvajanje se postiže različitim metodama: . 48 V ili 60 V i to preko napojnih mostova koji osiguravaju da kod uspostavljene veze izmjenične govorne struje ne protiču kroz akubaterije i da su istosmjerne struje napajanja oba mikrofona skoro jednake bez obzira na udaljenost pretplatnika. Struja napajanja mikrofona mora biti od 20 do 60 mA. Strujni krugovi mikrofona i slušalice moraju biti međusobno galvanski odvojeni zbog lokalnog efekta tj. Ovi će se naponi međusobno poništiti i u slušalici nećemo čuti vlastiti govor. Sami 113 . NAPAJANJE telefonskog aparata obavlja se iz centralne akumulatorske baterije (dakle istosmjernom strujom) napona 24 V.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ Tipkovnica kod tonskog biranja ELEKTROAKUSTIČKA ILI GOVORNA JEDINICA je fizički smještena u mikrotelefonskoj kombinaciji.elektroničkom metodom. Mosna metoda Objašnjenje mosne metode: Kada govorimo izmjenična struja koju stvara vlastiti mikrofon se grana kroz namote I i II transformatora. kako su ove struje istog smjera u namotu III će inducirati i napone istog smjera. ona djelomično teče kroz namot I. da ne bi vlastita govorna struja mogla protjecati kroz vlastitu slušalicu što bi izazvalo neugodan efekt da sami sebe čujemo i preko slušalice. Međutim. pa će slušalica reproducirati govor sugovornika.kompenzacijskom i . Struje kroz ove namote su suprotnog smjera. onda će i ove struje biti potpuno jednake i u namotu III će inducirati jednake i suprotne napone. Ako su namoti I i II potpuno jednaki i ako su impedancije voda Zv i ravnotežna impedancija Zr jednake. Sastoji se od mikrofona (akustičkoelektričkog pretvarača) i slušalice (elektroakustičkog pretvarača). a djelomično kroz namot II transformatora. Kada sa voda dolazi govorna struja sugovornika. prosječno 40 mA.

Za razliku od fiksnih telefonskih aparata priključenih simetričnom paricom na centralu. Punjenje ove baterije vrši se automatski polaganjem pokretnog dijela na nepokretni dio aparata priključen i na telefonsku i na električnu mrežu. mobilni telefoni imaju lokalno napajanje iz baterija ugrađenih u sam aparat. Dodatak: Vrsta mikrofona ugljeni mikrofon kristalni mikrofon kondenzatorski mikrofon elektrodinamički mikrofon Unutrašnji otpor mikrofona nekoliko stotina Ω nekoliko desetaka kΩ do oko 250 kΩ reda veličine MΩ oko 200 Ω 113 . Bežični telefonski aparati također imaju bateriju u pokretnom dijelu radi napajanja mikrofona istosmjernom strujom.INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE___________________________________________ telefonski aparati imaju elemente koji automatski reguliraju jakost ove struje čime se uklanja problem udaljenosti korisnika od centrale. Punjenje ovih baterija obavlja se ispravljačem priključenim na napon gradske električne mreže 220V/50Hz.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful