Visoka kola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti, Baltazar Adam Kr eli Zapre i

Usmjerenje: Menad ment u kulturi

Performans: iva umjetnost

Predmet: Znanost o kulturi

Nositelj predmeta: mr.sc. Ines Jemri Ostoji

Student: Josipa Huljina

Zapre i , sije anj 2011.

SADR AJ:
UVOD RA ANJE UMJETNOSTI PERFORMANSA BE KI AKCIONISTI RUDOLF SCHWARTZKÖGLER GÜNTER BRUS HERMAN NITSCH MOSKOVSKI KONCEPTUALISTI . MLADI BRITANSKI UMJETNICI ANALIZA SVJETSKIH UMJETNIKA PERFORMERA I NJIHOVIH IVIH DJELA GINA PANE ON KAWARA ORLAN MATTHEW BARNEY DANIEL BUREN VITO HANNIBAL ACCONCI FELIX GONZALES-TORRES YVES KLEIN JOSEPH BEUYS YOKO ONO GILBERT I GEORGE GUTAI FRANKO B HAVVE FJELL JOHN DUNVAN BOB FLANAGAN RON ATHEY MARY DUFFY MICHAEL JOURNIAC 3 4 6 7 7 7 7 8 9 9 9 10 10 11 11 11 12 12 13 13 14 14 14 14 15 15 15 16

ANALIZA HRVATSKIH, SRPSKIH, CRNOGORSKIH I SLOVENSKIH UMJETNIKA PERFORMERA I NJIHOVIH DJELA 17 BRACO DIMITRIJEVI MARINA ABRAMOVI MARINA ABRAMOVI I ULAY 1 17 17 17

ZORAN TODOROVI IVE TABAR BORIS INCEK TOMISLAV GOTOVAC VLASTA DELIMAR SANJA IVEKOVI ZLATKO KOPLJAR ANALIZA IVE UMJETNOSTI U HRVATSKOJ UVID U RAZMI LJANJA JEDNOG HRVATSKOG PERFORMERA U NASTAJANJU (intervju s Petrom Novakom) ZAKLJU AK LITERATURA KLJU NE RIJE I:

18 18 18 19 20 21 21 21 24 32 33 34

2

pritom bivaju i skepti ni ak i oko uloge i statusa njegovog dokumentiranja. koji postaje 'djelom' u to no odre enom prostoru i trenutku u kojem se on odvija izme u izvo a a i publike. Vjerovali su i u katarzi nu mo performansa. Za generaciju umjetnika ezdesetih i sedamdesetih godina bilo je va no izbje i zamku pretvaranja svega onog to stvaraju u robu. doslovan doga aj. dok se od drugih izvedbenih formi poput kazali ta razlikuje svojom neponovljivo u. 3 . Ono po emu se razlikuje od drugih formi likovnih umjetnosti je njegova ne .objektnost. performans je forma koja se doga a 'ovdje i sada'. Mnogi od umjetnika zato su i izbjegavali ponavljati svoje performanse.UVOD U svojoj naju oj klasi noj definiciji. te koja predstavlja stvaran.

Kad je Beuys pod mazao margarinom svi su se okomili na kustose da prlja muzej i da e porezni obveznici platiti to i enje. a happening je cvao. Mo da umjetnik vi e nikad ne e upotrijebiti predmete i tehnike kojima je tom prilikom pribjegao. Paul McCarthy (performans krvavog tijela u boli). Pred slikarskim platnom postoji i slikar. Tijekom ezdesetih su se godina nametnuli pop-art. i 1969. arte povera. Najpoznatiji performeri tog razdoblja su Be ki akcionisti (primjeri ce Rudolf Schwarzkögler je 1969. To se podru je razvija prema sve ve em opredme ivanju tijela. U mnogim performansima i instalacijama vrijeme izrade poklapa se s vremenom izlo be. Umjetnost je postala suvremena progovoriv i nam o na em svakida njem ivotu to je jedan od najja ih atributa danih umjetnosti performansa kojom se ljude tjera da reagiraju na ono to se upravo sada doga a. op-art i kineti ka umjetnost. land art. a me usobno su tako er bila posve razli ita. novi realizam. (performans 'Pucanj'. minimalna umjetnosti i slikarstvo bojenog polja. Support . kao to je u performans umjetnosti slu enje umjetnikovim tijelom. U drugoj polovici ezdesetih godina i na samom po etku sedamdesetih zaredala su se umjetni ka istra ivanja koja nisu sli ila gotovo ni emu to smo do tada vidjeli. anti form. Svi su se ti oblici umjetnosti slu ili najraznovrsnijim neuobi ajenim materijalima. Chris Burden 1971.Surface i tema ovoga rada body art umjetnost. svi 4 . koja je u 20. Stolje u u modi. dolazi do ivog tijela. performer pred drugom publikom nikad ne e ponoviti iste pokrete. Pred kraj desetlje a pojavila se konceptualna umjetnost. Izdanci Fluxusa nicali su n a sve strane. a u kaosu svijeta ilova a od koje je sazdano ljudsko tijelo. Vrativ i se na po etak uzro no-posljedi nog niza realisti na umjetnost. Publika se na la rastrzana izme u djela koja u njoj izazivaju nagonske reakcije i djela koja je nasuprot toga prisiljavaju da slijedi slo ena teorijska umovanja. Me utim. Dopu teni su bili svi postupci uklju uju i i one najizazovnije i najnedoku ivije. a umjetnik je publiku esto hvatao u zamku ili bje ao od nje.RA ANJE UMJETNOSTI PERFORMANSA Prema Catherin Millet ro enje suvremene umjetnosti dogodilo se izme u 1960. izveo performans kastracije). u kojem mu je suradnik pucao u ruku).

S prolaznim djelima koja do vrhunca dovode kratak trenutak to ga s njim dijeli a ica gledatelja. Upravo oni koji pru aju najve i otpor prvi nasjeda ju. vjerojatno su uspomene na te doga aje ivlje od osje aja to ih u nama bude fotografije ko je su ih zabilje ile. dok je Joseph Beuys premazav i lice medom i zlatom poku avao obja njavati slike mrtvom zecu kojeg je dr ao u naru ju. Kada njih vi e ne bude.Claude podigli u Parizu 1962. uriniraju i povra aju. posljednjih desetak godin a na sceni je prisutan niz umjetnika koji su izveli razna tjelesna samo mu enja izravno pred publikom. Pre la njihov Umotani Pont -Neuf. ona e zauvijek izgubiti ne to veom a bitno. Oni tako er dovode u pitanje la nu ranjenost i grotesknost ranijih izlu ivanja u radovima od Marcela Duchampa i njegovog 'Paysage Fautif' izvedenog od mrlja sperme. a mo da i umjetnost uop e. tra e i name u taj dosluh/sraz publike s djelom. Avangarde. Koristila filmska krv ili ke ap. U lanku o Rauschenbergovu Krevetu iji autor tvrdi da na mjestima gdje su plahte jednostavno zamrljane bojom. Zada a branitelja novih oblika umjetni kog stvarala tva se sastoji samo u tome da slave u itak to im ga pru a osje aj da su ravnopravni s umjetnikom i da neposredno sudjeluju u njegovu iskustvu te pritom potvr uju da je doista ipak rije o umjetni kom djelu. Performansi su pohranjeni upravo u njihovu sje anju. te tijelima gledatelja. bez prave boli. do 'krvavog' histe ri nog 'mu kog' tijela McCarthyja. pljuju. Zbog dojmljive novosti djela na trenutak gube neprozirnost simboli kog koda: ne vidimo sliku koja prikazuje ne to. kao i brojnijoj publici koja je 1985. za foto ili video dokumentaciju. ezdesetih godina On Kawara je po eo slati telegrame kojima je primatelje obavje ivao da je still alive jo iv. s otvorenim djelima koja postoje samo zato to su ih gledatelji dodirnuli ili u njih proniknuli. Za razliku od performansa 70-ih. pa je ak i Burdenov performans pucanja bio vrlo pa ljivo izre iran i na taj na in do neke mjere kontroliran.performansi sedamdesetih bili su napravljeni simbol i ki. od Warhalovog uriniranja ili oksidiraju ih slika. vidi mrlje krvi i sjemena. Svakomu to je naletio na zid od ba vi to su ga Christo i Jeanne . 5 . nego samo to ne to . Ta je pojava stara kao moderna umjetnost. pa do Manzonijevog konzerviranog vlastitog govna. koje su posegle za najraznovrsnijim materijalima. uklju uju i i one s plo nika. Znaju i kakvo mjesto ta djela danas zauzimaju u umjetnosti oni mogu re i da su bili izravni svjedoci povijesnih doga aja. Umjetnici svojim tijelima silovito ponovno otjelovljuju kulturalne subjekte koji se ranjavaju..

6 . Egona Scielea i Oskara Kokoschke. Gotovo svi su imali problema s policijom ili su zbog svog rada ka njavani. izlu evinama. Akcionisti nisu bili vrsta grupa. uz dobro poznavanje i doma e ekspresionisti ke tradicije. Poigravaju se vlastitom krvlju. Be kim akcionistima svakako je prethodio ameri ki happening (jer su bez happening iskustva te akcije nezamislive). Hermann Nitsch. kao i tijela drugih sudionika u slikarskom procesu. ak u toj mjeri da bi ih publika mo da fizi ki napala da je bila u ivo prisutna. koja traje do danas. Bilo je sudskih tu bi. kad su na Be kom sveu ili tu izvodili akciju Umjetnost i revolucija. Performance. Pionire body arta vodilo je htijenje da prevladaju sebe. a njihovo je djelovanje naj e e bilo neovisno od ostalih avangardnih pokreta. prema vlastitim rije ima. pa u proces slikanja uklju uju i svoje tijelo "koje je na ovaj ili onaj na in nositelj slikarskog stvaranja". izvukao iz stvarala ke usamljenosti. koji kasnije poprima iroke razmjere u Europi i Americi. Ponekad ovi autori tijelo podvrgavaju i ekstremnim nasilnim metodama. ali tako er i ameri ki poslijeratni apstraktni ekspresionizam. g.Nadasve zanimljiv je ameri ki umjetnik Paul McCarthy kojeg iroka publika ne poznaje a autor je silno izazovnih performansa i seksualnih uprizorenja kojeg novi procvat umjetnosti tijela dovodi u prvi plan. Body Art itd. procesa i progona. poput samoosaka ivanja. BE KI AKCIONISTI Termin "Be ki akcionisti" ozna ava kratkotrajni i nasilni pokret u umjetnosti 20. Propituju "valjanost i funkcioniranje ekspre sivnih sredstava izra avanja u slikarstvu". Po etkom 80 -ih Brus i Nitsch osjetili su potro enost avangardnih modela te su odlu ili da e se. Gunter Brüs i Rudolf Schwartzkögler. primjenjuju i razne nove postupke. Akcionisti su prestali djelovati nakon skandala 1968. nastaju novine dotad nepoznate u slikarskoj praksi. Time je zapo ela druga faza njihova djelovanja. mokra om. Vito Acconci fizi ki se sukobljavao s posjetiteljima svoje izlo be ne bi li se.. vrlo okrutno i eksplicitno. dok si je pak Gina Pane britvom otvarala ko u da se otvori drugima.). Happening. Upravo inom uklju ivanja vlastita tijela. nastaviti baviti istim sadr ajima. st. Glavni lanovi pokreta bili su Otto Mühl. kao "akcionisti" aktivni od 1960. tako da su Bru s i Nitsch napustili Austriju. koji mo emo shvatiti kao dio neovisnih napora u 60 -im godinama u razvoju "Action Arta" (Fluxus. Do 1971. U svojim akcijama ine korak dalje i prethode ili bolje re eno postaju suosniva i pokreta Body Art. uz privid povratka klasi nom slikarstvu.

a vo a skupine bio je Ilja Kabakov. imao je dojmljive akcije sredinom 60 -ih godina: od etnje Be om. skalpelima. omata se u zavoje. pisane upute. kasnije demantirana. gdje potpuno pokriva svoje tijelo bijelom bojom. Nakon be kog akcionizma vi e nema toliko radikalnog i autodestruktivnog umjetni kog izra avanja. s asocijacijama na anti ke orgije i srednjovjekovne martirije. kompozicije i akcije. iva slika na kojoj Brus izvodi akciju.. bode medicinskim iglama. Ve ina njihovih akcija zabilje ena je na filmskoj traci. tako to je zidarskom lopaticom tukao i trgao truplo janjeta i krvlju koja je ikljala slikao. koordinira u projekt Orgien Mysterien Theater. polijevanja crvenom bojom ljudi pribijenih ili polo enih na kri . pilama. koji je bio "pro irenje ili nastavak slikarstva drugim sredstvima". na raspinjanja i golgote. izvodi Akciju slikanja krvlju janjeta. prica krvlju. pri emu djelomice crnom bojom ozna ava pojedine dijelove tijela. Zajedno s Mühlom 1963. To je Nitschov Orgien Mysterien Theater.RUDOLF SCHWARTZKÖGLER Najekstremniji predstavnik be kih akcionista. MOSKOVSKI KONCEPTUALISTI .. U svojim akcijama napada svoje tijelo na najokrutnije mogu e na ine . gdje obojen u bijelo poput utvare e e gradom i na kraju ga privodi policija. da se dogodila nesre a ili mo da samoubojstvo tijekom jedne od akcija. g.Moskovski konceptualisti. teatar i glazbu (orkestar limene glazbe) i zvuk (brojna crkvena zvona) s brutalnim naturalizmom va enja iznutrica iz zaklanih ivotinja.tretira ga kao tijelo bolesnika.. HERMAN NITSCH Sve svoje aktivnosti . Okru en je iletima. kojima tako er djeluje na vlastito tijelo koje tako postaje dio apstraktnog reljefa.slikarstvo.. U drugoj polovici 70-ih u Moskvi se pojavio novi umjetni ki pokret . GÜNTER BRUS jedan od najzapa enijih akcionista. Postoji pri a. Njegovi noviji radovi kulminirali su akcijom u kojoj je stotinjak sudionika na nov na in ujedinilo slikarstvo. gusto i grubo nanesenom. no evima. klije tima i sjekirom. Narativni oblik njihove umjetnosti pomogao je da Zapadu prika u sovjetsku stvarnost. Kabakov je svoju strast za interpretacijom svijeta u obliku pri e kasnije razvio i 7 . gnje enja plodova. jer su svoju pri u preto ili u razumljivi vizualni jezik. kada je izvr io samokastraciju i iskrvario. Agresivni postupci nad vlastitim tijelom "materijaliziraju nasilni ki karakter samoga slikarskoga ina". avlima. do akcija samooslikavanja i samoosaka ivanja.

Kabakov je zadr ao glavni element svog prija njeg stila . U sredi tu pa nje na ao se Ilja Kabakov i lanovi prve generacije Moskovskih konceptualista (Erik Bulatov. Sredinom 80-ih. nego zbog instalacija koje je po eo izvoditi u mnogim muzejima i izlo bama. galeristi i aukcijska ku a Sotheby's. priredila je izlo bu YBA pod nazivom Senzacija. U itelje su vidjeli u svojim prethodnicima i pridru ili su se Moskovskim konceptualistima. od kojih je ve ina zavr ila Goldsmitsh College u Londonu. Ivan ujkov i drugi). On je skupini dao ime YBA kroz seriju izlo bi nazvanih po njima.narativnost. koji su bili za etnici "Soc . Njegovi novi interesi vidljivi 8 . g. koja na prvoj izlo bi prikazuje radove YBA i Hirstovu retrospektivu. kojeg su prouzro ili zapadni trgovci umjetninama. koji se tada ve izdvojio od grupe. "Pripovijedanje" u stilu 19. umjetnicima je osiguravala razumljivost. g. st. u doba Gorba ovljeve Perestrojke. kipara i umjetnika instalacija. a glavni organizator bio je Damien Hirst. 1997. Jedan od posjetitelja bio je Charles Saatchi. Godine 1988. Zadnja generacija neslu benih ruskih umjetnika na scenu stupa krajem 70-ih i po etkom 80-ih. dolazi do ruskog umjetni kog buma. Kao rezultat Saatchijeva pokroviteljstva. Damien Hirst je postao me unarodno priznat autor i izlagao u Europi i Americi. Godine 2003. ova skupina od 16 studenata prvi put je sudjelovala na izlo bi Freeze. iako smatrana utvrdom konzervativizma. britanska Kraljevska akademija. Saatchi otvara svoju novu galeriju u Londonu. za YBA se ulo u svim medijima. kustosi. zapo etih 1992. Saatchi je nakon toga postao glavni kolekcionar YBA i njihov sponzor. kada Damien Hirst izla e morskog psa pod nazivom "Fizi ka nemogu nost smrti u duhu nekoga tko je iv".Arta". udru eno s prepoznatljivim oblicima suvremene umjetnosti osiguravalo je uspjeh u me unarodnim umjetni kim krugovima. Uspjeh Moskovskih konceptualista i soc arta temelji se na njegovanju narativnosti. odnosno sovjetske varijante ameri kog pop arta. Kabakova na Zapadu nisu cijenili zbog njegovih ranijih djela. slikara. Jo radikalniji potez u usvajanju zapadnja kog umjetni kog izraza napravili su umjetnici Vitalij Komar i Aleksandar Melamid. suosniva reklamne agencije Saatchi & Saatchi i veliki kolekcionar moderne umjetnosti. Ostao je zapanjen Hirstovom prvom " ivotinjskom" instalacijom "Tisu u godina" koja se sastojala od velikog staklenog kaveza u kojem su se crvi i mu ice hranili trulom glavom krave.u svojim instalacijama. Kori tenje sovjetskih simbola u izrazito ironi nom kontekstu. a najve i dio izlo aka bio je iz Saatchijeve kolekcije. MLADI BRITANSKI UMJETNICI Grupa konceptualnih umjetnika. Iako je promijenio medij.

Tracey Emin. naprotiv. Stephen Park. U Gininom radu bilo je puno rizika. Naravno. ON KAWARA On Kawara je ma to ga pitali nepokolebljivo odgovarao brzojavom u kojem pi te: im still alive . jednog e dana brzojav izostati. A On Kawara od nje same stvara okvir svojeg djela. u bolnim eksperimentima koji su se inili povezani s jednako anesteziranim dru tvom koje se oporavljalo od politi kih preokreta svibnja 1968.su iz serije Trijumf slikarstva. trga trnje s ru a i zabija ih u vlastitu podlakticu. Da bi dosegla stanje neugodnosti presla e odre ene poznate mehanizme. Ian Devenport. 9 . Sarah Lucas. sve dok se krv mije a s pljuva kom. ona uzima ivot u svakodnevnom aspektu. ANALIZA SVJETSKIH UMJETNIKA PERFORMERA I NJIHOVIH IVIH DJELA GINA PANE U Parizu. tijelo. Tako er krajem 60-ih u Parizu izvodi "Sentimentalnu akciju". Ona nije bje ala u skloni te u apstrakciju velikih filozofskih himera. drobe i staklo s ustima ili razbijaju i staklo svojim tijelom. kao to je dokazano mu enjem. grgljaju i u nedogled s mlijekom. na in negiranja i ovjeka i ivota. prometnim nesre ama i tako dalje. Steven Adamson. Gina Pane se razbolijeva kako bi dokazala da je nasilje svakodnevno. postav i mislila ka i mu eni ka tvar pretvara se u medija misli. Znala se pripremati i mjesecima teoretski i fizi ki. kao gutanje pola kile sirovog mljevenog mesa dok gleda vijesti na televiziji u namjerno neudobnoj pozi. Odjevena u bijelo i s buketom bijelih ru a u rukama. naizmjeni no ranjavaju i se s britvom i igraju i se s teniskom lopticom. ratovima. lanovi grupe: Damien Hirst. dok joj krv curi po odje i . od prvog Projets de silence i posebice poslije Escalade sanglante . studijskog performansa za koji se umjetnica penjala s golim rukama i nogama po ljestvama s o trim rubovima. Gina Pane se penjala ljestvama slomljenog stakla ili le ala milimetrima iznad goru ih svije a. Umjetnost je od pamtivijeka sredstvo za kojim ovjek pose e ne bi li prevladao svoju sudbinu smrtnika.

ondje gmi e u bijeloj pjeni i tako osigurava prijelaz izme u ovjeka i ivotinje. nego sustavne: rije je o pravim zahvatima estetske kirurgije. koja ga trpi mesijanski. a plasti ne proteze odbacuje kao rekvizite. ta nova umjetnost <<opisuje stvarni svijet . Tako er mo emo se upitati ne titi li ga umjetna stvarnost koju opisuje od te nje da mu se radovi podudare s nekom izvornom stvarnosti. filmove i instalacije koji opisuju vrlo suvisao svijet gdje vile imaju bodibilderska ple a. motoristi srastaju sa svojim bolidima. Njegova pada postajemo bolno svjesni zahvaljuju i Orlan. Njegov je 10 . MATTHEW BARNEY Matthew Barney ostvaruje performanse.ORLAN Kod Orlan intervencije na tijelu vi e nisu pojedina ne. Barney se u umjetni kom djelovanju sigurno slu io vlastitim iskustvom sporta a i manekena pa uprizoruje svoje i tu a tijela. koje boji zlatnim i srebrnim sjenilima kako bi to vi e do li do izra aja. umjetnik skida minku. to pak pokazuju instalacije u kojima ih izla e. Mo e nas jednostavno navesti na pitanje je li umjetnost jo uop e simboli ka aktivnost. na svojoj ko i. prema kojemu je slikar Zeuks naslikao Veneru nadahnuv i se najljep im crtama pet djevojaka. Taj patchwork lica savr eno obr e jedan od najve ih mitova u umjetnosti. Orlan pak uni tava ne to to tako er nedvojbeno smatra prividom. nego prikazi i plodovi ma te djeluju na zbilju. organizatora izlo be Post Human. privid svog lica prije operacije. Zato se iz predjela visoke idealizacije srozao u slu ajnost stvarnog svijeta. Orlan je potaknula niz pitanja koja se ti u ljudskog integriteta i dru tvenog ustroja. da bi do la do lica kao prvotne mater ije na koju mo e djelovati i pridati mu novi privid. Umjetni ino lice tek nakon niza operacija performansa izjedna uje s razli itim modelima iz povijesti umjetnosti i dobiva bradu Botticellijeve Venere ili Mona Lisino elo. U iniv i estetsku kirurgiju legitimnim umjetni kim sredstvom. Prema mi ljenju Jeffreya Deitcha. uranja u zemljinu utrobu.dva silikonska roga vire iznad njezinih sljepoo nica. izme u prirode i umjetnih materijala. pa mo da zato nema potrebu da je oblikuje sam. Zna i da je stvarnost koju spoznaje ve oblikovana. No rije je o uprizorenju u pravom smislu rije i. no ta je stvarnost velikim dijelom postala umjetna>>. a liku koji tuma i iz glave izbijanju ro i i. Modernitet je preuzeo spasiteljsku zada u da preobrazi svijet ili je bar elio po tivati etiku otkrivanja stvarnosti djela. A razlika je velika. Prikazivanje vi e ne nalazi predlo ke u zbilji. Jedan od posljednjih zahvata na licu bio je usa ivanje rogova u elo . Kad dovr i snimanje filma.

New Yor ki pjesnik. Buren je skrenuo pozornost na ideolo ki medij muzeja.Torres zadovoljno je mogao uo iti nov na in 11 . Kroz sredi nji prsten muzeja Guggenheim u New Yorku razapeo golemo platno koje su zabranili. publika ostaje hladna. drugi su slijedili razvojnu liniju koja od ugro avanja dru tvenog poretka vodi prema ure enju dru tvenog prostora. a nismo sigurni da iza njih ne ega ima. FELIX GONZALES-TORRES Felix Gonzales . silikonskom oblaganju i hibridiziranju. to je bila poanta? Acconci. Djelo Untitled (Placebo) trebalo je osvijestiti dramu side.Torres opetovano je pribjegavao postavu desetaka kilograma bombona koje posjetitelji mogu slobodno uzimati. DANIEL BUREN U elji da ode korak dalje od pokazivanja materijalnog medija plata. Ni najmotiviraniji ljubitelj svojem udjelu u djelu nikad ne e posvetiti onoliko vremena i rada kao umjetnik koji se vlastitu djelu potpuno posvetio. Pomalo razo arani Acconci priznao je da naru itelji. sve dok taj stranac ne bi stigao ku i. Pa e u inci esto biti kratkotrajni ili konvencionalni. osudio je preuzetnost arhitekture Franka Lloyda Wrighta koja ne uspijeva istaknuti djela. Stolje a sklone protezama. Obljepljuju i ulice slavnim listovima papira otisnutim naizmjeni no bijel im i obojenim prugama Daniel Buren nije nastojao reklamne panoe pretvoriti u izlo bene zidove muzeja pod vedrim nebom. Prve su mu intervencije bile kriti ke. Pratio je stranca tri sada.postupak zrcalan. Gonzales . Svaki dan je izabrao nasumce osobu na ulici i pratio ih kuda god bi i li. Kad je 1971. ne prihva aju njegove kriti ke projekte umjetnosti u javnom prostoru. Kad je pak rije o realiziranim projektima. svoje slike preslojava preko svijeta koji ve tvore simulakri. Nave er. neva no koliko dugo ili daleko. kriti ar i umjetnik je odlu io u initi performans koji e trajati tri tjedna. umjetnik je osobno bolovao od nje. sedmog studenog 1969. i kasnije zapisao ovjekova kretanja u FBI stilu. naravno. Da su bar svi zagovornici ideje otvorenog i nedovr enog djela ili djela koja treba rekonstruirati na osnovi a ice tragova pronicavi kao Acconci. Vito Hannibal Acconci je stajao na uglu etrnaeste ulice i Broadwaya kada je vidio mu karca u tamnoj jakni. Kao to je pokazala izlo ba Post Human devedesete su godine 20. VITO HANNIBAL ACCONCI Poput Acconcija koji se silom htio izvu i iz umjetnikova tornja od bjelokosti.

Beuys je sigurno imao najbolje mogu e namjere. mlade ene. Odre eni je broj slika nastao javno. nanosi na pustom prekriveni ekran televizora. JOSEPH BEUYS Jednog umjetnika su nazvali amanom radi se o esto spominjanom umjetniku Josephu Beuysu. jer je svoju inspiraciju crpio iz indijanskih obreda. izla e se opasnosti da pokrene proces koji ne e mo i obuzdati. ivotinje (mrtvi zec. Bi li poku ao preustrojiti dru tvo prema vlastitim idealima. Njemu je pojam dru tvene skulpture zna io da je gra a na kojoj bi umjetnik treba intervenirati zapravo gra a politi kog i gospodarskog ivota. pri emu pust navodno filtrira informaciju. YVES KLEIN Yves Klein je pedesetih godina prije ikakvog spomena body arta u svojim djelima Antropometrijama uprizorio ivo tijelo. Njegovi modeli. Kada se umjetnost upli e u stvarnost. mast ) simboli su koji se spajaju k ao jezi ni elementi. Ipak ne mo emo odoljeti pomisli da dru tvo na takvim djelima potvr uje suosje ajnost. zacijelo mu je upravo pretjerana bezazlenost onemogu ila da uvidi kako obrazac za koji se zala e na vlas preslikava obrazac koji su primjenjivali totalitarni re imi: nametanje idealnog ljudskog i dru tvenog modela u stvarnosti. Pouka demonstracije je d a vlastitu podre enost medijima mo emo obrnuti ako im ulijemo svoju energiju. simbola energije . Cijela se umjetnikova filozofija svodi na kolanje energije. Kakav bi rezultat polu io da je doista uspio provesti do kraja taj program jer se opetovano kandidirao na izborima. Primjerice. ne znamo. kako svjedo e fotografije koje je umjetnik dao snimiti. Model je preuzeo ulogu kista pa su otmjeni gledatelji koji su se do li pokazati sada pozirali pred slikom. 12 . ivi kojot ) i materijali (pust. krvavi kraj komada krvavice. Predmeti kojima se slu io.pona anja koje je izazivalo me u muzejskim uvarima: pristupali su ljudima i nudili im da uzmu bombon obja njavaju i zna enje te goleme koli ine slatki a. a ne u fikciju. Premda Nijemac koji se umjetnosti posvetio nakon traume ranjavanja u ratu. Stvarnost s e na slici doslovno uplo nila. i to po niskoj cijeni. golo bi tijelo premazale bojom i priljubile ga na platno ostavljaju i otisak. Beuys je zagovarao poimanje umjetnosti u irem smislu .

1970. Ona tako u miru sjedi dok joj ne sre u svu odje u i ona ostane gola. esto obojane jarkim bojama i obasjane stra njim svjetlom. izveli su performans "Pjevaju e skulpture": obojani u zlatnu metalik boju stajali su na stolu i pravili se da pjevaju. kao to su "Kozmi ke slike" (1993. upravo svjedo i o vlastitom sudjelovanju u procesu empirijske verifikacije kao preduvjetu vjerodostojnosti umjetni kog ina. Oni se esto sami prikazuju u tim radovima. Gilbert i George svojim djelovanjem fokusiraju upravo relaciju ivog tjelesnog iskustva i diskurzivno proizvedenih politika tijela. tako er mo emo re i da bi to mogla biti veza izme u njezine mukotrpne pro losti i ivotnog iskustva koje je do ivjela u Japanu kada je bio pod okupacijom SAD-a kada su ameri ki vojnici seksualno iskori tavali tisu e japanskih ena. ona izaziva publiku da budu miroljubivi i savjesni. Rad "Smashed" iz 1973. GILBERT I GEORGE Najpoznatiji su kao performeri. koje podsje aju na vitraje. sa crvenim i utim naglascima u kasnijim serijama. Sve radove su izvodili mrtvo ozbiljnih lica.YOKO ONO Cut piece jedan od Yoko Oninih najpoznatijih performansa prvi je puta izveden 1964. Poznati su i po fotomonta ama velikih dimenzija. Tako er. Rani radovi ovog stila bili su crno-bijeli. 13 . Njihova ikoni ka prisutnost u svakome od radova. Jo kao studenti. Odbijali su odvajanje svojih performansa od svakodnevnog ivota. sadr i set dokumentarnih fotografija o njihovoj ve eri opijanja. inzistiraju i na koncepciji da je umjetnost sve to rade. Sva njezina djela inspirirana su Budizmom i isto nja kom filozofijom. bilo da se radi o performansima "singing sculptures" ili monumentaliziranim "pictures". U performansu ona sjedi u centru pozornice i pored nje su na podu kare te poziva publiku da re u odje u s nje. Njezin in dobrovoljne rtve je odjek zlostavljanja u kojem su rtve bile ona i njezina obitelj. Njezina golotinja je dokaz povjerenja. nikada ih nitko nije vidio razdvojene. naj e e d inom.). Tim performansom tako er istra uje odnos izme u sebe i publike i sadomazohisti ki odnos ene rtve i superiornog mu karca. uz cvije e i tragove kr anske simbolike. a film " ini nas pijanima" prikazuje ih kako piju Gordon's d in. Poslovna odijela koja su nosili tijekom ovih performansa postala su neka vrsta njihove uniforme i rijetko su se u javnosti pojavljivali bez njih. Brojni radovi iz ranih 70-ih sastojali su se od njih dvojice kako se napijaju. ponekad satima. ponekad izgovaraju "Gordon's nas ini vrlo pijanima" i pritom slu aju klasi nu glazbu. a sebe su smatrali ivim skulpturama. g.

neteatarski i krvavi. Gutai umjetnici su kreirali seriju radova kojima su anticipirali kasnije performanse. Grupa se raspala 1972. postao je svjetski poznat radom koji je izveo prije 20 godina pod nazivom "Blind Date". HAVVE FJELL "Pain is a solution" odnosno "bol je rje enje" krilatica je norve kog fakira i umjetnika Havvea Fjella. Murakami je izveo performans "Razdiranje papira". Osim za stolac. Njegovo je tijelo popra eno bijelim puderom. Kupio je enski le u Meksiku i snimio sebe tijekom obljubljivanja le a. Ovaj in je zapravo svojevrsno slikanje vlastitim tijelom. Naziv grupe se prevodi kao "utjelovljenje" ili "konkretnost". Nakon 1950. imitiraju i spori manekenski cat walk. tr e i kroz papirnati paravan. Najpoznatiji doga aj u djelovanju grupe bila je akcija "Izazov blata" u kojoj se Shiraga poluodjeven kotrljao u hrpi blata. 1956. Na drugoj Gutai izlo bi 1956. u Osaki. Murakami je napravio seriju slika bacaju i po papiru loptu namo enu u tintu. Na umjetni kom festivalu gdje je izveo performans pod nazivom 'Sting'. JOHN DUNVAN Ameri ki performer. Njegovi performansi su vrlo elementarni. FRANKO B Franko B je zasigurno najpoznatiji 'blood letting' performer na britanskoj live art sceni. Shimamoto stvara djela nazvana "Lijevanje boje" razbijaju i staklenke punjene bojom po platnu koje je le alo na podu. Godine 1954. Zbog tog iskustva "neopisivo intenzivnog samoga enja" vratio se u Kaliforniju gdje je izvr io vazektomiju "kako bi se osigurao da je posljednje ivo sjeme ispustio u le ". Shimamoto radi slike na slijepljenim naslagama novina. Osnovao ju je umjetnik Yoshikara Jiro. a iz vena mu krv u mlazu trca po bijeloj podlozi po kojoj e e. U performansu "I miss you" Franko B potpuno gol e e manekenskom pistom. Fjell je tri sata sjedio nag na stolcu za koji je bio za iven medicinskim koncem. hepeninge i konceptualnu umjetnost. koje najprije oslikava. anticipiraju i kasniji rad Lucia Fontane. a zatim po njima bu i rupe. Godine 1955. koji ju je i financirao. Shiraga je stopalima slikao po velikom platnu ra irenom po podu. i 1956.GUTAI Japanska avangardna grupa formirana 1954. Na ranim izlo bama 1955. Nakon operacije 14 . nakon smrti Yoshikare . dijelovi njegova tijela bili su za iveni s drugim dijelovima na svim mjestima dodira (izme u ostalog ruka mu je bila pri ivena za spolni organ). g.

Izlazi gola. Mary je do ivjela mnogo neprilika zbog svog 15 . a bol koju mu je donijela bolest i ona koju si je sam nanio uop e nisu usporedive. U svojim performansima ona propituje invaliditet i ljudske reakcije na njega. MARY DUFFY Irska umjetnica koja je ro ena bez ruku. Njena je majka tijekom trudno e uzimala Talidomid svojedobno popularan antidepresiv. HIV pozitivan. Unutarnje nasilje koje je bolest u inila na njegovu tijelu je mnogo sna nije od onog koje je on inio sebi. No ona je taj nedostatak uspjela pretvoriti u svoju prednost ili 'manjak' u 'vi ak'. Atheyev ekstati ni egzorcizam ti e se stigme spolno prenosivih bolesti i straha od gubitka zdravlja koje ovisi samo o slu aju. RON ATHEY Ameri ki umjetnik. od koje je na kraju i umro. no za taj rad je vrlo bitan kontekst: Flanagan je bolovao od jedne vrlo rijetke neiz lje ive bolesti. BOB FLANAGAN Umjetnik koji je izveo performans pribijanja vlastitog spolnog organa za podlogu na kojoj je sjedio. Uz to prire uje feti izirane prizore gdje simboli ku vrijednost nose 'accessoires' poput piercinga.koju je fotografirao. mno tvo je djece ro eno bez ekstremiteta. U doba kada je Duffy ro ena. cipela s falusima umjesto peta ili krune na glavi kao i zadiranje u unutra njost od analnog otvora pa sve do pu tanja krvi. to je virusom zara ena krv i po svom zna enju sasvim se razlikuje od enske krvi. ali slabo osvijetljena pred publiku i i itava reakcije gledatelja izra avaju i pri tom i vlastite osje aje. Kada Ron Athey pu ta krv. pa ak i ako to zna i pribiti svoj spolni organ na panj. Kritiku malogra an tine Athey izra ava simboli kim inom izvla enja duga ke biserne ogrlice iz analnog otvora tijekom jednog performansa. spol i odabir partnera. Njegov je performans neka vrsta poku aja egzorcizma samouni tavaju eg elementa njegova tijela. umjetnik je prikazao "Blind Date" kako bi objasnio javnosti " to se mo e dogoditi s ovjekom koji je odgojen da ignorira svoje emo cije". krvi ovisnika ili krvi kao slikarskog sredstva. svoje seksualno opredjeljenje i ovjekovu prihva enost u svijetu s obzirom na rod. Ve ina ljudi smatra ga ludim zbog tog bolnog ina. u svojim performansima tematizira vlastito bolesno tijelo. Taj rad se odvija kao intimni dnevnik precizno ukazu ju i na najbolnije to ke dru tvenog prihva anja odre ene 'manjine'.

Iz njega je izba ena jer prema rije ima konobara 'nije po bontonu jesti nogam a'. prisje aju i se time simbolike katoli kog obreda. MICHAEL JOURNIAC Michael Journiac u akciji "Misa za jedno tijelo" daje da mu se izvadi krv. skuha je i potom je nudi gledateljima za jelo. 16 . a jedna od njih je vezana uz jedan restoran u Italiji.nedostatka.

Vidno iscrpljena i na granici klonu a. Marina se ne zadr ava na jednom mjestu.ANALIZA HRVATSKIH. Izvodi Lips of Thomas. CRNOGORSKIH I SLOVENSKIH UMJETNIKA PERFORMERA I NJIHOVIH DJELA BRACO DIMITRIJEVI Braco dimitrijevi smatrao je da smo ime Leonarda da Vincija zabilje ili samo slu ajno. poput Titovih portreta koje je mo da vi ao tijekom djetinjstva u Sarajevu. Izveden je kao niz ritualnih radnji koje ozna avaju mazohisti ku praksu (samo)mu enja. Upravo je zato po etkom sedamdesetih godina po eo na ulici zaustavljati i fotografirati prolaznike. prosvje enost su bitni elementi njene umjetnosti. opet i opet ispo etka. Duhovnost. ona ga u svakom novom radu ispo etka modelira i otkriva. performans pri svom kraju ulazi u kriti nu fazu kada umjetnica nakon pto si je bi evala le a u maniri srednjovjekovnih flagelanata te iletom na trbuh urezala obrnutu zvijezdu petokraku legne na veliki blok od leda. Neznanci nisu dobili samo kratkotrajno izlaganje svoje slike koje je obe avao Warhol. Ona je u stalnoj potrazi za istinom. ime se performans zavr ava. punom brzinom. a zatim bi njihove veoma uve ane fotografije izlagao na pro eljima zgrada. svoje Ja . njenu filozofiju. performans proizlazi iz uklonjene distance izme u publike i izvo a a. SRPSKIH. za istinom tijela i ivota. Djela Marine Abramovi ive njen ivot. ona kroz svoj rad gradi i tra i sebe. kao npr. MARINA ABRAMOVI I ULAY Od 1975 Marina Abramovi I Ulay su izvodili performance u kojima su uvelike prisutn i bol i rizik. Performans izveden u Veneciji u srpnju 1976 kada su se u praznoj sobi dva gola tijela sudarala frontalno. Tako er dao je izraditi mramorna poprsja tih neznanaca i na postolja uklesati njihova imena. U drugoj akciji su le a o 17 . dok su imena drugih vrlo darovitih slikara ostala nezabilje ena. Njeno tijelo je u pravom smislu te rije i objekt kojeg ona ne po te uje. koje boravi u njenom tijelu. Abramovi biva uklonjena intervencijom publike. MARINA ABRAMOVI Marina Abramovi 1975. njena umjetnost nosi karakteristike nomadskog ivota.

Performans je trajao pola sata. beogradski umjetnik Zoran Todorovi skuhao je kanibalski obrok. BORIS INCEK Hrvatski umjetnik. gdje si je prosvrdlao rupu kroz kost u koljenu. ali nisu se mogli vidjeti jer izme u njih je bilo stije njeno veoma visoko i iroko ogledalo. a kao i Tabarove akcije. metafori ki izraziv i d a ni jedna dr ava ne mo e neo te ena u Europu. tako da publika ne samo da je vidjela njihova tijela. performans "Europa II. Izlo ba je u stvari bila poziv na ve eru koju je osmislio umjetnik. dokazao da su ljudi ljudo deri.vlastitim tijelom.le a pri vr eni svojom kosom. shva ena kao prostor slobode koji on koristi za na imanje zabranjenih podru ja i ukazivanja na njih. stajali su lice u lice. ZORAN TODOROVI Ve era od ljudskog mesa popra ena je rije ima: "Zbog ljubavi prema ljepoti vi sada imate priliku za slastan zalogaj". ako ni ta drugo. iji performans pod nazivom "Petak je dan za metak" mo emo nazvat i adrenalinskim performansom. kao i u mnogim drugim radovima Todorovi a. incek se simboli ki postavio u ulogu rtv e. Izlo ba je uspjela pokrenuti lavinu eti kih promi ljanja. Manje od par milimetara odvojeni. To je bio moto performansa u Kopru." ve e uz slovensku izreku nepoznatog porijekla: 'Radije bih si probu io rupu u koljenu nego ' . Za u uju e nije se razbilo. to nije hladetinu od ostataka estetske operacije. biv i vodnik Hrvatske vojske svoju frustraciju ratom nije preto io u PTSP ve je izveo umjetni ki in na tu temu. Ulay i Marina. a umjetnost je u tom radu. ve i odraz njihovih golih tijela. nose i 18 . Naime. priti u i ih uz njega. Ulay i Marina izabrali su pjesni ki ilustrirati ravnote u izme u vi estranih aspekata individualnog identiteta. U ovom radu j e. Tabar je izreku dovr io ovako: 'Radije bih si izbu io rupu u koljenu nego u ao u Europu'. Dr ali su ga samo svojim tijelima. budu i da je u dva navrata ispra njen pladanj s hladetinom. Cilj im je bio stajati u toj pozi koliko god mogu i ele. ali stvarni akteri bili su posjetitelji. Ogledalo je bilo reflektiraju e s obe strane. Ogledalo je stajalo sve dok Ulay nije tako er odstupio kada je ono palo na pod. Marina je prva odustala. goli. koriste i se pri tom kao sredstvom metafore . i incekovu mo emo nazvati politi kom. Svakim performansom iz serije posve ene Europi (ima ih 3 i prate faze slovenske integracije u Europu) on problematizi ra krhkost i savitljivost pojma nacionalnog identiteta. Naime. IVE TABAR Slovenski umjetnik.

Tomislav Gotovac se 1971.GEFF-a. U prvoj polovini Gotovac dirigira stotini mladi a i djevojaka koji imaju fu kaljke. i tako naziva akciju Tr anje gol u centru grada odr anu u Sremskoj ulici u Beogradu. Happening je izveden na podrumsk oj sceni Ilice 12. u Beogradu i godinu dana kasnije na glavnom trgu u Zagrebu u sklopu otvaranja 10. Drugi performans. kada i sudjeluje na brojnim skupnim izlo bama. Pijesak Novog Beograda II na otvorenom s Danjom Mirkovi kao objektom te Pad na pozornici u Zagrebu u okviru 4. Godine izvodi niz akcija: Brijanje i i anje I . u drugoj polovici oni dirigiraju njemu i prije nego to je do ao u sredi te velikog kvadrata 10X10 metara. Tu akciju smatra svojim prvim velikim zagreba kim skandalom. 1967. Akcije Pun mi je kurac i 100 Fu kanje izvodi 1978. Svoj prvi performans. Muzi kog bijenala. nastao je 1962. jedan je od prvih koji se na ovim prostorima bavio performansom. a gledatelji su im vratili samo dvije koko i. Pid ama + etkica za zube (1954. Pijesak Novog Beograda I u atelijeru Marine Abramovi . od politi kih sustava preko C rkve do pornografije i same umjetnosti. TOMISLAV GOTOVAC Tomislav Gotovac zasigurno je jedan od najve ih doma ih umjetnika. 100 Fu kanje izvedeno je dva puta prvi put 1978. Svojim radom utjecao je na mnogobrojne umjetnike. ga ali gledatelje loptama od novinskog papira. ime je propitkivao razli ite dru tvene norme i pojave. a najpoznatije su sigurno Marina Abramovi i Vlasta Delimar.neprobojnu ko ulju dopustio je da kustos puca u njega i pri tom preuzeo odgovornost za sve mogu e posljedice te radikalne akcije. potom su izvo a i zapo eli ga anje koko ima i taman kada su trebali zaklati jednu i namo iti ruke u njezinu krv da bi ostavili otiske na bijelom zidu scene nestalo je struje. godine na Sljemenu.) izvodi sa sedamnaest godina u a kome domu u Mostaru. gledatelji su uzvra ali. godine. po prvi puta u svom umjetni kom izri aju skida gol na javnome mjestu. skinuo se gol. Osim to se bavio filmom. Gotovac kasnije svoj in naziva streaking tr anje gole osobe kako bi se privukla pozornost. no vlast nije intervenirala jer je sve 19 . gdje je gol do pasa po snijegu lisatao i pokazivao francusko izdanje enskog asopisa. Prvi slu beno zabilje eni happening zvao se Happy na -happening koji je napravio u suradnji s Ivom Lukasom i Hrvojem ercarom te producentom Ivicom Gorjupom 1967. On je ovjek kojeg smo mogli sresti dok usisava em isti Ilicu ili ru a izme u dvije tramvajske pruge na Trgu bana Jela i a . uklju uju i i mogu u smrt. U happeningu su proizvodili zvukove na instrumentima.

U rano jesensko jutro 2009. u kojem se kupa gol u fontani ispred D amije na Trgu rtava fa izma. Tomislav Gotovac 2000. Slu anje radija . performansa izvodi "Izgubljena lopta". volim te u kojem se skinuo gol i u le e em polo aju ljubio asfalt na kri anju tada njeg Trga Republike i Ilice. optere enja. Godinu dana kasnije slijede brojne akcije: novina . ljubljenje asfalta ili Zagreb. Ona svoje tijelo grubo prezentira publici. 24 sli ice u sekundi i Shooting Piece Sniper Piece i instalacije. Shooting Piece . Tomislav Gotovac po etkom 1994. jebali te. e u goli Ilicom i izvode VLASTA DELIMAR Vlasta Delimar bez ikakve zadr ke. libérté. od kojih neke rije i precrtava. Akcija je nastala na Sljemenu gdje se troje umjetnika fotografiralo u prirodi u razli itim pozama i vremenskim uvjetima. godine Tomislav Gotovac izvodi performanse Degrafitiranje (1990). nastoje i probuditi svijest o polo aju ene u dru tvu i to ponajprije polaze i od sebe. eki i crvena zvijezda . Ranjeni Isus na po etku Ilice i kultni i jedan od njegovih najpoznatijih performans a Le anje gol na asfaltu. na poziv Marine Abramovi odlaze u Dublin gdje izvode istoimeni performans u kojem na svoja gola tij ela projiciraju slike nastale na Sljemenu. njena je umjetnost te ka. kravati i cipelama polako ulazi u Mandu evac te u zaranja u njega . Za mnoge. Vlasta Delimar i Milan Bo i performans Dva mu karca i jedna ena . srpnja 1991 izvodi performanse Égalité. Seksualnost je bitan element njenog rada. Vukovar. Cilj njenog djelovanja jest otvorena analiza ije rezultate priop ava publici u neretu iranoj ili simboli ki vrlo jasnoj objavi. Gledanje televizije i zanimljiva Pro enje (Molim itanje milodar!Hvala!Umjetnik u pro enju) koja se odigrala ispred crkve. Point Blank (1992) u kojem na bijelom zidu galerije Karas ispisuje rije i: kabrnja. jednako kao i njena potreba za vrstim mu kim osloncem koji joj pru a uto i te i snagu. s jasnom porukom i svjesno u sebe kao ene i umjetnice. New York. odlazi u New York gdje u Franklin Furtance Archive nastaju performansi Srp. Stra a na Rajni . 20 . Tomislav Gotovac. dok u Hrvatskoj izvodi performnsi Sam svoj pas . na otvorenju godi nje izlo be HDLU-a 14. Performans Pad u Mandu evac (2002) izvodi na Trgu bana Jela i a. izla e svoje tijelo. kada u tamnom odijelu. zavr ava akciju "Weekend Art: Hallelujah The Hill" u suradnji s Ivanom Keser i Aleksandrom Battistom Ili em. Nakon stanke 1987. fratérnité.doga alo pred me unarodnom publikom. Hollywood. ak sirova i nimalo sofisticirana.

da rade performanse koji nisu njihovi osobni nego 21 . ZLATKO KOPLJAR Umjetni ki rad Zlatka Kopljara nastajao je tijekom 90-ih godina u suo enju mikro i makro politike aktualnog svijeta. Trebao je nagovoriti glumce. te su za tu priliku zamislili ne to to ulazi u podru je kazali ta. ona posu uje tijela stvaraj u i na taj na in aktivan prostor za svoje poruke. pristupa na sas vim drugi na in. Va an segment aktivnosti Kontejnera i ina e se odnosi na performans i body art. manje ili vi e poznate. Problem koji je imao redatelj izvedbi bio je oko podjele uloga. Rad Sanje Ivekovi ne uklju uje samo njeno tijelo. Njegova mapiranja tijela/tijelom izvedena su na provokativan na in kroz prezentacije tjelesnih indeksiranja od bihevioralne ekspresivnosti do retori ke neekspresivnosti. agresivno-meditativno. stavove i razmi ljanja. sofisticirana. Njen rad obilje en je i njenim ivotnim opredjeljenjem i stavom. Ona je prije svega umjerena. a ti e se zapravo povijesti umjetnosti. Kopljar je na izazovan na in kroz strategije i taktike pererformansa problematizirao odnos suvremenog tijela i suvremenog svijeta u suo enj u paradigmatskih ideala aktivno-pasivno. i ironi na. Simboli ki vor ekspresivnih linija pona anja i neekspresivnih pozicioniranja tijela problem je koji on kao umjetnik aktualnosti postavlja pred budu no u i naspram pro losti. s jasno izra enim stavom. ANALIZA IVE UMJETNOSTI U HRVATSKOJ Jedna od zadnjih akcija u Hrvatskoj bio je projekt 'Naran asti pas' koji je u sklopu Me unarodne konferencije Performance Studies International u Zagrebu. da rade ne to toga tipa. Dakle. pokrenuo 2010 godine kustoski kolektiv Kontejner. odabrane performanse hrvatskih umjetnika i umjetnica su javnom gradskom prostoru i u prostorima Studentskog centra ponovno izvoditi profesionalni glumci. neoliberalno-postsocijalisti ko i lokalno-globalno. Naime. naime feminizam kojem se ona u potpunosti priklanja uvelike se provla i kroz njenu umjetnost. Njena umjetnost svakako nije gruba i ne izaziva perceptivan otpor publike. Ideja projekta «Naran asti pas i druge pri e (jo bolje od stvarnosti)» proiza la je iz injenice da pri a o povijesti performansa u Hrvatskoj ne postoji. i tijelu op enito. politi ko-religiozno. ali jaka. materijalisti kokr ansko.SANJA IVEKOVI Sanja Ivekovi svom tijelu.

a potom i priru nik za kriminalce koji je predstavio na 11. a koji uklju uju i golotinju. kako u javnosti. navodno. tjelesne izlu evine i agresiju . Zahvaljuju i jednoj me unarodnoj konferenciji antologijska djela suvremene hrvatske umjetnosti su bila o ivljena. osje aje te odnose koji se zbivaju u na oj zemlji. godine . Vlasta Delimar je projahala gola Zagrebom i zaklala pijetla u Klovi evim dvorima. krvavi i kontroverzni. re i e mnogi. sebi nost i iskrivljene vrijednosti sve vi e uzimaju maha. performere i intelektualce izazove na reakciju. otu enost. To je progla eno ultimativnim performansom u povijesti hrvatske suvremene umjetnosti. Performansi nisu uvijek ekstremni. Tomislav Gotovac je estom koketirao sa seksom i pornografijom. Tomo aleta je 1972. a Sini a Labrovi vlastitu mokra u. a siroma tvo. nasilje. a koji ih ti te. Dr ava je u krizi. a tuma enja pre deravanja janjetinom bila su individualna. Mito. Priru nik je koncipiran kao i svaki drugi te 22 . a to nisu uobi ajene pojave na njihovom radnom mjestu. gospodarske malverzacije i plja ke dio su svakodnevice. politi ke spletke. a kao ubrus mu je poslu ila hrvatska zastava s kojom je na kraju obrisao zama ene ruke i bradu. anomalije. a Slaven Tolj sat vremena etao metropolom s crnom kacigom na glavi glume i Pukani evog ubojicu. Svoje djelo je izveo u okviru "Ve eri performans a" koju je organizirala udruga mladih Sinjana "Sinjski kulturni urbani pokret. Dovoljan razlog da umjetnike . Iako je performans kao medij svoj legitimitet u umjetni kom smislu stekao jo sedamdesetih godina. Sve su to poku aji hrvatskih ljudi. umjetnika. organizirani kriminal. bili su naj e i povici iz publike to je veoma tipi no za hrvatski mentalitet koji je veoma esto zatvoren za suvremena umjetni ka ostvarenja. Marko Markovi je pio svoju krv. pojeo kilogram janjetine i pio gemi t. tako i u hrvatskim umjetni kim krugovima. pored oko 200 okupljenih promatra a. da re aliziraju svoju potrebu reagiranja na dru tvene pojave. Labrovi eva reakcija bila je radionica "Dodiplomsko obrazovanje". korupcija. "Kakva je to umjetnost?". godine po inio samoubojstvo u Splitu sko iv i sa zgrade i. Istanbulskom bijenalu koji se odr ao 2009. Primjer je i nedavna izvedba poznatog performera Sini e Labrovi a koji je na tvr avi Kami ak u svom rodnom Sinju.ne iji tu i. kod nas je ta praksa i dalje marginalizirana i neshva ena. dr e i u rukama natpis "Ja sam umjetnik". esto su krajnje bezazleni i jednostavni.

uni titi urbanitet Zagreba. Jednako kao i Tomislav Gotovac. kao to to obi no i biva. Publika umjet nike koje izvode netradicionalno ostavlja bez zadovoljstva. Goli Gotovac nalazi se u svim leksikonima suvremene umjetnosti. a njegova kolegica . zadovoljstva na onaj na in da se trud nagradi spontanom reakcijom. ok i prepla enost gra anstva. Unato trendovima koji su poku ali. glumac Beader nije uspio zavr iti rekreaciju antologijskog performansa. no ini se da se Hrvati jo nisu pomirili ni s modernom umjetnosti. Ali. koji je rekreirao performans Tomislava Gotovca Zagrebe. rekreiraju i performans Vlaste Delimar Lady Godiva . kamatarenje. i Milivoj Beader je uhi en. pa i u leksikonima Zagreba. hakiranje. Glumac Milivoj Beader.vrste: kao priru nik za mr avljenje bez odricanja ili onaj za izgradnju samopouzdanja. Veliko je pitanje bi li javnos t percipirala zna aj performansa u Hrvatskoj da nije do ao 15. drugi ih primaju u svoje skute zbog na e uskogrudnosti. a ne samo pljeskom ili izjavama o izvrsnosti izvedenoga.nije? Trebamo se zapitati za to se danas privode performeri kao i prije trideset godina iako ivimo u slobodnom demokratskom dru tvu koje bi trebalo podupirati suvremenu umjetnost. dobiveni 23 . No. kako su svjedoci prenijeli jutarnjem. sve je to pro lost. i jo poku avaju. Osim to je publika sa zanimanjem pratila ovu posvetu slavnom performansu Vlaste Delimar iz 2001. Vlatka Horvat i David M aljkovi prema emu mo emo zaklju iti da iako na i performans umjetnici nisu najbolje prihva eni u na em dru tvu. autor legendarnog performansa s po etka osamdesetih. PSI i podsjetio na krucijalnu ulogu tog umjetni kog oblika u biv im komunisti kim zemljama. na Istanbulskom bijenalu je sudjelovalo preko 90 umjetnika iz cijelo ga svijeta. Pored njega. Mladen Stilinovi . a od hrvatskih su se predstaviti jo i Igor Grubi . Priru nik sadr i osnovna znanja za kriminalna zanimanja: icanje i pro enje. za to je on morao platiti svoju golotinju. Bio je uhi en petnaestak minuta nakon po etka svoje akcije. u trenutku kada je ljubio . a kamoli suvremenom. Glumica Dora Lipov an projahala je obna ena na bijelom konju pokraj HNK. evo. volim te nije imao sre e kao njegova kolegija. dilanje i kra a. Sanja Ivekovi . Obje akcije izvedene su u sklopu ve navedene 15. spiritual ne prevare. godine nije se dogodilo ni ta. buntovna i subverzivna narav Gotov eve zamisli. kod HNK.asfalt. me unarodne konferencije Performance Studies International (PSI).

). godine i iste upisuje Studij dizajna. dokaz je da je grad ipak i dalje bio umjetni kom pozornicom. unutarnjeg ure enja i prate e industrije . fotografiju i ostale vizualne medije. Tomislav Gotovac je preminuo u lipnju pro le godine (2010) i nadam se da e netko od njegovih studenata imati hrabrosti poku ati nastaviti njegov rad kako bi Zagreb i dalje bio urbani grad. UVID U RAZMI LJANJA JEDNOG HRVATSKOG PERFORMERA U NASTAJANJU (intervju s Petrom Novakom) Petar Novak. te nastupima na Ambienti. me unarodnom sajmu namje taja.SMS sadr aja »Tom Gotovac usisava Ilicu«. Maturira 2008.. Nakon zavr ene prve godine studija upisuje Arhitektonski fakultet koji trenutno poha a. Zbog iskustva sa kazali tem i ostalim umjetni kim medijima radi na razli itim samostalnim i skupnim projektima i eksperimentira unutar vlastite okoline te propituje vlastiti odnos spram iste. Zadar. a Hrvatska tu i tamo okirana umjetni kom kritikom u obliku performansa. U nekoliko navrata izlaganje maturalnog rada autorskog dizajna stolca Kompozicija_7 .1990. Nakon srednje kole postaje aktivnim lanom u Udruzi biv ih u enika PUD -a (UBU).. ro en je u Zagrebu. koja ga upravo zanima kao svojevrsni glavni kreator njemu zanimljivih situacija i mogu nosti. na odjelu unutra nje arhitekture.3. Tokom srednje kole sudjelovao na raznim skupnim izlo bama. ve inom godi njim izlo bama odjela. No. odnosno zbog interesa za film. te nastupima na dr avnim natjecanjima kola primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj u raznim gradovima ( akovec. 4. te radi na projektima u sklopu udruge. Poha ao srednju kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Karakterizira ga nepresu na i intenzivna trajna zaljubljivost u stvari i mogu nosti transformacije istih i ideja koje potaknute njima poti u na djelovanje. iskustva u kazali tu i ljubavi prema svijetu kao sceni bavi s e eksperimentiranjem u bilje enju i interpretiranju istog. zbog ega je 'zajedni ki' medij arhitektura. bez obzira na sve. osim to je podatak bio vrijedan pozornosti sam po sebi i razlog osmijehu u ina e sumornu danu. 24 .

Izlo ba. nego neki spontani nusprodukti. Otvorenje te izlo be je bio svojevrstan performans zato to smo ljude naveli da kru e po ulicama i razgledavaju izlo bu. meni je bila zada a osmisliti sredstvo informiranja ljudi o Tendi Gialli. pa se tu izme u ostalog odvijalo ne to sto bi se moglo nazvati performansom. a onda ide to postati. do toga da smo se doslovno kretali 7 dana u tom smjeru. TO TE POTAKLO I PRIV LA I? Raspodjeljivali smo posao oko Kampa kulture. nismo znali da e se on dogoditi. Imam odre eni potencijal s kojim ne mislim da se ovjek rodi. Prvi performans ba da je planiran i izveden kao nekakva svjesna akcija je povodom Tende Gialle. ali smatram da najprije ne to jesi. Zbog tog zadatka sam se pitao to privla i ljude. Postao sam umjetnik. ali to nisu bili neki smjerni performansi. performans unutar toga koji se mogao dogoditi je bio druga iji na in predstavljanja instalacija koje su same za sebe djela ali nismo ga planirali. Osmislio sam performans koji se doga a u centru grada i koji putuje prema mjestu doga aja Kampa kulture. Jedan od performansa je bio na izlo bi U krugu kole izlo ba je bila postavljena u izlozima u krugu kole. Ako se ne to 7 25 . PUD -a u koju sam i ao. jer smo koristili plavu boju koja je dizajn svega toga. KAKO JE DO LO DO TVOG PRVOG PERFORMANSA. od simbolike. Gunduli evoj. Na in zna i na koji smo otvorili tu izlo bu i razgledali ju po meni je performans. Zna i ne to se de avalo npr. u Masarykovoj. Ne samo da je izgledom pokazivala da se ne to neobi no de ava. a mislim da je to nekakva nesvakida nja pojava koja se kre e po svakida njoj ruti i govori ljudima to se doga a. JESI LI SE DO SADA BAVIO PERFORMANSOM? Da. prvom me unarodnom Kampu kulture. Stotine ljudi su hodali s utim balonima i katalozima od ugla do ugla gdje se to io ampanjac i u ugodnom dru tvu su razgledavali izlo bu koja je izmje tena iz klasi nog prostora prezentiranja.KAKO SI POSTAO UMJETNIK? Ne smatram se umjetnikom i mislim da jo nisam postao umjetnik. te privla ili pozornost da im se i drugi pridru e. TO SU BILI TI SLU AJNI? Pa recimo unutar izlo bi organiziranih u umjetni kom salonu Izidor Kr njavi . tehni ki gledaju i. Ilici i Frankopanskoj ulici. upisom kole primijenjene umjetnosti i dizajna.

da li imaju ikakve volje za anga man za odre eno doga anje. on zecu obja njava umjetnost. Karakteristike koje imam a potrebne su za performans su u prvom redu znati elja i intenzivna lagano bolesna elja da izvodim ne to i promatram reakcije na to. a to je kola primijenjene umjetnosti i dizajna i Arh itektonski fakultet. zna i da promatram reakciju na svoju akciju. a ne znam to on jest. MISLI LI DA IMA TALENTA ZA PERFORMANS I KOJE KARAKTERNE CRTE TE ZA NJEGA OSPOSOBLJAVAJU? Da nemam talenta za umjetnost ne bih se provukao kroz dvije institucije koje se njome bave. no performans je neka pri a koja se doga a i svatko ju tuma i na svoj na in. Ako hoda gradom i 26 . da li su uop e znali da se doga a prvi Kamp kulture u Hrvatskoj i ako su znali da li ih uop e to zanima ili to nije kakav odnos imaju spram toga. zapravo to je na nekoj banalnoj razini eksces. TO MISLI DA JE POTREBNO DA BUDE PERFORMER? Znati elja na prvome mjestu.dana kre e u nekom smjeru ovjeku na nesvjesnoj razini pogled krene u tom smjeru. napravi mo ne to to e biti druga ije i onda kada ljudi pitaju to se to doga a mi ih uvodimo u pri u o doga anju na koje elimo ukazati. izvodili smo umjetni ku anketu koliko su ljudi osvije teni o tome to se doga a u njihovom prostoru. Ako idem raditi performans. to ne zna i da kupujem knjigu u knji ari o tome kako se to izvodi. Ba iz neznanja (znati elja rastavljeno: eljeti znati ). Performer postavlja odre ene situacije koje propituju kakav ljudi imaju odnos s bilo kakvim oblikom umjetnosti. a onda otvorenost u onom smislu da to nije neka zatvorena konstrukcija koju nitko ne e razumjeti jer nema se to razumjeti u perfo rmansu danas. a ovo je vi e kao otvoreni teatar iji zid smo razbili. prema tome ovo nije performans jer kada netko Josepha Beuysa pita za to ima mrtvog zeca u krilu on ne ka e to se de ava. Tako er bio sam i u Zagreba kom kazali tu mladih otprilike 7 godina i sudjelovao na kazali nom kampu u Pazinu pro log ljeta. Tako er mislim da sam ga sposoban raditi zato to ne znam ni ta o njemu. nego je stvar samo u postavljanju odre enog koncepta. To je jedna zatvorena konstrukcija. ve kroz sebe u im i na taj na in dolazim do vlastitog na ina ra enja ne eg. a poslije ga m ogu usporediti s njegovom klasi nom definicijom. Ako smo izvodili performans. izvest u svoj performans. jer kad bi znao bio bih povjesni ar umjetnosti.

popodne je gledao televi ziju na Cvjetnom trgu i na kraju je zaspao na Trgu Bana Jela i a. ima performansa koji su bili izvedeni koliko ja znam radi vlastitog istra ivanja. Izvedeno je u stanu i nije imalo veze s publikom osim u smislu to e publika misliti kada uje za to. Odjek na na in prezentiranja ideje je ono to performans ini performansom. jer je smatrala da golotinja nije umjetnost. a ni ne zanima ih. KOJI OD POZNATIH PERFORMANSA TI JE NAJZANIMLJIVIJI? Najzanimljiviji. bio on unutar dru tva ili bio ja jedini faktor. povratnih informacija. IZVODI LI INTIMNE PERFORMANSE? Za mene je intimni performans svaki moj in kreativnosti. Taj performans je pratio samo jedan ovjek koji je fotografirao. dnevni boravak mu je bio na Cvjetnom trgu. osim kasnije kroz lanke. kad je Tomislav Gotovac smjestio interijer u javni eksterijer. Dakle izvo enje ne ega i promatranje odjeka na to. ali tome nitko nije imao pristup. Kao na in na koji dolazim od ideje do realiziranja te ideje kao kad ti se sru i jedna muza na glavu i ti ne to izvede . Za mene svaki in kreacije nastane u samo i. U jednom dijelu dana je istio Ilicu. MO E LI PERFORMANS POSTOJATI BEZ JAVNE IZ VEDBE? Mo e. On je od trgova i ulica napravio svoj intimni interijer stana. kada sam stvarao u kolektivu razra ivao sam ideje koje su prije nastale u samo i. od pozitivnih reakcija i ljudi koji imaju vremena stati i zanimati se za to to pri a do ljudi koji pokupe letak i misle svoje i nije im zapravo jasno to se tu de ava. sretne cijeli presjek ljudi i razli itih reakcija. on joj je 27 . hodnik mu je bio Ilica koji je istio i tako si otprilike rasporedio dan. a ne radi ikakvog odjeka publike. Nemaju vremena za umjetnost. Dobar primjer je Beuysovo zatvaranje s kojotom na sedam dana. Kada mu je pri la neka gospo a i upitala za to to radi i za to se sad skida. jer je umjetnost dragocjeni vi ak. TO SMATRA PERFORMANSOM? Izvedbenu umjetnost po definiciji. spava a soba na Trgu bana Jela i a.upu uje na odre enu temu onda promatra kako se ljudi od azivaju na to.

a s druge strane ako je to njezin pijetao s njim mo e napraviti to god ho e. nego sam imao priliku vidjeti ga u ivo i misliti ne to o tome u trenutku dok se performans doga ao. s kojima je bio na ikakav na in povezan. Bila je predmet koji e ostvariti odre enu poruku.odgovorio da spava gol i da ako golo tijelo nije umjetnost kako obja njava to u svim Crkvama ima toliko slikarija golih ljudi. Kojot kojeg je Beuys koristio je pri ao svoju pri u. Vi e me privla i umjetnik koji radi za sebe i ni ta mi ne plasira. fotograf ije fotografije smatram performansom. TKO TI JE UZOR U UMJETNOSTI? Jan Saudek. a onda je tu svakodnevnicu sveo na intimnu atmosferu. Kada listate njegovu monografiju gledate goli ivot. pa ga nisam o sjetio ve samo pro itao o tome. Kad ve uklju uju ivotinje u performans mene zanima to ta ivotinja ima za re i jer nisam vidio da kada je ve netko uklju io ivotinju u performans da je ona imala ikakvu gluma ku ulogu. to je jedini pravi moment. Kad je bio mlad fotografirao je svoju svakodnevnicu. 28 . TO MISLI O UKLJU IVANJU IVOTINJA U PERFORMANS? Nemam ni ta protiv uklju ivanja ivotinja. Mogu si misliti da bi to trebalo zabraniti i da je pre lo granice. Cijeli njegov ivot i na in djelovanja je jedan performans. ali me jako nervira ovjeko va predispozicija i predrasuda da je on nadmo an pa nu no te ivotinje zavr e zaklane ili poni ene. U jednom trenu je mirno spavao. ali ne e ju pri ati sama ivotinja. Tako je Vlasta Delimar zaklala pijetla usred Klovi evih dvora. on nije ne to to se dogodilo u Berlinu tamo neke godine ili negdje drugdje. Taj na in razra ivanja fotografije i pripovijedanja nisam jo vidio kod niti jednog drugog fotografa i mogu ga povezati sa sobom jer je samouki umjetnik. kroz epohe umjetnosti uop e . Iako je izmanipulirano doveden u tu situaciju dozvoljeno mu je da reagira na vlastiti na in. Taj performans mi je posebno drag jer se dogodio u na oj okolini. a u drugom ga htio pojest. ve mi daje ne to emu u ja dodati zna enja. ljude s kojima se dru io. ve umjetnik svojom akcijom. Zatvorio se u jednu sobu i skoro do kraja ivota nije izradio ni jednu fotografiju izvan te s obe.

to je dakle bila tehni ka strana. a oni koji su se zaustavljali su htjeli od nas saznati to smo mi. JESTE LI SE PRIPREMILI I KAKO? Pripremali smo se svim mentalnim i fizi kim snagama i s malo novaca. Bili smo skulptura i umjetnik from outer space . Vaska Pope i Tina Ujevi a. Brainstorming strana je bila pod utjecajem poezije Baudelairea. silno su htjeli ime i prezime te 29 . Nakon to se skulptura popela na postolje ja sam im obja njavao da ju elim izlo iti na Kampu kulture. Hodala je pored mene dok sam ja vukao platformu i u momentu kada bi se skupio odre en broj ljudi oko nas ja bih naredio: skulpturo na postolje ! U tom trenutku on je postajao tradicionalna skulptura koja se penje na postolje i ukipljuje. a oni se ne ele na i u nepoznatom osje aju. Jer oni doista nemaju ni ta od toga to ja hodam po ulici i izbacujem neke parole.KAKO JE DO LO DO KONCEPTA PERFORMANSA ZA TENDU GIALLU? Sam sam smislio koncept. Umjetnik koji dolazi ni otkuda i dovodi ljude u neugodnu situaciju jer ih pita kako do i do Tende Gialle. Performans ne nailazi na dobar odjek jer zbunjuje ljude. Tako er imao je i kutiju na glavi. izvodio ju je Zvonimir. nekakve cijevi i kuglu te izgledao kao izvanzemaljac. te crvenog hercegova kog vina kao katalizatora. na to je nai ao moj prijatelj Zvonimir Prusina s kojim sam koncept doveo do realizacije. On tra i Kamp kulture jer vodi svoju skulpturu i zna da je to za odre eni broj d ana. Moja skulptura je bila ivu a. Na mom balkonu je bilo 1o i sa zale enim rukama smo izra ivali elemente instalacije. izgledaju i gotovo kao gr ka skulptura jer je imao tap te podsje ao na Polikletovog kopljono u. Uglavnom su reagirali: pokupit u letak ali nemam vremena za tebe. ne ele sudjelovati jer bio onda imali ulogu u tome i time svojevrsnu kreativnu odgovornost. Inzistirali su da smo bi a iz bajke ili crti a. na to oni nemaju pojma to da odgovore. On ih obavijesti to se tamo de ava. Ta radnja upu uje na sadr aj Kampa kulture. nisu si mogli dopustiti ma tanje. Ljudi jo uvijek ele gotovu tradicionalnu stvar. silom eli sti i do tamo i pokazati svoju skulpturu. ali ih i dalje tra i da mu objasne kako do tamo do i i okiran je time to oni ne znaju gdje to je. Kada bi im krenuli obja njavati oni to nisu mogli percipirati. TO JE PUBLIKA DOBILA OD TOGA I KAKO SU LJUDI REAGIRALI? Uglavnom kada ljudi do u u doticaj s bilo kakvim oblikom umjetnosti reagiraju na na in: to ja imam od toga? .

Nisu mi govori rije ima to misle o tome. Uglavnom su govorili da je to lijepo i da bi se vi e takvih stvari trebalo doga ati. ali ne znate tko su . a na periferiji mlade ljude. da elim privu i pa nju na sebe. Dok god ih se ne ti u te stvari trebaju se de avati. Naravno zanimali smo i penzionere kojima smo donijeli druga iju svakodnevnicu. Ali po to su dobili instant informaciju iz prve ruke nitko nije osje ao potrebu da kasnije do e na Kamp kulture. Mislili su da je to neka infantilna potreba za nekim ekscesom. Gotovo im je bilo neugodno ako su ih poznanici sreli u mom dru tvu na ulici. Trga mar ala Tita. Zanimljivo je da smo upravo u centru susretali umirovljenike. koje upu uju da putujemo po nekoj liniji. pa po glavnim ulicama poput npr.pojave. ali nitko nije do ao na kamp da ga podupre. reklama ali ne ona s kojom se igram da otkrijem to stoji iza nje. dali su nam ime iako ja nisam dao ime performansu kojeg sam osmislio. ali su njihove reakcije bile poprili no jasne. U novinama je pisalo: Dva plava bi a koja ste sreli. Sve vi e smo postajali poznati jer kada jedan dan nekoga vidi na Trgu bana Jela i a. Uglavnom smo bili zabava za njih. zato to je to centar grada i nekakva uma ljudi gdje smo mogli odjednom pljusnuti. smatram da su to mislili. Tako smo se sve vi e pribli avali periferiji gdje se ne to de ava. intuitivno razumijeva da se ne to upravo de ava. KAKO SI ODABRAO MJESTO ZA PERFORMANS? Po etna to ka je trg Bana Jela i a. Pozitivno su reagirale samo mlade obitelji koje je zabavljala na a pojava. Savske. O ekivao sam da ako bi ikoga trebao zanimati performans i Kamp kulture onda je to moja generacija i ljudi od 20 do 30 godina. barem moja generacija. Ispitivali su me to to radi ? i kako se to zove? . a drugi dan na Savskoj cesti primje uje da se on pomaknuo jer si vidio tu pojavu ve dva puta. a to bi ih odbijalo jer ih vodi u nepoznato gdje oni ne to moraju izma tati i pogledati na jug grada. iako ne volim ok jer ispada da umjetnost mora proizvoditi ok da bi komunicirala sa nekime. KAKO SU LJUDI IZ TVOJE OKOLINE REAGIRALI NA PERFORMANS? Uglavnom su mislili da je to blama a. a ne umjetni ko djelo. Cvjetnog trga. ali su isto tako eljeli na e ime i prezime da vide to mogu s nama i ho emo li ih uop e nakon saznanja zanimati. odmah u centar zbivanja i proizvesti ok . Mi smo obja njavali da nemamo ime i prezime. ve ulogu. Nakon Trga bana Jela i a smo se kretali prema periferiji preko Ilice. Iz 30 .

IMA LI NOVE PROJEKTE I KOJE? U glavi imam mnogo stvari koje se konstantno nadogra uju i do ivljavaju modifikacije. To je jedan dio nakon kojeg slijedi gluma i snimanje pred zelenim platnom. primjerice. na to sjedaju prije izra ene animirane fotomonta e dakle. To je jedna pri a koja razmatra pojam utopije i odnosa pojedinca spram toga. izraditi nekoliko tematskih mapa sa vlastitim istra ivanjima grada. Neke ideje e biti najvjerojatnije realizirane unutar UBU-a. ali jedna od stvari koja se polako realizira je rad na jednom animiranom filmu. na koncu i stvaranje same tehnike kojom e uop e biti realizirana. doga anjima u njemu i sli ne eksperimentalne projekte koji e mi biti vlastiti zadatak da svoju okolinu promatram. da ju promi ljam i da ju osje am. Neke projekte ne bih smio ni spominjati jer se upravo njihov sadr aj odnosi na to ho e li itko primijetiti da se togod desilo ili kakav e odnos biti ro en spram tog sadr aja. Ne znam to no re i koje projekte trenutno provodim. Ona je kraljica carstva oblaka. a kada je sve zavr ilo svi su bili pametni i razumjeli kako je sve to pro lo i kako je trebalo pro i. Uglavnom film se bavi likom imenom Amiia i njenim vi enjem vlastite stvarnosti. zatim kompjuterska obrada i animiranje toga. te to su mane i prednosti. Obo avam estetiku tog dje la jer unutar sebe sadr ava jednu vlastitu filozofiju oblikovanja jednog imaginarnog prostora i svega to jedna takva imaginarna pri a zahtjeva da bi bila pravo ispri ana. zatim kola iranje istih u fotomonta e. Imam raznih ideja. no ne moraju nu no. tek sada se to sklapa i postaje filmom. 31 . osobito arhitekture. samo im se na licima vidjelo to misle o tome. Za njega mi je te ko zapravo re i to je jer se radi o ne emu to po inje kao fotografija. a sasvim spontanim odabirom one se ostvaruju.moje okoline su svi utjeli dok se sva akcija oko kampa doga ala. kreiranje ak posebna pisma i govora. mislim na jezik u filmu. odnosno vlada narodom koji za sebe ka e da je narod slobode.

antidiscipline. uglavnom su to mu ko enski odnosi. Na i umjetnici su uglavnom priznati van dr ave. dok su kod nas i dalje neshva eni. posjetitelj performansa esto biva transformiran u aktivnog sudionika koji ponekad i presudno odre uje ono to e se dogoditi. injenica da je zagreba kim ulicama protutnjao Indom u transu estoke vo nje.ZAKLJU AK Za razliku od pasivnog gledatelja koji sjedi u mraku. stanje uop e u dr avi i dru tvu. prema nekim teoreti arima. koliko god on bio pre iroka opsega i perforirana sadr aja. klju ne umjetni ke discipline ili. ne razlikuje se u nekim glavnim stavkama od odnosa ljudi prema njemu u Jugoslaviji. odvojen od glumca apstraktnom distancom svog oka uronjenog u izluziju. Svjetski i na i susjedni kao i na i doma i performeri ba se i ne razlikuju u onome to ih tjera na reakciju. koju je mo da i najzgodnije. opisati terminom iva umjetnost. dio je nenapisane povijesti doma ega performansa. politika. a akcijama o ivili pripadnici Grupe estorice. a u svakom slu aju najsigurnije. 32 . projahala gola Vlasta Delimar na konju ili su ga ready-madeovima ukrasili. Ve ina djela po meni nakon to su obja njena imaju uvelike smisla. a to je katarza i shva anje problema kroz ok. Ljudi koji bi trebali biti publika ne shva aju poruku ve smatraju performere vulgarnima. dok su neka ponekad veoma direktna i jasna na prvi pogled onome tko je malo vi e senzibilan. neka su tajanstvenije i tjeraju nas na ma tanje i uklju ivanje u sam proces. upoznavanje s sobom i osobom. gospodarstvo. dok za vrijeme te oslobo enosti okova ne postignu ono to im umjetnik eli priu titi. Odnos prema performansu u Hrvatskoj je veoma zastario. kao to je privo enje performera na policiju zbog golotinje i reme enja mira.

2003. Dutton Inc.net www.matica.): The Art of Performance.hr www. 2000).hr www. uvakovi . E.msu.. Osijek / Zagreb. Isku avanja prostora. New York.cunterview. Biblioteka Ars academica. Zagreb. 2005. Battcock. Arthur C Nasilje nad ljepotom. MSU i Hrvatska sekcija AICA. Mi ko Mapiranje tijela/tijelom. Zagreb.LITERATURA Kristine Stiles and Midori Yoshimoto.jutarnji. in Y E S Yoko Ono..hr 33 . Zagreb. Catherine Suvremena umjetnost. 2009.zarez.Robert Nickas (eds. Andrej Mir ev. www. Abrams Inc. UAOS / Leykam International. Millet. A Critical Anthology. P. Gregory . Meandar. 1984. 2005. Muzej suvremene umjetnosti. Works of Yoko Ono. (New York: Harry N.hr www. Danto.

KLJU NE RIJE I: Performans Mazohizam Izvedbene umjetnosti Analiza Hrvatska Svijet Umjetnost Umjetnici 34 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful