Dekubitus

Decubitus (lat.)
Klasifikacija prema MKB-10 Dekubitalni ulkus

Dekubitus Dekubitus (lat. decumbere = le ati) bolest je koja nastaje pritiskom na odre eni dio tijela le anjem ili sjedenjem, to nije, prilikom jakog i du eg pritiska na odre eni dio tkiva na tijelu, ime se prekida cirkulacija krvi i kisika u tome dijelu tijela te ko a na tome dijelu postaje vrsta i crvena ili mekana i ljubi astoplave boje.Kako se prekida protok krvi u tom odre enom dijelu tijela, tako er se smanjuje i protok krvi kroz neke organe zbog stezanja ili za epljenja krvne ile (ishemija), a tamo gdje krv ne cirkulira, dolazi do nakupljanja bakterija jer takvo podru je bez potrebne cirkulacije krvi uvijek je povoljno mjesto za razmno avanje bakterija. Jedne od bakterija koje se razvijaju u takvome podru ju jesuStaphylococcus aureus i Proteus.

Epidemiologija Po ev i od nastanka ovjekove vrste dekubitusi su prisutni kod ve ine bolesnika s ograni enom pokretljivo u. Tragovi dekubitusa uo eni su na egipatskim mumijama i prvi put opisani u medicinskoj literaturi u 19. stolje u.
Osobe koje nisu sposobne sprije iti neprekidni pritisak vrste podloge na tkiva, stalno su pod pove anim rizikom od dekubitusa. To se doga a kod pacijenata koji su u odmakloj ivotnoj dobi, kod osoba s neurolo kim problemima i kod onih koji su zbog akutnebolesti primljeni u bolnicu. Ovakve osobe ne mogu se tititi od pojave dekubitusa bilo zbog toga to same ne mogu mijenjati polo aj tijela ili zato to neredovito i napravilno primaju tu u pomo koja im je nu na za obavljanje odre enih pokreta ili promjenu polo aja tijela.Dekubitusi su najzastupljeniji u bolnicama (oko 60%), zatim slijede po u estalosti ustanove socijalne skrbi (gerontolo ki centri). U ku nim uvjetima dekubitus se ne to rje e javlja; vjerojatno zbog bolje brige i njege uku ana (oko 9-20%).
Od svih pacijenata u bolnici, [1] kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. U estalost pojave dekubitusa varira od odjela do odjela, tako da ortopedski odjeli i jedinice intenzivne njege imaju najve i postotak pacijenata s dekubitusima. Ukoliko se pojava dekubitusa promatra kao indikator

Sile smicanja dovode do prelamanja. £ ¢£ ¢¡   Pritisak. postelju.000 S druge strane. Smicanje. 0% do 17%.4% do 38% slu ajeva. [1] y Pritisak je najva niji faktor u razvoju dekubitusa. i 0% do 29% u ku noj njezi. Trenje. naro ito kada se on javlja iznad ko tanih dijelova. Vanjski pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. Kapilara se zatvaraju ako tlak poraste preko 32 mmHg. u sklopu dugoro nog lije enja u 2. inflamaciju i hipoksiju tkiva (nedostatka kisika u tkiva). to ima za posljedicu prekid dotok krvi i pojavu ishemije. raste na 40% le enih bolesnika. . ona izaziva endotelijalna o te enja. okluzija (za epljenje) mikrocirkulacije izazivaju i ishemiju (nedovoljnog dotok krvi u tkiva). Dekubitusi dovode do produ enja bolni kog lije enja i tro kova lije enja. invalidska kolica itd.000 do $40. y Smi anje nastaje ako pacijent klizi nani e u krevetu ili stolici. Ukoliko je tlak vi i od kapilarnog tlaka. [2] £  £ £ £  ¨ ¤ £     © £  ¦ £ ¨ § £ ¢ ¦ £  ¥ £ ¤¡ £ ¨  ¤ £ £ £   Mehanizam nastanka U nastanku dekubitusa domini aju t i glavna mehani ma.3% do 28% u hroni noj fazi njege. vim mehanizmom nastaje povr na ozljeda kao to je oguljotina epidermisa. U prevalenciji ova bolest ima iroku varijaciju: 10% do 18% u akutnoj fazi.2% do 23/9%. Unutar akutne faze lije enja nepokretnih bolesnika. y Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dvije povr ine klize jedna preko druge. i pove ava vrijeme koje tim (medicinske sestre) provode oko danog pacijenta. to za posljedicu ima smrt stanica pojavu nekroze i kroni nih rana (ulceracija). Pojava dekubitusa u jedinicama intenzivne njege zbog imunokompromituju ih faktora. u ovom slu aju ko e o ar af. kao posljedi a nastaje okluzija krvnih sudova.kva nj g u do ov a a a vaki strukturirani progra za borbu protiv d kubitusa morao bi smanjiti pojavu d kubitusa za 5-10 U bo ni kim uvj tima gdj j zadr avanj bo snika znatno kra smanj nj broja d kubitusa bi treba o biti od 20 do 30 posto Cijena lije enja jednog dekubitusa u SAD se pro jenjuje na $4.. 2. cijena jednog dana lije enja na specijalnom antidekubitnom madracu u cilju prevencije dekubitusa se procjenjuje od 40 do 85 dolara Tro kovi kao i du ina bolni kog lije enja zna ajno su vi i kod pacijenata koji dobiju dekubitus tijekom hospitalizacije. Bilo koji od navedenih mehanizama dovodi do. Ako je ishemija produ ena. dekubitus se javlja u 0. i ku noj njezi. nastaje tromboza i dolazi do smrti stanica. istezanje ili kidanje malih krvnih sudova.

U ovom stadiju promjene su jo reverzibilne. Bolesnik osje a bol. Nema ranu. sa ili bez okolnog tkiva i zna ajna o te enja tkiva koja su ireverzibilna. i ovaj stadij karakterizira obvezana infekcija. na izbo enim dijelovima tijela. y    Eti l ia y y y y Smanjena pokretljivost kao vrlo va an faktor. javljaju se mehuri i. ali produ eni tlak neznatno iznad kapilarnog zapo inje procese koji vode ka ulceraciji. pojava upljina u vidu sinusa i ireverzibilne promjene. V stadijum-stadijum umno avanja ireva (ulceracija). ovaj stadiju karakterizira pojava krater. u razli itim stadijima razvoja. Kao najzna ajniji uzro nici navode se: y Stadijumi u razvoju dekubitusa U klini koj slici dekubitusa dominira lokalizacija promjena na regijama tijela koje su izlo ene pritisku o tvrdu. lanak. paraliza mi i a dovodi do smanjenje njihove mase.Na zahva enim dijelu ko e a djelomi no i potko nom tkivu. kolena ili laktovi. Ko a dobiva purpurne plavu boju. a crvenilo ne nestaje kada se pritisne. Bakterijska zaga enja zbog neadekvatne njege ko e (izme u ostalog i zbog inkontinencije) i pad obrambenih (imunolo kih) mehanizama na indirektan na in doprinosi razvoju i ote ano zarastanju dekubitusa. Klini ki. kao i na podru jima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo U svom nastanku i razvoju klini ke slike razlikujemo stadijuma dekubitusa. [3] I stadijum. koje stvara slabinski dio kralje nice. Ko a poprima sve vi e crnu boju i postaje vrlo suha.Pojava crvenila sa edemom. zglob kuka. Postoji i alteracija elija u epidermu (vanjski sloj ko e). Pothranjenost.. ovaj stadijum prati obavezna pojava infekcija. hipoproteinemija i anemije pove avaju vulnerabilnost ko e i produ avaju vrijeme zarastanja rana. III stadijum. mokru i / ili neravno podlogu.Pojava sme e boje i nekroze tkiva u zahva enim podru ju sa vidljivim mi i ima. sedalna kost. Kod ovih bolesnika. y y y y . ili dementi bolesnici su nesposobni da sami mijenjaju polo aj tijela i sami smanje pritisaka. Tkiva su sposobna da izdr e veliki pritisak ako traje kratko.karakteriziraju duboki irevi. tj. sa potpuno razoreno mi i ima i vidljivim dijelovima kosti. II stadijum. sedirani. Temperatura ko e se razlikuje od okolne ko e. ali tlak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. zbog stalne izlo enosti istih dijelova tijela pritisku. svrab ili toplinu u podru ju tlaka. IV stadij. O te enja jo nisu kona na. To stanje obi no nastaje nakon dva do tri sata pritiska na istom mjestu. Gubitak osje aja doprinosi pojavi dekubitusa jer isklju uje jedan od najva nijih upozoravaju ih signala: bol. to ima za posljedicu gubitak za titnog sloja izme u kostiju i ko e. Kontraktura i spasticitet esto doprinose razvoju dekubitusa.Mnogi imbenici utje u na pojavu dekubitusa. Neurolo ki pacijenti.

y y y y y y y y   Infekcija Dehidracija Anemije Hidroelktrolitski dizbalans Obilan gubitak proteina Sepsa (u stadiju III i IV ulceracija) Osteomielitis Malignizacija ulceracija (karcinomatoza) Li e enje Lije enje dekubitusa je veoma slo en i dug proces koji zahtijeva multidisciplinaran pristup i anga iranje lije nika razli itih specijalnosti: dermatologiju. endokrinologa). 75% u karli noj regiji. elektromagnetna terapija. neurolo kih. mogu se izlije iti u roku od osam nedjelja. o esta preraspodela tlaka na kriti nim podru jima podmetanjem jastu i a. Vac terapija (lije enje negativnim tlakom) itd. urologa. dijabeti are. uporaba specijalnih antidekubitalnih le ajeva i promjenu polo aja bolesnika svaka dva sata. redovita Dezinfekcija rane antiseptikom. bakar). o primjena razli itih obloga i lokalnih lijekova. je naju estalija me u bolesnicima sa povredom ki me ali se sre e i kod komatoznih bolesnika. oboljelih od dekubitalnih ulkusa III i IV stadijuma. psihijatrijskih i onkolo kih bolesnika. Klini ka slika dekubitusa. pothranjenih osoba. UZV terapija.. redovito mijenjanje posteljine i briga o naborima na posteljina i osobnom rublju.Oko 75% dekubitusa u II stadiju. Lije enje dekubita mo e biti konzervativno i kirur ko. fizijatra. o stalna kontrola infekcije. a 20 % na donjim ekstremiteta. o redovita i pravilna prehrana. i ujedno provodi sve mjere prevencije. y Konzervativno lije enje . vitamina (posebno vitamina A i C). kao i op e mjere (redovita upotreba lijekova i antibiotika prema antibiogramu).. a samo kod 52 posto bolesnik izlje enje nastaje u roku od jedne godine. elemenata koji sudjeluju u transportu kisika (cinka. neurolog. primjena zavoja na ugro enim mjestima. koja bolesnika pru a svu potrebnu njegu. samo 62% u IV stadijuma dekubitusa mogu se ikada izlije iti. hirurga. Zato lije enje dekubitusa spada me u najskuplja lije enja u medicini. srednjemedicinskog kadar i pomo nog medicinsko osoblja. ( etrdesetogodi nja studija). gvo e.obuhva a sljede e mjere i postupke. o svakodnevnu higijenu tijela. blizu 95% bolesnika imalo je dekubituse na donjem dijelu tijela. i jedno je od dugotrajnijih. internisti (kardiologa. [5] Komplikaci e Kao naj e e komplikacije kod dekubitalnih ulceracija navode se sljede i poreme aji. Me u hirur ki le eni bolesnicima na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Posebno va nu ulogu u lije enju oboljelih od dekubitusa ima medicinska sestra. . uz unos dovoljne koli ine bjelan evina.

radikalnog obrezivanje odumrlog tkiva. S druge strane. U estalost pojave dekubitusa varira od odeljenja do odeljenja. ali i bilo kakav drugi produ eni pritisak mo e dovesti do dekubitusa. tako da ortopedska odeljenja i jedinice intenzivne nege imaju najve i procenat pacijenata sa dekubitusima. obi no u prve 2 nedelje. Ukoliko se pojava dekubitusa posmatra kao indikator kvaliteta nege u domovima za stare.Mjesta na koja posebno treba paziti prilikom sjedenja i le anja jesu izbo eni dijelovi tijela.000$.Ki o li y o o o n . vakvo o te enje nije vezano samo za le anje (jer se javlja i kod sedenja. gde je zadr avanje pacijenata znatno kra e. cena jednog dana le enja na specijalnom antidekubitnom du eku u cilju prevencije dekubitusa se procenjuje od 40 do 85 dolara. 1. svaki strukturisani program za borbu protiv dekubita morao bi da smanji pojavu dekubitusa za 5-10%. smanjenje broja dekubitusa bi trebao da bude od 20 do 30%. d svih pacijenata u bolnici.).2. Dekubitusi se javljaju rano kod hospitalizovanih pacijenata.1. na drugom mestu su stara ki domovi i druge ustanove za dugoro nu negu. Definicija Re dekubitus je nastala od latinske re i decumbre to zna i "le ati dole". ali bi uneo dodatnu konfuznost i ne bi doprineo boljem razumevanju.. tako da i na izraz koji se esto koristi "rane od le anja" tako e nije odgovaraju e. albumina i vitamina C. Tro kovi kao i du ina bolni kog le enja zna ajno su vi i kod pacijenata koji dobiju dekubitus tokom hospitalizacije.000$ do 40. osteotomije. tkriveni su kod Egipatskih mumija a u medicinskoj javnosti opisi se pojavljuju po etkom XIX veka. kao to su sjeda e kosti odnosno tuber. dok se 9% do 20% dekubitusa javlja kod pacijenata koji su na ku noj nezi. 1.. bi no je to pritisak samog tela na podlogu. kod njih 9% do 30% razvije se dekubitus. Statistika Dekubitusi se naj e e javljaju u bolnicama (oko 60%). U bolni kim uslovima. "Rane od pritiska" bi bio prikladniji izraz. ali se zato u slu aju ozljede le ne mo dine gubi taj osje aj automatizma mijenjanja polo aja te tada mo e do i do dekubitusa.sastoji se od. Dekubitusi dovode do produ enja bolni kog le enja i tro kova le enja. i pove ava vreme koje tim (medicinske sestre) provode oko datog pacijenta. kukovi i pete. . U medicinskom smislu dekubitus se odnosi na o te enje tkiva koje je na neki na in vezano za produ eni pritisak. Dekubitusi su u istorijskom smislu prisutni od samih osvita ljudske vrste. nema opasnosti od dekubitusa.Dekubitus se mo e sprije iti i zalije iti prehranom koja se mora sastojati od kalcija. Prevencija Sve dok postoji nekakav automatizam za mijenjanjem polo aja kada se po ne osje ati prekid cirkulacije te umrtvljenje tkiva. te emo u ovom kursu koristi izraz dekubitus. (uklanjanja upalno promenjenih dijelova kosti) zatvaranja defekta lokalnim ko nim ili mi i nim re njevima. Cena le enja jednog dekubitusa u SAD se procenjuje na 4.

Smicanje: Smicanje se de ava ako pacijent klizi nani e u krevetu ili stolici. Tkiva su sposobna da izdr e veliki pritisak ako traje kratko. Tri glavna mehanizma nastajanja dekubitusa su: 1. to je dovoljno za prevenciju o te enja tkiva. dovodi do endotelijalnog o te enja. Neurolo ki pacijenti. Informacije koje sti u iz delova tela pod pritiskom. Mehanizam nastanka dekubitusa (patofiziologija) Pritisak koji te ina tela vr i o podlogu esto je ve i od pritiska krvi u najmanjim krvnim sudovima (kapilarima) koji iznosi oko 32 mmHg. ili dementi pacijenti su nesposobni da sami jednostavnim pomeranjem smanje pritisak. Spolja nji pritisak na tkiva izaziva kompresiju i distoriziju najmanjih krvnih sudova. sedirani. Trenje: Trenje se opisuje kao sila koja se stvara kada dve povr ine klize jedna preko druge. zbog stalne izlo enosti istih delova tela pritisku. Etiologija Mnogi faktori uti u na pojavu dekubitusa. Bakterijska kontaminacija zbog neadekvatne nege ko e (izme u ostalog i zbog inkontinencije) iako ne direktan etiolo ki faktor. to dovodi do prekida dotoka krvi i sledstvene ishemije. ali produ eni pritisak neznatno iznad kapilarnog zapo inje sled spiralnih doga aja koji vode ka ulceraciji. Gubitak ose aja doprinosi pojavi dekubitusa jer isklju uje jedan od najva nijih upozoravaju ih signala: bol. hipoproteinemija i anemija pove avaju vulnerabilnost ko e i produ avaju vreme zarastanja rana. istezanja ili kidanja malih krvnih sudova. ali pritisak koji dovodi do ishemije je osnovni mehanizam. Bilo kojim mehanizmom nastala. Ovim mehanizmom nastaje povr na povreda kao to je guljenje epidermisa. Smanjena pokretljivost je va an faktor. vakve osobe ne mogu sebe da tite od pojave dekubitusa bilo zbog toga to same ne mogu da menjaju polo aj tela ili zato to izostaje tu a pomo pri promeni polo aja.4. doprinosi razvoju i ote anom zarastanju dekubitusa. 1. dekubitusi ne nastaju. Kod osoba sa normalnim ose ajem. Sile smicanja dovode do prelamanja. Pothranjenost.3. ak tavi e.1. paraliza mi i a dovodi do smanjenje njihove mase te se gubi za titni sloj izme u kostiju i ko e. 3. bi no se to de ava kod pacijenata koji su u odmakloj ivotnoj dobi. u ovom slu aju ko e o ar av. Kontrakture i spastricitet esto doprinose razvoju dekubitusa. nastaje tromboza i dolazi do smrti elija. Pritisak: Najva niji faktor u razvoju dekubitusa je pritisak. koji imaju neurolo ki problem i kod onih koji su zbog akutne bolesti primljeni u bolnicu. ishemija do inflamacije i anoksije tkiva (nedostatka kiseonika u tkivima) a anoksija do smrti elija nekroze i ulceracije. Ako je ishemija produ ena. Ukoliko je pritisak vi i od kapilarnog pritiska rezultat je okluzija krvnih sudova. 2. Kapilari budu zatvoreni ako pritisak poraste preko 32 mmHg. pokretljivo u i mentalnim funkcijama. okluzija (za epljenje) mikrocirkulacije dovodi do ishemije (nedovoljnog dotoka krvi u tkiva). sobe koje nisu sposobne da spre e produ eni i neprekidni pritisak. dovode do svesne ili nesvesne promene polo aja tela. jesu pod pove anim rizikom da dobiju dekubitus. naro ito iznad ko tanih delova. .

Actinobacter i Proteus. Iako rana na ko i mo e biti mala. stupanj fizi ke aktivnosti. mokru i/ili neravnu podlogu. pa je potreban dodatni oprez kod rizi nih skupina. s tim da . Prema definiciji EPUAP-a (European Pressure Ulcer Advisory Panel). gle anj. analgetika ili antihipertenziva. Iako dob bolesnika nije sama po sebi rizi ni imbenik. gubitak senzibiliteta ko e. tj. d vanjskih imbenika najva niji su: y y y y y neudoban krevet ne ista i vla na ko a sredstva za imobilizaciju nabori na posteljnom i osobnom rublju mjesto pritiska proteze. Naj e e su Staphylococcus aureus. prijelom kuka i sli no. sjedna kost. trahealne kanile ili trajnog katetera. koji usporavaju protok krvi. Velika Britanija) kao bitan imbenik nastanka navedena je i vla nost ko e. Uzimanje nekih lijekova iz grupe sedativa. trenje i sile vlaka). kao to su starija dob bolesnika i dugotrajna nepokretnost (vezanost bolesnika uz krevet ili invalidska kolica) mogu ubrzati razvoj dekubitusa. zatim sme a. zglob kuka. pa tkivo postupno odumire Izraz dekubitus potje e od latinske rije i decumbere. a na kraju se razvija i ulkus. p enito. Danas se u klini koj praksi koristi nekoliko podjela prema kojima se odre uje cjelokupni rizik za bolesnika. sile vlaka ili trenja. Unutarnji imbenici su poreme aji metabolizma i prehrane (pothranjenost i pretilost). kao i na podru jima na kojima je slabije razvijeno masno tkivo. pa ko a postaje najprije izrazito blijeda ili ljubi asto-plava.Dekubitus se mo e izbje i Zbog priti a dolazi do slabljenja cirkulacije i slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari. a me usobno se razlikuju u pojedina nim imbenicima rizika. prehrana. kao to su inkontinencija. vla nost. koje procjenjuje stanje est imbenika rizika (osjetna percepcija. odnosno njihovom kombinacijom. Naj e e se stvara na regijama tijela izlo enima pritisku na tvrdu. U praksi se naj e e koristi stupnjevanje po Bradenu. tako er se svrstavaju me u ozbiljne rizi ne imbenike. Odre ivanje stupnja rizika razvoja dekubitusa dio je cjelovita pristupa svakom bolesniku. cirkulatorni poreme aji. mobilnost. to zna i le ati. Zbog pritiska dolazi do slabljenja cirkulacije i posljedi no slabijeg dotoka kisika i hranjivih tvari. koljena ili laktovi. Rabi se jo i izraz dekubitalni vrijed (ulcus decubitalis). Prekid cirkulacije stvara povoljno okru enje za razmno avanje bakterija. ortopedski problemi. na podru jima izbo enja koje stvara slabinski dio kralje nice. Pseudomonas aeruginosa. dekubitus je lokalno o te enje ko e ili potko nog tkiva nastalo zbog sile pritiska. Uzro no-posljedi ne veze Rizi ni imbenici. Nepokretnim bolesnicima potrebno je mijenjati polo aj barem svaka dva sata. ispod ko e mo e biti razvijen opse an proces. tvrda i bezbolna (nekroti na). kriti ni su uz dob vezani problemi. ve em riziku za razvoj dekubitusa mogu pogodovati razli iti vanjski i unutarnji imbenici. kroni ne i terminalne bolesti. U definiciji NICE-a (National Institute for Health and Clinical Exellence.

A. U terapiju dekubitalnih ulceracija svakako spada i primjena razli itih obloga i lokalnih pripravaka. djelomi no i potko no tkivo. Lije enje dekubitusa podrazumijeva multidisciplinaran pristup.C. koji obuhva a cijeli tim lije nika razli itih specijalnosti: dermatologa. UZV terapija te V. ctenisept otopina). eljezo. samokontroli). a uklju uje lokalnu terapiju. Posebno va nu ulogu ima medicinska sestra. razlikujemo etiri stupnja dekubitusa: I stupanj . neurologa.zahva ena je ko a. a ako se razvije. Pokretnim bolesnicima. a uz to je vrlo zahtjevno i dugotrajno. dugotrajno i skupo lije enje Punu pozornost treba posvetiti prevenciji dekubitusa (promjena polo aja. Zahtjevno.Svakako treba spomenuti preraspodjelu pritiska na kriti nim podru jima podlaganjem jastu i a. vidljiv je mi i . lije enje infekcije i borbu s predisponiraju im imbenicima. pra eno stvaranjem mjehura III stupanj . Zbog svega toga lije enje dekubitusa spada me u najskuplja lije enja u medicini. upotrebu specijalnih antidekubitalnih le ajeva i promjenu polo aja bolesnika svakih dva sata. Kontrola in ekcije obuhva a redovitu dezinfekciju rane antiseptikom (primjerice. bakar). urologa. elektromagnetska terapija.pojavljuje se crvenilo ko e koje traje dulje od sat vremena nakon prestanka pritiska II stupanj . savjetuje se promjena polo aja svakih 15 do 30 minuta. Konzervativno lije enje ujedno je potpora kirur kom lije enju. masa a. internista (kardiologa. plasti ni). redovito mijenjanje posteljine i brigu o naborima na posteljnom i osobnom rublju.stvara se duboki ulkus. terapija (lije enje negativnim tlakom). s naglaskom na njegu i visoke higijenske mjere. vitamina (posebno vitamina A i C) te elemenata koji sudjeluju u transportu kisika (cink. endokrinologa). njezi. fizijatra (s posebnim naglaskom na fizioterapeuta) i medicinsku sestru.u estalost promjene ovisi o tipu podloge na kojoj le i i stupnju rizika. treba obaviti klasifikaciju dekubitusa. kirurga (op i. a zbog vla enja iz rane gube se bjelan evine. S obzirom na izgled i dubinu dekubitalne rane. jer su opasnosti vi estruke. d iznimne va nosti su i redoviti pregledi ko e bolesnika s pove anim rizikom. primjenu sadrenog zavoja na ugro enim mjestima. uz unos dovoljne koli ine bjelan evina. Uzglavlje kreveta mora se odr avati na razini ni oj od 30º. higijena). kao i op e mjere (uzimanje antibiotika prema antibiogramu i preporuci lije nika). Lije enje mo e biti konzervativno i kirur ko. pak. . Dekubitalna rana lokalno je ari te koje mo e dovesti do sepse jer produkti odumrlog tkiva djeluju toksi no.ko a je sme e boje. koja uz to to bolesnika njeguje. provodi i mjere prevencije (edukacija bolesnika o higijeni. vaj vid lije enja podrazumijeva i svakodnevnu higijenu tijela. Stupnjevanje promjena Radi identifikacije opsega i veli ine dekubitalne rane te planiranja lije enja. Va na je i pravilna prehrana. Konzervativno lije enje . prakti ki je uvijek prisutna infekcija. mi i je potpuno razoren i vidljiva je kost. treba ga ozbiljno shvatiti. tkivo nekroti no. prakti ki je uvijek prisutna infekcija IV stupanj .

pogor avaju op e stanje bolesnika i ubrzavaju pojavu i razvoj dekubitusa. mekom i udobnom. petama. Naj e e se javljaju u slabinskom dijelu. suha. mi i i. Brzim higijenskodijetetskim postupcima (vidi gore) mo emo sprije iti razvoj dekubitusa. za titimo ga udobnom mekanom podlogom(antidekubitalni jastuk ili podloga). na bokovima. lopaticama ± dijelovima tijela koji su u direktnom dodiru s podlogom (krevetom. potko nog.osim ko e zahva eno je i potko no tkivo. udlagom. ostektomije. IV stupanj . kosti.na crvenoj podlozi vidi se mjehuri (koji se mo e razliti-puknuti). neuhranjenost. U poslijeoperativnom razdoblju najve i je naglasak na promjeni pona anja bolesnika i prevenciji nastanka novih dekubitalnih rana (njega. te enje se iz povr inskog sloja ko e iri u dublje slojeve ko e.Kirur ko lije enje .Kirur ka terapija sastoji se od radikalnog izrezivanja odumrlog tkiva. laktovima. Prehrana. nabori osobnog i posteljnog rublja. Cilj u zbrinjavanju je to prije otkriti -uo iti oboljelo mjesto. ni radi gubitka osjeta boli i iscrpljenosti ne pomi u tijelo pa se pritisak ko tanih izbo enja pove ava na oslabljeno ko no.zahva eni su svi slojevi ko e. Najugro eniji su bolesnici s o te enim iv anim sustavom. sim gore navedenih higijensko dijetetskih mjera nu na je kirur ka obrada rane. invalidskim kolicima). Preporu a se prehrana bogata bjelan evinama. promjena polo aja bolesnika svaka dva sata je nu nost u prevenciji i zbrinjavanju dekubitusa. osloboditi ga pritiska. tj. posteljinom. Posteljina mora biti ista. zatiljku. to je dekubitus? Dekubitus je rana koja nastaje na mjestu stalnog pritiska izbo enih dijelova tijela i podloge. Prijeti opasnost od infekcije. Lo a njega le e eg bolesnika (rijetko okretanje. potko no i mi i no tkivo. Tjelesna neaktivnost. III stupanj . neudobna postelja. Stanje se procjenjuje ovisno o dubini o te enja. slaba cirkulacija. mi i nog i ko tanog tkiva. slabokrvnost. . okolinu dr ati istom i suhom. prehrana). s mentalnim o te enjima i iznemogli od dugotrajne bolesti. tetive. masa a te poticanje na aktivnu ili provo enje pasivne tjelovje be. ravnanja izlo enih dijelova kosti i zatvaranja defekta lokalnim ko nim ili mi i nim re njevima. uklanjanja upalno promijenjenih dijelova kosti. neredovito odr avanje higijene. antidekubitalni jastuci. nepokretni. lo e postavljena imobilizacija) tako er dovodi do dekubitusa: od po etnog crvenila ko e do dubokih o te enja ko e. koje e spontano pro i ako taj dio rasteretimo pritiska o podlogu. pove ani unos teku ine i vitamina C. I stupanj ± karakteristi no je povr insko crvenilo ko e. Redovita higijena bolesnika (primjena kvalitetne medicinske kozmetike i pomagala za inkontinenciju). II stupanj . teku ina i C vitamin kao u I stupnju. este infekcije. Prijete te ke infekcije. meka i zategnuta.

pove ati unos teku ine i C vitamina. svaka dva sata mijenjati polo aj bolesnika (le ni-lijevi ±desni bo ni polo aj). podloga na kojoj bolesnik le i mora biti meka kako bi se umanjio pritisak tijela (anatomske podloge).ZAKLJU AK: y y y y y y y y y y na dekubitus treba misliti (barem jednom dnevno pa ljivo prekontrolirati mjesta koja su najizlo enija pritisku). popraviti cirkulaciju s aktivnim ili pasivnim vje bama. ista. suha. inkontinenciju moramo zbrinuti kvalitetnim jednokratnim pomagalom. inkontinentnih«. prehranu obogatiti bjelan evinama. mekana. presvlaka le aja mora biti dobro zategnuta. njega ko e s medicinskim balzamom). dekubitus se naj e e javlja u nepokretnih bolesnika. . masa a. redovita higijena bolesnika (medicinska kozmetika. dijabeti ara. pa ljivo brisanje tijela.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful